Tehnologijski marketing u prometnom sustavu na primjerima svjetskih i europskih tvrtki
Stjepanovi, Petar
2015
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveuilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:651253
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
NA PRIMJERIMA SVJETSKIH I EUROPSKIH TVRTKI
DIPLOMSKI RAD
Zagreb, 2015.
NA PRIMJERIMA SVJETSKIH I EUROPSKIH TVRTKI
(TECHNOLOGY MARKETING IN THE TRAFFIC SYSTEM
IN SUCH WORLD AND EUROPEAN COMPANIES)
Mentor: prof. dr. sc. Marinko Jurevi
Student: Petar Stjepanovi, univ. bacc. ing. traff.
Zagreb, srpanj 2015.
SAETAK
Tehnologijski marketing u prometnom sustavu ima za cilj i svrhu pruiti korisniku,
nekom odreenom subjektu (tvrtki), odreeni proizvod i/ili uslugu, koristei pritom visoku
tehnologiju informacijskog i komunikacijskog prometa, te na taj nain upotpunjujui proces
ponude i potranje na današnjem, suvremenom trištu. Rezultati, kao sastavni dio
diplomskoga rada, anketnog upitnika na primjerima tvrtki Republike Hrvatske, Europe i
svijeta, dali su pozitivne i uinkovite odgovore, odnosno rješenja, što znai, kako i u kojoj
mjeri pojedine tvrtke posluju na ponuenome trištu, te koje dijelove vlastitog, suradnikog i
drugog poslovanja trebaju mijenjati, tj. koji segmenti, kao npr. podruje korištenja visoko
tehnologijskog marketinga, odnos prema zaposlenicima, te ouvanje okoliša i odrivi razvoj,
su primorani poboljšati ili unaprijediti, kako bi bili jednostavnije i bre dostupni i prihvatljivi
postojeim, pa naravno i potencijalnim korisnicima.
KLJUNE RIJEI: tehnologijski marketing; prometni sustav; informacijsko komunikacijski
promet; prometne tvrtke; anketno istraivanje.
SUMMARY
Technology marketing in the transport system with the aim and the purpose to provide,
to a certain entity (company), a specific product and/or service, using high-tech information
and communication traffic, and thus completes the process of supply and demand on today,
the modern market. Results, as an integral part of graduate work, the questionnaire on
examples of the Croatian companies, Europe and the world, given the positive and effective
responses and solutions, which means, how and to what extent the individual companies
operating in the offeree market, and which parts of their own, collaborative and other
operations should be changed, i.e. the segments, such as area of using high technology
marketing, relationship with employees, and the preservation of the environment and
sustainable development, are forced to improve or enhance, in order to be easily and quickly
accessible and acceptable to existing, but of course potential users.
KEYWORDS: technology marketing; transport and traffic system; information and
communication traffic; transport and traffic companies; survey.
SADRAJ:
3. TEHNOLOGIJSKI MARKETING U PROMETNOM SUSTAVU ................................................... 5
3.1. Razvoj tehnologijskog marketinga ............................................................................................... 6
3.2. Obiljeja tehnologijskog marketinga ........................................................................................... 7
3.3. Koncepcija tehnologijskog marketinga ........................................................................................ 9
3.4. Istraivanje tehnologijskog marketinga ..................................................................................... 10
3.5. Upravljanje tehnologijskim marketingom .................................................................................. 11
3.6. Potreba za tehnologijskim marketingom u prometnom sustavu ................................................ 14
3.7. Vanost informacija za pravodobno i adekvatno odluivanje ................................................... 14
3.8. Komunikacija kao pretpostavka uspjeha .................................................................................... 15
4. PROMIDBENE I DRUGE AKTIVNOSTI TEHNOLOGIJSKOG MARKETINGA U
PROMETNIM PODUZEIMA ............................................................................................................ 17
4.1.1. Istaknute tvrtke iz sektora prometa i transporta u Hrvatskoj................................................... 18
4.1.1.1. Hrvatske eljeznice (H) ................................................................................................ 18
4.1.1.2. Croatia Airlines ................................................................................................................ 21
4.1.1.3. Hrvatski telekom - T-HT ................................................................................................. 23
4.1.1.4. Hrvatske autoceste (HAC) ............................................................................................... 25
4.1.2. Istaknute tvrke iz sektora prometa i transporta u Europi i svijetu ........................................... 28
4.1.2.1. Deutsche Bahn AG ......................................................................................................... 28
4.1.2.2. Ryanair ............................................................................................................................ 30
4.1.2.3. T-Mobile ......................................................................................................................... 31
4.1.2.4. Bouygues ........................................................................................................................ 33
4.3. Marketinške koncepcije ............................................................................................................. 37
4.4. Zahtjevi trišta i potrošaa ......................................................................................................... 38
4.5. Promidbene i druge aktivnosti u Republici Hrvatskoj i svijetu ................................................ 41
4.6. Informacijsko komunikacijski sustavi........................................................................................ 42
SUSTAVU ............................................................................................................................................ 44
Tehnologijski marketing je marketing koji uvaava i koristi visoku tehnologiju
proizvoda i usluga, kao sastavnicu suvremenih marketinških aktivnosti. Dakle, takav
marketing zahtjeva barem osnovno poznavanje visokih tehnologija. Razvoj i uvoenje novih
visokih tehnologija potaknulo je razvoj tog suvremenog marketinga. Razlog tomu jest taj, što
tradicionalni marketing potrošnih dobara ne moe na efikasan nain povezati proizvodnju, to
jest ponudu, te potrošnju, tj. potranju visoko-tehnologijskih proizvoda i usluga.
Tehnologijski marketing uestala je pojava u prometnom sustavu, a on se tamo
pojavljuje u pravilu, onda kada se izriito postave zahtjevi za efikasno i efektivno
funkcioniranje sustava. Naglasak se prvotno stavlja na potrebu uvaavanja trišta i korisnika,
bez jasne sustavne koncepcije koja to moe provoditi. Potreba za takvim marketingom obino
se zadovoljava pojaanom promocijom, odnosno promidbom, ali i nekim oblicima
istraivanja trišta i unapreenja prodaje.
Kod mnogih se svjetskih i europskih prijevoznika (ponajviše zranih i eljeznikih)
mogu uoiti brojni primjeri prihvaanja koncepcije tehnologijskog marketinga. Tehnologijski
marketing u prometnom sustavu naglasak ne stavlja samo na prodaju postojeih usluga i
proizvoda, ve ukljuuje i stalno prilagoavanje ponude zahtjevima potrošaa i trišta, a pod
utjecajem brojnih tehnikih, tehnoloških, trišnih i drugih imbenika.
Svrha istraivanja je, bolje se upoznati s tehnologijskim marketingom u prometnom
sustavu, te informacijskim i komunikacijskim procesima. Ciljevi istraivanja su utvrditi, na
koji nain prometna poduzea koriste tehnologijski marketing, te što sve tehnologijski
marketing u praksi obuhvaa.
Ultimativni cilj istraivanja jest, ocijeniti jesu li promidbene i druge aktivnosti
tehnologijskog marketinga u odreenim poduzeima na zadovoljavajuoj razini, te što se
moe uiniti kako bi se navedeno poboljšalo. Ti ciljevi pokušati e se ispuniti ponajviše
uvidom u suvremene digitalne, odnosno internetske marketinške aktivnosti odabranih
poduzea.
2
Postoje brojna istraivanja o vanosti tehnologijskog marketinga, no ona su veinom
obavljana u openitom kontekstu. Ovo istraivanje je specifino, budui da e se usredotoiti
na jedan ui kontekst i na odreena odabrana poduzea, te njihove aktivnosti tehnologijskog
marketinga. U tom smislu, osim openitog teoretskog dijela, prethodno obavljana istraivanja
veinom su irelevantna za istraivanje koje e se provesti u ovom radu. Zbog ograniene
koliine dostupnih podataka i informacija, naglasak u istraivanju stavlja se na razliite
promidbene i druge aktivnosti odabranih prometnih poduzea, a biti e izvršena i
komparacija istih, kao i evaluacija uspješnosti.
Rezultati istraivanja trebaju pokazati u kojem se stanju nalazi današnji tehnologijski
marketing prometnog sustava. Isto tako, rezultati istraivanja trebaju pokazati sadašnje i
mogue budue trendove po pitanju visokih tehnologija s naglaskom na marketinške
aktivnosti. Rezultati istraivanja trebali bi potvrditi temeljnu hipotezu ovog rada, a to je da
tehnologijski marketing ima izuzetan znaaj za prometni sustav i odreena prometna
poduzea. Od kljune je vanosti da poduzea uspostave kvalitetne marketinške aktivnosti,
koje su uvjetovane tehnološkim postignuima i sukladno tome, zahtjevima potrošaa i trišta.
3
marketinga i tehnologije, s mogunošu implementacije u razliitim prometnim i/ili tehniki
intenzivnim sustavima. Potreba za TM-om postaje evidentna uslijed insuficijentnosti
tradicionalnog marketinga u High-Tech (visoko tehnološkom) podruju i rastuoj industriji
usluga. Generiki zahtjev za efektivnim usklaivanjem (asocijacijom) ponude i potranje u
osnovi je marketinški problem, bez obzira na specifinosti tehniko-tehnološkog sustava.
Koncepcija TM-a polazi od temeljnih marketinških odreenja (eng. Core concept) i
sustavnog pristupa, što omoguuje interdisciplinarno ukljuivanje doprinosa iz razliitih
tehnikih disciplina (tehnologija) relevantnih za TM. Uz interdisciplinarni (sustavni) pristup u
znanstvenoj izgradnji TM-a, neophodna su vlastita empirijsko-induktivna istraivanja, tako da
se kombiniranjem spoznaja dolazi do prihvatljivih uopavanja, objašnjenja i zakonitosti.
Konceptualni model (metamodel) TM mix-a, opisan je kao kompozicija instrumenata (odluka
i akcija) što se koriste za ostvarivanje ciljeva u odreenom segmentu djelovanja. U sklopu
ukupnog sustavskog razvoja metodologije (metodike) TM-a, tei se formalizaciji i
matematikom opisu - koliko je to mogue i efektivno.
Razraena je konceptualna shema 7P (prilagoena marketingu usluga), kojom je
emulirana klasina shema 4P. Iz metamodela TM mix-a, izvodili bi se aplikativni modeli TM
mix-a za razliita podruja primjene, odnosno razliite tehnologijske sustave. Istraivanje
TM-a, definirano je kao sustavno prikupljanje, obrada, analiza i interpretacija podataka i
informacija o problemima TM-a.
eksperimentalnog istraivanja (pilot-projekti, testovi trišta i tehnologije i dr.) predstavljaju
bitnu razliku u odnosu na tradicionalni marketing. Potencirano je znaenje ranog otkrivanja i
dijagnostike problema. Briljivo prikupljani podaci i sofisticirane analitike obrade moraju
biti efektivno implementirani u proces donošenja odluke i rješavanja problema.
Predloak modeliranja TM mix-a razraen je na primjeru informacijskih i
komunikacijskih usluga, prema konceptualnoj shemi 7P. Za definirani segment korisnika,
prostor i vrijeme, razrauje se kompozicija instrumenata TM mix-a (program TM mix-a).“
4
„U postupku analize, svaki instrument razlae se na relevantne komponente i opisuje
atributima. U razradi i sintezi primjenjuje se višekriterijalna evaluacija s metodama AHP (eng.
