PRILOG 3 -TEHN1CKI OPIS I NACRTI

1. TEHNICKI OPIS

2. OPIS KONSTRUKCIJE I ZATECENO STANJE

Nadvoznjak u cvoru Lucko - krak 9 nalazi se na autocesti A3 u km 0+783,05 u smjeru Karlovac- Ljubljana. Promet na nadvoznjaku se odvija iz smjera NP Lucko prema cvoru Jankomir.

U poprecnom presjeku nadvoznjak se sastoji od dva vozna traka 2x3,50=7,00 m, pasica 2x0,35=0,70 m, zastitnih traka sa odbojnicima 2x1,00=2,00 m, hodnika za jednog pjesaka za nadzor mosta 2x0,50 m, vijenca s ogradom i zastitnom mrezom 2x0,25 m, ukupno 11,20 m.

Staticki sustav konstrukcije sastoji se od „T“ okvirnih nosaca tj. stupova monolitno spojenih s konzolama sanducastog poprecnog presjeka duzine 8,17 m na svaku stranu. Izmedu konzola upusteni su, kao slobodni nosaci, montazni prednapregnuti nosaci J“ presjeka raspona 30,00 m.

Prelazne naprave smjestene su na mjestima upornjaka i jos na 3 mjesta nakon svakog treceg raspona. Na navedenim prijelaznim napravama nisu zamijecena znatnija ostecenja. Ostecenja su uocena na prvoj prijelaznoj napravi (iz smjera NP Lucko prema cvoru Jankomir) u cijoj okolini je doslo do raspucavanja asfaltnog zastora te kidanja popustanja vijaka koji fiksiraju ugradenu prijelaznu napravu.

Uocena ostecenja prikazana su fotodokumentacijom u tocki 2.1.

Fotodokumentacija prijelaznih naprava

Slika 2.1 Polozaj postojece prijelazne naprave

Slika 2.2 Prikaz prijelazne naprave duz sirine kolnicke ploce

Slika 2.3 Sirina ugradene prijelazne naprave

Slika 2.4 Ostecenje vijaka za sidrenje prijelazne naprave

Slika 2.5 Raspucavanje slojeva asfalta u okolini prijelazne naprave

Slika 2.6 Otvaranje rascijepa izmedu prijelazne naprave i slojeva asfalta

3. ZAKLJUCAK O STANJU ELEMENATA KONSTRUKCIJE

Predmet tehnickog rjesenja je sanacija postojece prijelazne naprave na nadvoznjaku u cvoru Lucko, krak 9.

Tijekom obilaska objekta od strane Instituta IGH d.d. na konstrukciji su uocena ostecenja prve prijelazne naprave (iz smjera NP Lucko prema cvoru Jankomir). U okolini prijelazne naprave doslo je do raspucavanja asfaltnog zastora te kidanja pricvrsnih vijaka koji fiksiraju ugradenu prijelaznu napravu.

Popustanje vijaka omogucilo je pomicanje prijelazne naprave unutar korita sto je rezultiralo stvaranjem rascijepa na mjestu spoja prijelazne naprave s asfaltnim zastorom te stvaranjem mjesta za curenje oborinske vode u potkonstrukciju nadvoznjaka. Oborinske vode sa solima za posipanje prometnica uz utjecaj smrzavanja uzrokovat ce ostecenja dijelova konstrukcije sto ce negativno utjecati na trajnost cijele konstrukcije. Upravo iz nevedenih ostecenja zakljucuje se da prijelazna naprava nije zadovoljavajuca i da je narusena sigurnost za promet te je postojecu prijelaznu napravu potrebno zamijeniti.

4. TEHNICKI OPIS SANACIJSKOG ZAHVATA

4.1 Nacelni postupak sanacije

■ Demontaza odbojne ograde u duljim od 4 m na svakoj rubnoj stazi■ Uklanjanje montazmh rubnjaka (2x2 kom)■ Uklanjanje slojeva asfalta i hidroizolacije uz prijelaznu napravu (sa svake strane

prijelazne naprave po 25 cm)■ Uklanjanje postojece elastomerne segmentne prijelazne naprave (1 kom)» Lokalno uklanjanje ostecenog betona kolmka i rubmh staza u okolmi prijelazne naprave i

uklanjanje rubnog betona kolmcke ploce■ Postavljanje nove armature betona uz rub kolmcke ploce (prema prilogu 1 )■ Izvedba istake podljevnim mortom° Uredenje podloge za ugradnju prijelazmh naprava na mjestima pj staza■ Izvedba drenaznog kanalica° Izvedba novih prijelazmh naprava prema nacrtu u prilogu■ Izvedba rebra za ojacanje kolmka■ Izvedba opsavnog lima na vijencu nadvoznjaka u podrucju uz prijelaznu napravu

