Upload
others
View
30
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
UNIVERZITET CRNE GORE
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE
Božidar Knežević
UTICAJ ANTROPOMETRIJSKIH KARAKTERISTIKA NA
KOORDINACIONE SPOSOBNOSTI DJECE MLAĐEG
ŠKOLSKOG UZRASTA
(Završni rad)
Nikšić, 2016.godine
ii
UNIVERSITY OF MONTENEGRO
FACULTY FOR SPORT AND PHYSICAL EDUCATION- NIKSIC
Božidar Knežević
THE INFLUENCE OF ANTHROPOMETRIC CHARACTERISTICS
UPON COORDINATIONAL ABILITIES OF THE YOUTH SCHOOL
CHILDREN
(Final paper)
Niksic, 2016th year
iii
PODACI I INFORMACIJE O STUDENTU
Ime i prezime: Božidar Knežević
Datum i mjesto rođenja: 27.05.1991. godine u Pljevljima
Naziv završenog osnovnog studijskog programa i godina diplomiranja: Osnovne
akademske studije - Fizička kultura, 2015 godine.
INFORMACIJE O ZAVRŠNOM RADU
Naziv postdiplomskog studija: Akademske postdiplomske specijalističke studije -
Fizička kultura.
Naslov rada: Uticaj antropometrijskih karakteristika na koordinacione
sposobnosti kod djece mlađeg školskog uzrasta.
Fakultet na kojem je rad odbranjen: Fakultet za sport i fizičko vaspitanje u
Nikšiću.
UDK, OCJENA I ODBRANA ZAVRŠNOG RADA
Datum sjednice Vijeća fakulteta na kojoj je prihvaćena tema: ________________
Datum prijave završnog rada: _________________________
Komisija za odbranu rada – 1. Predsjednik komisije: doc. dr Dragan Krivokapić
2. Mentor: Doc.dr Aldijana Muratović
3. Član: Prof. dr Dobrislav Vujović
Datum odbrane završnog rada: 31.01.2017.
iv
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrdi da li postoji statistički značajan uticaj
antropometrijskih karakteristika na koordinacione sposobnosti djece mlađeg školskog
uzrasta. Na uzorku od 35 ispitanika muškog pola, uzrasta 9 i 10 godina, učenika osnovne
škole „Boško Buha“ iz Pljevalja, primjenjena su 3 mjerna instrumenata za procjenu
antropometrijskih karakteristika i 6 za procjenu koordinacionih sposobnosti. Podaci
dobijeni istraživanjem obrađeni su postupcima deskriptivne statističke procedure, a uticaj
antropometrijskih karakteristika na koordinacione sposobnosti obrađen je regresionom
analizom.
Rezultati su pokazali relativno visok koeficijent multiple korelacije između dva
testa za procjenu koordinacionih sposobnosti (MVLR, R - .597; MKOOP, R -.697) i
antropometrijskih karakteristika. Koeficijenti determinacije (R Square) kod ova dva testa
pokazuju objašnjenost (MVLR, 36% ukupnog varijabiliteta .357) i (MKOOP, 37.5%
ukupnog varijabiliteta .375). Nivoi značajnosti iznose Sig = .002 i Sig = .003, što znači
da su povezanosti prediktorskog sistema varijabli i kriterijskih varijabli statistički
značajne. Koeficijenti multiple korelacije kod ostala četiri testa pokazali su se kao
relativno niski, te da su nivoi značajnosti odnosno povezanosti prediktorskih sistema
varijabli i kriterijskih varijabli statistički beznačajni.
Ključne riječi: antropometrijske karakteristike, osnovna škola, koordinacione sposobnosti
v
Abstract
The aim of this study was to determine whether there is statistically significant
influence of anthropometric characteristics upon coordinational abilities of the youth
school children. On a sample of 35 male respondents, from primary school Bosko Buha
in Pljevlja age (9-10 years ± 6 months), 3 anthropometric measures and 6 tests for
assessment of the coordinational abilities have been used for the assessment of the
possible influences. Data obtained from the survey have been analyzed using descriptive
statistical procedures, and the influences of anthropometric characteristics upon
coordinational abilities have been checked using the method of regression analysis.
The results have shown relatively high coefficent of multiple correlations
betweeen two tests for assessment of coordination (MVLR, R - .597; MKOOP, R -.697)
and anthropometric measurments. The coefficients of determination of these two tests (R
square) provide the explanation of (MVLR, 36% of overall variability .357) and
(MKOOP, 37.5% of overall variability .375). The levels of significance are Sig = .002
and Sig = .003, which means that interconnection between the predictor system of
variables and the criteria variables are statistically significant. The coefficients of
multiple correlations of the other four tests have shown relatively low results, and the
levels of significance have show that the predictor systems of all variables and the
criteria variables are statistically insignificant.
Key words: anthropometric characteristics, primary school, coordinational abilities
vi
SADRŽAJ
1. UVODNA RAZMATRANJA .......................................................1
2. TEORIJSKI OKVIR RADA .........................................................2
2.1 Definicija osnovnih pojmova .................................................2
2.2 Pregled dosadašnjih istraživanja .............................................4
3. PROBLEM, PREDMET I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ...............7
4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA ......................................................8
5. METOD RADA ............................................................................9
5.1 Tok i postupci istraživanja .....................................................9
5.2 Uzorak ispitanika ...................................................................9
5.3 Uzorak mjernih instrumenata …………………....................10
5.4 Opis mjernih instrumenata ....................................................10
5.5 Statistička obrada podataka ...................................................14
6. INTERPRETACIJA REZULTATA ...........................................15
6.1 Rezultati deskriptivne statistike ............................................15
6.2 Rezultati komparativne analize .............................................17
7. ZAKLJUČAK .............................................................................27
Literatura ......................................................................................28
1
1. UVODNA RAZMATRANJA
Uticaj tjelesnog vježbanja odnosno tjelesne i zdravstvene kulture u širem smislu
zavisi od brojnih faktora. Svako razvojno razdoblje ima svoja obilježja po kojima se
razlikuje od drugih razvojnih razdoblja, te na osnovu toga nastavnik ih mora poznavati
kako bi mogao reagovati na određene promjene (Findak, 2001).
Antropometrija (somatometrija) je metoda mjerenja čovjekovog tijela, odnosno
pojedinih dijelova tijela, kojom se kvantitativo određuju morfološke osobine i sagledava
objektivna slika stanja rasta ispitivane osobe. Antropometrijskim mjerenjima se mjere
promjene u rastu kostiju, mišića kao i potkožnog masnog tkiva. Mjerenje potkožnog
masnog tkiva je jako bitno jer su osobe koje imaju odstupanja od normalnih vrijednosti u
grupi koja ima povišen rizik od oboljenja kardio - vaskularnog sistema, hipertenzije,
artritisa, diabetesa i nekih oblika kancera. Upravo nam ove činjenice pokazuju koliko su
važna antropometrijska mjerenja i vodi nas do zaključka da antropometrijske
karakteristike zavise od raznih faktora. Tako možemo reći da su one rezultat interakcije
biološkog naslijeđa, osnovnih zakona rasta i razvoja kao i drugih činilaca kao što su
bavljenje sportskim aktivnostima i ishrane djece.