Analythic Hierarchy Process) uz ukljuivanje odgovarajuih metoda operacijskih istraivanja
i upravljanja znanošu OR & MS (eng. Operation Research & Management Science).
Upravljanje TM-om povezuje planiranje strategija i programa TM mix-a s konkretnom
implementacijom odluke, te evaluacijom i kontrolom rezultata. Klasini pristup i metode
planiranja i upravljanja prometnim (informacijskim i komunikacijskim) sustavom ne
zadovoljavaju u uvjetima dinamike ili turbulentne okoline, tako da je potrebno primijeniti
strateško upravljanje. Naznaeni su primjenjivi modeli i alati strateške analize: koncepcija
ivotne krivulje proizvoda/tehnologije/potranje: SWOT (S - Strengths – snage, W -
Weaknesses – slabosti, O - Opportunities – prilike, T - Threats – prijetnje) analiza i SPACE
(eng. Strategic Position and Action Evaluation) analiza – analiza strateškog poloaja i
procjena akcija odreene tvrtke, portfolio model i drugi. Koncepcije i modele mogue je
ilustrirati na primjerima iz informacijskog i komunikacijskog sustava.
Na nekoliko primjera implementacije tehnologijskog marketinga u informacijskom i
komunikacijskom sustavu, mogue je dobiti predloak za istraivanje i razradu
instrumentarija TM mix-a (digitalna mrea integriranih usluga ISDN (eng. Integrated Services
Digital Network) , videoteks, elektronika pošta i dr.).“1
1 Bošnjak, I.: Tehnologijski (Hi-Tech) marketing: koncepcija tehnologijskog (High-Tech) marketinga s
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str. 1
5
3. TEHNOLOGIJSKI MARKETING U PROMETNOM SUSTAVU
„Najvei dio marketinških studija, radova i analiza odnosi se na podruje koje se
naziva tradicionalni marketing. U pitanju je koncepcija, metode istraivanja i operativni
instrumentarij (”4P“) prilagoen pakiranim i trajnim proizvodima široke potrošnje.
Interdiscipliniranost TM-a, znatno je naglašenija nego kod tradicionalnog marketinga, uz
izraeno pribliavanje tehnikim disciplinama. Otvorenost i outside-in perspektiva kod TM-a
potencirana je promjenama okoline, s izraenom dinamikom razvoja, “deregulacijom” ponude
i globalizacijom trišta i tehnologije. Proizvodi i usluge trebaju zadovoljiti postojeu i
anticipiranu potranju, odnosno moraju ponuditi rješenje za probleme korisnika na user-
friendly nain.“
program, anticipirajui promjene u tehnologiji. Primjena strategijskog upravljanja
marketingom pridonosi da poduzee pritom bude stabilno, ostvaruje mogu rast i razvoj, te
zadovoljavajue profite. Sustavni pristup i interdisciplinarna (multidisciplinarna) obiljeja
TM-a, omoguuju da TM koristi metode i postignua drugih disciplina, stvarajui sintezu na
višoj razini u okviru svog podruja istraivanja.“
„Dinamian razvoj transporta, telekomunikacija i njima pridruenih informacijskih
tehnologija, dominantno je obiljeje sadašnjega vremena. Posebno zanimljiv i znaajan
fenomen je eksponencijalni porast usluga u podruju telekomunikacija i nekim transportnim
sustavima. Regulacija i otvaranje trišta za sve usluge (osim temeljne telefonije) stvaraju
“milje” u kojemu se nee moi opstati, niti razvijati bez TM-a. Slini procesi postoje u
propulzivnim transportnim sustavima (zrani promet i dr.). Istraivanje i modeliranje TM-a u
podruju transporta i telekomunikacija mora poštivati njihove specifine uslune znaajke. Za
razliku od “radno intenzivnih usluga”, usluge u transportu i telekomunikaciji ukljuuju
intenzivno korištenje tehnikih sredstava i obuenih posluitelja (operatera, pilota, vozaa, ...)
ili je pak rije o potpuno automatiziranom usluivanju (telekomunikacijske i telematike
usluge, automati za samoposluivanje i dr.).“ 2
2 Autorizirana predavanja iz kolegija: Tehnologijski marketing i menadment, nositelj kolegija: prof. dr. sc.
Marinko Jurevi, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2009.
6
3.1. Razvoj tehnologijskog marketinga
„Generika (osnovna) teorija marketinga, do danas nije potpuno izgraena i nije
postignuta razina preciznog definiranja i formalizacije marketinga. Marketing ima definiran
predmet prouavanja, znaajnu kolekciju empirijsko-induktivnih spoznaja, te dobrim dijelom
izgraen metodološki instrumentarij analize i sinteze, što moe posluiti kao osnova
marketinške teorije. 3
definiciji iz 1985. godine, marketing je proces planiranja i provoenja koncepcije, odreivanja
cijena, promoviranja i distribucije ideja, robe i usluga u svrhu ostvarivanja razmjene i
zadovoljenja individualnih i organizacijskih ciljeva.“ 4
Slika 1. Distinkcija koncepcije tehnologijskog marketinga u odnosu na tradicionalni marketing;
[Izvor: 1]
uvaavanja specifinosti podruja, ali bez promjene osnovne koncepcije i instrumentarija
djelovanja. Vana adaptacija marketinga uinjena je ureenjem i razradom koncepcije
”društvenog marketinga“, odnosno marketinga neprofitnih organizacija.“ Osnovna matica
razvojnog procesa i grananja naznaena je na slici 1.
3 Bošnjak, I.: Tehnologijski (Hi-Tech) marketing: koncepcija tehnologijskog (High-Tech) marketinga s
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str. 26 4 Ibid: str. 26
7
„Naelni prikaz ukazuje na vane koncepcije inovacije i tok razvoja marketinga.
Pojedine vrste marketinga koje se navode ili obrauju u marketinškoj literaturi, obuhvaeni su
unutar date podjele, npr. marketing trgovine, turizma, obuhvaeni su marketingom usluga.“ 5
3.2. Obiljeja tehnologijskog marketinga
marketinga.
profitne ili neprofitne, prema svojoj ulozi u privredi ili društvu.
Marketinška koncepcija poduzea znai usmjerenost ka zadovoljenju identificiranih
potreba okoline za odreenim proizvodima/uslugama.“
„Temeljne odrednice ope marketinške teorije {CCM}, ukljuene su u koncepciju
tehnologijskog marketinga:
- efikasno povezivanje ponude i potranje,
- organizirano istraivanje marketinga,
- upravljanje marketingom kroz analizu, planiranje, organiziranje i kontrolu.“ 6
„Vana specifina obiljeja koncepcije TM-a su:
- naglašeno interdisciplinarni (sustavni) pristup,
- sustavni pristup dizajniranju TM mix-a,
- otvorenost i outside-in perspektiva,
- zahtjev za kontrolom „kreativne destrukcije“ koju nose nove tehnologije,
5 Bošnjak, I.: Tehnologijski (Hi-Tech) marketing: koncepcija tehnologijskog (High-Tech) marketinga s
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str. 68-69 6 eki, S., Bošnjak, I.: Menadment u transportu i komunikacijama, Univerzitet u Sarajevu, Sveuilište u
Zagrebu, Sarajevo & Zagreb 2000., str. 367
8
(prikrivenu i latentnu) potranju,
- novi proizvod/usluga je tehnika i marketinška inovacija,
- konkurenciju slinih proizvoda zamjenjuje konkurencija starih i novih tehnoloških
rješenja,
marketinga i upravljanju marketingom,
- znatan udio eksperimentalnog marketinga,
- ciljevi su više dugoroni, tei se stabilnom rastu i zadovoljavajuem profitu, i dr.“ 7
„Metodom komparativne analize, vrši se usporedba kljunih znaajki tradicionalnog i
tehnologijskog marketinga, s ciljem pojašnjenja i novih zakljuaka u pogledu tehnologijskog
marketinga. Osim metode komparativne analize, za istraivanje slinosti i razlika izmeu
tradicionalnog i tehnologijskog marketinga, uspješno se primjenjuju i povijesna metoda,
metoda deskripcije, studije sluaja i sl. Pravila metode nalau da se prvo uoe zajednike
znaajke, a potom one znaajke po kojima se promatrani objekti razlikuju.
Zajednike znaajke tradicionalnog marketinga i tehnologijskog marketinga sadrane
su u jezgrenoj marketinškoj teoriji ”CORE CONCEPTION“ “ 8 prikazanoj na sljedeoj slici.
Slika 2. Core conception; [Izvor: 1]
„Raznolikost podruja primjene tehnologijskog marketinga, zahtjeva da se za svaki
diferentni sustav razrauje prilagoen model, izveden iz opeg koncepcijskog metamodela
tehnologijskog marketinga. Rekapitulacijom znaajki tehnologijskog i tradicionalnog
marketinga, uoavaju se njihove razlike” 9 , a koje su poblie pojašnjene na sljedeoj, slici 3.
7 eki, S., Bošnjak, I.: Menadment u transportu i komunikacijama, Univerzitet u Sarajevu, Sveuilište u
Zagrebu, Sarajevo & Zagreb 2000., str. 368 8 Bošnjak, I.: Tehnologijski (Hi-Tech) marketing: koncepcija tehnologijskog (High-Tech) marketinga s
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str. 74-75 9 Ibid: str. 74-75
9
Slika 3. Slinosti i razlike tehnologijskog i tradicionalnog marketinga; [Izvor: 1]
3.3. Koncepcija tehnologijskog marketinga
„Koncepcija TM-a, teorijski je model koji treba omoguiti dogradnju ”temelja“
marketinga, odnosno generike teorije marketinga i znanstvenih postulata marketing
menadmenta.
Kljuna je paralelna (II) kompozicija marketinga i tehnologije, tako da temeljna
interdisciplinarnost marketinga dalje evoluira prema veem ukljuivanju tehnologijskih
disciplina i to onih sadraja, koji su relevantni za TM.
Koncepcija tehnologijskog marketinga izraava temeljnu zamisao, shvaanje, doktrinu
i nain razmatranja pojava obuhvaenih tehnologijskim marketingom. Koriste se pritom,
deskriptivni opisi tehnologijskog marketinga i konstrukti za formaliziranu specifikaciju.“ 10
10
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str. 69
10
Y(t,s) i potranje – Q(t,s) za tehniko/tehnološkim proizvodima/uslugama:
,
s – prostorne marketinške i tehnologijske dimenzije,
t – vremenske marketinške i tehnologijske dimenzije.
