10 godina borbe protiv korupcije

PERCEPCIJA I STAVOVI O KORUPCIJI NA ZAPADNOM

BALKANU

Munir Podumljak

Partnerstvo za društveni razvoj

Zagreb, 15. prosinca 2010.

This project is funded by Partnership for Transparency Fund (PTF). The content of this document is the sole responsibility of Partnership for Social Development and can in no way be taken to reflect the views of PTF.

This publication has been produced with the assistance of the European

Union (EU). The content of publication is the sole responsibility of

YES Foundation and Partnership for Social Development and can in no

way be taken to reflect the views of the EU.

Partnerstvo za društveni razvoj

Svjetska banka – pokazatelji stupnja demokracije, po zemljama, za razdoblje 1999/2000–2010

Democracy Score

0

1

2

3

4

5

6

1999-2000

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Croatia Serbia Bosnia and Herzegovina

Montenegro Albania Macedonia

Kosovo

Partnerstvo za društveni razvoj

Što sve sadrži indeks demokracije?

Ocjena demokracije je prosjek ocjena za kategorije koje su bile praćene u određenoj godini, a one uključuju:

izborni proces,

civilno društvo,

nezavisnost medija,

upravljanje,

demokratsko upravljanje na razini države,

demokratsko upravljanje na lokalnoj razini,

pravosudni okvir i nezavisnost

te korupciju.

Partnerstvo za društveni razvoj

Svjetska banka, regionalni pregled po zemljama za razdoblje 1999/2000–2010

Corruption Ratings

0

1

2

3

4

5

6

7

1999-2000

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Croatia Serbia Bosnia&Herzegovina

Montenegro Albania Macedonia

Kosovo

Partnerstvo za društveni razvoj

Svjetska banka – BDP po zemljama u milijardama dolara temeljeno na tržišnim cijenama (prilagođeno inflaciji), za razdoblje 1999–2010

GDP, current prices (in billions U.S. dollars)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

CROATIA SERBIA BOSNIA AND HERZEGOVINA

MONTENEGRO ALBANIA MACEDONIA

KOSOVO

Svjetska banka procjenjuje da korupcija može umanjiti stopu gospodarskog rasta do 1% godišnje

Istraživanja MMF-a ukazuju da je ukupni iznos investicija u korumpiranim zemljama i do 5% manji u odnosu na one države gdje korupcija ne predstavlja problem

Iza svake od ovih brojki su i konkretne žrtve koruptivnih radnji koje trpe različite vrste štete, od materijalne i emocionalno-psihološke do ubojstava i različitih oblika nasilja

Trend korupcije u EU 27

CPI 4 Year Trends in EU countries

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27

EU countires

CP

I p

recen

tag

e c

han

ge i

n 4

yrs

Percepcija i stavovi o korupciji na Zapadnom Balkanu - regionalni pregled

Napisao: Munir Podumljak Kvantitativno i kvalitativno istraživanje: YES

Fondacija, Skopje Pregled postojećih podataka i analiza: Ana

Gajzer i istraživački tim Partnerstva za društveni razvoj

Urednik za engleski jezik: Lisa Suzanne Hammond

Metodologija

Istraživanje je kombiniralo kvantitativnu i kvalitativnu komponentu.

Kvantitativna komponenta sastojala se od telefonske ankete (zatvorenog upitnika)

ukupno 1848 vlasnika poduzeća i članova višeg menadžmenta,

te zasebno, 1340 mladih ljudi iz regije Zapadnog Balkana.

Osim telefonskih intervjua, obavljen je niz od 133 dubinskih intervjua s vlasnicima i rukovoditeljima poduzeća.

Anketa poslovnih rukovoditelja

Sektor REG HR MKD SRB ALB BiH MNE KOS

1848 410 278 370 198 295 144 153

Prerađivačka industrija 246 36 36 62 33 48 11 25

Građevinarstvo 198 75 22 37 21 19 14 13

Trgovina (na veliko i na malo), popravak vozila, proizvodi za

upotrebu u kućanstvu 781 154 138 153 68 129 66 63

Veze i skladištenje 147 35 15 27 28 20 12 12

Hoteli, restorani i barovi 128 24 22 14 21 16 16 15

Financijske usluge 29 5 6 3 3 6 2 4

Poslovanje nekretninama 93 17 13 28 8 13 11 3

Ostale uslužne djelatnosti 226 64 26 46 16 44 12 18

Anketa za mlade

REG ALB BiH HRV KOS MKD MNE SRB

1340 210 198 242 118 133 40 399

YES Fondacija – rezultati istraživanja gospodarskog sektora

Korupcija u posljednjem desetljeću je u porastu ili stagnira (reg. prosjek 78,5% - Hrvatska 82,4%).

Prevladava sustavna forma korupcije.

Najjače su pogođenamala i srednja poduzeća (11 - 250 zaposlenika),koja djeluju u građevinskom sektoru, u procesima javne nabave.

Najmanje su pogođena

mikro poduzeća i poduzeća

koja djeluju u sektoru financijskog posredovanja (posredničke fiskalne usluge).

Obrazloženje onih koji tvrde da je korupcija u porastu

Smatra se da su vladine akcije u borbi protiv korupcije nedostatne i da predstavnici vlasti provode puki politički marketing, a ne iskazuju „stvarnu političku volju“ da suzbiju korupciju.

Porast korupcije pripisuje se nedostatku odgovornosti vlasti i neučinkovitosti provedenih antikorupcijskih politika.

Iz tog razloga ispitanici smatraju da su vlast i politika generatori, a ne iskorjenitelji korupcije.

Prijaviti korupciju ili ne?

Većina rukovoditelja (reg. prosjek 86,4% - Hrvatska 87,1%) tvrdi da nisu prijavljivali slučajeve korupcije iz straha od mogućih posljedica i represije te zbog nedostatka povjerenja u sudski proces i rezultate prijavljivanja.

Žene (51,3%) se više plaše posljedica prijavljivanja od muškaraca (43,5%).

Priznati korupciju početak je suzbijanja

18,8% (reg. prosjek) anketiranih rukovoditelja priznalo kako su tijekom protekle godine platili neku vrstu mita (Hrvatska 12%).

Poduzeća koja su bila najizloženija podmićivanju u protekloj godini su:

mala i srednja poduzeća kojima upravljaju muškarci, a koja posluju od 3 do 10 godina.

Razlozi podmićivanja koje rukovoditelji navode:

Smatraju da bi prijavljivanjem korupcije izgubili priliku sudjelovati u javnim natječajima zbog čega bi se pak njihova poduzeća morala boriti za opstanak, došlo bi do vjerojatnog zastoja u razvoju poslovanja te bi općenito njihova cjelokupna djelatnost trpila.

Pri tome rukovoditelji vjeruju da za sada i s obzirom na trenutačne okolnosti za poslovne ljude ne postoji alternativa osim podmititi nekoga, zato što: a) se zakoni ne provode kako bi trebalo,b) ne postoji „sigurno mjesto” za prijavljivanje korupcije,c) rijetki su sudovi koji na odgovarajući način obrađuju slučajeve korupcije.

Korupcija alat uspjeha ili prepreka razvoju?

Otprilike jedna trećina anketiranih rukovoditelja ((reg. prosjek) – Hrvatska 23,2%) vjeruje da mala razina korupcije može biti korisna za poslovanje,

dok je dodatnih 20% (Hrvatska 19,3%) anketiranih rukovoditelja izjavilo da se niti slaže niti ne slaže s izjavom da mala razina korupcije pomaže poslovanju.

Oprez – stav koji može generirati korupciju.

Jedan od zaključaka istraživanja stava poslovnog sektora spram korupcije

Iako se gotovo svi slažu da je korupcija vrlo raširena i svi se slažu da je u sadašnjim okolnostima bolje platiti mito i nastaviti dalje,

većina poduzetnika isto tako smatra da ubrzano širenje korupcije nikako ne može biti od koristi poslovnoj zajednici.

Ove naizgled proturječne tvrdnje zapravo daju ključan uvid u složenost stavova poslovne zajednice prema korupciji.

Mladi (budući poslovni ljudi) i korupcija

Korupcija raste ili stagnira

Reg. prosjek od 87,2% (90.1% Hrvatska) mladih ljudi smatra da je razina korupcije stagnirala ili se pogoršala.

Rezultat se podudara s općim regionalnim trendovima iz protekle tri do četiri godine koji također ukazuju na umanjeni učinak antikorupcijskih politika i njihove provedbe

te izražava izraziti pesimizam mladih ljudi (U Hrvatskoj čak 71,5% mladih smatra da se u posljednjih 10 godina situacija pogoršala).

Strah od posljedica i nepovjerenje u državne institucije

Ukupno je 70% mlađih ispitanika na regionalnoj razini izjavilo da je glavni razlog zašto ne prijavljuju korupciju strah od mogućih posljedica i nedostatak povjerenja u ishod prijave.

Brojke su posebno visoke u

Kosovu (91,6%),

Albaniji (89,4%),

Hrvatskoj (88,7%)

i Makedoniji (83,3%).

Mladi bi plaćali mito bez razmišljanja

40,3% (reg. prosjek) mladih ljudi bi platilo mito kad bi se to od njih zatražilo.

U Hrvatskoj 33,6% + 8,3% onih koji bi platili mito pa poslije to prijavili.

Navedeni stav, kojeg zastupa značajan udio mladih, ukazuje na opći nedostatak znanja o korupciji među mladima, što zahtijeva odgovarajući pristup jer će u suprotnom takav stav generirati još jedan krug korupcije kada ti mladi ljudi sazriju u rukovoditelje.

Zaključak

Za Hrvatsku je loša vijest da u većini kategorija pokrivenih istraživanjem rezultati u Hrvatskoj ne odskaču bitnije od regionalnog prosjeka.

Osnovne preporuke istraživanja

Antikorupcijska inicijativa mora doći od vlasti.

Očekivani prvi korak je iskaz prave političke volje od strane vlasti da se obračuna s korupcijom,

što znači uspostavu funkcionalne vladavine zakona, uključujući učinkoviti pravni i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije

unutar kojeg će slučajevi i problemi vezani za korupciju biti tretirani jednako, prema zakonitosti radnje, a ne favoriziranju.

Osnovne preporuke istraživanja

Očekivanja privatnog sektora uključuju povećanu transparentnost, odgovornost i integritet javnog sektora,

posebno u procesima javne nabave koji su prepoznati kao „plodno tlo“ za korupciju prema ovom istraživanju, ali i brojnim drugim istraživanjima.

Poslovni sektor očekuje poteze vlasti

Poslovni je sektor čvrsto naglasio da će se tek nakon što vide „pravo“ djelovanje vlasti pridružiti cjelokupnim naporima u borbi protiv korupcije;

do tog trenutka (smatra se u poslovnom sektoru) okolina nije naklonjena pojedincima koji se bore protiv korupcije, budući da tzv. „zviždači“ redovito bivaju kažnjeni, a ne pohvaljeni.

Očekivanja poslovnog sektora

Kreatori politika trebali bi razmotriti administrativne reforme kao i pravosudnu reformu i povećanu učinkovitost u izricanju presuda u slučajevima korupcije, budući da su upravo te reforme od temeljne važnosti za rješavanje i iskorjenjivanje korupcije.

Javne kampanje treba mijenjati

Kampanje za podizanje svijesti javnosti i edukacijske kampanje trebale bi naglasiti nezakonitost korupcije i stvarnu nepravdu i štetu koju korupcija nanosi građanima te bi trebale obuhvatiti sve oblike korupcije, kao i metode i instrumente koji se mogu upotrijebiti u odbijanju sudjelovanja u korupciji i sigurnom prijavljivanju slučajeva korupcije.

Mladi i korupcija

U obrazovanje i odgoj mladih ljudi potrebno je uključiti sustavno obrazovanje o korupciji, integritetu i odgovornosti.

Trenutni rezultati istraživanja među mladim ljudima nisu obećavajući i ugrožavaju društva regije u budućnosti.

Poruka većine ispitanika

Velika većina ispitanika smatra kako same kampanje podizanja svijesti ne mogu riješiti problem korupcije ako nisu popraćene odlučnim i učinkovitim djelovanjem vlasti koje bi osiguralo okvir za primjenu antikorupcijskih mjera te ponovno izgradilo narušeno povjerenje u vladu i njene institucije.

Hvala na pažnji

Partnerstvo za društveni razvojLomnička 1, 10 000 ZagrebTel: +385 1 60 55 668 Fax: +385 1 60 55 669Mail: info@psd.hrWeb: www.psd.hr