ekonomika brodarstva

8/10/2019 ekonomika brodarstva

1/21

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti

Seminarski rad

Ekonomika brodarstva

Kolegij: Ekonomika prometa

Menotor : doc dr sc Mihaela !uklja Skoibui"

Studntice: #elena $eli"%

&ndrijana Kristi"%'()*+(,(,-


2/21


3/21

./0$

Ekonomika morskog brodarstva je posebna znanstvena disciplina koja pomo"u

suvremenih metoda istra1ivanja nastoji objasniti ekonomske zakonitosti u pomorskom

prijevozu Ekonomika je znanstvena disciplina koja unutar odre2ene organizacijski ni1e

ekonomske jedinice prouava konkretne ekonomske pojave i njihovu povezanost s

tr1item i viim organizacijskim oblicima privrede Ekonomika morskog brodarstva je

znanstvena3 teorijska i nastavna3 praktina disciplina 4eorijska komponenta nastoji

neprestano proirivati nove ekonomske spoznaje o morskom brodarstvu% a praktina se

bavi provjerom rezultata dobivenih znanstvenim istra1ivanjem 5ri tome zahtjeva da

polazite znanstvenih istra1ivanja budu aktualni problemi u brodarstvu


4/21

( M06SK0 !60$&6S4/0

Morsko brodarstvo je op"e prihvatljiv naziv za organiziranu djelatnost prijevoza

ljudi i dobara morskim putovima i pri tome ispituje odnose izme2u trokova i prihoda

djelatnosti 5redmet ekonomike morskog brodarstva jest proces drutvene

reprodukcije % a njeno prouavanje polazi sa dva stajalita:

(7 promatranje pomorsko prijevoznog procesa kao ekonomskog rada i promatranja

rezultata takvog rada kao uporabne vrijednosti

+7 promatranje radnog procesa u vezi s odnosima trokova ulo1enih u tom procesu i

cijena proizvoda ili usluge

5romet je ukupnost svih privrednih djelatnosti koje se organizirano bave prijevozom

ljudi% stvari% energije 4ehnologija prometa obuhva"a cjelokupan proces prijevoza

8ukrcaj% uskladitenje% prijevoz% iskrcaj7 5omorsko prijevozni proces obuhva"a vie

tehnolokih procesa :

(7 ukrcaj predmeta prometa u polaznoj luci%

+7 pomorski prijevoz i

)7 iskrcaj u odredinoj luci

5omorski prijevoz u u1em smislu jest aktivnost premjetanja ljudi i stvari

brodovima % morem od luke ukrcaja do luke iskrcaja% a u irem smislu obuhva"a i

aktivnosti u lukama vezane uz ukrcaj i iskrcaj predmeta prijevoza 0snovna organizacija

morskog brodarstava jest pomorsko brodarsko poduze"e3brodar% tj 9izika ili pravna

osoba koja se bavi iskoritavanjem brodova kao sredstava za prijevoz ljudi i dobara

0snovne karakteristike morskog brodarstva su :

(7 more kao veliki prometni put povezuje cijeli svijet

+7 more kao prirodni prometni put ne zahtjeva posebna ulaganja u in9rastrukturu%

)7 morskim putem se mogu prevoziti stotine tisu"a tereta

5rve dvije karakteristike su posljedica prirodnih geogra9skih uvjeta dok je tre"a

karakteristika uvjetovana 9izikotehnolokim svojstvima mora kao prometnog puta i

broda kao prijevoznog sredstva


5/21

Morsko brodarstvo je najva1nija prijevozna djelatnost i najekonominija je

prijevozna djelatnost u nacionalnom i me2unarodnom robnom prometu Svaku

prijevoznu djelatnost odre2uju osnovne karakteristike: kvali9icirana radna

snaga8pomorci i ostala radnici7% prijevozno sredstvo3brod% prijevozni put3more i

predmet prijevoza3ljudi i dobra Morsko se brodarstvo na temelju veliine broda%

geogra9skog obuhvata morskih putova i posebnih kvali9ikacija dijeli na:

(7 morsko brodarstvo duge plovidbe%

+7 morsko brodarstvo obalne plovidbe%

)7 morsko brodarstvo male obalne plovidbe%

7 morsko brodarstvo nacionalne obalne plovidbe

*7 morsko brodarstvo lokalne plovidbe

5rema kriteriju geogra9skog obuhvata morsko se brodarstvo dijeli na prekomorsko3

oceansko i obalno3kabota1no brodarstvo% a u organizacijskom smislu prema kriteriju

predmeta prijevoza morsko brodarstvo se dijeli na putniko i teretno brodarstvo 4eretno

brodarstvo se s obzirom na 9ormiranje vozarina% djelovanje tr1ita% razliite ekonomske

uvjete poslovanja% organizaciju poslovanja mo1e podijeliti na slobodno% linijsko i

tankersko brodarstvo ;sta ta podjela va1i i za brodove3 linijski% tramperi i tankeri 4ereti

se dijele na suhe sipke% generalne i teku"e terete

(+ More kao prometni put

More je veliki prometni put% od ukupne Zemljine povrine ,'% me2unarodne robne razmjene odvija morem 5rednost mora kao

prometnog medija su i niska ulaganja u in9rastrukturu #edina in9rastrukturna ulaganja

odnose se na gradnju i odr1avanje luka% signalnih i ostalih ure2aja na morskom putu to

more ini najekonominijom vrstom prijevoza

?edostaci ovog prometnog medija su prirodne pojave i uvjeti koji ograniavaju

koritenje mora kao prometnog pravca: razliiti klimatski i meteoroloki uvjeti% ledene

sante u nekim morskim podrujima3 !altik% &ntarktik% velike razlike izme2u plime i

oseke% nedovoljne dubine mora za sigurnu plovidbu ve"ih brodova% jake morske struje

