KLJUČNI IZAZOVI S PRIMJERIMA MOGUĆIH RJEŠENJA ZA HRVATSKU

POLJOPRIVREDU

SUFINANCIRANO SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVOEUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ: EUROPA ULAŽE U RURALNA PODRUČJAEuropska unija

Ova prezentacija proizvod je zaposlenika Grupacije Svjetske banke. Nalazi, tumačenja i zaključci u ovoj prezentaciji ne odražavaju nužno stajališta Grupacije Svjetske banke, njezinog Odbora izvršnih direktora ni vlada koje zastupaju. Grupacija Svjetske banke ne jamči točnost podataka u ovoj prezentaciji, koji su preuzeti iz više vanjskih izvora. Sadržaj ove prezentacije ne predstavlja i ne smatra se ograničenjem ili odricanjem od povlastica i izuzeća Grupacije Svjetske banke, koji su svi posebno zadržani.

KLJUČNI IZAZOV 1.

MOGUĆA RJEŠENJA

UNAPRIJEDITI PRISTUP

KREDITIMA& FINANCIJSKIM

RESURSIMA I POSLOVNOM OKRUŽENJU U

POLJOPRIVREDNO-

PREHRAMBENOM SEKTORU

VISOKI POREZI I ADMINISTRATIVNO

OPTEREĆENJE

SMANJITI POREZE I POJEDNOSTAVITI

REGULATORNI OKVIR

NEDOSTATAK KREDITA ZA MIKRO, MALA I SREDNJA

PODUZEĆA

POMAGATI MIKRO, MALA I SREDNJA PODUZEĆA U

PRISTUPU FINANCIJSKIM PROIZVODIMA I USLUGAMA

NEDOSTATNA POTPORA ZA POSLOVANJE SUBJEKATA U RURALNIM PODRUČJIMA I

MLADE PODUZETNIKE

NEDOSTATAK KVALIFICIRANE RADNE SNAGE

POREZNE OLAKŠICE I TEHNIČKO/INVESTICIJSKA

PODRŠKA POSL. SUBJEKTIMA U RURALNIM PODRUČJIMA I MLADIM START-UPOVIMA

KVALITETNO OBRAZOVANJE, OBUKA, ZNANJE &

INFORMACIJE PREMA POTREBAMA SEKTORA

ZPP

CILJEV

I AD

RESIR

AN

I1

2

3

4

5

6

7

8

9

UZROCI

KLJUČNA OPAŽANJA

• Postoje dostatna financijska sredstva i likvidnost ali je financiranje usmjereno na usjeve i stoku i veća gospodarstva

• Korist od jamstava i osiguranja uglavnom imaju veća komercijalna gospodarstva

• Postoje programi za manja gospodarstva i netradicionalne usjeve ali su sredstva ograničena obzirom na potencijalnu potražnju

• Manja gospodarstva nemaju pristup kapitalu radi nedostatka vlastitog kapitala i nedovoljnih kolaterala ili jamstava.

Opaska: u svakoj je državi financiranje poljoprivrede „derivat” koji prati mogućnosti, prioritete i uvjete za investiranje u poljoprivredni sektor. Razvoj realnog sektora ima veliki utjecaj na pristup kapitalu….i obrnuto.

KLJUČNA OPAŽANJA

• Komercijalna poljoprivredna gospodarstva, kroz dobro organizirane vrijednosne lance, imaju pristup različitim financijskim uslugama i komercijalne banke prate one dobre odnosno nisko rizične. Lakše je pratiti poljoprivrednike i mala i srednja poduzeća iz poljoprivredno-prehrambenog sektora.

• Financiranje manjih, i manje komercijalnih poljoprivrednika, i netradicionalni vrijednosni lanci imaju sljedeća ograničenja:

• Neformalnost. Nedostatak financijskih podataka, poslovnih planova, nedostatakpodataka o transakcijama

• Nedostatak ili slab kolateral. Pitanja vezana za vlasništvo nad zemljištem, katastar, građevinske dozvole, itd.

