Implementacija ciljeva održivog razvoja naZapadnom Balkanu

Izazovi u ekonomskom i društvenom životu

28. februar, 2018.

Kornelija RadovanovikjSenior Expert, Project Manager

Environmental Governance Unit of the REC

and

Srna SudarSenior Expert

National Project Coordinator, REC Montenegro

The REC ● Founded in 1990, the REC is an international organisation

located in Hungary with a network of offices in Central, South

East Europe

● With a mission to contribute to transparency, sustainability and

European integration, implementing projects that build

resilience to climate change, promote clean energy solutions,

champion sustainable mobility and strengthen environmental

governance in Central and Eastern Europe and beyond.

● Promoting cooperation among governments, non-

governmental organisations, businesses and other

stakeholders, and by supporting the free exchange of

information, public participation and clean energy solutions;

● http://www.rec.org/

2

● It runs projects in EU Member States; EU

Enlargement Countries; Eastern Partnership

Countries and beyond (MENA, Latin America and

Caribbean);

● The REC actively participates in key global, regional

and local processes and contributes to

environmental and sustainability solutions

transferring transitional knowledge and experience

to countries and regions;

● It supports the “2030 SD Agenda” - the REC works on

all 17 goals and has a track record and expertise in

28% of the targets -47 out of the 169 targets.

3

Areas of Expertise

4

Areas of Expertise

5

Our presence

6

Bridging across borders

The REC

GovernmentNGOs

Local

Governments Business

Citizens

Sustainability,

Climate Change

SEA

Environmental Financing,

LEAPs Awareness

Raising,Green

Pack

Improvement

of energy efficiency

Grants, training program

mes

Political Mandates for the work of the REC

Šta je održivi razvoj

Održivi razvoj je definisan na mnogo načina, ali najčešcenavedena definicija je ona iz izvještaja „Naša zajedničkabuducnost“, poznat i kao Brundtland izvještaj:

"Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice bez ugrožavanja sposobnosti buducih generacija da zadovolje svojepotrebe."

Definicija Instituta za održivi razvoj (IISD):

http://www.iisd.org/topic/sustainable-development

9

Stanje naše planete

● 8 milijardi ljudi na svijetu do 2025. godine i 2100: 11 milijardi ljudi.

● Danas nam je potrebno oko 1.6 planeta da obezbijedi resurse za našupotrošnju i apsorbuje naš otpad.

● Ako bi svi živjeli kao zapadni potrošači, potrebno bi nam bilo do 5 planetakako bi nas podržali.

● Prekomjerni ribolov - Studija pokazuje da ako se ništa ne promijeni, u 2048. godini ce nestati morskih plodova.

● Tokom proteklih 100 godina temp. se povecala za 0.74 C. Projektovano jeod 3.5-5 C do 2100

● Koristimo 5 triliona plastičnih kesa ... godišnje!

700 godišnje za svaku osobu na planeti.

Izvor: http://www.theworldcounts.com/themes/our_environment

10

Što učiniti kako bi riješio problem?

● Održivost je osnova današnjeg vodeceg globalnog okvira

za međunarodnu saradnju - Agenda održivog razvoja

2030 i njegovi Ciljevi održivog razvoja (SDGs).

● Svaki od 17 SDG-jeva ima specifične podciljeve koje

treba postici do 2030. godine. Ciljevi i podciljevi su

univerzalni, što znači da se odnose na sve zemlje širom

svijeta, a ne samo na siromašne zemlje. Dosezanje

ciljeva zahtjeva djelovanje na svim poljima - vlade,

preduzeca, civilno društvo i ljudi svugdje imaju ulogu

11

Ciljevi održivog razvoja

12

Porijeklo SDG-a i razmišljanja o rezultatimapregovora

Konferencija UN o ljudskoj životnoj sredini i razvoju

● 1972 Štokholm –Štokholmska deklaracija sa 26 principa koji se odnose na životnu sredinu i ljudski razvoj

● 1992 Rio de Žaneiro - Svjetski samit o OR Agenda 21 (zvanični globalni konsenzus o razvoju i saradnji u oblasti

zaštite životne sredine)

Citat iz Agende 21:

"Nijedna nacija to ne može postici samostalno. Zajedno možemo - u globalnom partnerstvu za održivi razvoj. "

● Kjoto protokol iz 1997. godine iz Kjota (međunarodni sporazum povezan sa Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, koji svoje Strane obavezuje postavljanjem međunarodno obavezujucih ciljeva za smanjenje emisije);

