IslamP & O

(Pitanja i odgovori)

Daniel osi-Dragan

Abstract: Islam Q & AWhat is Islam? Is it religion, movement, political idea, type of organizationof society, art of culture, science or just an ideology, which supports andgives approval for violence and terrorism?

Those questions, normally, ask himself a person after seeing, readingand hearing daily news, full of violence mainly from areas populated byMuslims (Arabic peninsula, Iraq, Afghanistan, Pakistan, Indonesia).

Having in mind that there is a significant number of those personsclaiming that Islam supports and suggests that violence is acceptable ifYou are on the way of Allah, author wanted to show other, from an ecu-menical perspective, real face of Islam side which is very narrow to otherreligions (especially to Judaism and Christianity) and positive heritage (forwestern, Christian Civilisation) from time of conflicts and battles.

This short overview and presentation of some terms, activities, names,ideas and persons from the history of Islam, as author hope, can makeour knowledge abut Islam wider and deeper and be helpful for spreadingthe inter-religion and intercultural dialogue.

Uvod

itajui mnogobrojne tekstove u kojima su se spominjali pojmoviislamski terorizam, islamske teroristike organizacije i islam-ski teroristi, a posebno one koji su se u medijima pojavili nakonteroristikog napada na SAD, 11. rujna 2001., potrebno jepostaviti pitanje opravdanosti koritenja, ali i tonosti, navedenihpojmova. To su pojmovi koji mogu nanijeti vie tete nego koristii u svojoj su biti pogreni. Istovremeno su opa znanja o islamu,o njegovu nastanku, razvoju, podjelama, obiljejima, vrijednosti-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (9) 2008, pp.89-121

ma i doprinosu dananjem ovjeanstvu nepoznanica za mnoge.Islam nije samo vjera. Islam je nain ivota, ponaanja ali idrutvenog ureenja. Islamski su umjetnici i znanstvenici dali iznatan, pozitivan, obol sadanjosti. Nedovoljno je poznato da jedio, do tada izgubljenih i zaboravljenih znanja starogrkih mis-lilaca, vraen u europski korpus znanja, odnosno u zapadnekranske civilizacije, tek nakon prodora Arapa na europskopodruje. Takoer je nedovoljno poznata injenica da se i danaskoristimo arapskim brojevima.

Stoga, kako bi se bolje objasnili pojmovi koji se susreu usvakodnevnom ivotu (neki ee, neki rjee), napisan je ovajrjenik. Tijekom pisanja, birani su i obraivani oni pojmovi koji-ma se lake moe opisati nastanak i razvoj islama kao vjere i obli-ka organizacije drutva. Istovremeno su se pokuale prikazati naj-vanije osobe u prvoj fazi razvoja islama, podjele u islamu koje sui danas jedan od bitnih razloga estokih sukoba unutar musli-manske zajednice. Meutim, neki su okviri u pisanju morali bitipostavljeni. Stoga se u ovom radu gotovo i ne spominju teroris-tike organizacije i teroristi koji su svojim djelovanjem, na alost,pisali i stvarali modernu povijest, cijelog a ne samo islamskogasvijeta. Istovremeno nisu se obraivale potankosti o islamskojznanosti, umjetnosti i kulturi, nisu se prikazivali razvoj i djelovan-je raznih dinastija koje su obiljeile rane faze razvoja islama, akoje imaju odreenu vanost i danas.

Izabrani su osnovni pojmovi koji se vrlo esto javljaju umnogim tekstovima, pojmovi koji odreuju pripadnost odreenojgrupi odnosno zajednici te pojmovi koji bi trebali pomoi pojed-incu u stvaranju osnovne razine znanja o islamu.

Kao poseban problem potrebno je istaknuti neujednaenostprevoenja (kako pisanog tako i govornog) arapskog nazivlja ipojmova na druge jezike. Isti nazivi u arapskom jeziku, pojavljujuse napisani na nekoliko, ak i bitno, razliitih naina u drugimjezicima. Time nastaju bitni problemi u raspoznavanju pojmova inaziva to islamisti i teroristi mogu uspjeno koristiti. Stoga smoovdje pokuali dati prikaz i drugih, nama poznatih, pojavnih obli-ka pojmova i imena.