Dimenzije uzdu kojih djeluje TM, u osnovi su marketinške i tehnologijske, prostorne
(s) i vremenske (t), specifine za pojedini sustav ili granu.“ 11
3.4. Istraivanje tehnologijskog marketinga
„Istraivanje TM-a obuhvaa teorijsko i praktino podruje, koje je do sada bilo tek
djelomino obraivano u razliitim disciplinama, bez sustavne integracije i teorijskog
(koncepcijskog) osmišljavanja. Zahvaljujui temeljnoj interdisciplinarnosti marketinga, te
razvoju inenjerskih disciplina, kao što su tehnologije prometa (transport i komunikacije) i
sustavno inenjerstvo, postoje znanstvena uporišta za razvoj TM-a.“ 12
„Pored ”pozajmnica“ iz drugih znanstvenih disciplina, TM razvija vlastitu koncepciju,
metode i sadraj, dolazei do spoznaja naješe kroz empirijsko-induktivno istraivanje
prakse (metode Case Study – studija (analiza) sluaja, Field Research – istraivanje na terenu,
Desk Research – istraivanje u uredu i dr.).“ 13
11
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str 70 12
Ibid: str. 70 13
eki, S., Bošnjak, I.: Menadment u transportu i komunikacijama, Univerzitet u Sarajevu, Sveuilište u
Zagrebu, Sarajevo & Zagreb 2000., str. 364
11
„Istraivanje TM-a obuhvaa skup aktivnosti, postupaka (“tehnika”) i metoda, kojima
se prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci i nformacije relevantni za problematiku TM-
a. Znanstveno istraivanje ukljuuje briljivo promatranje, oblikovanje hipoteze, objektivno
prikupljanje svih relevantnih podataka, za znanstvenu analizu i sintezu. Istraivanje TM-a,
dijelom koristi istraivake metode tradicionalnog marketinga, kao i neka istraivanja u
inenjerskim disciplinama za konkretno podruje primjene. Sva istraivanja TM-a u polaznoj
razradbi, mogu se razvrstati na fundamentalna (bazina) teorijska istraivanja i primjenjena
(aplikativna) istraivanja. Fundamentalna teorijska istraivanja usmjerena su na utvrivanje
znanstvenih spoznaja, objašnjenja i zakonitosti u predmetnom podruju. Primjenjena
istraivanja orijentirana su na rješavanje partikularnih pragmatinih problema za odreenog
korisnika ili naruitelja (poduzee, institucija, ...).
Prikupljanje podataka i informacija za potrebe TM-a, razlikuje se od tradicionalnog
marketinga.“ 14
je prisutno u gotovo svim tehnikim (High-Tech) kompanijama, ukljuujui i organizacije
koje se klasino tretiraju kao ”prirodni monopoli“ (telekomunikacijski operatori, eljeznice i
dr.). Proizvoai High-Tech opreme, u pravilu su izloeni snanoj konkurenciji, tako da su
prisiljeni primjenjivati barem neke elemente marketinga iz repertoara (ponude, sadraja)
tradicionalnog marketinga. Tehnologijski marketing je vano sagledati u kontekstu širih
napora prema koncepcijskoj i sadrajnoj adaptaciji marketinga. injenica je da tehnologijski
marketing odrava bitnu adaptaciju marketinga pod utjecajem znanstveno-tehnološkog
napretka i nastojanja ”informacijskog doba“.“ 15
14
Bošnjak, I.: Tehnologijski (Hi-Tech) marketing: koncepcija tehnologijskog (High-Tech) marketinga s
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str. 67-69
12
kao proširenje marketinga u podruje visokih tehnologija i tehniko-tehnološki
intenzivnih proizvoda/usluga,
.
Slika 4. Segmentacija tehnologijskog marketinga; [Izvor: 1]
„Tako se relativno izolirano mogu promatrati marketing High-Tech proizvoda osobne
potrošnje, usluni marketing, tehniki marketing projekata, globalni tehnologijski marketing.
Tehnologijski marketing se takoer moe promatrati po granama i sustavima: marketing
prometnih usluga, telekomunikacijski marketing i dr.” 16
, što je prikazano i pojašnjeno na
prethodnoj slici.
znanstveno-tehnološkim napretkom i nastojanjem ”informacijskog doba“. 17
Brza adaptacija marketinga logian je marketinški odgovor na zahtjeve i potrebe
okoline (makrorazine i mikrorazine). Budui da tradicionalni marketing, a ni neke druge
koncepcije, ne mogu sustavno tretirati i osnovnu maticu promjene u makrookolini, rastua je
potreba za konceptualizacijom i primjenom TM-a i izvan tehniko-tehnološki intenzivnih
sustava i grana.
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str. 67-69 17
Ibid: str. 70-71
TM
USLUGA
TM
PROJEKATA
GLOBALNI
TM
13
„Koncepcija TM-a, prikazana na sljedeoj slici, teorijski je model koji treba omoguiti
dogradnju ”temelja“ marketinga (ope marketinške teorije) i marketinškog menadmenta,
tako da marketing obuhvati prostor u kojem e se u buduem vremenu morati kretati.“ 18
Slika 5. Koncepcija TM-a; [Izvor: 1]
„Kljuna je paralelna kompozicija marketinga i tehnologije (MIIT), tako da temeljna
interdisciplinarnost marketinga dalje evoluira prema veem ukljuivanju tehnologijskih
disciplina i to onih sadraja koji su relevantni za TM“.
„Koncepcija tehnologijskog marketinga, teorijski je model koji predstavlja sustavno
produbljenje i proširenje marketinga, zahvaanjem relevantnih podruja pojedinih ”tehnikih
disciplina“ sa svrhom dizajniranja efektivne ponude i zadovoljenja potreba korisnika tehniki
intenzivnih proizvoda/usluga. Rezultat sustavnih aktivnosti tehnologijskog marketinga na
mikrorazini (poduzee), biti e zadovoljavajui profit i stabilan rast, a na makrorazini
efektivno korištenje raspoloivih resursa i ”ostvariv razvoj“.“ 19
„Marketinški input-i, odnose se na marketinška znanja i vještine, kako iz ope teorije
marketinga, tako i iz marketinškog menadmenta i do sada razvijenih posebnih podruja
marketinga. Tehniko/tehnološki input-i ovise o tome o kojem je podruju rije (proizvodnja
High-Tech proizvoda, informacijsko komunikacijske usluge, usluge zranog prometa i sl.).
Integracija marketinških i tehnoloških input-a postavlja posebne zahtjeve pred strunjake i
menadere koji trebaju omoguiti asocijaciju (MIIT)TM.“ 20
18
Bošnjak, I.: Tehnologijski (Hi-Tech) marketing: koncepcija tehnologijskog (High-Tech) marketinga s
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str. 71 20
Ibid: str. 72
(promidbom), te nekim oblicima istraivanja trišta i unapreenja prodaje. Istraivanje TM-a
u prometnom sustavu, ne stavlja naglasak samo na prodaju postojeih usluga, nego ukljuuje
promjene o zahtjevima i stalno prilagoavanje ponude pod utjecajem tehnikih, tehnoloških,
trišnih i drugih imbenika. Za razliku od tradicionalnog marketinga, koji je u tehnikim
sustavima uglavnom marginaliziran na promidbene djelatnosti i public relations, djelovanje
TM-a puno je šire i “dublje“. Tako e TM u prometnom sustavu, djelovati na strani ponude i
potranje.“ 21
se promjena vladajueg ”tehno-ekonomskog“ stila i ostvaruje prijelaz od klasinog
industrijskog makrosistema prema ”revitaliziranom industrijskom“ i informacijskom,
umreenom makrosistemu.“ 22
3.7. Vanost informacija za pravodobno i adekvatno odluivanje
U današnjem, dobu visoke tehnologije i brzog razvoja tehnike, informacije brzo putuju
s jednog na drugi kraj svijeta. Iz tog razloga, bitno je osigurati dostupnost pravih (vanih)
informacija u pravo vrijeme, kako bi one postale kljuan alat u donošenju prave odluke. Ta
misao se moe kratko saeti u sljedeem: imati tone informacije u pravo vrijeme.
U tom smislu je potrebno poticati na korištenje svih modernih i suvremenih oblika
komunikacije koje trenutno stoje na raspolaganju. Prošlo je vrijeme u kojemu su informacije
bile teško dostupne i u kojima je prevladavala pismena korespondencija i telefonska
korespondencija izmeu razliitih tvrtki. Tvrtke moraju ii u korak s vremenom u kojem se
nalaze. Tvrtke se prilagoavaju novonastaloj situaciji na trištu i postaju ili ostaju uspješne, u
protivnom stagniraju i bre ili sporije propadaju.
21
Bošnjak, I.: Tehnologijski (Hi-Tech) marketing: koncepcija tehnologijskog (High-Tech) marketinga s
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str. 70
15
Danas, Internet u kombinaciji s pametnim telefonima (popularnije eng. smart phone),
nudi velike mogunosti, poevši od društvenih mrea (Facebook, Twitter, LinkedIn, ...), preko
Skype-a i slinih programa i aplikacija (video razgovori i tekstualne poruke), pa sve do e-
mail-a koji je zamijenio nekadašnju, klasinu pismenu korespondenciju. Jednostavnije je
ostvariti kontakt s osobama koje su jako udaljene i geografska udaljenost više nije problem
kao nekada.
Na raspolaganju je više informacija nego prije, pa je zato vano pravilno prosuditi o
tome koje su informacije nekom subjektu bitne, a koje nisu. Bre putovanje informacija,
takoer znai da e one i bre biti zamijenjene novima. Potrebno je uloiti sredstva za izradu
baza podataka uz potporu informacijskih sustava kako bi se lakše moglo upravljati velikim
koliinama podataka u pojedinim branšama i granama prometa, poput telekomunikacija
(informacijskog i komunikacijskog prometa).
Nisu tvrtke jedine koje bi trebale moi doi do pravih informacija u pravo vrijeme, isto
se odnosi na kupce, korisnike i potrošae odreenih usluga. Osiguravanjem pristupa tonim
informacijama, korisnici lakše mogu saznati tono vrijeme polaska autobusa, vlaka ili aviona
ili zatvaranje ceste zbog radova i usmjeravanja na obilaznicu. To su neki jednostavni i
svakodnevni primjeri, ali oni u sebi nose poruku da je vano znati pravu informaciju u pravo
vrijeme.
3.8. Komunikacija kao pretpostavka uspjeha
Iza svakog uspjeha stoji komunikacija, tako da se lako moe rei kako je komunikacija
preduvjet i pretpostavka uspjehu. Uspješna komunikacija pomae pri ostvarivanju prvih
kontakata, u pregovorima i dogovorima oko poslovne suradnje, ali i u samom uspješnom
zakljuivanju uspješne, ve spomenute poslovne suradnje. Loša komunikacija moe odbiti
potencijalne poslovne partnere, upropastiti ve sklopljene poslove i narušiti skladno
partnerstvo izmeu tvrtki. Komunikacija se ne vodi samo izmeu tvrtki, ona se takoer vodi i
izmeu tvrtki i krajnjih korisnika, potrošaa i kupaca, putem najraznovrsnijih marketinških i
promotivnih kanala.
Napredak tehnologije otvorio je tvrtkama nove mogunosti u korištenju marketinških
i promotivnih kanala u komunikaciji s krajnjim korisnicima. Tvrtke se danas, više ne
ograniavaju na promotivne spotove na televizijskim i radio postajama, na jumbo plakate na
zidovima zgrada ili na sline naine oglašavanja.
Novi prostori za oglašavanje su postali virtualni i oni imaju mogunost boljeg
plasmana poruke meu vei broj korisnika uz manje troškove. „Zidovi“ i stranice društvenih
mrea postali su zidovi zgrada i ograde kua, a sanduii za poštu su zamijenjeni sanduiima
elektronske pošte – e-mail-a.
Komunikacija je postala bra i jednostavnija, tako da se uz znanje prave informacije u
pravo vrijeme i uz odgovarajui nain komunikacije, mogu ostvariti bolji rezultati. Korisnici
više nisu neaktivni zbog smanjenih mogunosti i ne moraju ekati da im se „pribave i
poslue“ informacije, ve oni nastoje pronai nove naine za pronalaenje potrebnih
informacija.
