DEMOKRATIJA SKRIPTA -

5/27/2018 DEMOKRATIJA SKRIPTA -

1/23

1) ta je demokratija?

Demokratija je jedan od tradicionalnih oblika vladavine (gr. Demos-narod, krateo-vladam;vladavina naroda) to je oblik vladanja gdje suverenitet pripada narodu, gdje je vlast

podijeljena na zakonodavnu, sudsku i izvrnu.

i!" #$%&'-*redsjednitvo i %ije+e ministara $D%- *arlamentarnaskuptina" Dom naroda i *redstavniki dom /D-/stavni sud i!

Demokratija je vladavina ve+ine nad manjinom. 0amo gdje pripada suverenitet narodu, gdjeje presudan uticaj naroda na one koji vladaju, gdje su podjednake slobode i prava za svegra1ane, bez diskriminacije, gdje vlada pravo i zakon, gdje vlada ve+ina garantuje se pravamanjina, gdje je vlast podijeljena i ograniena, gdje se sprovode slobodni i pravedni izborigdje dolazi do izra2aja tolerancija, kooperativnost i kompromis 3 uspostavljeni sudemokratski odnosi.

2) Indikatori stepena demokratije!

tepen demokratije zavisi od stepena razvoja obrazovnog sistema, ekonomskog razvoja,evolucije pravnog sistema i razvijenosti civilnog drutva.

3) Predstavnika vladavina!

*redstavnika vladavina pru2a mehanizam kojim se na centralnu vlast mo2e paziti i mo2e senadzirati;uspostavlja separlamentkoji djeluje poput uvara slobode. $ove se jopoliarhijaimo2e se razumijeti na nekoliko naina" kao osobit tip politikog poretka ili re2ima, koji se u

va2nim pogledima razlikuje ne samo od nedemokratskih ve+ i od prethodnih malihdemokracija; kao sistem politike kontrole u kojem su najve+i du2nosnici u vladi potaknuti da

promijene svoje ponaanje kako bi dobili izbore. #0#0/4#56 *7#&!#56"

a) #zabrani du2nosnici

b) lobodni i poteni izbori

c) #nkluzivno pravo glasa

d) *ravo na natjecanje za polo2aj u dr2avi

e) loboda izra2avanja

8) lternativne in8ormacije

g) loboda udru2ivanja

4) Don Lock!

&aison d9:tre vlasti je zatita prava pojedinaca kako su postavljena bo2ijom voljom izajameni zakonom. *rirodno stanje nije stanje rata. ormiranje dr2ave podrazumijeva prenos

prava na stvaranje i prvo1enje zakona (legislativno i egzekutivno pravo). $agovarao podjeluna zakonodavnu, izrnu i sudsku vlast.

1


2/23

) Lierali"am!

&azvija se iz 8ilozo8ije 0homasa !obbes-a. 7iberalizam 5ohn 7ock-a cilja da kreira dr2avu ukojoj je obezbje1en najve+i stepen osobnih sloboda. 0o se bazira na dvije ideje"

a) 7judska bi+a imaju prirodna prava

b) vaka legitimna vlast poiva na pristanku onih kojima se upravlja

*ristanak je jedini nain na koji se vlast mo2e 8ormirati.

7iberalizam de8inie da je primarna svrha dr2ave zatita prava pojedinaca, on te2i da smanjiulogu dr2ave na goli minimum. 4#7' D6." 7iberalizam je ideologija ije sutemeljne vrijednosti individualna sloboda i jednakost ljudi pred zakonom, ali i privatnovlasnitvo, tr2ite i ograniena uloga dr2ave u ekonomiji, te pravo pojedinca da odluuje ovlastitom 2ivotu.

#) $onstit%cionali"am!


3/23

1-) Prirodno pravo!

Ciceron je vidio prirodno pravo kao najuzvienije u prirodi, nastalo mnogo prije bilo kojegpisanog prava i ono je izvor stvarne pravde u svijetu. Grotiusje tvrdio da prirodno pravo izakon stoje iznad svih vlada i oblika vlasti jer egzistiraju neovisno od svih politikih snaga.

Paineje smatrao da su univerzalna prirodna prava pojedinaca izvor svih konzekventnih pravalanova drutva. / prirodna prava zme1u ostalih ubrajamo pravo na 2ivot, slobodu i imovinu.

11) .eneracije lj%dski/ prava!

*odjela ne predstavlja istovremeno hijerarhijsko rangiranje po vrijednosti i znaaju ovihprava, jer ljudska prava egzistiraju u odnosima me1usobne povezanosti i me1uzavisnosti kojine dozvoljavaju njihovo izolirano posmatranje.

