EMERGING CRITICAL CHALLENGES AND RESPONSE OPTIONS FOR CROATIAN AGRICULTUREPOLJOPRIVREDU
SUFINANCIRANO SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE
EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ: EUROPA ULAE U RURALNA PODRUJAEuropska unija
Ova prezentacija proizvod je zaposlenika Grupacije Svjetske banke. Nalazi, tumaenja i zakljuci u ovoj prezentaciji ne odraavaju nuno stajališta Grupacije Svjetske banke, njezinog Odbora izvršnih direktora ni vlada koje zastupaju. Grupacija Svjetske banke ne jami tonost podataka u ovoj prezentaciji, koji su preuzeti iz više vanjskih izvora. Sadraj ove prezentacije ne predstavlja i ne smatra se ogranienjem ili odricanjem od povlastica i izuzea Grupacije Svjetske banke, koji su svi posebno zadrani.
KLJUNI IZAZOV 1.
POLJOPRIVREDNO -
PODUZEA
PRISTUPU FINANCIJSKIM PROIZVODIMA I USLUGAMA
NEDOSTATNA POTPORA ZA POSLOVANJE SUBJEKATA U RURALNIM PODRUJIMA I
MLADE PODUZETNIKE
KVALITETNO OBRAZOVANJE, OBUKA, ZNANJE &
INFORMACIJE PREMA POTREBAMA SEKTORA
• Postoje dostatna financijska sredstva i likvidnost ali je financiranje usmjereno na usjeve i stoku i vea gospodarstva
• Korist od jamstava i osiguranja uglavnom imaju vea komercijalna gospodarstva
• Postoje programi za manja gospodarstva i netradicionalne usjeve ali su sredstva ograniena obzirom na potencijalnu potranju
• Manja gospodarstva nemaju pristup kapitalu radi nedostatka vlastitog kapitala i nedovoljnih kolaterala ili jamstava.
Opaska: u svakoj je dravi financiranje poljoprivrede „derivat” koji prati mogunosti, prioritete i uvjete za investiranje u poljoprivredni sektor. Razvoj realnog sektora ima veliki utjecaj na pristup kapitalu….i obrnuto.
KLJUNA OPAANJA
• Komercijalna poljoprivredna gospodarstva, kroz dobro organizirane vrijednosne lance, imaju pristup razliitim financijskim uslugama i komercijalne banke prate one dobre odnosno nisko rizine. Lakše je pratiti poljoprivrednike i mala i srednja poduzea iz poljoprivredno-prehrambenog sektora.
• Financiranje manjih, i manje komercijalnih poljoprivrednika, i netradicionalni vrijednosni lanci imaju sljedea ogranienja:
• Neformalnost. Nedostatak financijskih podataka, poslovnih planova, nedostatak podataka o transakcijama
• Nedostatak ili slab kolateral. Pitanja vezana za vlasništvo nad zemljištem, katastar, graevinske dozvole, itd.
• Slaba povezanost s trištima. Lošije organizirani vrijednosni lanci, slabo udruivanje/povezanost s veim otkupljivaima i ponuaima
„SJEME PROMJENE” ZA FINANCIRANJE POLJOPRIVREDE
• Mladi poljoprivrednici i segment malih i srednjih poduzea u poljoprivrednom sektoru, ukljuujui start-upove
• ene su netaknuti potencijal u ovom segmentu
• Proizvodnja netradicionalnih poljoprivrednih proizvoda s naglaskom na prodajne prakse i povezivanje s visoko vrijednim trištima i marketing
• Klimatske promjene i potreba investiranja s ciljem jaanja otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene, unaprjeenje uinkovitosti (nii troškovi a vei prinosi), i manje emisije (od usjeva i stoke)
• Nove tehnologije u poljoprivredi (AgriTech) i financijskom sektoru (FinTech) mogu biti “nositelji promjene igre”
STVARANJE POTICAJNE KLIME ZA FINANCIRANJE POLJOPRIVREDE
• Poticati razvoj malih gospodarstava kako bi se stvorili uvjeti za njihovo financiranje:
• Unaprijediti povezivanje s trištima (kroz investicije i tehniku pomo) • Mehanizmi za okrupnjivanje (npr. marketinške platforme, javna infrastruktura, itd.) • Jaanje kolaterala adresiranjem pitanja vezanih za zemljište i jamstva
• Programi usmjereni na mala gospodarstva i podsegmente poput mladih poljoprivrednika (ovo ve postoji), ene u poljoprivredi, poticanje novih vrijednosnih lanaca, i upoznavanje s klimatski pametnim poljoprivrednim praksama
• Jaanje svijesti, financijsko obrazovanje, tehnika pomo u poslovnom planiranju, informacijski sustavi, širenje informacija o novim tehnologijama, itd.
RAZVOJ SEKTORSKIH FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I RJEŠENJA
• Kombiniranje komercijalnog financiranja s darovnicama s ciljem stvaranja mješovitog financiranja (blended finance) za financiranje malih gospodarstava i pod- segmenata (npr. investiranje u nove tehnologije, unaprjeenje komercijalnog / prodajnog aspekta, itd.)
