OKVIRNA PITANJA ZA ISPITE SASTAVLJENA IZ SEMINARSKIH RADOVA

1. Navedite razloge zbog kojih je za poduzee i njegove zaposlenike vano definirati

ciljeve.

2. Navedite koje odlike ciljevi poduzea moraju imati, te ih ukratko objasnite.

3. Definirajte pojam-menadment.

4. Navedite funkcije menadmenta.

5. Definirajte pojam-planiranje i objasnite to ono ukljuuje.

6. to planiranje poduzeu treba osigurati?

7. Definirajte pojam-plan poduzea (od ega se sastoji i to kazuje)

8. Navedite koja bitna obiljeja plan mora imati.

9. Koja je svrha strategijske razine planiranja?

10.Koja je svrha operativne razine planiranja?

11.Definirajte pojam- misija poduzea.

12.Definirajte pojam- proraun.

13.Definirajte pojam- kadroviranje i navedite koje aktivnosti obuhvaa.

14.Navedite 4 koraka procesa kontrole.

15.Navedite 3 vrste menaderske kontrole.

16.Definirajte pojam- Eksterna okolina poduzea

17.Objasnite pojam - Opa ili socijalna okolina poduzea.

18.Objasnite pojam - poslovna okolina ili okolina zadatka i navedite barem 4 stavke

koje ju ine.

19.Objasnite svrhu vladinih agencija.

20.Objasnite pojam- sindikat.

21.Objasnite pojam- Interna ili unutarnja okolina poduzea.

22.Objasnite pojam - Poslovna okolina ili okolina zadatka

23.Definirajte pojam proizvodnja.

24.U koja tri oblika se moe predstaviti proizvodnja kao uinak?

25.Na koje 4 vrste dijelimo proizvode? (objasni to se podrazumjeva pod pojedinom)

26.Objasnite pojam-inputi i outputi proizvodnje.

27.Navedite i ukratko objasnite tri osnovne vrste proizvodnje (prema sloenosti)

28.Objasnite pojam funkcija proizvodnje i navedite koje su njene varijable.

29.Navedite tri glavna podruja primjene proizvodne funkcije

30.Navedite 3 opa blika proizvodne funkcije i ukratko ih objasnite.

31.Objasnite pojmove ukupni proizvod i prosjeni proizvod.

32.Objasnite pojam- granini proizvod ili granini prinos.

33.Objasnite pojam trokovi proizvodnje i navedite koje dvije sastavnice imaju.

34.Objasnite pojam izdatak, troak i rashod

35.Navedite tri elementarne vrste trokova prema njihovu porijeklu

36.Objasnite pojam- Zakon minimuma proizvodnje.

37.Objasnite pojam - Zakon maksimuma proizvodnje

38.Objasnite pojam - Zakon optimuma (proporcionalnosti) proizvodnje

39.Navedite i objasnite 4 osnovne vrste resursa u proizvodnji.

40.Objasnite pojam- racionalizacija proizvodnje, navedite i objasnite osnovne oblike

racionalizacije.

41.Objasnite pojam- ravnotea ponude i potranje, te pojam-toka ravnotee.

42.Objasnite pojam- elastinost potranje i kako ju raunamo.

43.Objasnite pojam- elastinost ponude i kako ju raunamo.

44.Navedite 3 osnovne podjele imbenika pod ijim je utjecajem ponaanje

potroaa.

45.Navedite drutvene imbenike koji utjeu na ponaanje potroaa.

46.Objasnite kako drutveni stale utjee na ponaanje potroaa.

47.Navedite individualne varijable koje ine osobne imbenike koji utjeu na

ponaanje potroaa

48.Kako stavovi utjeu na ponaanje potroaa?

49.Navedite modele donoenja odluke o kupovini na organizacijsko trite

50.Objasnite pojam marketinka komunikacija.

51.Navedite grupe koje tite potroae i objasnite na koji nain.

52.Kada se primjenjuje sumarna ista djelidbena kalkulacija?

53.Koja su temeljna raunovodstvena izvjea predvinena menunarodnim raunovodstvenim standardima?

54.to je to raun dobiti i gubitka (tzv. bilanca uspjeha) i to sadri?

55.Objasnite pojam prihodi.

56.Objasnite pojam rashodi.

57.Objasnite pojam bilanca stanja i navedite od koja dva osnovna dijela se sastoji.

58.Objasnite pojam - Izvjetaj o novanim tokovima.

59.Koja tri dijela ima Izvjetaj o novanim tokovima, prema vrsti novanih tokova

koji se u njemu prikazuju?

60.Objasnite pojam prihodi.

61.Kako se raunskim putem utvrnuje prihod? 62.Navedite 3 glavna oblika prihoda.

63.Objasnite pojam poslovni prihodi.

64.Objasnite pojam financijski prihodi.

65.Objasnite pojam izvanredni prihodih prihoda, te u emu se razlikuju od

redovitih prihoda.

66.Objasnite pojam - poslovni rashodi i navedite to u njih ubrajamo.

67.Objasnite pojam financijski rashodi.

68.Objasnite pojam izvanredni rashodi i to obuhvaaju.

69.Objasnite pojam - Bruto dobitak.

70.Objasnite pojam - Poslovni dobitak.

71.Na koja tri dijela se moe podijeliti ostvareni neto dobitak poduzea.

72.Objasnite pojam proizvodnost rada (napiite i kako s izraunava)

73.Objasnite pojam - ekonominost poslovanja (napiite kako se rauna).

74.Objasnite pojam rentabilnost poslovanja i kako se rauna.

75.Objasnite pojam rentabilnost uloenog kapitala i kako se rauna.

76.Objasnite pojam - ekonomski resursi i navedite kako se dijele.

77.Koja je svrha studije rada i to obuhvaa?

78.Koja je svrha studije vremena i to obuhvaa?

79.Koje zadatke obuhvaa vrednovanje rada?

80.to obuhvaa normiranje rada?

81.Koje ciljeve ima dobar sustav plaanja rada?

82.Koji su glavni oblici predmeta rada u procesu proizvodnje?

83.Definirajte pojam- nabava.

84.Koje su prednosti, a koji nedostaci opskrbe s vlastitih zaliha?

85.Objasnite pojam materijalno poslovanje.

86.Objasnite metode obrauna fiktivnih nabavnih cijena. (FIFO;LIFO;HIFO;

LOFO)

87.Navedite barem 3 stavke o kojima ovise normativi zaliha predmeta rada.

88.Navedite barem 4 stavke koje omoguava centralizirana nabava.

89.to je to istraivanje trita nabave i koja mu je svrha?

90.Objasnite pojam- investicija i koja im je svrha.

91.Objasnite pojam investicijski proces.

92.Navedite mogue izvore financiranja investicija.

93.Navedite vrste investicija prema svrsi investiranja.

94.U koje investicijske elemente mogu ulagati gospodarski subjekti u

elektrotehnikim djelatnostima?

95.Objasnite pojam investicijska kalkulacija

96.Navedite naela kalkulacije.

97.Navedite i pojednostavljeni model kalkulacije i objasnite od ega se on sastoji.

98.Prema koje tri odlike dijelimo kalkulacije na vrste?

99.Kako se dijele kalkulacije koje su namijenjene izraunavanju cijena?

100.Kako dijelimo kalkulacije prema vremenu?

101.Kako dijelimo kalkulacije prema podruju?

102.Kako dijelimo kalkulacije prema sadraju?

103.Koje dvije skupine metoda investicijske kalkulacije prema postupku

ocjenjivanja ekonomske opravdanosti investicije se koriste? (Objasnite ih)

104.Navedite -koja su dva najee koritena statika mjerila uspjenosti investicije,

te napiite kako se raunaju.

105.Objasnite pojam- anuitet (objasnite od ega se sastoji)

106.Objasnite pojam- interkalarana kamata.

107.Objasnite pojam - izravni (direktni, neposredni, pojedinani) trokovi

108.Objasnite pojam - opi (neizravni, posredni, zajedniki) trokovi.

109.Navedite i objasnite glavne vrste opih trokova u proizvodnom poduzeu.

110.Koje su dvije najpoznatije metode kalkulacije prema postupku koritenom za

izraunavanje cijene i objasnite ih?

111.Na koje vrste dijelimo dodatne kalkulacije?

112.Kako se raunaju poslovni prihodi?

113.Kada se priznaju prihodi od prodaje proizvoda i usluga?

114.Navedite glavne oblike rashoda i objasnite ih.

115.Koje oblike dobitka razlikujemo? (Objasnite ih)

116.Navedite koji su temeljni pokazatelji uspjenosti poslovanja, te kako se oni

raunaju.

117.Definirajte pojam- kalkulacija.

118.Objasnite pojam - Djelidbene kalkulacije, te navedite glavnu podjelu ove vrste

119.Kada se primjenjuje sumarna ista djelidbena kalkulacija?

120.Kada se koristi - Elektivna ista djelidbena kalkulacija?

121.Kada se koristi -Djelidbena kalkulacija s ekvivalentnim brojevima?

122.Navedite vrste efektivnih dodatnih kalkulacija.

123.Koja je svrha logistike?

124.Objasnite pojam e- logistika.

125.Objasnite pojam - logistika nabave i koja joj je zadaa.

126.Objasnite pojam - Ekonomika skladitenja, te navedite imbenike racionalnog

koritenja skladita.

127.Kako se dijele trokovi funkcije skladitenja?

128.Kako se postie sniavanje stalnih, a kako promjenjivih trokova skladitenja?

129.Koje su osnovne zadae skladinog poslovanja?

130.Objasnite pojam - Skladite zaliha.

131.Objasnite pojam - Skladite obrtaja

132.Objasnite pojam - Dobavna sladita.

133.Objasnite pojam - Otpremna skladita

134.O emu ovisi lokacija otpremnog skladita?

135.Koji su skladini zadaci?

136.O kojim imbenicima ovisi potrebna koliina zaliha na skladitu?

137.Koje su zadae logistike proizvodnje?