4.2 Detaljni opis radova

Demontaza odbojne ograde

Radi potrebe pristupa izvodi se privremena demontaza plasta odbojne ograde

Uklanjanje asfalta i hidroizolacijeUklanjanje svih slojeva asfalta i hidroizolacije sa svake strane postojece prijelazne naprave u sirim od cca 25 cm od ruba korita postojece prijelazne naprave Izvodi se frezanjem i po potrebi stemanjem, cijelom sirinom kolmka Nakon uklanjanja sav materijal se trajno zbrinjava

Izvesti prema- Prilog 1 Ugradnja prijelazne naprave

Uklanjanje montaznih rubnjaka

Rubnjaci su odvojem od ploce kolmka i uklanjaju se u punoj debljim (po 2 rubnjaka sa svake strane prijelazne naprave)

Uklanjanje prijelazmh naprava

• rezanje sidara prijelazne naprave na obje strane (u betonu kolmcke ploce i na prsnom zidu upornjaka)

• Nakon oslobadanja veza pryelazna naprava se u segmentima duljine 1,10 m podize i odvozi na depomj

Pranje i ciscenie te pregled kolnicke ploce

Pregled stanja gornje povrsine ab kolnicke ploce i prijelazne ploce vrsi se nakon uklanjanja ostataka asfalta i hidroizolacije, nevezamh dijelova betona, eventualni naknadno nanesemh premaza i ostalih prljavstma, te nakon izvrsenog ciscenja mlazom vode pritiska od minimum 800 baraNakon pranja konstrukcije pregled obavljaju projektant i nadzorm mzenjer Prilikom pregleda izvodac treba na karakteristicnim mjestima izvesti i hidrodinamicko uklanjanje betona Karakteristicna mjesta odredit ce projektant i nadzorm inzenjer prilikom pregleda gradevine ovisno o zatecenom stanju Na temelju pregleda, a ovisno o dubinama ostecenja betona i stanja armature, potrebno je da projektant i nadzor odrede debljme i podrucja daljnjeg uklanjanja To ce ujedno defimrati stvarno potreban opseg radova na obnovi ploca

Uklanjanje betona ruba kolnicke ploce

Uklanjanje betona ruba kolnicke ploce potrebno je izvesti u cijeloj sirim kolnicke ploce do dubine cca 10 cm i duljine cca 25 cm u smjeru pruzanja rasponske konstrukcije Na samom bocnom rubu ploce izvodi se dodatno nazubljenje debljine 2-3 cm visine cca 5 cmOdstranjivanje dijelova postojeceg betona potrebno je izvesti hidrorazaranjem - vodenim mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q > 40 L/mm) Time se osigurava da beton dodatno ne raspucava kao sto je to slucaj kod primjene mehamckog odstranjivanja betonaNakon uklanjanja ostecenog sloja betona, postojeca armatura se mora vizualno pregledati, te izvrsiti popravak i zamjenu pojedinih ostecemh sipki armature Kriterij zamjene:

o ako je presjek sipke ostecen mehamckim putem ill korozijom (lokalno udubljenje ill tockasta korozija), a promjer sipke je smanjen za 10% ill vise

o ako je poprecni presjek sipke kontmuirano smanjen za 20 % (po cijelom obodu sipke)Sve ostecene sipke se mogu dopumti ill zamijemti ugradnjom sipke istog profila vezanjem uz korodiranu sipku sa osiguranjem dovoljne duljine sidrenja

Ciscenje sve armature do stupnja cistoce D Sa 2 14Ovo je vazno osigurati ne samo na povrsinski vidljivom dijelu AB konstrukcije vec i na mvou prionjivosti betona sa postojecom armaturom