PRVA GENERACIJA

7judska prava prve generacije su klasina i gra1anska prava, svojim sadr2ajem su uglavnomusmjerena na zatitu prava pojedinca i odnose se na temeljne vrijednost i zatitu 2ivota,8izikog, psihikog i moralnog integriteta ljudske linosti, na prostor slobode zati+en odneovlatenog i nezakonitog uplitanja tre+ih lica i same dr2ave, skup politikih prava kojasugeriraju demokratski oblik dr2avnog ure1enja, vladavinu prava i sistem u kojem zatitaljudskih prava i temeljnih sloboda gra1ana neodvojiv dio pravnog poretka.

/svajanjem /niverzalne deklaracije (=>?@) gra1anska i politika prava dobijaju me1unarodnikarakter i postaju zajednika batina ovjeanstva. ajva2niji dokumenti koji se odnose na

ova prava su /niverzalna deklaracija, AA) te dva protokola uz taj pakt. atalogom ljudskih prava utvr1ena su sljede+a gra1anskai politika prava"

*ravo na 2ivot, slobodu i zatitu integriteta linosti

loboda od ropstva i sline prakse

*ravo na svojinu

loboda misli, savjesti, uvjerenja i religije

loboda miljenja i izra2avanja

loboda udru2ivanja

$atita od samovoljnog hapenja i pritvaranja

*ravo uestvovanja na svim razinama vlasti u dr2avi

*ravo da napusti zemlju, svoju ili tu1u, i da se vrati u svoju zemlju

7judska prava u sudskom postupku

3


4/23

*rava prve generacije ure1uju odnos pojedinca i dr2ave, smisao ovih prava le2i uograniavanju mo+i slobodnog djelovanja represivnih dr2avnih organa do granice iza koje

poinje prostor linih prava i sloboda gra1ana. na su politika jer se odnose na dr2avu i sadr2avom.

DRUGA GENERACIJA

7judska prava druge generacije su ekonomska, socijalna i kulturna prava, cilj ovih prava jeostvarivanje ideala slobodnog ljudskog bi+a oslobo1enog od straha i bijede koji se posti2estvaranjem uvjeta u kojima pojedinac mo2e da u2iva 6 prava kao i svoja gra1anska i

politika prava. #maju+i u vidu nejednak stepen razvoja dr2ava lanica, data je obavezadr2avama da preuzimaju korake u postepenom ostvarivanju ovih prava koritenjem svihraspolo2ivih sredstava. / ova prava ubrajamo"

*ravo na rad

*ravo na pravinu zaradu i jednaku nagradu za rad

*ravo na bezbjedne i zdrave uvjete rada

*ravo na napredovanje

*ravo na odmor

*ravo na organizovanje

*ravo na socijalnu sigurnost

*rava porodice

*ravo na obrazovanje

*ravo na najve+i stepen 8izikog i mentalnog zdravlja

*rava koja proistiu iz autorskih prava

*ravo na uestvovanje u kulturnom 2ivotu

Dokumenti koji se odnose na ova prava su" /niverzalna deklaracija,


5/23

*ravo na ravnopravnost naroda

*ravo na samoopredjeljenje

*ravo na slobodno upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim izvorima

*ravo na ekonomski, socijalni i kulturni razvoj

*ravo na mir

*ravo na zatitu okoline

/vrtavanje ovih prava u katalog ljudskih prava je posljedica prodora Btre+eg svijetaC,zemalja u razvoju, na me1unarodnu politiku scenu.

Ljudska prava I generacije imaju i zahtijevaju negativan pasivan odnos prema dravi

a prava II generacije trae aktivan i pozitivan odnos sa i prema dravi. Liberalne demokratije

daju primat prvoj generaciji a zemlje komunistikih reima daju primat drugoj generaciji

ljudskih prava.

12) 0odeli demokracije po eld%!

*rotektivna demokratija

*redstavnika demokratija

*osredna demokratija

7iberalna demokratija

onsocijativna demokratija

onsenzualna demokratije

Direktna demokratija

tenska demokratija

13) Demokratski i"ori!

5edno od gra1anskih i politikih prava ovjeka je i pravo na slobodno izra2avanje politikevolje na redovnim, demokratskim, op+im, jednakim i tajnim izborima

&6D%# 3 znai da je ue+e u vlasti vremenski ogranieno

D6


6/23

050 3 podrazumijeva izra2avanje politike volje bez negativnih posljedica

14) 0ediji i demokratija!