• Slaba povezanost s tržištima. Lošije organizirani vrijednosni lanci, slabo udruživanje/povezanost s većim otkupljivačima i ponuđačima

„SJEME PROMJENE” ZA FINANCIRANJE POLJOPRIVREDE

• Mladi poljoprivrednici i segment malih i srednjih poduzeća u poljoprivrednom sektoru, uključujući start-upove

• Žene su netaknuti potencijal u ovom segmentu

• Proizvodnja netradicionalnih poljoprivrednih proizvoda s naglaskom na prodajne prakse i povezivanje s visoko vrijednim tržištima i marketing

• Klimatske promjene i potreba investiranja s ciljem jačanja otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene, unaprjeđenje učinkovitosti (niži troškovi a veći prinosi), i manje emisije (od usjeva i stoke)

• Nove tehnologije u poljoprivredi (AgriTech) i financijskom sektoru(FinTech) mogu biti “nositelji promjene igre”

STVARANJE POTICAJNE KLIME ZA FINANCIRANJE POLJOPRIVREDE

• Poticati razvoj malih gospodarstava kako bi se stvorili uvjeti za njihovo financiranje:

• Unaprijediti povezivanje s tržištima (kroz investicije i tehničku pomoć)• Mehanizmi za okrupnjivanje (npr. marketinške platforme, javna infrastruktura, itd.)• Jačanje kolaterala adresiranjem pitanja vezanih za zemljište i jamstva

• Programi usmjereni na mala gospodarstva i podsegmente poput mladih poljoprivrednika (ovo već postoji), žene u poljoprivredi, poticanje novihvrijednosnih lanaca, i upoznavanje s klimatski pametnim poljoprivrednim praksama

• Jačanje svijesti, financijsko obrazovanje, tehnička pomoć u poslovnom planiranju, informacijski sustavi, širenje informacija o novim tehnologijama, itd.

RAZVOJ SEKTORSKIH FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I RJEŠENJA

• Kombiniranje komercijalnog financiranja s darovnicama s ciljem stvaranja mješovitog financiranja (blended finance) za financiranje malih gospodarstava i pod-segmenata (npr. investiranje u nove tehnologije, unaprjeđenje komercijalnog / prodajnog aspekta, itd.)

• Financiranje javne (ili javno-privatne) infrastrukture u ruralnim područjima za mala gospodarstva kao platforme za prodaju proizvoda i nabavu potrebnih inputa (npr. hladnjače, logistički centri, silosi, itd.)---kao dio programa ruralnog razvoja?

• Instrumenti za upravljanje rizicima, poput jamstava i polica osiguranja namijenjenih malim poljoprivrednicima (npr. prilagođavanje postojećih instrumenata kako bi postali dostupni i manjim poljoprivrednicima)

• Razvoj programa tehničke pomoći vezano za tehničko/poljoprivredna pitanja ali i poslovno planiranje i financije (npr. tvrtke koje pružaju usluge iz poslovnog razvoja)

• Korištenje digitalnih financijskih rješenja (npr. e-plaćanje, kombiniranje različitih izvora podataka, itd.)

KLJUČNI IZAZOV 2.

MOGUĆA RJEŠENJA

POVEZIVANJE PROIZVOĐAČA I

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOG

SEKTORA S TRŽIŠTEM

USITNJENA PROIZVODNJA I SLABO ORGANIZIRANI

PROIZVOĐAČI

KOMERCIJALNO/ POLJOPRIVREDNO-

PREHRAMBENA PARTNERSTVA I RAZVOJ DIGITALNIH(TRGOVINA) RJEŠENJA

NEDOVOLJNO RAZVIJENA INFRASTRUKTURA I USLUGE U

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOM SEKTORU

STVARANJE KONKURENTNOG TRŽIŠTA ZA NAPREDNE

LOGISTIČKE USLUGE

NEDOVOLJNI JAVNI I PRIVATNI STANDARDI KVALITETE (SIGURNOSTI HRANE,

SFM, SLJEDIVOST, DOBROBIT ŽIVOTINJA, OZNAČAVANJE, ITD.)

PROMJENE PONAŠANJA POTROŠAČA I TRŽIŠNA

SEGMENTACIJA

JAČANJE NACIONALNIH SUSTAVA ZAŠTITE HRANE &

SFM

BOLJE INFORMIRANJE O TRŽIŠTU, DIFERENCIJACIJA:

PRIKLADNOST, SUSTAVI KVALITETE, BRENDIRANJE

ZPP

CILJEV

I AD

RESIR

AN

I1

2

3

4

5

6

7

8

9

UZROCI

KLJUČNI IZAZOV 3.

