Upload
ilinka-nedic
View
244
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
1/23
1.) STA SVE OBUHVATA MARKETING U TURIZMU
Potrebno je pre svega objasniti pojam marketinga koji ima puno znacenja ali se pre svegaposmatra kao 1. ekonomski proces ; 2. poslovna aktivnost; 3. poslovna koncepcija; 4.
naucna disciplina.
1.Marketing kao ekonomski proces oznacava povezivanje proizvodnje i potrosnje,pri cemu proizvod i usluge idu od proizvodjaca ka potrosacima, a informacije o porebama
i zeljama od potrosaca ka proizvodjacima.
2.Marketing kao poslovna aktivnost obuhvata sve one aktivnosti da se usmereproizvodi i usluge od proizvodjaca ka potrosacima pri cemu se ostvaruju ciljevi
poslovanja na osnovu utvrdjenih potreba i zahteva traznje.
3.Marketing kao poslovna koncepcija oznacava shvatanje mesta preduzeca u
privredi i drustvu tj. Njegove usmerenosti ka zadovoljenju potreba gradjana kao potosaca,i privrede i drustva odredjenim proizvodima i uslugama i na toj podlozi ostvarivanja cilja
poslovanja.
4.Marketing kao naucna disciplina obuhvata izucavanje svih funcija i aktivnosti
koje doprinose efektivnosti i efikasnosti razmene i povezivanje proizvodnje i potrosnje.
Marketing menadzment u turizmu obuhvata planiranje, organizovanje i kontrolumarketing aktivnosti preduzeca u turizmu, i turistickih destinacija. Ovde dobijaju na
znacaju i ekonomski ,socijalni, kulturni, psiholoski, politicki i drugi ciljevi turistickog
razvoja.Marketing u turizmu obuhvata situacionu analizu tj. Analizu eksternog i internog
okruzenja, definisanje misije, ciljeva i smernica, utvrdjivanje globalnih i pojedinacnih
strategija za marketing mix, dizajniranje organizovanosti i razvoj sistema podrske, kao i
kontrolnu reviziju svih aktivnosti, i na makro i na mikro nivou.
2.) CILJEVI MARKETINGA U TURIZMU
...U ovom kontekstu istice se njegovih nekoliko ciljeva koji se sastoje u potrebi :
planiranja, istrazivanja, primene kontrole i evaluacije.
3.) KOJE SU TERCIJALNE DELATNOSTI U TURIZMU
Pod tercijalnim delatnostima uopste podrazumevaju se one delatnosti koje nemaju fizicki
proizvod, vec se on konzumira u momentu njegove proizvodnje i koji daje dodatnevrednosti koje su neopipljive za njegovog korisnika. To su usluzne delatnosti kao
npr.transport, komunikacije, upravljanje, osiguranje, trgovina, reklamiranje, obrazovanje
i druge, medju koje spada i turizam. Tercijalne delatnosti u turizmu su ugostiteljstvo,saobracaj, turisticke i putnicke agencije, trgovina, komunalne delatnosti, zanatstvo,
muzeji i galerije i druge kulturne ustanove,turisticki organi i organizacije na lokalnom,
regionalnom ,nacionalnom i medjunarodnom nivou ...i sve one koji teze da zadovoljeraznovrsne potrebe turista pruzanjem usluga sluga smestaja, ishrane i pica, transporta,
informisanja, zabave, razonode, rekreacije, obrazovanja itd.
1
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
2/23
4.) ULOGA TERCIJALNE DELATNOSTI U ZAPOSLJAVANJU
Tercijalne delatnosti zauzimaju vodecu poziciju u drustvenom proizvodu privrednonajrazvijenijih zemalja. Zemlje sa nesto nizim privrednim rastom imaju skromnije ucesce
tercijalnog sektora u odnosu na primarni(poljoprivredni) i sekundarni(industrijski) sektor.
Usluge zasnovane na savremenoj tehnologiji kao sto su npr informaticke itelekomunikacione usluge su sve vise zastupljene u razvijenim zemljama, dok takozvane
klasicne usluge, kojima pripada najveci broj onih u turizmu, beleze konstantan vodeci
udeo. Razrastanje tercijalnog sektora predstavlja fenomen koji karakterise post-industrijsko drustvo. Iz svega prethodno navedenog, proizilazi zakljucak da tercijalne
delatnosti imaju vodecu ulogu u zaposljavanju kako privredno veoma razvijenih zemalja
tako i onih manje razvijenih.
5.) RAZLIKE IZMEDJU INDUSTRIJSKOG I USLUZNOG PROIZVODA
Osnovna razlika je u tome sto se industrijski proizvod moze proizvesti u preduzecu i tek
onda kontaktirati potrosaca i biti sa njim u socijalnoj i ekonomskoj interakciji , dok je kodusluznog proizvoda tj.preduzeca potrebno upravljati potrosacima kao delom samog
procesa proizvodnje. Uobicaene razlike izmedju industrijskog proizvoda i usluznogproizvoda najjednostavnije je iskazati tabelom.
INDUSTRIJA USLUGE
1.proizvod je materijalizovan Proizvod je nematerijalizovan
2.proizvod moze biti preprodan Proizvod se ne moze preprodavati
3.Proizvod se moze pokazati pre
kupovine
Najcesce se proizvod ne moze
pokazati(neopipljivost)
4.proizvod se moze uskladistiti Nema skaldistenja proizvoda
5.proizvodnja prethodi potrosnji Proizvodnja i potrosnja se poklapaju6.proizvod se moze transportovati Proizvod se ne moze transportovati
7.proizvod je najcesce homogen Proizvod je vrlo heterogen
6.) HETEROGENOST USLUGE
Neopipljivost usluge znaci da se ona ne moze utvrditi, pa je tesko njome upravljati.
Veoma tesko se postize konstantan kvalitet usluge. Heterogenost usluge u pogledu njeneorganizacije, vremena kada se pruza i ljudi koji je pruzaju dakle stvara probleme u
obezbedjivanju konstantnog kvaliteta. I sam odnos potrosaca reflektuje se na proces
proizvodnje usluge a zbog nemogucnosti lagerovanja treba izbegavati greske pri pruzanjuusluga jer se to direktno se odrazava na traznju.
2
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
3/23
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
4/23
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
5/23
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
6/23
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
7/23
grupe dok se posle 90. trziste potpuno prilagodjava pojedinacnim potrebama svakog
turiste.
20.) DEFINICIJA TURISTICKE TRAZNJE
Ukupan broj osoba koje putuju ili zele da putuju a koriste turisticke kapacitete i uslugevan mesta gde zive i rade.
21.) KARAKTERISTIKE TURISTICKE TRAZNJE
Tur. Traznja moze biti: 1.) efektivna ili aktuelna(ukupan broj onih koji putuju; 2.)
potencijalna(ukupan broj onih koji ne putuju zbog nedostatka odredjenih elemenata koji
omogucavaju njihovo putovanje-vreme i novac); 3.) onemogucena traznja( ne putujuzbog bolesti ili ne zele da putuju.
Osnovu traznje cine vise faktora: potrebe, platezna sposobnost i spremnost da se
kupuje, slobodno vreme... U svakom slucaju potrebe su te koje cine polaznu tackusvake traznje. Turisticke potrebe su u danasnje vreme, mozemo reci postale
egzistencijalne potrebe gotovo svakog coveka pogotovo ako se radi o potrebi da seobnovi radom utrosena energija ( potreba za odmorom, rekreacijom, zabavom,
obrazovanjem, upoznavanjem drugacijih kultura i sl.), mada ih je Marks definisano kao
sekundarne potrebe. U prilog tome ide i podatak da se porastom dohotka nosilaca potrebaza samo 1% izaziva uvecanje izdataka za turisticka putovanja ciji je kojeficijent iznad
1,0.
22.) ELASTICNOST TURISTICKE TRAZNJE
Determinane turisticke traznje suEkonomske determinante : raspolozivi prihod, dohodak poglavi stanovnika, licnapotrosnja, troskovi zivota, troskovi transporta, cene turistikih usluga, devizni kurs,
troskovi promocije, fizicka udaljenost od destinacija, drugi faktori.
Drustveno-psiholoske determinante : demografski faktori, motivacija, preferencije zaputovanjima, imidz, svesnost o postojanju raznih mogucnosti u vezi sa putovanjem,
stavovi u vezi destinacije, fond slobodnog vremena, fond vremena za putovanje, placena
putovanja, prethodno iskustvo, zdravstvena kondicija, kulturni afiniteti, drugi faktori.Egzogene determinante : raspolozivost turisticke ponude, ekonomski rast i stabilnost,politicko i drustveno okruzenje, recesija, razvoj tehnologije, pristupacnost, razvoj infra i
suprastukture, epidemije, ratovi terorizam, drustvene i kulturne atraktivnosti, specijalni
faktori(olimpijske igre,mega dogadjaji), barijere i smetnje, restrikcije, drugi faktori.Osnovna karakteristika turisticke traznje je njena elasticnost koja se moze
posmatrati u okviru ekonomskih i vanekonomskih faktora. Treba imati u vidu
dvostranost elasticnosti i da se o njoj moze govoriti kao primarnoj( ostljivost na dohodaki cene), i sekundarnoj(senzitivnost turisticke traznje na promene u ponudi).
7
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
8/23
23.) DOHODOVNA ELASTICNOST
Mozemo je definisati kao brzi porast izdataka za turisticka putovanja u odnosu na porastdohotka...
Porastom dohotka nosilaca potreba za samo 1% izaziva uvecanje izdataka za turisticka
putovanja ciji je kojeficijent iznad 1,0.
24.) TACKA SATURACIJE TURISTICKE POTREBE
Cinjenica je da je tacku saturicije(potunog zadovoljenja) turisticke porebe tesko dostici
jer uvek postoji mogucnost da se poseti novo turisticko podrucije i nova destinacija gde
se mogu doziveti nova iskustva i stvoriti nove turisticke potrebe.
25.) FAZA KONUKTURNOG CIKLUSA-KOJEFICIJENT ELASTICNOSTI
Pad privrednih aktivnosti npr. prilikom recesije i pada zaposlenosti, mogu dovesti do
pada u turistickoj traznji ali mogu je i povecati. To je rezultat stecene navike zaputovanjima i teskog odustajanja od preuzimanja istih cak i tokom perioda pada
privredne aktivnosti. Rezultat toga je paradoks kasnjenja reakcije turisticke traznje(time-lage) koji je rezultat brojnih faktora (ekonomskih ali uglavnom psiholoskih).
26.) OSETLJIVOST NA CENE USLUGA
Izrazena karakteristika turisticke raznje je njena osetljivost na cene usluga. Cene su jedan
od izuzetno znacajnih elemenata u odredjivanju potrosackih preferencija,one
predstavljaju sredstvo konkurentske borbe na trzistu koja posebno dobija na znacaju uuslovima inflatornih kretanja. Moze se dogoditi da sa porastom cena turistickih usluga
raste i traznja za njima, ali u manjem procentu, kod razmatranja pomenute elasticnosti
potrebno je uzeti u obzir motive putovanja u vrstama usluga kod kojh se vrsi korekcijacena. Poznata je cinjenica da je kod poslovnih putovanja odsutna sezonalnost, kupovina u
poslednjem trenutku kao i neelasticnost u odnosu na promene cena.
Elasticnost traznje vezana za redukciju cena svih elemenata troskova puta, kao i
ostalih elemenata(smestaj ishrana i sl.), gde se sugerise diferencirano posmatranje svakog
elementa pojedinacno jer imaju drugaciji uticaj na traznju.Konkurentska elasticnost izmedju razlicitih vidova prevoza, jer redukcija ilipovecanje cena avio-tarifa, upucuje na korisenje avio prevoza ako je u pitanju redukcija a
u suprotnom upucuje na druge vidove transporta.Cenovna elastisnost vezana za dohodak nosioca turistickih potreba.
27.) SUPSTITUCIONALNA ELASTICNOST
Koja podlogu ima u povecanju ili smanjenju cena prema odredjenim destinacijama sto
moze biti faktor prelivanja traznje sa jedne destinacije na drugu. Najcesce je rec o
pridobijanju traznje za odredjenu skupu destinaciju a putem redukcije cena.
8
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
9/23
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
10/23
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
11/23
Dominantna pitanja na koje svaki marketing menadzer u turizmu(bilo na lokalnom,
regionalnom , na nivou preduzeca ili pojedinacnog proizvoda) mora da pronadje odgovor
tj. mora raspolagati setom informacija :*Na koja trzista preduzece ( mikro nivo) kao i turisticka destinacija(makro nivo) treba da
koncentrise svoj napor?
*Koji su proizvodi prioritetni?
*Koje delove proizvodnog programa eliminisati?
*Gde se najbolje mogu iskoristiti postojeci resursi preduzeca(finansije, kadrovi,
marketing i sl.) ili resursi odredjene geografske celine(prirodni, antropogeni)(makro
nivo)?
Informacije za marketing odluke na mikro i makro nivou:Smernice
Konkurencija marketing planMarketing kako dostici zeljenu poziciju
predvidjanje menadzerfuturologa
profili turista
istrazivanje profili proizvodatrzista
pregled resursa pregled ciljeva
Marketing se mora primeniti kod svih relevantnih ucesnika u prizanju turistickih
usluga(smestaja, ishrana, prevoza, razonode, rekreacije, zabave i sl.). Mora se
napomenuti da ce domet marketinga u turizmu biti pod uplivom razvijenosti marketiga usvim onim delatnostima sa kojim je turizam u direktnoj ili indirektnoj vezi.
34.) STA JE TURISTICKA DESTINACIJA
Pod turistickom destinacijom se podrazumeva manje ili vise zaokruzena geografska
celina koja raspolaze atraktivnim, komunikativnim i receptivnim faktorima tj. svim onim
prirodnim, drustvenim, antropogenim, kulturno-istorijskim, saobracajnim ipretpostavkama za smestaj, ishranu, zabavu, rekreaciju (tj. mestima gde je izgradjena
turisticka ponuda).
35.) ELEMENTI MARKETING MENADZMENTA TURISTICKE DESTINACIJE
1.) Situaciona analiza(makro okruzenja,trzista,konkurencije,resursa,internog okrizenja)2.) Formulisanje misije, ciljeva i smerninca
3.) Formulisanje odgovarajucih globalnih strategija
4.) Definisanje strategijskih i taktickih poteza za instrumente marketing mix-a
5.) Dizajniranje organizovanosti
11
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
12/23
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
13/23
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
14/23
samo za turisticke informacije, vec i za prodaju i buking usluga. Sve znacajne destinacije
imaju svoje prezentacije na internet stranicama, dakle to je medij kojeg niko ne zeli da
propusti u svojim marketing aktivnostima.
42.) PREZETIRANJE ATRAKTIVNOSTI
Atraktivnost se definise kao zbir prirodne, drustvene i izgradjene atraktivnosti.1.prirodno-geografske atraktivnosti(pri pruzanju ovih informacije treba ponuditi one o
geografskom polozaju zemlje,velicini teritorije, konfiguraciji zemljista sa posebnom
informacijom o planinama, banjama, vodenim tokovima, jezerima, nacionalnimparkovima, flori i fauni, klimi..
2.kulturno-istorijske atraktivnosti(potrebno je pomenuti kulturne i istorijske
informacije sa posebnim naglaskom na kulturne i istorijske spomenike, o bogatstvu
narodnog folklora, melosa, gastronomije, zatim o istoriji umetnosti slikarstva,knjizevnosti i sl.)
3.drustveno-ekonomske politicke, i druge(pruzaju se osnovne informacije o
demografskom faktoru, ekonomski podaci(o prosecnoj zaradi, stopi zaposlenosti, stopi
inflacije, zatim informacije o politickom sistemu, kao i set informacija omanifestacijama(kulturne, naucne, sportske..))
43.) INFORMACIJE O PRISTUPACNOSTI
Ovde treba istaknuti informacije o1.geografskoj distanci tj. o udaljenosti drzave od glavnih izvora ino-turisicke traznje i to
za pojdine vidove prevoza
2. ekonomske distance tj. aproksimativno odrediti troskove putovanja u USD ili eurima3.razvijenoscu saobracajne infrastrukture potrebno je dati kljucne informacije o vrsti ikolicini puteva i drumskom saobracaju, broju aerodroma, duzini plovnih puteva, recnim
lukama, elektifikaciji zeleznice, njenim brzinama i sl.
Takodje treba pruziti i opste informacije o redovima voznje u medjunarodnom idomacem saobracaju kao i o mogucnostima za arter prevoz.
44.) INFORMACIJE O USLOVIMA ZA BORAVAK
Ovde podrazumevam o ukupnu turisticku ponudu u domenu osnovnih usluga smestaja,
ishrane, i opstih usluga iz domena zabave, razonode, rekreacije(kutura, zabava, razonoda,
kongresni centri, sportski kapaciteti, ostali sadrzaji).1. ugostiteljska ponuda ( informacije o obimu i strukturi smestaja i restoranske ponude,
navesti njihove kategorije kao i dati kratak opis o svakoj od postojecih kategorija)2. ostale ponude(broj pozorista, bioskopa, biblioteka, broju i vrsti kongresnih centara injihovim mogucnostima, o sportskim kapacitetima, nocnim klubovima, zoo vrtovima,
skole ucenja u prirodi i slicno).
14
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
15/23
45.) STA JE 8 P
Marketing koncepcija turistickih preduzeca je nesto drugacija zbog specificnostituristickog trzista. Tako se promocioni mix sastoji od 8P (Proizvod-Product; cena-Price;
promocija-Promotion; kanali prodaje-Place; ljudi-People; pakovanje-Packaging;
partnerski odnosi-Partnership; programiranje-ProgramingPod ljudima se ovde podrazumeva raspolozivost adekvatnog prodajnog personala, sami
turisti i lokalni rezidenti; pod pakovanjem se podrazumeva pazljivo grupisanje jednog ili
vise elemenata usluge a na bazi iskustva turista; partnerski odnosi podrazumevajusmanjenje konkurencije izmedju ucesnika i kreiranje turistickog proizvoda i
uspostavljanje odnosa koji ce biti saradnja; a programiranje podrazumeva plansko
osmisljavanje internih komponenti proizvoda i eksternih saradnji sa drugim nosiocima
ponude.
49.) PODELA TEORIJA TURISTICKOG PROIZVODA(4 GRUPE)
Turisticke potrebe nisu jedinstvene, vec upravo suprotno veoma su heterogene i sastoje seod niza razlicitih potreba turista(oni koji zele pasivan odmor. Oni koji zele
rekreaciju,zabavu,koji imaju potrebu za kulturnim programom i sl.), pa tako znaci i daturisticki proizvod nije jedinstven vec veoma kompleksan. Teoreticari imaju razlicite
stavove u vezi turistickog proizvoda:
1. grupa: to su oni teorijski stavovi koji turisticki proizvod smataraju smesomrazlicitih elemenata kao njegovih konstituisucih delova.
2.grupa: oni stavovi koji simplifikuju proizvod u turizmu i akcenat stavljaju na detaljniju
analizu samo jednog elementa(ili nekoliko elemenata) tj. turisticki proizvod se posmatrasa aspekta nosilaca ponude(npr. hotelijerska preduzeca, turisticke agencije)(npr
analiziraju samo imidz ili fizicke karakteristike ili samo usluge koje pruzaju)
3.gupa: oni stavovi koji akcenat stavljaju na izvorne i izvedene elemente turisticke
ponude.Ovako definisan proizvod je nastup vise stavova koji isticu vaznost atraktivnih,
komunikativnih i reciprivnih faktora. Faktori izvorne ponude bi bili geografskifaktori,klima,vegetacija,jezik,mentalitet,gostoljubivost, kultura, folklor, privreda,politika,
saobracajni polozaj i povezanost, struktura naselja. A Izvedena ponuda bi bila turisticka
opremljenost tj. posebna infrastruktura vezana za turisticka putovanja, organizacija
prihvata, informisanje, snabdevanje, zabava, sportske aktivnosti).
4.grupa: oni stavovi teoreticara koji proizvod u turizmu tumae kao integrisani i
parcijalni turisticki proizvod. Parcijalni proizvod formiraju nosioci turistike ponude. Aintegrisani je onaj proiz\vod kako ga percipira i konzumira turista. To je zbir manjeg ili
veceg broja parcijalnih proizvoda.
46.) RAZLIKA U MONTAZI INDUSTRIJSKOG I TURISTICKOG PROIZVODA
Turisticki proizvod je kompleksan i moze se oznaciti kao amalgam ili smesa
atraktivnosti, prevoza, smestaja i okruenja. Pod okruenjem podrazumevamo iri spektar
kulturnih, sociolostkih i psiholoskih uticaja koje data turisticka destinacija ima na turistu.
15
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
16/23
Turisticki proizvod moze se obuhvatiti kroz tri aspekta: s gledista potrosaca, prodavaca i
proiyvodjaca. Meutim najkonzistentnije je govoriti sa aspekta posmatranja tj.
konzumenata-turiste i sa apekta proizvodajaca u koji spadaju i posrednici u proizvodnjikoji svojim akcijama uticu na turisticko trziste.
Sta ce biti sadrzaj paketa turistickog proizvoda zavisi od preferencija i izbora pojedinog
turiste, i to pod snaznim uticajem motiva putovanja.Dakle razlika u montai tj. izboru izmedju industrijskog i turistickog proizvoda lezi
upravo u tome, jer nema jedinstvenih ni potreba ni zahteva potrosaca u vezi sa
turistickom ponudom, niti je mesto montaze isto, tj. industrijski proizvod se u celostiproizvodi u fabrici dok se turisticki proizvod proizvodi na turistickom trzistu tj.destinaciji
u direktnom kontaktu sa potrosacima. Pa su tako potrosaci ti koji na licu mesta
montiraju tj. izabiraju proizvod po sopstvenim individualnim preferencijama.
47.) FAKTORI IZVORNE PONUDE
Po ovoj teoriji izvorni faktori turistickog proizvoda su oni koji se ne mogu menjati u
kratkom roku. Neki cak ni u dugackom roku(npr.klima). U ove faktore se ubrajaju:
- proizvodni faktori pod kojima se podrazumevaju geografski polozaj, klima, vegetacijai sl.
- opsti faktori ljudskog postojanja i ponasanja(jezik, kultura, folklor, gostoljubivost,mentalitet, privreda, politika)
- opsta infrastruktura(saobracajni polozaj i povezanost, struktura naselja, komunalna
opremljenost)
48.) FAKTORI IZVEDENE PONUDE
Po ovoj teoriji faktori izvedene ponude turistickog proizvoda su oni faktori koji se mogu
brzo menjati i rezultat su prilagodjavanja destinacije za turisticke potrebe(npr. izgradnjaposebne infrasturkture za turizam).U ove faktore spada:
- turisticka opremljenost( posebna infrastruktura vezana za turisticka putovanja,
informacije, organizacija prihvata, snabdevanje, zabava, sportske aktivnosti i sl.)
50.) OPSTI CILJEVI PREDUZECA
1. optimizacija profita i profitabilnosti u kratkom i dugom roku
2. obezbedjivanje povracaja na ulozena sredstva
3. obezbedjivanje rasta i dugorocnog zivota preduzeca- ako je moguce uz optimalnu
stabilnost biznisa4. minimiziranje rizika, posebno ako je rec o potencijalnim gubitcima
5. kontrola likvidnosti
6. omogucavanje da preduzece bude inovator u biznisu
51.) MARKETING CILJEVI
1. odrzavanje/unapredjenje trzisnog ucesca
2. obezbedjivanje prestiza kod odredjene forme trzisnog liderstva
3. pridrzavanje konkurentskih cena sem u situaciji raspolaganja konkurentnog proizvoda
koji moze da ima i visu cenu
16
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
17/23
4. obezbedjivanje penetracije trzista
5. obezbedjivanje brzeg priliva sredstava shodno raspolozivoj traznji
52.) BAZICNE INFORMACIJE
Radi ostvarivanja opstih i marketing ciljeva preduzece mora raspolagati bazicniminformacijama koje ukljucuju:
1. podaci i informacije o kretanju cena na trzistu, posebno o kretanju cena kod
konkurenata2. sagledavanje cena u ocima potrosaca, njihova percepcija o preduzecu, kao i
sagledavanje proizvoda kod konkurenata. Jesu li potrosaci osetljivi na promenu cene?
Kolika promena? Koliko se cesto cene mogu menjati?
3. da li se uopste radi o trzistu kod kojeg postoji cenovna elasticnost?4. troskovi pojedinih komponenti proizvoda(npr.paket aranzman) za sadasnje i
potencijalne potrosace
5. promene u obimu prodaje i prihoda od trzista do pojedinih trzisnih mera u tim
okvirima
53.) NAJBITNIJI FAKTORI KOJI PREDSTAVLJAJU OSNOVU ZA ANALIZUPREDUZECA
54.) ANALIZA TURISTICKE TRAZNJE
Osnovu za analizu preduzeca predstavlja analiza eksternih i internih faktora. Podeksternim faktorima podrazumevamo sva ona zbivanja u okruzenju, posebno imajuci u
vidu zbivanja na turistickom trzistu, tj znacaj turisticke i ekonomske konjukture na
pretvaranje potencijalnih u stvarne turiste. Pod internim faktorima podrazumevamo
zbivanja u samim preduzecima turisticke privrede ili date turisticke destinacije(mesto,region, zemlja) ali se takodje ne sme ispustiti iz vida reakcija traznje i konkurencije.
Pored ostalog treba da omoguci sagledavanje aproksimativne cene koju su turisti spremni
da prihvate i plate za odgovarajuci turisticki proizvod ili uslugu.
55.) OPSTI FAKTORI I SPECIFICNI FAKTORI
Opti : Kao sto su na primer karakteristike drustveno ekonomskog sistema, politicki i
ekonomski uslovi deluju na pojavu turisticke traznje uopste.
Specifini :Kao sto su npr. geografski, klimatski, antropoloski i drugi deluju nausmeravanje trzista ka odredjenim podrucijima.
56.) METODI UTVRDJIVANJA POLITIKE CENA
Odredjivanje cena u prvom redu zavisi od velicine raspolozivog dohotka tl. Platezne
sposobnosti turisticke traznje kao gornje granice cena a onda od ostalih faktora:slobodnog vremena, razvijenih navika za putovanjem, cena konkurencije i troskova
preduzeca, kao donje granice cena.
Metode za utvrdjivanje cena:
- troskovi plus Cena se zaracunava na bazi pokrica svih troskova
17
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
18/23
- stopa povracaja putem cena cenom se pokusava postici brzi povracaj svih ulozenih
investicija- cena na bazi kupovne moci potrosacabaziraju se na volji i spremnosti potrosaca da ihprihvate
- skidanje kajmaka pocetna visoka cena koja se kasnije snizava kada se ukljuce
konkurenti- penetracione cenepocetna niza cena kojom se pokusavajmu pridobiti potrosaci
- kombinovani pristup pocinje sa visokom cenom a onda se cena naglo spusta da se
pobede konkurenti i obezbedi dugorocna trzisna pozicija- diferenciranje cena utvrdjivanje razlicitih cena za isti proizvod uz koriscenje razlicitih
kriterijuma za diferenciranje(vreme, kolicina kupovine, nacin placanja, popusti)
- troskovi plus gde se pored zaracunatih troskova dodaje i zaracunati profit- jedinstvena cena za sve svima se zaracunava ista cena- varijabilne cene svodi se na odredjivanje cena prema fluktuaciji i promeni traznje i
ponude- cene za liniju proizvoda cene se odredjuju za liniju proizvoda a ne za svaki proizvod
pojedinacno- promocione cene obicno se radi o nizim cenama kada se radi o novom proizvodu koji
se uvodi na trziste i putem cena se promovise- trzisne cene to su fiksne cene a shodno standardnoj traznji na trzistu
57.) NECENOVNI INSTRUMENTI KONKURENCIJE
Ponasanje konkurenata u domenu cena mora se permanentno pratiti ali isto tako postoje
brojni necenovni elementi konkurencije kojima podjednako treba posvetiti paznju(moda i
prestiz, psiholoski efekti ugledanja), difenciranja proizvoda bilo fizicki ili psiholoski isegmentacija trzista sve vise dobijaju na znacaju na turistickom trzistu, sto donosi vecu
samostalnost u odredjivanju cena i nezavisnost od konkurencije.
58.) INTERNI FAKTORI POLITIKE CENA
Kriterijum za fomiranje racionalne cene je uskladjenost sa troskovima koji predstavljajudonju granicu cene na koju treba zaracunati profit ali takodje i uskladjenost sa trzistem tj.
da li kupci prihvataju tu cenu.Turisticko trziste ne prihvata svaku cenu, nego samo onu
koja je za nekoliko poena veca od inflacije, sto ukazuje da je raspon izmedju donje i
gornje granice cena u oblasti turizma relativno mali.
59.) STRATESKA ULOGA CENA
Poslednjih godina je u oblasti turizma prisutan koncept strateskog menadzmenta, pa tako
i stratesko planiranje cena.
- da reflektuje ciljeve(rast profita)- da korespondira sa nameravanim pozicioniranjem i imidom proizvoda na razlicitim
segmentima
- da reflektuje fazu u zivotnom ciklusu proizvoda
- da omoguci dugorocnu zaradu i povracaj investiranog kapitala
18
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
19/23
60.) TAKTICKA ULOGA CENA
- da vodi racuna o marginalnoj traznji u smislu stimulacije ili destimulacije odredjenihsegmenata putem cena
- da pobedi konkurenciju na najrzi moguci nacin
- da ohrabri potrosace koji prvi put kupuju- da bude uvek na raspolaganju kao sredsvo za prevazilazenje trenutacne krize
- da omoguci priliv sredstava na kratak rok
61.) STA SU ALTOMASKE CENE
Radi se o utvrdjivanju cena za pausalna putovanja(paket aranzmane)koje organizator
putovanja plasira kao svoje proizvode. Kada organizator putovanja zakupljuje raznovrsnekapacitete sa nap. Hotelijerskim ili avio-preduzecem(arter letovi), (znaci smestajne,
transportne i ostale) on sklapa ugovor o altomanu(sistem puno za prazno) u cijoj osnovi
je punjenje kapaciteta za unapred odredjeni vremenski period(i do godinu dana unapred) i
pausalnu cenu. Problem kod ovakvih ugovora je sto je porebno predvideti brojne velicinekoje se ne daju precizno utvrditi za duzi vremenski period(npr. kretanje troskova i
inflacije, kretanje diskrecionog dohotka, razni psiholoski faktori) koji se direktnoodrazavaju na doprinos ciljevima preduzeca.
62) POLITIKA DIFERENCIRANJA CENA
Politika diferenciranja cena podrazumeva prodaju istog proizvoda pod drugacijim
cenama uvazavajuci izabrano trziste tj. trzisne mete ,i da primenjujuci strategiju
marginalnih troskova, nosilac ponude postavi razlicite strategijeske alternative koje musluze kao kriterijum diferenciranja cena.
63.) KRITERIJUMI DIFERENCIRANJA CENA
1.) vreme
- diferenciranje u zavisnosti od sezone i vansezone- za kraci vremeski period u sezoni ili vansezoni
- prema vremenu polaska ili odlaska na put
2.) kolicina usluga
- diferneciranje cena izmedju grupa i individualaca- dif. Cena prema segmentima
3.) geografski fator
- dif. Cena prema razlicitoj udaljenosti- nivelacija cena bez obzira naudaljenost
4.) odnos ucesnika u prodaji turistickih usluga
- dif. Cena za direktnu i indirektnu prodaju
5.) uslovi placanja
- dif. Cena kao rabat i kasa konto
- popusti i kondicije kao oblik uslova placanja
19
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
20/23
6.) trziste
- za domace i inostrano trziste
- prema znacaju pojedinih trzista7.) proizvodi kao kriterijum
- prema kategoriji objekta
- diferenciranje cena sa obzirom na kvalitet proizvoda
64.) PROMOCIONI MIX U TURIZMU
Promocioni mix ili drugacije nazvan komunikacioni mix podrazumeva masovno
komuniciranje sa potrosacima radi stimulisanja i unapredjenja plasmana.Generalni ciljevi
promocionog mix-a su
- razviti i odrzavati korektan imid(preduzeca ili turisticke destinacije) i staviti se na listuzeljenih parcijalnih ili integrisanih turistickih proizvoda
- obezbediti adekvatne informacije i pomoc pri kupovini turistickog proizvoda
- ohrabriti i asistirati oraganizatorima putovanja i drugim posrednicima u kanalima
prodaje u kreiranju i prodaji razlicitih manje ili vise integrisanih turistickih proizvoda.
65.) INSTRUMENTI PROMOCIONOG MIX-A
- propaganda(Advertising)
- odnosi sa javnoscu( Public Relations)- unapredjenje prodaje(Sales Promotion)
- licna prodaja(Personal Selling)
- publicitet(Publicity)
- Mercejdajzing(Merchandising)- sopnzosrtvo(Sponsorship)
- direktni marketing(Direct Marketing)
66.) MARKETING ATRAKTIVNOSTI
U marketing atraktinvnosti ubrajaju se brojni ucesnici u puzanju turistickihusluga(npr.galerije; mjuzeji ;zabavni parkovi-tematski parkovi; spomenici starog veka,
zgrade istorijskog znacaja; parkovi i baste; svet divljine-zoo vrtovi,safari
parkovi,akvarijumi..; spomenici industrijskog razvoja; specificni trzni centri; zabavni i
rekreacioni centri) koji doprinose povecanom zadovoljstvu potrosaca. Oni su sve visekritican faktor za dobro ili lose iskustvo turista u vezi sa odredjenom destinacijom.
Koriscenjem marketing atraktivnosti povecavamo
- broj ucesnika turista koji posecuju destinaciju- prihode koji se ostvaruju
- dominira proizvodnja u odnosu na marketing orijentaciju
- relativno povecanje budzeta
20
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
21/23
67.) TRI FAKTORA PRIMENE INTEGRALNOG MARKETINGA
Uspeh porganizatora putovanja na trzistu gotovo je nezamisliv bez primene integralnogmarketinga. Potrebu za primenom integralnog marketinga uzrokuju tri faktora:
1. priroda samog proizvoda koji je vise ili manje integrisani proizvod
2.poslovni odnnosi organizatora putovanja i drugih ucesnika sa kojima saradjuje i
kreiranju paket aranzmana(hotelijeri, avio-kompalije...)
3. formiranje posebnih kanala prodaje za plasman paket aranzmana
68.) SADRZAJ MARKETINSKOG PRISTUPA NTO
Inicijativna funkcija NTO-a je da kreira pozitivnu sliku o zemlji. Aktivnosti koje NTO
preduzima u tom kontekstu su:
1. obezbedjivanje razlicitih statistickih podataka na bazi, prikupljenih na bazi istrazivanja
2. predstavljanje u inostranstvu
3. organizacija razlicitih oblika prezentacije ui unapredjenja prodaje(na sajmovima,naucnim skupovima, konferencijama i sl..
4. da se promovisu razliciti ponudjaci parcijalnih proizvoda
5. organizovanje turistickih putovanja za predtavnike masovnih medija, kanala prodaje u
funkciji komercijalnih efekata
6. publikovanje promocionog materijala, za racun odredjene grupacije hotela,
avioprevoznika, turistickog podrucija)
7. zajednicka ulaganja u promocione kampanje bilo putem finiasijskog ulaganja, bilo
kroz know-how u domenu relevantnih informacija o trzistu, segmentima, konkurentima
8. podrska kroz publikaciju grafickih sredstava opste namene, a koja se plasiranju namedjunarodno trziste
9. razvoj baze podataka za informacioni sistem u turizmu
10. podrska novim proizvodima
12. zastitia potrosaca, kao jedna od znacajnijih aktivnosti NTO sa ciljem povecanja
njihovog zadovoljstva, standardizacija usluga
13. savetnicke aktivnosti za potrebe turisticke industrije
21
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
22/23
69.70.) INTERNI I EKSTERNI FOKUS MARKETINSKOG PRISTUPA NATO
Funkcije NTO(nacionalne turisticke organizacije) mogu se posmatrati sa dva aspekta.
Prvi koji podrazumeva inicijativnu funkciju ciji je zadatak kreiranje slike na emitivnim
trzistima i pod snaznim je uplivom opstih privrednih i drustvenih kretanja, i drugi, ciji jezadatak jacanje uloge razlicitih nivoa kao turistickog domacina.
Marketinski pristup NTO trebao bi da obuhvati sledece elemente:
Analiza postojeceg stanja(inteni fokus)
1. analiza osnovnih indikatora postojece traznje i potrosnje
2. polozaj zemlje na turistickom trzistu
3. analiza osnovnih elemenata turistickog proizvoda4. analiza promocionog miksa
5. analiza uskladjenosti promocije sa ostalim instrumentima trzisnog nastupa
Strategija kao vizija(eksterni fokus)1. strategija promocije i ostalih instrumenata u kontekstu ostalih strateskih pristupa
ekstenom okruzenju2. karakteristike inostrane i domace turisticke traznje i trendovi
3. karakteristike okruzenja(demografko, sociolosko, politicko, tehnolosko, ekonomsko...)
4. sanse i pretnje na turistickom trzistu5. definisanje prioritentnih trzista i segmenata
6. ciljevi koje je potrebno dosegnuti
7. pozicioniranje i druge strategije
Kod internog fokusa potrebno je da NTO ima dobro razvijenu funkciju istrazivanja trzista
i da rapolaze informacijama o turistickom prometu i potrosnji, sezonskoj koncentraciji,
duzini boravka, o razvoju zemlje na turistickom trzistu-broj turista i nocenja ,njihovapotrosnja, kao i da pokaze stanje u koriscenju propagande.
Kod eksternog fokusa NTO treba da se fokusira na uvazavanje razlicitih strategijazemlje(razoja saobracaja, poljoprivrede) koje ista ima vezano za megjunarodno
okruzenje;strategiju promocije, strategiju prema zbivanjima u trzisnom ambijentu,
razumevanje sadacnjih i potencijalnih zahteva traznje; fokusiranje na trendove u
ekonomskom, socioloskom, tehnoloskom i bilo kom drugom smislu;kao i da odigrakontrolnu funkciju; cini osnovu pri postavljanju adekvatne strategije. Strategijski prozor
ce NTO otvoriti prema pojedinim trzistima, fokusirati odredjene segmente, a prema
unapred odrejenom cilju koji se zeli postici. NTO treba da ucini sve u cilju sto boljegpozicioniranja ali istivremeno i u reciptivnoj funkciji da odigra ulogu dobrog domacina.
71.) OSNOVNI ZADACI TOS-AOsnovni zadaci TOS i NTO su isti.
Poslovi promocije i unapredjivanja turizma poveravaju se Turistickoj organizaciji Srbje.
Ovaj naziv ima u unutrasnjem saobrcaju , au inostranstvu se oznacava kao NTO. TOS
osniva predstavnistva u inostranstvu da bi se obavili poslovi koji su zakonski regulisani.
22
7/29/2019 66690246 Marketing u Turizmu SKRIPTE
23/23