• Financiranje javne (ili javno-privatne) infrastrukture u ruralnim podrujima za mala gospodarstva kao platforme za prodaju proizvoda i nabavu potrebnih inputa (npr. hladnjae, logistiki centri, silosi, itd.)---kao dio programa ruralnog razvoja?
• Instrumenti za upravljanje rizicima, poput jamstava i polica osiguranja namijenjenih malim poljoprivrednicima (npr. prilagoavanje postojeih instrumenata kako bi postali dostupni i manjim poljoprivrednicima)
• Razvoj programa tehnike pomoi vezano za tehniko/poljoprivredna pitanja ali i poslovno planiranje i financije (npr. tvrtke koje pruaju usluge iz poslovnog razvoja)
• Korištenje digitalnih financijskih rješenja (npr. e-plaanje, kombiniranje razliitih izvora podataka, itd.)
KLJUNI IZAZOV 2.
PROIZVOAI
NEDOVOLJNO RAZVIJENA INFRASTRUKTURA I USLUGE U
POLJOPRIVREDNO- PREHRAMBENOM SEKTORU
LOGISTIKE USLUGE
SFM, SLJEDIVOST, DOBROBIT IVOTINJA, OZNAAVANJE, ITD.)
PROMJENE PONAŠANJA POTROŠAA I TRIŠNA
SEGMENTACIJA
SFM
PRIKLADNOST, SUSTAVI KVALITETE, BRENDIRANJE
OKRUENJE ZA INVESTICIJE
NEDOSTATNE PRAKSE UPRAVLJANJA
DODANE VRIJEDNOSTI
KOORDINIRANOST IZMEU SEKTORA I S VLADOM
POBOLJŠATI FINANCIRANJE TEMELJNIH I PRIMIJENJENIH ISTRAIVANJA NA TEMELJU NACIONALNIH INOVATIVNIH
STRATEGIJA
RAZVOJNIM PROJEKTIMA
IZMEU JAVNIH I PRIVATNIH SUDIONIKA U AKISU
RAZVITI JAVNE I PRIVATNE SAVJETODAVNE USLUGE
USPOSTAVITI CENTRALNU PLATFORMU ZA RAZMJENU
ZNANJA, INFORMACIJA I PODATAKA
GOSPODARSTVU
EKOLOŠKIM ZONAMA
USKLAIVANJA PROGRAMA
KONZERVACIJSKA/ORGANSKA/ PRECIZNA POLJOPRIVREDA)
ZP P
C ILJEV
EMISIJA
NA SUŠU/ ŠTETNIKE OTPORNA PROIZVODNJA
NISKO ILI SLABO KORIŠTENJE TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA
POTICANJE PRIMIJENJENIH ISTRAIVANJA „KLIMATSKI
TEHNOLOGIJE UKLJUUJUI PRECIZNU POLJOPRIVREDU
KATASTROFA i KLIMATSKIM SU- BENEFITIMA
NEDOSTATAN PRISTUP PODACIMA O KLIMI I PROCJENI
UTJECAJA i ALATIMA ZA DONOŠENJE ODLUKA
RAZVOJ INSTRUMENATA OSIGURANJA U POLJOPRIVREDI
PROIZVOAIMA PRUATI KLIMATSKE SERVISE I
AGROKLIMATSKE PODATKE I ALATE
BIODIVERZITET
Poljoprivredne aktivnosti mogu pomoi odranju, unaprjeenju ili uništenju prirodnih resursa
Lokalni prirodni resursi u kombinaciji s upravljakim proizvodnim sustavima utjeu na proizvodnost
Poljoprivrednici: upravljaju nacionalnim prirodnim resursima
BIODIVERZITET
Poljoprivredni proizvodni sustavi ovise o prirodnim resursima
How farming is carried out can help maintain, improve or deteriorate these resources
The existing local natural resources combined with production management systems impact productivity
KLIMA
rasporeeno u Hrvatskoj?
Koji se usjevi mogu uzgajati na razliitim tipovima tala i razliitim
lokacijama?
Kako se prinos razlikuje po lokacijama, godinama, proizvodnim sustavima i
sezonama?
Je li uravnoteena potreba za zemljištem s jedne strane i njegova
dostupnost s druge strane u odreenim podrujima, i kako se to odraava
na unaprjeenje inputa ili upravljanja?
Koji su vjerojatni bio-fiziki rizici i opasnosti za proizvodnju i gdje?
PROCJENA PROIZVODNOSTI ZEMLJIŠTA U SVRHU KLIMATSKI PAMETNOG PLANIRANJA
PROCJENA PROIZVODNOSTI ZEMLJIŠTA U SVRHU KLIMATSKI PAMETNOG PLANIRANJA
Zemljište kao resurs
pogodnost, 2040.-2071.
18
Koji se usjevi uzgajaju?
Poetak i kraj sezone
Vrijeme uzgoja odreenih usjeva?