Koordinacija predstavlja jednu od najvažnijih sposobnosti koja djeluje u
realizaciji svake motoričke strukture, od najjednostavnijih pa do najsloženijih oblika
gibanja. Upoređujući koordinacione sposobnosti s drugim sposobnostima, kao što su
snaga, brzina, fleksibilnost i izdržljivost, koje predstavljaju bazu za vrhunsko izvođenje u
smislu tjelesne kondicije, dobra koordinacija neophodna je za usvajanje vještina i njihovo
usavršavanje. Zato se kaže da je ona usko u vezi s tehnikom sportske grane. Kada
govorimo o razvoju koordinacije kod djece važno je uzeti u obzir senzibilne faze razvoja
ove sposobnosti (najveći uticaj na razvoj od 6. - 12. godine) što ukazuje kada treba
krenuti s ciljanim razvojem cijelog niza temeljnih vještina (koordinacijska baza) koje će
im pomoći da postanu kompletni sportisti prije nego počnu treniranje određenog sporta.
2
2. TEORIJSKI OKVIRI RADA
2.1 Definicije osnovnih pojmova
Sport predstavlja takmičenje više ljudi u nečem zajedničkom za sve učesnike.
Redosljed uspješnosti se određuje u metrima (daljina, visina), u jedinici vremena (brzina,
izdržljivost), u kilogramima (snaga, sila), u poenima (sportske igre, pojedinačno i
grupno) i u bodovima (ocjenjivanje) (Bjelica, 2006).
Antropometrija je metod mjerenja morfoloških karakteristika ljudskog tijela i
njegovih segmenata. Pri ispitivanju fizičke razvijenosti mjere se: visina, težina, obimi
(trbuha, grudi, podkoljenice, nadlaktice), debljina nabora kože i biakromijalni,
bideltoidni i bikristalni dijametri.
Varijabla je promjenljiva veličina, odnosno svaka izmjerena veličina izražena
nekom mjernom jedinicom (Perić, 1994).
Hipoteze predstavljaju teorijske dopune izvjesnih praznina u poznavanju određene
pojave ili čitave oblasti pojava čiji su samo izvjesni djelovi poznati (Perić, 2006).
Test je svaki standardizovan postupak naučne, logičke ili empirijske provjere
tačnosti neke misaone konstrukcije ili praktična provjera funkcionisanja nekog sistema
(uređaja, oruđa, leka, organizma i sl). Da bi se uspješno koristio, test mora imati
određene metrijske karakteristike: valjanost (validnost), pouzdanost (relijabilnost),
osjetljivost i objektivnost (Perić, 2006).
Koordinacione sposobnosti ili koordinacija je zajedničko ime za sposobnosti
determinisane centralnim nervnim sistemom, koje omogućavaju sportisti da organizuje i
izvede mišićnu aktivnost kako bi sproveo zamišljeno kretanje (Weineck, 2000).
Transverzalno istraživanje je ono koje se odvija u jednoj vremenskoj tački i
najčešće se organizuje radi deskripcije izvjesne pojave, zatim radi analize relacija između
dvije ili više korespodentnih pojava i na kraju radi utvrđenja latentne strukture nekog
antropološkog prostora (Perić, 2006).
Morfološke karakteristike nose informacije o specifičnostima građe čovječijeg
tijela, odnosno o dimenzionalnosti perifernog lokomotornog podsistema. Smatra se da
3
latentnu strukturu morfoloških karakteristika sačinjavaju četiri dimenzije (Kurelić i sar.
1975):
longitudinalna dimenzionalnost skeleta
transverzalna dimenzionalnost skeleta
cirkularna dimenzionalnost tijela i tjelesne mase
potkožno masno tkivo.
Longitudinalna dimenzionalnost skeleta odgovorna je za rast kostiju po dužini i za
sve longitudinalne (dužinske) mjere, bez obzira da li se radi o kostima vertikalne ili
horizontalne ravni (Kurelić i sar. 1975).
Transverzalna dimenzionalnost skeleta odgovorna je za rast skeleta u širinu,
naročito zglobova, kostiju karličnog i ramenog pojasa (Kurelić i sar. 1975).
Cirkularna dimenzionalnost tijela definisana je masom tijela i njenim obimima. Na
ovu dimenziju uglavnom veći uticaj imaju egzogeni faktori, među kojima posebno
mjesto zauzima sistematsko tjelesno vježbanje (Kurelić i sar. 1975).
Potkožno masno tkivo odgovorno je za sve mjere kožnog nabora. Uticaj na njega,
uglavnom, imaju egzogeni faktori, i to prije svega ishrana, sistematsko tjelesno vježbanje
i režim života. Uticaj endogenih faktora je u nešto manjoj mjeri (Kurelić i sar. 1975).
4
2.2 Pregled dosadašnjih istraživanja
Za potrebe ovog istraživanja izdvojiće se jedan broj radova koji imaju slične
karakteristike kao ovo istraživanje.
Kostić i sar. (2009) su sproveli istraživanje čiji je cilj bio da se utvrdi kakve su
relacije između antropometrijskih karakteristika i koordinacionih sposobnosti na
uzorcima djevojčica i dječaka. 91 dječak i 85 djevojčica je činilo uzorke ispitanika. Svi
oni pohađaju prvi razred osnovnih škola grada Niša. Primjenjene su tri mjere za procjenu
longitudinalne dimenzionalnosti (tjelesna visina, dužina noge, dužina ruke), tri mjere za
procjenu transverzalne dimenzionalnosti (širina ramena, širina karlice, širina kukova), pet
mjera za procjenu cirkularne dimenzionalnosti i mase tijela (tjelesna težina, obim
grudnog koša, obim nadlaktice, obim natkoljenice, obim struka) i pet mjera za procjenu
potkožnog masnog tkiva (kožni nabor tricepsa, kožni nabor lopatice, kožni nabor trbuha,
kožni nabor potkoljenice, srednja vrijednost kožnog nabora tijela). Za procjenu
koordinacionih sposobnosti primjenjeni su mjerni instrumenti: Preskakanje horizontalne
vijače, 20 iskoraka sa provlačenjem palice i Trčanje i valjanje (novokonstruisani test).
Multivarijantna analiza varijance je pokazala da postoji statistički značajna razlika u
koordinacionim sposobnostima između dječaka i djevojčica na nivou p=0.003. Između
antropometrijskih karakteristika i koordinacionih sposobnosti ne postoji statistički
značajna povezanost na uzorku dječaka, dok na uzorku djevojčica postoji. Dobijeni
kanonički faktor antropometrijskih karakteristika je definisan kao faktor transverzalne,
cirkularne dimenzionalnosti i potkožnog masnog tkiva, a kanonički faktor koordinacionih
sposobnosti je definisan kao generalni faktor koordinacije.
Pavlović i sar. (2013) na uzorku od 150 djece predškolskog uzrasta od 4 do 6
godina, koji su izvučeni iz populacije djece u predškolskim ustanovama i vrtićima u
Užicu, primenjeno je 7 testova za procjenu motoričkih sposobnosti i 5 testova za
procjenu morfoloških karakteristika. Predmet ovog istraživanja je u vezi sa relacijama
kožnih nabora i motoričkih sposobnosti djece predškolskog uzrasta oba pola, dok je cilj
da se ukaže koliki je značaj te korelacije. Primjenom Pirsonove korelacije, utvrđeno je da
postoji statistički značajna korelacija između kožnih nabora i izdržaja u zgibu, zatim
kožnih nabora i poligona natraške kod dječaka, dok kod djevojčica postoji korelacija
5
između kožnih nabora i izdržaja u zgibu, dok relacija između kožnih nabora i poligona
natraške ne postoji u značajnoj mjeri.
Petković (2004) na uzorku 58 gimnastičarki, starih sedam do devet godina iz
osam gradova Srbije i Crne Gore primjenio je set od deset prediktorskih varijabli za
procjenu situaciono - motoričke koordinacije i set od pet kriterijumskih varijabli za
procjenu takmičarske uspješnosti gimnastičarki. Primjenom kanoničko-korelacione
analize utvrđene su relacije situaciono - motoričke koordinacije sa takmičarskom
uspješnošću u sportskoj gimnastici. Relacije su iskazane kroz dva značajna faktora.
Dvodimenzionalna struktura situaciono - motoričke koordinacije ukazuje da je prvi
faktor odgovoran za brzinu izvođenja složenih motoričkih zadataka, a drugi za
koordinaciju u ritmu, tačno izvođenje složenih motoričkih zadataka i preciznost
izvođenja pokreta rukama u sagitalnoj i frontalnoj ravni pod zadatim uglovima. U okviru
dvodimenzionalne strukture takmičarske uspješnosti gimnastičarki moguće je smisaono
interpretirati drugi faktor koji je odgovoran za generalnu uspješnost jer ga značajno
definišu sve varijable za procjenu uspješnosti izvođenja kratkih sastava na pojedinačnim
spravama (preskok razboj, greda, parter) i višeboj.
Đurašković i sar. (2009) su izvršili istraživanje čija je svrha da se potvrdi ili
negira hipoteza o nepostojanju statistički značajnih razlika između dječaka i djevojčica
grada Niša u antropometrijskim mjerama. Uzorak ispitanika činio je 91 dječak i 85
djevojčica koji pohađaju prvi razred osnovnih škola i imaju u prosjeku sedam godina.
Izmjereno je 17 antropometrijskih mjera uključujući BMI, koje su pokrivale prostor
longitudinalne, transferzalne, cirkularne dimenzionalnosti i potkožnog masnog tkiva.
Razlike u antropometrijskim mjerama između dječaka i djevojčica utvrđene su
izračunavanjem Studentovog t-testa. Rezultati su pokazali da ne postoji statistički
značajna razlika u mjerama antropometrijskih karakteristika. Međutim, postoji numerička
razlika u mnogim parametrima između subuzoraka, kao i velika razlika unutar grupa što
je ukazalo na izraženu heterogenost grupa u pogledu procenjivanih karakteristika. Pri
istraživanjima antropometrijskih karakteristika na ovom uzrastu ispitanika potrebno je
obratiti pažnju ne samo na kalendarsku, već i na biološku starost.
Pavlović i sar. (2014) su imali za cilj procjenu i upoređivanje efekata primjene
nastavne metode poligon kompleksnih kretnih zadataka, na razvoj koordinacije učenika.
6
Uzorak je činilo 108 učenika osnovne škole, uzrasta od 10 do 11 godina, koji su
randomizirani u kontrolnu (n=53) i eksperimentalnu grupu (n=55). U okviru časova
redovne nastave, kontrolna grupa je realizovala sadržaje nastave fizičkog vaspitanja
predviđene nastavnim planom i programom sa pojedinačnim elementima poligona, dok
je eksperimentalna grupa bila pod tretmanom primjene poligona kompleksnih kretnih
zadataka. Istraživanje je trajalo tri mjeseca, u okviru kojeg su obje grupe testirane testom
koordinacija sa palicom. Testiranje učenika je urađeno na početku istraživanja i nakon
sprovedenog tretmana. Dobijeni podaci su obrađeni primjenom univarijantne analize
kovarijanse i T-testa uparenih uzoraka. Ustanovljeno je da poligon kompleksnih kretnih
zadataka ima značajan uticaj na poboljšanje koordinacije kod učenika u eksperimentalnoj
grupi (p=.000), što ukazuje na intenzivniju primjenu ovakvog organizacionog vida
vježbanja u nastavi fizičkog vaspitanja.
7
3. PROBLEM, PREDMET I CILJ ISTRAŽIVANJA
Problem ovog istraživanja predstavlja uticaj antropometrijskih karakteristika na
koordinacione sposobnosti djece mlađeg školskog uzrasta.
Predmet istraživanja su antropometrijske karakteristike i koordinacione
sposobnosti djece mlađeg školskog uzrasta.
Generalni cilj ovog istraživanja jeste da se utvrdi da li postoji uticaj
antropometrijskih karakteristika na koordinacione sposobnosti djece mađeg školskog
uzrasta.
8
4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA
Na osnovu problema, predmeta i cilja ovog istraživanja i na osnovu dosadašnjih
istraživanja, može se opravdano postaviti generalna hipoteza.
Hg0 – Ne postoji statistički značajn uticaj antropometrijskih karakteristika na
koordinacione sposobnosti djece mlađeg školskog uzrasta.
Ag – Postoji statistički značajan uticaj antropometrijskih karakteristika na
koordinacione sposobnosti djece mlađeg školskog uzrasta.
9
5. METOD RADA
5.1 Tok i postupci istraživanja
Prema vremenskoj usmjerenosti istraživanje je bilo transverzalnog tipa odnosno
karakterisalo ga je mjerenje u jednoj vremenskoj tački. Testiranje se obavilo u dva dana,
što znači da je jedan dan bio potreban za mjerenje antropometrijskih dimenzija, a drugi
za procjenu koordinacionih sposobnosti. Sva mjerenja i testiranja su se obavila u sali JU
OŠ “ Boško Buha” u Pljevljima.
Potrebno je pomenuti da su ispitanici bili mjereni i testirani po istim metodama i
pravilima, kao i u istim uslovima. U procesu organizacije samog testiranja učestvovala su
tri instruirana mjerioca, koji su obezbjedili mjerne liste za svakog ispitanika posebno kao
i neophodne rekvizite za testiranje. Takođe, svi učenici koji su učestvovali u testiranju
bili su upoznati sa zadacima koji ih očekuju.
U istraživanju se sprovelo takvo testiranje koje je dalo odgovore relevantne za ovaj
rad.
5.2 Uzorak ispitanika
Ovo istraživanje je obuhvatilo uzorak od 35 učenika, muškog pola, uzrasta 9-10
godina (±6 mjeseci). Učenici koji su učestvovali u ovom istraživanju pohađali su četvrti i
peti razred osnovne škole „Boško Buha“ u Pljevljima.
10
5.3 Uzorak mjernih instrumenata
U istraživanju je upotrebljena tehnika testiranje koja je obuhvatala dječake četvrtog
i petog razreda osnovne škole.
Za procjenu morfoloških karakteristika u ovom istraživanju primjenjena su tri
mjerna instrumenta:
1. Visina tijela (AVIS)
2. Težina tijela (AMAS)
3. Body Mass Index (BMI)
Za procjenu koordinacionih sposobnosti primjenjeno je ukupno šest testova :
1. Vođenje lopte rukom (MVLR)
2. Koordinacija sa palicom (MKOOP)
3. Okretnost u zraku (MKTOZ)
4. Koraci u stranu (MAGKUS)
5. Osmica sa sagibanjem (MAGOSS)
6. Slalom nogama sa dvije lopte (MKLS2L)
5.4 Opis mjernih instrumenata
Uzorak mjernih instrumenata za procjenu antropometrijskih karakteristika:
1. Visina tijela (AVIS)
Mjeri se antropometrom po Martin-u. Prilikom mjerenja ispitanik obavezno bos i u
gaćicama, stoji u uspravnom stavu na čvrstoj vodoravnoj podlozi. Glava ispitanika treba
da je u takvom položaju da frankfurtska ravan bude horizontalna. Ispitanik ispravlja ledja
koliko je moguće, a stopala sastavlja. Ispitivač stoji s lijeve strane ispitanika i kontroliše
da li mu je antropometar postavljen neposredno duž zadnje strane tijela i vertikalno, a
zatim, spušta metalni prsten – klizač da horizontalna prečka dođe na glavu (tjeme)
11
ispitanika. Tada pročita rezultat na skali u visini gornje stranice trouglog proreza prstena
klizača. Rezultat se čita sa tačnošću od 0,1 cm.
2. Težina tijela (AMAS)
Mjeri se vagom postavljenom na horizontalnu podlogu. Ispitanik, bos u gaćicama,
stane na sredinu vage i mirno stoji u uspravnom stavu. Kada se kazaljka na vagi umiri,
rezultat se čita s tačnošću od 0.5 kg (zaokružuje se na nižu vrijednost).
3. Body Mass Index (BMI)
Računa se tako što se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli sa kvadratom
visine u metrima:
BMI = m(kg)
h²(m)
BMI prikazuje odnos mase i visine tijela, međutim ne uzima u obzir tjelesnu
građu, pa je njegova upotreba ograničena. On ne može ilustrovati procenat masnog tkiva
u odnosu na mišićnu ili koštanu masu, što su osnovni kriterijumi za procjenu
uhranjenosti.
Uzorak mjernih instrumenata za procjenu koordinacionih sposobnosti:
1. Vođenje lopte rukom (MVLR)
Vrijeme ukupnog trajanje testa za jednog ispitanika iznosi 4 minuta.
Opis mjesta izvođenja: Na stazi dužine 10 metara 5 stalaka je raspoređeno na
udaljenosti od po 2 metra.
Zadatak: Ispitanikov zadatak je da nakon znaka “sad” što brže vodi loptu boljom
rukom u slalom između stalaka. Kod poslednjeg stalka ispitanik se okreće za 180˚ i na
isti način vraća se do startne linije.
Zadatak je završen nakon što ispitanik pređe startnu liniju.
12
Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka “sad” do prelaska
startne linije u povratku.
Ispitivač stoji na liniji cilja, mjeri vrijeme i kontroliše izvođenje.
Napomena: Ispitaniku se ne uzima kao greška ukoliko slučajno sruši stalak.
Ukoliko ispitanik iz bilo kog razloga prekine sukcesivno obilaženje stalaka, vraća se na
mjesto gde je učinio grešku. Za to vrijeme štoperica se ne zaustavlja, i ispitanik nema
probni pokušaj.
2. Koordinacija sa palicom (MKOOP)
Instrument testa je štoperica sa podeocima 1/10 sekundi, palica dužine 100 cm.
Zadatak: Ispitanik iz stojećeg stava, držeči palicu iza leđa sa obije ruke, na znak
“sad” prenosi palicu tako da ona dolazi ispred tijela, predruči je, okreće se za 180º
stepeni, sjedne, legne na leđa, provuče jednu pa drugu nogu, podigne se, prelazi preko
palice do stava mirno i palicom u predručenju.
Ocjenjivanje: zadatak se izvodi 4 puta, a rezultat je vrijeme u desetinkama sekundi
od datog znaka do momenta kada ispitanik u završnom položaju dovede palicu u
predručenje. Upisuju se sva četiri pokušaja.
3. Okretnost u zraku (MKTOZ)
Opis mjesta izvođenja: 4 strunjače postave se tako da se dodiruju širim stranama.
Zatim se dvije razdvoje toliko da se između njih mogu postviti 4 medicinke. Medicinke
se postavljaju tako da zatvaraju površinu kvadrata.
Zadatak: Ispitanik okreće leđa medicinkama i sjeda na “zadnje” dvije. Svaka noga
se nalazi na jednoj medicinki, a ruke su opružene i dlanovima oslonjene na natkolenice.
Na znak sad ispitanik pravi kolut nazad, podigne se i napravi kolut naprijed preko
medicinki (ne smije da ih dotakne), okreće se za 180˚ i dodiruje dlanovima medicinke,
čime se zadatak i završava.
13
Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka “sad” do dodira
medicinki.
Napomena: Dopušteno je doticati medicinke bilo jednom, bilo sa obje ruke i to
proizvoljnim redom.
4. Koraci u stranu (MAGKUS)
Opis mjesta izvođenja: Staza dužine 4m sa dvije paralelne linije duge 1m.
Zadatak: Ispitanik stoji unutar linija, bočno uz jednu liniju. Na znak “sad” kreće se
bočno (korak - dokorak) do druge linije, svaku liniju mora ili da pređe ili da je nagazi.
Ovo ponavlja 6 puta uzastopno.
Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka “sad” do završetka
šestog prelaženja staze od 4 m.
5. Osmica sa sagibanjem (MAGOSS)
Opis mjesta izvođenja: Stalci su postavljeni na udaljenosti od 4 m, a između njih je
razapeta elastična traka.
Zadatak: Ispitanik stoji pokraj jednog stalka u smjeru drugog, prsti nogu su u ravni
sa stalkom. Elastična traka je zategnuta u visini gornje bedrene bodlje. Na znak “sad”
ispitanik najbrže što može obilazi stalke sledeći zamišljenu liniju položenog broja 8,
saginjući se svaki put ispod razapete trake. Zadatak je završen nakon što ispitanik obiđe
oko stalka na opisani način 4 puta i protrči pokraj stalka koji je služio za start.
Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka “sad” do prelaska
startne linije u povratku.
Napomena: Ispitanik ne smije prilikom prolaska da dotiče traku. Ima pravo na
jednu grešku, na šta se upozorava, a prilikom druge greške zadatak se prekida i ponavlja.
6. Slalom nogama sa dvije lopte (MKLS2L)
Opis mjesta izvođenja: Na stazi dužine 10 metara 5 stalaka je raspoređeno na
udaljenosti od po 2 metra.
14
Zadatak: Ispitanikov je zadatak da nakon znaka “sad” ispitanik počinje voditi
istovremeno obje lopte objema nogama u slalomu između stalaka. Kod poslednjeg stalka
ispitanik se okreće za 180˚ i na isti način vraća se do startne linije. Zadatak je završen
nakon što ispitanik pređe startnu liniju.
Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka “sad” do prelaska
startne linije u povratku.
Napomena: Ispitaniku se ne uzima kao greška ukoliko slučajno sruši stalak.
Ukoliko ispitanik iz bilo kog razloga prekine sukcesivno obilaženje stalaka, vraća se na
mjesto gde je učinio grešku. Za to vrijeme štoperica se ne zaustavlja.
5.5 Statistička obrada podataka
U ovom istraživanju statistička obrada podataka urađena je programom SPSS
statistics 10.0 za operativni sistem Windows XP.
Za prikazivanje rezultata uticaja antropometrijskijih karakteristika na koordinacione
sposobnosti djece mlađeg školskog uzrasta koristila se deskriptivna statistika sa
centralnim i disperzivnim parametrima:
Aritmetička sredina (Mean),
Standardna greška aritmetičke sredine (Std.err.of mean),
Standardna devijacija (Std.Dev.),
Raspon varijacije (Range),
Maksimalna vrijednost (Maximum),
Minimalna vrijednost (Minimum),
Skewness i
Kurtosis.
Da bismo objasnili uticaj antropometrijskih karakteristika na neke koordinacione
sposobnosti primjenjena je multipla regresiona analiza prediktorskih varijabli
(antropometrijske dimenzije) na pojedinačne kriterijske varijable (koordinacione
sposobnosti).
15
6. INTERPRETACIJA REZULTATA
6.1 Rezultati deskriptivne analize
U tabelama 1 i 2 su prikazani rezultati deskriptivne statistike antropometrijskih
karakteristika i koordinacionih sposobnosti učenika.
Tabela 1. Rezultati deskriptivne statistike antropometrijskih karakteristika učenika
V N Range Minimum Maximum Mean Std. Dev. Variance Skewness Kurtosis
AVIS 35 20.20 139.30 159.50 147.9114 5.07148 25.720 .050 -.685
AMAS 35 33.00 29.00 62.00 44.8457 9.30564 86.595 .189 -.443
BMI 35 13.10 14.20 27.30 20.3600 3.64153 13.261 .066 -.766
Legenda:
V – varijable, N – broj entiteta, Range – raspon varijacije, Minimum – minimalna vrijednost, Maximum –
maksimalna vrijednost, Mean – aritmetička sredina, Std. Dev.– standardna devijacija, kvadratni korijen
varijanse, Variance – varijansa, prosječno kvadratno odstupanje, Skewness – skjunis, Kurtosis – kurtozis.
Dobijene vrijednosti deskriptivnih parametara antropometrijskih varijabli kod
učenika kreću se unutar vrijednosti koje odgovaraju normalnoj raspodjeli. Raspon
između minimalnog i maksimalnog rezultata najviše je izražen kod varijable masa tijela
(AMAS), dok je najmanje izražen kod varijable body mass index (BMI). Treba
napomenuti da je raspon najjednostavnija, ali i najmanje precizna mjera disperzije, pa će
se za preciznije rezultate više pažnje posvetiti mjerama simetričnosti i homogenosti.
Na osnovu mjere simetričnosti „Skewness“ (nagnutost krive) može se zaključiti
da svi testovi pokazuju pozitivnu asimetriju. To znači da je kriva razvučena prema
manjim rezultatima. Sve tri vrijednosti skjunisa su veoma bliske nuli, što znači da
rezultati ne odstupaju od normalne distribucije.
Mjera homogenosti, ,,Kurtosis“ (zakrivljenost vrha krive), ne pokazuje neka veća
odstupanja u odnosu na mezokurtičnu krivu. Kod svih testova može se govoriti o
platikurtičnoj krivoj (negativne vrijednosti Kurtosis-a), odnosno vrijednostima koje su
više raspršene prema ekstremnim rezultatima. To znači da postoje veće razlike u
rezultatima testova kod odabranih ispitanika, odnosno da su rezultati heterogeni.
16
Međutim, nema izraženih vrijednosti što znači da testovi značajno ne odstupaju od
normalne raspodjele.
Tabela 2. Rezultati deskriptivne statistike koordinacionih sposobnosti učenika
V N Range Minimum Maximum Mean Std. Dev. Variance Skewness Kurtosis
MVLR 35 19.00 10.60 29.60 17.5229 5.53061 30.588 .833 -.536
MKLS2L 35 34.60 25.40 60.00 42.8686 10.71785 114.872 .317 -1.081
MKOOP 35 13.90 6.30 20.20 11.0400 4.00082 16.007 1.151 .198
MAGKUS 35 21.40 20.80 42.20 27.0771 4.17979 17.471 1.834 4.817
MKTOZ 35 7.50 4.80 12.30 7.5057 1.88710 3.561 .491 -.618
MAGOSS 35 11.70 18.80 30.50 22.7886 2.72459 7.423 .937 .601
Legenda:
V – varijable, N – broj entiteta, Range – raspon varijacije, Minimum – minimalna vrijednost, Maximum –
maksimalna vrijednost, Mean – aritmetička sredina, Std. Dev.– standardna devijacija, kvadratni korijen
varijanse, Variance – varijansa, prosječno kvadratno odstupanje, Skewness – skjunis, Kurtosis – kurtozis.
Dobijene vrijednosti deskriptivnih parametara za varijable koordinacionih
sposobnosti učenika uglavnom se kreću unutar vrijednosti koje odgovaraju normalnoj
raspodjeli. Raspon između minimalnog i maksimalnog rezultata najviše je izražen kod
testa slalom nogama sa dvije lopte (MKLS2L), dok je najmanje izražen kod testa
okretnost u zraku (MKTOZ). Treba napomenuti da je raspon najjednostavnija, ali i
najmanje precizna mjera disperzije, pa će se za preciznije rezultate više pažnje posvetiti
mjerama simetričnosti i homogenosti.
Na osnovu mjere simetričnosti „Skewness“ (nagnutost krive) može se zaključiti
da svi testovi pokazuju pozitivnu asimetriju. To znači da je kriva razvučena prema
manjim rezultatima. Značajno izražene vrijednosti skjunisa imamo kod testova
koordinacija sa palicom (MKOOP) i koraci u stranu (MAGKUS) i one iznose 1.151 i
1.834, što znači da kod ovih testova dominiraju manji rezultati.