Koritenje broda kao sredstva za rad zahtjeva neprestanu kontrolu tehnolokih rjeenja

pri krcanju tereta i putnika% pa se krcanje kontrolira prema utvr2enim pravilima o


6/21

minimalnom nadvo2u% odnosno maksimalnom gazu broda 4a pravila su donesena na

Me2unarodnoj kon9erenciji o teretnim linijama (@--

() 4ehnoloke karakteristike morskih brodova

4ri osnovne tehnoloke karakteristike su plovnost% pokretljivost i veliina broda

A 5lovnost je svojstvo broda da zajedno s ukrcanim teretom pluta po povrini

mora% a ovisi ovisi o visini gaza 8podvodni dio broda% to je on ve"i plovnost

broda je manj7

A 5okretljivost j svojstvo broda da se u plovnom stanju morem mo1e kretati

odre2enom brzinom% brzina broda je du1ina morskog puta koju brod pro2e u

jednom satu i izra1ava se u vorovimaA /eliina broda3 koliinski kapacitet broda tj koliina tereta koja se mo1e ukrcati

na brod% a da se pri tome ne premai maksimalna doputena vodena liniju%gaz%

jer to vie krcamo brod% on uranja dublje u more i njegov gaz se pove"ava

Koliinski kapacitet ograniavaju dva elementa: te1ina predmeta i prostor koji

zauzima taj teret /eliina broda u pogledu te1ine izra1ava se u te1inskim

tonama3dBt% a veliina brodskog prostora u metrimaStalan odnos izme2u ta dva

elementa zove se brodski 9aktor slaganja

( 4rgovacka mornarica i posebne vrste djelatnosti morskog brodarstva

4rgovaka mornarica je zajedniki naziv za sve brodove koji nisu ratni% odnosno

za brodove koji prevoze putnike i teret i za tu uslugu napla"uju vozarinu .

tehnolokom smislu za podjelu morskog brodarstva na posebne vrste osnovni

kriteriji su: predmet prijevoza% tipovi broda% nain iskoritavanja brodova i

geogra9ski prostor djelovanja . ekonomskom smislu takvi su kriteriji tip tr1ita %

9ormiranje cijena pomorskog prijevoza C vozarine% organizacija djelatnosti

. vezi s predmetom prijevoza treba razlikovati putnicko i tretno brodarstvo

5utniko brodarstvo je posebna vrsta morskog brodarstva koja kontinuirano%

koriste"i se posebnim brodovima% obavlja pomorski prijevoz putnika 5rema

organizacijskim i ekonomskim kriterijima mo1e se podijeliti na linijsko i

turistiko%a po geogra9skom obuhvatu na kabota1no i prekomorsko


7/21

+ 4eretno brodarstvo

4eretno brodarstvo kao najve"i i najva1niji dio morskog brodarstva dijeli se na

slobodno trampersko brodarstvo% linijsko i tankersko brodarstvo

+( Slobodno trampersko brodarstvo

Slobodno trampersko brodarstvo je osnovna je i najstarija vrsta morskog

brodarstva 5osebnosti ove vrste odnose se na tehnologiju% ekonomiju% pravne odnose i

vrstu organizacije pomorskog prijevoza ?ajva1nije posebnosti su: nain koritenja

brodova% djelovanje tr1ita na visinu vozarina% vrste tereta% poslovanje poduze"a .

slobodnom se brodarstvu redovito iskoritavaju puni prijevozni kapaciteti brodova

8brodski ugovor% voDage charter7 za jedno ili vie putovanja na odre2eno vrijeme

5utovanje broda nije unaprijed vezano za odre2ene pravce plovidbe% ve" se plovidbeni

pravac slobodno i posebno ugovara% pa brodovi prevoze onaj teret za koji se mo1e

posti"i najbolja vozarina ?evezanost za odre2ene pravce omogu"ava slobodnom

brodarstvu brzu prilagodbu trenutnim promjenama na tr1itu

/ozarina se posebno ugovara u svakom pojedinanom zakljuku o koritenju broda%

a njena trenutna visina ovisi o trenutnim tr1inim odnosima 5otra1nja brodskog

prostora na tr1itu slobodnog brodarstva je gotovo neelastina u odnosu prema

promjenama vozarina 5otra1nja za vrstama robe koje ine osnovne terete brodara je

glavni inilac koji djeluje na visinu vozarina 8potra1nja robe3potra1nja brodskog

prostora3vozarina7 $rugi va1an inilac je reagiranje ponude na odre2enu potra1nju

brodskog prostora &ko je potra1nja brodskog prostora ve"a od ponude svih brodara u

prometu% onda se mogu ponuditi brodovi u raspremi% a da se stimulira ponuda brodova uraspremi potrebno je odre2eno pove"anje vozarina 5onuda brodskog prostora za razliku

od potra1nje uvelike reagira na promjene vozarine ali sa zakanjenjem

0snovni tereti u slobodnom brodarstvu su masovni suhi sipki tereti 8bulk3tereti%

1eljezna ruda% ugljen% 1itarice% boksit% e"er% koks7 4ipovi brodova su: klasini

tramper% modernije izdanje libertD broda tzv vienamjenski brodovi% relativno je9tini% sa