138.Navedite kako dijelimo trokove nastale u proizvodnji,te ih objasnite.

139.Objasnite pojam -Proizvodni proces.

140.Objasnite dva osnovna tipa proizvodnog procesa (sintetiki proizvodni proces i

analiki proizvodni proces)

141.Navedite koje tipve proizvodnje razlikujemo prea koliini proizvoda i objasnite

ih.

142.Koji su najvaniji poslovi u prodajnoj funkciji?

143.Na koje vrste se dijele zalihe?

144.to obuhvaa logistika transporta i koja je njezina svrha?

145.to je to unutarnji, a to vanjski transport?

146.Objasnite pojam integralni transport.

147.Na koje skupine dijelimo trokove transporta?

148.Definirajte pojam-trokovi.

149.Objasnite pojmove-utroak i rashod.

150.Objasnite pojam- izdatak, te objasnite relaciju izmenu izdatka i troka. 151.Navedite tri skupine elementarnih trokova u koje se trokovi razvrstavaju

prema porijeklu.

152.Navedite na koja 2 oblika se dijele trokovi prema sloenosti strukture, te ih

ukratko objasnite.

153.Kako se izraunava troak po jedinici uinka ili cijena kotanja uinka?

154.Objasnite to je to metoda varijatora.

155.Definirajte pojam Trokovi, te navedite tri temeljne vrste trokova.

156.Objasnite pojam promjenjivi (varijabilni) trokovi.

157.Objasnite pojam nepromjenjivi (fiksni) trokovi.

158.Objasnite pojam- amortizacija.

159.Na koje dvije vrste dijelimo obveze oduzea? (Objasnite ih)

160.Kako se rauna koeficijent zaduenosti?

161.Kako se rauna koeficijent vlastitog financiranja?

162.Kako se rauna koeficijent mogueg zaduenja?

163.Objasnite pojam - poslovni plan

164.Objasnite pojam novani proraun.

165.Objasnite pojam kapitalni proraun i emu slui.

166.Navedite 4 metode izrade kapitalnog prorauna (kapitalnog budetiranja).

Definicija poduzea: sloeni ekonomski, tehnoloki,pravni i socioloki sustav koji nastaje, djeluje, razvija

se inestaje ovisno o uspjenosti ostvarivanja gospodarskih idrutvenih ciljeva.

Mikroekonomika prouava potroae , kuanstva i poduzea. Kretanja potranje ponuda i cijena, ulogu

malih i velikih poduzea , sindikata i vladinih agencija u gospodarstvu.

Mikroekonomisti su usmjereni na odluke pojedinanih subjekata kao to su poduzea...

Odgovori na pitanja iz Ekonomike poduzea:

1. Razlozi zbog kojih je za poduzee i njegove zaposlenike vano definirati ciljeve su1:

Cilj jasno definira pravac djelovanja poznata je svrha poslovanja i rezultati koji se oekuju

Cilj je standard (norma) prema kojem se moe mjeriti uspjeh i poduzimati potrebne mjere

Cilj je sredstvo motivacije izazov koji potie zaposlenike na zalaganje i dobre radne rezultate

2. Ciljevi moraju biti jasni, mjerljivi, realni, stabilni, vremenski ogranieni, te usklaeni prostorno i

vremenski (kad god je to mogue).

Jasni ciljevi-oni precizno definiraju svrhu odreene aktivnosti. Izravno iskazuju nalog za izvrenje nekakve

aktivnosti, u danom vremenu i odreene kvalitete.

Mjerljive ciljeve lako je mogue kvantificirati. Svaki cilj mora imati definiranu poetnu i konanu razinu

razinu od koje poduzee polazi i do koje treba stii.

Ostvarive ciljeve mogue je realno dostii. Potrebno je razmotriti postojee zapreke i njihov nain

prevladavanja; oni su usmjereni prema odreenom rezultatu. Za svaki rezultat potrebno je definirati poseban

cilj, koji je ostvariv pomou raspoloivih resursa i u zadanom vremenu.

Stabilni ciljevi nisu promjenjivi u odreenom razdoblju. Ovi ciljevi osiguravaju trajnu orijentaciju za

djelovanje menadera i radnika u poduzeu.

Vremenski ogranieni ciljevi, kako im i samo ime kae, odnose se na odreeno vremensko razdoblje. Kod

ovih ciljeva potrebno je predvidjeti mogua zakanjenja i mogunost njihova otklanjanja.

Prostorna usklaenost ciljeva u poduzeu znai da ciljevi dijelova poduzea vode ostvarenju ukupnog cilja

poduzea.

3. Menadment je proces i vjetina obavljanja poslova putem drugih ljudi radi ostvarivanja ciljeva poduzea,

uz racionalno koritenje ekonomskih resursa i prilagoavanje promjenljivoj okolini.

4. Funkcije menadmenta:

planiranje

organiziranje

izbor kadrova (kadroviranje)

voenje i

kontroliranje

5. Planiranje je sistematski proces tijekom kojega se odluuje o ciljevima i aktivnostima koje e pojedinci,

grupe, radne jedinice i poduzee ostvariti u budunosti.

Planiranje ukljuuje izbor misija i ciljeva te akcija za njihovo ostvarenje: ono iziskuje odluivanje, tj. izbor

izmeu alternativnih buduih smjerova djelovanja.

6. Planiranje poduzeu treba osigurati:

da zna zato egzistira i to je njegovo glavno podruje djelovanja

da zna koje su njegove dobre i loe strane

da zna koje povoljne prilike i prijetnje postavlja njegova eksterna okolina

da moe identificirati i uspostaviti odgovarajue standarde performansi

da ima set pravila ponaanja ( politika ) koje e slijediti zaposleni u izvravanju ciljeva poduzea

7. Plan je detaljan opis metoda i zadataka koji e biti primijenjeni za ostvarivanje ciljeva organizacije,

odnosno koji e rezultirati oekivanim postignuem. Dobro postavljen plan itatelju plana kazuje to, kada i

kako e biti ostvareno. Planovi, stoga, osiguravaju racionalan pristup ostvarivanju prethodno odabranih

ciljeva.

8. Bitna su obiljeja planova:

prilagodljivost (fleksibilnost) zbog nemogunosti tonog predvianja budunosti i realne opasnosti neoekivanih promjena u unutarnjoj i vanjskoj okolini poduzea

preciznost, to znai da su planovi jasno definirani i svi pojedinani zadaci tono utvreni po vremenu i nosiocima izvrenja

cjelovitost zato to planovima treba obuhvatiti i usuglasiti ciljeve i zadatke svih bitnih dijelova poduzea i njihovih kljunih aktivnosti

9. Strategijska razina planiranja definira viziju, misiju, ciljeve i strategije poduzea. Ova razina planiranja

definira ciljeve koji se odnose na opstanak i razvoj poduzea na dugi rok. Da bi se ostvarili utvreni ciljevi,

strategijska razina planiranja utvruje i adekvatne strategije kojima definira skup akcija i potrebnih resursa

za ostvarenje tih ciljeva.

10. Operativna razina planiranja je zaduena za specifine procedure i procese, a koji su inae karakteristini

za najniu razinu menadmenta. Umjerena je na rutinske zadatke, kao to su proizvodni tijekovi, planiranje

isporuka, utvrivanje potreba u ljudskim resursima, itd.

11. Misija ili svrha identificira osnovnu funkciju ili zadatak poduzea, agencije ili bilo kojeg njihova dijela.

Svaka vrsta organiziranog djelovanja, da bi imala smisla, ima ili bi barem trebala imati svrhu ili misiju.

12. Proraun je brojano izraen iskaz oekivanih rezultata. Moe se oznaiti kao brojkama izraeni

program.

13. Kadroviranje predstavlja skup onih aktivnosti menadmenta koje su usmjerene na privlaenje, razvoj i

odravanje efektivnih kadrova u poduzeu.

Obuhvaa sve aktivnosti upravljanja ljudskim resursima, a to su:

Planiranje kadrovskih potreba

Pribavljanje kandidata

Izbor najpogodnijih za odreene poslove

Izobrazba i razvoj

Procjena

Plaanje

14. Proces kontrole se sastoji od 4 koraka:

Utvrivanje standarda izvrenja

Mjerenje tekueg izvrenja

Usporedba izvrenja sa standardima

Poduzimanje mjera za otklanjanje utvrenih odstupanja

15. Vrste menaderske kontrole su:

Prethodna kontrola (preliminarna)

Tekua kontrola (usporedna)

Naknadna kontrola (korektivna)

16. Eksterna ili vanjska okolina obuhvaa one dijelove (segmente) okoline koji indirektno

utjeu na poduzee.

17. Opu ili socijalnu okolinu ine one dimenzije koje nisu pod kontrolom poduzea, to su:

politiko - pravna okolina

ekonomska okolina

socio - kulturna okolina

znanstveno - tehnoloka okolina

18. Poslovnu okolinu ine oni sudionici koji se nalaze u neposrednoj okolini poduzea.

Poduzea su u svakodnevnom kontaktu s poslovnom okolinom te o njoj imaju velik broj

informacija i saznanja, iz tih je razloga menaderima lake komunicirati s poslovnom

okolinom nego sa opom ili socijalnom. Poslovnu okolinu ili okolinu zadatka ine:

konkurenti

kupci

dobavljai

regulatori

sindikati

dioniari

kreditori

19. Vladine agencije sutakve organizacije koje formira vlada sa zadatkom da tite javnost od izvjesne

poslovneprakse ili pak da tite poduzea jedna od drugih. U razvijenim ekonomijama osnivaju se brojne

agencije specijalizirane za pojedina podruja zatite

(agencije za zatitu okolia, agencije za patente, agencije za kontrolu kvalitete namirnica i

brojne druge).

20. Sindikati su organizacije djelatnika koje tite svoje lanove od samovolje poslodavaca,

osiguravaju provonenje zakljuenih kolektivnih ugovora te se bore za poboljanje radnih uvjeta svojih lanova i svih zaposlenih.