● 2000 Milenijumski samit UN - Milenijumski ciljevi razvoja/MDGs (2002-2015), jedina pozitivna šema UN-a za razvoj

● 2002 Johanesburg - Drugi svjetski samit ili "Rio + 10"

13

Porijeklo SDG-a i razmišljanja o rezultatimapregovora

● Jedina pozitivna šema UN-a za razvoj je Milenijumski

razvojni ciljevi (MDGs)

● Oni su "istekli" 2015, ali treba nastaviti

● Razvojni režim nakon 2015. godine trebalo bi da bude

zasnovan na programu sličnom MDGs, ali koristeci sve

naučene lekcije

14

Proces razvoja SDG-ijeva

● Otvorena radna grupa država članica UN

● Rad trajao oko 20 mjeseci

● Razvijen predlog za UN GA

● Da se integrišu u razvojnu agendu post-2015.

15

Smjernice za izradu SDG-ijeva

• Cilj: izražava ambiciozno, specifično i djelotvorno opredjeljenje.

• koncizan i lak za komunikaciju

• ambiciozan

• transformativan

• ograničenog broja

• globalan po prirodi i univerzalno primjenjiv na svezemlje, uzimajuci u obzir različite nacionalne realnosti, kapacitete i nivoe razvoja i poštovanje nacionalnihpolitika i prioriteta.

16

Smjernice za izradu podciljeva

• Podcilj: Specifičan, mjerljiv cilj čiji ce postignuce doprinijetipostizanju jednog ili više ciljeva

• Ambiciozni, a dostižni

• Evidentna veza između cilja i podcilja

• Razgovarajte sa svim relevantnim akterima

• Nacionalno relevantni, prilagodljivi

• Vremenski ograničeni

• Dokazi, utemeljeni na nauci

• Podesivi: kako napreduje nauka ako zemlje odluče da podignu nivo ambicija.

17

Smjernice za indikatore

● Indikator: mjerljiv podatak zasnovan na široko

dostupnim podacima, koji se koristi da procjeni da li se

ciljevi ispunjavaju

● Alatka za upravljanje i izvještavanje

● Korisno je razmatrati indikatore kandidata prilikom

definisanja ciljeva, kako bi se osigurala mjerljivost

napretka (izvan zadatka RG)

18

MDG 2: Obrazovanje

Cilj Podcilj

Postići sveobuhvatnost osnovnog obrazovanja

Obezbijediti da do 2015. djeca svugdje, dječaci idjevojčice, budu u mogućnosti da završekompletnu osnovnu školu

Indikativni SDG: Obrazovanje

Tentative Goal Predviđeni ciljevi

Kvalitetnoobrazovanje

Osigurati da ce do 20 ... djeca svugdje, dječaci i djevojčice, moci da završekompletnu osnovnu školu

Obezbijediti besplatnu srednju školudo 2030. godine za djevojčice i dječake.

Postici univerzalnu pismenosti odraslihza 20...godine

Uskladiti potražnju tržišta rada kroz profesionalnu obuku i razvoj vještina za mlade

Integrisati do 20 ... održivi razvoj u nastavne programe

CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA (SDGs)

• Cilj 1: Svijet bez siromaštva

• Cilj 2: Svijet bez gladi

• Cilj 3: Zdravlje i blagostanje

• Cilj 4: Kvalitetno obrazovanje

• Cilj 5: Rodna ravnopravnost

• Cilj 6: Čista voda i sanitarni uslovi

• Cilj 7: Pristupačna energija iz čistih izvora

• Cilj 8: Dostojanstven rad i ekonomski rast

• Cilj 9: Industrija, inovacije i infrastruktura

• Cilj 10: Smanjenje nejednakosti

• Cilj 11: Održivi gradovi i zajednice

• Cilj 12: Odgovorna potrošnja i proizvodnja

• Cilj 13: Očuvanje klime** Uvažavajuci da je UNFCCC primarni međunarodni, međuvladin forum za pregovore o globalnom odgovoru na klimatskepromjene.

• Cilj 14: Očuvanje vodenog svijeta

• Cilj 15: Očuvanje života na zemlji

• Cilj 16: Mir, pravda i snažne institucije

• Cilj 17: Partnerstvom do ciljeva

Statistika

● 17 Ciljeva

● 169 Podciljeva

● 244 Indikatora

22

Održivi razvoj u društveno-ekonomskomplaniranju

Proces na nivou zemlje

● Određeno tijelo za implementaciju SDG-a: može biti

relevantno ministarstvo, kancelarija potpredsednika

vlade ili potpuno novo tijelo sa predstavnicima svih

relevantnih institucija;

● Pregled svih ciljeva;

● Odluka o prioritetnim SDG-ima za zemlju;

● Pregled svih podciljeva za prioritetne SDG-eve;

● Razvoj nacionalnih indikatora.

23

Održivi razvoj u društveno-ekonomskomplaniranju

Proces na nivou zemlje

● Pregled svih postojecih strategija i planova

● Obezbijediti da se prioritetni ciljevi i podciljevi

odražavaju u dokumentima

● Uključivanje prioritetnih ciljeva i podciljeva u postojece i

buduce nacionalne dokumente

24

Održivi razvoj u društveno-ekonomskomplaniranju

● Uvijek imajte na umu definiciju održivog razvoja i

riješavajte ne samo ekonomska pitanja, nego i ekološka

i socijalna;

● U proces donošenja odluka uključite što više relevantnih

zainteresovanih strana – to ce dovesti do skracenja

procesa:

Veca transparentnost

Relevantni "igrači" u društvu ce biti informisani;

Manje otporno civilno društvo.

25

Cilj 13. Preduzeti hitne aktivnosti u borbi protivklimatskih promjena i njenih posledica** Uvažavajuci da je UNFCCC primarni međunarodni, međuvladin forum za pregovore o globalnomodgovoru na klimatske promjene.

13.1 Osnažiti prilagodljivost i adaptivni kapacitet na rizike povezane sa klimatskim uslovima i prirodnim katastrofama u svim zemljama.

13.2 Integrisati mjere vezane za klimatske promjene u nacionalne politike, strategije i planiranje.

13.3 Unaprijediti obrazovanje, podizanje nivoa svesti, kao i ljudske i institucionalne kapacitete u vezi sa ublažavanjem i smanjivanjem uticaja klimatskih promjena, odnosno sa prilagođavanjem i ranim upozoravanjem na klimatske promjene.

13.a Primijeniti obavezu koju su razvijene zemlje potpisnice „Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama“ preuzele kako bi zajedno prikupile 100 milijardi dolara godišnje do 2020. iz svih izvora i tako odgovorile na potrebe zemalja u razvoju u kontekstu značajnih aktivnosti na ublažavanju negativnih uticaja klimatskih promjena i transparentnosti primjene, te u potpunosti operacionalizovati Zeleni klimatski fond kroz njegovu kapitalizaciju, što je pijre moguce.

13.b Promovisati mehanizme za podizanje kapaciteta za djelotvorno planiranje i upravljanje u vezi sa klimatskim promjenama u najnerazvijenijim zemljama, što podrazumijeva i fokusiranje na žene i mlade, odnosno na lokalne i marginalizovane zajednice.

Ostali ciljevi koji se odnose na klimatske promjene (I.)

1.5 Do kraja 2030. izgraditi sistem koji ce povecati otpornost siromašnih i onih u ranjivim situacijama te smanjiti njihovu izloženost i ranjivost od ekstremnih klimatskih događaja (…)

3.d Ojačati kapacitete svih zemalja, a posebno zemalja u razvoju, za rano upozoravanje, smanjivanje rizika i upravljanjenacionalnim i globalnim zdravstvenim rizicima.

4.7 Do kraja 2030. obezbijediti da svi učenici steknu znanja i veštine potrebne da se unapredi održivi razvoj, izmeđuostalog i putem edukacije za održivi razvoj i održive stilove života (…)

7.2 Do kraja 2030. povecati održivost udela obnovljive energije u globalnom energetskom miksu.

7.3 Do kraja 2030. udvostručiti globalnu stopu unapređenja energetske efikasnosti.

7.a Do kraja 2030. unaprijediti međunarodnu saradnju kako bi se olakšao pristup istraživanju i tehnologiji čiste energije, uključujuci obnovljivu energiju, energetsku efikasnost i naprednu i čistiju tehnologiju fosilnih goriva, i promovisatiinvestiranje u energetsku infrastrukturu i tehnologiju čiste energije.

7.b Do kraja 2030. proširiti infrastrukturu i unaprijediti tehnologiju za snabdijevanje svih korisnika uslugama moderne iodržive energije u zemljama u razvoju, a posebno u najnerazvijenijim zemljama i malim ostrvskim državama u razvoju.

8.4 Progresivno unaprijediti, do kraja 2030. g., globalnu efikasnost resursa u potrošnji i proizvodnji i uložiti napore da se ekonomski rast razdvoji od degradacije životne sredine (…)

9.1, 9.a ... Promovisati inkluzivnu i održivu industrijalizaciju ...., razvoj održive i prilagodljive infrastrukture (…)

9.4 Do kraja 2030. unaprijediti infrastrukturu i prilagoditi industrije kako bi postale održive, uz vecu efikasnost u korišcenju resursa i šire usvajanje čistih i ekološki ispravnih tehnologija i industrijskih procesa (…)

11.b Do kraja 2020. znatno povecati broj gradova i ljudskih naselja koji usvajaju i primjenjuju integrisane politike i planove u smislu inkluzije, efikasnosti resursa, ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja klimatskim promjenama, otpornosti na elementarne nepogode, odnosno koji razvijaju i implementiraju, u skladu sa predstojecim Hjogo okvirom, sveobuhvatno upravljanje rizicima od elementarnih nepogoda na svim nivoima.

17.14 Unaprijediti koherentnost politika za potrebe održivog razvoja.

Ostali ciljevi koji se odnose na klimatske promjene (II.)

2.4 Do kraja 2030. obezbijediti održive sisteme za proizvodnju hrane i primjeniti fleksibilne poljoprivredne prakse zapovecanje produktivnosti i proizvodnje, koje pomažu u održavanju ekosistema, koje jačaju kapacitet za prilagođavanjeklimatskim promjenama, ekstremnim vremenskim uslovima, sušama, poplavama i ostalim elementarnim nepogodama, odnosno koje progresivno poboljšavaju kvalitet zemljišta i tla.

2.5, 2.a Do kraja 2020. održavati genetsku raznolikost semena, kultivisanih biljaka i uzgajanih i domacih životinja, odnosnonjihovih srodnih divljih vrsta, između ostalog i preko pravilno vođenih i raznovrsnih banaka semena i biljaka nanacionalnim, regionalnim i međunarodnom nivou...unapređivanja međunarodne saradnje, ...razvoj tehnologije i banakabiljnog i stočnog genetskog materijala (…)

6.6 Do kraja 2020. zaštititi i obnoviti ekosisteme povezane sa vodom, uključujuci planine, šume, plavna zemljišta, reke, izdane i jezera.

12.2 Do kraja 2030. postici održivo upravljanje i efikasno korišcenje prirodnih resursa.

14.2 Do kraja 2020. održivo upravljati morskim i obalskim ekosistemima i zaštititi ih kako bi se izbjegli značajni negativni uticaji, između ostalog i kroz jačanje njihove prilagodljivosti, i preduzeti aktivnosti za njihovu obnovu kako bi okeani ponovo postali zdravi i produktivni.

14.3 Svesti na najmanju mjeru uticaje povecanja nivoa kiselosti okeana i baviti se tim problemom, između ostalog i kroz bolju i širu naučnu saradnju na svim nivoima.

15.1 Do kraja 2020. osigurati očuvanje, obnovu i održivo korišcenje kopnenih slatkovodnih ekosistema i njihovog okruženja, posebno šuma, močvarnog zemljišta, planina i isušenog zemljišta, u skladu sa obavezama prema međunarodnim sporazumima.

15.2 Do kraja 2020. promovisati implementaciju održivog upravljanja svim vrstama šuma, zaustaviti krčenje šuma, obnoviti uništene šume i znatno povecati pošumljavanje na globalnom nivou.

15.3 Do kraja 2020. boriti se protiv dezertifikacije, obnavljati degradirano zemljište i tlo, uključujuci zemljište pod uticajem dezertifikacije, suša i poplava, i težiti da se u svijetu neutralizuje degradacija zemljišta.

15.4 Do kraja 2030. osigurati očuvanje planinskih ekosistema, uključujuci njihov biodiverzitet, kako bi se njihovi kapaciteti unaprijedili tako da pružaju korist koja ima suštinski značaj za održivi razvoj.

“Domino efekat”

U izvornom skupu SDG-jeva, ima ukupno

5 + 24 ciljeva

koji se bave klimatskim promjenama,

direktno ili kroz sistemske veze

Kako postići ciljeve?