( ili + palube% skromnom opremom za prekrcaj tereta% kapaciteta od ('''' do (*'''

dBt% brzine od (+ do ( vorova . suvremenoj mornarici karakteristini su bulk3


8/21

brodovi% gra2eni za krcanje i prijevoz suhih tereta % brzine od (* vorova ve"e nosivosti

i brodovi za prijevoz ruda3nosivosti od +'''' do (*'''' dBt /elikim se brodovima

ostvaruje ekonominiji prijevoz jer se trokovi prijevoza po toni tereta smanjuju to je

ve"i brodza uspjenost poslovanja malih poduze"a u slobodnom brodarstvu va1ne su

velike i jake organizacije pomorskih meetara% agenata i pomorskih burzi

++ inijsko brodarstvo

inijski brod u odre2enoj luci ukrcaja rijetko nudi cijeli koliinski kapacitet% nudi

samo dio% a ponu2eni dio ne odnosi samo na jednu vrstu tereta i na jednog krcatelja

nego na vie vrsta i krcatelja inijski brod ima stalan% odnosno za dulje vrijeme

odre2en plovidbeni pravacinijski brodar ne odr1ava pomorski prijevoz samo jednim

brodom% nego skupinom brodova $ugorono povezivanje odre2enih luka ukrcaja i

iskrcaja obavlja se u odre2enim vremenskim razmacima inijsko putovanje broda

redovito se obraunava u polaznom i povratnom smjeru kao kru1no putovanje% pa se

osnovne luke iskrcaja u polaznom smjeru obino pojavljuju kao luke ukrcaja u

povratnom smjeru 5razni hod najvie ovisi o tome koliko je prosjeno iskoritenje

kapaciteta u oba smjera kru1nog putovanja 0snovni pisani ugovor u linijskom

brodarstvu obino je teretnica% izdaje se na temelju potvrde o ukrcaju koju izdaje

zapovjednik broda . linijskom pomorskom prijevozu trokove ukrcaja i iskrcaja snosi

brodar% a kako su trokovi ukrcaja i iskrcaja tj tivadorski trokovi visoka stavka u

strukturi ukupnih trokova broda odra1avaju se na visinu vozarina 0sim trokova

linijskog putovanja na vozarine utjee i prosjeno koritenje kapaciteta% s tim da su

vozarine puno osjetljivije na promjene u osnovnim trokovima putovanja% nego na

kratkorone promjene u potra1nji Kod ponude% ukoliko do2e do smanjenja potra1nje za

brodskim prostorom% ponuda brodara "e du1e ostati nepromijenjena % suprotno tome

kod kratkoronog pove"anja potra1nje za brodskim prostorom% ponuda reagira

privremenim pove"anjem kapaciteta linije putem brodarskih ugovora na

vrijemeinijsko brodarstvo karakteriziraju suhi% pakirani tereti Standardizirane

jedinice takva tereta jesu palete% kamionske prikolice% kontejneri% teglenice% a ostali

tereti su pakirani u sanducima% vre"ama% kartonima i sl

!rodovi se dijele na klasine i suvremene linijske brodove Karakteristike klasinih

brodova su te da imaju dvije ili vie paluba% vie brzih dizalica% dvije dizalice za teke


9/21

terete% brzinu od (, do +( vorova% imaju posebne prostore za prijevoz rashla2enog %

odnosno smrznutog tereta

Suvremeni brodovi jesu posebni tipovi kontejnerskih brodova% te mnogi tipovi

kombiniranim brodova za prijevoz kontejnera i nekontejneriziranoga suhog sipkog

tereta za prijevoz vozila s teretom upotrebljavaju se roGro brodovi

+) 4ankesrko brodarstvo

#ai i br1i razvoj ove vrste brodarstva opa1a se u novije vrijeme 6azvoj tankerske

mornarice nije bio jednolian% oscilacije je izazivala cijena na9te 4ankersko brodarstvo

promatralo se naje"e u vezi s razvojem slobodnog brodarstva3zbog slinosti u

ugovorima% a neto rje2e u vezi s linijskim zbog slinosti u odr1avanju plovidbe na

ustaljenim pravcima 4ankeri se obino koriste u punom koliinskom kapacitetu za

jedno ili vieuzastopnih putovanja% odnosno daju se na koritenje na odre2eno vrijeme%

slino kao i brodovi u slobodnom brodarstvu Me2utim za razliku od 9leksibilnosti u

mjenjanju prometnih pravaca u slobodnom brodarstvu% plovidbeni pravci u prijevozu

na9te gotovo su stalni% odre2eni izme2u zemalja proizvo2aa i zemalja prera2ivaa

na9te8izme2u podruja najve"ih nalazita na9te i podruja najve"ih ra9inerija na9te7