Uklanjanje ostecenog betona prsnoq zidica upornjaka

Uklanjanje betona prsnog zidica upornjaka potrebno je izvesti u sirim zidica upornjaka cca 35 cm, dubine cca 2-5 cm, po cijeloj sirim upornjaka Mjesta na kojima je raspucao zastitni sloj betona potrebno je sanirati tako da se ukloni sav osteceni beton do zdrave povrsine, armatura ocisti do metalnog sjaja (+ eventualno potrebni popravci i zamjena ostecene armature). Odstranjivanje degradiranih dijelova postojeceg betona potrebno je izvesti hidrorazaranjem - vodenim mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q > 40 L/min). Time se osigurava da beton dodatno ne raspucava kao sto je to slucaj kod primjene mehanickog odstranjivanja betona. Ovo je vazno osigurati ne samo na povrsinski vidljivom dijelu ab konstrukcije vec i na nivou prionjivosti betona sa postojecom armaturom.Beton se uklanja sve dok se ne dode do nekorodirane armature, a zatim se povrsina preostalog betona samo nahrapavi.

Uklanjanje diielova betona na pi. stazama

Nakon uklanjanja stare pryelazne naprave na mjestima pjesackih staza potrebno je dodatno prosiriti korito kako bi se osigurao potreban prostor za ugradnju nove prijelazne naprave Korito se prosiruje u svaku stranu za 15 cm do dubine konstrukcije mosta sto odgovara dubini od cca 20 cm Odstranjivanje dijelova postojeceg betona potrebno je izvesti hidrorazaranjem - vodenim mlazom visokog pritiska (do 2500 bara, Q > 40 L/min) Time se osigurava da beton dodatno ne raspucava kao sto je to slucaj kod primjene mehamckog odstranjivanja betonaNakon uklanjanja ostecenog sloja betona, postojeca armatura se mora vizualno pregledati, te izvrsiti popravak i zamjenu pojedimh ostecemh sipki armature

Postavlianie armature istake

U cilju smanjivanja rascijepa izmedu rasponske konstrukcije i prsnog zidica upornjaka izvodi se istaka koja ce preuzimati opterecenja od prijelazne naprave Ta istaka armira se sa armaturmm sipkama/sidrima promjera 12 mm na razmaku od 25 cm Sidra se umecu u busenu rupu promjera 16 mm koja se zapunjava epoksidnom masom. Sidra su u poprecnom smjeru pridrzane sa dvije sipke $12Izvedbu armature istake izvesti prema Prilog 1 Ugradnja prijelazne naprave

izvedba podlievnog morta u oplati

Nakon ugradnje armature izvodi se betomranje istaka podljevmm mortom sa kompenziramm skupljanjem, a sve prema Prilog 1 Ugradnja prijelazne napraveUgradnja morta se izvodi na prethodno pripremljenoj podlozi betona postupkom hidrodinamickog ciscenja betona do zdravog betona Mort se ugraduje bez vibriranja, uz kuckanje po oplati na nacin da se istisne sav eventualno zarobljem zrak

Uredenie podloqe za ugradnju prijelazne naprave na mjestima pi. staza

U cilju osiguranja visinske razlike povrsine pjesackih staza i vozne plohe kolmka potrebno je povisiti dno korita na mjestima ugradnje prijelazne u podrucju pj. staza To se postize izvedbom sloja podljevnog morta debljine 10 cm u cijeloj sirim korita Izvesi prema- Prilog 2 Ugradnja prijelazne naprave na mjestima pjesackih staza

Ugradnja prijelaznih naprava

Ugraduje se jednocelijska dilatacijska prijelazna naprava koja nakon ugradnje mora omoguciti ukupne pomake vece od 60 mm te prigusiti bocne pomake, odnosno mora omogucavati pokrete i rotacije mosne konstrukcije bez prijenosa sila

Isti tip prijelazne naprave odabran je za postavu na kolmku i pjesackim stazama Izvedbom treba osigurati da linija prijelazne naprave pratiti liniju kolmka i pj staza u cijeloj sirim ploce mosta

Sa vise strane prijelazne naprave (u uzduznom pogledu) potrebno je po cijeloj sirim mosta izvesti drenazni kanalic prema detalju, za dremranje procjedmh obormskih voda sa mvoa hidroizolacije ispod asfalta