17
MARKETINGA U PROMETNIM PODUZEIMA
U nastavku ovoga rada, biti e poblie opisane promidbene i druge aktivnosti unutar
hrvatskih, europskih i svjetski poznatih tvrtki, te na njihovim primjerima i stvarnim
rezultatima e se najjednostavnije opisati korištenje i napredovanje marketinga i
menadmenta u informacijsko komunikacijskom prometu, kao i drugim granama prometnog
sustava današnjega doba. Takoer je bitno naglasiti, na koji nain je mogua implementacija
tehnologijskog marketinga i njegova prilagodba današnjem svijetu, te naravno što ini
marketing, odnosno koje su njegove koncepcije, te naposljetku i koji su zahtjevi suvremenog
(modernog) naina ivota, odnosno trišta i potrošaa.
4.1. Poznata svjetska i europska poduzea
Podruje prometa i transporta je poprilino široko i obuhvaa ak sedam grana
prometa, a koje su sljedeim redoslijedom:
- cestovni promet,
- gradski promet,
- poštanski promet,
- vodni promet,
- zrani promet,
- eljezniki promet.
Odabrane su samo vodee i najpoznatije tvrtke iz sektora prometa i transporta u
Republici Hrvatskoj (RH), jer bi za potrebe istraivanja u anketi bilo nepraktino uzeti u obzir
tvrtke iz svih grana prometa. Usporeivati se treba neprestano, ali samo s najboljima, tako da
su odabrane samo najpoznatije i najuspješnije tvrtke iz sektora prometa i transporta iz Europe
i svijeta. Zbog potreba ankete, rije je o tvrtkama koje su poprilino poznate ili su na neki
nain povezane s Hrvatskom, kako bi sami ispitanici lakše mogli dati što objektivnije
odgovore.
18
4.1.1. Istaknute tvrtke iz sektora prometa i transporta u Republici Hrvatskoj
Podcjeline (dijelovi) rada koji slijede u nastavku opisuju i detaljnije pojašnjavaju nain
poslovanja tvrtki u Republici Hrvatskoj, dok svaki dio pribliava korisniku, ispitaniku,
odnosno itatelju kako tvrtke (Hrvatske eljeznice, Croatia Airlines, Hrvatski Telekom i
Hrvatske autoceste) posluju i na koji nain i u kojoj mjeri koriste visokotehnologijski
marketing i menadment za sveope dobro i napredak.
4.1.1.1. Hrvatske eljeznice (H)
Povijest eljeznica u Hrvatskoj, zapoela je 24. travnja 1860. godine, što znai da see
daleko u prošlost i broji 155 godina svoga ivota i postojanja, kada je u promet puštena pruga
koja je od Nagykanizse (Velike Kanie) u Maarskoj, preko Kotoribe i akovca vodila do
Pragerskoga u Sloveniji, duljina te prune dionice je iznosila 42,4 kilometra, a izravno je bila
povezana s magistralnom prugom Be-Trst, dok je godinu kasnije bila povezana i s drugim
monarhijskim središtem – Budimpeštom. Vanost te pruge bila je velika, jer je izgraena 35
godina nakon što je puštena u promet i prva europska eljeznika pruga izmeu Stockton-a i
Darlington-a u Engleskoj, 27. rujna 1827. godine. 23
Novija povijest eljeznikih pruga Republike Hrvatske zapoinje 1990. godine, kada
dobivaju danas postojee ime, Hrvatske eljeznice, koje su zapoete na ostavštinama bivših
Jugoslavenskih eljeznica, iji vozni park je vrlo brzo modeniziran, a modernizacija je i danas
u tijeku. Tvrtka H danas ima u svom sastavu tri paneuropska koridora: ogranak koridora X
(Savski Marof-Tovarnik), koridor Vb (Botovo-Rijeka, te koridor Vc (Bosanski Šamac i juni
krak Metkovi-Ploe. 24
Osim toga, tvrtka je podijeljena i na tri zasebna, ali i samostalna
poduzea:
- H Cargo d.o.o. s brojem zaposlenih ljudi od 2686, iji temeljni kapital iznosi
531.006.500,00 kuna,
- H Putniki prijevoz d.o.o. s brojem zaposlenih od 2087 ljudi, a temeljni kapital ovog
poduzea jest 75.627.300,00 kuna, te naposlijetku i
23
19
- H Infrastruktura d.o.o. koje broji 5438 zaposlenih ljudi, kod kojega je temeljni
kapital u iznosu od 22.188.000,00 kuna. 25
Danas su u prometu uz postojeu voznu garnituru u upotrebi i niskopodni
elektromotorni vlakovi tvrtke Konar d.d. koji postiu maksimalnu brzinu od 160 km/h, te su
u potpunosti osim drugih korisnika, prilagoeni i osobama s invaliditetom. Tvrtka je posvetila
i svoje vrijeme, znanje i vještine u ulaganje i korištenje novih tehnologija, kao što je uvijek
dostupna (00-24 sata) centralna online prodaja karata, te rad na mobilnoj aplikaciji za
pametne telefone, koja e uvelike pribliiti suradnju, ubrzati i olakšati korisnicima pristup
uslugama i proizvodima koje tvrtka nudi, takoer je u planu i uvoenje novih stabilnih
automata za kartino kupovanje karata na glavnim kolodvorima u veim gradovima: etiri u
Zagrebu, te po jedan u Splitu, Osijeku, Vinkovcima, Rijeci, Varadinu i Slavonskom Brodu,
kao što je u planu i proširenje te iste mree i na druga podruja RH.
Naravno, u planu je i uvoenje i smart kartica koje e zamijeniti postojee kartonske
mjesene, višemjesene i godišnje karte, a koje e se moi koristiti i kao prepaid kartice za
kupnju karata na blagajnama, automatima, te kod konduktera, a taj novi sustav obuhvaa
prodaju i rezervaciju u unutarnjem i meunarodnom putnikom prijevozu. Korištenje visokih
tehnologija, kao i sama promocija svega do sada navedenoga, kao i znatno više razliitih
informacija, dostupni su na njihovim slubenim Internet stranicama H Cargo-a i H
Infrastrukture, kao i na društvenim mreama (Facebook, Twitter i LinkedIn). Isto tako
oglašavanje i komunikacija s putnicima, korisnicima i klijentima, mogua je i dostupna na
vanjskoj površini vlaka duljine oglasa do 70 metara, pa i unutar vlaka, gdje su poruke i
informacije o spomenutoj, pa naravno i drugim tvrtkama koje to ele, dostupne i pristupane
svima, te lako itljive i uoljive, ali ne i agresivne. 26
Od svih drugih vrsta prometa, eljezniki promet je ekološki najprihvatljiviji i odriv
na dulji vremenski period, te znatno manje utjee na klimu i okoliš, što prikazuje i sljedei
(prvi) grafikon, koji je dokaz da je eljezniki sektor pristao na meunarodni sporazum
smanjenja štetnih plinova za 30% do 2020. godine. Kao što je vidljivo iz drugoga grafikona iz
2005. godine u Europskoj Uniji (EU) se na cestovni promet pripisivalo 72% ukupne emisije
ugljikova dioksida, dok je na strani eljeznikog prometa bilo samo 1,6% istih emisija, a
prevozi 6% svih putnika i 10,3% svih vrsta i kategorija tereta. 27
25
20
Grafikon 1. Utjecaj eljeznikog sektora na klimu i okoliš u odreenom vremenskom periodu; [Izvor:
11]
Grafikon 2. Udio emisija ugljikova dioksida prema prometnim granama iz 2005. g.; [Izvor: 11]
H Cargo d.o.o., jest zasebni dio tvrtke koji razliitim serijama vagona nudi:
- konvencionalni prijevoz koji obuhvaa prijevoz vagonskih pošiljaka u unutarnjem i
meunarodnom prijevozu,
- intermodalni prijevoz je prijevoz robe u posebnim teretnim jedinicama na vozilima
najmanje dviju prometnih grana, pri emu se na mjestima gdje se sueljavaju vozila
razliitih prometnih grana ne manipulira robom, te takva vrsta prijevoza u optimalnu
cjelinu spaja prednosti eljeznikog prometa i cestovnog teretnog prijevoza,
- prijevoz pošiljaka opasnih tvari eljeznikim prometnim sredstvima provodi se prema
odredbama Zakona o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07 – Narodne Novine broj
79/07) i odredbama Konvencije o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF –
eng. Convention concerning International Carriage by Rail; franc. Convention
Relative aux transports internationaux ferroviaries),
21
- prijevoz izvanrednih pošiljaka (IP), jesu pošiljke koje zbog svojih vanjskih dimenzija,
mase ili posebnog postupka, obzirom na raspoloive kolodvorske ureaje i vagone
stvaraju posebne teškoe, zbog ega njihov prijevoz moe biti odobren samo pod
posebnim tehnikim ili uporabnim uvjetima,
- iznajmljivanje vagona,
Prvi hrvatski registrirani zrani prijevoznik, jest Zagreb Airlines, odnosno Zagal,
osnovan 7. kolovoza 1989. godine, koji 23. srpnja 1990. g. mijenja naziv u današnje,
postojee ime, Croatia Airlines, hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d., što znai da kao takva
postoji 25 godina, a 1992. postaje lanica Meunarodne udruge za zrani promet (IATA –
eng. International Air Transport Association). Svoju flotu koju su poveavali i modernizirali,
poevši od jednog zrakoplova tipa Cessna 402 C, preko modela MD-82 (McDonnell Douglas
- 82) serije koji su amerike proizvodnje, poveavanjem iste s tri tipa francusko-talijanska
zrakoplova ATR-42 (franc. Avions de Transport Régional – 42), te 5 tipova takoer
amerikog proizvoaa zrakoplova Boeing 737, do tri modela Airbus A320, te etiri tipa
A319, kao i s još nekoliko unajmljenih zrakoplova tipa A319, A320 i britanski BAe 146 (eng.
British Aerospace 146), popularniji kao Jambolino, dolaze i kupljeni su još modeli, kao
zamjena za ATR-42, iz kanadske tvrtke Bombardier Aerospace tipa Dash 8Q-400, te dva
zrakoplova tipa Bombardier Q400 NextGen. 29
Flota zrakoplovne tvrtke danas, obiljeena je s dva zrakoplova Airbus A 320-200, iji
je vjerni prikaz na sljedeoj, šestoj slici, a kod kojega je 174 sjedala za putnike, a ija je
najvea dopuštena brzina 834 km/h (kilometara na sat), slijede etiri zrakoplova A 319-100,
kod kojega je takoer ista najvea letna brzina kao kod prethodno navedenoga, a broj
putnikih sjedala jest 144, te naposlijetku, 6 zrakoplova tipa Dash 8-Q400, koji moe prevesti
maksimalno 76 putnika tijekom jednoga leta, a kod kojeg je najvea letna brzina 667 km/h. 30
28
http://www.croatiaairlines.com/hr/O-nama/Korporativne-informacije/povijest, posjeeno 14.01.2015. 30
http://www.croatiaairlines.com/hr/O-nama/Korporativne-informacije/flota, posjeeno 14.01.2015.
22
Posljednji zabiljeeni podatak iz 2013. g., daje informaciju da je tvrtka vlastitim
zrakoplovima i uslugama prevezla 1.796.885 putnika, što je jako poeljan i zahvalan broj
obzirom na stanje u tvrtki iji je broj zaposlenika 1075, a temeljni kapital tvrtke je
277.879.530 kuna.