Mjera homogenosti, ,,Kurtosis“ (zakrivljenost vrha krive), takođe pokazuje
odstupanja kod 2 od 6 testova u odnosu na mezokurtičnu krivu. Kod testova koordinacija
sa palicom (MKOOP), koraci u stranu (MAGKUS) i osmica sa sagibanjem (MAGOSS)
može se govoriti o leptokurtičnoj krivoj (pozitivne vrijednosti Kurtosis-a), odnosno
vrijednostima koje su više raspršene prema srednjim rezultatima. To znači da ne postoje
17
veće razlike u rezultatima testova kod odabranih ispitanika, odnosno da su rezultati
homogeni. Značajno veću homogenost pokazuje test koraci u stranu (MAGKUS), gdje
vrijednost kurtozisa iznosi 4.817. Kod ostalih testova može se govoriti o platikurtičnoj
krivoj (negativna vrijednost Kurtosis-a). To znači da postoje veće razlike u rezultatima
testova kod odabranih ispitanika, odnosno da su rezultati heterogeni. Nešto izraženiju
heterogenost imamo kod testa slalom nogama sa dvije lopte (MKLS2L) gdje kurtozis
iznosi -1.081. Rezultati kod svih ostalih testova ne odstupaju od normalne distribucije.
6.2 Rezultati komparativne analize
Regresiona analiza koordinacionih sposobnosti u prostoru antropometrijskih
karakteristika prikazane su u tabelama od broja 3 do 20.
Tabele 3, 4 i 5 prikazuju regresionu analizu prediktorskog sistema
antropometrijskih karakteristika na kriterijsku varijablu vođenje lopte rukom (MVLR).
Tabela 3. Multipla regresiona analiza
Model Summary
Model R R Square Adjusted R
Square
Std. Error of the
Estimate
1 .597a .357 .294 4.64626
a. Predictors: (Constant), BMI, AVIS, AMAS
Legenda:
R – koeficijent multiple korelacije, R Square – koeficijent determinacije, objašnjena varijansa, Adjusted R
Square – prilagođeni koeficijent determinacije, Std. Error of the estimate – standardna greška prognoze
18
Tabela 4. Anova
ANOVAb
Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.
1
Regression 370.762 3 123.587 5.725 .003a
Residual 669.219 31 21.588
Total 1039.982 34
a. Predictors: (Constant), BMI, AVIS, AMAS
b. Dependent Variable: MVLR
Legenda:
Df – stepeni slobode, F – veličina F odnosa, Sig. – značajnost vrijednosti korelacije
Tabela 5. Parcijalna regresiona analiza
Coefficientsa
Model Unstandardized Coefficients
Standardized
Coefficients T Sig.
B Std. Error Beta
1
(Constant) 503.980 117.836 4.277 .000
AVIS -3.272 .796 -3.001 -4.113 .000
AMAS 5.564 1.360 9.362 4.090 .000
BMI -12.377 3.021 -8.149 -4.096 .000
a. Dependent Variable: MVLR
Legenda:
Beta – parcijalni regresioni koeficijenti svake prediktorske varijable, T – regresioni t-test, Sig. – značajnost
vrijednosti korelacije
Na osnovu rezultata može se zaključiti da je regresionom analizom dobijen
koeficijent multiple krelacije R = .597, koji je relativno visok. Koeficijent determinacije
(R Square) pokazuje objašnjenost 36% ukupnog varijabiliteta (.357). Preostali procenat
neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom statusu
učenika (tabela 3). Nivo značajnosti iznosi Sig = .003, što znači da je povezanost
prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable statistički značajna (tabela 4).
U tabeli 5 može se vidjeti i parcijalni uticaj prediktorskih na kriterijsku varijablu.
Sve tri prediktorske varijable imaju statistički značajan uticaj na kriterijsku varijablu sa
nivoom značajnosti Sig = .000, što znači da odabrane antropometrijske karakteristike
imaju uticaj na izvođenje ovog testa za procjenu koordinacije.
19
Tabele 6, 7 i 8 prikazuju regresionu analizu prediktorskog sistema
antropometrijskih karakteristika na kriterijsku varijablu slalom nogama sa dvije lopte
(MKLS2L).
Tabela 6. Multipla regresiona analiza
Model Summary
Model R R Square Adjusted R
Square
Std. Error of the
Estimate
1 .422a .178 .099 10.17431
a. Predictors: (Constant), BMI, AVIS, AMAS
Legenda:
R – koeficijent multiple korelacije, R Square – koeficijent determinacije, objašnjena varijansa, Adjusted R
Square – prilagođeni koeficijent determinacije, Std. Error of the estimate – standardna greška prognoze
Tabela 7. Anova
ANOVAb
Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.
1
Regression 696.643 3 232.214 2.243 .103a
Residual 3209.013 31 103.517
Total 3905.655 34
a. Predictors: (Constant), BMI, AVIS, AMAS
b. Dependent Variable: MKLS2L
Legenda:
Df – stepeni slobode, F – veličina F odnosa, Sig. – značajnost vrijednosti korelacije
Tabela br. 8 - parcijalna regresiona analiza
Coefficientsa
Model Unstandardized Coefficients
Standardized
Coefficients T Sig.
B Std. Error Beta
1
(Constant) -349.392 258.036 -1.354 .186
AVIS 2.722 1.742 1.288 1.562 .128
AMAS -3.324 2.979 -2.886 -1.116 .273
BMI 6.816 6.616 2.316 1.030 .311
a. Dependent Variable: MKLS2L
Legenda:
Beta – parcijalni regresioni koeficijenti svake prediktorske varijable, T – regresioni t-test, Sig. – značajnost
vrijednosti korelacije
20
Na osnovu rezultata može se zaključiti da je regresionom analizom dobijen
koeficijent multiple krelacije R = .422, koji je relativno nizak. Koeficijent determinacije
(R Square) pokazuje objašnjenost svega 18% ukupnog varijabiliteta (.178). Preostali
procenat neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom
statusu učenika (tabela 6). Nivo značajnosti iznosi Sig = .103, što znači da povezanost
prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable nije statistički značajna (tabela 7).
U tabeli 8 može se vidjeti i parcijalni uticaj prediktorskih na kriterijsku varijablu.
Nijedna od prediktorskih varijabli nema statistički značajan uticaj na kriterijsku
varijablu, što znači da antropometrijske karakteristike nemaju uticaj na izvođenje ovog
testa za procjenu koordinacije.
Tabele 9, 10 i 11 nam prikazuju regresionu analizu prediktorskog sistema
antropometrijskih karakteristika na kriterijsku varijablu koordinacija sa palicom
(MKOOP).
Tabela 9. Multipla regresiona analiza
Model Summary
Model R R Square Adjusted R
Square
Std. Error of the
Estimate
1 .612a .375 .314 3.31281
a. Predictors: (Constant), BMI, AVIS, AMAS
Legenda:
R – koeficijent multiple korelacije, R Square – koeficijent determinacije, objašnjena varijansa, Adjusted R
Square – prilagođeni koeficijent determinacije, Std. Error of the estimate – standardna greška prognoze
Tabela 10. Anova
ANOVAb
Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.