Na mzoj strani kolnika potrebno je na kraju drenaznog kanalica prethodno ugraditi procjedmcu (cijev (2530 mm, sa uvodnim prstenom - „sesiric“) Cyev se ugraduje u busenu rupu 036 mm kroz cijelu debljinu kolnicke konstrukcije, koristenjem epoksidnog morta ill podljevnog morta u skladu s HRN-EN 1504-6 s dmax=1 mm Cijev treba biti s donje strane produljena za min 5,0 cm od donjeg ruba kolnicke konstrukcije Na gornjem kraju se ugraduje „sesiric'' promjena mm 8 cm koji ulazi u cijev i koji je epoksidmm ili podljevmm mortom slijepljen s betonom kolnicke ploce, upusten u nju toliko da se moze slijevati procjedna voda iz drenaznog kanalica Oko „sesirica" se lijepi hidroizolacijska traka koja osigurava betoniranje spoja

Izvesti prema Prilog 1 Ugradnja nove prijelazne naprave

Izvedba rebra za ojacanje kolnika

Potrebno je provesti strojno mijesanje komponenata materijala za izvedbu rebra za ojacanje (100/4-5/2 na razmaku 25 cm) Ugradnja se izvodi rucno, u slojevima, duz cijele duljine svakog rebra Na kraju se izvodi povrsinski posip koji se rucno izravnava

Izvesti prema' Prilog 1 Detalj izvedbe rebara za ojacanje asfaltnog kolnika

Izvedba opstavnog lima na viencu uz dilataciju

Na vijencu nadvoznjaka u ravnini s prijelaznom napravom potrebno je izvesti dilataciju koja ce omogucavati pomake konstrukcije mosta Na tom mjestu vijenac se oblaze limom debljine 1 mm, sa nepricvrscemm preklopom, stoga ce se pomaci konstrukcije na tom mjestu ostvarivati proklizavanjem limaReska na spoju opsavnog lima s dyelom konstrukcije nadvoznjaka se brtvi poliuretanskim kitom

Izvesti prema Prilog 1 Detalj ugradnje opsavnog lima na vijencu uz dilataciju

Iscrtavanie horizontalne signalizacije

Iscrtavanje pumh i isprekidamh bijelih limja na mostu

4.3 Regulacija prometa

Tijekom izvodenja radova na sanaciji nadvoznjaka promet ce se odvyati samo jednom prometnom trakom dok ce se na drugoj traci izvoditi radovi, i obrnuto

5. UVJETI KVALITETE MATERIJALA ZA SANACIJU

5.1 Prijelazne naprave

Nova besavna jednocelijska dilatacijska prijelazna naprava nakon ugradnje mora omoguciti ukupne pomake vece od 60 mm te prigusiti bocne pomake, odnosno mora omogucavati pokrete i rotacije mosne konstrukcije bez pryenosa sila Radi osiguranja dovoljne duljine povrsme adhezije postojece korito sirine 38 cm potrebno je prosiriti u svaku stranu za cca 25 cm

Prijelazna naprave ugraduje se u polimerni beton, cija minimalna sirma nalijeganja radi osiguranja dovoljne adhezije sa svake strane mora biti 350 mm. Betonska povrsina za ugradnju mora biti cista, dovoljne hrapavosti te imati otpornost na povrsinsko kidanje minimalno 1 5 N/mm2

U slucaju da to mje moguce, u dogovoru s projektantom moguca je izvedba dodatmh sidara za fiksiranje prijelazne naprave

Ugradnju prijelazne naprave mora obavljati certificirano poduzece za ugradnju odabrane prijelazne Linija prijelazne naprave mora pratiti liniju kolmka i pjesackih staza kako bi se osigurala visinska razlika pjesackih staza u odnosu na voznu plohu kolmka

Prijelazna naprava kao kompletan gotovi gradevinski proizvod treba imati Hrvatsko tehmcko dopustenje ill Europsko tehnicko dopustenje za ugradnju na dilatacijama mostova s odgovarajucim pomacima

5.2 Armatura-sidra

Celik koji ce se ugradivati mora u pogledu karakteristika ispunjavati uvjete prema propisima iz oblasti betona i armiranog betona.

Koristit ce se celik oznake i vrste* B500S, B500A za izradu sidara - RA2 012 mm (ukoiko se ne moze nabaviti, uzeti RA2

012 mm)

Mogu se koristiti celici prema Prilogu B TPBK i normama HRN EN 10080-1 do 6 za celik za armiranje Oznacavati se trebaju prema HRN EN 1027-112 i HRN CR 10260

5.3 Epoksidni mort za podlijevanje sidara

EP mort za zalijevanje sidara izraduje se na bazi epoksidne smole pripravljene s kvarcnim pijeskom (dmax=1 mm) ill cementom kao pumlom.

