1. F. William Engdahl, autor bestselera o nafti i geopolitici Stoljee rata: anglo-ame- rika naftna politika i novi svjetski poredak, te bestselera o genocidnoj geopolitici GMO hrane Sjeme unitenja: geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo, ve vie od trideset godina, tj. od prvoga naftno ga oka i svjetske krize ita s poetka se damdesetih godina 20. stoljea, pie o pro blemima poljoprivrede, GATT-u, Svjetskoj tr govakoj organizaciji (WTO), Meunarod nom monetarnom fondu (MMF-u), energiji, politici i ekonomiji. Diplomirao je politiku na Sveuilitu Princeton i stekao magisterij iz komparativne ekonomije na Sveuilitu Stockholm. Radio je kao neovisan ekono mist i novinar, prvo u New Yorku, a zatim u Europi, obraujui teme poput Urugvajsko ga sastanka GATT-a, politike hrane Europske unije, kartela ita, politike MMF-a, problema vanjskoga duga zemalja Treega svijeta, zaku lisnih fondova i azijske krize. Redovito pie za mnoge novine, asopise i elektronske medije, ukljuujui i japanski asopis Nihon Keizai Shimbun, te Forseight, Grant's In vestor, com, European Banker i Business Banker International. Predaje na mnogim me unarodnim konferencijama na temu geo politike, GMO-a, ekonomije i energije, od Londona preko Dakarte do Poljske i Hrvat ske. ivi u Njemakoj i, osim to redovito pie o pitanjima ekonomije, energije i o me unarodnim problemima, radi i kao eko nomski savjetnik. F. William Engdahl STOLJEE R A T A 2 Tajni geopolitiki plan amerike Vlade

2. F. William Engdahl STOLJEE RATA 2 Tajni geopolitiki plan amerike Vlade

3. SADRAJ PREDGOVOR 9 Prvo poglavlje PUTIN ISPUTA BOMBU 15 Geografski stoer povijesti 15 Novi hladni rat 20 "Kao da se desnom rukom poee po lijevom uhu" 23 Drugo poglavlje NEOBINA PRIA RATOVA ZVIJEZDA 29 Poetci amerike proturaketne obrane 29 NASA i vojne tajne 30 Rumsfeld podupire proturaketnu obranu 34 Strateko izvjee Pentagona za Europu i NATO 37 emu sada proturaketna obrana? 42 Tree poglavlje WASHINGTON OPSJEDNUT NUKLEARNIM NAORUANJEM 45 Tajni plan o postizanju nuklearne premoi 45 Nacionalna proturaketna obrana - "karika koja nedostaje do prvoga nuklearnog napada" 48 Pripreme za prvi nuklearni napad 54 Dominacija punog spektra 55 etvrto poglavlje DR. STRANGELOVE JE IV! 57 Bombe to dalje... 57 Rumsfeldov Conplan 8022 59 Peto poglavlje CARSTVO BAZA - BAZA CARSTVA 63 Rusija okruena amerikim bazama 63 Nove amerike vojne baze za ouvanje "demokracije"? 65 Obrana polja opijuma? 68

4. irenje amerikih vojnih baza poslije Hladnoga rata 73 Slabljenje moi jednog carstva? 78 Snaga za izvoenje nuklearnog udara - "to agresivnija, to prodornija" 79 Ameriki nuklearni bombarderi u stalnoj pripravnosti 80 esto poglavlje LOBI "STALNO ZAREENE DRAVE" 83 Vojno-industrijski kompleks seli u Washington 83 Ameriko vijee sigurnosti 84 Novi vojno-industrijski kompleks 89 Sedmo poglavlje "REVOLUCIJA" U VOJNIM POSLOVIMA 91 Pritajeni zavretak razdoblja MAD-a (zajamenog uzajamnog unitenja) 91 Rumsfeldov "Marshallov plan" - tehnoloko oruje s "krvavom otricom" 95 Marshallovi "Jedijevi ratnici 99 Marshallova vizija ratovanja uz pomo visoke tehnologije 117 Umreeno voenje rata 120 "Lani stjegovi" i brod Achille Lauro 126 11. rujna 2001. 129 "Novi Pearl Harbor"? 135 Osmo poglavlje POLITIKI STROJ VOJNE INDUSTRIJE 139 Tko vlada u "dravi nacionalne sigurnosti" 139 "Prozor u Babilon" 149 Deveto poglavlje ARMAGEDONSKA VOJSKA - TZV. "KRISTOVI VOJNICI" 155 Politika baza "zaraene drave" 155 Dinastija Bush i "zaraena drava" 156 Novaenje sljedbenika Biblije 159 Tajnovito Vijee za nacionalnu politiku 161 Moon i Vijee za nacionalnu politiku 163 Novi "kriarski rat" 169 George Bush i Vijee za nacionalnu politiku, CIA i pastor Moon 172 CIA-in "Ljetni institut za lingvistiku" 173 "Znakovi i uda" 175 "Blagoslov iz Toronta" 177 Odredi smrti "ponovno roenih" krana u Latinskoj Americi 179 Rios Montt iz Gvatemale i CIA 181 Neobian "Dokument iz Santa Fea" 182 "Darovi duha" 186 Bush pristupa Moonu... 188 Bush preuzima CIA-u 190 Moonov udar na Republikansku stranku 192 Bushovi i Moonovi diktatori u zemljama Latinske Amerike 194 Bush, Oliver North i CIA-ina droga 195 Deseto poglavlje "KRISTOVI VOJNICI" - BIZARNI SVIJET KRANSKOG CIONIZMA 201 Moli tva za Armagedon 201 Korijeni kranskoga cionizma 203 Likudovi kranski cionisti u Americi 207 Uzaae za "izabrani Boji narod" 210 Obnova Salomonova hrama 215 Rat iz 1967. godine kao prekretnica 222 George W. Bush u rukama jednog kranskog cionista 223 Bush, kranski cionisti i masoni 230 "Nevolje na pomolu" 232 Ispovijed "pastora Teda" 235 Jedanaesto poglavlje UDNI JASTREBOVI - NEOKONZERVATIVCI 239 Umjetno stvoreni ameriki konzervativizam 239 Republikanci tipa Rambo 243 "Knez tame" 246 Douglas Feith - podvojena lojalnost i krivotvorenje obavjetajnih podataka 249

5. Manipulacije o irakom oruju za masovno unitenje 252 Arhetip nove amerike vojne nadmoi 254 Veze s Likudom i podvojena lojalnost? 255 Ne ba potpun raskid 258 POGOVOR 261 Mackinderova nona mora 261 Ruska medvjedica otri svoje nuklearne zube... 262 DODATAK A "UMREENO UPRAVLJANJE" - NEOKONZERVATIVNI TRUSTOVI MOZGOVA 267 DODATAK B PRIVATNE ZAKLADE: TRAGOM NOVCA 299 Dugi pohod gospodina Simona na amerike institucije 299 Zaklada Lynde i Harry Bradley 302 Podrijetlo bogatstva obitelji Bradley 305 Projekt Zaklade Bradley zvan "Zvonolika krivulja" 307 Zaklade Scaife 309 Zaklada Smith Richardson 310 DODATAK C MEDIJSKI RATNI PROPAGANDNI STROJ 313 Tjelohranitelj lai... 313 Vijee za inozemne odnose (CFR) kontrolira svjetske medije 313 PREDGOVOR Ova knjiga nije planirani trei dio trilogije koja je trebala biti detaljan prikaz povijesti geopolitike moi od poetka 20. stoljea, tj. od poetka slabljenja Britanskoga Carstva i istodobnog na stanka "amerikoga stoljea". Prvi dio te trilogije jest knjiga Stoljee rata: anglo-amerika naftna politika i novi svjetski poredak, a drugi je Sjeme unitenja: geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo. Trea knjiga te trilogije obradit e treu polugu svjetske moi, koju je Henry Kissinger jo sedamdesetih godina prologa stoljea opisao sada ve dobro poznatom reenicom koja glasi: "Onaj tko vlada naftom, vlada dravama, onaj tko vlada hranom, vlada ljudima, a onaj tko vlada novcem, vlada cijelim svijetom". Zbog trenutanih dogaaja, koji su tako dramatini i imaju tako goleme posljedice po budunost civiliziranoga svijeta, odluio sam ostaviti postrani pisanje treega dijela spomenute trilogije kako bih to prije dovrio ovu knjigu. Taj je zaokret potaknut dogaajima to su se poeli nizati od jeseni 2006., a pokazivali su sve jae sueljavanje Rusije i njezina dugogodi njeg neprijatelja iz razdoblja Hladnoga rata, Sjedinjenih Ame rikih Drava. Kako je mogue da gotovo esnaest godina poslije raspada Sovjetskoga Saveza i jedanaest godina poslije dramatinoga pada Berlinskoga zida, to se dogodilo 9. studenoga 1989. i to je ulijevalo nadu, NATO i Rusija stoje na suprotnim stranama gle de nuklearnih raketa i ostale vojne opreme na granici s Rusijom? to je dovelo do tako udna i opasna stanja? Kada se, ubrzo po slije rata u Afganistanu, dogodio krvavi i pogrjeno tumaeni rat

6. protiv Iraka, a oba su poetkom 2007. bila tako estoka da su poela izmicati kontroli, amerika je Vlada odluila nastaviti s provokativnim planovima okruivanja Rusije svojim prijetvorno nazvanim "proturaketnim obrambenim titom". Skeptinoj ru skoj i europskoj javnosti Amerika je tvrdila kako proturaketna postrojenja u Poljskoj i ekoj imaju svrhu zatititi Ameriku i njezine saveznike od "mogueg iranskoga raketnoga napada". Objasniti te udne dogaaje bilo bi teko i u najboljim vre menima. Kada je Washington objelodanio da ne odustaje od svojih planova, postalo je iznimno vano urno napisati ovu knji gu. Ono to nedostaje veini suvremenih kritikih analiza razvoja dogaaja, od Iraka preko Afganistana pa sve do nedavnoga vala "obojenih revolucija", koje se od 2000. godine dogaaju u Ru siji, jest poznavati geopolitiki kontekst tih dogaaja. Bez razu mijevanja povijesne perspektive nije mogue razumjeti ni poljsku Vladu, iji su dunosnici, u ozraju lakrdijakoga ponavljanja povijesti, bili suoeni s problemima to su, po dramatinosti i posljedicama, nadilazili sve probleme koje je poljska Vlada tijekom tridesetih godina prologa stoljea pokuavala rijeiti s Rusijom, Njemakom, Belgijom i Francuskom. Pravo razumijevanje uloge povijesti i onoga to je britanski geograf sir Halford Mackinder u svom radu iz 1904. godine, pod nazivom "The Geographical Pivot of History" (Geografski stoer povijesti), definirao kao euroazijsku geopolitiku, jednako je vano danas kao i u Mackinderovo vrijeme. Mackinder je prvo postavio teoretsku osnovu za britansku imperijalnu hegemoniju, a po slije Drugoga svjetskoga rata za projekciju amerike moi u svijetu. Iznimno je duboko shvaao stoernu ulogu koju Rusija ima zahvaljujui svome geografskom poloaju, kao jedinstvena euroazijska kopnena sila, bogata svim potrebnim rudama, poljo privrednim zemljitem i izvorima energije. Drao ju je tako vanom za svjetsku politiku da ju je nazvao "stoernom zem ljom" (Heartland). 10 Danas je ta stoerna zemlja u svakom pogledu u stoeru po zornosti amerike globalne strategije, jednako kao i u vrijeme velike igre, tj. sukoba izmeu britanskoga i ruskoga carstva u drugoj polovici 19. stoljea. Politiari i vlade se smjenjuju, ali geografija ostaje nepromijenjena. Ova knjiga jest pokuaj prikaza stoerne vanosti Rusije da nas, za one itatelje koji pokuavaju nai smisao u suludim kre tanjima svjetske politike. No, samo to dalo bi nepotpunu sliku svijeta u kojemu ivimo i opasnosti u njemu. injenica daje Rusija bila i da jest sredinja zemlja svjetskih dogaaja, samo je jedan dio geopolitike procjene. Glede te geo politike stvarnosti Rusije, Sjedinjene Amerike Drave, kao jedina svjetska velesila preostala poslije raspada Sovjetskoga Saveza, nale su se suoene s dvjema mogunostima. Mogle su oprezno, ali jasno, najaviti poetak nove ere, ere politike i go spodarske suradnje s uzdrmanim i gospodarski opustoenim bivim neprijateljem iz razdoblja Hladnoga rata. Predvoen Sje dinjenim Amerikim Dravama, Zapad je mogao potaknuti uzajamno smanjenje terora nuklearne moi iz razdoblja Hladno ga rata i pretvaranje industrije, na Zapadu i na Istoku, u golem pothvat izgradnje civilne infrastrukture i obnove oronulih gra dova. Potaknuti ozraje uzajamne gospodarske suradnje, koja je mogla pretvoriti Euroaziju u jedno od najnaprednijih podruja svijeta, poeti postupno dokidati NATO, u trenutku kada je Rusija raspustila Varavski pakt, bila je jedna od dviju mogunosti prije 25 godina. Ali Washington je izabrao drukiji put rjeavanja problema sa stoernom zemljom. Izabrao je politiku tajnosti, obmane, lai i ratova, u pokuaju da nad tom stoernom zemljom stekne nad zor pomou vojne sile. Da bismo razumjeli kako su dva narataja dinastije Bush bila kadra odigrati tako vanu ulogu u tome poli tikom zaokretu prema Rusiji poslije 1990., vano je zaviriti duboko u pozadinu politikoga stroja koji je, tajnou i obma nom, laima i ratovima, stvorila obitelj Georgea W. Busha, i to tako da ameriki narod nije toga ni svjestan. 1 I