● Ne postoje "crni" i "bijeli" scenariji;

● Troškovi "Održivosti/održivog razvoja";

● Prelazak na "zelenu ekonomiju" je složen (skuplji, novi

skup politika, revizija zakona, itd.);

● Međunarodna zajednica može pomoci!

naučene lekcije

regionalna saradnja

podrška donatora

30

REC Projektni portfolio- praktični primjeri implementacije SDG-jeva

SEEDLING

Predstavljanje UN ciljeva za održivi razvoj u školama u

Jugoistočnoj Evropi

31

Projektni ciljevi i komponente

Projekat SEEDLING ima za cilj da osnaži obrazovanje, izgradnjukapaciteta i podizanje svijesti u vezi CIljeva održivog razvojaUjedinjenih Nacija (UN Sustainable Development Goals - SDGs) uregionu Jugoistočne Evrope (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo*,Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Crna Gora i Srbija)uvođenjem tih ciljeva u nacionalne nastavne planove i programe(srednje obrazovanje), ali i putem regionalne saradnje i umrežavanjaizmeđu donosioca odluka, stručnjaka i profesora. Moldavija jeuključena u projekat, sa ciljem prenosa znanja i iskustavazemalja regiona Jugoistočne Evrope.

Projektne aktivnosti dijele se u tri komponente:

(I) jačanje institucija i podrška umrežavanju institucija nadomacem i međunarodnom nivou;

(II) razvoj onlajn alata i izgradnja kapaciteta za nastavnike iedukatore – TEEN paket; i

(III) pospješivanje znanja učenika o mogucnostima otvaranjaradnih mjesta kroz Program za dodjelu malih grantova.

32

* Ovaj naziv ne prejudicira status Kosova i u skladu je sa Rezolucijom 1244 i odlukom Međunarodnog suda pravde o kosovskojdeklaraciji o nezavisnosti

Komponenta I - Aktivnosti

Institucionalno jačanje i podrška nacionalnom i

međunarodnom institucionalnom umrežavanju

Aktivnost 1.1 Obezbjeđivanje institucionalne

podrške

Aktivnost 1.2 Organizacija regionalnih foruma

/ konferencija

Aktivnost 1.3 Stvaranje mreže ESD edukatora i

stručnjaka

33

• PODRŠKA SPROVOĐENJU MEĐUNARODNOGPROGRAMA EKO - ŠKOLA

Komponenta II

Aktivnost 2.1 Razvoj online alata za jednu zemlju u regionu prvi nacrt

Aktivnost 2.2 Razvoj online alata za svaku zemlju u regionu

Aktivnost 2.3 Obuka jedne grupe stručnjaka / trenera

Aktivnost 2.4 Obuka nastavnika

„TEEN“ paket kao međupredmetni alat u oblastiobrazovanja za održivi razvoj ce biti značajan alatedukatorima da na najpogodniji način približi oveteme ciljnoj grupi. Posebno je od značaja činjenica dace se kao i svi prethodni REC alati koristiti potpunobesplatno.

● Radna verzija teksta za TEEN Paket Crna Gora

34

Razvoj online alata i izgradnja kapaciteta zanastavnike i edukatore (srednje škole i srednje stručne škole)

http://seedling.rec.org/

Komponenta III

Poboljšanje znanja među studentima o

mogućnostima stvaranja novih radnih

mjesta

Aktivnost 3.1 Poziv za podnošenje ponuda u okviru

Programa za dodjelu malih grantova

─ Od realizacije Programa za dodjelu malih grantova

očekujemo unaprjeđenje znanja u oblasti otvaranja

novih radnih mjesta i jačanje preduzetničkih

vještina.

Aktivnost 3.2 Sprovođenje projekata u školama

─ Implementacija / januar - jun 2018. godine

─ Monitoring / u toku implementacije, barem jedna

posjeta

─ Izvještavanje / jul- avgust

Aktivnost 3.3 Promocija razultata

─ Male promotivne aktivnosti u zemljama

─ Promotivni događaj (eventualno sa Završnom

regionalnom konferencijom koja ce biti

organizovana u regionu)

35

Ciljevi održivog razvoja na Zapadnom Balkanu

Zemlje: Albanija, Makedonija, Crna Gora

Nacionalna komponenta:

● Pregled svih ciljeva;

● Odluka o prioritetnim SDG-ima za zemlju;

● Pregled svih podciljeva za prioritetne SDG-ove;

● Razvoj nacionalnih indikatora.

Regionalna komponenta:

● Kursevi/obuke za održivi razvoj

36

www.rec.org

kradovanovikj@rec.orgssudar@rec.org

Hvala na pažnji!