MOGUĆA RJEŠENJA

POVEĆANJE PROIZVODNOSTI

NEDOVOLJNE KAPITALNE INVESTICIJE

PREFORMULIRATI POTPORE I CILJEVE, UNAPRIJEDITI

OKRUŽENJE ZA INVESTICIJE

NEDOSTATNE PRAKSE UPRAVLJANJA

KVALITETNO OBRAZOVANJE, OBUKA, ZNANJE &

INFORMACIJE. UNAPRIJEDITI VJEŠTINE UPRAVLJANJA

OPREDIJELJENOST ZA PRIMARNU PROIZVODNJU,

POLJOPRIVREDA NISKE VRIJEDNOSTI

NISKA TEHNOLOŠKA RAZINA

DIVERZIFICIRATI PROIZVODNE SUSTAVE NA RAZINI

GOSPODARSTVA I POTICATI PROIZVODNJU PROIZVODA

DODANE VRIJEDNOSTI

POTICATI USVAJANJE TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA

(UKLJUČUJUĆI DIGITALNARJEŠENJA)

ZPP

CILJEV

I AD

RESIR

AN

I1

2

3

4

5

6

7

8

9

UZROCI

KLJUČNI IZAZOV 4.

MOGUĆA RJEŠENJA

PRIJENOS ZNANJA,

INFORMACIJA, I TEHNOLOGIJA

PROIZVOĐAČIMA I AGRI-BIZNISU

NEDOVOLJNO INVESTIRANJE U ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ, SLABA

KOORDINIRANOST IZMEĐU SEKTORA I S VLADOM

POBOLJŠATI FINANCIRANJE TEMELJNIH I PRIMIJENJENIH ISTRAŽIVANJA NA TEMELJU NACIONALNIH INOVATIVNIH

STRATEGIJA

NEDOSTATNA ZASTUPLJENOST PROIZVOĐAČA,

KONZULTANATA I AGRI-BIZNISA U ISTRAŽIVAČKIM I

RAZVOJNIM PROJEKTIMA

OMOGUĆITI PROJEKTNO-INOVATIVNA PARTNERSTVA

NEDOVOLJNO RAZVIJENE SPECIJALISTIČKE

SAVJETODAVNE USLUGE

SLABA RAZMJENA ZNANJA, INFORMACIJA I PODATAKA

IZMEĐU JAVNIH I PRIVATNIHSUDIONIKA U AKISU

RAZVITI JAVNE I PRIVATNE SAVJETODAVNE USLUGE

USPOSTAVITI CENTRALNU PLATFORMU ZA RAZMJENU

ZNANJA, INFORMACIJA I PODATAKA

ZPP

CILJEV

I AD

RESIR

AN

I1

2

3

4

5

6

7

8

9

UZROCI

KLJUČNI IZAZOV 5.

MOGUĆA RJEŠENJA

UNAPRIJEDITI UPRAVLJANJE PRIRODNIM RESURSIMA

POGORŠANJE VODOOPSKRBNE INFRASTRUKTURE I

NEDOVOLJNO NAVODNJAVANJE

UNAPRIJEDITI VODOOPSKRBNU INFRASTRUKTURU I PROŠIRITI SUSTAVE NAVODNJAVANJA NA

GOSPODARSTVU

NEOPTIMALNI PROIZVODNI SUSTAVI U POLJOPRIVREDNO-

EKOLOŠKIM ZONAMA

VIŠE KORISTITI ALATE I MEHANIZME ZA PLANIRANJE

UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM NA SVIM RAZINAMA RADI BOLJEG

USKLAĐIVANJA PROGRAMA

NEODRŽIVE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

OVISNOST POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENE PROIZVODNJE

O FOSILNIM GORIVIMA

PODRŽAVATI PRIJENOS ZNANJA, INFORMACIJA NA

POLJOPRIVREDNIKE, POTICATI NAJBOLJE PRAKSE UPRAVLJANJA -

KONZERVACIJSKA/ORGANSKA/ PRECIZNA POLJOPRIVREDA)

POTICATI ENERGETSKU UČINKOVITOST & UPORABU

OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U VRIJEDNOSNIM LANCIMA I

VALORIZIRATI SUPROIZVODE KAO ZAMJENU ZA FOSILNA GORIVA

ZPP

CILJEV

I AD

RESIR

AN

I1

2

3

4

5

6

7

8

9

UZROCI

KLJUČNI IZAZOV 6.