7. Godine 1990. vlada predsjednika Busha starijeg, iji je sa vjetnik, m e u ostalima, bio i Henry Kissinger, na sastanku Sed morice u Houstonu insistirala je na tome da Meunarodni mo netarni fond bude jedina institucija koja e diktirati gospodar sku preobrazbu drava bivega Varavskoga pakta, pa tako i Ru sije. Tadanje pravilo bilo je ok terapija, a ne razumna politika gospodarske preobrazbe. Radikalna neoliberalna ekonomska po litika slobodnoga trita, krajnje neprimjerena drutvenim i go spodarskim zahtjevima Rusije, Poljske, Bugarske, Jugoslavije i svih ostalih bivih komunistikih zemalja u Europi, bila je na metnuta ucjenom glede kredita dobivenih od zapadnih banaka, a takvu je politiku vodio Meunarodni monetarni fond (MMF), zahtijevajui privatizaciju i uvoenje trinoga gospodarstva. No, gospodarske neuspjehe amerike politike nije mogue razumjeti ako ne shvatimo daje moni krug amerikoga gospo darskog i politikog ustroja, krug obitelji Bush, tijekom i poslije Drugoga svjetskoga rata izvorno iznjedren kao krug tienika vla- dajue obitelji Rockefeller. Krug oko Rockfellera bio je mrea iznimnog i neupitnog utjecaja i moi u poslijeratnoj politici Sje dinjenih Amerikih Drava, mrea koja je ukljuivala i obitelj Bush kao mlade partnere u shemi stvaranja novog svjetskog poretka. Desetljeima prije toga njihov projekt stvaranja novog svjetskog poretka zahtijevao je preobrazbu drutvenoga poretka u samoj Americi i preobrazbu strukture temeljnih uvjerenja ame rikih graana, koji su pedesetih godina prologa stoljea ili u crkvu, u naciju fanatinih i prestraenih ljudi predvoenih fun damentalistima - "ponovno roenim kranima". Godine 2000. taj evangelistiki fundamentalizam doveo je GeorgeaW. Busha u Bijelu kuu. Kako je ameriki narod, kojemu se nekada divio cijeli svijet, zbog njegove otvorenosti prema strancima i neoptereena pri stupa ivotu, mogao dopustiti da se njegovu zemlju pretvori u udovinu silu koja vodi nemilosrdne ratove i okrutno zlostavlja 12 ljude u Iraku, Afganistanu i na mnogim drugim manje poznatim popritima diljem svijeta, jest druga komplementarna tema ove knjige. Preobrazba drutvenih norma tradicionalno miroljubivih sta novnika Sjedinjenih Amerikih Drava u vrstu nove Sparte potpu no je neshvatljiva veini Europljana, koji ive daleko od ame rikih obala i u glavi imaju slike drukije Amerike. Unutarnja preobrazba amerikoga drutva pomou drutvenog inenjeringa, do razine koju je gotovo nemogue zamisliti, jest bitan dio pretva ranja Sjedinjenih Amerikih Drava u novu Spartu, tj. trajno zaraenu dravu. Kako je to uinjeno i s kojim ciljem u kontek stu dananje opasnosti od toga stanja po mir u svijetu jest nit vodilja ove knjige. Trenutani razvoj dogaaja zahtijeva urno objanjenje toga pitanja. Svome njemakom izdavau Jochenu Koppu zahvaljujem na razumijevanju i shvaanju vanosti objavljivanja ove knjige. F. William Engdahl, kobvoz2007.

8. Prvo poglavlje Miinchen, veljaa 2007. PUTIN ISPUTA BOMBU Geografski stoer povijesti Ruski predsjednik Vladimir Putin pojavio se u veljai 2007. godine u Miinchenu kao poseban gost na Meunarodnoj konfe renciji o sigurnosti, nekadanjoj Werkunde Conference, na kojoj je, prema svim mjerilima, odrao izniman govor, iznijevi staja lita koja su na Zapadu iznenadila i zatekla mnoge. Poslije tih njegovih iskrenih rijei upuenih okupljenim sudionicima kon ferencije odrane u veljai u Miinchenu, uslijedila je bujica pro svjeda u medijima i m e u politiarima na Zapadu. Prvi put od raspada Sovjetskoga Saveza, iz 1991. godine, za padni su mediji progovorili o novome hladnom ratu izmeu Zapada i Rusije. Zapravo, ruski je predsjednik u svome govoru samo otvoreno i javno progovorio o procesu koji nije zavrio padom Berlinskoga zida u studenome 1989. godine. Hladni rat, koji je zapoeo potkraj etrdesetih godina prologa stoljea, for malnim stvaranjem Sjevernoatlanskoga vojnoga saveza, u biti nikada nije ni okonan. Upravo su tu injenicu sluatelji na Za padu teko i s nelagodom progutali. Putin je na svjetskoj pozor nici u Miinchenu odigrao ulogu lika iz prie slavnoga danskoga pisca bajka Hansa Christiana Andersena. Ustao je, upro prstom u Georgea W. Busha i uzviknuo, glasno da ga svi uju: "Gle dajte! Car je gol!" 15

9. F. William Engdahl Amerika Vlada, koja je de facto glavni zapovjednik NATO saveza, toliko je poveala svoju vojnu mo tijekom proteklih osamnaest godina, koliko je prolo od raspada Sovjetskoga Save za, da se Rusija osjetila pozvanom reagirati otvoreno i bez uvijanja. O n o to se sasvim jasno poelo dogaati poetkom novoga ti suljea, uvelike pod platem sraunatoga zavoenja u pogrje- nom smjeru i uinkovitih propagandnih akcija o irenju demo kracije u amerikome stilu na bive zemlje Varavskoga pakta i Sovjetskoga Saveza, bilo je vojno sueljavanje kakvo svijet nije vidio od razdoblja Hladnoga rata s poetka pedesetih godina pro loga stoljea. Godine 1948. glavni tvorac pravoga hladnoga rata George F. Kennan, direktor Odsjeka za planiranje politike pri amerikom Ministarstvu vanjskih poslova (State Departmentu) iznio je u jednom internom politikom dokumentu oznaenom kao "vrlo tajno", ciljeve vanjske politike Sjedinjenih Amerikih Drava, koje su gradile poslijeratno carstvo koje je trebalo postati pozna to kao "Ameriko stoljee". Kennan je p o t o m u dokumentu, koji je postao dostupan jav nosti, napisao: "Imamo oko 50% svjetskoga bogatstva, ali samo 6,3% svjetsko ga stanovnitva. Taje suprotnost posebno velika, kao ona izme u nas i azijskih zemalja. U takvoj situaciji ne smijemo pogrijeiti ni postati predmet zavisti i ogorenja. Naa prava zadaa u pred stojeem razdoblju jest osmisliti obrazac odnosa koji e n a m omoguiti da zadrimo taj poloaj suprotnosti, a da pritom ne dvojbeno ne ugrozimo nau nacionalnu sigurnost. Kako bismo to postigli, morat e m o se posve osloboditi sentimentalnosti i sanjarenja. Moramo se posvuda usredotoiti iskljuivo na nae neposredne nacionalne ciljeve. Ne smijemo se obmanjivati time da danas m o e m o sebi priutiti luksuz altruizma i svjetskoga dobroinitelja."1 1 Kennan, George F., Policy Planning Study, PPS/23: Review of Current T r e n d s in U. S. Policy, M e m o r a n d u m by the Director of the Policy Planning 16 STOLJEE RATA 2 Izvorni plan vodeih amerikih planera iz vremena poslije Drugoga svjetskoga rata bio je stvoriti neku vrstu neformalnoga carstva, u kojemu bi se Amerika pojavila kao neosporan vladar u novome svjetskome poretku, koji bi djelovao kroz tada novo stvorenu organizaciju - Ujedinjene narode. Britanski premijer Winston Churchill tvrdoglavo je odbio igrati sasvim oito podreenu ulogu Velike Britanije u ameriko me svjetskome carstvu. To odbijanje dovelo je, potkraj etrde setih godina prologa stoljea, do mnogih otvorenih i prikrive nih britanskih provokacija, to je Staljina navelo na odbacivanje svake pomisli na suradniki odnos sa Sjedinjenim Amerikim Dravama, bilo u Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda bilo na neki drugi nain. Navuena je istinska eljezna zavjesa od tenko va, bombardera i oruja za masovno unitenje, koja je poetkom 1948. godine razdvojila privredu komunistikih drava Varav skoga pakta, ukljuujui i tada tek stvorenu Narodnu Republiku Kinu i Titovu komunistiku Jugoslaviju. U to vrijeme, negdje u razdoblju izmeu poznatoga Chur- chillova govora o "eljeznoj zavjesi", odranoga 1948. u gradu Fultonu, u saveznoj dravi Missouri, i formalnoga stvaranja Sjever noatlanskoga vojnoga saveza, u travnju 1949., u kojemu domini raju Sjedinjene Amerike Drave, geopolitiki prostor poznat kao Euroazija, od rijeke Elbe u Njemakoj preko Trsta, Sofije i Srednje Azije do Kine, bio je hermetiki izoliran od izravnog utjecaja Washingtona i amerike ekonomske politike. Veem dijelu svijeta ostalo je nepoznato ono to je bilo sa svim jasna politika tajnog ustroja vanjske politike Sjedinjenih Amerikih Drava -vojno-industrijskoga segmenta, multinacio nalnih energetskih korporacija, Odjela za nacionalnu sigurnost amerike Vlade, Pentagona, CIA-e, Dravne agencije za nacio nalnu sigurnosti i brojnih posebnih Vladinih tajnih s l u b a - d a

10. F. William Engdahl u svojim rukama ponovno vrsto dre cjelokupan vojni i eko nomski nadzor nad onim to je britanski otac geopolitike sir Halford Mackinder u jednom poticajnom politikom izvjeu iz 1904. godine nazvao "geografskim stoerom povijesti", tj. Ru sijom2 . Za Mackindera i britansko Ministarstvo vanjskih poslova, prije vie od stotinu godina, nadzor nad Rusijom odluivao je o tome tko e, ili tko moe, kontrolirati goleme prostore Euroazije, a time neizravno i cijeli svijet. Mackinder je drao da e se, dok se Europa bude prekomorskim putem irila do Indije, Afrike i osta lih kolonijalnih zemalja, Rusija, usidrena u Istonoj Europi i Srednjoj Aziji, iriti na jug i istok, stvarajui tako golem prostor ljudskih i prirodnih potencijala. Taj golemi prostor ubrzo bi po stao "pokriven mreom eljeznica" te bi tako, prvi put u po vijesti, poveao pokretljivost i postigao strateki vanu kopne nu mo. S takvim geopovijesnim razmiljanjem u pozadini, Mackin der je sredinju sjevernu jezgru Euroazije p r e p o z n a o kao "stoernu dravu" ili "sredinju zemlju" svjetske politike. On je Njemaku, Austriju, Tursku, Indiju i Kinu naveo kao zemlje koje se neposredno naslanjaju na tu sredinju regiju, u obliku "unutarnjeg polumjeseca" oko te sredinje ili stoerne regije. Upozoravao je kako bi "promjena ravnotee moi u korist te sre dinje regije, koja bi rezultirala njezinim irenjem na pograni ne zemlje Euroazije, omoguila koritenje golemih bogatstava azijskoga kontinenta za stvaranje pomorske flote pa bi svjetsko carstvo ve tada bilo na pomolu". Prema Mackinderovu miljenju, samo bi se savez izmeu Rusije i Njemake ili kinesko-japansko carstvo, pod uvjetom da pokori Rusiju, mogli natjecati za prevlast u svijetu. U bilo kojemu 2 Mackinder, sir Halford J., "The Geographical Pivot of History", u D e m o cratic Ideals and Reality (Demokratski ideali i stvarnost), str. 241 242 255 257., 258., 2 6 2 . - 2 6 4 . 18 STOLJEE RATA 2 od ta dva sluaja, pomorska bi fronta bila pridodana bogatstvima toga velikoga kontinenta, to bi stvorilo geopolitike uvjete po trebne za stvaranje velike sile koja bi bila nadmona i na moru i na kopnu. Vanjska politika Velike Britanije, posebice poslije rusko-ja- panskoga rata, koji se vodio 1904. i 1905., pa sve do stvaranja NATO-a 1949. godine, polazila je od Mackinderovih pretpostav ka, pa je svim silama nastojala sprijeiti nastajanje kohezivne euroazijske "stoerne sile", s Rusijom u sreditu, kako svjetska prevlast Velike Britanije ne bi bila ugroena. Ameriki tvorci poslijeratne moi, uaneni u newyorskom Vijeu za meunarodne odnose i oko njega, u Zakladi Rockefel ler i, nadasve, u Rockfellerovim politikim i gospodarskim kru govima, prihvatili su Mackinderovo geopolitiko stajalite kao svoje vlastito. Glavni imbenici Rockefellerova kruga, poput Henryja Kissingera, a poslije i Zbigniewa Brzezinskog, bili su duboko ogrezli u tradiciji Mackinderove geopolitike. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Mackindera je prestini a sopis Foreign Affairs, koji izdaje newyorsko Vijee za meunarod ne odnose, pozvao da ukratko iznese svoje miljenje o geopoli tikim mogunostima u poslijeratnome svijetu. U tome lanku iz 1943. godine, kada jo nije bilo ni spomena o zloslutnom pre dosjeaju Hladnoga rata, koji e uslijediti kao posljedica pravoga rata, Mackinder je rekao: "Neizbjean je zakljuak da se Sovjetski Savez, izie li iz ovoga rata kao pobjednik Njemake, mora drati najveom silom na kugli zemaljskoj. Nadasve, Sovjetski e Sa vez biti sila sa strateki najjaim obrambenim poloajem. Ta sre dinja zemlja najvea je prirodna utvrda na Zemlji. Prvi put u povijesti ima dovoljno ljudstva, po broju i kvaliteti."3 Dvije godine poslije toga, u travnju 1945., britanski premijer Winston Churchill poeo je agitirati i traiti od amerikoga ge- 3 Mackinder, sir Halford J., "The R o u n d World and the W i n n i n g of the Peace", Foreign Affairs, N e w York, svezak 21., broj 4, srpanj 1943., str. 597. - 605. 19