Omjer mijesanja smola pumlo je najcesce 1 3 Sastav je potrebno kongirati ovisno o karakteristikama sastojaka, kako bi se dobila konzistencija pogodna za ugradnju

Mijesanje morta se vrsi strojno, u trajanju od 10 minuta, u kolicmi koja se moze ugraditi za 30 minuta

Moze se koristiti gotova epoksidna pasta za zapunjavanje rupe oko armaturmh sidara

Prionljivost na beton ^ 2,0 N/mm2

5.4 Podljevni mort

Podljevm mort se koristi za podlijevanje sidara ili trnova u busemm rupama u betonu ab elementa Sidra se koriste za povezivanje i sprezanje slojeva betona ill vezu dvaju betonskih elemenataKoristiti gotovi podljevm mort deklariran prema normi HRN EN 1504-6 Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija, dio 6 Sidrenje celicne armatureSastav i svojstva podljevnog morta s kompenziramm skupljanjem, za slojeve debljme 10-75 mm (kao na pr „Emcekrete 60 F“ ill jednakovrijedm)- dmax = 3 mm- Tekuce konzistencije, samomvelirajuci- Tlacna cvrstoca morta nakon 24 sata (HRN EN 12190)- Tlacna cvrstoca morta nakon 28 dana (HRN EN 12190)- Skupljanje- Prionjivost na beton(Pull Off Test prema HRN EN 1542)- otpornost na djelovanje mraza i soli (HRN EN 12390-9)

Rasprostiranje = 550-660 mm> 40 N/mm2> 60 N/mm2 < 0,2 mm/m'> 2,0 N/mm2 MS 56

5.5 Drenazni sloj

Filtarski sloj - drenaza za odvodnju procjedmh voda s povrsme hidroizolacije Izvodi se od sljunka (rijecnog granulata, frakcye 8-16 mm), uvaljanog u dvokomponentnu epoksidnu smolu

5.6 Rebra za ojacanje kolnikaPrijelazne naprave su potencijalno izlozene ostecenjima uslijed udara vozila ill ralica za ciscenje snijega Iz tog razloga je potrebno izvesti ojacanje samog asfalta u zoni ispred i iza prijelazne naprave Prijelazno ojacanje se izvodi ugradnjom zljebova u sloju asfalta, ispunjemh masom vece krutosti. Zljebovi se izvode zarezivanjem asfalta, koso na smjer voznje, te ugradnjom mase za ojacanje, na bazi polimerne smole Rebra za ojacanje se ugraduju ill pod kutem od 45° u odnosu na konstrukciju prijelazne naprave ill pod kutem od 45° u odnosu na os kolnika, pri cemu se voditi racuna da pravac kretanja kotaca uvijek prelazi preko najmanje dva rebra

Razmak izmedu rebra iznosi 25 cm Rebra za ukrutu se izvode u sirini od 2,0 cm, a dubina rebra je 4-6 cm Duljina pojedinacnog rebra iznosi 100 cm

Rebra za ojacanje kolnika su dvokomponentna mjesavina koja se sastoji od epoksidne smole i stupnjevane mjesavine agregata (0-1 mm), cine se postize visoka razina stabilnosti i vrlo dobra fleksibilnost

5.7 Polisulfatni ili poliuretanski dvokomponentni kit s primerom za ispunu razdjelnica

Trajno-elasticm dvokomponentni kit za ispunu poprecmh razdjelnica treba zadovoljavati uvjete kvalitete

- temperaturna postojanost od -30 ° c do *80 °c- rastezljivost do prekida >200 %- otporan na naftne derivate- otporan na djelovanje mraza i soli za otapanje

6. TEHNICKI UVJETI ZA RADOVE I MATERIJALE

6.1 Opce odredbe za radove

Tijekom sanacijskih zahvata, ugradene materijale efikasno zastititi od pojacanog vjetra, i zastititi od temperature <+5°C i >+ 25°C