21. Interna (unutarnja) okolina je onaj dio ukupne okoline poduzea koja se nalazi u

samome poduzeu i na nju poduzee moe u potpunosti utjecati. To je neposredna radna

okolina poduzea u kojoj se doganaju svi kljuni procesi i doganaji bitni za opstanak i razvitak poduzea.

22. ine ju akteri u neposrednoj okolini poduzea iji je utjecaj jaeg intenziteta i mnogo blii poduzeu od socijalne okoline poduzea su u svakodnevnom kontaktu s poslovnom okolinom te o njoj imaju mnogo informacija i saznanja . Iz tih razloga je menaderima lake

komunicirati s poslovnom okolinom nego sa socijalnom poslovnu okolinu ine:

konkurencija

kupci

dobavljai vladine i druge interesne organizacije

sindikati

vlasnici

partner 23. Proces u kojem dolazi do svjesnog i svrsi shodnog spajanja triju elementarnih faktora

radi proizvodnje stvari i primanja usluga potrebnih drutvu, ona je zapravo permanentni

proces pretvaranja to se temelji na fizikim, kemijskim i biolokim zakonima, pri emu iz

izvjesnih vrsta dobara, usluga i svrsi shodne ljudske djelatnosti nastaju proizvodi i usluge.

24. Proizvodnja kao uinak moe se predstaviti u tri razliita oblika:

Fiziki proizvod proizvod mjeren fizikim jedinicama mjere i definiran po njihovim upotrebnim svojstvima

Kao vrijednost fizikog proizvoda koja moe biti u novcu izraena koliina drutveno potrebnog rada ili kao novani izraz izvrenog rada priznatog od drutva

Kao neto-proizvod ili dohodak, tj. kao novostvorena vrijednost ostvarena proizvodnjom i razmjenom fizikog proizvoda

25. Proizvode dijelimo na:

sirovine stvari koje se dobivaju ekstrakcijom iz prirode i na njima se ne vri nekakva bitna prerada

preraevine nastaju preradom sirovine kojom im se bitno mijenja oblik, supstancija, svojstva i upotrebna vrijednost

oplemenjene sirovine preranevine kojima se obradom daje ljepi izgled ili poboljava upotrebna vrijednost

usluge ima ih mnogo npr. prometne usluge, popravci i odravanje, intelektualne usluge, bankovne i osiguravajue usluge itd.

26. Inputi proizvodnje- sredstva uloena u proizvodnju

Outputi proizvodnje- veliine koje su rezultat uloenih faktora, tj. inputa

27. Proizvodnja moe biti: jednostavna proizvodnja

zajednika ili skupna proizvodnja

vezana proizvodnja ( kuplovana proizvodnja)

a) U ovakvom tipu proizvodnje gotovi proizvod nastaje potpuno neovisan o drugim

proizvodima a potrebni faktori su nabavljeni i stavljeni na raspolaganje samo za tu vrstu

proizvodnje.Teoretsko razmatranje jednostavne proizvodnje je zanimljivo u ekonomiji

narodne privrede jer se mnogi globalni modeli narodnog gospodarstva odrenenih grupa proizvoda promatraju sa stajalita homogenih dobara.

b) U ovoj vrsti je karakteristino da kod punog iskoritenja proizvodnih faktora dolazi do alternativne proizvodnje to znai da se poveanjem, smanjenjem ili izbacivanjem jedne vrste

proizvoda omoguuje poboljanje ili pogoranje uvjeta proizvodnje odrenene vrste proizvoda.

c) Ovdje se pri proizvodnji jednog proizvoda kao nunost obavezno pojavljuju i drugi

proizvodi, meutim i ovdje je potrebno razlikovati vrsto spajanje gdje su gotovi proizvodi vrsto vezani na tehnikoj bazi tako da ne postoji mogunost utjecaja na odnos gotovih proizvoda i slobodno spajanje gdje su gotovi proizvodi u svojim koliinskim odnosima u odreenim granicama promjenjivi.

28. Funkcija proizvodnje pokazuje odnos koliine utroka varijabilnog inputa i najvee mogue proizvodnje

pri toj koliini inputa, a pri tome se pretpostavlja da je utroak svih ostalih inputa nepromijenjen.

Q=f(L,K,N)

Gdje su: Q veliina outputa

L koliina rada

K koliina kapitala

N koliina prirodnih resursa

29. Glavna podruja primjene proizvodne funkcije:

predvinanje opsega proizvodnje ( prinosa) uz poznate koliine i kakvou resursa te uz odrenene uvjete i metode (tehnologiju) proizvodnje

izbor vrsta proizvodnih inputa i njihove koliinski najpovoljnije kombinacije u proizvodnji odrenenog outputa (tehniki uinkovite kombinacije)

izbor najpovoljnije tehnologije proizvodnje ( npr. agrotehnike za odrenenu proizvodnju)

30. Tri opa oblika proizvodne funkcije:

Linearna proizvodna funkcija koja je izraz konstantnog odnosa izmenu koliine prinosa i koliine jednog promjenjivog resursa. U tom sluaju koliina prinosa

raste za isti iznos za svaku dodatnu jedinicu resursa. Promjene koliine resursa u

proizvodnji daju konstantan proizvod.

Degresivna proizvodna funkcija je izraz opadajueg odnosa koliine prinosa i koliine jednog promjenjivog resursa. Takav oblik odnosa postoji kada svaka

dodatna jedinica resursa rezultira sve manjim rastom prinosa (proizvoda) u odnosu

na prethodnu jedinicu.

Progresivna proizvodnja funkcija je izraz rastueg odnosa koliine prinosa i koliine jednog promjenjivog resursa. U takvom obliku odnosa, koji se moe

primijetiti u proizvodnji, svaka dodatna jedinica resursa rezultira veim porastom

prinosa ( proizvoda) u odnosu na prethodnu jedinicu. Ukupni se prinos poveava

po rastuoj stopi tako da granini prinos raste.

31. a) Ukupni proizvod ili ukupni prinos je koliinski izranen rezultat ulaganja odreene koliine jednog promjenjivog inputa, pri emu su koliine ostalih inputa

nepromjenjive.

b) Prosjeni proizvod ili prosjeni prinos nekog inputa definira se kao omjer koliine

ukupnog proizvoda i koliine tog inputa uloenog u proizvodnju te koliine

ukupnog proizvoda.

32. Granini proizvod ili granini prinos je dodatna koliina proizvoda koja je rezultat

dodavanja jedne koliinske jedinice odrenenog inputa.Pri izraunavanju graninog proizvoda polazi se od toga da je koliina ostalih upotrijebljenih inputa konstantna.

33. Trokovi su vrijednosni izraz ulaganja osnovnih elemenata proizvodnje, koja nastaju

radi stvaranja novih uinaka i stjecanja dobitaka. Trokovi imaju dvije sastavnice:

koliina potroenih elemenata proizvodnje (utroak ili potroak )

nabavne cijene potronih elemenata proizvodnje

34. Pojmovi:

Izdaci su novana davanja za nabavke sredstava za proizvodnju, plaanje usluga i raznim obveza ( isplate), te materijalna izdavanja sredstava za potrebe proizvodnje ili u druge svrhe.

Svaki izdatak nije troak.

Rashod je iri pojam od troka. To je svako smanjenje vrijednosti imovine poduzetnika neovisno o razlogu smanjenja. Moe biti redoviti i izvanredni.

Troak se matematiki moe utvrditi kao umnoak koliine i cijene te se mogu pratiti kao ukupni i kao prosjeni trokovi.

35. Elementarne vrste trokova prema njihovu porijeklu dijelimo na :

materijalne trokove

trokovi odravanja stalnih sredstava

trokovi rada

36. Zakon minimuma proizvodnje- Odreeno minimalno ulaganje odreenih vrsta faktora tj. sredstava za

proizvodnjupotrebno je za izradu odrenene koliine proizvoda. Ne uloi li se u proces proizvodnjeodreena minimalna koliina nekog faktora, tada je po zakonu minimuma nekorisno ulaganjeu druge faktore jer se

nee dobiti odgovarajui proizvod.

37. Zakon maksimuma proizvodnje- Zakon maksimuma odrenuje gornju granicu ulaganja faktora. Ne

postoji samo donja granica ulaganja ve i odreneni maksimum preko kojeg ulaganje nekog faktora ne koristi. Postoje relativni i apsolutni maksimum.

38. U svakom procesu nastojimo dobiti optimalni rezultat pri odrenenim uvjetima. Postoji samo jedna kombinacija faktora procesa rada koja osigurava najbolje optimalne rezultate,

faktori radnog procesa u tom sluaju su komplementarni, uvjet za vei uspjeh najbolji je ako

su faktori raspoloivi u proporcionalnim koliinama, a proporciju odrenuje optimalna kombinacija potrebnih faktora.

39. Osnovne vrste resursa:

rad- Obuhvaa sve ljudske tjelesne i umne sposobnosti. Dijeli se na umni i tjelesni rad, prema vrsti sposobnosti koje su u nekom radu preteito koristi.

kapitalna dobra- Ekonomski resursi koji znaajno pridonose razvoju proizvodnje dobara i usluga u drutvu. Obuhvaa materijalna dobra stvorena u gospodarskom sustavu koja ulaze u proizvodne

procese. Proizvedeni su uz pomo ljudskog rada od drugih resursa.

prirodni resursi- Trea vrsta ekonomskog resursa raspoloivih svakom drutvu obuhvaa sva slobodna dobra koja su raspoloiva iz prirode. Bitno obiljeje izvora prirodnih resursa je da se ne

mogu po elji brzi mijenjati, a neke je teko pronai ili poveati njihovu koliinu.

poduzetnitvo- ljudska djelatnost kombiniranja drugim proizvodnim resursima radi pokretanja i organiziranja proizvodnje dobara i usluga

40. Pod pojmom racionalizacije proizvodnje, u najirem smislu, se podrazumijevaju sve

mjere koje imaju za cilj pojaati primjenu principa maksimizacije dobiti u najirem znaenju.