11. F. William Engdahl nerala Dwighta Eisenhowera i predsjednika Roosevelta da od mah zaponu pravi rat protiv Sovjetskoga Saveza, koristei se s 12 zarobljenih njemakih divizija kao topovskim mesom, kako bi se Rusiju jednom zauvijek unitilo. Da ironija bude vea, u svjetlu amerike politike od 1990. godine, amerika je Vlada Churchil- lov prijedlog smjesta odbila kao previe rizian.4 Godine 2007., taj nedovreni posao, kako su na to gledali vodei ameriki politiki krugovi, bilo je krajnje i posvemanje komadanje Rusije kao neovisne stoerne zemlje u Euroaziji. Nuklearne rakete bile su samo jedno iz golemog arsenala oruja i obmana kojima su se koristili kako bi okruili i do kraja unitili jedinu preostalu silu koja bi mogla sprijeiti nastanak potpunog svjetskog amerikog stoljea, onoga to ga je Pentagon nazvao "dominacijom punoga spektra".5 Novi hladni rat U vrijeme Putinova govora u Miinchenu svijet je ve bio duboko u novome hladnom ratu. Taj hladni rat nije zapoela Moskva, ali je u odreenome trenutku bila neizbjeno potaknu ta na reagiranje. Dinamika to ju je potaknula amerika "preven tivna" nuklearna politika pogrjenom je procjenom uinila nuk learni rat mnogo vjerojatnijim negoli tijekom najveih napetosti iz vremena Hladnoga rata i raketne krize na Kubi. Krah u Iraku ili mogunost taktikoga preventivnoga nukle arnog udara na Iran dovoljno su sablasno podsjetili na to. Ali, u 4 Falin, Valentin M., "Russia Would Have Faced World War III Had it not Stormed Berlin", (Rusija bi se nala pred Treim svjetskim ratom da nije izvela juri na Berlin), ruska informativna agencija Novosti, 28. oujka 2005., na en.rian.ru/rian/ indeks.cfm?. 5 Parmar, Inderjeet, ' T o Relate Knowledge and Action", The Impact of the Rocke feller Foundation on Foreign Policy Thinking During America's Rise to Globalism (Utjecaj Zaklade Rockefeller na razmiljanje o vanjskoj politici tijekom uspona Amerike do svjetske velesile), 1939. -1945., Minerva, svezak 40., Kluver Academic Publishers, 2002. 20 STOLJEE RATA 2 usporedbi s onim to je bilo u igri, kada je rije o globalnome vojnome naoruavanju Sjedinjenih Amerikih Drava, protiv Ru sije kao njihova najveega preostaloga svjetskoga protivnika, iz gledali su razmjerno mali. Sjedinjene Amerike Drave eljele su u kontekstu raspada Sovjetskoga Saveza i pojave Republike Rusije 1991. godine, p o m n o preispitati svoju vojnu politiku. Samo su u tome smislu Putinove iskrene rijei u govoru odr anom 10. veljae na Konferenciji o sigurnosti u Miinchenu imale smisla. Putin je u Miinchenu openito govorio o amerikoj viziji "jed- nopolarnoga" svijeta s "jednim sredinjim autoritetom, jednom sredinjom silom i jednim sreditem za donoenje odluka", nazva vi ga "svijetom u kojemu postoji jedan gospodar, jedan vladar. Na kraju krajeva, takav je svijet poguban ne samo za o n e koji su unutar toga sustava, nego i za vlastodrca, jer ga se unitava iznutra!"6 Naravno, nije Putin govorio o Rusiji, nego o jedinoj velesili - Sjedinjenim Amerikim Dravama. Putin je potom preao na bit stvari, rekavi: "Danas smo svjedoci jedne gotovo neobuzdane agresivne uporabe sile, voj ne sile u m e u n a r o d n i m odnosima, sile koja svijet gura u pro valiju trajnih sukoba. Posljedica toga jest da n e m a m o dovoljno snage pronai razumna rjeenja za bilo koji od tih problema. Nemoguim takoer postaje i postizanje bilo kakva politikoga dogovora". Rekao je i ovo: "Svjedoci s m o sve veeg omalovaavanja te meljnih naela meunarodnoga prava. Neovisne zakonske nor me zapravo se sve vie pribliavaju zakonodavnome sustavu jed ne drave. Kada kaem jedne drave, pritom, naravno, mislim prije svega na Sjedinjene Amerike Drave, koje su svoju dravnu granicu prele u svakom pogledu. To je oito u ekonomskoj po- 6 Putin, Vladimir, "Rede des russischen Prasidenten Wladimir Putin auf der 43. M u n c h n e r 'Sicherheitskonferenz'", M u n c h e n , 10. veljae 2007. 21

12. F. William Engdahl litici, u politikim pitanjima i u politici kulture i obrazovanja, koju nameu ostalim narodima. Ali kome se to svia? T k o je time zadovoljan?"7 Tim je rijeima Putin dotaknuo ono to ga u meunarodnoj i vojnoj politici Sjedinjenih Amerikih Drava zabrinjava jo od zavretka Hladnoga rata, okonanoga prije sedamnaestak godi na. Dalje u svome govoru Putin je izrijekom naveo na kakvu vojnu politiku misli. Upozorio je pritom na destabilizirajui uinak "svemirskoga naoruanja" - "nemogue je sankcionirati pojavu novoga, desta biliziraj uega visokotehnolokoga oruja... novo razdoblje suko ba, posebice u svemiru. Rat zvijezda vie nije fantazija, nego stvarnost... Prema miljenju Rusije, militarizacija svemira mo gla bi imati nepredvidive posljedice po meunarodnu zajednicu i izazvati nita manje nego poetak nuklearnoga doba (utrke u naoruavanju - nap. aut.). Potom je Putin izjavio: "Planovi za irenje nekih elemenata sustava proturaketne obrane u Europi mogu nas samo uznemi riti. Kome je potreban sljedei korak onoga to e u ovome sluaju biti neizbjena utrka u naoruanju?"8 Na to je Putin mislio? Malo je ljudi bilo svjesno da su Sje dinjene Amerike Drave, tvrdei kako to ine radi sprjeavanja opasnosti od nuklearnoga napada neke "izopene drave", pri mjerice Sjeverne Koreje ili moda jednoga dana Irana, poetkom 2007. godine najavile postavljanje golemih proturaketnih obram benih postrojenja u Poljskoj i ekoj. U Poljskoj? Radi obrane od balistikih raketa? O emu je sve tu zapravo rije? Potrebno je poznavati neke temeljne vojne pojmove kako bi se shvatilo iznimno provokativnu i opasnu na rav amerike nuklearne politike. 7 Ibid. 8 Ibid. 11 STOLJEE RATA 2 "Kao da se desnom rukom poee po lijevom uhu" Dana 29. sijenja 2007. brigadni general Amerike vojske Patrick J. O'Reilly, zamjenik direktora Pentagonove Agencije za proturaketnu obranu, iznio je amerike planove o postavljanju elemenata proturaketne obrane u Europi do 2011. godine. Pen tagon tvrdi kako cilj toga postavljanja jest zatita amerikih i NATO-ovih postrojenja od opasnosti koje bi mogle doi s Bliskog istoka, a ne iz Rusije. Poslije onoga stoje Putin izjavio u Miinchenu, ameriko Mi nistarstvo vanjskih poslova izdalo je slubeno priopenje u kojemu stoji daje vlada predsjednika Busha "zbunjena uesta lim zajedljivim primjedbama koje o teme sustavu dolaze iz Mo skve". Dva tjedna poslije Putinova govora, tonije, 28. veljae, pred sjednik Agencije za raketnu obranu (Missile Defence Agency) general Henry Obering stigao je iz Washingtona "objasniti" novi ameriki raketni plan za Poljsku i Istonu Europu. Susreo se s 26 veleposlanika iz zemalja lanica NATO-a i iz Rusije. Obering je ustrajao na tome kako je planirani proturaketni sustav posve obrambene naravi te da mu je jedini cilj pruiti zatitu od m o guega napada iz Irana.9 Tvrdnja da je Sjedinjenim Amerikim Dravama potrebna proturaketna obrana u Poljskoj zbog nekakve opasnosti od iran ske rakete, nije ba bila uvjerljiva, posebice kada je zamiljeni cilj bio teritorij Sjedinjenih Amerikih Drava i opasna postrojenja u Europi. Ozbiljni su se analitiari zapitali "zato ne zatraiti od Turske, dugogodinje lanice NATO-a, da Sjedinjene Amerike Drave u njoj postave svoj proturaketni tit, stoje mnogo blie Iranu? Ili moda u Kuvajtu? U Kataru? Ili moda Izraelu? Kao stoje izjavio Putin u svome govoru odranom u Miinchenu: 9 Navod iz Usta Der Spiegel, "Europe Divided over US Missile Defense Plan" (Europa podijeljena po pitanju amerikoga plana o raketnoj obrani), 5. oujka 2007., Spiegel online; engleski na: www.spiegel.de 23