. prijevozu na9tnih derivata plovidbeni putevi nisu tako vrsto odre2eni kao u

prijevozu sirove na9te .krcajne luke u prijevozu sirove na9te gotovo su konano

odre2ene jer se rijetko nalaze nova nalazita% naprotiv mnogo su e"e promjene

lokacije velikih ra9inerija u novim podrujma velike potra1nje na9tnih derivata 5osebna

karakteristika tankerskog brodarstva u odnosu na slobodno i linijsko je jednosmjernost

redovitih plovidbenih pravaca% tj u obrnutom smjeru tankeri redovito plove bez tereta3

u balastu

. pogledu djelovanja ponude i potra1nje brodskog prostora na visinu vozarina esto

se ne pravi razlika izme2u tankerskog i slobodnog brodarstva Me2utim razlike u

vozarini% u vezi s djelovanjem ponude i potra1nje na tankerskom tipu tr1ita% jasno su

uoljive i posebnost su tankerskog brodarstva 5otra1nja brodskog prostora izvedena je

iz potra1nje manjeg broja robe% odnosno jedne jedine vrste robe3na9te 5omorskim

prijevozom na9te naje"e se koriste prera2ivai na9te% dakle na svjetskoj razini nekoliko


10/21

jakih transnacionalnih kompanija izrazito oligopolnog karaktera 0ligopol prera2ivaa

na9te izravno utjee na ponudu tankerskog brodskog prostora jer se pojavljuje kao jak

tankerski brodar 5osljednjih godina )' do '= ukupne svjetske tankerske mornarice

bilo je u vlasnitvu na9tnih kompanija ?a9tni oligopol u kojem se istie sest najjaih

tvrtki !ritish 5etroleum% Hhevron% EIIon% Mobil% 6oDal $utch Shell i 4eIaco imao je

iskljuivu poziciju u potra1nji i vrlo jaku poziciju u ponudi tankerskog brodarskog

prostora pa je nezavisnim tankerskim brodarima ostalo vrlo malo prostor za djelovanje

na visinu vozarine u skladu sa svojim ekonomskim interesima

. pogledu tereta koji se prevoze u najirem smislu govori se o jednoj vrsti tereta%

no u novije vrijeme taj se teret speci9icira pa se govori o cetiri vrste tereta: sirova na9ta%

na9tni derivati% ukapljeni plin i kemikalije . vezi s glavnim vrstama tereta razvili su se i

specijalni tipovi brodova:

(7za prijevoz sirove na9te%

+7 za prijevoz na9tnih derivata%

)7 za prijevoz ukapljenog plina i

7 za prijevoz kemikalija

*7 kombinirani brodovi koji se koriste za prijevoz suhih i teku"ih tereta8engl

0il3bulk3ore7 0!0 carrieri obino se spominju me2u tankerima jer u normalnim

tr1inim uvjetima slu1e prije svega za prijevoz na9te

!rodovi tankerskog brodarstva prije svega istiu se veliinom jer sa pove"anom

ve"inom smanjuje se i troak prijevoza po jedinici tereta Me2utim veliki brodovi

ukljuuju i niz negativnosti 8veliki gaz% nemogu"nost pristajanja u mnogim lukama%

nemogu"nost prolaza kroz morske kanale7 /eliki tankeri i do *''''' dBt .HH ultra

large crude carrier gradili su se do (@,) kada su se prestali naruivati usljedom na9tne

krize /eliina i organizacija poduze"a u tankerskom brodarstvu vezane su za gradnju

velikih tankera Jradnja velikih brodova izuzetno je skupa to njihovo koritenje ini

manje 9leksibilnijim pa su pove"ani rizici poslovanja . uvjetima kada je dananje

brodarstvo podsustav proizvodnje% prerade i potronje malim i 9inancijskim slabim

organizacijama teko je uspjeti u tankerskom brodarstvu pored na9tnog oligopola i

velikih dobro organiziranih tankerskih brodara

) 4rokovi u morskom brodarstvu


11/21

4rokovi u morskom brodarstvu su u novcu izra1eni utroci sredstava% materijala i

tu2ih usluga koji se uine radi ostvarenja potpune pomorsko3prijevozne usluge /rste

trokova 3 analiza po vrstama trokova odgovara na pitanje kakav je troak 8uzima se u

obzir priroda i podrijetlo troka7 % mjesto nastanka troka i nositelj trokova

5rema prirodi i podrijetlu trokove dijelimo na :

A trokove za materijal

A trokove za tu2e usluge

A trokove za osnovna sredstva 8amortizaciju7

A trokove ljudskog rada 8radna snaga7

A trokove u vezi s ugovornim i zakonskim obvezama

4rokovi za materijal 8materijalni trokovi7

A gorivo 3 va1ni s ekonomskog gledita

A mazivo 3 va1ni s tehnolokog aspekta

A brodski potroni materijal 3 8konopi% elik% platna za prekrivanje skladita7

A prehranu pomoraca i dr

)( 4rokovi za tu2e usluge

6redovno i investicijsko odr1avanje broda% razni popravci 3 va1an imbenik

optimizacije uinaka i uspjenosti poslovanja% dokovanje% investicijsko odr1avanje

obavlja se svake godine sposobnost broda da udovoljava tehnikim i tehnolokim

zahtjevima pomorske plovidbe i pomorskog prijevoza 3 svjedod1ba o klasi broda

uki trokovi su trokovi to ih brod ima tijekom boravka u luci 8pilota1a%

nemorski prirez% odrez% luke takse za koritenje obale% tona1u% za svjetionike% visina

lukih trokova ovisi o veliini broda% veliini brodskog prometa i o cijenama same

luke

Stivadorski trokovi 8trokovi ukrcaja i iskrcaja tereta7 agencijski i pediterski

trokovi% najve"i i najva1niji u ovoj skupini trokova% ali i u ukupnim trokovima

linijske plovidbe


12/21

&gencijski trokovi su naknada brodskom agentu% djeluju kao predstavnici

interesa brodara% posreduju u sklapanju ugovora o gradnji novih brodova% kupovanju i

prodavanju rabljenih brodova% djeluju pri zakljuivanju ugovora o pomorskoprijevoznoj

usluzi i pronala1enju tereta

)) 4rokovi ljudskog rada i zakonske ugovorne obveze

4roskovi ljudskog rada subruto naknade za ulo1eni rad radnika i slu1benika

zaposlenih u poduze"ima morskom brodarstvu

Zakonske i ugovorne obveze su zakonom propisani doprinosi i porezi% kamate

na kredite za osnovna sredstva% premije osiguranja i sl

) $irektni i indirektni trokovi

4rokovi pomorsko3prijevozne usluge promatraju se sa dva gledita:

( gledita pomorskog brodara

+ korisnika pomorsko3prijevozne usluge

. ralanjivanju trokova po mjestima ili po podrujima odgovornosti treba odgovoriti

na pitanje gdje je nastao troak% tko je najodgovorniji za nastanak troka

6alanjivanje trokova po mjestima nastanka vezano je uz podjelu trokova na

direktne i indirektne

$irektni su oni trokovi koje je ekonomski opravdano i tehniki mogu"e snimati

i pratiti neposredno na 9inalnom rezultatu proizvodnog procesa ;ndirektni se ne mogu

snimati po pojedinim uslugama 8proizvodima7% ali se po kalkulacijskim metodama opet

prebacuju na 9inalne proizvode i usluge

)* Fiksni% varijabilni i granini trokovi u morskom brodarstvu

5odjela 9iksni i varijabilni trokovi ini se prema stupnju koritenja kapaciteta Fiksni

trokovi ne mijenjaju se sa stupnjem koritenja kapaciteta 8ne ovise o koliini


13/21

proizvodnje% nego o vremenu trajanja proizvodnog procesa i postojanju odre2enih

kapaciteta7

/arijabilni trokovi oni koji nastaju ovisno o veliini proizvodnje . morskom

brodarstvu je ovaj pojam vezan uz stupanj iskoritenja kapaciteta broda 4reba

razlikovati tri prijevozna kapaciteta broda :

A koliinski kapacitet boda 3 odre2en je veliinom broda% koliinom tereta koju

brod preveze u jednom putovanju 8izra1ava se u jedinicama te1ine i prostora7

A vremenski 3 odre2en je vremenom koje brod treba da bi prevezao teret u jednom

putovanju% odnosno brzinom broda

A ukupni kapacitet3 koliinski L vremenski prijevozni kapacitet broda 8K7 N/

N 3 koliinski kapacitet broda i /3 brzina broda

Jranini trokovi su prosjeni varijabilni trokovi izazvani posljednjim pove"anjem

koliine proizvoda 5roizvodnja se mo1e pove"avati dok su granini trokovi ni1i od

graninog prihoda 8odnosno prodajne cijene7 Model ukupnih trokova putovanja broda

. izra1avanju modela ukupnih trokova putovanja broda koristi se 9ormula :

4 3 ukupan trokovi putovanja broda

4g 3 trokovi goriva u plovidbi i u luci

4p 3 trokovi rada3radne snage

4b 3 trokovi broda

4o C trokovi odr1avanja

4l C luki trokovi

)- Feeder servis

Svoj nastanak 9eeder servis prvenstveno OOdugujeOO globalizaciji svjetske trgovine i

racionalizaciji u brodarstvu koja je uzrokovala nastanak velikih kontejnerskih brodova8s

vie od -''' 4E. i br1ih od ++ vora7 6adi svoje veliine oni ne mogu ticati velik

broj luka prije svega zbog velikih 9iksnih trokova broda% kao i zbog neadekvatne

4 4g L 4p L 4b L 4o L 4l


14/21

opremljenosti luka 0vi brodovi plove na glavnim svjetskim pomorskim pravcima%

preko &tlantika i 5aci9ika ili oko svijeta% te pristaju u malo velikih% ali e9ikasnih luka

4ako su u Mediteranu nastale dvije glavne luke% koje tiu takvi brodovi% tzv luke

matice% to su Malta i Jioia 4auro% dok iz mnogobrojnih tradicionalnih luka% u koje su

ukljuene i sve jadranske luke% plove 9eederi

4i brodovi tzv 9eederi 8kapaciteta od ('' do (*'' 4E.7% preuzeli su 9unkciju

sakupljanja tereta u kontejnerima iz manjih luka do glavnih luka 0ni PhraneP velike

brodove% a opremljeni su potrebnom opremom tako da su neovisni od one kojom

raspola1u luke koje tiu% i dovoljno brzi da prate dinamiku kretanja matica Feederi ne

tiu mnogo luka% iako bi time popravili svoj raun% ali bi to bilo na tetu brzine kretanja

robe 5rednost tog sustava je prilago2ena izvoznicima i uvoznicima% jer nije potrebna

selekcija ishodita i odredita Kad brod 3 kontejner 3 roba% stigne do glavne luke% vie

nema problema do"i do bilo kojeg odredita u svijetu . klasinom i znatno skupljem

sustavu trebalo je tra1iti brodara i brod% koji ide iz jedne luke do konanoga odredita% a

tu je glavni problem bila neredovitost $anas je svjetski standard da su odlasci

prilago2eni jednoj proizvodnoj dinamici% 9eeder odlazi tono na odre2eni dan u jednu i

dolazi u glavnu luku% i bez obzira na odredite

&mortizacija

(&mortizacija je otpisivanje vrijednosti osnovnih sredstava na teret trokova

ostvarenih pomorskoprijevoznih uinaka u odre2enom vremenu ?ajva1nija i

najvrednija sredstva za rad u morskom brodarstvu su brodovi% pa i amortizacija brodova

ima najve"i udio amortizaciji osnovnih sredstava .zroci smanjivanja vrijednosti

brodasu 9iziko i 9unkcionalno 8ekonomsko7 troenje ?aini obrauna amortizacije:(7 na osnovi nabavne vrijednosti broda3najjednostavniji nain obrauna

+7 na osnovi tr1ine vrijednosti broda

)7 progresivni obraun

7 regresivni obraun

*7 slobodni obraun

(5oslovni rjenik %izdanje Masmedia% Zagreb% (@@*


15/21

Za obraun amortizacije na osnovi nabavne vrijednosti broda potrebno je znati

nabavnu vrijednost3cijenu broda% vrijednost dotrajalog broda odre2enog za rezalite i

predvi2eni broj godina aktivnog koritenja broda

* 5omorsko tr1ite

4r1ite je podruje na kojem se pod utjecajem ponude i potra1nje razmjenjuje roba

po cijeni koja se 9ormira kao jedinstvena cijena S gledita predmeta tr1ine razmjene

proizlazi podjela na tr1ite roba i tr1ite usluga Kao kriteriji tipologije tr1ita % osim

predmeta razmjene obino se uzimaju prostorni obuhvat 8lokalno% me2unarodno i

svjetsko7 i stupanj konkurentnosti tr1ita Struktura tr1ita% odnosno stupanj

konkurentnosti tr1ita mjeri se po te1ini3snazi ponude i potra1nje &ko su ponuda i

potra1nja podjednako velike govori se o konkurentnom tr1itu% ako je ponuda ve"a

govori se o monopolnom tr1itu% a ako je pak potra1nja ve"a od ponude% rije je o

monopolnom tr1itu ?eovisno o kojemu je tr1itu rije 3 slobodnoga% linijskog ili

tankerskog brodarstva% na proces 9ormiranja ravnote1ne cijene i koliine sna1no utjee

tr1ina struktura% koja se odnosi na konkurentno okru1enje u kojemu djeluju kupci i

prodavatelji dobara ili usluga 0bino se prepoznaju etiri temeljne tr1ine strukture% a

to su savrena konkurencija% monopol% monopolistika konkurencija i oligopol

4r1ite brodarskog prostora je odre2eno geogra9sko podruje gdje su potra1nja i

ponuda pomorsko prijevoznih usluga uspore2ene% me2usobno suprostavljene i gdje je

utvr2ena cijena pomorskog prijevoza 5omorsko tr1ite de9inira se kao ukupnost svih

brodova i korisnika prijevoznih usluga koji u odre2enom vremenu nude% odnosno tra1e

raspolo1ivi brodski prostori radi ugovaranja prijevoza tereta morskim putem povozarinama koje se 9ormiraju na osnovi djelovanja ponude i potra1nja% te drugih

uinaka

. irem smislu pomorsko tr1ite mo1e se de9inirati kao slo1en sustav odnosa

izme2u ponude i potra1nje brodskog prostora za prijevoz putnika i tereta% novih

brodova% rabljenih brodova i dotrajalih brodova 4ako razlikujemo: tr1ite brodskog

prostora za prijevoz putnika i tereta% tr1ite novih brodova% tr1ite rabljenih brodova i

tr1ite dotrajalih brodova


16/21

5omorsko tr1ite mo1e se tako2er shvatiti kao tr1ite morskog brodasrtva i tr1ite

morske brodogradnje 5otra1nju na me2unarodnom tr1itu brodarskog prostora

kvanti9icira i kvali9icira me2unarodna pomorska trgovina% a ponudu svjetska trgovaka

mornarica $akle% svjetska mornarica i me2unarodna pomorska trgovina su elementi

tr1ita brodarskog prostora 0dre2ena potra1nja brodarskog prostora za prijevoz tereta

uvijek je posljedica potra1nje odre2ene robe 0dre2ena veliina potra1nje brodarskog

prostora u svakoj tr1inoj strukturi utjee na visinu vozarine% a odre2ena potra1nja robe

pak utjee na cijenu te robe /eliina utjecaja potra1nje na cijenu robe% odnosno na

cijenu prijevoza mjeri se elastino"u potra1nje robe% odnosno elastino"u potra1nje

prijevozne usluge

0dnos izme2u elastinosti potra1nje robe koja se prevozi i elastinosti potra1nje

brodarskog prostora razlikuje se za svaku vrstu robe% odnosno tereta elastinost

potra1nje za pomorskim prijevozom ovisi o :

a7 elastinosti potra1nje robe koja se prevozi kao teret prema mogu"im supstitutima

b7 elastinosti pomorsko prijevozne potra1nje prema mogu"im supstitutima

0p"enito se ve"a elastinost potra1nje robe ili usluga mo1e oekivati ako za tu robu

ili usluge postoje dobri supstituti /e"a neelastinost potra1nje mo1e se oekivati u

sluaju male konkurencije dobrih supstituta 4r1ite brodarskog prostora dijeli se na

tr1ite tramperskog3bulk brodarskog prostora% linijskog i tankerskog brodarskog

prostora

*( 4rampersko QbulkR tr1ste brodarskog tereta

4rziste tramperskog bulk brodarskog tereta je najpoznatiji je i najstariji tip tr1ita

brodarskog prostora 4ramperi i bulk brodovi susre"u se na svim morskim plovnim

putovima i u svim morskom lukama 4r1ite tramperskog brodarstva najkonkurentniji

je tip tr1ita brodarskog prostora% pa se esto uspore2uje sa teorijskim modelom tr1ita

slobodne konkurencije

Karakteristike ovo tipa tr1ita su:

A 6elativno mnogo brodova konkurira za terete relativno velikog broja krcatelja


17/21

A ?ema izdvojenih i organiziranih skupina brodara i krcatelja koje bi jae kontrolirali

tr1ite

A 6elativno je jednostavan i neometan pristup tr1itu i ukljuivanje u tr1ite na strani

ponude imamo relativno mnogo slobodnih brodara% me2u kojima je mnogo malih i

skromno organiziranih brodara% a na strani potra1nje imamo mnogo malih industrijskih

i trgovakih poduze"a koja povremeno zatrebaju brodarski prostor i manji broj velikih

industrijskih sustava kojima stalno treba brodski prostor za prijevoz velike koliine

sirovina i gotovih proizvoda

4r1ina je cijena najbolji pokazatelj slo1enih odnosa ponude i potra1nje% tako u

brodarstvu vozarine imaju sredinje mjesto u odre2ivanju karakteristika pojedinih

tipova tr1ita 4rampersko tr1ite najbli1e je teorijskom modelu slobodne konkurencije

jer se vozarine ve"inom utvr2uju kao rezultat odnosa ponude i potra1nje $jelovanje

slobodnog brodara na takvom tr1itu svodi se na njegovu ve"u ili manju mogu"nost

prilago2avanja kretanju tr1inih vozarina ;ndividualni brodar treba ponudu na tr1itu

prilagoditi kretanju vozarina 3 ve"a ponuda u vrijeme pove"avanja vozarina i obratno

manja ponuda u vrijeme ni1ih vozarina . sluaju potra1nje kada vozarine rastu

potra1nja pada % a pri manjim vozarinama jasno potra1nja za brodskih prostorom raste

. slobodnom brodarstvu postoji vie vrsta ugovora kojima se ugovaraju i

posebne vozarine:

A /ozarine u brodarskim ugovorima na vrijeme

A /ozarine u brodarskim ugovorima za jedno ili vie putovanja

A /ozarine u op"im brodarskim ugovorima o pomorskom prijevozu

A ; dalje segmentirane vozarine prema vrstama terete% veliini broda

. obradi podataka o tr1inim kretanjima jedan je od prijeko potrebnih i ujedno

najslo1enijih zadataka prognoziranje budu"ih kretanja vozarina na tr1itu slobodnog

brodarstva 5oslovanje na ovom tr1itu je vrlo rizino ako brodar sve svoje brodarske

kapacitete iskoritava za pomorski prijevoz ugovoren ugovorima na putovanje% rizik se

smanjuje sklapanjem ugovora na vrijeme


18/21

- 0pce karakteristike tr1ita

6azlikuju se dva oblika tr1ita% te dva elementa u njegovu djelovanju: '3*'= 3

zatvoreni dio tr1ita 8vlastita organizacija i dugoroni ugovori7% a '3*'= 3 otvoreni dio

tr1ita 8open 9reight market7 0ligopolistiki karakter tr1ita 3 velik dio tankerskog

brodarstva je dio organizacije jakog na9tnog oligopola Slobodni dio tr1ita 8relativno

malen7 obilje1en je jakom me2usobnom konkurencijom brodara to ih ini slabijima i

nejednakim u odnosu na oligopolno organiziranu potra1nju 4r1ite tankerskog

brodarstva obilje1ava vrlo tijesna povezanost proizvodnje% prijevoza morem% prerade i

distribucije sirove na9te i na9tnih derivata 4ankersko tr1ite nije klasino tr1ite jer

klasinog odnosa ponude i potra1nje na njemu gotovo da i nema 5od pojmom ponude

tankerskog brodarstva podrazumijeva se ukupnost svih pojedinanih brodskih

kapaciteta namijenjenih prijevozu teku"eg tereta koji se nude u odre2enom vremenu% po

odre2enoj cijeni% dr1e"i sve ostale varijable konstantnima Struktura ponude na

svjetskom tankerskom tr1itu sastoji se od brodskih kapaciteta za prijevoz sirove na9te%

na9tnih prera2evina% kemikalijaGulja% kemikalija% kombiniranih brodova i ostalih vrsta