Na kraju teksta nalazi se i nekoliko grafikih prikaza. Prviprilog prikazuje podjele u islamu s obzirom na nain tumaenjaKurana te prihvaanja drugih svetih knjiga islama. Neke pod-grupe (kao Druze ili Bahai) nisu navedene u prikazu jer su s vre-menom postale zasebne vjerske zajednice. Meutim, podjelesunita i iita podrobnije su prikazane da bi se vidjela sva sloenostnjihovih unutarnjih podjela i meusobnih odnosa.

Drugi grafiki prikaz pokazuje nain donoenja pravnih odlu-ka u islamu, odnosno znanja koja mora stei vjerski slubenik akoeli dobiti poseban status. Odnosno, prikazani su izvori islamskogpravosudnog sustava i njegova organizacija.90

NATIONALSECURITY

ANDTH

EFU

TURE

1-2(9)

2008

.

Trei grafiki prikaz upuuje na osnovne razlike izmeu suni-ta i iita, odnosno razlike u izvorima iz kojih crpu svoje stavove,razmiljanja i odluke.

Rjenik je nastao tijekom pisanja leksikona izvjetajnog nazivl-ja i postat e njegov integralni dio.

Islam i terorizamDanas se pod pojmom islamskog terorista kao pripadnikaislamske teroristike organizacije, smatra osoba koja u ime isla-ma planira, organizira i izvodi nasilna, teroristika djela. Taj jepojam u svojoj biti netoan jer krivo definira uzroke tog oblikaterorizma. Netoan je jer islam nije ni uzrok ni povod teroristikogdjelovanja, nego opravdanje koje teroristi koriste da bi lake ibre doveli do ispunjenja svojih politikih ciljeva: istovremenostvaranje jedinstvene svjetovne i duhovne vlasti utemeljene nanain na koji oni tumae Kuran i druge svete knjige islama(stvaranje kalifata, odnosno zajednice islamskih emirata).

Ovi su pojmovi i tetni jer onemoguavaju vru uvezanoststruktura koje se ele, ali i mogu vrlo uinkovito, boriti protiv nasil-ja. Ovaj oblik nasilja, odnosno teroristikoga djelovanja usmjerenje i protiv drugih muslimana (pojedinaca, grupa, ustanova, vlada-juih reima) koji ne dijele radikalne i nasilne stavove terorista.Lako je uoiti koliko je reim u Saudijskoj Arabiji na udaru teror-izma. Iako je nain organiziranja vlasti u Saudijskoj Arabiji vrloblizak izvorinim osnovama islama (vahabizam), kraljevska jeobitelj jedan od glavnih neprijatelja Al Qaide. Koliko je ta vlastzaista ugroena, uoava se u injenici da je vie od poloviceterorista koji su poginuli u samoubilakim napadima u Irakudolo iz Saudijske Arabije. Istovremeno su vlasti i u drugim zeml-jama, npr. u Jordanu i Egiptu, najopasniji protivnici islamista iterorista

Islam, kao vjera i kao nain ivljenja te drutvenog ureenja,snano ujedinjava mnoge muslimane, bez obzira na njihovunacionalnost. Stoga je pojam, islamski terorizam, politiki i orga-nizacijski vrlo tetan jer daje dodatno opravdanje i uporite teror-istima u njihovim tvrdnjama da su upravo oni, teroristi, jedini ipravi borci za islam, za njegovo irenje i jaanje. Pravilnim defini-ranjem ovog problema omoguit e se snanije angairanje ara-pskih, odnosno islamskih drava u uinkovitijoj borbi protiv teror-izma, smanjit e se uporite, odnosno ljudska baza, osobito meumladim muslimanima, koji postaju skloni nasilju voeni eljom zaobranom i irenjem islama. I pojam terorizam motiviran islam-om, koji se u posljednje vrijeme pojavljuje takoer u sebi krijemogui problem. Naime, taj oblik teroristikoga djelovanja, iakotrai opravdanje svog djelovanja u islamu, ipak je i samo teror-izam, sredstvo postizanja politikih ciljeva nasilnim djelovanjimana lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. To je,91