13. F. William Engdahl "Rakete s d o m e t o m od pet do osam tisua kilometara, koje su doista opasnost po Europu, ne postoje ni u jednoj od takozva nih problematinih zemalja. U skorijoj se budunosti, prema svim izgledima, to nee dogoditi. Ne moe se ak ni oekivati. Primjerice, bilo kakva raketa iz Sjeverne Koreje hipotetski ispaljena na ameriki teritorij preko zapadne Europe oito se protivi zakonima balistike. Kao to bismo mi u Rusiji rekli, bilo bi to kao da se desnom rukom poee po lijevom u h u . " 1 0 Tijekom govora odranog u Bruxellesu, u oujku 2007., ge neral Obering rekao je kako amerika Vlada eli postaviti sustav proturaketnih baza i na Kavkazu i u Ukrajini, koja jo nije ni lanica NATO-a. Rusija je tom izjavom bila potaknuta na nepo sredan i otar odgovor. "Taje izjava samo jo jedan dokaz da e amerika strana nastaviti s poveavanjem potencijala za raketnu obranu, to e se sve vie ticati sigurnosti Rusije", pie novin ska agencija Itar-Tass navodei rijei glasnogovornika ruskoga Ministarstva vanjskih poslova Mihaila Kaminjina. "Rusija ponovno izraava zabrinutost zbog amerikih planova 0 raketnoj obrani", dodao je Kaminjin, i nastavio: "Drimo da opseg priprema koje provode Sjedinjene Amerike Drave ne odgovara moguoj opasnosti od raketnog napada. Namjera Sje dinjenih Amerikih Drava da postave elemente proturaketne obrane, koji e postati strateki vani vojni tereni u neposrednoj blizini granice s Rusijom, jest razlog za posebnu zabrinutost. Morat emo ta budua vojna postrojenja imati na u m u u koraci ma koje e Rusija poduzimati u vojnoj politici i planiranju. Takvi su planovi suprotni odredbi N A T O - a koja govori o smanjenju uporabe sile, stoje navedeno u Temeljnom aktu izmeu Rusije 1 NATO-a".1 1 1 0 Ibid. 1 1 Today.az, "Diplomat: US ABM in Caucasus will affect Russian relations with neighbors", (Diplomat: amerika proturaketna obrana na Kavkazu utjecat ce na odnose Rusije s njezinim saveznicima), 10. oujka 2007., na w w w . t o d a v a z 24 STOLJEE RATA 2 Osim Rusije i Kine, nijedna od vie od dvadeset zemalja koje Washington navodi kao proizvoae raketa nema projektile koji bi mogli biti opasni po Europu i Sjedinjene Amerike Drave. Osim Sjeverne Koreje i Irana, sve su ostale drave suraivale sa Sjedinjenim Amerikim Dravama ili su ak bile njihovi izravni saveznici. tovie, Iranu treba jo nekoliko godina da proizvede dalekometne rakete s nuklearnim bojevim glavama, a Sjeverna Koreja je, prema miljenju vojnih strunjaka sa Zapada, u biti vie napuhana nego prava opasnost. Procjenjuje se da balistika raketa iz Pjog Janga, Taepodong- 2, ima domet od .4.300 kilometara. Kada je Sjeverna Koreja u srpnju 2006. testirala dalekometne rakete, ameriki predsjed nik Bush izdao je zapovijed o stavljanju baze Fort Greely na Aljasci u najvii stupanj pripravnosti. Na kraju je raketa pala u Tihi ocean, samo 40 sekunda poslije lansiranja. Ne zna se ni to hoe li Sjeverna Koreja uspjeti nai odgovarajue pouzdane projektile s bojevim glavama. Iran je do poetka 2007. testirao samo rakete s d o m e t o m do 1.600 kilometara. ak se za iranski navodno najsuvremeniji model ahab-5, koji je vjerojatno izvedenica rakete tipa Taepodong, procjenjuje da ima domet od samo 3.000 kilometara. Dakle, ra darske postaje u Istonoj Europi jo neko vrijeme nee otkriti nijednu iraku raketu upuenu prema Americi. U biti, prema miljenu umirovljenog amerikoga general pukovnika Roberta Garda, program proturaketne obrane Sje dinjenih Amerikih Drava jest nastojanje da se osigura obrana od iranskih raketa koje jo ne postoje i s bojevim glavama kakve jo ne postoje. Nadalje, dodao je, Iran je potpuno svjestan da bi ga Sjedinjene Amerike Drave potpuno unitile kada bi ispalio rakete prema Americi.1 2 1 2 Beste, Ralf i dr.: "America's Controversial Missile Shield: W h e r e d o e s Germany Stand?" (Ameriki kontroverzni proturaketni tit. Kakvo je stajalite Njemake?), SPIEGEL ONUNE, 26. oujka 2007., na http://www.spigel.de/in- ternational/spiegel/0.1518 473952.00.html 25

14. F. William Engdahl Moskva je odmah reagirala na najavljene planove Sjedinjenih Amerikih Drava u Istonoj Europi. Dana 5. oujka 2007. zapo vjednik ruskih stratekih snaga general pukovnik Igor Hvorov izjavio je da njegove zrakoplovne snage mogu vrlo lako sprijeiti postavljanje i unititi svu infrastrukturu za proturaketnu obranu u Poljskoj i ekoj, ondje gdje Sjedinjene Amerike Drave pla niraju postaviti dijelove svoga sustava proturaketne obrane (Bal listic Missile Defence, BMD). Dva tjedna prije toga, zapovjednik Stratekih raketnih snaga brigadni general Nikolaj Solovcov nedvojbeno je izjavio kako e Moskva svoj nuklearni arsenal usmjeriti na mjesta s amerikim postrojenjima za proturaketnu obranu bude li Washington i dalje ustrajao na provedbi svojih planova. Dana 10. oujka 2007. ruski je predsjednik Putin, na vojnoj sveanosti dodjele nagrada u Kremlju, odrao govor i objavio podatak da e Rusija tijekom sljedeih osam godina potroiti 190 milijarda dolara, oko pet tisua milijarda rubalja, kako bi do 2015. svoju vojsku i mornaricu opremila modernim naoruanjem. Rekao je kako "situacija u svijetu" nalae potrebu za poboljanjem vojne strukture u Rusiji. "Ne moemo ne uoiti stalne pokuaje da se meunarodne nesporazume rjeava silom, prijetnju me unarodnim sukobima, terorizam, jaanje lokalnih sukoba i irenje oruja za masovno unitenje", rekao je. Bilo je to doslov no ponavljanje onoga to je rekao u svome govoru u Miinchenu, kada je, u veljai, izrijekom spomenuo Sjedinjene Amerike Drave. Putin je u tome govoru rekao i to da e znatan dio tih sred stava biti namijenjen kupnji najsuvremenijeg oruja i opreme te razvoju znanosti i vojne industrije. "Nastojimo integrirati in dustriju za proizvodnju vojne opreme s civilnim gospodarstvom, posebice s onim za visoku tehnologiju", dodao je i nastavio: "Oruane snage jednom zauvijek moraju ponovno otpoeti s (traj nim) provoenjem vojnih vjeba irokih razmjera, lansiranjem raketa i misijama ratne mornarice na udaljenim teritorijima".1 3 26 STOLJEE RATA 2 Jasnim i nedvojbenim rijeima Putin je na sve snanije pro vokacije Washingtona odgovorio otvorenom izjavom da se na stavlja novi hladni rat. Svijet je u novoj utrci u naoruanju. Ta nova utrka, temeljena na nuklearnim raketama, bila je u p u n o m jeku u proljea 2007., oko 17 godina poslije navodnog zavretka Hladnoga rata, koji se vodio izmeu Sjedinjenih Amerikih Drava i Sovjetskoga Saveza. Jedan od rijetkih zapadnjakih glasova za uzbunu zbog naja vljenih amerikih planova o gradnji proturaketnoga tita u Poljskoj i ekoj, bio je glas bivega njemakoga kancelara Ge- rharda Schroedera, koji je de facto zaradio status "neprijatelja" Bushove vlade nakon to se 2003. glasno usprotivio ratu u Iraku. Vjerojatno je zbog te izjave dvije godine poslije toga izgubio mjesto kancelara. Filozofija amerike vanjske politike za vrijeme mandata predsjednika Georgea W. Busha bila je istodobno i jed nostavna i opasna. "Ili ste s nama ili protiv nas. U govoru odranom u Dresdenu 11. oujka 2007., nekoliko dana poslije govora ruskoga predsjednika Putina u Miinchenu, kancelar Schroeder izjavio je da nastojanja Sjedinjenih Amerikih Drava za uspostavom proturaketnoga tita u Istonoj Europi jesu dio pokuaja nastavljanja "sulude politike okruivanja Ru sije" i pritom upozorio da bi to moglo izazvati novu svjetsku utrku u naoruanju.1 4 Amerika politika jo od 1999. godine zahtijeva izgradnju nekog oblika aktivne proturaketne obrane, unato nestanku Hla dnoga rata, a time i opasnosti od sovjetskih ili ruskih interkon tinentalnih balistikih raketa (ICBM-a) ili od lansiranja raketa neke druge drave. U amerikome Zakonu o dravnoj proturaketnoj obrani (Na tional Missile Defence Act) iz 1999. (Public Law 106-38) stoji: 1 3 Today.az, "Pucin says, $ 190 bin funding for military equipment", (Putin izjavio, 190 milijarda dolara uloiti u vojnu opremu), 10. oujka 2007., na www.today.az "Eter Spiegel Online, "Schroeder geiaelt Bushs Raketenabwehr", 11. oujka 2007. www.speigel.de 27

15. F. William Engdahl "Politika Sjedinjenih Amerikih Drava, im to bude tehnoloki izvedivo, jest uspostavljanje uinkovita dravnoga proturaket- nog obrambenog sustava, sposobna obraniti cijeli teritorij Sje dinjenih Amerikih Drava od napada balistikim raketama ogra niena dometa (bilo sluajnog, neodobrenog ili namjernog), za ije se financiranje trai godinje odobravanje sredstava." Raketna obrana bila je jedna od opsesija Donalda Rumsfelda dok je bio ministar obrane. Je li to bilo zastranjenje iznimno militaristike klike oko vlade Busha i Cheneyja ili dio jo zlo- kobnije strategije za svjetskom dominacijom mone elite koja tei postizanju prevlasti u svijetu? Odgovor na to pitanje zapre tan je u politici i djelovanju koji se, uzmu li se sami za sebe, doimaju prilino bezopasnima, ali koji, kada ih stavimo u kon tekst politikih djelovanja amerike Vlade poslije dogaaja od 11. rujna 2001., postaju sve drugo samo ne bezopasni. 28 Drugo poglavlje NEOBINA PRIA RATOVA ZVIJEZDA Poetci amerike proturaketne obrane Program Sjedinjenih Amerikih Drava da po cijelome svijetu izgradi mreu za "obranu" od mogueg napada balistikim rake tama zapoeo je jo 23. oujka 1983., kada je tadanji predsjed nik Ronald Reagan predloio program popularno nazvan "Rat zvijezda", a slubeno "Inicijativa za strateku obranu" (Strategic Defense Initiative). U jednom neslubenom razgovoru s autorom ove knjige, tijekom ruka u Moskvi 1994., bivi direktor ekonomskih stu dija na Institutu za svjetsko gospodarstvo i meunarodne odno se (Institute of World Economy & International Relations, M E MO), iz Sovjetskoga Saveza, rekao je daje Rusija imala golemo financijsko optereenja kako bi odrala korak s amerikim pro gramom Rata zvijezda vrijednim stotine milijarda dolara, stoje na kraju dovelo do gospodarskog kraha Varavskoga pakta, i, da ironija bude vea, do ponovnog ujedinjenja Njemake 1990. go dine.1 Uz poraz u ratu u Afganistanu i smanjenje dravnih priho da od nafte, izazvanih amerikom politikom iz 1986. godine, kada je svjetsko trite preplavila naftom iz Saudijske Arabije, vojna 1 Razgovor izmeu Williama Engdahla i direktora ruske ISSI, u oujku 1994. 29

16. F. William Engdahl industrija SSSR-a nije bila kadra odrati korak bez rizika od ma sovnih graanskih nemira unutar zemalja Varavskoga pakta. NASA i vojne tajne Godine 1986. ameriki svemirski program NASA snala je najvea nesrea od njegova osnutka. NASA-u je, kao civilnu in stituciju, osnovao predsjednik Dwight Eisenhower, Zakonom o nacionalnoj aeronautici i svemiru (National Aeronautics and Space Act) iz 1958. godine, kao pokuaj da se svijetu pokae kako ame rika znanost ima adut kojim moe pobiti veliki uspjeh to ga je Rusija postigla u svemiru sa Sputnikom. Predsjednik je namjer no odluio ostaviti NASA-u izvan nadzora Amerike vojske, kako bi taj program posluio kao sveopi civilni znanstveni poticaj cjelokupnome gospodarstvu. U navedenome zakonu pie: "Kon gres ovime izjavljuje kako politika Sjedinjenih Amerikih Drava jest da se djelovanje u svemiru treba dogaati u mirotvorne svrhe i na dobrobit ovjeanstva." No 28. sijenja 1986. svemirska letjelica Challenger eksplo dirala je pri uzlijetanju i ivot je izgubilo svih sedam lanova posade, estero astronauta i jedan uitelj. NASA-in program Shuttle pokrenut je sedamdesetih godina prologa stoljea kako bi se stvorilo letjelicu za prijevoz tereta u svemir, koja bi se mogla viekratno koristiti. Dotadanju svemirsku letjelicu mo glo se koristiti samo za jednu misiju, poslije ega je bila neupo rabljiva. Prva letjelica, Columbia, lansirana je 1981. godine. Go dinu dana poslije toga lansiran je Challenger, kao druga letjelica amerike svemirske flote. Potom su uslijedili Discovery, 1983., i Atlantis, 1985. Challenger je imao devet uspjenih misija prije toga kobnoga dana 1986., kada se dogodila katastrofa.2 2 Greene, Nick, "Space Shuttle Challenger Disaster - A NASA Tragedy' (Katastrofa svemirske letjelice Challenger - tragedija NASA-e), na: space.about.com/cs/rhallenger/a/challenger.htm 30 STOLJEE RATA 2 Razlozi eksplozije bili su sloeni. No, u biti, eksplozija letjelice bila je povezana sa injenicom da je Pentagon tajno preuzeo tu NASA-inu misiju, kao dio pokuaja militarizacije svemira, no voga programa Rata zvijezda. Po odlasku u mirovinu iz slube koju je obavljao u Vladi, dr. Richard C. Cook, znanstvenik koji je svjedoio Kongresu da je eksploziju izazvalo poznato neispra vno O-prstenje, objasnio je pravi uzrok tragedije Challengera rekavi: "NASA-ino mijeanje civilnih i vojnih prioriteta dovelo je do katastrofe u kojoj se 31. sijenja 1986. dogodila eksplozija Chal lengera. Taj je dogaaj pokazao kako zakuasti motivi i nedosta tak iskrenosti u dravnim programima mogu rezultirati trage dijom". "Dana 9. veljae 1986., gotovo dva tjedna poslije eksplozije Challengera, list New York Times objavio je niz razornih dokume nata. Meu njima je i onaj to sam ga napisao u srpnju 1985. godine i dao Philu Boffeyju, koji o znanstvenim temama pie za list Times. U njemu sam upozorio na moguu katastrofu zbog pogrjenog spoja na O-prstenovima. Time je zapoet cijeli niz otkria, a m e u njima navodi o tome kako su se konstruktori letjelice protivili lansiranju po hladnu vremenu te o tome kako je NASA otprije imala spoznaje o manjkavostima na pojaanim spojevima letjelice". "Ali tek nakon stoje Predsjedniko povjerenstvo, koje je vo dilo istragu o uzrocima te katastrofe, dovrilo posao, shvatio sam zastoje NASA nastavila slati letjelicu i poslije 5. sijenja 1986., kada se, zbog leta po hladnu vremenu, dogodila do danas najvea katastrofa prouzroena manjkavostima na spojevima. Ta se kata strofa dogodila punu godinu dana prije eksplozije Challengera. NASA je to uinila zbog toga to je kriterij za temperaturu na spojitu prilikom lansiranja mogao biti smetnja vojnim letovima to ih je NASA planirala izvoditi za Ameriko ratno zrakoplov stvo iz zrakoplovne baze Vandenberg u saveznoj dravi Kalifor- niji, gdje je vrijeme obino hladnije nego na Floridi. Mnogi od