Slika 6. Prikaz zrakoplova Airbus A 320-200 u letu, vlasništva tvrtke Croatia Airlines; [Izvor: 13]
Misija Croatia Airlines-a, jest redovito povezivanje domovine i svijeta, te kao poseban
zadatak naglašava znaajan doprinos razvoju turizma Republike Hrvatske, tvrtka takoer
pripada „društvu“ suvremenih zrakoplovnih tvrtki srednje veliine, koja posluje s dobiti i iji
se uspjeh osobito prepoznaje po sigurnosti letenja i zadovoljstvu putnika zbog kvalitete
usluga, što izmeu ostaloga dokazuje i prvi i jedini incident koji se dogodio 28. rujna 2013. g.,
kada je zrakoplov hrvatske tvrtke tipa Dash 8-Q400 sletio u zranu luku Zürich sa uvuenim
prednjim stajnim trapom, gdje nitko od 60 putnika i 4 lana posade nije bio ozlijeen.
Kompanija neprekidno i pozorno prati potrebe putnika preko razliitih istraivanja, te
na njih primjereno odgovara, takoer uporabom, osim kontakt centra putem telefona, faksimil
ureaja, e-mail-a, Internet (online) prodaje i rezervacije karata za pojedine usluge i letove,
poslovnica diljem RH, Europe i svijeta, pa tako i slubom centralnog traganja putnika i
prtljage, koristi i druge visoke tehnologije u svrhu boljeg poslovanja i promocije kao što su
društvene internetske mree Facebook, LinkedIn, Google+, te promibe na nain korištenja i
prikaza videozapisa u njihovom vlasništvu, koristei usluge YouTube internetskog servisa, što
uvelike i znaajno doprinosi cijeloj okolini u kojoj se tvrtka nalazi. Zaposlenike tretiraju kao
najveu vrijednost kompanije, što znai da vode brigu o njihovom zadovoljstvu i motivaciji,
ali i školovanju, te strunosti i odgovornosti istih, te se njeguje atmosfera uvaavanja i
suradnje, kao i timski rad.
23
Croatia Airlines ukljuena je u svjetsku strategiju zrakoplovstva u zaštiti okoliša, koja
e se u budunosti temeljiti na etiri stupa: ulagati e se u novu i visoku tehnologiju, raditi e
se na optimalnoj regulaciji zranog prometa i usavršavanju zrakoplovne infrastrukture,
poveavati e se operativna uinkovitost u zranom prometu, te raditi na usavršavanju
adekvatnih ekonomskih mjera, takoer podrava sve mjere koje daju svoj doprinos smanjenju
oneišenja u zrakoplovstvu, vodei se po naelima odrivog razvoja u glavnim podrujima –
odabiru flote i primjeni odgovarajuih procedura koje smanjuju potrošnju goriva i emisiju
CO2 - ugljikova dioksida (eng. Carbon dioxide), te buku, ali istodobno podupire i rast i razvoj
industrije. 31
4.1.1.3. Hrvatski Telekom - T-HT
U sijenju 1999. g., razdvajanjem HPT-a – Hrvatske pošte i telekomunikacija na HP –
Hrvatsku Poštu d.d. i HT – Hrvatske Telekomunikacije d.d., utemeljen je Hrvatski Telekom,
koji ve u listopadu iste godine, nakon raspisanog natjeaja Vlade RH, Deutsche Telekom AG
kupuje 35% dionica HT-a, za 850 milijuna US$, a ubrzo u listopadu 2001. g., ista njemaka
tvrtka postaje veinskim vlasnikom HT-a u vlasnikoj strukturi od 51%, što je detaljnije
prikazano na sljedeem grafikonu, a kao dio globalnog T brand-a zapoinje s radom i
redizajnom vlastite domae robne marke (brand-a), 1. listopada 2004. godine.
Grafikon 3. Vlasnika struktura i dionice Hrvatskog Telekoma; [Izvor: 12]
31
24
Današnji, Hrvatski Telekom d.d., dobio je ime 21. svibnja 2010. g., te uz pruanje
usluga fiksnih telefonskih linija (pristup i promet fiksnim telefonskim linijama, te dodatne
usluge fiksne mree), prua i internetske usluge, ukljuujui IPTV, usluge prijenosa podataka
(najam vodova, Metro-Ethernet, IP/MPLS – Internet Protocol/Multiprotocol Label Switching,
ATM – Asynchronous Transfer Mode), te posluje s GSM (eng. Global System for Mobile
communications; franc. Groupe Spécial Mobile) i UMTS (eng. Universal Mobile
Telecommunications System) pokretnim telefonskim mreama. 32
Tvrtku ine 5341 zaposlenih osoba, a njen temeljni kapital je 8.882.853.500,00 kuna.
Prema podacima HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrene djelatnosti), u
Hrvatskoj je krajem rujna 2014. g. bilo 4,66 milijuna korisnika mobilnih telefonskih usluga,
što je tek blagi porast njih oko 60 tisua u odnosu na isto vrijeme godinu ranije, a oko 2,3
milijuna ih je bilo kod HT-a, 1,8 milijuna kod VipNet-a, a ostali kod Tele2 operatora. Unutar
fiksnih mrea u tom istom razdoblju, korisnika je bilo oko 1,36 milijuna ili oko deset tisua
manje nego 2013. g., a najviše ih je, ili 1,2 milijuna korisnika HT-a, dok su ostali kod drugih
20-ak davatelja tih usluga na trištu. Prikljuaka širokopojasnog pristupa Internetu, krajem
rujna 2014. g., bilo je gotovo 1,4 milijuna, od ega u pokretnim mreama 435 tisua ili
desetak tisua manje nego godinu prije, ali je zato za isto toliko otprilike porastao broj tih
prikljuaka u nepokretnim mreama, na 944 tisue. 33
Kompanija radi s najnovijom tehnologijom i najnaprednijim sustavima, neprestano se
obrazuju i ue jedni od drugih, rade naporno, ali cijene ravnoteu privatnog i poslovnog
ivota. Kada je rije o novim tehnologijama koje koriste da bi se pribliili korisnicima i
poboljšali suradnju i promociju proizvoda i usluga, osim vlastitih slubenih Internet stranica i
elektronike pošte za pritube i druge upite, dostupni su i na društvenim mreama, te
servisima za pohranu slika i video sadraja (Facebook, Twitter, LinkedIn, Flickr, YouTube i
Google+). Sve do sada spomenute aplikacije i mree koje korisnici imaju na svojim
raunalima (tablet, laptop, desktop), mobitelima, itd., se prilagoavaju njima, te se mogu brzo
i jednostavno koristiti u bilo kojem trenutku što omoguava i HT svojom ponudom, brim
pristupom i veom kvalitetom usluge, takoer je i vodei pruatelj digitalnih rješenja koja
omoguavaju razvoj digitalnog društva i digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj i regiji.
32
25
Jedan je od kljunih ciljeva na podruju društvene odgovornosti zaštite okoliša, i
odgovorna uporaba resursa i smanjenje emisija staklenikih plinova (CO2), a dokaz je i samo
opredijeljenje za uspostavu Sustava upravljanja okolišem prema normi ISO 14001. U skladu s
navedenim i pridonošenju zaštiti okoliša su i sljedei faktori:
- HT još od 2005. g., kao prvi u Hrvatskoj, od svojih korisnika besplatno preuzima stare
mobitele bez trišne vrijednosti, te ih ekološki zbrinjava, a odnedavno u svojim T-
centrima diljem zemlje omoguen je otkup rabljenih mobilnih ureaja,
- Za sve korisnike HT-ovih usluga uvedena je mogunost dostave e-rauna
elektronikom poštom,
- Osim, ve klasinih usluga poput audio i video konferencija, mrene tajnice i drugih,
HT poslovnim korisnicima nudi i cijeli spektar ICT (eng. Information and
Communication Technology) usluga „u oblaku“ (tCloud Raunalo, Virtual Desktop,
Software as a Service, tCloud Ljudski resursi, tCloud Financije i raunovodstvo, itd.),
ime se smanjuje potreba za hardware-om kod korisnika, a time i utrošak energije. 34
4.1.1.4. Hrvatske autoceste (HAC)
Hrvatske autoceste d.o.o., društvo s ogranienom odgovornošu za upravljanje,
graenje i odravanje autocesta, registrirano je i zapoelo s radom 11. travnja 2001. g., kao
jedan od dva pravna sljednika Hrvatske uprave za ceste. Društvo je u stopostotnom vlasništvu
Republike Hrvatske koja svoja prava u Skupštini Društva ostvaruje preko Vlade RH. 35
HAC upravljaju autocestama, grade ih, rekonstruiraju i odravaju, osim onih autocesta
kojima upravlja koncesionar, prema odredbama Zakona o cestama. Sukladno ciljevima i
zadacima utvrenim zakonskim, osnivakim i drugim aktima, HAC je od 2001. godine do
kraja 2014. godine izgradio i upravlja s 901,4 kilometara autocesta, a na kraju 2015. godine
planira upravljati sa 925,6 [km] autocesta.
34
http://www.zelenazona.hr/home/wps/wcm/connect/zelena/zona/partneri/poslovni_partneri/hrvatski_telekom,
Prema lanku 13. Pravilnika o odravanju cesta, poslovi redovnog odravanja
obuhvaaju nadzor i pregled cesta i objekata, redovito odravanje prometnih površina,
bankina, pokosa, sustava odvodnje, prometne signalizacije i opreme, cestovnih naprava i
ureaja, odravanje vegetacije, osiguranje preglednosti, išenje ceste, redovito odravanje
cestovnih objekata, interventne radove, te zimsku slubu, dok se s druge strane, radovi
izvanrednog odravanja planiraju sukladno tehniko-tehnološkim, zakonskim i ekološkim
zahtjevima, rješenjima inspekcije cestovnog prometa, ali i financijskim mogunostima, a sve
u cilju produljenja vijeka trajanja imovine i poboljšanja kvalitete i sigurnosti cestovnog
prometa. Kada je rije o financijama, temeljni kapital tvrtke iznosi 131.140.100,00 kuna, dok
su u istoj zaposlene 1262 osobe.
Promet koji broji tvrtka na najveim autocestama RH (A1 povezuje Zagreb – Split –
Dubrovnik; A3 poveznica Zagreb – Lipovac – Osijek, A4 izmeu Zagreba i Goriana, A5
dionica Beli Manastir – Osijek – Svilaj, A10 poznatija i kao granica Bosna i Hercegovina –
interregionalni vor Metkovi i A11 izmeu Zagreba i Siska), obzirom na motocikle, laka i
teška vozila, prema posljednjim poznatim podacima, jest najmanji za prosinac 2013. g. i
iznosi 986.716 vozila, dok za isti mjesec 2014. g. biljei lagani porast koji broji 1.083.511
vozila, jer je ve u sijenju te godine puštena autocesta A10 u promet. S druge strane,
maksimalan broj zabiljeenih vozila, jest u mjesecu kolovozu koji za godinu 2013. iznosi
2.406.061 vozila, a za 2014. godinu je znaajan porast na broj od 2.563.855 vozila, takoer
zavisno i u uskoj vezi sa autocestom A10, a posljednji poznati maksimalni broj vozila za
2015. godinu, je u mjesecu travnju i iznosi 1.237.417, u odnosu na godinu ranije istog
mjeseca gdje je prometovalo 1.193.242 vozila. Prometno optereenje nije konstantno, ve se
mijenja tijekom dana, tjedna, godine, a ovisno je prvenstveno o naseljenosti podruja uz koji
autocesta prolazi, stranim i domaim blagdanima i turistikoj sezoni.