Izvoditelj radova mora orgamzirati i izvoditi sve radove na sanaciji betonske konstrukcije, najprikladnije primjem i sukladno Projektu uz primjenu svih propisamh mjera zastite i vazecih propisa struke i prakse

Svi radovi na sanaciji moraju biti koordimram i po dmamickom planu od strane nadlezne sluzbe odobremKod pnpreme, izvedbe i kontrole kvalitete treba se pridrzavati uvjeta iz projekta, a za odredbe koje nisu specificirane treba se pridrzavati vazecih normativa i propisaSve radove treba izvoditi iz prethodno ispitamh i tijekom radova kontroliramh materyala Uzimanje uzoraka u svrhu kontrolmh ispitivanja obavlja oviastena orgamzacija ill izvoditelj, pod kontrolom nadzornog inzenjera O uzimanju uzoraka treba sastaviti zapismk s potpumm podacima

6.2 Cuvanje i njegovanje izvedenih elemenata slojevaNjegovanje i zastita pocinju u fazi nabave, prijevoza i uskladistenja osnovmh materijala na bazipolimercementnog veziva, akrilata i epoksida, koji ne smije biti izlozen vlazi a narocito temperaturama <+5°C i >+ 30°C

Spravljanje reparaturmh mortova kao i izvedem radovi (slojevi) moraju biti efikasno zasticem od negativmh utjecaja naglog susenja, a narocito mskih i visokih temperatura Predvideno vrijeme za njegovanje je minimalno 7 dana

Slojevi na bazi epoksida i akrilata moraju biti efikasno zasticem od mogucih vlazenja, mskih i visokih temperatura tijekom spravljanja i ugradnje, prljanja prasmom i mehamckih ostecenja

6.3 Hidrodemoliranje

Uklanjanje betona u debljinama predvidemm projektom treba izvesti hidrodemoliranjem (vodemm topom s tlakom na mlazmci do 2000 bara)Nije moguce koristiti postupak razbijanja betona rucmm alatima da bi se tako razmrvila struktura preostalog betona (nastajanje mikropukotina koje ne bi kasmje omogucavale dobru prionjivost novog sanacijskog betona, a predstavljaju porozan i propusan sloj u zom armature)Osim toga ovakvim nacinom bi se djelomicno ostetila armatura (tockasta ostecenja koja su prva mjesta za pocetak eventualne korozije tijekom eksploatacije), te bi se udaranje o sipke armature prenosilo na dijelove koji se ne ciste, sto bi u mladom betonu, vjerojatno, uzrokovalo mikropukotina u zastitnom sloju na mjestima sipki, sto nije dopusteno za konstrukciju u ovakvim uvjetima i sa ovakvim zahtjevima

6.4 Spravljanje materijala za ugradnju pri sanacijiSpravljanje je dozvoljeno samo strojno sa prisilmm mijesanjem uz maseno doziranje komponenti Svi materijali moraju biti zasticem od oborina, mskih i visokih temperatura Kapacitet spravljanja mora biti prilagoden vremenu obrade materijala koji se primjenjuje Transport orgamzirati tako da se izbjegne svaka mogucnost gubitka materijala, moguca segregacija i oneciscenje

6.5 Uvjeti kvalitete podloge za nastavak odredene vrste radova

Armirano-betonska podlogaVlacna cvrstoca prionjivosti

Hrapavost

pH otvorene povrsine betona

Otvorenost strukture

Vlaznost

a1,5 N/mm2

cca 3 mm

> 11,5

50% (vidljivih zrna agregata)

prilagodena sustavu koji se nanosi

7. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

7.6 Uvod

Ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete date su smjernice i uvjeti, koje moraju zadovoljiti gradevinski radovi i materyali, te montaza konstrukcija, da bi se postigla zadovoljavajuca kvaliteta i trajnost gradevina

Osiguranje kvalitete treba postici tako da se upotrebljavaju samo provjerem i ispitani materijali, provode ispravne i vjeste metode gradnje, koji ce biti u skladu sa projektom, standardima i propisima i dobrom praksom

Kontrolu kvalitete treba provesti stalmm nadziranjem radova u svim fazama od strane nadzornog inzenjera i drugih specijalistickih inspektora i institucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao i svim potrebmm ispitivanjima kvalitete materijala ill gotovih gradevinskih elemenata.