Racionalizacija nije vezana samo za tehniku proizvodnje nego ima primjenu u svim drugim

ljudskim djelatnostima.

Osnovni oblici racionalizacije su:

Specijalizacija koja predstavlja unificiranje rada

Pojednostavljenje pojednostavljenje radnog postupka i sredstava rada te uvoenjem tzv. opih pravila

Standardizacija odravanje iste kakvoe, oblika, dimenzija i sastava proizvoda, kao i

omoguavanje zamjene istovrsnih elemenata u proizvodima raznovrsnih proizvonaa

Tipizacija grupiranje proizvoda u tipove proizvoda ime se smanjuju trokovi i vrijeme pripreme proizvodnje

41. Trina ravotea se ostvaruje pri onoj cijeni i koliini pri kojima su snage ponude i potranje jednake

odnosno koliina robe koju proizvoai proizvode jednaka je robi koju kupci zatrauju. Za primjer moemo

uzeti sljedeu tablicu u kojoj emo razmatrati ponudu i potranju koje odreuju trinu ravnoteu.

Trinu ravnoteu nalazimo traenjem cijene pri kojoj je traena koliina jednaka ponuenoj koliini

odnosno iz slike moemo vidjeti da je to zapravo toka u kojoj se sijeku krivulje ponude i potranje.

42. Razliita se dobra razlikuju, izmeu ostalog i po stupnju po kojem potraivana koliina dobro reagira na

promjena cijena istog dobra. U tom smislu govorimo o cijenovnoj elastinosti potranje. Koeficijent

cijenovne elastinosti potranje jest indikator postupnog reagiranja potraivanje koliine nekog dobra na

postotnu promjenu istog dobra.

Prema tome,

Ec Koeficijent cjenovne elastinosti potranje

43. Istraiti (cjenovnu ) elastinost ponude znai ispitati reakcije ponuene koliine nekog dobra na

promjene njegove cijene.

44. 3 osnovne podjele imbenika pod ijim je utjecajem potroa:

Drutvenih imbenika

Osobnih imbenika

Psiholokih procesa

45. Drutveni imbenici:

Kultura

Socijalizacija

Drutveni stalei

Drutvene grupe

Obitelj

Situacijski imbenici

46. Utjecaj drutvenog stalea na ponaanje potroaa:

Statusna (zapaena) ponaanja obitelj ili pojedinac koji eli isticati potronju to ini kupovinom luksuznih proizvoda kojima se komunicira statusna pripadnost. Klju njihove kupovine je komuniciranje posjedovanja.

Statusni simbol u vrednovanju drugih ljudi koriste stvari ili usluge koje pojedinci iliobitelj prihvaaju kao podlogu procjenjivanja njihove staleke pripadnosti.

Kompenzacijska potronja u nedostatku samopouzdanja pojedinac kupuje proizvode kao kompenzaciju za psiholoka stanja koja na drugi nain ne moe rijeiti.

Znaenje novca znaenje novca u drutvu obuhvaa ire konotativno znaenje od njegove osnovne funkcije sredstva plaanja. Znaenje novca je ponekad tako veliko da

se status mjeri iskljuivo koliinom novca koju pojedinac posjeduje. Znaenje novca

moe biti pozitivno i negativno.

47. Osobne imbenike ine 5 individualnih varijabli koje imaju svoj poseban znaaj:

Motivi i motivacija

Percepcija

Stavovi

Obiljeja linosti, vrijednosti i stil ivota

Znanje

48. Ponaanje moe utjecati na stavove putem procesa socijalizacije, uenja, percepcije... Ipak, promjena

stava ee dovodi do promjene ponaanja, nego obrnuto. Korisnost stava za predvianje ponaanja

potroaa ovisi o mnogobrojnim imbenicima:

Znaenje stava koje se ogleda u njegovoj jaini i centralnost u odnosu na promatrani proizvod.

Stavovi koji su dio vrijednosti i uvjerenja pojedinca veoma se teko mijenjaju, a mogu biti siguran temelj za predvianje ponaanja potroaa.

Korisnost stava za predvianje ponaanja potroaa ovisi i o drutvenoj prihvatljivosti stava. Ponaanje potroaa je esto rezultat elje da se uklopi u drutveno poeljna i nagraena ponaanja.

Potrebno je razlikovati stavove prema objektima od stavova prema situaciji. Ponaanje uvijek ovisi o

uvjerenju koje imamo prema specifinom objektu i stavovima kojie biti podrani specifinom situacijom.

49.

50. Marketinka komunikacija predstavlja proces prenoenja informacija, ideja i emocija od poiljatelja do

primatelja pod sredstvom medija s ciljem postizanja odreenih efekata. Ona obuhvaa sve promotivne

aktivnosti ukljuujui ekonomsku propagandu, osobnu prodaju, pakovanje, prodajnu promociju, publicitet,

kao i komuniciranja funkcionalnim elementima marketinkog spleta.

51. Grupe koje su tite potroae mogu se svrstati u:

Potroau orijentirane grupe zaduene primarno za osiguranja informacije potroau s ciljem

donoenja adekvatne odluke

Vlada putem zakonske regulative

Poduzea preko konkurencije i samo regulative.

52.

53. Temeljna raunovodstvena izvjea predviena meunarodnim raunovodstvenim

standardima jesu sljedea:

1. Raun dobiti i gubitka,

2. Bilanca,

3. Izvjetaj o novanim tokovima,

4. Biljeke uz financijska izvjea.

54. Raun dobiti i gubitka (tzv. bilanca uspjeha) saeti je prikaz prihoda, rashoda i ostvarenoga financijskog

rezultata u odreenom razdoblju poslovanja tvrtke. Prema tome, obuhvaa:

specifikaciju svih prihoda,

prikaz svih rashoda, te

utvrivanje razlike izmeu prihoda i rashoda.

55=60.

Prihodi su svi primici ostvareni za prodane proizvode odnosno izvrene usluge, te zarade

(dividenda, kamata, najamnina, renta, i sl.).

56. Rashodi su izdaci za materijal i usluge koritene u redovitom poslovanju, te izdaci nastali neoekivano

(manjkovi, kazne, i sl.). Dok prihodi znae sva poveanja imovine tvrtke, rashodi ine sva smanjenja njezine

imovine neovisno o uzroku.

57. Bilanca (tzv. bilanca stanja, bilanca financijskog poloaja) najvaniji je raunovodstveni izvjetaj zato

to sustavno prikazuje financijski poloaj poduzea. Ona je saeti pregled imovine, kapitala i obveza tvrtke

odreenoga dana. Imovinu ine sredstva za proizvodnju i imovinska prava. Kapital obuhvaa sva vlastita

prava, potraivanja i udjele u ukupnim sredstvima poduzea. Obveze su tui izvori koritenih sredstava.

58. Izvjetaj o novanim tokovima (tzv. izvjetaj o promjenama u financijskom poloaju) slui kao bilanca

likvidnosti i solventnosti, te prikazuje sve priljeve i odljeve novca iz poslovnih, financijskih i investicijskih

aktivnosti poduzea u odreeniji razdoblju. Ima oblik tablice iz koje je vidljiva mogunost plaanja

dospjelih obveza i udovoljavanja ostalim novanim potrebama poduzea.

59. Prema vrsti novanih tokova koji se u njemu prikazuju izvjetaj redovito ima tri dijela:

1) novani tokovi od poslovnih aktivnosti,

2) novani tokovi od financijskih aktivnosti i

3) novani tokovi od investicijskih (ulagateljskih) aktivnosti.

61. Prihod se raunskim putem utvruje kao umnoak koliine prodanih uinaka (fizikog proizvoda) i

ostvarene prodajne cijene za svaki pojedini proizvod i uslugu: Znaenje simbola: Ci =

prihod od prodaje i-tog proizvoda, Qi = koliina prodaje i-tog proizvoda, ci= prodajna cijena i-tog

proizvoda

62. Glavni su oblici prihoda:

1. poslovni,

2. financijski i

3. izvanredni.

63. Poslovni prihodi nastaju kao rezultat obavljanja redovite djelatnosti poduzea. U poslovne prihode

ubrajamo novano izraene vrijednosti ostvarene prodajom proizvoda i usluga, zatim prihodi od novanih

poticaja (subvencija), novanih naknada (regresa), prihodi od uporabe proizvoda i usluga za vlastite potrebe

i sl.

64. Financijske prihode ine naknade za uloena novana sredstva, kamate, obraunate pozitivne teajne

razlike iz poslovanja deviznim sredstvima, razlike pozitivnih revalorizacijskih efekata itd. To su svi oni

prihodi koji su ostvareni na temelju poslovanja novanim sredstvima.

65.Izvanredni prihodi nastaju kao sporedni i nepredvieni poslovni uinci. Obuhvaaju vikove utvrene

inventarizacijom, otpisana potraivanja vjerovnika poduzea, dobavljaima zaraunate ugovorene penale

zbog zakanjenja u isporuci materijala, kupcima i drugim dunicima zaraunate zatezne kamate zbog

zakanjenja u otplati dugova, nagrade, prihode od prodaje stalnih sredstava, materijala i sl. Dok su redoviti

prihodi bruto rezultati poslovanja izvanredni su prihodi neto rezultati koji u ukupnom iznosu poveavaju

financijski rezultat poduzea.

66. Poslovni rashodi nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduzea. Ta je vrsta rashoda

uvjet za ostvarivanje prihoda poduzea. U poslovne rashode spadaju materijalni trokovi, troenje i

zastarijevanje stalnih sredstava (amortizacija), trokovi osoblja (bruto 12 plae), razne usluge (prijevoz,

oglaavanje, najamnine poslovnog prostora) i sl. Prema tome, u poslovne rashode ubrajamo trokove svih

resursa koji se koriste u procesu proizvodnje dobara radi prodaje i pruanja usluga kupcima.