brodova specijaliziranih za prijevoz teku"eg tereta

5ojam potra1nje tankerskog brodarstva de9inira se ukupnom koliinom teku"eg

tereta to se 1eli prevesti brodskim kapacitetima koje je netko voljan ; sposoban kupiti u

odre2enom vremenu% po odre2enoj cijeni% dr1e"i sve ostale varijable konstantnima

5otra1nju svjetskoga tankerskog brodarstva odre2uje ukupna koliina teku"eg tereta

izra1enoga u milijunima M4 koji se 1eli prevesti u me2unarodnoj plovidbi

-( 5okazatelji dinamike pomorskog tr1ita

Kako je pomorsko tr1ite% odnosno tr1ite brodarskog prostora% slo1eno i dinamino

teko je za njega na"i jedinstven pokazatelj dinamike Kao najprikladniji pokazatelj

dinamike tr1ita brodarskog prostora uzima se vozarina /ozarina je cijena pomorsko

prijevozne usluge i predstavlja dodirnu toku izme2u suprotnih interesa ponude i

potra1nje /ozarinski indeks i njegove promjene mogu se prihvatiti kao najbolji

pokazatelj dinamike tr1ita brodarskog prostora


19/21

/e"ina vozarinskih indeksa temelji se na poznatoj aspeDresovoj 9ormuli:

;3 vozarinski indeks

/ri3 vozarina u PiP vremenu

/ro3 vozarina u osnovnom vremenu

3 veliina prometa u osnovnom vremenu

0d va1nijih pomorskih indeksa treba spomenuti:

A norveki 3 ?06TEJ;&? SU;55;?J ?ETS

A britanski 3 JE?E6& H0.?H; 0F !6;44;SU SU;55;?J

A njemaki 3 S4&4;S4;HUES !.?$ES&U4 8Shipping 7

A ameriki 3 M&6;4;ME 6ESE&6HU

/ozarina je naknada brodaru za uinjenu pomorsko3prijevoznu uslugu tj%cijena

pomorskoprijevozne usluge 0dre2uje se u vezi sa strukturom pomorskog tr1ita i

odnosima ponude i potra1nje /ozarina je tr1ina cijena% a izra1ava se kao konkurentna%

monopolna% monopsona cijena pomorsko prijevozne usluge /ozarina kao tr1ina cijena

ne 9ormira se samo na osnovi odnosa ponude i potra1nje% ve" i na osnovu djelovanja

drugih imbenika od kojih prvenstveno treba spomenuti:

A izvedenost tr1ita brodskog prostora iz robnog tr1ita

A kretanje cijena roba i usluga

A protekcionistiko djelovanje nekih zemalja

A tr1ite prijevoznih usluga je kompleksno i

-+ /ozarine u slobodnom brodarstvu

4r1ite slobodnog brodarstva je najkonkurentniji tip tr1ita% pa se i vozarine

9ormiraju prema tr1inim zakonitostima u odnosima ponude i potra1nje 6azlikuje se

vie posebnih tr1ita brodskog prostora :

A po tipovima i kapacitetima brodova

A po vrstama tereta%

A po pravcima pomorskog prometa

; V W / ri; V W / ro


20/21

. slobodnom brodarstvu treba razlikovati:

A vozarine za putovanje broda

A vozarine za vremensko koritenje broda

A zakupnine za vremensko koritenje golog broda

A vozarine za putovanje 8voDage 9reights3najobiniji i najbolji pokazatelj tr1ine

dinamike7

5omorski brodar koji prodaje brodski prostor za putovanje kod de9iniranja

vozarina uzima u obzir nekoliko razina vozarina koje djeluju na razvojnu i poslovnu

politiku7:

A vozarine koje stimuliraju gradnju novih brodskih kapaciteta

A vozarine koje potiu diversi9ikaciju poslovanja

A vozarine koje prisiljavaju na povlaenje dijela brodskih kapaciteta

A vozarine koje prisiljavaju na povlaenje kapitala

. ekonomskoj literature obino se razlikuju ) osnovne razine vozarina:

A poticajne za nastavak poslovanja

A poticajne za raspremu

A poticajne za povlaenje kapitala iz morskog brodarstva

?a visinu vozarina u linijskom brodarstvu osim odnos ponude i potra1nje jo

vie djeluje pove"anje trokova poslovanja inijski tip tr1ita morskog brodarstva je

zatvoreni tip tr1ita jer se na strani ponude nalaze linijski brodari organizirani u

kon9erencije% te imaju ve"i utjecaj na 9ormiranje linijskih vozarina . linijskom

brodarstvu vozarinski stavovi razra2eni su u obliku tari9a $obro organizirani brodari na

strani ponude 8kon9erencije i pulovi7 i brojni mali krcatelji na strani potra1nje dobra

su osnova za 9ormiranje linijskih vozarina u obliku tari9nih vozarinskih stavova za

odre2enu jedinicu pomorsko3prijevozne usluge

6azlikujemo dva tipa linijskih tari9a:

A grupna robna tari9a 8class tari997% utvr2uje se za odre2ene skupine tereta

A pojedinana robna tari9a 8commoditD tari997% za svaku vrstu tereta posebno


21/21

e litetaruru neku ubaci s interneta 8 probaj neke knjige ubacit jer ona nece gledat% i ak

hoces slike ali nema nist sa slikom :G 7

Documents

ekonomika brodarstva