1
Regression 204.007 3 68.002 6.196 .002a
Residual 340.217 31 10.975
Total 544.224 34
a. Predictors: (Constant), BMI, AVIS, AMAS
b. Dependent Variable: MKOOP
Legenda:
Df – stepeni slobode, F – veličina F odnosa, Sig. – značajnost vrijednosti korelacije
21
Tabela 11. Parcijalna regresiona analiza
Coefficientsa
Model Unstandardized Coefficients
Standardized
Coefficients T Sig.
B Std. Error Beta
1
(Constant) 83.251 84.018 .991 .329
AVIS -.580 .567 -.735 -1.022 .315
AMAS .900 .970 2.094 .928 .360
BMI -1.318 2.154 -1.200 -.612 .545
a. Dependent Variable: MKOOP
Legenda:
Beta – parcijalni regresioni koeficijenti svake prediktorske varijable, T – regresioni t-test, Sig. – značajnost
vrijednosti korelacije
Na osnovu rezultata može se zaključiti da je regresionom analizom dobijen
koeficijent multiple krelacije R = .612, koji je relativno visok. Koeficijent determinacije
(R Square) pokazuje objašnjenost 37.5% ukupnog varijabiliteta (.375). Preostali procenat
neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom statusu
učenika (tabela 9). Nivo značajnosti iznosi Sig = .002, što znači da je povezanost
prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable statistički značajna (tabela 10).
U tabeli 11 može se vidjeti i parcijalni uticaj prediktorskih na kriterijsku
varijablu. Pojedinačno nijedna od prediktorskih varijabli nema statistički značajan uticaj
na kriterijsku varijablu, ali kada djeluju udruženo, odabrane antropometrijske
karakteristike imaju uticaj na izvođenje ovog testa koordinacije.
Tabele 12, 13 i 14 nam prikazuju regresionu analizu prediktorskog sistema
antropometrijskih karakteristika na kriterijsku varijablu koraci u stranu (MAGKUS).
22
Tabela 12. Multipla regresiona analiza
Model Summary
Model R R Square Adjusted R
Square
Std. Error of the
Estimate
1 .437a .191 .112 3.93773
a. Predictors: (Constant), BMI, AVIS, AMAS
Legenda:
R – koeficijent multiple korelacije, R Square – koeficijent determinacije, objašnjena varijansa, Adjusted R
Square – prilagođeni koeficijent determinacije, Std. Error of the estimate – standardna greška prognoze
Tabela 13. Anova
ANOVAb
Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.
1
Regression 113.323 3 37.774 2.436 .083a
Residual 480.678 31 15.506
Total 594.002 34
a. Predictors: (Constant), BMI, AVIS, AMAS
b. Dependent Variable: MAGKUS
Legenda:
Df – stepeni slobode, F – veličina F odnosa, Sig. – značajnost vrijednosti korelacije
Tabela 14. Parcijalna regresiona analiza
Coefficientsa
Model Unstandardized Coefficients
Standardized
Coefficients T Sig.
B Std. Error Beta
1
(Constant) 190.102 99.867 1.904 .066
AVIS -1.143 .674 -1.387 -1.695 .100
AMAS 2.129 1.153 4.739 1.846 .074
BMI -4.391 2.561 -3.826 -1.715 .096
a. Dependent Variable: MAGKUS
Legenda:
Beta – parcijalni regresioni koeficijenti svake prediktorske varijable, T – regresioni t-test, Sig. – značajnost
vrijednosti korelacije
Na osnovu rezultata može se zaključiti da je regresionom analizom dobijen
koeficijent multiple krelacije R = .437, koji je relativno nizak. Koeficijent determinacije
23
(R Square) pokazuje objašnjenost svega 19% ukupnog varijabiliteta (.191). Preostali
procenat neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom
statusu učenika (tabela 12). Nivo značajnosti iznosi Sig = .083, što znači da povezanost
prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable nije statistički značajna (tabela 13).
U tabeli 14 može se vidjeti i parcijalni uticaj prediktorskih na kriterijsku
varijablu. Nijedna od prediktorskih varijabli nema statistički značajan uticaj na
kriterijsku varijablu, što znači da antropometrijske karakteristike nemaju uticaj na
izvođenje ovog testa za procjenu koordinacije.
Tabele 15, 16 i 17 prikazuju regresionu analizu prediktorskog sistema
antropometrijskih karakteristika na kriterijsku varijablu okretnost u zraku (MKTOZ).
Tabela 15. Multipla regresiona analiza
Model Summary
Model R R Square Adjusted R
Square
Std. Error of the
Estimate
1 .400a .160 .079 1.81139
a. Predictors: (Constant), BMI, AVIS, AMAS
Legenda:
R – koeficijent multiple korelacije, R Square – koeficijent determinacije, objašnjena varijansa, Adjusted R
Square – prilagođeni koeficijent determinacije, Std. Error of the estimate – standardna greška prognoze
Tabela 16. Anova
ANOVAb
Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.
1
Regression 19.363 3 6.454 1.967 .139a
Residual 101.715 31 3.281
Total 121.079 34
a. Predictors: (Constant), BMI, AVIS, AMAS
b. Dependent Variable: MKTOZ
Legenda:
Df – stepeni slobode, F – veličina F odnosa, Sig. – značajnost vrijednosti korelacije
24
Tabela 17. Parcijalna regresiona analiza
Coefficientsa
Model Unstandardized Coefficients
Standardized
Coefficients T Sig.
B Std. Error Beta
1
(Constant) 66.991 45.940 1.458 .155
AVIS -.417 .310 -1.121 -1.345 .188
AMAS .826 .530 4.074 1.558 .129
BMI -1.710 1.178 -3.301 -1.452 .157
a. Dependent Variable: MKTOZ
Legenda:
Beta – parcijalni regresioni koeficijenti svake prediktorske varijable, T – regresioni t-test, Sig. – značajnost
vrijednosti korelacije
Na osnovu rezultata može se zaključiti da je regresionom analizom dobijen
koeficijent multiple krelacije R = .400, koji je relativno nizak. Koeficijent determinacije
(R Square) pokazuje objašnjenost svega 16% ukupnog varijabiliteta (.160). Preostali
procenat neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom
statusu učenika (tabela 15). Nivo značajnosti iznosi Sig = .139, što znači da povezanost
prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable nije statistički značajna (tabela 16).
U tabeli 17 može se vidjeti i parcijalni uticaj prediktorskih na kriterijsku
varijablu. Nijedna od prediktorskih varijabli nema statistički značajan uticaj na
kriterijsku varijablu, što znači da antropometrijske karakteristike nemaju uticaj na
izvođenje ovog testa za procjenu koordinacije.
Tabele 18, 19 i 20 prikazuju regresionu analizu prediktorskog sistema
antropometrijskih karakteristika na kriterijsku varijablu osmica sa sagibanjem
(MAGOSS).