67. Financijski rashodi nastaju u poslovanju poduzea financijskim sredstvima. Najvaniji rashodi

financiranja su kamate koje poduzee plaa na posuena sredstva, obraunate negativne teajne razlike iz

deviznog poslovanja, negativne razlike revalorizacijskih efekata i sl. Zajedno s poslovnim rashodima ine

dio ukupnih trokova poslovanja (redovitih rashoda) poduzea.

68. Izvanredni su rashodi neplanirani, neoekivani i drugi sluajni izdaci koji nastaju neovisno o poslovanju

poduzea. Obuhvaaju manjkove utvrene inventarizacijom (popisivanjem imovine), kazne, penale, tete,

otpise nenaplativnih potraivanja i sl. Za razliku od redovitih rashoda koji na financijski rezultat utjeu

posredno (kao razlika izmeu redovitih prihoda i redovitih rashoda) izvanredni rashodi izravno terete

financijski rezultat.

69. Bruto dobitak se utvruje kao razlika izmeu prihoda i nepunih trokova. Iznos nepunih trokova moe

biti razliit ovisno o metodi obraunavanja trokova koja se koristi u poduzeu. Po vaeim propisima

poduzea obvezatno koriste obraun po trokovima proizvoda (u vrijednost zaliha proizvoda uraunavaju

samo trokove nastale u proizvodnji) tako da je bruto dobitak razlika ukupnog prihoda i trokova prodanih

proizvoda u koje nisu ukljueni trokovi nastali izvan proizvodnje (trokovi razdoblja).

70. Poslovni dobitak (dobit iz poslovanja) je razlika izmeu bruto dobitka i trokova razdoblja (trokova

uprave i prodaje). To je dobitak na koji se rauna porez na dobitak, zato se naziva i dobitkom prije poreza.

71. Ostvareni neto dobitak poduzea moe podijeliti na tri dijela:

1. dio za poduzee,

2. dio za vlasnika ili vlasnike i

3. dio za menadere i zaposlenike.

72. Proizvodnost rada je izraz efikasnosti koritenja ljudskog rada u proizvodnji. Kako su plae velika

stavka u ukupnim trokovima poslovanja proizvodnost rada zasluuje posebnu pozornost. Veu

proizvodnost imaju ona poduzea koja ljudski rad uinkovitije kombiniraju s drugim imbenicima

proizvodnje. Kljuni je imbenik rasta proizvodnosti rada ulaganje u istraivanja, izobrazbu, opremu i nove

tehnologije. Proizvodnost rada je izraz i imbenik ukupnog drutvenog razvitka. Drutvo koje proizvodi vie

svojom radnom snagom ostvaruje vei ekonomski rast. Poveanje proizvodnosti rada omoguuje bolje

zadovoljavanje ljudskih potreba i vei ivotni standard. Pri izraunavanju proizvodnosti rada stavlja se u

odnos veliina ostvarenog uinka u poslovanju ( fizikog opsega ili vrijednosti proizvodnje) s koliinom

ljudskog rada uloenog u stvaranje toga uinka. Koliina rada se mjeri vremenom rada (sati ili dani rada) ili

brojem zaposlenih radnika.

73. Ekonominost poslovanja je izraz uinkovitosti troenja elemenata proizvodnje. Za razliku od

proizvodnosti rada, kod koje se mjeri samo uinak rada, kod ekonominosti se istovremeno mjeri i iskazuje

uinak svih elemenata proizvodnje (rada i sredstava). Izraava se vrijednosnim veliinama zbog toga to nije

mogue zbrajati naturalne veliine potronje razliitih elemenata proizvodnje, a zatim i zbog problema

zbrajanja naturalnih veliina koliine razliitih proizvoda. Prema tome, ekonominost je odnos vrijednosti

uinaka proizvodnje i ukupnih trokova. Izraava se koeficijentom koji se izraunava na sljedei nain:

74. Rentabilnost je izraz uinkovitosti (unosnosti, korisnosti) ukupno uloenih sredstava ili kapitala u

odreenu proizvodnju. Izraava se stopom rentabilnosti, to jest u postotku, zato to se na taj nain moe

usporeivati dobit iz uloenog kapitala koju vlasnici ostvaruju poslovanjem poduzea s dobiti koju bi mogli

ostvarivati kada bi kapital uloili uz kamatu. Najpoznatija su dva oblika rentabilnosti (profitabilnosti), i to:

1) rentabilnost poslovanja i 2) rentabilnost kapitala uloenog u poduzee. Rentabilnost poslovanja se

izraunava stavljanjem u odnos ostvarenog dobitka i trine vrijednosti proizvodnje, to jest

75. Rentabilnost investiranog kapitala (uloenih sredstava) izraunava se kao odnos izmeu godinjeg

financijskog rezultata (dobitka, profita) i prosjene vrijednosti uloenih ili koritenih sredstava, to jest

RP x Ko =RK

Rentabilnost kapitala (Rk) moe se izraziti kao umnoak izmeu rentabilnosti poslovanja (Rp) i koeficijenta

obrtanja sredstava (Ko) izraunatog u obliku stope ukupnog prihoda, to jest:

76. Ekonomski resursi, jo se nazivaju faktori proizvodnje, su resursi potrebni za proizvodnju dobara. Dijele

se na: Primarne ili izvorne (Rad, prirodni resursi) i proizvodne ili izvedene (Kapital, poduzetnitvo,

tehnologije, obrazovanje...).

77. Svrha ovog studija je utvrditi radne postupke, pomoi pri izobrazbi za rad po novom postupku,

standardizirati radne postupke, predmete rada i sredstva za rad. Studij obuhvaa kritiku analizu radnih

postupaka, predmeta rada i sredstava za rad na odreenom radnom mjestu, utvruje novi poboljani nain

rada i pomae u provedbi novog naina rada tj. reorganizaciji rada.

78. Svrha studija je odrediti vrijeme koje je potrebno radniku da izvri neki posao na predvieni nain, pod

standardiziranim uvjetima i uz definiranu razinu izvrenja. Na temelju rezultata studija vremena mogu se

utvrditi norme rada, otklanjati nepotrebni subjektivno i objektivno uvjetovani prekidi rada odnosno gubici

vremena, sanjiti zastoji u radu sredstava za rad kao to su strojevi, te ubrzati kretanje predmeta rada u

skladitu, proizvodnji i unutarnjem transportu. U okviru ovog studija vri se mjerenje rada tako to se

odreuje vrijeme pojedinih elemenata rada. Odreivanje tog vremena moe se napraviti izravno pomou

instrumenata za mjerenje vremena kao to je toperica ili posrednim metodama kao to su sintetiko

odreivanje vremena, studij unaprijed odreenih vremena i analitiko procjenjivanje.

79. Vrednovanje rada obuhvaa sljedee pojedinane zadatke:

1. Normiranje rada

2. Mjerenje izvrenja

3. Analiza izvrenja i

4. Donoenje odluka

80. Normiranje rada obuhvaa utvrivanje radnih normi ili standarda izvrenja, koji moraju biti jasni,

mjerljivi i realni. Osim toga, norme rada moraju biti radniku objanjene kako bi radnik tono znao to se od

njega oekuje.

81. Dobar sustav plaanja rada ima sljedee ciljeve:

1. Privui i zadrati u poduzeu dostatan broj ljudi takvih kvalifikacija kakve su

poduzeu potrebne

2. Potaknuti konkurenciju meu zaposlenicima i tako stvoriti povoljnu radnu klimu

3. Stimulirati i motivirati zaposlenike na vee zalaganje i poveavanje proizvodnosti rada i

4. Odravati takav omjer izmeu proizvodnosti i trokova rada koji osigurava konkurentnost poduzea na

tritu.

82. U praksi se primjenjuju razliiti oblici plaanja rada. Pritom treba razlikovati osnovne nagrade zaposao

koji zaposlenici obavljaju i dodatne ovlike plaanja rada koji imaju svrhu motivirati zaposlenike na

uspjenost u radu. Najpoznatiji su sljedei osnovni oblici plaanja rada:

1. Plae

2. Nadnice i

3. provizije

83. Nabava je funkcija i djelatnost poduzea i drugih poslovnih sustava, koja se brine o opskrbi

materijalima, opremom, uslugama i energijom potrebnima za realizaciju ciljeva poslovnog sustava.

84. Prednosti:

zahtjevi korisnika zadovoljavaju se u kratkom roku

nabavlja se u veim koliinama po povoljnijim uvjetima nabave

osoblje nabave ravnomjernije obavlja svoje zadatke

mogu se ugovoriti dui i za dobavljae povoljniji rokovi isporuke robe

Nedostaci:

potrebno je angairati mnogo obrtnih sredstava

nastaju vei trokovi skladitenja i zaliha

moraju se provoditi istraivanja potreba te izabrati i koristiti razni sustavi nabavljanja

mora se upravljati zalihama

85. Materijalno poslovanje je rukovodni i organizacijski koncept koji omoguuje pregled i

upravljanje sa svim procesima tijeka materijala od trita nabave preko prizvodnje do prodaje

i isporuke robe kupcima.

86. Obraunavaju se prema redoslijedu dospijea i potronje/prodaje materijala po njihovim

nabavnim cijenama. Razlikujemo:

Metoda FIFO first in-first out. Ova metoda temeljena je na izlazu materijala prema redoslijedu prispijea materijala. Zalihe na kraju planskog razdoblja

obraunavaju se po posljednjim cijenama s kojima je taj materijal uao u skladite.

Metoda LIFO last in-first out. Prvo se troe ili prodaju materijali koji su posljednji primljeni u skladite i obraunavaju se po njihovim nabavnim cijenama.

Cilj je da se obraunske i aktualne cijene to manje razlikuju.

Metoda HIFO highest in-first out. Prvo se troe materijali nabavljeni po najvioj cijeni. Ako cijene konstantno rastu ili padaju tada metoda HIFO odgovara metodi

LIFO, tj FIFO.