17. F. William Engdahl tih letova trebali su biti dio pokusa "Rata zvijezda" i tako se pripremati za moguu uporabu "tree generacije" nuklearnog oruja u budunosti, poput rendgenskog lasera.3 Cookovo otkrie o militarizaciji NASA-e sredinom osamde setih godina prologa stoljea, povezanoj s Ratom zvijezda ame rikoga predsjednika Reagana, bilo je samo po sebi dovoljno zlo kobno. Znailo je to da je Amerika vojska potajno krila odluku o primirju i da je jo tada zapoela s "utrkom u naoruanju u svemiru". Nije bilo drugog neposrednog i oitog cilja osim nuk learnog arsenala Sovjetskoga Saveza. No, militarizacija svemira, na koju je Putin upozorio u svome govoru u Miinchenu u veljai 2007. imala je jo jednu novu i uznemirujuu sastavnicu. Tragedija Challengera rezultirala je zastojem u testiranju svemirskoga oruja, koji je trajao sve do 2006. godine. Ali u ne ba zamijeenoj izjavi iz listopada 2006., amerika vladajua trojka - Bush, Cheney i Rumsfeld, sve je to promijenila. "Kada je u listopadu 2006. godine Bijela kua objavila novu nacionalnu politiku djelovanja u svemiru, uz izjave Ministarstva vanjskih poslova to su uslijedile, izazvana je ozbiljna zabrinu tost glede poetka nove elje za militarizacijom svemira", upo zorio je Richard Cook, i dodao: "Dogaaji ukazuju na nasilno irenje nadmoi Sjedinjenih Amerikih Drava izvan stratosfe re, to podsjea na djelovanje Reaganove vlade iz osamdesetih godina prologa stoljea. Tada je bila rije o militarizaciji sve mirskih letjelica i poetku Inicijative za strateku obranu, 'Rata zvijezda', koja je stalno jaala, sve dok testiranje tehnologije svemirskog oruja nije zaustavljeno katastrofom Challengera'". Zatim je dodao: "Do danas, glavni profiter programa Mjesec- Mars jest kompanija Lockheed Martin, s kojom je NASA sklopi- 3 Cook, Richard C. , "Militarization and the Moon-Mars Program: Another Wrong Turn in Space?", (Militarizacija i program Mjesec-Mars - jo jedan po- grjean potez u svemiru?. Global Research, 22. sijenja 2007. na www.globalresearch.ca 32 STOLJEE RATA 2 la najvei ugovor, potencijalno vrijedan 8 milijarda i 150 miliju na dolara. Dionice te kompanije, koja je i do tada bila najvei poslovni partner amerikoga Ministarstva obrane, preko noi su donijele cijelo bogatstvo - porasle su za vie od 7% za samo pet tjedana od te vijesti, koju je NASA objavila u kolovozu 2006. godine." "NASA tome divu od vojno-industrijskoga kompleksa ne plaa 8.15 milijarda dolara kako bi ljudi skakutali po Mjesecu i napu- cavali loptice za golf", istaknuo je Cook, i dodao: "Cilj programa Mjesec-Mars jest dominacija Sjedinjenih Amerikih Drava, kako je dao naslutiti NASA-in upravitelj Michael Griffin rekavi da e se 'moj jezik', odnosno engleski, 'a ne jezik neke druge, hrabrije ili ustrajnije kulture, naratajima prenositi na budue stanov nike Mjeseca'". Cook je jo dodao: "Prvi korak bit e naselje na Mjeseevu junom polu, kako stoji u NASA-inoj najavi iz prosinca 2006. godine. Prema Bruceu Gagnonu iz Globalne mree protiv naoruanja i nuklearne moi u svemiru (Global Network Again st Weapons and Nuclear Power in Space), na kraju e NASA-in plan o osnivanju stalnih baza na Mjesecu pomoi vojnom nadzo ru, dominirati pristupom kako na na planet Zemlju tako i s naega planeta, te odreivati tko e crpiti vrijedna bogatstva s mjeseca u predstojeim godinama". "Izgleda da su NASA-ni planovi", nastavio je Cook, "samo korak natrag prema stanju Hladnoga rata, koje je Meunarodna svemirska postaja (International Space Station, ISS) trebala na dii, s t o j e suprotno NASA-inoj izvornoj misiji". U NASA-inu ovlatenju iz 1985. stoji da "Kongres ovime ustvruje kako je politika Sjedinjenih Amerikih Drava da se djelovanje u sve miru treba dogaati u mirotvorne svrhe i na dobrobit ovjean stva". Poticanje na utrku 2 1 . stoljea, na istaknute poloaje Sune va sustava, to Griffin usporeuje s jagmom naoruanih europ- 33

18. F. William Engdahl skih naroda za kolonijama, nee ostvariti vizionarske ciljeve radi kojih je NASA stvorena".4 U jednom privatnom razgovoru s autorom ove knjige, ono to je Cook rekao izazvalo je jo veu zabrinutost: "Vjerujem da vodei ameriki krugovi zapravo planiraju prvi nuklearni napad na Rusiju. Ali unutar Amerike vojske postoji dubok raskol zato to veina Kopnene vojske, Ratna mornarica i neki dijelovi Rat nog zrakoplovstva jo uvijek dre kako njihova zadaa jest ou vanje sigurnosti Sjedinjenih Amerikih Drava. Onaj dio Ame rike vojske koji tei osvajanju svijeta, pa makar to bilo prvim (nuklearnim) napadom, sastoji se od viih ealona zrakoplovnih snaga, Agencije za proturaketnu obranu i onaj dio civilnoga vod stva (Pentagona), koji je najvie povezan s monim financijskim silama koje su stvarni vladari ove zemlje".5 Bilo je to prilino estoko. Otkriveni dokazi pokazali su da to nije bilo pretjerivanje. Rumsfeld podupire proturaketnu obranu U srpnju 1998., kada je opasnost od nuklearnih balistikih raketa po Sjedinjene Amerike Drave izgledala vrlo daleka, Donald Rumsfeld je amerikom predsjedniku Billu Clintonu podnio izvjee Povjerenstva za procjenu opasnosti od balistikih projektila po Sjedinjene Amerike Drave (Commission to As sess the Ballistic Missile Threat to the United States), takozva noga Rumsfeldova povjerenstva. U tome izvjeu Rumsfeld ukratko navodi ono to dri stra tekom opasnosti po Sjedinjene Amerike Drave. 4 Ibid. 5 Iz privatne prepiske Richarda C. Cooka s autorom ove knjige, 24. oujka 2007. ' 34 STOLJEE RATA 2 "Zajedniko nastojanje jednog broja otvoreno ili potencijal no neprijateljskih zemalja za nabavkom balistikih raketa s bio lokim ili nuklearnim punjenjem jest sve vea opasnost po Sje dinjene Amerike Drave, njihove raspoloive snage, prijatelje i saveznike. Ta opasnost, koja nastaje i dolazi iz nove Koreje, Ira na i Iraka, jest nova opasnost, uz ve postojee arsenale bali stikih raketa Rusije i Kine, drava s kojima trenutano nismo u sukobu, ali koje su i dalje u nesigurnim tranzicijama. Mogu nost opremljenosti tih novih drava balistikim raketama nee se, ni po tonosti ni po pouzdanosti, moi mjeriti s opremljeno sti onih koje su u sustavu Sjedinjenih Amerikih Drava. No mogle bi nanijeti veliku tetu Sjedinjenim Amerikim Dravama, otprilike u roku od pet godina od odluke da tu mogunost posti gnu (u sluaju Iraka deset godina). Tijekom nekoliko od tih go dina Sjedinjene Amerike Drave moda nee ni biti svjesne da je takva odluka donesena. Prijetnja koju Sjedinjenim Amerikim Dravama stvaraju te nove mogunosti koje se pojavljuju mnogo je irih razmjera, mnogo zrelija, i raste mnogo bre od onoga to stoji u izvjeima i procjenama obavjetajne zajednice.6 Vana je injenica da su, jo 1998., tri godine prije dogaaja od 11. rujna 2001., Donald Rumsfeld i visoki ameriki politiki krugovi na nian uzeli Irak, Iran i Sjevernu Koreju, trojac koji je predsjednik Bush poslije nazvao "osovinom zla". Osim toga, vana je i injenica da su se Rumsfeldu u devete- rolanome Povjerenstva prikljuila dvojica najglasnijih neokon- zervativaca, ratnih jastrebova iz Washingtona, Paul Wolfowitz, koji je postao Rumsfeldov zamjenik, i glavni tvorac amerikoga rata u Iraku, te bivi elnik CIA-e James VVoolsev, koji je pre- 5 Rumsfeld, Donald i dr., "Report of the C o m m i s s i o n to Assess the Balli stic Missile Threat to the United States" (Izvjee Povjerenstva za procjenu opasnosti od balistikih raketa po Sjedinjene Amerike Drave), Washington, D. C. 15. srpnja 1998.