Materijali koji se koriste za ugradnju trebaju imati valjane dokaze o kvaliteti, bilo da se radi o valjamm ispravama o sukladnosti prema „Pravilmku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznacavanju gradevmh proizvoda" NN br 103/08 i NN147/09, bilo da se kakvoca dokazuje ispitivanjem na, u tijeku izvedbe izrademm uzorcima gradiva spravljemh na gradilistu ill proizvodnom pogonu

7.7 NadzorGlavm nadzor nad provodenjem sustava odrzavanja kvalitete obavlja glavm nadzorm inzenjer (kontinuirano) Glavm nadzorm inzenjer moze imati pomocmke-specijaliste, te prisutnost projektanta koji obnasa projektantski nadzor U skladu sa zakonskim propisima vanjski nadzor moze obavljati i neovisna ovlastena orgamzacya za kontrolu kvalitete Izvoditelj radova mora voditi gradevinski dnevmk (prema Pravilmku o vodenju gradevmskog dnevmka) koji svakodnevno u vrijeme izvodenja radova ispunjava osoba izvodaca, a ovjerava nadzorm inzenjer kao i svu ostalu dokumentacyu kakvoce koristenih materijala i izvedemh radova Svi radovi vode se i preuzimaju kroz gradevinski dnevmk i to po fazama rada, pri cemu je nuzno da za pocetak radova naredne faze nadzorm inzenjer ocjem kakvocu izvedemh radova, te nakon toga odobri nastavak radova

7.8 PROJEKTANTSKI NADZOR

Projektantski nadzor nad izvodenjem predmetmh radova obavlja projektant osobno ill preko svojih suradmka Taj nadzor vodi brigu da se radovi izvedu prema projektu i njegovim dopunama (ako takove budu postojale) i svrsishodno namjem koja proizlazi iz projekta Projektantski nadzor je stalnog karakteraProjektant ima pravo donositi odluke u slucaju kada se ukaze potreba da se izvrse izmjene pojedimh dijelova projekta, bilo po opsegu, postupku ill redoslijedu izvodenja radova

7.9 STRUCNI NADZOR

Potrebno je osigurati stalm strucm nadzor tijekom izvodenja radova Nadzorm inzenjer je predstavmk vlasmka/investitora, placen je od vlasnika/mvestitora i izvrsava svoju odgovornost prema njemu Nadzorm inzenjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za vece radove u punom radnom vremenu On je odgovoran za tumacenje ugovornih obaveza i izmjena, on uspostavlja kriterije prihvatljivosti, vodi racuna da se radovi izvedu u skladu sa projektom i standardima i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje gradnje i odreduje dinamiku placanja graditelju sukladno kolicim izvrsemh radova i ugradenom materijalu U slucaju kakvih vecih odstupanja od projektnih postavki, zapazanja ovog nadzora su mjerodavna kod odluke o nastavku rada Nadzorm inzenjer stalno obavjestava vlasmka o toku radova i zadovoljenju roka zavrsetka radova

Nadzorni inzenjer mora imati tehmcko znanje o gradevinskim materijalima i izvodenju gradnje i imati iskustvo sa time i mora zadobiti povjerenje i postovanje vlasmka i izvoditelja

7.10 Izvjesce o izvedenim radovima

Da bi se sacuvali svi podaci o izvedenom stanju, potrebno je po zavrsenom poslu izraditi izvjesce o svim izvedenim radovima na sanaciji gradevine. Poseban naglasak u tom izvjescu treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na predvideno projektom

7.11 Specifikacije gradevinskih proizvoda

Svi gradevinski proizvodi koji ce se ugradivati dopremati ce se iz pogona i tvornica izvan gradiiista Za svaki od njih svaka isporuka gradilistu mora imati izjavu o sukladnosti proizvodaca i vazecu potvrdu sukladnosti s odgovarajucom normom, ako je odredemm propisom uvjetovana, odnosno tehmcko dopustenje, ako norma za njega ne postoji Jos pnje prve isporuke za svaki novi proizvod, koji ce se ugradivati u gradevinu, nadzornom mzenjeru treba za njega dostaviti sve potrebne podatke i potvrde o kvaliteti i ishoditi njegovu suglasnost za ugradnju