Tvrtka HAC vodi, na prvom mjestu, brigu o sigurnosti i zaštiti zdravlja korisnika i
zaposlenika; slijedi je uslunost, što znai u svakom trenutku biti na usluzi korisnicima, kao i
razumijevanje njihovih potreba, omoguiti nesmetano korištenje prometnica i ostalih
infrastrukturnih objekata kojima upravljaju, odgovornost prema društvenoj zajednici i
unapreivanje i moderniziranje sustava autocesta.
27
Nadalje, podrazumijeva i zaštitu okoliša (voda, zraka, zaštita od buke, zaštita
ozonskog omotaa, gospodarenje otpadom, zaštita i ouvanje biljnih i ivotinjskih vrsta, te
njihova staništa); takoer i ulaganje u ljudski potencijal, što znai teiti stalnom napredovanju
i obrazovanju vlastitih zaposlenika, te razvijati ljudski potencijal i intelektualni kapital s
naglaskom na izraenu svijest o znaenju svakog pojedinca za organizaciju, ekonominost
znai, sve djelatnosti iz predmeta poslovanja provoditi ekonomino u zaštiti financijskih
interesa HAC d.o.o. i Hrvatskih autocesta odravanje i naplate cestarine d.o.o. (HACONC),
ne ugroavajui pritom poslovanje drugih gospodarskih subjekata, kao i osigurati rast prihoda
od naplate cestarina.
poboljšavati procese i njihovu uinkovitost; kao i posljednji podjednako bitni faktori jesu
kontinuirano unapreivati, razvijati i poboljšavati sustav upravljanja kvalitetom, okolišem,
zdravljem i sigurnošu informacijskog sustava, te ostale sustave upravljanja HACONC, te
planirati i poduzimati zaštitne (preventivne) i popravne (korektivne) radnje. Marketing i
promocija proizvoda i usluga HAC-a iskljuivo su i prvenstveno vezani uz njihove info i
besplatne kontakt telefone, slubene Internet stranice i e-mail adrese, te naravno i slubene
Internet stranice Hrvatskog autokluba (HAK), Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s
naplatom cestarine (HUKA), Hrvatskih cesta d.o.o., te mnoge druge koje su u vlasništvu
predsjedništva i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatske autoceste d.o.o. kontinuirano podiu
razinu svojih usluga, postavljaju nove standarde i trendove razvijanjem novih pretplatnih
proizvoda, te omoguavanjem sigurnije i ugodnije vonje, ali i komunikacijom s javnošu. Na
svojoj Internet stranici predstavljaju kampanje Hrvatskih autocesta, pojedinane oglase i
medije kroz koje se provode. 36
36
28
4.1.2. Istaknute tvrke iz sektora prometa i transporta u Europi i svijetu
Poglavlje koje detaljnije opisuje poslovanje prometnih tvrtki u Europi i svijetu, u
nastavku e dati poblie rezultate i planove za budunost njihovim postojeim, pa tako i
potencijalnim korisnicima, što znai da e biti rijei o sljedeim tvrtkama:
- Deutsche Bahn AG (ogranak eljeznikog prometnog sustava u Njemakoj),
- Ryanair (ogranak zranog prometnog sustava u Irskoj),
- T-Mobile (ogranak informacijskog i komunikacijskog prometnog sustava u Njemakoj),
- Bouygues (ogranci prometnog sustava u Francuskoj i svijetu).
4.1.2.1. Deutsche Bahn AG
Ve 1985. godine, eljeznice u Njemakoj su obiljeavale 150 godina svoga
postojanja, ali zbog reima, odnosno razdoblja koji je u toj zemlji u tadašnje vrijeme vladao
pod vlašu Adolfa Hitlera i nacizma, te kriminala i zlodjela koja je tadašnja vlast poinila nad
najviše idovskim, ali i drugim narodima, današnja drava eli, ali ne moe zaboraviti i
izbrisati tu povijest koja se dogodila. Stoga, novija povijest, otkada je osnovana postojea
tvrtka u Njemakoj, Deutsche Bahn AG (DB AG), piše se od sijenja 1994. godine i
predstavlja novo, modernije razdoblje njihovih eljeznica, spajanjem dvaju tada postojeih
kompanija, s jedne, zapadne strane Njemake Bundesbahn, i druge istone strane Njemake
Reichsbahn u današnju privatnu eljezniku kompaniju. 37
Tvrtka se moe pohvaliti kao jedan od najveih davatelja usluga i vlasnika
infrastrukture eljeznikog sektora u Europi, koja je prema posljednje poznatim podacima u
prvoj polovici 2013. godine prevezla 991 milijun putnika, te iji je broj porastao za 10
milijuna u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, prijevoz koliine dobara istoga perioda kao
i za prethodni podatak o putnicima, pao je za 2.8% ili 5.6 milijuna tona, što na kraju daje
iznos od 196.7 milijuna tona, dok su temeljni troškovi eljeznike mree spomenutoga
razdoblja 2013. g., porasli za 190 milijuna eura (€), u odnosu na prvu polovicu 2012. g., te su
iznosili 1.6 milijardi eura, prihodi za istu godinu i razdoblje poveali su se za 6.9%, na 887
milijuna eura, ali bez obzira na te podatke, odlina i dobra pozicija te tvrtke ostaje na
zaslueno i dokazano „dobrom glasu“ u Europi i svijetu.
37
29
DB AG imaju u ponudi kartice za korisnike njihove eljeznice u vrijednosti od 25 € za
poetnike u vremenskom periodu korištenja iste od tri mjeseca, koji ukljuuje još 4 osobe uz
vlasnika kao pratnju, sljedea kartica je za povremene korisnike u vrijednosti od 62 € za
standardnu klasu, te 125 € za prvu klasu za period od jedne godine, dok je posljednja kartica u
nizu namijenjena estim korisnicima njihovih usluga i proizvoda za standarnu klasu u
vrijednosti od 255 €, ili 515 € za prvu klasu za partnere (suradnike), djecu i neke odreene
grupe ljudi unutar vlastitih suvremenih vlakova djelomino prikazanim na iduoj slici. U
ponudi su, osim na ovlaštenim i slubenim blagajnama, i online nain rezervacija i prodaje
karata korisnicima njihovih eljeznica. Uz ove podatke, njihovo korištenje visokih tehnologija
i marketinga, te dostupnost i pristupanost korisnika, osim putem slubenih Internet stranica,
kontakt telefona, e-mail adresa, usmjereno je i dostupno takoer i na Internet društvenim
mreama i uslunim video servisima (Facebook, Twitter, Instagram, Google+ i YouTube).
Tvrtka nudi usluge putovanja unutar i diljem zemlje (Berlin, Frankfurt, Hamburg,
München, itd.), kao što je široko povezana i nudi svoje usluge s mnogim zemljama Europe
(Belgija, Danska, Francuska, Velika Britanija, Italija, Hrvatska, itd.). 38
Odrivi razvoj i briga za okoliš u kojemu se DB AG sa svim pripadajuim
zaposlenicima, korisnicima, proizvodima, uslugama i ostalim njenim dijelovima, osim
digitaliziranim kartama i karticama za korištenje i putovanje njihovim eljeznicama i
vlakovima, koristi 100% „zeleni“, okolišu prilagoeni nain uporabe elektrine energije na
velikim udaljenostima. Elektrina energija iz obnovljivih izvora, fiziki je pohranjena u
elektroenergetsku mreu eljeznica, što u odnosu na bilo koje druge postojee preventivne
mjere nema nikakvih CO2 emisija, te kao dodatak svemu, tvrtka podrava inovativne projekte
razvoja i pozitivnog iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora u Njemakoj.
Slika 7. Prikaz jednog (suvremenog) dijela voznog parka u vlasništvu tvrtke Deutsche Bahn AG;
[Izvor: 14]
4.1.2.2. Ryanair
Ryanair je irski zrani i najvei europski niskotarfifni prijevoznik, ujedno i jedan od
najveih u Europi openito. Poznat je kao najjeftiniji europski avioprijevoznik, no niske
cijene karata nadoknauje visokim naknadama za dodatne usluge, poput prijavljene prtljage i
slino. Zrakoplovna kompanija osnovana je 1985. godine, što znai da broji 30 godina svoga
postojanja, dok je posljednji prijavljeni profit iz 2014. g., iznosio 5 milijardi eura, a posljednji
poznati podaci iz 2013. g. daju konani broj od 81.668.285 prevezenih putnika, u odnosu na
2012. g. kada je prevezena 75.814.551 osoba, te prema slubenim podacima iz ranijih godina,
tvrtka biljei stalni porast broja putnika koji koriste njihove usluge i proizvode.
Naravno, postoje i neke injenice u kojima su bez kompromisa, a to su: najvanije,
pruiti sigurnost svojim putnicima, tako i tonost dolaska zrakoplova na vrijeme na neko
odreeno mjesto (odredište), što prema podacima koje je tvrtka iznijela u javnost iznosi
visokom i zavidnom brojkom od 93 %, što savršenije rukovanje prtljagom putnika, pa isto
tako, ali ne manje vano, ali efikasno poštivanje „zelene“, odnosno politike ouvanja okoliša.
Europska tvrtka koja upravlja s više od 1600 letova po danu iz 72 zrakoplovne baze
diljem Europe i sjeverne Afrike, spajajui 189 odredišta unutar 30 zemalja Europe i svijeta, te
upravljajui i flotom od 300 novih Boeing 737-800 zrakoplova, a takoer su najavili i
narudbu od 280 novih Boeing 737 zrakoplova, kao i dodatnu opciju za još 100 novih
zrakoplova istoga proizvoaa i modela, ija maksimalna nosivost iznosi i sainjava prijevoz
od 200 putnika po odreenome letu, ime bi se u budunosti još više smanjile cijene leta
(karte) po osobi za sve destinacije koje imaju u vlastitoj ponudi, što imaju u planu uiniti do
kraja 2024. g. 39
Ryanair trenutano zapošljava tim od više od 9,500 visokoobrazovanih i strunih
profesionalaca u zrakoplovstvu i imaju 30 godina vodee industrije zabiljeene unutar
sigurnosti prijevoza i letova. Marketing i promocija vlastitih, ali i drugih kompanija, mogu je
i ponuen, kako na eksterijeru, tako i interijeru samih zrakoplova i njihovih baza, pa ak i na
putnikim kartama, koje su osim rezervacija i kupnje na blagajnama njihovih poslovnica,
dostupne i online na Internet stranicama zrakoplovne kompanije, te na asopisima koja nude
putnicima i korisnicima njihovih usluga i proizvoda, koji je takoer u njihovom vlasništvu.
39
Kontakt i sve informacije potrebne javnosti, osim putem slubenih registriranih
telefona, e-mail adresa, slubenih Internet stranica tvrtke, mogue je ostvariti i doi putem
internetskih društvenih mrea i servisa (Youtube, Twitter, LinkedIn, Instagram).
Iz podataka koje je tvrtka iznijela na svojim slubenim Internet stranicama, prema
kapacitetu putnika, vidljivo je da je Ryanair meu 20 najveih i „najiših“ aviokompanija,
što pokazuje i podatak korištenja samo nešto više od treine potrebnoga goriva, koji se mjeri
po prosjenom putniku unutar jedne milje leta usporeujui rezultate s najmanje efikasnom
aviokompanijom American Eagle, što znai da irska tvrtka radi i na godišnjoj bazi smanjuje
emisiju CO2 u istom ve spomenutom nainu mjerenja.
Ryanair uspijeva, ovisno o godini poslovanja u kojoj se nalazi, zadrati prvu ili drugu
poziciju u efikasnosti faktora optereenja, kao i gustoe popunjenih sjedeih mjesta njihove
zrane flote, iji jedan dio prikazuje i sljedea slika, te putovanja, dok prvu poziciju na
ekonomskom podruju najmanje potrošnje goriva u jednoj godini poslovanja, udaljenosti
putovanja, te teretnog udjela koju moe ponuditi unutar svojih zrakoplova, uspješno zadrava
tvrtka Cathay Pacific. 40
4.1.2.3. T-Mobile
Iako povijest telefonije, prvobitne i nastale tvrtke Deutsche Telekom (C-Netz) datira
još iz 1985. godine, predstavljanjem i uporabom prve generacije analogne telefonske mree,
nakon napredovanja i digitalizacije, tvrtka svojim korisnicima 01. srpnja 1992. godine po prvi
puta nudi i daje na uporabu i prvu GSM digitaliziranu prijenosnu mreu. 01. sijenja 1995. g.
dogodila se i potpuna (stopostotna) privatizacija tvrtke i mijenja naziv u Deutsche Telekom
AG, dok današnje i postojee ime T-Mobile, preuzima ve 2002. godine.
40
32
Kompanija je danas u mogunosti pruiti i zadovoljiti sve zahtjeve suvremenih
telekomunikacija unutar sektora privatnih i poslovnih korisnika, gdje se za poslovne fokusira
na naprednom i kontinuiranom trišnom rastu ICT usluga, nudei im vlastita rješenja i
planove, te takoer radi na ve postojeem poslovnom modelu i njegovoj digitalizaciji koju
korisnici investiraju na daljnjem širenju i napretku poslovanja na temelju korištenja novih
digitalnih tehnika i proizvoda.
- glavni (jezgreni) posao, jest pruanje usluga unutar mree fiksne telefonije,
širokopojasnog Interneta, prijenos glasovnih i podatkovnih poruka putem mobilne
mree, te dostupna ponuda IPTV (eng. Internet Protocol TeleVision) proizvoda i
usluga,
- broj korisnika fiksnih telefonskih mrea je 21.4 milijuna, 12.4 milijuna maloprodajnih
širokopojasnih linija, 2.2 milijuna TV korisnika i 38.6 milijuna korisnika mobilne
mree, što pokazuju posljednje poznati podaci s kraja 2013. godine,
- tvrtku ine 66,725 zaposlenika, takoer prema podacima ve spomenutoga razdoblja,
- usporedno s prethodno spomenutim, tvrtka je prema razliitim i uglednim izdanjima
(publikacijama), kao što su Chip Online, Connect, Computer Bild i Verivox, opet,
nakon nekoliko godina uzastopce, priznata i proglašena najboljom u poslu kojim se
bavi unutar Njemake, pa je tako dobila i vrhunske ocjene u svim segmentima
poslovanja od strane korisnika, te da je pozitivan image tvrtke znaajno napredovao i
poboljšao se inovativnim proizvodima i ponudama širokopojasnih usluga i time
podigao njihov ugled, dok je u studiji “European Trusted Brands 2014“ tvrtka
proglašena najpouzdanijim brand-om meu ostalima koji pruaju usluge mobilne
komunikacije i Internet davatelja usluga. Prema podacima priznate organizacije
“Brand Finance Global 500“, tvrtka je po prvi puta za 2013. godinu, postavljena na
prvo mjesto kao visokocijenjeni brand u Njemakoj ispred svjetski poznatih tvrtki
BMW (njem. Bayerische Motoren Werke AG), Volkswagen i Mercedes-Benz. 41
Meunarodni odjel T-Mobile tvrtke, T-Systems International GmbH sadrava sljedee
poslove i injenice:
- glavni dio poslovanja jesu ICT usluge i usluge podatkovnog centra,
- unutar ovoga odijeljenja zaposleno je 22,347 osoba prema podacima s kraja 2013.
godine,
41
33
- najvei kupci i korisnici usluga su sljedee tvrtke: Shell, Phillips, BP (eng. British
Petroleum), MAN (njem. Maschinenfabrik Augsburg Nürnberg), Linde, Continental,
Deutsche Post, DHL, Daimler, TUI Travel, te mnoge druge tvrtke i obrti pozicionirani
sa sjedištem u Njemakoj,
- 2012. g. odijeljenje je dobilo godišnje priznanje neovisne i svjetski priznate
organizacije brand-iranja tvrtki i proizvoda i usluga “Superbrand“, trei puta
uzastopno za izrazito dobar i odriv brand i menadment koji se suoava i djeluje s
najvišim standardima. 42
Kompanija nudi svim svojim korisnicima korištenje i marketing vlastitih i drugih
proizvoda i usluga, putem njihovih kontakt telefona, e-mail adresa, slubenih Internet
stranica, te društvenih, video i drugih mrea (YouTube, Facebook, Twitter, zajednica (forum)
pomoi – Telekom helps community, Blog.Telekom), kao i online rezervacije i naruivanja
proizvoda i usluga koji su predstavljeni na trištu. Na podruju obraanja panje ove
kompanije na odrivi razvoj i okoliš, predstavljen je i dokaz kako koriste obnovljive izvore
energije u stopostotnom uinku u svim svojim ograncima u Njemakoj, dok su njihove
meunarodne tenje ka istome cilju u znatno manjim koliinama, što znai da je mogue još
znaajno napraviti i napredovati, odnosno poboljšati poslovanje i na tim podrujima.
4.1.2.4. Bouygues
Francis Bouygues osnovao je tvrtku sa, i danas poznatim i postojeim imenom
Bouygues, 1950. godine, sa sjedištem u Parizu, Francuskoj, koja se moe podiiti time što je
industrijska grupa s raznolikim i šarolikim krugom djelovanja i poslovanja sa snanom
poduzetnikom kulturom. Tvrtka je orijentirana na pet sektora i to: izgradnja sa ogrankom
Bouygues Construction (poslovne i stambene zgrade, civilni poslovi, energija i usluge),
Bouygues Immobilier (posjedi i privatna vlasništva i zemljišta) i Colas (ceste i putovi) diljem
zemlje, Europe i svijeta (Kanada, Sjedinjene Amerike Drave, Kuba, Kongo, Ghana,
Nigerija, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Hong Kong, Singapur, Tajland i druge zemlje) i
telekomunikacijskim uslugama i proizvodima sa Bouygues Telecom-om, te ima u veinskom
vlasništvu televizijsku kuu i mreu TF1.
42
34
Preko svih spomenutih dijelova, ogranaka koji ine navedenu tvrtku, vrše veliki i
uinkoviti marketing vlastite, ali i drugih tvrtki, pa tako i sam menadment se time podie na
još višu razinu, dok tvrtku ini 127,470 zaposlenika diljem svijeta u više od 100 zemalja, iako
su ova mjesta glavna i najvea za oglašavanje, isto je mogue i putem njihovih kontakata,
brojeva telefona, e-mail adresa, slubene Internet stranice kompanije (mogu je i pregled
razliitih videozapisa o poslovima i radovima koje obavljaju ili su ve dovršeni, kao i oni koji
su u planu u skoroj budunosti), te putem društvenih mrea (Facebook, Twitter). 43
Kada je rije o zaposlenicima i korisnicima njihovih usluga i proizvoda, struni
menadment za upravljanje projektima i ljudskim resursima najviše vrednuje poštovanje,
povjerenje i poštenje svih navedenih strana. Prema podacima i rezultatima s kojima je tvrtka
izašla u javnost, za 2014. godinu prihodi i dobit poslovanja iznosili su 888 milijuna €, što u
odnosu na 2013. godinu, znai 431 milijun € manje. Poboljšanje energetske uinkovitosti
izgraenih objekata, smanjenje emisije CO2, ouvanje biološke raznolikosti, u pogledu
njihovih novih inovacija na podruju poslovnih prioriteta, što znai i ukljuuje smanjenje
lošeg utjecaja na okoliš poevši od poetne faze dizajna nekoga projekta, a kao garancija
tonosti takvih tvrdnji su i meunarodni certifikati ouvanja okoliša i tzv. “zelenog graenja
objekata“, a to su BREEAM (eng. Building Research Environmental Assessment Method),
LEED (eng. Leadership in Energy and Environmental Design), te HQE (franc. Haute Qualité
Environnementale), koji su trenutano, prema podacima iz 2014. g., implementirani na 66%
svih naloga planiranih i ve izgraenih objekata, dok je u usporedbi s podacima iz 2007. g.,
taj broj iznosio samo 23%. Upravljanje i ouvanje okoliša, prilikom izgradnje 91% objekata u
2013. g., certificirano je i potvreno meunarodnim certifikatom sustava upravljanja okolišem
ISO 14001.
Unutar tog podruja pripadaju: organizacija posla prema preporuenim i dozvoljenim
nainima gospodarenja otpadom, smanjenja narušavanja mira i nametnute koliine buke za
stanovnike na podruju na kojem je objekt predvien, odnosno dovršen, pri tome vodei brigu
o zaštiti biološke raznolikosti, a sve navedeno je u skladu s najstroim propisima o zaštiti
okoliša i vlastitih ciljeva odrivoga razvoja, a što je potvrdio i sam brand pod njihovim
vlasništvom, takoer meunarodno priznatog naziva, Ecosite.
43
35
Dakako, osim svega do sada opisanog, potrebno je napomenuti da je od ukupne
koliine zaprimljenoga elektronikog otpada, 90% plastinih materijala mobilnih i drugih
elektronikih ureaja ponovno reciklirano i 62% dijelova hardware-a iskorišteno, te da su svi
plemeniti metali izvaeni i prenamijenjeni u neke druge, nove svrhe, odnosno mobilne i sline
ureaje, te se takva i poboljšana tendencija rada i poslovanja nastavlja i predvia i za daljnju
budunost kompanije, ije su postrojenje i infrastruktura prikazani na iduoj, slici 9. 44
Slika 9. Postrojenje i infrastruktura tvrtke Bouygues sa sjedištem u Parizu, Francuska; [Izvor: 16]
4.2. Implementacija principa tehnologijskog marketinga i prilagodba
„Tehnologijski marketing kao koncepcija i sustav aktivnosti (djelovanja) STM,
,
Sustav STM, ne ukljuuje sve elemente (sadraje, koncepcije, metode) marketinga (SM),
a pogotovo ne sve elemente pojedinih tehnologijskih i/ili tehnikih disciplina (ST).“
44
„Dakle, TM se razlikuje od tradicionalnog marketinga (MC), ali i od klasinih
tehnikih disciplina (TD) za iste ”objekte promatranja“:
,
tradicionalnog marketinga, uz izraeno pribliavanje tehnikim disciplinama. Razina
zahtjevane tehnike specijalizacije, bitno ovisi o podruju primjene TM-a. Potrebno je
sustavno TM istraivanje i aktivnost da bi se postigla efektivna ponuda (mix
proizvoda/usluga), te optimiziran ukupni instrumentarij TM mix-a.“ 45
„Korisnik (kupac), ne smije se optereivati kompliciranim postupcima upotrebe
proizvoda.
u tehnologiji. Primjena strategijskog upravljanja marketingom pridonosi da poduzee pritom
bude stabilno, ostvaruje mogui rast i razvoj, te zadovoljavajue profite (rezultate).“ 46
Ilustracija na slici pokazuje opravdanost TM integracije i oekivane sinergijske uinke:
Slika 10. Prednosti integracije marketinških i tehnologijskih input-a (napora); [Izvor: 1]
45
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str. 72 46
Ibid, str. 73-74
instrumentarij namijenjen i prilagoen trajnim proizvodima široke potrošnje. Širenje
marketinga uzrokovalo je razvoj posebnih podruja marketinga. U marketinškoj literaturi,
obraena su sljedea posebna podruja marketinga:
marketing proizvodnih dobara – industrijski marketing,
marketing u trgovini,
Slika 11. Tradicionalni marketing se klasino prouava na ekonomskim fakultetima; [Izvor:1]
„Tradicionalni marketing, iji prikaz i podjela je na prethodnoj slici, ima izvorište u
razvijenom trištu potrošnih dobara. Pretpostavlja se da konkurencija više proizvoaa,
potpuno konkurentni sustav distribucije, te razvijeni mediji putem kojih proizvoai utjeu na
veliki broj sitnih (malih) nepoznatih potrošaa. Kroz instrumentarij marketing mix-a (”4P“),
proizvoai nastoje zadovoljiti potrebe korisnika i tako ostvariti profit. Koncepcija, metode i
modeli tradicionalnog marketinga, verificirani su u praksi brojnih poduzea na razvijenim
trištima, u prvom redu sjevernoamerikog i zapadnoeuropskog.“ 48
47
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str. 69 48
eki, S., Bošnjak, I.: Menadment u transportu i komunikacijama, Univerzitet u Sarajevu, Sveuilište u
Zagrebu, Sarajevo & Zagreb 2000., str. 361
TRADICIONALNI MARKETING
MARKETING USLUGA
INDUSTRIJSKI MARKETING
OSTALA PODRUJA
MARKETINGA
38
„Tradicionalni marketing je frontalni marketing, izuzme li se direct mail. Drugim
rijeima on je, ovisno o mediju, usmjeren na jednako komuniciranje prema svim
potencijalnim ili postojeim korisnicima. Takav pristup nee nestati, ali je jasno da nikada
nee uspjeti pogoditi osobni interes krajnjeg korisnika. eli li se pokušati predviati razvoj
marketinga u budunosti, onda e individualizacija pristupa sigurno imati znaajnu ulogu u
podizanju lojalnosti (vjernosti) i zadravanju korisnika.“ 49
4.4. Zahtjevi trišta i potrošaa
„Istraivanjem i analizom trišta osluškuju se potrebe i elje kupaca. Ta su istraivanja
posebno vana, jer poduzeu daju bitne smjernice u razvoju proizvoda. Na suvremenom
dinaminom trištu, na kojem se trendovi mijenjaju gotovo svakodnevno, vrlo je teško odrati
trišnu poziciju. Svake se godine na trište uvedu tisue novih proizvoda meu kojima 70 % –
90 % njih ne uspije, a kao jedan od razloga navodi se nedostatak istraivanja trišta. Stoga je,
osobito vano kontinuirano osluškivati trište, kako bi proizvod stigao u najpovoljnije
vrijeme.“ 50
„Da bi se osigurala što bolja povratna informacija, marketinški strunjaci koriste se
mnogim alatima ili instrumentima kako bi prikupili potrebne informacije. Usporedno s
tehnološkim razvojem, broj se alata poveava i sve se više istiskuje tradicijski, neposredni
nain dobivanja informacija “licem u lice“.
Proces istraivanja podijeljen je na tri faze:
• pripremna faza, koja ukljuuje definiranje problema i razvijanje izvora informacija,
• manipulativna faza, u kojoj se provodi prikupljanje i analiza informacija,
• finalna (završna), trea faza, u kojoj se vrši prezentacija dobivenih rezultata.“ 51
49
primjenom u telekomunikacijskom sustavu, Zagreb, 1996., str. 67-69 50
Dibb, S.; Simkin, L.; Pride, M.W.; Ferrell, O.C.: Marketing, europsko izdanje, biblioteka „Gospodarska
misao“, Mate Zagreb, 1995., str. 178 51
Marii, S.; Ikoni, M.; Mikac, T.:Marketinška istraivanja u funkciji razvoja proizvoda, 2008., str. 58
39
„U pripremnoj fazi prilikom definiranja problema i ciljeva istraivanja, posebno je
vano izabrati kvalitetne informacije. Naime, voditelj istraivanja, u toj se fazi mora odluiti
izmeu preširokoga i preuskog definiranja problema i ciljeva istraivanja. Preširoko
definiranje problema podrazumijeva i vee troškove istraivanja, prikupljanja i obrade
informacija, dok se kod preuskog definiranja problema ne sagledavaju svi utjecajni imbenici.
U drugoj se fazi razrauju planovi za prikupljanje informacija, dok trea faza predstavlja
prezentaciju dobivenih rezultata.“ 52
„Prilikom istraivanja, podaci se crpe iz razliitih izvora. Dva su osnovna tipa
podataka: primarni i sekundarni. Ti podaci predstavljaju elje i oekivanja kupaca. Primjerice,
oblik, cijenu, kvalitetu, trajnost ili pouzdanost nekoga proizvoda.“
„U primarne podatke pripadaju podaci prikupljeni sljedeim postupcima (nainima)
istraivanja. Postupci istraivanja primarnih podataka dijele se na istraivanje zapaanjem,
pomou ankete i eksperimentalno istraivanje. Tako se primjerice, kod istraivanja
zapaanjem, tehnikom promatranja prikupljaju “svjei“ (najnoviji i potrebni) podaci i
informacije. Istraivanje pomou ankete predstavlja sredinu izmeu prigodnog istraivanja
zapaanjem i eksperimentalnog istraivanja.“ 53
„Eksperimentalno istraivanje predstavlja osnovnu vrstu istraivanja. Njegova je
svrha, povezivanje uzrono-posljedinih odnosa, eliminiranjem suprotnih objašnjenja
rezultata opaanja. Kao primjer se moe navesti sluaj, kada proizvoa odabere jednu
kontrolnu skupinu potrošaa kojoj se pokae prototip odreenog proizvoda i zatim se
promatraju njihove reakcije, komentari i sugestije. Ti podaci mogu biti prikupljeni pomou
ankete ili intervjua.
Svaki od navedenih pristupa koristi razliite instrumente istraivanja. Ti se
instrumenti mogu podijeliti u dvije skupine: upitnik i druga mehaniko-elektronska sredstva.
Pri tome, upitnik pripada naješe korištenim instrumentima. Kao takav, sadri odreenu
skupinu pitanja na koje ispitanici daju odgovore. Prilikom osmišljavanja upitnika posebno se
mora voditi rauna o smislenosti i vrsti pitanja.“
52
Marii, S.; Ikoni, M.; Mikac, T.:Marketinška istraivanja u funkciji razvoja proizvoda, 2008., str. 58 53
Dibb, S.; Simkin, L.; Pride, M.W.; Ferrell, O.C.: Marketing, europsko izdanje, biblioteka „Gospodarska
misao“, Mate Zagreb, 1995., str. 87
40
„U praksi dolazi do više pogrešaka, upravo iz razloga nemarnosti prilikom
osmišljavanja pitanja. Pitanja moraju biti koncizna s izravno formuliranim znaenjem.“
Prema 54
, jedan je od trenutno najproširenijih alata e-mail marketing. Brzi rast broja e-
mail korisnika, postavio ga je komunikacijskim standardom i u poslovnom svijetu, te je
postao sve eše sredstvo korištenja i u marketinškim agencijama. Marketinške poruke, tako
se mogu ”zapakirati“ uz izvještaj s burze ili vremensku prognozu. To je posebno zanimljivo
za automobilsku industriju, gdje se pomou navigacijskih ureaja mogu besplatno koristiti i
navigacijske karte za neko podruje, uz odreeni postotak marketinškog sadraja.
U Bosni i Hercegovini 55
u 2007. godini, od ukupnog se broja transakcija informacija o
proizvodima, 77,5 % odnosi na internetske transakcije.
Procijenjena stopa godišnjeg rasta broja transakcija informacija o proizvodima na
Internetu, prema istome izvoru, iznosi 19,5 %. Iz navedenih podataka, vidljivo je da
elektroniki marketing uz uporabu najnovijih tehnoloških dostignua ima znatno puno
prostora za širenje. Uz primarne podatke, koji se dobivaju neposredno, vano je prikupiti i
sekundarne podatke. Njih moemo definirati kao informacije koje ve negdje postoje, ali su
prikupljene za neku drugu svrhu (interni izvori, razliite vrste publikacija, periodika i knjiga,
te komercijalni podaci). Uz reklamne poruke, e-mail-om se tako mogu vršiti i marketinška
istraivanja. Poruke mogu sadravati razliite interaktivne upitnike i ankete, u cilju što
boljega razvijanja i prilagodbe novog proizvoda na trenutnu situaciju trišta.
„U toj situaciji, moe se zakljuiti da se informacije 56
potrebne pri razvoju proizvoda,
mogu osigurati gotovo paralelno s promjenama koje se dogaaju na trištu i da je za to
potrebno znatno manje vremena, nego do sada. 57
Primjerice, kupac novoga automobila moe,
putem interaktivnog obrasca, proizvoau dati podatke o tome koliko je i kojim osobinama
automobila najzadovoljniji, dok se s druge strane omoguuje kupcu da jednostavno iskae
kritiku ili dade sugestiju za poboljšanje proizvoda. Obzirom na prirodu e-mail anketa, podaci
se obrauju brzo i jednostavno na velikom uzorku.“
54
Marii, S.; Ikoni, M.; Mikac,T.: Marketinška istraivanja u funkciji razvoja proizvoda, 2008., str. 61
društvene kontakte (eng. Social networking) poput stranica MySpace, Facebook i dr. Social
networking i sline stranice, omoguuju posjetiteljima da kreiraju osobne stranice i putem
obrazaca na njima unesu svoje podatke, odgovore na neka anketna pitanja, koja se kasnije
mogu marketinški koristiti. Prednost sekundarnih podataka jest, što mogu posluiti kao
polazna osnova za istraivanje i analizu razvoja proizvoda. S obzirom na to da ti podaci ve
postoje – njihovo korištenje donosi smanjenje troškova i smanjenje vremena potrebnog za
prikupljanje informacija. Nedostaci takvih izvora, uglavnom se svode na openite informacije
koje nisu striktno vezane uz problematiku kojom se trenutno istraivanje bavi, odnosno
informacije mogu biti manjkave i neprecizne.“
4.5. Promidbene i druge aktivnosti u Republici Hrvatskoj i svijetu
„Promidbena aktivnost je instrument TM mix-a, kojim poduzee komunicira putem
razliitih medija, s ciljanim auditorijem (trištem) u cilju informiranja utjecaja na potranju ili
poboljšanje vlastitog image-a. Promidba, kao instrument TM mix-a, obuhvaa splet
komunikacijskih aktivnosti kojima marketar informira korisnike, utjee na potranju,
poboljšava svoj image ili postie druge promidbene ciljeve.
Postoje etiri oblika promidbenih aktivnosti:
- ekonomska propaganda,
- unapreenje prodaje,
„Neke “granine” promidbene aktivnosti, što ukljuuje ambalau, dizajn proizvoda
“propagandu od usta do usta”, te PR - public relations (odnosi s javnošu). Ekonomska
propaganda (EP), oblik je trišnog komuniciranja putem plaenih oglasa, radijskog i TV spota
(isjeka), prospekta ili drugih nositelja poruke, što ima za cilj, upoznavanje trišta s
proizvodima/uslugama, razvijanje sklonosti i stimuliranje efektivne potranje. Unapreenje
prodaje u TM-u ima izmjenjenu ulogu i sadraj djelovanja u odnosu na klasine oblike
(izlaganje robe, demonstracije, besplatn