Proizvodnja nadzemne biomase
Prema: EO4SD Agriculture Cluster (eLEAF/FAO WaPOR)
KLJUNI IZAZOV 7.
PODRUJIMA
VRIJEDNOSNIH LANACA
POTICANJE NOVIH MOGUNOSTI KROZ OBRAZOVANJE I OBUKU, JAVNE KAMPANJE, USVAJANJE
NOVIH (DIGITALNIH) TEHNOLOGIJA
PODRUJIMA I MLADIM PODUZETNICIMA
PODRUJIMA
POSLOVNIM SUBJEKTIMA U RURALNIM PODRUJIMA & MLADIM START-UPOVIMA
USKLADITI JAVNE INVESTICIJE U GOSPODARSKU INFRASTRUKTURU I
STRATEŠKE VRIJEDNOSNE LANCE (AGRO-TURIZAM, IKT,
BIOEKONOMIJA) U RURALNIM PODRUJIMA
IZMEU DIONIKA U POLJOPRIVREDI
PRIHVATLJIVOSTI ZA SEKTOR/POTREBE PROIZVOAA,
IZRAVNIH PLAANJA
IZRAVNA PLAANJA PO GOSPODARSTVU
PODRUJA I SLOENI POSTUPCI ZA ‘MEKE’ MJERE RURALNOG
RAZVOJA
TROŠAK JAVNIH USLUGA
POJEDNOSTAVLJENJE POSTUPAKA ZA RURALNE MJERE KOJE POTIU
SURADNJU
POLJOPRIVREDI
Poljoprivredno zemljište→ jedan od kljunih izazova usklaivanja hrvatske politike s politikom ZPP
• Više od 68% ukupne potpore u Hrvatskoj je temeljeno na zemljištu: što nakon 2020?
• Koliko imamo poljoprivrednog zemljišta?
• Zašto je nepoklapanje zemljišnih knjiga i katastra najvee u poljoprivredi?
• Vjena dilema: Koji je najbolji nain za dodjelu dravnog poljoprivrednog zemljišta?
Stup I Stup II
KNJIGA I KATASTRA
NEUINKOVITA I KATKADA DVOJBENA DODJELA DRAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
POVEATI TRANSPARENTNOST I MONITORING U POSTUPCIMA
DODJELE DRAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
NAMJENE
UNAPRIJEDITI SUSTAV POTPORA IZ PRVOG I DRUGOG STUPA ZPP U
SMJERU STVARANJA VEE DODANE VRIJEDNOSTI
JAATI MEHANIZME I ALATE ZA BOLJE PLANIRANJE I UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM
ZP P
C ILJEV
2
3
4
5
6
7
8
9
UZROCI
Prioriteti –
broj
odgovora*
Preliminarni rezultati ankete (na dan 25. oujka 2019.) Kljuni izazovi za hrvatsku poljoprivredu (prvih 6) (*8 prioriteta prikazani prema broju sudionika u
anketi)
155 1. Poveanje razine proizvodnosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru
183 2. Unaprjeenje poslovnog okruenja za proizvoae i mala i srednja poduzea u agro-biznisu
121 3. Poticanje jaeg korištenja inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru
118 4. Poveanje proizvodnje usjeva visoke vrijednosti
108 5. Poticati širenje i integraciju trišta za hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode
165 6. Jaati povezivanje malih proizvoaa i malih i srednjih poduzea koja se bave agro-biznisom u izlasku na domae
i strano trište
113 7. Upravljati ranjivosti i izloenosti poljoprivredno-prehrambenog sektora rastuim rizicima od klimatskih promjena
110 8. Smanjiti nastajanje otpada i emisije staklenikih plinova u sektoru poljoprivrede
136 9. Odravati tla zdravima i zaštiti vodne resurse
154 10. Poticati rast i zapošljavanje u slabije razvijenim ruralnim krajevima
138 11. Poticati mlade da ulaze u poljoprivredno-prehrambeni sektor
89 12. Unaprijediti tehniku podršku i savjetodavnu slubu koja prua usluge poljoprivrednim proizvoaima i malim i
srednje velikim poduzeima koja se bave agro-biznisom
125 13. Poticati proizvodnu uporabu poljoprivrednog zemljišta u privatnom i dravnom vlasništvu
61 14. Jaati utjecaj ZPP i nacionalnih programa za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj
Grupiranje prema primarnoj
POSLOVNO OKRUENJE
KLJUNI IZAZOV
STROI NADZOR UVOZA KAKO BI SE SPRIJEIO NEDOZVOLJENI UVOZ; OZNAAVANJE HRANE
STVARANJE JAKOG NACIONALNOG BRENDA „HRVATSKI PROIZVOD”
STVARANJE KONKURENTNIJEG TRIŠTA NA STRANI ULAZNIH TROŠKOVA KAKO BI SE ISTI SMANJILI
PREPORUENA RJEŠENJA
RAZVOJ POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH KLASTERA
PROMIDBA ORGANSKE, REGENERATIVNE POLJOPRIVREDE, PERMAKULTURE, BIODINAMIKE POLJOPRIVREDE