uistinu, terorizam koji za svoje djelovanje pokuava nai oprav-danje tumaenjem svetih knjiga islama u skladu sa svojim potre-bama i ciljevima. Meutim, postoje mnoga tumaenja, od uenihi priznatih vjerskih osoba, da u tim knjigama ipak ne pie ono toteroristi koriste kao povod svoga djelovanja. Pravilnim odnosomprema islamu i tonijim odreivanjem pojmova, potrebno jestvoriti osnovu za omoguavanje uinkovite borbe protiv ovogoblika terorizma na njegovu izvoritu na irenju prave istine oislamu meu muslimanima, osobito u novoj generaciji muslimanakoja koristi mogunosti tehnolokog i drutvenog napretka, ali imeu onima koji i dalje ive nainom i u uvjetima kakvi su vladaliprije 50 ili vie godina. Jer su mladi ciljana grupa prema kojojradikalni islamisti i teroristi usmjeravaju svoje djelovanje,pokuavajui ih dobiti za ostvarenje svojih ciljeva.

Pojmovi kao islamistiki terorizam (terorizam koji orga-niziraju i provode islamisti), ili pak terorizam voen/opravdavanislamizmom, mogli bi se koristiti a da se ne uvrijede ostali musli-mani.

RjenikAAbbdd sluga, esto se koristi u kombinaciji s bojim imenom tako

da se dobiva ime Abd Allah (Abdulah) koje znai slugaBoji.

AAbbuu (Ebu) otac, koristi se u kombinaciji s imenom sina (Abu +ime sina); ujedno je i ime pod kojim je odreena osoba poz-nata u drutvu odnosno zajednici; moe imati i znaenjeoznake mjesta.

AAbbuu BBaakkrr (AAbbuu BBeekkrr,, 572.-634.) prvi je Muhamedov nasljednik namjestu vjerskog i svjetovnog poglavara, ujedno i njegovsvekar (njegova ker Aia bila je Muhamedova supruga) aujedno i prvi preobraenik na islam; naloio je izraduKurana. Poznat je i pod nadimkom al-Siddiq (onaj kojivjeruje). Nakon Abu Bakra, ortodoksni muslimani priznaju josamo tri kalifa (pravovjerni Kalifi; njem. RechtgeleitetenKalifen), izravna Muhamedova nasljednika: Omara,Otmana i Alija.

AAhhmmaaddiijjee (arap. Ahmadiya, engl. Ahmadiyya, Ahmadi, njem.Ahmadiya) 1889. godine, u tadanjoj Indiji (provincijiPunjab), a dananjem Pakistanu, osnovao je Mirza GhulamAhmad (1835.-1908.) koji se predstavljao i kao oekujuiiitski imam Mahdi. Iako su se razvili u okviru iitske zajednice,vrlo brzo postali su neovisna grupa. Od drugih se struja raz-likuju po tome to ne priznaju Idmu, Jihad i Alimu. Veinamuslimanskih zajednica ne prihvaa njihov nauk te ak i negi-ra njihovu pripadnost islamu. Podijeljeni su u dvije struje(Ahmadiyya Muslim Community koji se nazivaju i Qadiani pomjestu u kojem je M. G. Ahmad roen, te Lahore Ahmadiyya92

Movement ili Lahoriti). Njihov je cilj irenje reformiranog isla-ma mirnim sredstvima. Raireni su na podrujima Azije iAfrike. Brojnost zajednice procjenjuje se na oko 1 milijunosoba. Poznati su kao graditelji prve damije u Njemakoj(jo 1923. godine u Berlinu). Samo u Njemakoj imaju oko50 000 pripadnika. Centar njihovog djelovanja u Njemakojjest Nur damija u Frankfurtu.

AAiiaa (614.-678.), (arap. Aisha, engl. Aisha, njem. Aischa) ki jeprvog kalifa Abu Bakra i trea Muhamedova ena. Posebnoje tuju Suniti. Nakon Muhamedove smrti, aktivno ulazi upolitiku i bori se protiv etvrtog kalifa Alija. Do smrti, 678.godine, ivjela je u Medini gdje je i pokopana.

AAjjaattoollaahh (Boji znak, arap. Ayat allah, Ayatullah) naziv je u Iranuza velikog mudahedina/imama koji ima potpunu vlast ucjelokupnoj iitskoj zajednici. Najpoznatiji ajatolah bio jevoa iranske islamske revolucije Ruhollah Khomeini.