25
Tabela 18. Multipla regresiona analiza
Model Summary
Model R R Square Adjusted R
Square
Std. Error of the
Estimate
1 .220a .048 -.044 2.78350
a. Predictors: (Constant), BMI, AVIS, AMAS
Legenda:
R – koeficijent multiple korelacije, R Square – koeficijent determinacije, objašnjena varijansa, Adjusted R
Square – prilagođeni koeficijent determinacije, Std. Error of the estimate – standardna greška prognoze
Tabel 19. Anova
ANOVAb
Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.
1
Regression 12.211 3 4.070 .525 .668a
Residual 240.185 31 7.748
Total 252.395 34
a. Predictors: (Constant), BMI, AVIS, AMAS
b. Dependent Variable: MAGOSS
Legenda:
Df – stepeni slobode, F – veličina F odnosa, Sig. – značajnost vrijednosti korelacije
Tabela 20. Parcijalna regresiona analiza
Coefficientsa
Model Unstandardized Coefficients
Standardized
Coefficients T Sig.
B Std. Error Beta
1
(Constant) 93.936 70.594 1.331 .193
AVIS -.476 .477 -.886 -.998 .326
AMAS .923 .815 3.154 1.133 .266
BMI -2.072 1.810 -2.769 -1.144 .261
a. Dependent Variable: MAGOSS
Legenda:
Beta – parcijalni regresioni koeficijenti svake prediktorske varijable, T – regresioni t-test, Sig. – značajnost
vrijednosti korelacije
Na osnovu rezultata može se zaključiti da je regresionom analizom dobijen
koeficijent multiple krelacije R = .220, koji je izuzetno nizak. Koeficijent determinacije
26
(R Square) pokazuje objašnjenost svega 5% ukupnog varijabiliteta (.048). Preostali
procenat neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom
statusu učenika (tabela 18). Nivo značajnosti iznosi Sig = .668, što znači da povezanost
prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable nije statistički značajna (tabela 19).
U tabeli 20 može se vidjeti i parcijalni uticaj prediktorskih na kriterijsku
varijablu. Nijedna od prediktorskih varijabli nema statistički značajan uticaj na
kriterijsku varijablu, što znači da antropometrijske karakteristike nemaju uticaj na
izvođenje ovog testa za procjenu koordinacije.
27
7. ZAKLJUČAK
Osnovni cilj ovog istraživanja bio je da se utvrdi da li postoji statistički značajan
uticaj antropometrijskih karakteristika na koordinacione sposobnosti djece mlađeg
školskog uzrasta.
Na uzorku od 35 ispitanika muškog pola, uzrasta 9-10 godina (±6 mjeseci),
primjenjena su 3 mjerna instrumenata za procjenu antropometrijskih karakteristika i 6 za
procjenu koordinacionih sposobnosti. Učenici koji su učestvovali u ovom ispitivanju
pohađali su četvrti i peti razred osnovne škole.
Rezultati ovog istraživanja su pokazali da kod dva testa za koordinaciju, (MVLR) i
(MKOOP), postoji dok kod ostala četiri testa ne postoji značajan uticaj antropometrijskih
karakteristika na koordinacione sposobnosti djece mlađeg školskog uzrasta.
Analizom je utvrđeno da testirane antropometrijske karakteristike nemaju
statistički značajan uticaj na koordinacione sposobnosti djece mlađeg školskog uzrasta,
pa se generalna hipoteza Hg0 koja je glasila:
Ne postoji statistički značajan uticaj antropometrijskih karakteristika na koordinacione
sposobnosti djece mlađeg školskog uzrasta – prihvata.
Rezultati ovog istraživanja mogu da posluže trenerima svih sportskih klubova,
mlađih kategorija, u kojima je koordinacija presudna za uspješnost postizanja sportskih
rezultata. Ovo istraživanje takođe može poslužiti i nastavnicima fizičkog vaspitanja kako
bi testirali i uporedili koordinacione sposobnosti i antropometrijske karakteristike
učenika.
Rezultati ovog istraživanja su potvrda nekih ranijih istraživača (Kostić i saradnici,
2009; Đurašković i saradnici, 2009) koji su svoja istraživanja zasnivali sa istim i sličnim
ciljevima, takođe na uzorku mlađe populacije.
28
LITERATURA
Bjelica, D. (2006). Sportski trening. Podgorica, Crnogorska sportska akademija.
Đurašković, R., Kostić, R., Pantelić, S., Živković, D., Uzunović, S., Purenović,
T., Živković, M. (2009). Facta universitatis - Series: Physical Education and Sport, (7),
1, 101-112.
Findak, V. (2001). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska
knjiga.
Kostić, R., Đurašković, R., Pantelić, S., Živković, D., Uzunović, S., Živković, M.
(2009). Facta universitatis – Series: Physical Education and Sport (7), 1, 79-90.
Kurelić, N., Momirović, K., Stojanović, M., Šturm, J., Radojević, Đ. i Viskić –
Štalec, N. (1975). Struktura i razvoj morfoloških i motoričkih dimenzija omladine.
Beograd, Institut za naučna istraživanja Fakulteta za fizičko vaspitanje.
Pavlović, S., Marinković D., Bojović Ž. (2014). Efikasnost primene poligona na
razvoj koordinacije u nastavi fizičkog vaspitanja, Nastava i vaspitanje, (63), 2, 299-309.
Pavlović, S., i Marinković, D. (2013). Relacije pojedinih antropometrijskih
karakteristika i motoričkih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta, Zbornik radova
Učiteljskog fakulteta, Užice br.15, (249-258). Užice: Učiteljski fakultet.
Perić, D. (2006). Metodologija naučnih istraživanja. Novi Sad, tims.
Perić, D. (1994). Operacionalizovanje istraživanja u fizičkoj kulturi. Beograd:
Fakultet fizičke kulture.
Petković, E. (2004). The relations of situational-motor coordination to the
competitive success of female gymnasts. Facta universitatis – Series: Physical Education
and Sport , 2 (1), 25 – 33 .
Weineck, J. (2000). Optimales Training: Leistungsphysiologische Trainingslehre
unter besonderer Berücksichtigung der Kinder- und Jugendtrainings. Balingen: Spitta.
29
Biografija
Božidar Knežević rođen je u Pljevljima, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje.
Dugogodišnji je član biciklističkog kluba Rudar iz Pljevalja, višestruki prvak Crne Gore u
kadet, junior i elit kategorijama i osvajač mnogobrojnih medalja na međunarodnim i
balkanskim takmičenjima. Odlični rezultati u klupskom biciklizmu donijeli su mu poziv u
biciklističku reprezentaciju Crne Gore. Osnovne akademske studije na Fakultetu za sport i
fizičko vaspitanje, odsjek za fizičku kulturu završio je 2015. godine. Upisao je
postdiplomske specijalističke studije na istom smjeru, gdje je uspješno položio sve ispite
predviđene nastavnim planom.