7/23

Negativna diskriminacija je svako razlikovanje, iskljuivanje, ograniavanje ili davanjeprvenstva koje se zasniva na nekom nedozvoljenom razlogu i ima za cilj i posljedicuugro2avanje ili onemogu+avanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

riginalno znaenje rijei BdiskriminacijaC koja je preuzeta iz latinskog, jeste razlikovanje, ali

je vremenom dobila negativno znaenje nedozvoljenog razlikovanja. / oblasti ljudskih pravaD#


8/23

Doga1aj nazvan Bostonska ajankaC je bio uvod za proglaenje nezavisnosti D-a. / junu=FFA.god., prva dr2ava koja je proglasila nezavisnost bila je %ird2inija, donesena jeDeklaracija o nezavisnosti. 0o je bio prvi ustavni dokument moderne merike, okrenutindividualnim pravima i slobodama, koji obuhvata i slobodu tampe, nepovredivost linosti i

stana. 0o je prvi dokument u kojem je prisutna ideja o suverenitetu naroda i pravo nasmjenjivanje tiranske vlasti. akon %ird2inije i ostale dr2ave D-a su iste odredbe unijeli usvoje ustave, 6ngleska je tek [email protected]., priznala nezavisnost D-a.

22) 0a(na carta liertat%m 121)!

*otpisana =H.juna =I=H.god., na poljani &animid, smatra se da je to prvi pisani akt kojim suozakonjeni postoje+i obiaji. jom su utvr1ena prava i slobode svih slobodnih ljudi u6ngleskoj. #ma povijesni znaaj za nastanak engleskog parlamenta kao stalnog organa kojiograniava kralja. vaj dokument, dakle, nudi seriju zakona o utvr1ivanju prava engleskih

barona i velikih zemljoposjednika, ograniava apsolutnu vlast kralja 6ngleske, dokument kojije postao osnova za prava engleskih gra1ana.

IG) 9vropski s%d "a lj%dska prava!

Da bi se obezbjedilo potovanje 6vropske konvencije o ljudskim pravima(=>HJ) obrazuje se6vropski sud za ljudska prava sa sjeditem u trasbourgu. adle2nost uda se prote2e na sve

predmete koji se tiu tumaenja i primjene ove onvencije, a koje mu %isoke straneugovornice ili omisija za ljudska prava podnesu. Era1eni i! mogu se obratiti 6vropskomsudu za ljudska prava tek kada su iscrpljeni svi doma+i pravni lijekovi i ako se postupak oistom predmetu ne vodi pred drugim me1unarodnim tijelom, u postupku zatvorenom za

javnost u kojem se titi suverenitet dr2ave.

24) aeas corp%s amendment act 1#&+)!

*rvobitna naredba pod nazivom !rite o" #abeas Corpus$ koja je podrazumijevala daslu2benik mora tu2benika 8iziki dovesti pred sud, od =F.st., se koristi kao postupak za

provjeravanje zakonitosti i osnovanosti vo1enja postupaka pred odre1enim sudom i kao osnovza osloba1anje od pritvora, ukoliko se ne mo2e dokazati osnov hapenja. *rvi zakon podnazivom#abeas Corpus %ctje imao nedostataka, pa je =AF>.god., donesenHabeas Corpus

Amendment Act3 $akon za bolje osiguranje podanika i zabranu prekomorskog zatvora. /

pogledu zatite integriteta linosti ovaj zakon predstavlja jedan od najva2nijih dokumenata,njegove odredbe su ule u atalog ljudskih prava u /-u i priznate kao univerzalna pravakojima se titi integritet linosti.

2) :ill o; ri(/ts 1#+< 1&+1)!

16!"#od"

$akon o pravima je dokument kojim je uspostavljena ustavna monarhija i ograniena kraljevavlast. jegov povijesni znaaj le2i u ustanovljavanju parlamentarne monarhije.

1$!1"#od"

8


9/23

ao ustavni amandmani na ustav D-a, $akon o pravima se odnosi na individualna prava islobode koje se garantiraju gra1anima. jegov povijesni zanaaj le2i u zatiti prava i sloboda.

2#) 0edinska povelja #23)!

%ezana je za nastanak prve politike zajednice muslimana koja je 8ormirana u


10/23

istem zatite ljudskih prava u i! ini omisija za ljudska prava koja se dijeli na /redombudsmena za ljudska prava i Dom za ljudska prava, pored komisije postoji i /stavni sudi!.

2+) Pojavni olici kr'enja lj%dski/ prava % :i!

/ /stavu i! zabranjena je diskriminacija ali se istovremeno i vri diskriminacija i to uodnosu tri konstitutivna naroda i ostalih, gdje su ostali uskra+eni za pravo na ue+e u vlasti.$atim ne potuju se prava na imovinu i privatno vlasnitvo te povratak prognanika, potom,kri se pravo na slobodne izbore 3 stanovnici i! ne mogu odluivati o vlasti u &-u iobratno i na kraju kri se pravo na djelotvoran pravni lijek 3 nepostojanje suda na nivoudr2ave.

3-) 6aj"naajniji /istorijski dok%menti "a ra"voj lj%dski/ prava!

.god., =F>=.god.

Deklaracija o nezavisnosti D-a =FFA.god.

rancuska deklaracija o pravima ovjeka i gra1anina =F@>.god.

*ovelja /-a =>?H.god.

/-ova /niverzalna deklaracija o ljudskim pravima =>[email protected].

6vropska konvencija za zatitu ljudskih prava =>HJ.god.

Deklaracija prava radnog i eksploatisanog naroda =>[email protected].

31) Pravo na "a'tit% inte(riteta linosti!

#ntegritet linosti se titi kako od ugro2avanja tre+ih lica tako i od neovlatenog i nezakonitogpostupanja dr2avnih represivnih organa. #ntegritet ljudske linosti ukljuuje 8iziki, psihiki,moralni i drutveni aspekt linosti, a njegovu zatitu garantiraju" pravo na 2ivot, slobodu ilinu sigurnost, zabrana torture i svakog okrutnog nehumanog i poni2avaju+eg postupanja ilika2njavanja, skup prava vezanih za krivini postupak, te pravo na potivanje intime,nepovredivost stana i prepiske i zatita ugleda i linosti.

32) 7k%p prava ve"ani/ "a krivini post%pak!

#maju za cilj da olakaju polo2aj okrivljenog lica za vrijeme trajanja krivinog postupka, da

zatite dostojanstvo i integritet njegove linosti i da mu omogu+e djelotvorno suprotstavljanjeoptu2bi to predstavlja garanciju za pravilnost krivinog su1enja, tu se ubrajaju" pravo na

10


11/23

nepristrasno javno su1enje, pravo na pretpostavku nevinosti okrivljenog, pravo na poznavanjepredmeta optu2be, pravo na odbranu, pravo na utnju okrivljenog, pravo na 2albu, pravo najednakost i dr.

33) Pravna drava!

*redstavlja nadosobnu, zakonom ogranienu strukturu mo+i odnosno vladavinu zakona,vladavina zakona je korelativ pravne dr2ave, a odnosi se na zahtjev da zakoni uva2avaju

pojmove pravde i jednakosti, da su uni8ormni i jednako obavezuju+i za sve, za one kojivaladaju i one kojima se vlada, te da su u njig inkorporirane civilizacijske tekovine i ljudska

prava.

34) Prava manjina!

Dr2ave 8ormalno priznaju i nacionalne manjine (etnike grupe) garantiraju+i im tradicionalno

i univerzalno priznata prava koja ih a8irmiu kao takve. valitet i kvantitet tih prava i slobodazavisi od zakonodavne vlasti svake dr2ave koja stvara i primjenjuje ustavne odredbe kojepriznaju ova prava.

3) =enevske konvencije o "a'titi rtava rata 1+4+)!

ve su donesene =I. @. =>?>.god. ima ih ? i to"

onvencija za poboljanje polo2aja ranjenika i bolesnika u oru2anim snagama u ratu;

onvencija za poboljanje polo2aja ranjenika, bolesnika i brodolomnika oru2anih

snaga na moru;

onvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima;

onvencija o zatiti gra1anskih osoba (civila) za vrijeme rata;

3#) >otalitari"am!

znaava oblik politikog sistema za kojeg je karakteristina totalna dr2ava, monopol jednepolitike stranke, speci8ina struktura drutva, politika ideologija i odgojni sistem u 8unkcijiopravdanja i odr2avanja totalitarne vladavine, te kontrola nad ekonomijom, medijima ivojskom, postojanje tajne policije koja titi postoje+i sistem.

3&) tenska neposredna demokratija!

Demos u teni se sastojao od odraslih mukaraca iskljuivo atenskog porijekla. Demos jeimao suverenu mo+ tj., vrhovnu vlast da se anga2ira u zakonodavnim i sudskim 8unkcijama.tensku demokratiju obilje2avala je op+enita predanost naelu gra1anske vrline" odanostrepublikanskom gradu-dr2avi i podr1enost privatnog 2ivota javnim poslovima i zajednikomdobru. vi (uvjetno reeno 3 izbaeni robovi i 2ene) gra1ani sastajali su se da raspravljaju,odluuju i donose zakone. snova ovog demokratskog poretka je sloboda, a jedna od sloboda

je naizmjence vladati i pokoravati se.

11


12/23

3) Protektivna demokratija!