Metoda LOFO lowest in-first out. Primjenom ove metode prvo se troe materijali nabavljeni po najnioj cijeni.(suprotno od HIFO)

87. Normativi zaliha predmeta rada ovise o:

potronji/prodaji materijali/roba promjena plana potronje/prodaje imati e odraza na promjenu normativa zaliha predmeta rada

uvjetima nabave posebice na odrenivanje normativa utjeu period nabavljanja, te cijene i trokovi nabavljanja predmeta rada

uvjeti transporta to je njihovo znaenje vee, vei im je i utjecaj na visinu normativa zalihe

obiljeja predmeta rada uvjetuju visinu zalihe ako njihova kakvoa ovisi o uskladitenoj koliini ili o duini uskladitenja (pia, sokovi..)

uvjeti skladitenja utjeu na visinu normativa zaliha s obzirom na veliinu i oblik skladinog prostora, opremu skladita, skladino osoblje, organizaciju skladine

slube

88. Centralizirana nabava omoguuje:

objedinjavanje potreba i naruivanje veih koliina predmeta rada uz povoljnije uvjete i nie trokove nabave

koritenje koliinskih i drugih popusta

jedinstveno provonenje politike nabave

normizaciju predmeta rada i koliina nabave

bre obrtanje koliina zaliha materijala

snienje normativa zaliha

bolju logistiku suradnju s dobavljaima

bolju kontrolu poslovanja nabave

plaanje rauna dobavljaa s jednog mjesta

89. Istraivanje trita nabave predstavlja organizirano i sustavno prikupljanje, sreivanje, analiziranje,

interpretiranje i dostavljanje podataka i rezultata analiza

nabavi, radi informiranja donosioca odluka o stanju i kretanjima na tritu nabave, kao i

trinim imbenicima koji neizravno ili izravno utjeu na uvjete nabavljanja i openito

opskrbe poduzea, s ciljem poveanja preglednosti trita u svrhu donoenja to boljih odluka

o nabavi.

90. Investicija je ulaganje novanih sredstava u nabavku i izgradnju realnih

dobara radi stvaranja uvjeta za trajno poslovanje. Svrha im je odravanje

kontinuiteta poslovanja i razvoj gospodarskih subjekata.

91. Investicijski proces je skup aktivnosti na ulaganju kapitala radi pribavljanja

sredstava za proizvodnju ijim koritenjem e se ostvariti odreneni ciljevi,

odnosno postii ekonomske koristi.

92. Vlastiti izvori su sredstva amortizacije i sredstava prikupljena iz ostvarene

dobiti.

Tui izvori su bankovni krediti, komercijalni krediti dobavljaa izvonaa

radova i sl. Uvjet za dobivanje bankovnog kredita jeste dostatan vlastiti

kapital koji jami njegovu otplatu.

93. Prema svrsi investiranja razlikujemo:

nove investicije

investicije u proirenje

investicije u rekonstrukcije i modernizacije

investicije u zatitu ivotne sredine (ekoloke investicije)

94. U elektrotehnikim djelatnostima gospodarski subjekt mogu ulagati u

sljedee investicijske elemente:

zemljita ( kupnja, proirenja i urenenja )

granevinske objekte (kupnja ili izgradnja poslovnih zgrada, tvornica,skladita)

opremu ( kupnja prijevoznih sredstava, strojeva, urenaja i sl.)

nematerijalne investicije ( istraivanje prirodnih resursa, izrada investicijskih programa, i dr.)

obrtna sredstva i sl.

95. Investicijska kalkulacija je raunski postupak kojim se na temelju odnosa

priljeva i odljeva novanih sredstava ocjenjuje isplativost (ekonomska

opravdanost) trajnog ulaganja odrenenog kapitala.

96. Naela kalkulacije:

Naelo tonosti zahtjeva da se obuhvate svi trokovi nastali u proizvodnji nekog proizvoda ili pruanju usluge.

Naelo preglednosti svi trokovi moraju biti prikazani pojedinano po vrstama i razvrstani po skupinama radi bolje preglednosti.

Naelo prilagonenosti sadraj kalkulacije i postupak izrade moraju biti prilagoneni vrstama i sastavu uinka proizvodnje i koritenom tehnolokom

postupku.

Naelo usporedivosti oblik kalkulacije omoguuje usporedbu sa planskim podacima ili rezultatima iz prethodnih razdoblja.

Naelo pravovremenosti kalkulacija treba biti sastavljena na vrijeme, prije donoenja odluka koje e se temeljiti na podacima iz kalkulacije.

Naelo ekonominosti zahtjeva da se pri izradi kalkulacije koriste to jednostavniji postupci.

97. Pojednostavljeni model kalkulacije glasi:

t = prosjeni, jedinini troak (cijena kotanja),

Tr = troak rada,

Ts = troak sredstava za rad,

Tm/ =troak materijala,

Tu = troak usluga,

To = ostali trokovi,

Q = opseg proizvodnje.

98. U poduzeu se mogu koristiti razliite vrste kalkulacija. Mogu se podijeliti na

vie naina:

prema vremenu kada se sastavljaju

prema podruju na koje se odnose

prema sadraju i postupku izrade

99. Kalkulacije koje su namijenjene izraunavanju cijena, dijele se na:

kalkulacije nabavnih cijena

kalkulacije prodajnih cijena

kalkulacije cijena kotanja

100., 101. i 102.

103. Prema postupku ocjenjivanja ekonomske opravdanosti investicije

razlikujemo dvije skupine metoda investicijske kalkulacije - dinamike i

statike.

Dinamike metode investicijske kalkulacije - u raun se uzimaju izdaci i

primici svih godina investicijskog procesa, koji se postupkom diskontiranja

svode na isti vremenski trenutak.

Statike metode investicijskih kalkulacija - zanemaruje se vrijeme i rauna

se s prosjenim godinjim veliinama tekuih primitaka i tekuih izdataka.

104. Dva najea koritena statika mjerila uspjenosti investicije jesu:

Rentabilnost investicije

Razdoblje povrata investicije

Rentabilnost se izraunava kao odnos izmeu ostvarenog rezultata i prosjenog godinjeg iznosa uloenog

kapitala. Stopa rentabilnosti se izraunava po formuli:

Razdoblje povrata - je dio razdoblja koritenja investicije u kojem se oekuje vraanje ili otplata uloenog

kapitala iz ostvarene razlike primitka i izdatka tijekom razdoblja uporabe investicijskog objekta uveane za

godinje iznose amortizacije. Izraunava se postupnim pokrivanjem iznosa uloenog kapitala godinjim neto

primicima. Broj godina razdoblja otplate izraunava se pomou formule:

105. Anuitet (A)=otplata(O)+kamata(K) ili

A=O+K

Otplata je dio kredita koji se kreditoru (zajmodavcu) vraa posuena svota novca. Za doznaavanje

novanog iznosa otplate investitor, u pravilu, osigurava i koristi vlastita sredstva.

Kamata je naknada zajmodavcu za posudbu novca, odnosno nagrada za njegovo ekanje na povrat novca

koju je duan platiti zajmoprimac kao cijenu kapitala.

106. Od trenutka stavljanja kredita zajmoprimcu na raspolaganje do trenutka potpunog iskoritenja kredita

zajmodavac ima pravo naplatiti tzv. interkalarne kamate.

107. Izravni trokovi se u cjelini mogu utvrditi po uincima (proizvodima i uslugama) radi ije proizvodnje

su nastali. Mogu se jasno povezati s odrenenim uincima, postoje samo onda kada postoje uinci, izostaju

kada izostanu uinci.

108. Opi ili neizravni trokovi nastaju u korist poduzea u cjelini ili njegova dijela, odnose se na sve linije

proizvodnje u jednom poduzeu. To su trokovi rada, materijala, sredstava za rad i usluga koji se ne mogu

izravno staviti na teret neke odrenene linije proizvodnje, jer su zajedniki za vie takvih linija proizvodnje.

109. Glavne vrste opih trokova u proizvodnom poduzeu:

Opi trokovi proizvodnje (izrade)

Opi trokovi uprave trokovi koji nastaju u zajednikim slubama poduzea (na pravnim, kadrovskim, financijskim, knjigovodstvenim, nabavnim, i slinim poslovima)

Opi trokovi prodaje - obuhvaaju trokove rada prodajne slube i trokove marketinga,odnose se na sve linije trine proizvodnje u poduzeu.

110. Najpoznatije metode kalkulacije:

djelidbena metoda (diobena, divizijska)- slui za izraunavanje cijena kotanja, i to uglavnom postupcima dijeljenja ukupnih trokova koliinom dobivenih proizvoda

dodatna metoda (adicijska)- raunski postupak izraunavanja cijena kotanja posebnim postupcima dodavanja opih trokova na izravne trokove i dijeljenjem tako dobivenih ukupnih trokova

razliitih proizvoda s njihovim koliinama

111. Dodatne kalkulacije dijele se na:

skupnu dodatnu kalkulaciju

ralanjenu dodatnu kalkulaciju 112. Poslovni se prihodi izraunavaju kao umnoak prodanih uinaka ostvarene prodajne cijene.

Ci = Qi * ci

Simboli znae:

Ci= prihod od prodaje nekog proizvonaa

Qi= koliina prodaje nekog proizvoda

ci= prodajna cijena nekog proizvoda

113. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga priznaju se, ako su zadovoljeni slijedei uvjeti:

kad je mogue utvrditi prihode

ako postoji vjerojatnost naplate

kad se mogu pouzdano utvrditi trokovi nastali u svezi s tim uslugama i trokovi za dovrenje usluga

ako je mogue pouzdano izmjeriti stupanj dovrenosti

114. Glavni oblici rashoda su:

poslovni

financijski

izvanredni

Poslovni rashodi nastaju kao posljedica obavIjanja glavne djelatnosti poduzea.

Financijski rashodi nastaju u poslovanju poduzea financijskim sredstvima.

Izvanredni rashodi su ne planirani, neoekivani i drugi sluajni izdaci koji nastaju neovisno o poslovanju

poduzea.