MOGUĆA RJEŠENJA

UPRAVLJANJE KLIMATSKIM

RIZICIMA I POTICANJE

NISKOUGLJIČNE PROIZVODNJE

NEODRŽIVE POLJOPRIVREDNE PRAKSE i NJIHOV DOPRINOS RANJIVOSTI ili POVEĆANJU

EMISIJA

POTICANJE SU-BENEFITA, PRILAGODBA I NISKE EMISIJE/ORGANSKA/

NA SUŠU/ ŠTETNIKE OTPORNA PROIZVODNJA

NISKO ILI SLABO KORIŠTENJE TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA

POTICANJE PRIMIJENJENIH ISTRAŽIVANJA „KLIMATSKI

PAMETNE POLJOPRIVREDE” IUSVAJANJE NAPREDNE

TEHNOLOGIJE UKLJUČUJUĆI PRECIZNU POLJOPRIVREDU

NEDOSTATNI INSTRUMENTI ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA OD

KATASTROFA i KLIMATSKIM SU-BENEFITIMA

NEDOSTATAN PRISTUP PODACIMA O KLIMI I PROCJENI

UTJECAJA i ALATIMA ZA DONOŠENJE ODLUKA

RAZVOJ INSTRUMENATA OSIGURANJA U POLJOPRIVREDI

PROIZVOĐAČIMA PRUŽATI KLIMATSKE SERVISE I

AGROKLIMATSKE PODATKE I ALATE

ZPP

CILJEV

I AD

RESIR

AN

I1

2

3

4

5

6

7

8

9

UZROCI

Poljoprivrednici: upravljaju nacionalnim prirodnim resursima

BIODIVERZITET

VODETLO/ZEMLJIŠTE

CIKLUS HRANIVA

Poljoprivredni proizvodni sustavi ovise o prirodnim resursima

Poljoprivredne aktivnosti mogu pomoći održanju, unaprjeđenju ili uništenju prirodnih resursa

Lokalni prirodni resursi u kombinaciji s upravljačkim proizvodnim sustavima utječu na proizvodnost

Poljoprivrednici: upravljaju nacionalnim prirodnim resursima

BIODIVERZITET

VODETLO/ZEMLJIŠTE

CIKLUS HRANIVA

Poljoprivredni proizvodni sustavi ovise o prirodnim resursima

How farming is carried out can help maintain, improve or deteriorate these resources

The existing local natural resources combined with production management systems impact productivity

KLIMA

VARIJABILNOST& PROMJENA

▪ Kako je zemljište različitog proizvodnog potencijala i ograničenja

raspoređeno u Hrvatskoj?

▪ Koji se usjevi mogu uzgajati na različitim tipovima tala i različitim

lokacijama?

▪ Kako se prinos razlikuje po lokacijama, godinama, proizvodnim sustavima i

sezonama?

▪ Je li uravnotežena potreba za zemljištem s jedne strane i njegova

dostupnost s druge strane u određenim područjima, i kako se to odražava

na unaprjeđenje inputa ili upravljanja?

▪ Koji su vjerojatni bio-fizički rizici i opasnosti za proizvodnju i gdje?

PROCJENA PROIZVODNOSTI ZEMLJIŠTA U SVRHU KLIMATSKI PAMETNOG PLANIRANJA

PROCJENA PROIZVODNOSTI ZEMLJIŠTA U SVRHU KLIMATSKI PAMETNOG PLANIRANJA

Zemljište kao resurs

Klima

Zahtjevi usjeva

Prakse

Trošak proizvodnje & prihod

Poljoprivredno-ekološka pogodnost

Production Potential Comparative Economic PerformancePoljoprivredno-ekološka

pogodnost, 2040.-2071.

Klimatski pametno planiranje na razini poljoprivredne površine

18

2009. 2017.

Povećanje površine pod pšenicom i krumpirom

Koji se usjevi uzgajaju?

Credit: EO4SD Agriculture Cluster (eLEAF/FAO WaPOR)

Početak i kraj sezone

početak kraj

Sezona krumpira: travanj/svibanj-srpanj | sezona pšenice: prosinac-lipanj

Vrijeme uzgoja određenih usjeva?

Prema: EO4SD Agriculture Cluster (eLEAF/FAO WaPOR)

Proizvodnja nadzemne biomase

20

2010. 2016.

Koliko biomase proizvedu ovi usjevi?

Prema: EO4SD Agriculture Cluster (eLEAF/FAO WaPOR)

KLJUČNI IZAZOV 7.

MOGUĆA RJEŠENJA

POTICATI INVESTIRANJE,

OTVARANJE RADNIH MJESTA

I OSTANAK MLADIH U RURALNIM

PODRUČJIMA

OPREDIJELJENOST ZA PRIMARNU PROIZVODNJU,

POLJOPRIVREDA NISKE VRIJEDNOSTI

DIVERZIFIKACIJA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE, POTICANJE

PROIZVODNJE PROIZVODA DODANE VRIJEDNOSTI, RAZVOJ

VRIJEDNOSNIH LANACA

NEGATIVNA PERCEPCIJA POLJOPRIVREDNO-

PREHRAMBENOG SEKTORA I RURALNOG “STILA ŽIVOTA”

POTICANJE NOVIH MOGUĆNOSTI KROZ OBRAZOVANJE I OBUKU, JAVNE KAMPANJE, USVAJANJE

NOVIH (DIGITALNIH) TEHNOLOGIJA

NEDOVOLJNA PODRŠKA POSLOVANJU U RURALNIM

PODRUČJIMA I MLADIM PODUZETNICIMA

SLABA POVEZANOST I KOORDINACIJA VLADE I SEKTORA U RURALNIM

PODRUČJIMA

POREZNE OLAKŠICE I TEHNIČKA/INVESTICIJSKA PODRŠKA

POSLOVNIM SUBJEKTIMA U RURALNIM PODRUČJIMA & MLADIM START-UPOVIMA

USKLADITI JAVNE INVESTICIJE U GOSPODARSKU INFRASTRUKTURU I

STRATEŠKE VRIJEDNOSNE LANCE (AGRO-TURIZAM, IKT,

BIOEKONOMIJA) U RURALNIM PODRUČJIMA

ZPP

CILJEV

I AD

RESIR

AN

I1

2

3

4

5

6

7

8

9

UZROCI

KLJUČNI IZAZOV 8.

MOGUĆA RJEŠENJA

JAČANJE RAZVOJNE DIMENZIJE

UTJECAJA JAVNE POTROŠNJE NA

POLJOPRIVREDU U OKVIRU ZPP-A

MANJAK STRATEŠKOG FOKUSIRANJA I ODSUTNOST STRATEŠKOG PARTNERSTVA

IZMEĐU DIONIKA U POLJOPRIVREDI

OCJENA RAZVOJNIH PRIORITETA, USKLAĐIVANJE KRITERIJA

PRIHVATLJIVOSTI ZA SEKTOR/POTREBE PROIZVOĐAČA,

JAČANJE PARTNERSTVA

VISOKA RAZINA I NERAVNOMJERNA RASPODJELA

IZRAVNIH PLAĆANJA

SNAŽNIJA PRERASPODJELA I UVOĐENJE GORNJE GRANICE ZA

IZRAVNA PLAĆANJA PO GOSPODARSTVU

NEDOSTATNA POTPORA INVESTIRANJU U RURALNA

PODRUČJA I SLOŽENI POSTUPCI ZA ‘MEKE’ MJERE RURALNOG

RAZVOJA

NEDOSTATNO PRAĆENJE MJERENJA UČINAKA POLITIKE I VISOKI

TROŠAK JAVNIH USLUGA

USREDOTOČITI SE NA INVESTICIJSKU POTPORU I

POJEDNOSTAVLJENJE POSTUPAKA ZA RURALNE MJERE KOJE POTIČU

SURADNJU

SUSTAVNO PROVODITI ANALIZE JAVNIH IZDATAKA U

POLJOPRIVREDI

ZPP

CILJEV

I AD

RESIR

AN

I1

2

3

4

5

6

7

8

9

UZROCI

Poljoprivredno zemljište→ jedan od ključnih izazova usklađivanja hrvatske politike s politikom ZPP

• Više od 68% ukupne potpore u Hrvatskoj je temeljeno na zemljištu: što nakon 2020?

• Koliko imamo poljoprivrednog zemljišta?

• Zašto je nepoklapanje zemljišnih knjiga i katastra najveće u poljoprivredi?

• Vječna dilema: Koji je najbolji način za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta?

Stup I Stup II

Ostale mjere RR

Investicijska potpora

IAKS ruralne mjere

Državna pomoć

CMO mjere

Izravna plaćanja

KLJUČNI IZAZOV 9.

MOGUĆA RJEŠENJA

POTICANJE PROIZVODNE

UPORABE DRŽAVNOG I PRIVATNOG

POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

NEUREĐEN STATUS ZEMLJIŠTA RADI NEUSKLAĐENOSTI ZEMLJIŠNIH

KNJIGA I KATASTRA

OBJEDINITI I UNAPRIJEDITI ZEMLJIŠNI INFORMACIJSKI SUSTAV

NEUČINKOVITA I KATKADA DVOJBENA DODJELA DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

POVEĆATI TRANSPARENTNOST I MONITORING U POSTUPCIMA

DODJELE DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA SVE VIŠE IDE U SMJERU NEPROIZVODNE

NAMJENE

SUB-OPTIMALNI PROIZVODNI SUSTAVI U POLJOPRIVREDNO-

EKOLOŠKIM PODRUČJIMA I NEDOSTATAK REGIONALIZACIJE

UNAPRIJEDITI SUSTAV POTPORA IZ PRVOG I DRUGOG STUPA ZPP U

SMJERU STVARANJA VEĆE DODANE VRIJEDNOSTI

JAČATI MEHANIZME I ALATE ZA BOLJE PLANIRANJE I UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM

ZPP

CILJEV

I AD

RESIR

AN

I1

2

3

4

5

6

7

8

9

UZROCI

Prioriteti –

broj

odgovora*

Preliminarni rezultati ankete (na dan 25. ožujka 2019.)Ključni izazovi za hrvatsku poljoprivredu (prvih 6) (*8 prioriteta prikazani prema broju sudionika u

anketi)

155 1. Povećanje razine proizvodnosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

183 2. Unaprjeđenje poslovnog okruženja za proizvođače i mala i srednja poduzeća u agro-biznisu

121 3. Poticanje jačeg korištenja inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

118 4. Povećanje proizvodnje usjeva visoke vrijednosti

108 5. Poticati širenje i integraciju tržišta za hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode

1656. Jačati povezivanje malih proizvođača i malih i srednjih poduzeća koja se bave agro-biznisom u izlasku na domaće

i strano tržište

113 7. Upravljati ranjivosti i izloženosti poljoprivredno-prehrambenog sektora rastućim rizicima od klimatskih promjena

110 8. Smanjiti nastajanje otpada i emisije stakleničkih plinova u sektoru poljoprivrede

136 9. Održavati tla zdravima i zaštiti vodne resurse

154 10. Poticati rast i zapošljavanje u slabije razvijenim ruralnim krajevima

138 11. Poticati mlade da ulaze u poljoprivredno-prehrambeni sektor

8912. Unaprijediti tehničku podršku i savjetodavnu službu koja pruža usluge poljoprivrednim proizvođačima i malim i

srednje velikim poduzećima koja se bave agro-biznisom

125 13. Poticati proizvodnu uporabu poljoprivrednog zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu

61 14. Jačati utjecaj ZPP i nacionalnih programa za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj

Grupiranje prema primarnoj

aktivnosti

Broj odgovora

Poljoprivredna proizvodnja 136

Prerada hrane 19

Distribucija hrane (veleprodaja,

maloprodaja, logistika)

24

Udruženja proizvođača hrane ili

trgovaca

9

Sveučilište i istraživačke

ustanove

6

Javna uprava 14

Konzultanti 29

Nevladine organizacije ili

lokalne akcijske grupe

15

Ostalo 21

Spol Broj odgovora

Muški 129

Ženski 57

Dob Broj odgovora

< 40 godina 123

40 - 60 godina 58

> 60 godina 5

Iskustvo Broj odgovora

< 5 godina 56

5 - 10 godina 36

> 10 godina 94

DODATNE PREPORUKE OD STRANE DIONIKA

POSLOVNO OKRUŽENJE

IZLAZ NA TRŽIŠTE

PROIZVODNOST

AKIS

OKOLIŠ & KLIMA

TERITORIJALNI RAZVOJ

ZPP

ZEMLJIŠTE

KLJUČNI IZAZOV

STROŽI NADZOR UVOZA KAKO BI SE SPRIJEČIO NEDOZVOLJENI UVOZ; OZNAČAVANJE HRANE

STVARANJE JAKOG NACIONALNOG BRENDA „HRVATSKI PROIZVOD”

STVARANJE KONKURENTNIJEG TRŽIŠTA NA STRANI ULAZNIH TROŠKOVA KAKO BI SE ISTI SMANJILI

PREPORUČENA RJEŠENJA

JAČA UKLJUČENOST VODEĆIH POLJOPRIVREDNIKA & STUDENATA U PRIMIJENJENA ISTRAŽIVANJA

RAZVOJ POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH KLASTERA

POREZ NA NEKORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

PROMIDŽBA ORGANSKE, REGENERATIVNE POLJOPRIVREDE, PERMAKULTURE, BIODINAMIČKE POLJOPRIVREDE

“REGIONALIZACIJA” ZPP STRATEŠKOG PLANA S CILJEVIMA SPECIFIČNIM ZA ODREĐENI USJEV