AAllaavviittii (Nusairije, engl. Alawiti, njem. Alawiten, Nusairiya) jednasu od grana kod iita, a sljedbenici ive na podruju zapadneSirije i jugoistone Turske (Aleviti). Grupu ekstremnih shvaan-ja i pogleda, osnovao je sredinom 9. stoljea u IrakuMuhammad ibn Nusair an-Namiria. Povod je (ne)prihvaanjedesetog imama Ali al-Hadija jer se an-Namiria sam proglasionovim imamom. Ovoj dinastiji pripada obitelj sirijskih pred-sjednika al-Asad (Alaviti se, kao i Druzi, uglavnom nalaze napodruju Sirije i Libanona).

AAllii IIbbnn AAbbii--TTaalliibb (600-661) etvrti je izabrani kalif (656.),Muhamedov zet (oenjen njegovom keri Fatimom) ali i nje-gov usvojeni sin. Ujedno je prvi imam kod iita. Njegov izborza 4. kalifa dovodi do snane podjele u muslimanskoj zajed-nici. Nakon to je u ratu sa Sirijom ubijen, nastaje konanapodjela u islamu jer iiti, Alijeve pristalice, ne ele za zakonitekalife priznati nikoga drugog osim Alijevih potomaka. Vrlinekoje je imam Ali naslijedio od Muhameda, on je, premavjerovanju iita, prenio i na svoje sinove, Hasana i Huseina,a oni pak dalje na svoje potomke. Alijev mauzolej nalazi se ugradu Najafu (Nadaf, Nadschaf) i smatra se jednim od naj-vanijih mjesta islama, i za sunite i za iite.

AAlliimm -- vidi Ulema.AAllllaahhuu AAkkbbaarr tekbir (uzreica) koja znai Bog je velik.BBaahhaaiizzaamm (engl. Bahaism, arap. Bahai) vjera je osnovana, u iit-

skoj zajednici u Iranu sredinom 19. stoljea, od Mirza HusainAli Nuri (Husein, engl. Hoseyn), poznatog i pod imenomBaha Allah (engl. Baha Ullah, Boja slava). Osnova vjer-skoga poduavanja uvjerenje je da su Baha Allah i njegovprethodnik Bab olienje Boanskoga. Cilj im je ujedinjenjesvih vjera, a naglaava se jedinstvo u humanizmu. irenjuvjere u Iranu pridonosila je najava skoroga dolaska93

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

dvanaestog imama koji treba obnoviti vjeru i povesti vjernikeza sobom. Nakon est godina djelovanja, vlasti su uhitileBabu (Sayyid Ali Muhammad Shirazi, arap. Siyyid Ali-Muhammad, 1819.-1850.) te ga objesili. S vremenom seBahaizam proirio i izvan Irana. Nakon uspjene izvedeneislamske revolucije u Iranu, nove su vlasti odmah ubile oko200 najutjecajnijih bahaista a potom i zatvorile nekolikodesetaka tisua pripadnika te vjere. Danas ih u Iranu ima oko300 000. Glavno sjedite zajednice nalazi se u Haifi (Izrael).Izuzetno brojnu i financijski utjecajnu zajednicu imaju i u SAD.Islamski fundamentalisti, ali i velik broj drugih pripadnikadrugih grana islama smatraju ih previe bliskima idovstvu ivoama idovskih zajednica. S vremenom su bahaisti izgubilivrstu poveznicu sa iitima te su postali posebna vjerskazajednica.

BBeenn - vidi IbnBBiinn vidi IbnBBiissmmiillaa (arap. bismi llahi r-rahmani r-rahim; Bismillahir

Rahmanir Rahim; njem. Basmala, U ime milosrdnog imilostivog Boga; U ime Allaha Sveopeg DobroiniteljaMilostivog) izjava je kojom Musliman istie svoju punuodanost Bogu. U Kuranu 113 sura poinje Bismilom, osimsure koja se naziva Tevba (Kajanje). Meutim, budui da seu suri naziva Mravi, Bismila spominje dva puta (na poetkui samoj suri), ukupan broj pojavljivanja odgovara ukupnombroju sura. S njom bi trebala poinjati sva pismena kojaMusliman pie. Svaki bi Musliman s Bismilom trebao poetisvoj dan te svaku aktivnost tijekom dana. U sekulariziranimdrutvima i zajednicama, Bismila se vie posebno ne istie.

DDaawwaa ((DDaawwaa)) - vidi Poslanje islamaDDaarr aall--HHaarrbb (Ratno podruje, njem: Haus des Krieges) - vidi Dar

al-Islam.DDaarr aall--IIssllaamm (Islamski svijet, Islamsko podruje, arap. Daru-l-

Islam, njem: Haus des Islams) pojam je kojim se oznaavajuzemlje i podruja na kojima vladaju muslimani, odnosno gdjeje islam vladajua vjera ali i oblik organizacije drutva idrave. Njegova je suprotnost Dar al-Harb, kao podruje ratau kojem muslimani trebaju voditi bitke radi daljnjih osvajanjai irenja islama. Pojmove su prvi put spomenuli srednjev-jekovni islamski teoretiari da bi upozorili na potrebu stalnogvoenja ratova protiv nevjernika i u slavu islama.

DDaarr aall--SSuullhh naziv je za podruje ili svijet primirja koje su osmis-lili Shafiiti da bi prikazali postojanje i treeg, neislamskogpodruja, a na kojem muslimani mogu ivjeti, ali ipak pot-puno u skladu s odredbama i pravilima erijatskog prava. Natom podruju nema islamske vlasti i premanjemu se ne moraobvezatno, i odmah, voditi Jihad. Prema dananjem94

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2 (9) 200

8.

tumaenju, takvo bi podruje odgovaralo dravama u EUgdje muslimani ive i rade u drugaijim kulturnim, drutvenimi drugim vrijednostima i nemaju obvezu mijenjanja tih vrijed-nosti Jihadom.

DDeerrvvii (mistik, arap. sufi, perz. darwish) pripadnik je jedne odislamskih sekti, ali istovremeno i mistik koji se upornim pon-avljanjem Allahova imena, tijekom ritualnog plesa i kretanja,dovodi u posebno stanje ekstaze pri kojem izvodi posebneobrede prema svom tijelu. Osniva je ovog reda Jalal al-DinRumi.

DDuuooddeecciimmiittii vidi iiti.DDaammiijjaa (engl. Mosque, njem. Moschee, arap. masjid mjesto na

kojem se moli niice) objekt je u kojem se obvezatno molisredinja molitva petkom. Do 10. stoljea propovijed jeobvezatno drao kalif, a kasnije imam. Propovijed petkomima posebno znaenje u islamu. Ona je esto znala povestipromjene i potaknuti revolucije.

DDeehheenneemm je muslimanski naziv za pakao.DDiihhaadd - vidi Jihad.EEbbuu - vidi Abu.EEmmiirr (arap. amir) naziv je za vou i/ili naredbodavca. Istovremeno

je i oznaka vladara/princa u Ujedinjenim ArapskimEmiratima. esto se njime koriste vojni zapovjednici.

EEnncciikkllooppeeddiijjaa (drugi nazivi: Enciklopedija sigurnosti, EnciklopedijaJihada; arap. al-Mawsua al-Amnniyya, njem: derEnzyklopaedie) CD na kojem se nalaze snimljeni podaci otome kako, na koji nain i uz pomo kojih se sredstava moguizraditi eksplozivna sredstva u stanovima, kuama, garaama.Prvi se primjerak pojavio 1999. godine. Krajem 2003.godine, Al Qaida je na internetu objavila vrlo opirnuEnciklopediju (pored ve navedenoga, na tom se CD mogunai upute i naini kako se mogu zatiti sredstva komunici-ranja, kako organizirati grupe/elije za irenje promidbe, alii izvoenje teroristikih akcija).

FFaattiimmaa je Muhamedova ki iz njegova braka s Khadijom (jedinodijete koje je nadivjelo Muhameda) te supruga etvrtog kali-fa Alija. Umrla je nekoliko mjeseci nakon smrti svog oca,633. godine. I suniti i iiti jednako je slave (njezina vanost uislamu moe se usporeivati sa vanou koju djevica Marija,Isusova majka, ima u kranstvu).

FFaattvvaa (fetva, al-fatwa) pravna je odluka, odnosno tumaenjepojedinoga problema ili pitanja, koji muftija, ili drugi prih-vaeni autoritet, donosi u skladu s islamskim naukom, odnos-no erijatom. Osoba koja pita za fatvu naziva se Mustefi, aosoba od koje se trai odgovor na postavljeno pitanje nazivase Muftija. Fatva je neporeciva zbog autoriteta osobe koja jeizdaje. iitski su je muslimani, i pojedinano i kao zajednica,95

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

duni potpuno potovati i provesti, a ta obveza kod sunita nijetako vrsta ni obvezujua. U Europi djeluje Europsko vijee zafatve i istraivanja, a u BiH je Rijaset islamske zajednice osno-vao Vijee za fatve u BiH.

FFiiddaajjiinn (fedajin, fidai) osoba spremna na samo-rtvovanje.FFiikkhh (znanje, fiqh) pravosue, odnosno pravosudni sustav u isla-

mu koji se provodi primjenom erijata, a temelji se na islam-skim izvorima na nain prikazan u prilogu.

HHaaddiiss (predaja, Hadit, Hadeeth, engl. Hadith, arap. Hadith) priesu o Muhamedovu ivotu, djelovanju i njegovim izrekama, izkojih su crpljeni podaci za stvaranje erijata. Uz Kuran, pred-stavlja glavni naputak o nainu na koji muslimani moraju iv-jeti. Budui da ih ima vie posebni muslimanski pravnici imalisu zadau odreivanja stupnja vjerodostojnosti pojedinogHadisa. Prihvaeni stupnjevi vjerodostojnosti jesu: zdravi(sahih), dobar (hasan), slab (daif), krivotvoren (maudu). Kaosahih priznata su dva djela: al Bukharijevo (umro 870.) iMuslimovo (umro 875.). Potom slijede etiri djela s ocjenomhasan: Abu Dauda (umro 889.), at-Tirmidhija (umro 892.),Ibn Majae (umro 886.) te an-Nasai (umro 915.). iiti sma-traju Hadis nevaljanim jer negira vodeu ulogu imama udrutvu, odnosno zajednici.

HHaadd (hodoae, hajj, hadd, arap. Hilal, engl. pilgrimage,njem. Pilgerfahrt) peti je stup islama. Oznaava Velikohodoae u Meku (u mjesecu Zulhide). Malimhodoaem smatra se posjet Meki u drugim mjesecima. Putse naziva hadilukom, a hodoasnik hadijom (arap. hajji).Nekad se taj pojam dodavao prezimenu u znak poasti i priz-nanja za obavljeni had. Tijekom hada, hodoasnici prvoobilaze Kabu i sedam puta krue oko svetog Crnog kamena,a sve da bi ga uspjeli poljubiti ili dotaknuti. Potom trebajusedam puta pretrati udaljenost izmeu dva breuljka, anakon to se napiju vode s izvora Zamzam koji je stvorio Allahda bi od sigurne smrti spasio Abrahama i sina mu Ismaela,hodoasnici polaze na brdo Arafat (udaljeno nekoliko kilo-metara od Meke). Tamo stoje od podneva do zalaska sunca.Potom se vraaju u Meku, spavaju na Mizdelifi gdje svakihodoasnik ima obvezu uzeti nekoliko kamenia, kojesljedeeg dana ritualno baca na tri kamena stupa koji senalaze u oblinjem selu Mina (u znak sjeanja na iskuenjakojima je odolio Abraham). Had se zavrava obrednim rtvo-vanjem ovce (ili deve).

HHaaffiizz (uvar Kurana) naziv koji dobije svaki musliman koji je cijeliKuran nauio naizust.

HHaallaall odobrenje koje se dobiva u skladu s islamskim zakonima,esto se koristi da bi se opisala hrana koju muslimani smijujesti.96

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2 (9) 200

8.