7.12 Program kontroleSanacnski materiialiZa vrijeme izvodenja sanacije potrebno je provesti kontrolna ispitivanja kakvoce koristemh sanacijskih materijala, prema Programu kontrolmh ispitivanja koji ce sluziti kao podloga za izradu Zavrsnog izvjestaja o provedenim ispitivanjima i postignutoj kakvoci izvedenih radova na sanaciji

PRIONJIVOSTPriprema podloge

nakonhidrodemoliranja, prije nanosenja novog betona i

sanacijskih mortova

SANACIJSKI SUSTAV

ELEMENT RADOVITLACNAI SAVOJNA

CVRSTOCA HRN EN

12190

PRIONJIVOST IZVEDENIH SLOJEVA

MORTOVA

HRN EN 1542 (>1,5N/mm2)

Podloga za prijelaznu napravu

Priprema betona za nanosenje novih slojeva

1 serija - 1 serija (3 alata $50 mm)

Podloga za prijelaznu napravu

Ugradnja podljevnog morta -

1 serija (3 uzorka

4x4x16)-

8. PRILOZIPrilog 1. Ugradnja prijelazne napravePrilog 2. Detalj ugradnje prijelazne naprave na mjestu pj.

DETALJ UGRADNJE NOVE PRIJELAZNE NAPRAVE, M 1:10

Postojedi asfalt Postojeci asfalt

Epoksidna rebra za ojacanje 100/4-6/2 cm-

Epoksidna rebra za ojacanje 100/4-6/2 cm

-U

■4'‘ 4

< '

f-

<

■ A

DETALJ UGRADNJE OPSAVNOG LIMA NA VIJENCU UZ DILATACIJU, M 1:10

PRESJEK POGLED

■Jf---

Procjednica 030 s uvodnim prstenom-'sesiricem" promjera min. 8 cm u rupi obradenoj epoksidom

DETALJ IZVEDBE REBARA ZA OJACANJE ASFALTNOG KOLNIKA, MJ 1:20

2-3 2-3

-4~-° >4—

i t ro

o

AB. MON. VJENAC AB. MON. VJENAC

Detalj ispune rebra MJ 1:10

2+P

up 4­4 4-

INVESTITOR:

HRVATSKE AUTOCESTE10 000 ZAGRED, SlROUMA 4

KNJIGA:TEHNICKO RJESENJE SANACIJE

NARUClTELJ:

HRVATSKE AUTOCESTE10 000 ZACRED, SlROUliA 4

PROJEKTANT:mr.sc.KRUNOSLAV MAVAR, dipl.ing.grad.

GRADEVINA: „ „ „NADVOZNJAK U CVORU LUCKOU KM 0+783.05 NA A3

VRSTA PROJEKTA:

GRADEVINSKIPROJEKT SANACIJE

5URA0NIK:JURICA PAJAN, univ.bacc.ing.aedif.

SADRZAJ:

UGRADNJA PRIJELAZNENAPRAVE IBM

twnm I0H

BROJ PROJEKTA:72120-IZV-36/19

MJERILO:1:10, 1:20

DATUM: „ „„„„veljaca, 2019.

ARHIVSKI BROJ: BROJ PRILOGA:1

OZNAKA DOKUMENTA:

DETALJ UGRADNJE NOVE PRIJELAZNE NAPRAVE NA PJ. STAZAMA, M 1:10

Postojecastaza

Postojecastaza

INVESTITOR:

HRVATSKE AUTOCESTE10 000 ZAGREB, SIROLINA 4

KNJIGA:TEHNICKO RJESENJE SANACIJE

NARUCITELJ: PROJEKTANT:

HRVATSKE AUTOCESTE mr.sc.KRUNOSLAV MAVAR, dipt.ing.grad.

10 000 ZAGREB, SIROLINA A

GRADEVINA: „NADVOZNJAK U CVORU LUCKOU KM 0+783.05 NA A3

VRSTA PROJEKTA: SURADNIK:

GRAOEVINSKI JURICA PAJAN, univ.bacc.ing.aedif.

PROJEKT SANACIJE

SADRZAJ:

UGRADNJA PRIJELAZNENAPRAVE NA MJESTUPJ. STAZA

BHIMSTTTUTIOH

2»V00 ZA mOIKTRUIJt

BROJ PROJEKTA:

72120-IZV-36/19MJERILO:

M 1:10DATUM: v

veljaca, 2019.ARHIVSKI BROJ: BROJ PRILOGA:

2OZNAKA DOKUMENTA: