Primjena FMEA metode pri izradi analize rizika djelatnosti vezanih uz ionizirajuće zračenje, identifikacije mogućih izvanrednih događaja i evaluacije stupnja rizika

Application of FMEA analysis in risk assessment for work activity involving ionising radiations, eventual hazards identifications and magnitude of risks evaluation

mr.sig.Tamara Topić,dipl.ing.,mr.sc.Davor Kožuh,dipl.ing.,Vladimir Bralić

Sažetak rada Temeljem Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 28/10), donesen je Pravilnik o odobrenjima i dozvolama za uporabu i promet izvora ionizirajućeg zračenja (NN 71/12). Novi pravilnik od 1.9.2012. propisuje poslovnim subjektima koji koriste izvore ionizirajućeg zračenja – uz ostalo, obaveznu izradu analize rizika. Analiza rizika sukladno uputama Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, mora obavezno sadržavati plan mjera za slučaj izvanrednog događaja, te procjenu ukupnog rizika koju nosi djelatnost. Ovim stručnim radom predlažemo upotrebu alata FMEA analize rizika, pri procjeni mogućih loših ishoda uslijed izvanrednog događaja. FMEA analiza rizika omogućuje sustavnu procjenu rizika od izvanrednog događaja, te evaluaciju moguće krize za ljude i okoliš. Informatička aplikacija FMEA analize olakšala bi izradu procjenu rizika privatnim i javnim poslovnim subjektima. Konačnu ocjenu ispravnosti analize dao bi na kraju stručni tehnički servis za zaštitu od zračenja, kome bi ova aplikacija olakšala prikupljanje temeljnih informacija i sistematizaciju rizika pojedine djelatnosti.

Ključne riječi na hrvatskom jeziku Analiza rizika, FMEA, ionizirajuće zračenje, radiološka i nuklearna sigurnost

Abstract Law of radiation and nuclear safety (NN 28/10), ordered the issue of: Allowances and licensing regulations for handling and traffic of ionizing radiation (NN 71/12), commencing with September 1. 2012. The regulation obligates businesses who work with ionizing radiation to ensure that risk assessment is made. State Institute for Radiation and Nuclear Safety guidelines implies that risk assessment must contain plan of actions in case of hazard situations and evaluation of possible magnitude of risk. This article suggests application of FMEA in risk assessment evaluation. FMEA systemizes nature of hazards and magnitude of the risks to which both workers and others (not directly involved in the work) could be subject, as well as risk to environment. IT application is suggested to ensure user friendly FMEA for businesses and public sector. Such prepared analyses would be transferred to official technical body for radiation protection, which evaluates risk assessments and issues final estimation of risk assessment. This method would ensure easier information collection and risk assessment systematization.

Key words Risk assessment,FMEA, ionising radiations, radiation and nuclear safety

1. Uvod Izrada analize rizika za ustanove koje u djelatnosti koriste izvor ionizirajućeg zračenja, konkretno rendgenski uređaj, zahtjevan je posao čak i stručnjacima educiranim u području zaštite od zračenja i sigurnosti. Novi pravilnik NN 71/12, zahtjeva da ovu analizu izrade i predaju svi poslovni subjekti – bez obzira da li imaju ili nemaju zaposlenu stručnu osobu ili odjel zaštite na radu. Sukladno Zakonu o zaštiti na radu:“ Za organiziranje i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome je li u tu svrhu odredio radnika za obavljanje aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti i štetnosti, zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili je ugovorio suradnju s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu“. Dakle svaki i najmanji poslodavac je odgovoran za provedbu mjera zaštite na radu, pa tako i provedbu Pravilnika 71/12, koji nalaže izradu analize rizika od potencijalne opasnosti uslijed korištenja izvora ionizirajućeg zračenja. Ovim radom koncentrirat ćemo se na rješavanje problematike analize rizika, radi definiranja mjera zaštite prostora i mjera zaštite na radu, pri uporabi rendgenskog uređaja. Također ćemo rješavanje analize rizika definirati na usko područje ordinacija dentalne medicine, iz razloga što ove ordinacije moraju sukladno pravilniku također samostalno izraditi analize rizika, a ima ih najviše. Najčešće upravo male i privatne ordinacije dentalne medicine nemaju više od 5 zaposlenih i nemaju zaposlenu stručnu osobu za zaštitu na radu. Kako bi približili i olakšali izradu analize rizika ovim ustanovama, izradili smo model analize rizika sukladno FMEA metodi – čijom bi primjenom vlasnici ordinacija dentalne medicine mogli lakše i jednostavnije podnijeti zahtjev za ocjenom analize rizika ovlaštenom stručnom tehničkom servisu, odnosno riješiti samostalno analizu rizika –čime bi se uvelike smanjili njihovi troškovi, odnosno smanjila bi se izdavanja ionako preopterećenih poduzetnika u medicini. U Hrvatskoj ima oko 3000 ordinacija dentalne medicine, a oko 1000 ih ima rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi. Postoji također i oko 50-tak ordinacija u RH koje su opremljene jačim rendgenskim uređajima za snimanje cijele čeljusti, takvi uređaji su uobičajeno jačine i do 90KV/15mA, te ozračuju širi radijus-čime dolazi i do složenije analize potencijalnih rizika. Kod ovih jačih rendgenskih uređaja ima smisla da stručnjaci izađu na teren i u suradnji sa ordinacijom izrade analizu rizika. No kod 1000 rendgena niske jačine za pojedinačno snimanje zubi, može se napraviti shema za procjenu analize rizika po ALARA principu, i bez izlaska na teren. Rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi, je uređaj manje snage (ne prelazi 70KV/10mA), te također snima vrlo usko područje, u vrlo kratkim intervalima. Za ovakav način korištenja rendgenskog uređaja ima smisla napraviti pripremu za analizu rizika u obliku upitnika, izrađenog na sustavnoj procjeni mogućih potencijalnih zona ozračivanja, koje se određuju sa razumnom procjenom spuštanja doze i uz pomoć FMEA sustava, koji nam omogućuje da ne previdimo niti jedan potencijalni rizik. Popunjen predložak/upitnik može se putem elektronske pošte poslati ovlaštenom stručnom tehničkom servisu, koji sva pitanja može također elektronskom poštom vratiti ordinaciji, i na kraju na temelju pravilno popunjenog formulara ocijeniti i ispraviti analizu rizika, bez potrebe za izlaskom na teren. Ukoliko bi se pokazalo da ovakav vid komunikacije odgovara i malim ordinacijama i stručnim tehničkim servisima nadležnim za konačnu provjeru analize rizika, cjelokupan sustav moglo bi se pretvoriti u jednostavnu informatičku aplikaciju sa prijavom putem weba, i interaktivnom komunikacijom.

Ovaj model izrade analize rizika mogao bi naći svoju primjenu i kod malih veterinarskih ordinacija, koje su također često opremljene rendgenskim uređajima. Kod rendgenskih uređaja veće snage, i složenijih sustava – primjena ove metode mogla bi olakšati prvobitno snimanje stanja, te bi stručnjacima bio olakšan posao procjene rizika i izrade same analize već na temelju popunjenog upitnika. FMEA upitnik omogućio bi da osobe upoznate sa radom rendgena, prostorom i situacijom na terenu daju nepristranu i korektnu, te potpunu informaciju iako nisu stručnjaci za zaštitu od zračenja, čime bi smanjili trošak izrade analize rizika svim službama nadležnim za provedbu ove analize, a posebno samim institucijama koje imaju rok provedbe samo godinu dana od stupanja pravilnika 71/12 na snagu.

2. Elementi analize rizika

Izrada analize rizika definirana je pravilnikom o odobrenjima i dozvolama za uporabu i promet izvora ionizirajućeg zračenja(NN 71/12) čiju uputu navodimo u cijelosti radi mogućnosti daljnje razrade same analize, te primjene FMEA metode, a ona mora sadržavati slijedeće:

1. Opći podaci o djelatnosti 1.1. Naziv i adresa pravne ili fizičke osobe, odnosno tijela državne uprave ili tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave te ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje 1.2. Ime i prezime, zvanje i zanimanje osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja 1.3. Organizacijska struktura (unutarnje ustrojstvene jedinice) s naznakom onih unutarnjih jedinica koje za obavljanje djelatnosti koriste izvore ionizirajućeg zračenja 1.4. Opis djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja 2. Podaci o izvorima ionizirajućeg zračenja i prostorijama u kojima se upotrebljavaju 2.1. Opis izvora ionizirajućeg zračenja i uređaja u koje su izvori ionizirajućeg zračenja ugrađeni (navesti najmanje: vrstu izvora ionizirajućeg zračenja: rendgeski uređaj, akcelerator, zatvoreni/otvoreni radioaktivni izvor; za rendgenski uređaj/akcelerator: tip uređaja, max. kV/MeV, mobilni/fiksni; za otvorene/zatvorene radioaktivne izvore: max. aktivnosti) 2.2. Podaci o brzini doze na površini izvora ionizirajućeg zračenja te na udaljenostima 0,1 m i 1 m od izvora ionizirajućeg zračenja i mogućem radioaktivnom onečišćenju (kontaminaciji) 2.3. Tlocrt i opis prostorija u kojima se izvori ionizirajućeg zračenja koriste, kao i susjednih prostorija, s naznačenim područjem nadgledanja i područjem posebnog nadgledanja 2.4. Opis sustava provjetravanja 2.5. Predviđeno trajanje uporabe izvora inoizirajućeg zračenja 2.6. Postupanje s radioaktivnim otpadom i njegovo zbrinjavanje te način ispuštanja radioaktivnih tvari u okoliš 3. Mjere zaštite izloženih radnika i stanovništva od ionizirajućeg zračenja 3.1. Zaštita izvora ionizirajućeg zračenja i prostorija u kojima se izvor ionizirajućeg zračenja koristi 3.2. Sustavi zaštite (najmanje podatke o znakovima upozorenja, sustavima za prekid zračenja i sl.)

3.3. Administrativne mjere zaštite (najmanje podatke o raspodjeli odgovornosti, organizaciji poslova vezano uz uporabu izvora ionizirajućeg zračenja, pisane procedure i sl.) 3.4. Uporaba osobnih dozimetara i drugih uređaja za mjerenje razine ionizirajućeg zračenja 3.5. Osobna zaštitna sredstva 3.6. Program provjere ionizirajućeg zračenja u prostorijma i radnom okolišu u kojem se koriste ili čuvaju izvori ionizirajućeg zračenja, na radnim mjestima radnika te u susjednim prostorijama ovisno o mjestu uporabe i vrsti izvora 4. Izlaganje ionizirajućem zračenju kao posljedica obavljanja djelatnosti i zbrinjavanja radioaktivnog otpada 4.1. Opis radnih mjesta i poslova najvećeg rizika u smislu ozračenja 4.2. Procjena ozračenja izloženih radnika (efektivna i ekvivalentna doza) pri normalnim uvjetima rada 4.3. Procjena ozračenja kritične skupine stanovništva kao posljedica obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada 5. Ozračenje u slučaju izvanrednog događaja 5.1. Identifikacija mogućih nezgoda pri obavljanju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja 5.2. Procjena razmjera radioaktivnog onečišćenja (kontaminacije) 5.3. Procjena potencijalnog ozračenja izloženih radnika (efektivna i ekvivalentna doza) u slučajevima navedenim pod 5.1. i 5.2. 5.4. Procjena potencijalnog ozračenja stanovništva u slučajevima navedenim pod 5.1. i 5.2. 5.5. Procjena ukupnog rizika koji nosi djelatnost 6. Plan optimizacije zaštite od ionizirajućeg zračenja 6.1. Priprema izvješća o provedbi zaštite od ionizirajućeg zračenja i ozračenju izloženih radnika 6.2. Praćenje pokazatelja rizika 6.3. Identifikacija i provjera ozračenja, uključujući kriterije za izvješćivanje u slučaju prekoračenja granica izlaganja 6.4. Plan smanjenja rizika vezanog uz ozračenje 6.5. Plan smanjenja ozračenja 7. Ovjera i stručno mišljenje ovlaštenog stručnog tehničkog servisa s predloženim mjerama smanjenja rizika

3. FMEA analiza i primjena

3.1. Povijest FMEA analize FMEA je metoda razvijena od strane Američke vojske 50ih godina prošlog stoljeća. Tokom drugog svjetskog rata američke oružane snage otkrile su poražavajuće rezultate u pouzdanosti svoje opreme. 60% opreme isporučene na bojišta Dalekog istoka bilo je neispravno kao i 50% pričuvne opreme u skladištima. Nakon ovakvih rezultata ubrzano se počinje razvojem metoda koje će pomoći izbjeći ovakvu situaciju u budućnosti. FMEA, opisan u dokumentu MIL-STD-1629, je integralni dio vojnih nastojanja da podignu pouzdanost svoje opreme i procesa. Premda je izvorni korisnik ove metode Američka vojska i ostale državne ustanove (prije svega NASA) metodu je brzo prihvatio i civilni sektor. Američki Society for Automotive Engineers (Udruga inžinjera autobomilske industrije) usvojio je FMEA metodu u dokumentu ARP926 (1967.) koji je do danas doživio dvije promjene i u širokoj je primjeni pod nazivom ARP4761. Jedan od najranijih civilnih korisnika FMEA metode je Ford koji ju je prihvatio u dizajnu svojih vozila nakon što je 1978. bio primoran povući sa tržišta vozilo Ford Pinto nakon što su utvrđeni nedostatci u dizajnu spremnika za gorivo. U suvremeno doba FMEA je intregranli dio 6 Sigma metodologije i korištena je od strane mnogih kompanija ili ustanove koje žele ili moraju garantirati visoku razinu pouzdanosti svog proizvoda.

3.2. Što je FMEA metoda? FMEA (Failure Mode Effect Analysis) je metoda za razumijevanje i sprečavanje incidenata koji nastaju kao posljedica djelovanja nesigurnih uvjeta ili djelovanja prijetnji. Metoda FMEA je danas zaživjela u praksi jer omogućuje sistematizaciju potencijalnih opasnosti i rizika na sustav, te olakšava procjenu i analizu rizika. FMEA sustav vrlo jasno određuje sukladno odabranom aspektu procjene rizika –sliku potencijalnih opasnosti – te dodjeljuje rizicima koeficijent (indeks). Ovaj numerički pokazatelj vrlo jasno definira stupanj rizika, na temelju kojeg se zatim donosi odluka o potrebnoj investiciji u zaštitne i preventivne mjere. Sustavno se pregledavaju i procjenjuju svi mogući potencijalni neželjeni događaji (uslijed pogreške ili vanjskog faktora) u sustavu, te eventualne posljedice takvih događaja na sustav:

Sutavno se popisuju i analiziraju sve moguće potencijalne greške, te njihovo potencijalno djelovanje na sustav

Određuju se mogući uzroci pogrešaka Ocjenjuju se specifikacije proizvoda ili procedure za nadzor procesa s obzirom na

njihove mogućnosti za otkrivanje i prevenciju pogrešaka kroz procjenu mogućnosti pojave i otkrića pogreške te efekta na klijenta formiraju se

prioriteti uspostave se odgovarajuće dizajnerske i/ili proizvodne ispitne mjere, te se odredi

odgovornost za njihovo izvršavanje u skladu s novim procesima korigiraju se identifikacijske i preventivne mjere

Sustavna priprema za FMEA nameće određene zahtjeve, čije su prednosti vidljive u sljedećem :

dobiva se potpuno razumijevanje potencijalnih problema u cilju prevencije grešaka u fazi projektiranja ili u fazi realizacije

smanjenje rizika kroz opoziv akcija pomoću praćenja kritičnih greški smanjenje troškova i vremena za naknadne promjene proizvoda i poboljšanje test

mjera kroz uštedu u fazama dizajna i planiranja sustavno razumijevanje posebnog know-how-a problemskih područja što se tiču

prevencije ponovnih grešaka u radu Zbog relativne jednostavnosti i razumljivosti primjeren je za brzu uvodnu procjenu koju može slijediti detaljna procjena. Analiza čimbenika rizika po metodi FMEA temelji se na mišljenjima eksperta koja nastaju na temelju povijesnih podataka. To je čini subjektivnom. Čimbenici rizika definiraju se prema unaprijed zadanim tablicama u kojima kvalitativnom opisu jačine promatrane pojave odgovara kvantitativni iznos. Za metodu FMEA jedinstvena je upravo dodjela relativnih kvantitativnih veličina pojedinim čimbenicima funkcije rizika. Rizik se izračunava kao matematička funkcija (RPN) koja zavisi od: učinaka (S), vjerojatnosti (O) da će neki slučaj dovesti do pogreške povezane s definiranim učincima te sposobnosti otkrivanja pogreške (D) prije nego ostvari svoje učinke, odnosno:

RPN = [S] x [O] x [D] Za svaki se mod pogreške izračunava rizik pa se pojedinačni rizici i rizici posebno zanimljivih izvora izračunavaju brzo i precizno. FMEA je jednostavna i razumljiva metoda pogodna za manje sustave. Iako se u literaturi implicira da nije primjerena za veće sustave primjenom programskog alata može se bitno olakšati praćenje više mogućih izvora rizika.

4. Primjena FMEA metode u analizi rizika, pri obavljanju djelatnosti s rendgenskim uređajima Upravo radi detaljnosti FMEA analize, kod utvrđivanja potencijalnih pogrešaka FMEA je posebno primjerena za praćenje rizika za ključne izvore kojima treba pokloniti posebnu pažnju. Prilikom analize rizika kod uporabe rendgenskog uređaja vrlo je bitna dosljednost u provjeri svih potencijalnih opasnosti za osoblje i pučanstvo, pri čemu kroz FMEA analizu utvrđujemo sustavno niz pitanja za provjeru, koja se nesmiju previdjeti. Analiza zatim razlaže svako od potencijalnih mogućih mjesta rizika, na tri spomenute komponente rizika: S – jakost učinka, O – vjerojatnost da do rizičnog događaja uopće dođe i D- vjerojatnost detekcije opasnog događaja (npr. opasne doze zračenja u trenutku nastanka ili pravovremeno prije događaja). Kod uporabe izvora ionizirajućeg zračenja, osnovni je princip da se doza zračenja za osoblje i pučanstvo smanji koliko je to razumski moguće (ALARA princip),no ponekad se i stručne osobe moraju zapitati gdje postaviti crtu razgraničenja područja izloženosti (opasnosti) tj. zone posebnog nadzora i zone nadgledanja.

FMEA rješava ovu dilemu vrlo dosljedno, jer svakom parametru dodjeljuje vrlo konkretan numerički koeficijent, te promatra rizik racionalno. Jednom kad se sustavno primjeni FMEA analiza, dileme oko granice zone visokog, srednjeg i niskog rizika više nema. Sve je vrlo jasno pokazano, „crno na bijelo“- svakom riziku određen je točan koeficijent vjerojatnosti pojave u odnosu na jakost učinka i mogućnost detekcije istog. Točne zone razgraničenja određene su na temelju jasnih, mjerljivih pokazatelja, koji ne samo da preciziraju analizu – već ju vrlo korektno i dosljedno primjenjuju prema svim subjektima analize. Svaki vlasnik djelatnosti s rendgenskim uređajima sada točno i precizno vidi – koje mjere predostrožnosti mora poduzeti, zbog kojeg potencijalnog rizika i koliko će ta mjera umanjiti rizik. FMEA analiza postavlja se na slijedeći način:

Slika 1 postupak FMEA analize

U konkretnom primjeru analize rizika ordinacije dentalne medicine, potrebno je prvo prikupiti podatke o izvoru ionizirajućeg zračenja i prostorijama u kojima se upotrebljava. Detaljan upitnik izrađuje se sukladno uputama za izradu analize opisanim u poglavlju 1. ovog članka, točka 2. i točka 3. Upitnik se može poslati emailom ili može biti izrađen putem interaktivne web aplikacije, no važno je da su prikupljeni podaci – a posebno tlocrt prostorija sa izvorom zračenja, i ostalih prostorija ordinacije – točni i precizni. Za točnost podataka odgovara vlasnik ordinacije. Slijedeći korak je određivanje elemenata ključnih za procjenu rizika.

4.1. Kriterij zone visokog rizika Kriteriji za projektiranje prostorija u kojima se koristi rendgen, predviđeni su propisima RH i predviđaju da radna mjesta na kojima bi doza mogla premašiti 1mSv/godišnje budu razvrstana u dva područja.

PODRUČJE POSEBNOG NADZORA – je bilo koje područje u okviru kojeg očekivane doze mogu premašiti 6mSV/godišnje, a smatra se da je stupanj rizika takav da je potreban poseban nadzor. PODRUČJE NADGLEDANJA – je područje u okviru kojeg očekivana doza prelazi 1mSV godišnje, no neće premašiti 6mSV godišnje. Primjera radi prikazan je tlocrt ordinacije, rendgen uređaja i područja u okviru kojih se predviđa doza zračenja kako je navedeno.

Slika 2 Shema prostorije sa rendgenskim uređajem

Slika 3 Shema prostorije sa rendgenskim uređajem

4.2. Procjena Rizika Procjena rizika vrši se po sukladno tablici u nastavku, koja je temelj za FMEA analizu:

1 2 3 4 5 6 7 8 9

10

Stu

panj rizik

a

UT

VRĐ

IVA

NJE

ST

UP

NJA

RIZ

IKA

Potpuno znem

arivo zračenje/ Zanem

ariva m

ogućnost greške

Neznatno zračenje prihvatljivo za povrem

eno izlaganje djelatnika/ N

eznatna mogućnost greške

Neznatno zračenje prihvatljivo za pučanstvo

Brzina doze <

75µS

V/h

Brzina doze <

300µS

V/h

Brzina doze 300µ

SV/h

Brzina doze <

2,5mSv/h

Brzina doze >

=2,5m

Sv/h

Opasnost od ozračivanja uz upozorenje

Opasnost od ozračivanja bez upozorenja

ST

UPA

NJ P

OT

EN

CIJA

LN

E O

PASN

OS

TI -

UČ

INA

K (S)

Zanem

ariva, događaj je teško vjerojatan

Niska, relativno m

ali broj pojava

Niska, relativno m

ali broj pojava

Um

jerena, Određen broj

ponavljanja

Um

jerena, Povremeno

javljanje događaja

Um

jerena, Povremeno

javljanje događaja

Visoka, Č

eto ponavljanje događaja

Visoka, U

čestalost događaja velika

Vrlo visoka, O

zračenje je neupitno

Vrlo visoka, O

zračenje je neupitno

VJE

RO

JAT

NO

ST

P

OJA

VE

(O)

Gotovo sigurna detekcija

Vrlo visoke šanse detekcije

Vrlo visoke šanse detekcije

Um

jerena, velike šanse detekcije

Um

jerena, velike šanse detekcije

Niska, šanse detekcije zračenja m

ale

Vrlo m

ala vjerojatnost detekcije

Niska vjerojatnost pravovrem

ene detekcije

Vrlo niska vjerojatnost pravovrem

ene detekcije

Nem

oguće detektirati zračenje pravovrem

eno

MO

GUĆ

NO

ST O

TK

RIV

AN

JA PO

JAV

E

(VJE

RO

JAT

NO

ST

DE

TE

KC

IJE) - (D

)

 Tablica 1 Utrvrđivanje stupnja rizika

Opći pokazatelj rizika računamo kao umnožak tri faktora rizika, te sukladno tome dobiveni RPN pada unutar reda veličine od 1 do 100. Sukladno tome RPN određuje koju zonu rizka je potrebno proglasiti prije uvedenih preventivnih mjera, no također i nakon uvedenih preventivnih i korektivnih mjera zaštite:

OpćipokazateljrizikaodozračivanjaRPN=SxOxD

RPN<10 Zonazanemarivogrizika

10<RPN<50Zonaniskogrizika

RPN>50Zonavisokogrizika

Tablica 2 Opći pokazatelj stupnja rizika

U nastavku je prokazana konkretna primjena FMEA analize na primjeru jedne ordinacije dentalne medicine. No prije primjera nužno je da definiramo osnovne elemente i načela zaštite od zračenja, sukladno propisima RH, te preporuci Međunarodne komisije za zaštitu od zračenja (ICRP) kao i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Propisi vezani za zaštitu od ionizirajućeg zračenja, temelje se na tri osnovna načela: 1) Svaka aktivnost čija je posljedica izlaganje ionizirajućem zračenju mora biti opravdana dobrobiti koju donosi; 2) Sva izlaganja moraju biti toliko niska koliko je to razumno moguće (ALARA-as law as reasonably achievable); 3) Efektivna doza za bilo kojeg pojedinca ne smije prijeći propisanu granicu. Načela 1 i 2 vrijede za sve pojedince, uključujući i medicinsko osoblje, dok načelo 3 ne vrijedi za pacjenete koji se izlažu zračenju radi pregleda ili terapije. Kako bi se zračenje moglo održati „toliko nisko koliko je razumski moguće“, potrebno je optimizirati projekt odjela ne samo izgradnjom, već i radnim postupcima, te osiguranju ispravnosti opreme. Kod same izgradnje, radi zaštite od zračenja potrebno je provesti ocjenu stupnja zaštitne moći građevinskih elemenata i materijala. Na temelju debljine i gustoće zidova, određuje se propusnost zidova na ionizirajuće zračenje. Jačina doze zračenja opada proporcionalno gustoćom materijala i kvadratom udaljenosti. Primjera radi u tablici su prikazane vrijednosti sloja poludebljine materijala (HVL) i jedne desetine debljine materijala (TVL) za olovo i beton, na jačinu dijagnostičkog rendgenskog uređaja od 150kV/40mA. Sloj poludebljine materijala je ona debljina određenog materijala koja će propustiti samo polovicu ulaznog zračenja. Ponekad je međutim potrebno odrediti sloj jedne desetine materijala – odnosno sloj koji propušta samo deseti dio energije ulaznog zračenja. Olovo i beton se najčešće upotrebljavaju u praksi kao materijali štita.

HVL TVL

Napon cijevi Olovo (mm) Beton (cm) Olovo (mm) Beton (cm) 40 kV 0,03 0,325 0,06 0,80 60 kV 0,11 0,625 0,34 2,16 80 kV 0,19 1,050 0,64 3,50

100 kV 0,24 1,500 0,80 5,00 125 kV 0,27 1,900 0,90 6,25 150 kV 0,28 2,150 0,95 7,00

Tablica 3 Približne vrijednosti HVL i TVL za olovo i beton, (Državni zavod za zaštitu od zračenja)

Također je potrebno pripaziti na smještaj prostora sa rendgenskim uređajem u odnosu na druge funkcionalne prostorije u kojima borave ljudi. Važno je postaviti jasne razlike između prostorija koje su „prolazne“, te se ljudi koji prolaze tim prostorijama izmjenjuju (rijetko prolaze isti ljudi), u odnosu na prostorije gdje isti ljudi, djelatnici odnosno osoblje borave svaki dan. U tom smislu prostorije gdje borave djelatnici, kontrolne sobe, te okolne prostorije gdje sjede osobe u uredima odnosno susjednim ordinacijama, treba svakako osigurati na način da budu izvan rizičnih zona. Ukoliko se konstrukcijski nije kvalitetno riješila zaštita od zračenja (posebno u području tankih pregrada, vrata i prozora), moguće je smanjiti zračenje u okolini i posebnim mobilnim pregradama od olova u obliku ploča na stalku. Naravno samo u slučaju rendgenskih uređaja niske snage i kod malih ordinacija. Osnovno praćenje rizika zbog čega je FMEA primjenjiva svodi se na korelaciju između faktora: vremena izlaganja zračenju, udaljenosti od izvora zračenja, te vjerojatnosti pojave izloženosti zračenju. Kad se ova tri faktora pomnože, dobije se RPN na temelju kojeg se zatim dređuje da li je i na koji način potrebno preventivno zaštitno djelovati, da li ugrađivati dodatne štitove od zračenja, ili uvoditi dodatne sigurnosnu uređaje, alarme odnosno sigurnosne postupke za osoblje. Također se određuju kontrolne točke cjelokupnog procesa, gdje i kad sustavno utvrđujemo da li je zaštita od zračenja uredno definirana, te da li se provodi sukladno propisanim pravilnicima. Za ordinaciju dentalne medicine dajemo u nastavku primjer FMEA analize temeljnih parametara prostora i uređaja. Kao posljedica obavljanja djelatnosti s rendgenskim uređajima postoji mogućnost ozračivanja pacijenata u prostorijama koje okružuju prostoriju s rendgenskim uređajem. Osiguranje sigurnog smještaja izvora ionizirajućeg zračenja je obveza krajnjeg korisnika izvora, te je korisnik kroz analizu rizika obavezan razmotriti ovu točku. Općenito, uz primjerenu organizaciju prostorija korisnika, nastoji se maksimalno smanjiti izlaganje stanovništva (ALARA princip), iako je zakonska maksimalna dozvoljena doza za stanovništvo 1mSv/godinu –vrlo malo vjerojatan događaj, jer je vrijeme trajanje ekspozicije tek nekoliko dijelova sekunde, a jačina rendgen uređaja ne prelazi 70kV/8mA. Ova doza izlaganja je u biti doza koju stanovništvo smije ukupno godišnje primiti od svih uređaja i sveukupno svih izvora zračenja nastalih ljudskim djelovanjem. Zbog toga je zona visokog rizika u biti uzeta sa velikim faktorom sigurnosti – te se u realnoj situaciji čak i u zoni visokog rizika vrlo teško može dogoditi da dođe do prekomjernog ozračivanja.

U nastavku donosimo tablicu FMEA analize rizika od ozračivanja, na primjeru ordinacije dentalne medicine koja koristi rendgen. Parametri koji ulaze u tablicu su: prostorije u kojima se nalazi rendgenski uređaj i okolne prostorije, odnosno okoliš zgrade ako je primjenjivo – unose se kao predmet analize rizika. Za svaku pojedinu prostoriju ili ako je primjenjivo – područje u okviru prostora, određuje se koeficijent okupiranosti prostora. Taj koeficijent u „jeziku“ FMEA analize odgovara vjerojatnosti pojave neželjenog događaja. U našem je slučaju taj događaj isključivo ovisan o tome na koji način i koliko se koriste prostorije koje su u području neposredno uz rendgenski uređaj. Radi preglednosti dajemo pojedine dijelove FMEA analize izdvojeno iz ukupne tablice procjene rizika: *MPE = Maksimalni mogući potencijalni efekt izloženosti zračenju uslijed uporabe komponente/ Efekt opasnosti kod radne aktivnosti komponente (mSv/godišnje) Predmet analize:

Funkcija Potencijalna mogućnost ozračivanja/ pogreške pri uporabi/ kritične točke

MPE* (mSv/godišnje)

UČ

INA

K (S

)

VJE

RO

JAT

NO

ST

P

OJA

VE

(O)

VJE

RO

JAT

NO

ST

D

ET

EK

CIJE

(D)

RP

N

PROSTORIJE ORDINACIJE

1. Prostoriju u kojoj je renedgenski uređaj (snimaona)

Prostorija za pregled pacijenata rendgenskim uređajem

1.1 Ulazna vrata u prostor

Neovlašteni ulazak u prostor za vrijeme eksponiranja zračenjem

9 7 1 63

1.2 Prozorsko okno prostora

Propusnost zračenja u vrijeme ekspozicije, na visini od 150cm iznad tla

5 2 4 40

1.3. Krizne zone Osoba u zoni nadzora za vrijeme ekspozicije

9 1 1 9

Predmet analize:

Funkcija Potencijalna mogućnost ozračivanja/ pogreške pri uporabi/ kritične točke

MPE* (mSv/godišnje)

UČ

INA

K (S

)

VJE

RO

JAT

NO

ST

P

OJA

VE

(O)

VJE

RO

JAT

NO

ST

D

ET

EK

CIJE

(D)

RP

N

2. Prostor čekaonice (PR3)

Prostor za boravak pacijenata dok čekaju na pregled (sjedeča i stajača mjesta)

2.1 Ako je prostor sjedenja unutar 2m od izvora - provjera debljine i gustoće materijala pregradnog zida

Manje od 1mSv ako bi isti čovjek sjedio na istoj stolici svaki dan, cijelu godinu

9 1 1 9

2.2. Ako je prostor sjedenja u ravnini vrata za ulazak u prostoriju za snimanje

Manje od 1mSv, za opetovano ponavljanje događaja

7 1 2 14

Tablica 1 FMEA analiza ordinacije dentalne medicine – analiza prostora

Sustavi zaštite prostorija i oznake upozorenja koji se mogu preporučiti, ordinaciji za pojedinačno snimanje zubi:

A. Znakovi upozorenja na kućištu RTG cijevi, znakovi upozorenja na ostalim vitalnim dijelovima RTG sustava

B. Zvučni signali koji signaliziraju zračenje unutar prostorije za ozračivanje. C. Svjetlosni signali unutar prostorije za ozračivanje koji označuju da je ozračivanje u

tijeku. D. Tekstualne poruke na dijagnostičkim monitorima koje pokazuju da je ozračivanje u

tijeku. E. STOP tipka u sobi za ozračivanje kojom se trenutno prekida rad RTG sustava. F. STOP tipka u kontrolnoj sobi kojom se trenutno prekida rad RTG sustava. G. Onemogućeno ozračivanje ukoliko dođe do nenormalnih kondicija RTG cijevi

(prevelike vrijednosti napona, struje ili zagrijavanja cijevi) H. Postavljanje zaštitnog prekidača na ulazna vrata prostorije za ozračivanje kojim se

automatski prekida ozračivanje ukoliko se vrata otvore. (Ne preporučuje se iz razloga što je rizik da pacijent mora ponoviti snimanje veći od rizika nedozvoljenog ulaza u prostoriju, a vrijeme ekspozicije je prekratko te je faktor vjerojatnosti pojave (O) iznimno nizak).

Predmet analize:

Funkcija Potencijalna mogućnost ozračivanja/ pogreške pri uporabi/ kritične točke

MPE* (mSv/godišnje)

UČ

INA

K (S

)

VJE

RO

JAT

NO

ST

P

OJA

VE

(O)

VJE

RO

JAT

NO

ST

D

ET

EK

CIJE

(D)

RP

N

RENDGEN UREĐAJ

Interoralni rendgenski uređaj / stacionaran

Pojedinačno snimanje zubi, jačinom od 70kV/8mA

2.1. Preduga ekspozicija pacijenta

Uređaj je ograničen maksimalnim vremenom ekspozicije od 3 sekunde

9 6 1 54

2.2. Brzina doze u zoni 0,1m od izvora

Brzina doze na izlazu iz tubusa, max. brzina doze 2,5 mSv/s

7 4 1 28

2.4 Brzina doze na 1m udaljenosti

Brzina doze < 300µSv/h

4 4 1 16

Tablica 2 FMEA analiza ordinacije dentalne medicine – analiza rendgen uređaja

Pokazatelji rizika kontinuirano se prate i eventualno nadopunjuju novim rizicima. Sve nezgode pri obavljanju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja (bez obzira na to da li uzrokuju izlaganje djelatnika ili ne) se bilježe i utvrđuju uzroci. Djelatnici se informiraju o ovakvim događajima kako bi izbjegli okolnosti koje mogu uzrokovati ponavljanje događaja. Ustanova koja koristi rendgenski uređaj treba provoditi izobrazbu korisnika za korištenje dobavljenog izvora ionizirajućeg zračenja. Tijekom izobrazbe korisnika se upućuje u načine sigurnog korištenja nabavljenog izvora ionizirajućeg zračenja te se upozorava na eventualne opasnosti koje proizlaze iz neodgovornog ili neovlaštenog rukovanja.

5. Zaključak rada Provedbom analize rizika FMEA metodom, daje se jasna i transparentna slika o potencijalnim mogućim situacijama uslijed kojih bi moglo doći do prekomjernog ozračivanja djelatnika ili korisnika izvora ionizirajućeg zračenja, odnosno pučanstva koje se koristi susjednim prostorijama. Na ovaj način precizno su definirani pokazatelji rizika, te je praćenje popravnih radnji olakšano. Ustanove koje koriste izvore ionizirajućeg zračenja mogu i samostalno koristiti analizu kad vrše samoanalizu i provjeru sustava zaštite, te im je način izrade analize pojednostavljen – posebno ako se uspostavi IT aplikacija za prikupljanje ulaznih podataka za analizu. Ovakva aplikacija bi automatski ulazne parametre upisala u FMEA tablicu, a stručni tehnički servis bi na temelju pripremljene analize izvršio procjenu RPN faktora rizika. Tablica daje jasan pokazatelj opravdanosti investicije u mjere zaštite, edukacije, odnosno preventivnih i poravnih radnji – kako bi se rizik sveo na prihvatljivu mjeru. Vrijednost prihvatljive mjere rizika je prikazan numerički i time jasno definiran, čime se izbjegava mogućnost da se preinvestira ili nedovoljno investira u sustav sigurnosti i zaštite. Također se daleko lakše može uspoređivati pojedine analize rizika, i u slučaju žalbe naručitelja analize rizika – može se dati jasan odgovor zbog čega se eventualno zahtjeva ugradnje dodatne zaštite ili neke možda investicijski zahtjevnije izmjene u konstrukciji same ordinacije ili prostora. U konačnosti primjenom ove analize omogućuje se sustavan pristup, na temelju kojeg je olakšana izrada IT aplikacije. Aplikacija sa sučeljem koje bi putem upitnika vodilo odgovornu osobu (koja nije nužno stručnjak zaštite na radu iz područja zaštite od zračenja), kroz izradu i pripremu analize rizika – te koja bi automatski tako pripremljenu analizu slala u stručni tehnički servis na konačnu ocjenu, ubrzala bi i uvelike olakšala pripremu i izradu analize rizika – za stručno tehnički servis i za djelatnike ordinacije odnosno ustanove koja koristi izvor ionizirajućeg zračenja.

Literatura: Narodne Novine, (2010) Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 28/10), Zagreb: Narodne Novine Narodne Novine, (2012) Pravilnik o odobrenjima i dozvolama za uporabu i promet izvora ionizirajućeg zračenja (NN 71/12), Zagreb: Narodne Novine Novaković M. (2001), Zaštita od ionizirajućeg zračenja: Propisi u RH s komentarima, Zagreb: Ekoteh dozimetrija