19. F. William Engdahl dsjedavao m u t n o m nevladinom organizacijom Freedom House (Kua slobode), koja je bila blisko povezana s amerikom oba vjetajnom slubom, te bio aktivan u nizu promjena politikih reima "obojenim revolucijama" u mnogim zemljama biveg So vjetskoga Saveza, od Gruzije do Ukrajine. ovjek kojega je Rumsfeld izabrao za direktora svoga povjeren stva za obranu od balistikih raketa bio je dr. Stephen Cambone, neokozervativac, jastreb koji je u rujnu 2000. izradio nacrt za kljune dijelove izvjea Projekta za novo ameriko stoljee (Project for a N e w American Century) pod nazivom "Rebuil ding America's Defense" (Obnova amerike obrane). U tome se izvjeu zahtijeva aktivna amerika promjena reima u Iraku, punu godinu dana prije napada od 11. rujna 2001., ali i razvoj tehnologije za voenje etnikog i biolokog rata, utemeljene na utrci u naoruanju. Mnogi autori izvjea, meu kojima su Dick Cheney, Paul Wolfowitz, Cambone i Donald Rumsfeld, nastavi li su s provoenjem tih politikih smjernica unutar Bushove vlade poslije 2 0 0 1 . godine. Dana 8. svibnja Rumsfeld je imenovao Cambonea svojim pomonikom zaduenim za obavjetajne slube. Bio je to nov poloaj, koji je pomonik ministra obrane Paul Wolfowitz opisao ovako: "Taj novi ured zaduen je za sve obavjetajne slube i za nadzor nad svime stoje povezano s obavjetajnim slubama te za funkcioniranje provedbe politike." U praksi, to znai da je Cambone nadzirao Vojno-obavjetajnu agenciju (Defense Intel ligence Agency), Nacionalnu agenciju za snimanje i kartografiju (National Imagery and Mapping Agency), Nacionalnu organiza ciju za izvianje (National Reconnaissance Organization), Agen ciju za nacionalnu sigurnost (National Security Agency), Vojnu sigurnosnu slubu (The Defense Security Service) i Pentagono- vu agenciju za protu-obavjetajno djelovanje na terenu (Coun ter-intelligence Field Activity). Cambone se dva puta tjedno sastajao s vodeim osobama navedenih agencija te s najviim dunosnicima CIA-e i Vijea za nacionalnu sigurnost (National Security Council) i izdavao im zapovjedne naloge. 36 STOLJEE RATA 2 Na vrhuncu svoje karijere u Pentagonu, 2005. godine, prema upuenim izvorima iz amerikoga Senata, Cambone je imao znat nu mo nad oblikovanjem obavjetajnih procjena koje su dolazi le do predsjednika, veu od moi Georgea Teneta ili tadanje predsjednikove savjetnice za nacionalnu sigurnost Condi Rice. Jaanje Camboneove moi bilo je gotovo nevidljivo, sve dok ga skandal oko zatvora u Abu Hraibu nije nakratko prisilno do veo u sredite zanimanja javnosti. Tada ga je njegova uloga u promicanju prevarantske obavjetajne slube, koju je koristio za nagovaranje Kongresa da odobri rat u Iraku, kao i uloga u navod nom davanju ovlasti za sustavno zlostavljanje zatvorenika u Guan- tanamu na Kubi i u zatvoru Abu Harib u Iraku, na nezgodan nain dovela u sredite zanimanja javnosti. Uklanjanje svih pro tivnika njegove nasilnike politike iz redova vojske jo je vie otkrilo pravu namjeru Rumsfeldove proturaketne obrane. Bila je agresivna i ekstremno napadaka. Strateko izvjee Pentagona za Europu i NATO U prosincu 2000., neposredno prije nego stoje Donald Ru msfeld postao ministar obrane, Pentagon je objavio Strateko izvjee za Europu i NATO, iji jedan dio nosi naslov "Protu- raketna obrana ratita". Budui da je rije o slubenom izvjeu amerikoga Ministar stva obrane, taj dokument zasluuje p o m n o prouavanje. U njemu pie: "Proturaketna obrana ratita: Kao dio sveobuhvatnijih nastojanja za poveanjem sigurnosti Sjedinjenih Amerikih Drava te sigurnosti Saveznikih i koali cijskih snaga od napada balistikim raketama i kao nadopuna strategiji protiv irenja oruja, Sjedinjene Amerike Drave trae mogunost za suradnju Proturaketne obrane ratita (Theater Missile Defense, TMD) s partnerima u NATO-u. Ciljevi te sura-

20. F. William Engdahl dnje jesu omoguiti uinkovitu proturaketnu obranu za koali cijske snage... za rakete kratkog i srednjeg dometa. U svojoj stratekoj koncepciji NATO je ponovno ustvrdio postojanje opa snosti od irenja NBC oruja (nuklearnog, biolokog i kemijskog oruja) te balistikih raketa, a Savez je postigao opi sporazum o okvirnim naelima glede ukazivanja na tu opasnost. Kao dio NATO-ova programa DCI, saveznici su se sloili poveati svoje snage koje aktivnom i pasivnom obranom mogu odgovoriti na napade u kojima se koristi nuklearno, bioloko i kemijsko oruje. Saveznici su se nadalje sloili da j e T M D (Proturaketna obrana ratita) nuan za angairane snage NATO-a. .. .Savez poduzima analizu provedivosti te slojevite strukture obrane. Budui da se opasnost od balistikih raketa upuenih na Europu razvija u smjeru raketa dugoga dometa, Savez e trebati razmotriti daljnje mjere obrane i oivotvoriti obranu na podruju gornjega pojasa TMD-a (Proturaketne obrane ratita) i/ ili obra nu od raketa dugoga dometa." Taj se dokument Pentagona potom pretvorio u proturaketnu obranu kontinentalnoga dijela Sjedinjenih Amerikih Drava, pa kae: "Nacionalna proturaketna obrana: Iranu, Iraku, Libiji i Sjevernoj Koreji ne trebaju rakete dugo ga dometa radi zastraivanja susjednih zemalja. U tu svrhu ve imaju rakete kratkog dometa. Te zemlje, zapravo, ele imati rakete dugog dometa kako bi pravile prisilu i priprijetile mnogo uda ljenijim zemljama, onima u Sjevernoj Americi i Europi. O n e po svoj prilici vjeruju kako bi ak mali broj raketa, protiv kojih ne m a m o obrane, bio dovoljan za sprjeavanje djelovanja Sjedinjenih Amerikih Drava u pruanju potpore naim Saveznicima ili ko alicijskim partnerima u kriznim situacijama. Temeljem naih procjena takvih nastojanja, Sjedinjene Ame rike Drave donose zakljuak da se toj prijetnji moramo suprot staviti prije negoli neka od navedenih drava pokua ucijeniti 38 STOLJEE RATA 2 Sjedinjene Amerike Drave i ne dopustiti im zatitu svojih inte resa, ukljuujui i obvezu prema svim naim saveznicima u Euro pi i u drugim dijelovima svijeta. Stoga Sjedinjene Amerike Drave razvijaju sustav nacionalne proturaketne obrane (National Missi le Defense, NMD), koji e svih 50 drava tititi od ogranienog napada, od nekolicine do nekoliko desetaka bojevih glava. .. .Iako Moskva misli suprotno, ogranieni sustav Nacionalne proturaketne obrane (NMD), koji Sjedinjene Amerike Drave razvijaju, nee biti opasan po ruski sustav stratekog zastrai vanja i odvraanja od napada, koji bi mogao svladati nau obra nu, ak i kada bi ruske strateke snage bile na mnogo nioj razini od one koja se predvia prema postojeem ameriko-ruskome stratekom sporazumu o smanjenju naoruanja." Ali u t o m e d o k u m e n t u politike Pentagona iz 2000. godine dolazi do posebnog zaokreta u logikom zakljuivanju. "Sustavom Nacionalne proturaketne obrane kakav predvia mo pojaala bi se vjerodostojnost obveza za pruanje sigurnosti Sjedinjenim Amerikim Dravama te vjerodostojnost NATO-a u cjelini. Ako Sjedinjene Amerike Drave nisu ba zatiene od raketnog napada neke od spornih zemalja, ni Europa nee biti sigurnija. Vea je vjerojatnost da e jedna Amerika koja je manje podlona balistikom raketnom napadu braniti Europu, i ope nito zajednike interese Zapada, od one Amerike koja je pod- lonija takvim napadima. U rujnu 2000. ameriki predsjednik Bill Clinton izjavio je da, iako postoje izgledi da sustav Nacionalne proturaketne obrane, koji moe opravdati nastavak razvoja i testiranja, nema dovoljno podataka o tehnikoj i operativnoj uinkovitosti toga cjelokup noga sustava kako bi se krenulo dalje s njegovom primjenom. U donoenju te odluke razmotrio je mogue vanjske opasnosti, trokove, tehniku izvedbu i utjecaj na nacionalnu sigurnost glede nastavljanja provoenja programa Nacionalne proturaketne obra ne. Odluka predsjednika Clintona omoguit e fleksibilnost no- 39

21. F. William Engdahl voj vladi i sauvati mogunost primjene sustava proturaketne obrane u 2006. i 2007. godini."7 Clintonova je vlada prihvatila kljune preporuke zajedniko ga Rumsfeldova i Camboneova izvjea iz 1998. o obrani od bali stikih raketa. U srpnju 2000., predsjednici Rusije i Kine izdali su zajed niko priopenje po pitanju planova Sjedinjenih Amerikih Drava o izgradnji sustava proturaketne obrane. U tome je priopenju, m e u ostalim, pisalo: "... program Sjedinjenih Amerikih Drava za uspostavu na cionalnoga proturaketnog sustava obrane, koji je zabranjen Spo razumom o antibalistikim raketama, izaziva golemu zabrinu tost. Kina i Rusija dre da je taj program u biti usmjeren ka po stizanju jednostrane vojne i sigurnosne nadmoi. Provede li se, takav e program izazvati vrlo negativne posljedice za sigurnost ne samo Rusije, Kine i ostalih zemalja, nego i samih Sjedinjenih Amerikih Drava, kao i strateke stabilnosti u svijetu. U tome kontekstu Kina i Rusija izraavaju svoje jednoglasno protivljenje navedenome programu."8 U svibnju 2001., u jednoj od svojih prvih vanijih politikih izjava, ameriki predsjednik George W. Bush rekao je: "Dananja Rusija nije na neprijatelj, nego zemlja u tranziciji, koja ima izgleda postati velika i demokratska zemlja, koja odrava mir, kako unutar svojih granica tako i sa svojim susjedima. Vie nema eljezne zavjese. Poljska, Maarska i eka slobo dne su drave, i danas su, uz ponovno ujedinjenu Njemaku, nai saveznici u NATO-u. No ipak je to jo uvijek opasan svijet, ne ba siguran i ne ba predvidljiv. 7 Ameriko Ministarstvo obrane, "Strategy Report for Europe and N A T O Excerpt on Ballistic Missile Defenses" (Strateko izvjee za Europu i N A T O o p r o t u r a k e t n o m sustavu obrane), Washington, D. C, 1. prosinca 2000. 8 Zajednika izjava predsjednika Narodne Republike Kine i Ruske Federacije o p r o t u r a k e t n o j obrani, 18. srpnja 2000., na: www.nuclearfiles.org 40 STOLJEE RATA 2 Mnogo je drava koje posjeduju nuklearno oruje, a jo vie onih koje tee posjedovanju toga oruja. Mnoge posjeduju ke mijska i bioloka oruja. Neke su ve razvile balistiku raketnu tehnologiju, koja e im omoguiti odailjanje oruja za masovno unitenje na velike udaljenosti i nevjerojatnom brzinom, a neke od tih zemalja tu tehnologiju ire po svijetu. Vie od svega uznemirava injenica da su na popisu tih ze malja neke od najmanje pouzdanih drava. Za razliku od razdo blja Hladnoga rata, danas najvea opasnost ne potjee od tisua balistikih raketa u sovjetskim rukama, nego od malog broja raketa u rukama takvih drava... drava kojima su teror i ucjena nain ivljenja. One su u potrazi za orujem za masovno unitenje kako bi zastraile svoje susjede i sprijeile Sjedinjene Amerike Drave i ostale odgovorne drave u pomaganju saveznicima i prijatelji ma u stratekim dijelovima svijeta. Kada je Sadam Husein 1990. napao Kuvajt, svijet se udruio i zajednikim ga snagama prisi lio na povlaenje. Ali m e u n a r o d n a bi se zajednica nala u po sve drukijoj situaciji da je Sadam mogao ucjenjivati nuklear nim orujem. Neki dananji tirani, p o p u t Sadama Huseina, p o t p u n o su obuzeti d u b o k o m mrnjom p r e m a Sjedinjenim Amerikim Dravama. Oni mrze nae prijatelje. Mrze nae vrijednosti. Mrze demokraciju, slobodu i slobodu pojedinca. Mnogima nije stalo ni do ivota svojih graana. U takvome svijetu prijetnja Hlad nim ratom vie nije dovoljna za ouvanje mira i zatitu naih graana, saveznika i prijatelja."9 Bushove izjave iz govora odranoga u svibnju 2001., pola go dine prije dogaaja koji su se zbili 11. rujna 2001., napada na Svjetski trgovaki centar i Pentagon, bile su na vie naina znako vite i sasvim jasan pokazatelj nedostatka otvorenosti amerike 9 Bush, George W., Govor o raketnoj obrani, 1. svibnja 2001., na: w w w . nuclearfiles.org 41

22. F. William Engdahl Vlade kada je rije o razlozima njihove uporne elje za izgra dnjom proturaketne obrane. Predsjednik je ustrajao na injenici kako Rusija nije uzrok sve veih amerikih nastojanja za izgradnju proturaketnoga tita: "Dananja Rusija nije na neprijatelj, nego zemlja u tranziciji, koja ima izgleda postati velika i demokratska drava, koja odrava mir, kako unutar svojih granica tako i sa svojim susjedima. Vie nema eljezne zavjese..." Washington je zapravo ustrajavao, na razini vrhovnoga zapo vjednika, predsjednika, da je njegova izgradnja proturaketne obrane usmjerena samo na teroriste ili male takozvane "izope n e " drave, poput Sjeverne Koreje, Irana, i Iraka. Katkad su na taj popis "osovine zla" stavljali i malu dravu Siriju, iako ne po stoje nikakva izvjea o tome da Sirija ima planove za proizvo dnju takvih raketa. Ali, kako su vojni analitiari, od Moskve i Pekinga pa sve do Berlina, brzo istaknuli, ni teroristi ni neka mala izopena drava nisu sposobni lansirati takve nuklearne rakete. Pojedinosti su nedvojbeno ukazivale na injenicu da namjer na i uporna politika Washingtona, poslije raspada Sovjetskoga Saveza, jest sustavna i neumoljiva tenja, za vrijeme mandata trojice amerikih predsjednika, za postizanjem nuklearne pre moi i apsolutne vojne dominacije na svijetu, ili, kako je to izra zio Pentagon, "dominacije punoga spektra". emu sada proturaketna obrana? O n o to barem u Moskvi i Pekingu postaje sve jasnije jest injenica da iza naoko iracionalnih i proizvoljnih jednostranih vojnih poteza Washington stoji daleko zlokobnija i ira strate gija. Amerika je Vlada pokuala, iako prilino slabo, stvoriti dojam daje njezino zanimanje za proturaketnu obranu poslije rujna 2001. potaknuto novom opasnou - o n o m od terorizma. 42 STOLJEE RATA 2 Za Pentagon i za ameriki politiki ustroj, bez obzira na njihovu stranaku pripadnost, Hladni rat s Rusijom nije nikada zavren. On i dalje traje, ali u preruenom obliku. Tako su mislili i ame riki predsjednici G. H. W. Bush i William Clinton, a i George W. Bush od sijenja 2001. godine. Proturaketna obrana zvuala bi uvjerljivo kada bi za Sjedinjene Amerike Drave postojala opasnost od napada kakve male sku pine islamskih terorista koja bi bila kadra noiima za karton oteti zrakoplov tipa Boeing. Jedini problem jest u tome to pro turaketna obrana nije usmjerena protiv odmetnika, terorista, poput Bin Ladenove Al Kaide, ni protiv drava poput Sjeverne Koreje i Irana. Prema stratezima iz Pentagona, na podruju Sjedinjenih Amerikih Drava ne postoji opasnost od razornog nuklearnog napada. Amerika ratna mornarica i Ratne zrakoplovstvo u pu noj su pripravnosti bombardirati Iran, ak ga i nuklearnim orujem "vratiti u kameno doba", i to samo na temelju sumnje da Iran pokuava razviti neovisnu tehnologiju nuklearnog oruja. Drave poput Irana nemaju mogunosti Ameriku uiniti bespomonom i ugroziti njezinu obranu, a da pritom same ne riskiraju vie struko vlastito unitenje nuklearnim orujem. Proturaketna je obrana nastala osamdesetih godina prologa stoljea, kada je ameriki predsjednik Ronald Reagan predloio razvoj sustava satelita u svemiru i postavljanje radarskih baza po cijeloj kugli zemaljskoj, prislunih postaja i presretaa raketa te ruenje raketa s nuklearnim bojevim glavama prije nego to po gode zadani cilj. Kritiari te njegove zamisli nazvali su je Ratom zvijezda, ali je Pentagon, od 1983., slubeno potroio vie od 130 milijarda dolara na razvoj toga sustava. Poetkom 2002. predsjednik Ge orge W. Bush taj je iznos znatno poveao - na 11 milijarda dola ra godinje. Bilo je to dvostruko vie u odnosu na izdvajanja tijekom mandata predsjednika Clintona. U sljedeih pet godina u proraunu su planirane jo 53 milijarde dolara za financiranje 43

23. Y_ F. William Engdahl 44 Tree poglavlje WASHINGTON OPSJEDNUT NUKLEARNIM NAORUANJEM Tajni plan o postizanju nuklearne premoi Ono to amerika Vlada ne spominje, a na to je ruski pre dsjednik Putin aludirao u govoru to gaje odrao u Miinchenu, jest injenica da proturaketna obrana Sjedinjenih Amerikih Drava uope nema obrambenu osobinu. Naprotiv, vrlo je ofen zivna. Mogunost da mona drava, ona s najvie zastraujuim voj nim strojem, sebi stvori tit za obranu od ogranienog napada, izravno je usmjerena na Rusiju, jedinu nuklearnu silu koja je kadra bilo gdje izvesti vjerodostojan nuklearni protuudar. Uspiju li se Sjedinjene Amerike Drave uinkovito zatititi od mogueg protunapada Rusije na ameriki nuklearni napad, Sjedinjene Amerike Drave mogle bi jednostavno diktirati svoje uvjete, ne samo Rusiji nego i cijelome svijetu. To je ono to vojni analitiari zovu nuklearnom premoi, stoje zapravo i bilo pravi razlog Putinova neobinog govora. Nije Putin bio para noian, nego samo krajnje realan. Sada postaje jasno da amerika Vlada, jo od zavretka Hlad noga rata 1989., nije nikada ni na trenutak prestala teiti nukle arnoj premoi. Za Washington i ameriku elitu Hladni rat i dalje traje. Samo su to "zaboravili" priopiti svijetu. 45 toga sustava. U to nisu ubrojene milijarde o kojima se ne govori, a koje su se preusmjeravale, i koje se potajno preusmjerava, za proturaketnu obranu pomou tajnih "crnih kutija" u proraunu Pentagona.

24. F. William Engdahl Tenja za postizanjem kontrole nad naftom i naftovodima i za izgradnjom vojnih baza diljem Euroazije, pokuaj modernizacije i unaprjeenja podmornike nuklearne flote te kontrole nad stra tekim bombarderom B-52, sve to ima smisla, ali tek kada se sagleda kroz prizmu nesmiljena nastojanja za postizanjem ame rike nuklearne premoi. Bushova je vlada u prosincu 2001. jednostrano opozvala ame- riko-ruski sporazum ABM. To je glavni korak u utrci za dovr enjem svjetske mree proturaketne obrane, koja je klju ame rike nuklearne premoi. Amerika je Vlada jednostavno pre stala potivati svoje obveze preuzete tim m e u n a r o d n i m spo razumom, kako bi mogla nastaviti s nastojanjima oko postizanja nuklearne premoi i s izgradnjom proturaketnoga tita, iako su, prema sporazumu ABM, ta nastojanja izrijekom zabranjena. Osim toga, ameriki je predsjednik pogazio ovlasti koje prema ame rikome Ustavu ima ameriki Kongres. Zloslutno, ali u nacio nalnoj histeriji poslije 11. rujna nije bilo gotovo ni trunka pro svjeda lanova Kongresa. Pravo znaenje amerikoga sustava nacionalne proturaketne obrane uope nije njegov obrambeni karakter, nego upravo su protno - napadaki. Prema pisanju lista The New York Times Magazine od 5 kolovoza 2001., koritenje svemira za usmjeravanje oruja natrag na zem lju ili za navoenje oruja ve je tada bila mogua realnost. "Pla- neri rata osmislili su na desetke vrsta novog uzbudljivog oruja", podsjetio je Hitt. Zatim je dodao: "Razgovor o njemu nije neto o emu vojska eli javno govoriti, mislim pritom na unu ra spravu koja se vodi o proturaketnome titu, ali oni ve neko vrijeme taj razgovor vode u etiri oka". Prema jednoj nedavnoj studiji Pentagona, laserskim vatre nim orujem iz svemira moglo bi se "uspjeno napasti ciljeve na zemlji ili u zraku, taljenjem ili bombardiranjem pilotske kabine, sagorijevanjem kontrolnih kablova, izazivanjem eksplozije spre mita s gorivom, taljenjem ili sagorijevanjem svih senzora i an- 46 STOLJEE RATA 2 tena, izazivanjem eksplozije ili njegovim taljenjem, unitavanjem komunikacijskih veza i vorita sa zemljom te taljenjem ili sago rijevanjem velikog broja razliitih infrastrukturnih stratekih ci ljeva (primjerice brana, industrijskih i obrambenih postrojenja te tvornica oruja), i to u djeliu sekunde. U jednoj drugoj analizi, sadranoj u izvjeu pod naslovom "Zrakoplovne snage 2025", opisani su mali metalni projektili koji se na zemlju ispaljuju iz svemira. Ti projektili, nazvani "mr- ljice", mogu probiti tlo do dubine neto manje od jednog kilo metra i unititi ciljeve poput podzemnih silosa.1 Dr. Robert Bowman, umirovljeni potpukovnik Amerikoga ratnog zrakoplovstva izjavio je da u toj analizi pie "u kojima se odraavaju rezultati istraivanja to smo ih provodili sedamde setih i poetkom osamdesetih godina prologa stoljea. Razlika je u tome to smo tada drali kako su ti rezultati dovoljan razlog za nastavljanje nacionalne politike dranja oruja izvan svemira, dok oni sada mame jastrebove na odbacivanje Sporazuma o ogra nienju nuklearnog naoruanja i na postizanje jo potpunijeg oblika apsolutne vojne nadmoi. U prvome Bushovu proraunu trokovi za laserske borbene postaje bili su etiri puta vei nego li do tada, a njegov novi proraun daje svemirskim ratnicima u biti otvoren raun. Osim toga, preimenovao je i reorganizirao Pentagonov ured za provoenje projekta "Rata zvijezda". Za vrijeme mandata predsjednika Reagana i Busha starijega to se nazivalo Organizacija za inicijativu strateke obrane (Stra tegic Defense Initiative Organization, SDIO). Za vrijeme man data predsjednika Clin tona to je postalo Organizacija za obranu od balistikih raketa (Ballistic Missile Defense Organization, BMDO). Bush mlai pretvorio ju je u Agenciju za proturaketnu obranu (Missile Defense Agency, MDA) i dao joj slobodu za ' Bowman, Robert M.( umirovljen pukovnik Amerikog ratnog zrakoplov stva, "The ABM Treaty: Dead or Alive?" Qe li Sporazum o p r o t u r a k e t n m naoruanju iv ili mrtav?), na: w w w . r m b o w m a n . c o m . / s s n / A B M T r e a t y 2 . h t m 47

25. 0) F. William Engdahl nadzor i izmjene kakve su prije uivali samo tajni programi. Ne bude li Kongres ubrzo djelovao, ta nova neovisna agencija mogla bi preuzeti njihov u biti neogranien proraun i potroiti ga da leko od pomnog pogleda javnosti i Kongresa, na oruje o kojemu neemo znati nita, sve dok se ono ne pojavi u svemiru. Teo retski, tada bi svemirski ratnici vladali svijetom, kadri unititi svaki cilj na zemlji, bez ikakva upozorenja. "Hoe li to novo vrhunsko oruje amerikome narodu do nijeti sigurnost?", zapitao se Bowman. "Teko. Ali e (prema jednoj Vladinoj analizi) omoguiti naoj vladi da odri sve vei jaz izmeu bogatih i siromanih na svijetu. To je pravi razlog zbog kojega se milijarderski "zaviajni kub konzervativaca" i plae nici naftnih kompanija ele rijeiti sporazuma ABM."2 Nacionalna proturaketna obrana - "karika koja nedostaje do prvoga nuklearnoga napada" Sjedinjene Amerike Drave bi ak i s minimalnim protu- raketnim titom mogle napasti ruske raketne silose i podmor niku flotu bez straha od uinkovite odmazde, jer nekoliko pre ostalih ruskih nuklearnih raketa ne bi bilo kadro izvesti uinko vit protunapad, dovoljno snaan da odvrati prvi ameriki nukle arni napad. Sposobnosti obiju strana, Varavskoga pakta i NATO-a, da jedna drugu unite tijekom Hladnoga rata, to su vojni stratezi nazvali M A D (Mutually Assured Destruction, Zajameno uza jamno unitenje), dovela je do zastoja u nuklearnome nao ruavanju. Stanje zajamenog uzajamnog unitenja bilo je za straujue, ali na bizaran nain mnogo stabilnije od onoga koje 2 Hitt, Jack, "Battlefield Space" (Svemir kao bojinica), The New York Times Magazine, 5. kolovoza 2001., str. 30ff. 48 STOLJEE RATA 2 e uslijediti - jednostranog amerikoga nastojanja za postizanjem nuklearne premoi. Mogunost uzajamnoga nuklearnog unitenja, bez odluujue prednosti za bilo koju od tih dviju strana, dovela je do stanja u kojemu je nuklearni rat bio "nezamisliv". Danas Sjedinjene Amerike Drave tee mogunosti nuklear nog rata koji bi bio "zamisliv". I to je ono to je doista "suludo". Ona zemlja koja bude prva imala proturaketni tit bit e de facto "sposobna izvesti prvi nuklearni napad". Potpukovnik Ro bert Bowman, direktor programa proturaketne obrane Amerikoga ratnog zrakoplovstva u vrijeme mandata predsjednika Reagana, potpuno je ispravno proturaketnu obranu nazvao "karikom koja nedostaje do prvog nuklearnog napada." Jo vie uznemiruje injenica to nitko osim aice planera iz Pentagona i nekoliko visokih obavjetajnih dunosnika iz Washin- gtona ne govori o moguim posljedicama amerikih nastojanja oko izgradnje proturaketnoga tita u Poljskoj i ekoj ni o po sljedicama elje za postizanjem nuklearne premoi. Dvolinost amerike politike, s obzirom na iskrene ciljeve izgradnje proturaketnoga tita, jo se vie razotkriva ako razmo trimo tijek esto tajnih pregovora s vladama tih dviju zemalja, Poljske i eke, o tome da Sjedinjene Amerike Drave u tim dvjema bivim lanicama Varavskoga pakta postave postrojenja za proturaketnu obranu, koja bi bila pod kontrolom Sjedinjenih Amerikih Drava. Prema izvorima iz redova poljske Vlade, ti ameriki razgovori s Varavom i Pragom zapoeti su potkraj 2003., samo nekoliko mjeseci poslije pada Bagdada. Jo je vie uznemirilo izvjee od 13. srpnja 2004. o pregovorima o postavljanju proturaketne obra ne, koje Sjedinjene Amerike Drave vode s Poljskom i ekom. Londonski list Guardian pie kako su visoki dunosnici eke Vlade takoer potvrdili da su u tijeku razgovori o gradnji modernih amerikih radarskih postaja u ekoj, kao dio projekta izgradnje proturaketnoga tita. "Vrlo smo zainteresirani za to da postane mo konkretan dio toga sporazuma", izjavio je poljski ministar

26. F. William Engdahl vanjskih poslova Boguslaw Majewski. Zatim je dodao: "S Ame rikancima o tome razgovaramo jo od kraja prole godine". Londonski je list Guardian iz drugih izvora u Varavi doznao kako dunosnici Pentagona pretrauju planinsko podruje na jugu Poljske, precizno odreujui pogodna mjesta za dvije-tri radar ske postaje u svezi s takozvanim programom "Sina Rata zvijezda" (Son of Star Wars). Poljska je izjavila da, osim terena za radare, ele na svome podruju imati i postaju za presretae raketa - veliki armirani podzemni silos iz kojega bi se ispaljivale rakete velikog dometa radi presretanja i unitavanja dolazeih raketa. Prema planovima Bushove vlade, u Sjedinjenim Amerikim Dravama ve se grade dva postrojenja za presretae raketa, jed no u Kaliforniji, a drugo na Aljasci. Takvo postrojenje u Poljskoj bilo bi prvo izvan Amerike i jedino u Europi. "Postrojenje za presretae raketa bilo bi jo privlanije. Poljsku ne bi bilo teko na to nagovoriti", izjavio je londonskom listu bivi poljski ministar obrane Janus Onyszkiewicz. "Znao sam za mogunost postavljanja radara na nekim mjesti ma, ali sam se iznenadio kada sam uo za raketne silose"3 , doz- naje londonski Guardian iz jo jednog izvora u Varavi. Znakovito je to stoje taj poljski ministar obrane, koji je najvie sudjelovao u pregovorima o postavljanju provokativnih amerikih raketa u Poljskoj, sve do veljae 2007., bio Radoslavv "Radek" Sikorski. Sikorski ima 44 godine i britansko dravljanstvo, a usto je i prvi pravi poljski neokonzervativac. Vratio se u Poljsku kako bi ondje promicao projekt amerikih neokonzervativaca - jastre bova rata. Kao mlad ovjek otiao je iz Poljske u Englesku, na Pembroke College u Oxford, i 1984. godine uzeo britansko dravljanstvo. 3 Traynor, Ian, "US in talks over biggest misile defence site in Europe" (Amerika u pregovorima o najveem poligonu za raketnu o b r a n u u Europi), Varava, The Guardian, 13. srpnja 2004. 50 STOLJEE RATA 2 Angloamerika karijera Sikorskoga doivjela je uzlet s pro pau komunizma. Tada ga je uoio Rupert Murdoch, ovjek koji je neokonzervativcima davao financijsku potporu, moni milijarder, vlasnik londonskoga lista Times, tabloida Sun i agresi vne neokonzervativne amerike TV mree Fox. Sikorski je Mur- dochu savjetovao "ulaganje" u Poljsku. Sikorskijeva supruga Anne Applebaum bila je istaknuta amerika novinarka, neokonzerva- tivka. Nakon to je obavljao dunost na nekoliko ne ba visokih poloaja u poljskoj Vladi, godine 2002. otputovao je u Washin gton, gdje je dobio posao kod neokonzervativca, "Kneza tame" Richarda Perlea, kao sveuilini profesor na Perleovu Amerikom poduzetnikom institutu (American Enterprise Institute, AEI) u Washingtonu. Ondje je Perle svome prijatelju Poljaku osigu rao mjesto generalnog direktora organizacije Nova atlantska ini cijativa (New Atlantic Initiative). U Poljsku se Vladu vratio 2005. godine kao ministar unutarnjih poslova. Nevjerojatna injenica u svezi sa zvjezdanom karijerom go spodina Sikorskog jest to to je kao generalni direktor Nove at lantske inicijative na Amerikom poduzetnikom institutu pri premao dokumente o N A T O - u i proturaketnoj obrani. Pentago- nova postrojenja raketne obrane na obrambenoj crti s Rusijom, iz 2006., bila su dio projekta amerike Vlade, koji su godinama prije toga zapoeli prijatelji Sikorskoga u Washingtonu. Bio je to do tada najopasniji pothvat te tajne klike, koji je ve tada poka zivao njihovu sklonost opasnoj i suludoj politici visokog rizika.4 Amerika izgradnja poligona za raketnu obranu u Poljskoj i ekoj podrazumijeva amerika raketna postrojenja udaljena samo nekoliko minuta od potencijalnih ruskih ciljeva. Nitko ne bi znao sadre li ili ne sadre amerike nuklearne rakete pa bi to A Ameriki poduzetniki institut za javnu politiku, Washington, D. C, Radek Sikorski, na njihovoj slubenoj w e b stranici: h t t p : / / w w w . a e i . o r g / s c h o - lars/ scholarID.64/scholar.asp 51

27. F. William Engdahl dovelo svijet do mogueg povlaenja otponca za nuklearni rat, sraunato ili pogrjenom procjenom, daleko opasniji od krize koja je nastala zbog izgradnje NATO-ovih baza za rakete Per shing iz osamdesetih godina prologa stoljea. To u sjeanje priziva dokument koji postaje strateki nacrt za obrambenu i vanjsku politiku poslije dolaska Georgea W. Busha u Bijelu kuu, u sijenju 2001., pod naslovom "Obnova ame rikoga obrambenog sustava" - izvjee iz rujna 2000. o projektu amerikih jastrebova zvanom Projekt za novo ameriko stoljee, iji su tvorci bili Dick Cheney i Don Rumsfeld, uz neokonzerva- tivce Roberta Kagana, Paula Wolfowitza, Stephena Cambonea i mnoge druge, koji su poslije toga zauzeli kljune poloaje u Bushovoj vladi. U njihovu stratekom dokumentu, Projektu za novo ameriko stoljee, stoji: "Sjedinjene Amerike Drave mo raju razviti i koristiti raketnu obranu u svijetu za obranu ame rike domovine i amerikih saveznika te omoguiti sigurnu bazu za demonstraciju moi Sjedinjenih Amerikih Drava na cijelo me svijetu".5 Vana biljeka uz skupinu iz Projekta za novo ameriko stoljee jest injenica da je 2007. godine amerika veleposlanica pri NATO-u bila Victoria Nuland, i sama strunjakinja za odnose s Rusijom, supruga neokonzervativca Roberta Kagana, predsjed nika projekta zvanog "Obnova amerikoga obrambenoga susta va", koji je sastavni dio "Projekta za novo ameriko stoljee".6 Prije negoli je, u sijenju 2001., postao ministar obrane u Bushovoj vladi, Rumsfeld je, osim stoje sudjelovao u Projektu za novo ameriko stoljee, skraeno PNAC-u, bio na elu Pre dsjednikoga povjerenstva koje je zagovaralo izgradnju i primjenu proturaketnoga tita za Sjedinjene Amerike Drave. 5 Donnelly, T h o m a s , Kagan, Donald i dr.: "Rebuilding America's Defences: Forces and Resources for a N e w Century" (Obnovaamerikoga sustava obrane: Snage i mogunosti za novo stoljee). Projekt za novo ameriko stoljee, Washin gton, D. C, rujan 2000., d o s t u p n o na: http://vvww.newamericancentury.org/ RebjjiJdingAmericasDefenses.pdf. 6 Ibid. 52 STOLJEE RATA 2 Vlada Busha i Cheneyja toliko je nestrpljivo udila za ostva renjem svojih planova o raketnoj obrani, da su predsjednik Bush i ministar obrane Rumsfeld zapovjedili nepotivanje uobiajene procedure glede provjere, nune za utvrivanje uinkovitosti toga vrlo sloena sustava. Rumsfeldovu programu proturaketnoga tita snano se uspro tivilo vojno zapovjednitvo. Dana 26. oujka 2004. etrdeset devet amerikih generala i admirala potpisalo je Otvoreno pismo pre dsjedniku, u kojemu ga mole za odgodu projekta o raketnoj obrani. U pismu se navodi: "Amerika tehnologija, kojom se Sje dinjene Amerike Drave ve koriste, moe precizno odrediti mjesto lansiranja balistikih raketa. Stoga postoji vrlo mala vjerojatnost da bi se neka drava usudila napasti Sjedinjene Amerike Drave ili dopustiti teroristima da to uine s njezina teritorija, raketom opremljenom orujem za masovno unitenje, jer bi time riskirali svoje potpuno unitenje budui da bi uslijedila razorna amerika odmazda". Ta etrdesetdevetorica generala i admirala, meu kojima je bio i admiral William J. Crowe, bivi naelnik Zdruenoga stoera oruanih snaga, ovako je argumentirao svoje stajalite: "Kao to ste rekli, gospodine predsjednie, na najvei prioritet jest sprijeiti teroriste da steknu oruje za masovno unitenje i da ga upotrijebe. Slaemo se s time. Stoga, kao vojno odgovoran tijek djelovanja, predlaemo odgodu operativnog koritenja sku poga i neprovjerenoga sustava GDM (Ground Based Missile Defence, Kopnena proturaketna obrana), i da ta udruena finan cijska sredstva usmjerite na ubrzane programe za osiguravanje brojnih terena na kojima se nalaze nuklearno oruje i ostala sre dstva, te tako zatitite nae luke i granice od terorista koji bi u Sjedinjene Amerike Drave mogli pokuati prokrijumariti oruje za masovno unitenje".7 7 Ponovno tiskano u Center for A r m s Control and Non-Proliferation, "Brie fing Book on Ballistic Missile Defense", Washington, D. C, svibanj 2004., na: http://www.armscontrolcenter.org/resources/20040501 bb n m d . p d f 53

28. F. William Engdahl Pripreme za prvi nuklearni napad Ali ti iskusni vojni veterani nisu rekli da su Rumsfeld, Che ney, Bush i kompanija imali p o t p u n o drukije planove, koji se nisu ticali teroristikih prijetnja izopenih drava. Tragali su za dominacijom punoga spektra, novim svjetskim poretkom i potpu n o m eliminacijom Rusije kao potencijalnoga protivnika u utrci za moi. Oito je da uurbanost Sjedinjenih Amerikih Drava oko iz gradnje proturaketnoga obrambenog tita nije bila usmjerena na Sjevernu Koreju, kao ni na teroristike napade. Bila je usmjere na na Rusiju, a uz nju, iako neto manje, na daleko skromnije nuklearne kapacitete Kine. Kao to je 49 generala napisalo u svome pismu predsjedniku, 2004. godine, Sjedinjene Amerike Drave ve imaju vie nego dovoljno nuklearnih bojevih glava, kojima mogu pogoditi tisue bunkera ili peina potencijalno izopenih drava ili tamo nekakva Osame bin Ladena. U oujku 2006. godine dva amerika vojna analitiara, Kier Lieber i Daryl Press, u lanku objavljenom u utjecajnom asopi su Foreign Affairs Vijea za meunarodne odnose iz N e w Yorka, napisali su: "Da je nuklearna modernizacija Sjedinjenih Ame rikih Drava doista usmjerena na izopene drave ili teroriste, amerikim nuklearnim snagama ne bi trebalo jo dodatnih ti suu bojevih glava, koje e se dobiti modernizacijskim progra m o m W-76. Drugim rijeima, izgleda da je dananja i budua amerika nuklearna sila nakanila provesti preventivni napad sa svrhom razoruavanja Rusije ili Kine". Ti autori zakljuuju: "Prvi put u gotovo 50 godina Sjedinjene Amerike Drave danas su na pragu postizanja nuklearne pre moi. Vjerojatno e ubrzo, ve s prvim napadom, biti omogue no unitenje dalekometnog nuklearnog arsenala Rusije ili Kine. Taj dramatian zaokret u nuklearnoj ravnotei snaga rezultat je niza poboljanja u amerikim nuklearnim sustavima, nagloga smanjenja ruskog arsenala i vrlo sporih koraka modernizacije 54 STOLJEE RATA 2 nuklearnih snaga Kine. Ako Washington ne p