$atita slobode zahtijeva oblikpo'(t(*&e +edna&ost(svih zrelih pojedinaca; 8ormalno jednakuovlast zatite svojih interesa pred samovoljnim aktom, bilo dr2ave bilo svojih sugra1ana./pravljai moraju odgovarati onima kojima upravljaju kroz politike mehanizme (tajno

glasanje, redoviti izbori, konkurencija me1u potencijalnim kandidatima) koji gra1animapru2aju zadovoljavaju+e naine izbora, autorizacije i kontrole politikih odluka. 0vrdili su dase tim mehanizmima mo2e posti+i ravnote2a izme1u mo+i i prava, vlasti i slobode.

3+) a"vojna demokratija!

#deja Brazvojne demokratijeC naglaavala je nu2nost demokratskih ustanova u stvaranjuaktivno ukljuenog gra1anstva. ljune karakteristike" narodni suverenitet s op+im pravomglasa, predstavnika vlast, jasno razgranienje izme1u parlamentarne skuptine i birokracije,ukljuenost gra1ana u razne grane vlasti. 'vjetiza razvojnu demokratiju su" nezavisno civilno

drutvo, natjecateljska tr2ina privreda, privatno vlasnitvo, politika emancipacija 2ena tesistem nacija-dr2ava s razvijenim me1unarodnim odnosima.

4-) 6eposredna demokratija!

*od neposrednom demokratijom podrazumijevamo razliit oblike neposrednog ue+agra1ana u procesu odluivanja o raznim nivoima vrenja javne vlasti. eposredna demokratijaznai da gra1ani sami, bez posredovanja politikih elita i vanpredstavnikih institucija - kakav

je parlament, uestvuju u donoenju politikih odluka iKili usvajanju ili izmjenama pravnihakata doma+eg prava do me1unarodnih ugovora iji je potpisnik njihova dr2ava. ajznaajniji

instituti neposredne demokratije su" re8erendum, plebiscit, narodni veto, narodna inicijativa izborovi gra1ana.

41) Posredna demokratija!


13/23

Dom naroda =H delegata

*redstavniki dom ?I lana

L iz i! i M iz &-a

ve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od oba doma. *redlo2ena odluka*arlamentarne skuptine mo2e biti proglaena destruktivnom po vitalni interes bonjakog,hrvatskog ili srpskog naroda. *arlamentarna skuptina je nadle2na za" donoenje zakona,odluivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija i!, odobravanje bud2eta zainstitucije i!, odluivanje o saglasnosti za rati8ikaciju ugovora, ostala pitanja koja su

potrebna da se provode njene du2nosti.

43) Delieratvna demokratija!

va demokratija polazi od stava da se demokratski ideal sastoji iz dva osnovna elementa"jednaka distribucija mo+i u donoenju kolektivnih odluka i drugih jednaka participacija ukolektivnom rasu1ivanju. Demokratija dakle, ne zahtijeva samo jednakost u glasanju ve+ istotako jednaku i e8ektivnu mogu+nost uestvovanja u procesu kolektivnog rasu1ivanja okljunim pitanjima politike zajednice. *o !abermansu, tri su glavna ishoda deliberativnedemokratije" saglasnost u proceduri, priznavanje drugih i potovanje njihovih argumenata ikonsenzus.

44) $onsens%s!

znaava optu saglasnost bez 8ormalnog izjanjavanja putem glasanja.


14/23

*o


15/23

0o je ve+inski model, karakteriu ga" iskljuivost, kompetitivnost i suparniki odnosi. *ostojiu nepluralnim drutvima. oncentracija izvrne vlasti u jednopartijskim kabinetima,dominacija izvrne vlasti nad zakonodavnom, dvopartijski sistem, ve+inski izborni sistem,integrisano-grupni pluralizam je kompetitivan i protivniki, unitarna i centralizovana vlada,

koncentracija zakonodavne vlasti u jednodomnoj legislaturi, 8leksibilni ustav koji se mo2emijenjati prostom ve+inom, odsustvo sudske kontrole ustavnosti te slaba centralna banka kojukontrolie izvrna vlast.

1) $onsocijativna demokratija!

*ostoji u pluralnim drutvima, zbog podjela u drutvu a da bi se izbjegli kon8likti mora seobezbjediti ostvarivanje interesa svakog drutvenog podsisitema tj., svakog segmenta koji initakvo drutvo. 0e2i se kompromisnom rjeenju i odluivanju, esto na temelju konsenzusa, uzmogu+nost koritenja prava veta. onsenzualna tj., konsocijativna demokratija +e bitiuvedena =>FF.god., kao odgovor na svojevrstan poraz liberalne demokratije u novim

postkolonijalnim dr2avama 8rike i zije, nedugo nakon sticanja nezavisnosti. Elavnaobilje2ja konsocijativne demokratije su"

*riznavanje etnikih grupa od strane dr2ave koja obezbje1uje opstanak njihoveautonomije i identiteta

bezbje1ena proporcionalna zastupljenost etnikih grupa u dr2avnim institucijama ikolektivna prava

*ostojanje koalicione vlade koja 8unkcionie na principima pregovaranja, kompromisa

i konsenzusa

*ravo veta u sluaju ugro2avanju vitalnih grupnih interesa

ederalna i decentralizovana dr2ava koja se ne identi8ikuje ni sa jednomkonstitutivnom grupom i te2i da pomiri razlike izme1u njih

vaj model svoju primjenu nalazi u drutvima u kojima postoje etnike razlike i kon8likti.

2) 56!

/ su internacionalna organizacija osnovana =>?H.god., od strane H= dr2ave, posve+enaouvanju me1unarodnog mira i sigurnosti, razvijanju prijateljskih odnosa me1u nacijama, i

promoviranju drutvenog napretka, oljeg 2ivotnog standarda i ljudskih prava. #ma ? glavnazadatka"

Da uva mir u svijetu

Da razvija prijateljske odnose me1u nacijama

Da pomogne nacijama da rade zajedno na poboljanju 2ivota za siromane ljude, da

pobijede glad, neuhranjenost, bolesti i da ohrabruju potovanje tu1ih prava i sloboda

15


16/23

Da bude centar za uskla1ivanje aktivnosti nacija za postizanje njihovih ciljeva

Elavna tijela" %ije+e sigurnosti, Eeneralna skuptina, %ije+e za ekonomska i socijalna pitanja,tarateljski komitet,


17/23

+) 7t%ovi i osnovne vrijednosti demokratije!

tubovi demokratije"

uverenitet kao izvor svih prava

*ravna dr2ava

5ednakost gra1ana pred zakonom

Demokratski izbori

snovne vrijednosti demokratije"

Dostojanstvo ovjeka i njegova sloboda

%ladavina narodaKjavnog mnijenja

5ednaka sloboda za sve gra1ane

granienja vlasti i kontrole

Era1anske slobode kao pretpostavka stvaranja demokratije

#-) *ijee 9vrope!

0he 4ouncil o8 6urope (4o6) je jedan od najstarijih me1unarodnih organizacija posve+ena

poticanju saradnje u 6vropi kroz promociju ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.snovano je =>?>.god. od =J zemalja" elgije, Danske, rancuske, #rske, #talije,7uksembourga, !olandije, orveke, 'vedske i %elike ritanije. Danas ima ?F lanica.jedite %ije+a je u trasbourgu, rancuska. no nastoji diljem 6vrope razvijati zajednika idemokratska naela na temelju 6vropske konvencije o ljudskim pravima i drugim re8erentnimtekstovima o zatiti pojedinaca.

#1) Politika jednakost!

*odrazumijeva 8ormalno jednaku ovlast zatite svojih interesa i prava, bilo od dr2ave ili

drugih pojedinaca. *olitika jednakost podrazumijeva jednakost u zatiti i garanciji ljudskihprava bez diskriminacije. kcenat se stavlja na pravo pojedinca da uestvuje u politici tj., uvlasti i to na svim nivoima vlasti.

vi pojedinci su me1usobno jednaki politiki subjekti kojima pripada sloboda misli,opredjeljenja i organiziranja, oni imaju pravo biti birani na svim razinama vlasti i glasanjemsami legitimirati vlast.

#2) 7parta!

matra se da su partanci imali ustav jo u F.st.p.n.e., pretpostavlja se da ga je pisao

zakonodavac 7ikurg. partanski ustav je bio vrlo slo2en, vlast su inili"

17


18/23

Dva kralja 3 iz razliitih porodica, a lanovi avjeta staraca

avjet staraca 3 tijelo od GJ ljudi koji su birali gra1ani, morali su biti stariji od AJ god.

kuptina 3 sastojala se od gra1ana, nije imala inicijativu, samo se glasalo BzaC i

BprotivC i nijedan zakon nije mogao biti donesen bez pristanka skuptine

*etorica e8ora

vim ustavom je ozakonjena podjela vlasti ali i njena kontrola.

#3) Platon!

Nivio je u vrijeme propadanja demokratie i uspostavljanja aristokratije, koja se ubrzopretvorila u tiraniju. matrao da sav smisao 2ivota i rada poiva na znanju. GAF.god.p.n.e.postaje Dionov savjetnik, nakon to je Dion protjeran, *laton u )edmom pismusugerira nu2ne

re8orme koje dr2ava treba napraviti"

0reba se odluno boriti protiv tiranije

/mjesto despotije uspostaviti vladavinu zakona

$drav ustav koji se mo2e razviti 2ivotom moralne discipline

*laton sanja o zemaljskoj bo2ijoj dr2avi, jer o dr2avi ovisi ovjekova dobrobit i njegovodobro. $a njega je dobrobit cjeline va2nija od dobrobiti pojedinca. Dr2ava mo2e donijeti

nepravednu odluku ali je pravedno sprovesti je. ajbolju dr2avu odlikuje" dr2avno umije+e,vladavina zakona, postoje G dr2avna oblika 3 monarhija, aristokratija i demokratija, ali se onimogu pretvoriti u svoje suprotnosti tiraniju, oligarhiju i demokratiju bez zakona.

*ostoje dva Bmatina ustavaC" monarhija 3 zastupa princip autoriteta i demokratija 3utemeljena na principu slobode; da bi se smanjila napetost izme1u ova dva principa, dr2avnamo+ je podijeljena na narodnu s&up.t(nu i na e#-e&ut()nu #rupu.

#4) ,iceron!

jegova djela *e legibus$ *e oratore i *e +epublicaistiu njegov stav da se 8ilozo8skim

nacrtom mo2e utjecati na politiki razvoj.*e legibusgovori o sudjelovanju cijelog naroda uvlasti a*e +epublicao ustavu mjeovitog tipa.

4iceron daje narodu prije svega zada+u nadziranja i jamenja javnosti politike, a posebnouvanje osnovnih prava pojedinaca.

#) ristotel!

7judi koji imaju mo+ zaboravljaju da je prava svrha vlasti da slu2i onima nad kojim upravlja,konstitucionalizam im poma2e da se prisjete ove svrhe. ristotelova ideja konstitucionalizma

bila je deskriptivna ili deduktivna tj., neko posmatranje politikih institucija naroda

18


19/23

dedukcijom zakljuuje koji su politiki principi koji pokre+u taj sistem. *o ristotelu, dva sukriterija slobode"

aizmjence vladati i biti vladan

Nivjeti kako tko ho+e

*o njemu, klasina demokratija nosi sa sobom slobodu, a sloboda za sobom povlaijednakost.

##)$ant!

ant se u politikoj 8ilozo8iji zala2e za"

/stav koji je zasnovan na principima slobode lanova drutva

aelo ovisnosti svih o jednom zakonodavstvu

$akon jednakosti kao dr2avljana

Eovori o dva oblika vlasti"

&epublikanskom

Despotskom

# tri oblika vlasti" monarhiji, aristokratiji i demokratiji. / demokratiji vidi despotizam, zato

to ona osniva egzekutivnu vlast u kojoj svi odluuju o jednom a mo2da i protiv njega.

#&) 0ac/iavelli!

aje+e smatran prvim teoretiarem moderne dr2ave, nastojao je otkriti kako je mogu+e na+ipravu ravnote2u izme1u ovlasti dr2ave i ovlasti gra1anina. matrao da monarhija te2iizopaenju u tiraniju, aristokratija u oligarhiju a demokratija u anarhiju koja onda opet naginjeka monarhiji. Du2nost politike je da stvori red u svijetu, idealni sistem je onaj koji kombiniraelemente monarhije, aristokratije i demokratije. Dokazivao da zajednice pove+avaju svojuvlast i bogatstvo samo ako u2ivaju slobodu, a slobodu izjednaava sa samoupravom.

uvanje slobode ovisi o mjeovitoj strukturi vlasti i o Bvjenoj budnostiC- nadzor vlasti.

4ilj opravdava sredstvo.

#) Demokratski i"orni sistem!

*itanje =G)

a vlast se postavljaju oni koji dobiju najvie glasova od gra1ana tj., oni koji dobijulegitimitet za ue+e u vlasti.

#+) ta s% lj%dska prava?

19


20/23

7judska prava su uro1ena prava svakog ljudskog bi+a; ona su politika jer se ostvaruju udr2avi i odnose se na dr2avu; nisu pozitivno-pravnog ve+ moralnog porijekla; njih podr2avaliberalno shva+anje tj., razumijevanje da ovjek kao autonomno racionalno bi+e ulazi udr2avnu zajednicu sa odre1enim pravima koja mu se ne mogu oduzeti.

&-) Lj%dska prava i demokratija!

*otivanje ljudskih prava je uslov demokratije a demokratija je uslov potivanja ljudskihprava.

Demokratija je politiki sistem koji garantuje sva ljudska prava, gdje su podjednake slobode iprava za sve gra1ane.

&1) Lina prava!

0o su ona prava koja bi trebala brinuti o tome da ovjek kao takav bude zatien od napadasvake vrste i da njegovo ljudsko dostojanstvo ostaje netaknuto. 7jina prava su jezgroljudskih prava, to su prava prve i druge generacije.

&2) .raBanska i politika prava!

/ra1ena u sklopu ==-tog pitanja. "D

&3) 6ad"or nad po'tivanjem lj%dski/ prava!

%ri parlament kao zakonodavno tijelo koje bira narod na izborima i koje djeluje u ime narodaizme1u izbora, zatim mediji, civilno drutvo i razne doma+e i me1unarodne, vladine inevladine organizacije i udru2enja.

&4) 9vropska konvencija "a "a'tit% lj%dski/ prava i slooda 1+-)!

/ potpunosti se oslanja na dostignu+a i odredbe /niverzalne deklaracije, bitna novost uodnosu na prethodne dokumente iz oblasti ljudskih prava je u nastojanju da se osigura zatitaljudskih prava. / tu svrhu odredbama onvencije obrazuju se dvije institucije, kojeobezbje1uju potovanje obaveza iz onvencije"

6vropska komisija za ljudska prava

6vropski sud za ljudska prava

&) Dr%'tveni kon;likti!

Drutveni kon8likti (sukobi) se mogu odrediti kao oblik interakcije u kojoj jedan subjekt(drutvena grupa, organizacija ili njihov neki dio) u te2nji za ostvarenjem svojih interesa,svojom svjesnom akcijom onemogu+ava ostvarenje interesa drugog subjekta ili koji svojomakcijom 2eli da uniti drugog subjekta. aje+i izvori drutvenih sukoba su nejednakosti udrutvenom polo2aju pojedinaca i 8rupa, odakle proizilazi i suprotstavljenost njihovih

interesa.


21/23

) 0oe li demokratske vlast le(itimno o(raniavati prava svojim (raBanima?


22/23

odre1uju nadle2nosti i ogranienja aktivnosti u sistemu sigurnosti; pomo+u medija 3 kojiimaju pristup in8ormacijama i dokumentima koji su od znaaja za javnost, jer oni rade u ime

javnosti i za javnost; civilno drutvo 3 iji je cilj sprijeiti nedozvoljeno uplitanje dr2ave uprivatni 2ivot pojedinca.

3) ,ivilna kontrola or%ani/ sna(a!

Demokratska civilna kontrola oru2anih snaga mo2e se de8inisati kao njihova potinjenostdemokratski izabranim vlastima. odeks ponaanja o politiko-vojnim aspektima

bezbjednosti usvojen u udimpeti =>>?.god., sa2eo je dominantne politike stavove i ciljevei tako postao osnova za normiranje u ovom polju. vaj dokument politiki obavezuje dr2avelanice na Be8ikasnu kontrolu vojnih, paravojnih i bezbjednosnih snaga koji vre ustavnoizabrane vlasti sa demokratskim legalitetomC. 0ome je stavljen naglasak na potrebu da sesprijei unutranja zloupotreba oru2anih snaga tj., na unutranju dimenziju demokratskecivilne kontrole. iver *., uvodi pojam Basertivne kontroleC koja znai direktnu supervizijucivila nad vojskom ukljuuju+i i nadgledanje vojnih operacija.

4) 5stavna demokratija!

/stavna demokratija se zasniva na ustavu, koji ograniava mo+ dr2ave i pojedinaca i kojim seure1uje javni i privatni 2ivot. /stavna demokratija uva red i zakon unutar dr2ave i pru2azatitu od agresije izvana, te2i depersonalizaciji strukture mo+i dr2ave tako da bude manjeosjetljiva na zloupotrebu od pojedinaca i skupina.

) 6aela demokratsko( %stavno( sistema!

#sto kao i pitanje br. @?.

#) e(ionalni sistem "a'tite lj%dski/ prava 9vropa)!

$atitom ljudskih prava bave se"

46 3 rganizacija za evropsku bezbjednost i saradnju

6/ 3 6vropska unija svojim deklaracijama, poveljama, konvencijama te institucijamai organizacijama, kao to su 6vropski sud za ljudska prava, %ije+e 6vrope, 6vropska

komisija za ljudska prava i dr.

/ i!"

/stavni sud

mbudsmeni i!


23/23

tvarnom politikom demokratijom

$ajednikom zatitom ljudskih prava

&) >eorijski temelji "a podjel% vlasti na (rane!

%idi pitanje br. =H.

) Identitet i m%ltik%lt%rali"am!

#dentitet podrazumijeva sve ono to ini nau linost 3 tradicija, obiaji stavovi i sl.

Documents

DEMOKRATIJA SKRIPTA -