115. Razlikujemo slijedee oblike dobitka:

bruto dobitak

poslovnog dobitka

neto dobitka

Bruto dobitak se utvrnuje kao razlika izmenu prihoda i nepunih trokova. Iznos nepunih trokova moe biti

razliit ovisno o metodi obraunavanja trokova koja se koriste u poduzeu.

Poslovni dobitak je razlika izmenu bruto dobitka i trokova razdoblja (trokovi uprave i prodaje). To je

dobitak na koji se rauna porez na dobit, zato se naziva i dobitkom prije poreza.

Neto dobitak se izraunava kao razlika izmenu poslovnog dobitka i izraunatog poreza na dobitak. Zato se

taj oblik dobitka naziva dobitkom poslije poreza. Neto dobitak je poveanje iste imovine poduzea koje je

rezultat njegova poslovanja u odrenenom razdoblja.

116. Pokazatelji uspjenost poslovanja:

Koliina rada(vremena)

Proizvodnost rada = ------------------------------------------

Koliina proizvoda

Ukupni prihodi

Ekonominost poslovanja= --------------------------------

Ukupni rashodi

Dobit

Rentabilnost ulaganja= ----- -------------------------

Ukupna ulaganja

117. Pod kalkulacijom se misli na raunski postupak (metodu), obraunavanje trokova te izraunavanje

cijene uinaka (proizvoda ili usluga).

118. Djelidbene kalkulacije jo se nazivaju i divizione kalkulacije te se primjenjuju kod homogene

proizvodnje. Do cijene kotanja kod ovakve metode kalkulacije dolazi se raunanjem prosjeka trokova za

promatrani obraunski period. Sastoje se u tome da se svi trokovi podijele s koliinom uinaka. Dobiveni

kolinik je cijena jedne jedinice uinka (proizovoda ili usluga).

Glavna podjela djelidbenih metoda kalkulacija:

a) ista djelidbena

b) s ekvivalentnim brojevima

119. Sumarna ista djelidbena kalkulacija moe se primjeniti samo onda ako postoji u cijelom poduzeu

samo jedna vrsta proizvoda.

120. U sluaju postojanja masovne proizvodnje artikala te ukoliko svi artikli ne optereuju jednakomjerno

sva proizvodna odjeljenja, onda se vie ne moe govoriti o sumarnoj istoj djelidbenoj kalkulaciji, ve se trokovi moraju prethodno diferencirat i odvojit u posebne grupe.

121. Ukoliko ne postoji ni jedinstveni finalni proizvod u punom smislu rijei, ve se finalni

proizvodi, iako su slini, menusobno razilikuju po vrsti, dimenziji, kvaliteti itd. Onda se mora

primjeniti djelidbena kalkulacija s ekvivalentnim brojevima.

122. Vrste efektivnih dodatnih kalkulacija: (vjerojatno je elektivnih, a ne efektivnih, ali ostavio sam jer ovako pise i u pitanjima i u prezentaciji...)

Po fazama proizvodnje

Po mjestima trokova

Po funkciji trokova

Kombinirane

123. Svrha logistike je stalno usavravanje protoka dobara (materijala, poluproizvoda, gotovih proizvoda,

trgovake robe) i informacija kroz poduzee. Kao ciljevi mogu se postaviti:

smanjenje zaliha

skraivanje vremena tih protoka

skraivanje vremena reakcija

124. E- logistika se odnosi na strategijsko planiranje i upravljanje svim logistikim sustavima i procesima,

koje zahtijeva elektroniko odvijanje poslovanja, kao i njihovo administrativno

i operativno uobliavanje za fiziko odvijanje tokova.

125. Logistika nabave predstavlja logistiki sustav koji je povezan s tritem, tj. poveznicu

izmeu logistike distribucije dobavljaa i logistike proizvodnje promatranog poduzea.

Logistika nabave obuhvaa kompleksno planiranje, upravljanje i fiziku obradu toka

materijala i nabavljenih dijelova od dobavljaa pa do pripreme za proizvodnju, ukljuujui i

informacijske procese potrebite za ciljnu opskrbu proizvodnje.

Logistika nabave preuzima zadau:

Doprinosa da se sprijei visoko vezivanje kapitala

Omoguavanja pomoi u provoenju spoznaje da sve sami ne moramo proizvoditi i da zahtjevi bezuvjetnoga iskoritenja kapaciteta mogu voditi do skuplje vlastite

proizvodnje

Poticanja inovacije proizvoda i obrade trita stvaranjem pretpostavke na strani nabave

126. Ekonomika skladitenja je dio ekonomike poduzea koji prouava mogunosti

racionalnog koritenja resursa u podruju djelatnosti skladitenja.

imbenici racionalnog koritenja skladita su:

Nain rasporeda materijalnih resursa

Iskoritenost kapaciteta skladita

Brzina obrtanja zaliha

Stupanj mehanizacije i metode manipulacije i transporta materijalnih resursa unutar skladita

127. Trokovi funkcije skladitenja dijele se na:

Stalne

trokovi kapaciteta skladita (amortizacija zgrada i opreme,kamate,najamnina,osiguranje,odravanje,grijanje,rasvjeta)

trokovi upravljanja skladitem ( plae voditelja i evidentiara)

Promjenjive

trokovi rada na poslovima prijevoza i manipulacije(prijem,smjetaj,pregled i rukovanje zalihama,unutarnji transport i izdavanje)

trokovi dranja zaliha koje ovise o vrijednosti uskladitenih materijalnih resursa (kamate na uloena sredstva,kalo,lom,kvar,demodiranje robe,kraa i

dr.)

128. Sniavanje stalnih trokova postie se svoenjem vlastitog prostora na potrebnu veliinu zasmjetaj

materijalnih vrijednosti.

Sniavanje promjenjivih trokova postie se brom cirkulacijom zaliha,strunim rukovanjem,dranjem to

manjih zaliha,traenjem povoljnijih izvora financiranja zaliha i

povoljnijeg osiguravatelja zaliha.

129. Osnovne zadae skladinog poslovanja su:

Stalna opskrba proizvodnje i/ili prodaje odgovarajuom koliinom proizvoda odreene kakvoe uz minimalne trokove skladita

Pravilno rukovanje uskladitenim proizvodima i njihovo uvanje od kala,rasipa,kvara i loma

130. Skladita zaliha najvie postoje uz proizvodne pogone. Njihova funkcija je stavljanje na

raspolaganje kapaciteta za preuzimanje dobara koja trebaju za proizvodnju,ali i za preuzimanje gotovih

proizvoda (npr. za prihvaanje sezonske proizvodnje). Tu prevladavaju

skladini procesi, mogu biti nabavna, proizvodna i distribucijska skladita.

131. Skladita obrtaja (tranzitni terminali) kratkorono prihvaaju proizvode izmeu pretovara iz jednog u

drugo transportno sredstvo.Takva skladita su znaajna kod logistikih

poduzea, ali se njihova uloga sve vie oituje i kod trgovinskih poduzea. Velika brzina

obrtaja je bitna kod njihova oblikovanja.

132. Dobavna sladita predstavljaju toke koncentracije u logistikim sustavima. Tu se

skupljaju proizvodi od razliitih dobavljaa i rasparavaju jednome ili nekolicini

proizvodnih ili trgovinskih pogona (npr. otkupna poduzea koja otkupljuju poljoprivredne

proizvode od individualnih proizvoaa nakon ega male koliine koncentriraju u velike

poiljke i alju distribucijskim centrima ili tvornicama za preradu).

133. Otpremna skladita predstavljaju toke razlaganja u logistikim sustavima. Tu se

skupljaju proizvodi iz proizvodnje i otpremaju kupcima ( distribucijski centri u kojima se

prima roba od velikih proizvoaa u velikim koliinama i sloena asortimanski alje u

maloprodaju).

134. Lokacija otpremnog skladita ovisi o vrsti,veliini i obliku prodajnog podruja koje treba

opskrbljavati. Izbor lokacije otpremnog skladita ovisi o tome je li potranja koncentrirana na odreene

toke u prodajnom podruju ili je jednako raporeena po cijelom prodajnom podruju.

135. U skladine zadatke spadaju:

Istovar prispjele robe

Identifikacija prispjele robe

Kontrola ulaza robe

Priprema robe za skladitenje (npr. pretovar na odgovarajue teretno pomono sredstvo ili prepakiranje)

136. Potrebna koliina zaliha na skladitu ovisi o brojnim imbenicima:

opsegu proizvodnje

broju skladita u distribuiranoj mrei

uvjeti skladitenja

uvjeti transporta

uvjeti na domaem i stranom tritu

137. Logistika proizvodnje prouava mogunosti i uvijete racionalnog koritenja resursa u

podruju stvaranja gotovih proizvoda, radi ostvarivanja to veeg dobitka. U irem smislu

odnosi se i na podruje pruanja usluga. Kljuna pitanja kojima se bavi logistika

proizvodnje odnose se na optimalizaciju proizvodnje (opsega proizvodnje, proizvodnih

serija, proizvodnog programa, veliine kapaciteta, metoda proizvodnje, izbora i zamjene

proizvodnih resursa, angairanja radne snage i dr.). Optimalizacija se sastoji u izboru

najpovoljnijih rjeenja sa stajalita prihoda i trokova.

138. Trokove proizvodne funkcije moemo razvrstati u sljedee skupine:

Materijalne trokove

Bruto plae

Amortizacija

Razni izdaci

Prve tri skupine trokova sadre u sebi izravne trokove (materijal za izradu, plae

izvrnih radnika i amortizacija specijalnih sredstava za rad) i ope trokove (reijski

materijal, plae za reijski rad i amortizacija zajednikih sredstava za rad).

Razni izdaci su obveze poduzea za resurse upotrijebljene u proizvodnji (kamate,

osiguranje itd.) i redovito su opi trokovi. Izravni trokovi su uvijek promjenjivi, a opi

mogu biti i promjenjivi i stalni.

139. Proizvodni proces predstavlja ukupan proces rada proizvodnog sustava to znai da

podrazumijeva sve aktivnosti tijekom pretvorbe ulaznih vrijednosti (inputa) u projektirane

izlazne veliine (outpute) proizvodnog sustava na putu stvaranja nove vrijednosti.

140. Sintetiki sustav proizvodnje podrazumjeva promjenu materijala ili spajanje vie

materijala radi dobivanja novih proizvoda. npr procesi prerade ili procesi montae.

Analitiki sustav proizvodnje oprean je sintetikom i temelji se na ralanjivanju

materijala za izradu na njegove sastavnice kako bi se dobili novi proizvod. npr proizvodnja

benzina, katrana i drugih derivata iz sirove nafte.

141. Masovna proizvodnja predstavlja izradu jednog ili nekoliko proizvoda u velikim

koliinama u jednom proizvodnom ciklusu. Masovni tip proizvodnje izvodi se obino

jakom mehanizacijom i specijalnom organizacijom

Serijska proizvodnja jest proizvodnja veeg broja proizvoda ili njihovih dijelova

istovremeno u jednom proizvodnom ciklusu. Na taj nain postiu se prednosti u pripremi

proizvodnje, boljoj iskoritenosti elemenata i organizaciji proizvodnje.

Pojedinana proizvodnja obiljeena je samo jednim proizvodom po jednom nacrtu npr.

brodovi. Pojedinanim nainom proizvodnje postie se bolje zadovoljavanje kupaca, ali je

zastupljen zanatski nain rada. nedostatci: slaba iskoritenost elemenata proizvodnje, veliki

trokovi koje pokriva samo jedan proizvod te usko trite.

142. Najvaniji su sljedei poslovi u prodajnoj funkciji:

istraivanje trita

planiranje prodaje

otprema prodajnih proizvoda i usluda

evidencija prodaje, naplate i cijena

analiza u kontrola prodaje

143. Zalihe se dijele na:

minimalne

signalne

maksimalna

tehnika

konjukturne

nekurentne

optimalne

144. Logistika transporta obuhvaa bitne spoznaje o racionalnom koritenju resursa poduzea u podruju

prijevoza ljudi i materijalnih dobara. Teite je na racionalnom koritenju transportnih sredstava i ljudskoga

rada. Pritom je bitno naglasiti da najkrai put i najbri prijevoz nisu uvijek i najracionalniji naini

obavljanja transporta.

145. Pod unutarnjim transportom se podrazumijeva podizanje, premjetanje i odlaganje svih materijala

i/ili (polu)proizvoda unutar poduzea. Za razliku od vanjskog transporta, gdje se odvijaju operacije izvan

poduzea, kod unutarnjeg se transporta operacije odvijaju

unutar same proizvodnje, odnosno skladita, dakle, bilo unutar proizvodnog procesa,

bilo unutar skladinoga procesa ili pak izmeu njih.

146. Integralni transport obuhvaa premjetanje robe od poetnog mjesta proizvodnog

procesa do krajnjeg potroaa. Poetnu fazu integralnog transporta ini unutarnji transport

proizvodnje, a zavrnu fazu takoer ini unutarnji transport potrone distribucije. Unutarnji

se transport razlikuje od vanjskog po tome to je unutarnji transport neposredno povezan i

moe se smatrati sastavnim dijelom procesa proizvodnje.

147. Trokove transporta dijelimo u sljedee skupine:

materijalni trokovi

bruto plae vozaa, pomonih radnika, te radnika na poslovima odravanja i reije

amortizacija vozila, garaa, radionica

novani izdaci za dnevnice vozaa

148. Trokovi su definirani poslovni rashodi, tj. onaj dio utroka materijalnih dobara, vremena i novca koji

se moe ukalkulirati u cijenu nastalog uinka (proizvoda ili usluge). Zato se trokove jo naziva i

ukalkulirani poslovni rashodi.

149. Utroak je uobiajen izraz koji pokazuje koliko je utroeno pojedinih initelja u procesu stvaranja

uinaka (primjerice, koliina utroenih sirovina i materijala, sati rada i sl.).

Rashodi su trokovi sadrani u prodanim uincima (primjer: nabavna vrijednost prodane trgovake robe ili

trokovi proizvodnje prodanih proizvoda i usluga). Kada rashod nastaje kao uvjet ili posljedica obavljanja

radnog procesa, tada je identian pojmu troka, pa su takvi rashodi zapravo trokovi poslovanja. Meutim,

pojam rashoda iri je od pojma troka, i on obuhvaa svako troenje novanih i materijalnih vrijednosti koje

su vezane za obavljanje gospodarskih djelatnosti, ali mogu nastati i mimo njih, poput izdataka vezanih za

financiranje i izdataka koji nisu uvjetovani ostvarivanjem poslovnog uinka.

150. Izdatak je svako izdavanje materijala, proizvoda ili robe iz skladita, kao i smanjenje novca u blagajni

ili na raunu u banci. Izdaci mogu biti ekonomski povezani uz trokove ali i ne moraju. Kada su izdaci i

trokovi meusobno povezani, vremenski se mogu, ali ne moraju preklapati. Izdatak moe nastati prije

troka (primjer: izdatak novca za nabavu sirovina prethodi troku sirovina), moe nastati istodobno s

trokom (primjer: plaanje neke usluge), ali i nakon troka (primjer: plaanje rauna za prethodno potroenu

elektrinu energiju). Kada izdaci i trokovi nisu ekonomski meusobno povezani, izdatak moe nastati a da

troka uope nema (primjer: posudba sirovine koja e biti vraena ili kupnja vrijednosnih papira za novac)

ili pak da postoji troak a da nema izdatka (primjer: troenje poklonjene opreme).

151.

materijalni trokovi (trokovi osnovnog i pomonog materijala, energije, sitnog inventara, ambalae, alata i

si.),

trokovi stalnih sredstava (amortizacija, tehniko odravanje, i si.).

trokovi rada (naknade za uloeni ljudski rad koje se zovu plae ili nadnice).

152. Prema sloenosti strukture trokovi se dijele na:

jednostavne

sloene

Jednostavni (elementarni) trokovi sastoje se samo od jedne prirodne vrste trokova (na primjer, trokova

materijala, energije, maziva, amortizacije, kamata, i si.). Sloeni (kompleksni) trokovi sastoje se od dva ili

vie elementarnih trokova.

153. Zbroj svih trokova dijeli se koliinom proizvedenih uinaka i tako izraunava troak po jedinici

uinka, koji je u stvari prosjeni troak ili cijena kotanja uinka (proizvoda ili usluge). Svaka promjena,

bilo u koliinskoj potronji, bilo u nabavnoj cijeni pojedinih resursa, utjee na cijenu kotanja proizvoda,

odnosno usluge poduzea, a time u uvjetima odreene razine prodajne cijene i na profitabilnost njegove

proizvodnje.

154. Varijatori su veliine koje se koriste u praksi planiranja trokova. To su brojevi koji pokazuju za koliko

se mijenja ukupni iznos nekog troka kada se za odreeni iznos promijeni stupanj iskoritenja

kapaciteta.Varijator je pokazatelj stupnja varijabilnosti (promjenljivosti) odreene vrste troka, koji vrijedi

za odreeni stupanj iskoritenja kapaciteta. Moe se iskazivati na razliite naine, to jest u razliitom

rasponu.

155. Trokovi su definirani poslovni rashodi, tj. onaj dio utroka materijalnih dobara, vremena i novca koji

se moe ukalkulirati u cijenu nastalog uinka (proizvoda ili usluge). Zato se trokove jo naziva i

ukalkulirani poslovni rashodi. ??

156.Varijabilni trokovi su u direktnoj vezi s obujmom poslovanja. Ovamo spadaju trokovi ostvareni za

sirovine i materijal, za direktan rad i prodajnu proviziju i sl.

157.Fiksni trokovi su oni trokovi koji ostaju nepromijenjeni bez obzira na promjene u obujmu poslovanja.

U njih spadaju porezi, amortizacija, najamnina, kamate i sl. Osnovna osobitost nepromjenjivih (fiksnih)

trokova je da nastaju neovisno o stupnju iskoritenja kapaciteta, a isto tako ne mijenjaju se promjenom

volumena proizvodnje.

158. Amortizacija je dio vrijednosti koju stalno sredstvo upotrebom u nekom razdoblju izgubi i prenese na

novi proizvod ili uslugu. Stoga je amortizacija, prije svega, element trokova proizvodnje.

159.

160. imovinaukupna

obvezeukupneizaduenosttKoeficijen

_

__

161. imovinaukupna

glavnicajafinanciranvlastitogtKoeficijen

___

162.

163. Poslovni plan, sustavni prikaz planiranih ciljeva i aktivnosti poduzea u odreenom, najee

viegodinjem, razdoblju. Uobiajeno sadrava formuliranje ciljeva poduzea uz podrobnu analizu

proizvoda, trita, proizvodnje, ekonominosti, financiranja i sl.

164. Novani proraun predstavlja plan oekivanih novanih primitaka i novanih izdataka poduzea za

odreeno vremensko razdoblje. U praksi su tjedni, a ponekad i mjeseni novani prorauni vani za

planiranje i kontrolu novanih primitaka i izdataka.

165. Kapitalni proraun je plan investicija. Plan investicija se donosi na temelju stratekih odluka

menagementa, tj. na temelju njihovih dugoronih odluka i planova. Na temelju toga kada se odlui ulagati u

program najprije se trebaju napraviti projekti-trokovnici i druga dokumentacija. Sve su to temelji za izradu

takvog investicijskog plana. Poduzee moe imati vie takvih projekata i svi oni ulaze u investicijski plan

odreenog razdoblja. Vano je prvo doi do predraunske vrijednosti za pojedini projekt. Predraunska

vrijednost sadri strukturu ulaganja.

166. Postoji vie metoda kapitalnog budetiranja ili metoda ocjene investicijskih mogunosti.

Najvanije i najee koritene metode su:

1. Metoda neto sadanje vrijednosti,

2. Interna stopa povrata (rentabilnosti),

3. Metoda perioda povrata,

4. Metoda raunovodstvene stope povrata