HHaarraamm oznaava ono to je islamskim zakonima zabranjeno(npr. oznaava hranu koju muslimani ne smiju jesti).Hasan al-Banna - vidi Muslimanska Braa

HHaavvaallaa (Hawala, prebacivanje) oznaava proces prebacivanjanovca i promjene valuta koji se odvija izvan, za zapadne stan-darde uobiajenog financijskog i bankarskog sustava, i kojine ostavlja gotovo nikakve pisane tragove o izvrenimtransakcijama. Koristi se za brzo prebacivanje, i promjenu,sredstava u socijalne svrhe. Postoje ozbiljne sumnje kojeupuuju na financiranje mnogih nezakonitih aktivnosti(ukljuujui i teroristike aktivnosti) ovakvim djelovanjem. Naprimjer: palestinski radnik iz Bonna eli brzo poslati novacsvojoj obitelji koja ivi u Gazi. Osoba posjeti lokalnogHavaladara u Bonnu koji preuzme novac, a iljatelju predaodreenu ifru kao potvrdu primljenog novca. ifra moe bitibilo koji skup brojeva, rijei, izraza, pojmova koji u tomtrenutku poznaju osoba koja alje novce i lokalni Havaladariz Bonna (uglavnom su to pojmovi iz Kurana). Potom iljateljtreba osobi kojoj je novac upuen u Gazi dati tu ifru koju taosoba mora odnijeti svom lokalnom havaladaru. U meuvre-menu, havaladari (iz Bonna i Gaze) poveu se, razmjene ifrei vrijednost novca koji se preuzima, umanjen za iznos proviz-ije koji zadrava havaladar iz Bonna. Jedini trag ove transak-cije koji ostaje jest odnos potraivanja izmeu dvojice haval-adara.

HHiiddrraa (emigriranje, arap. Hijra) naziv je za prvi odlazakMuhameda sa svojim sljedbenicima iz Meke u Medinu u rujnu622. Smatra se poetkom nastanka islama. Od tog se danarauna vrijeme po islamskom kalendaru (hidretska godina).

HHuussaaiinn ((HHuusseeiinn,, HHuusssseeiinn,, 625.-680.) drugi je sin imama Alija iMuhamedove keri Fatime, roen u Medini. U bitci kodKerbale (Kerbela), (10 dana mjeseca Muharema) kao priznatidrugi iitski imam, pobijeen je i ubijen od Yazida. Taj se danslavi kod iita pod nazivom Dan Aure (Ashura) kao danalosti.

IIbbaaddiittii (njem. Ibaditen, arap. Ibadiya, arap. Abadiya) jo su jednau nizu grana rano-islamskog ekstremistikog reda Kharijita(arap. Khawarij, njem. Kharijiten). Nisu se mijeali u sukobizmeu imama Alija i Muawiye. Naknadno su doli u sukobsa sunitima, odbijajui priznavati kalifat, te sa iitima jer sunijekali nepogrjeivost imama. Prema njihovom miljenju,svaki je musliman mogao biti izabran za kalifa, a ne samonasljednici plemena Kurai (Quraish). Istovremeno su zastu-pali stav da se moe i mora smijeniti imama koji se ogrijei oerijat. Jedan od osnivaa reda, Abd Allah ibn Ibad, ak jepropovijedao da su nevjernici, pored idova i krana, i svioni koji se nazivaju muslimanima, a ne pripadaju redu97

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

Kharijita. Danas manji broj lanova reda ivi na rubnimpodrujima Arapskoga poluotoka (Oman) te na podrujuAlira, Libije i Tunisa.

IIbbnn (ben, arap. ibin, engl. b. ili bin) - prefiks koji oznaava da jeosoba, ije se ime nalazi neposredno nakon rijei, sin (Ibn +ime oca) te osobe (npr.: Ahmad ibn Muhamad Ahmad sinMuhamedov)

IIddmmaa (arap. ijma, engl. ijma) suglasnost je koju daje zajednicamuslimanskih vjerskih slubenika, odnosno vodeih islamskihvjerskih znanstvenika i primjenjuje se u erijatu.

IIddttiihhaadd (arap. Ijtihad) suglasnost, odnosno neovisno pravno mil-jenje koje daje pojedinac. Neki islamski znanstvenici dre dasu idtihad i kijas dva razliita naziva istoga procesa.

IImmaamm (Imaam) vjerski voa (ali i uzor, autoritet, primjer i uitelj)pripadnika sunitske muslimanske zajednice, koji ujedno i vodiislamsku molitvu. Istim se pojmom oznaava i vjerski i politi-ki vladar-suveren u iitskoj muslimanskoj zajednici.

IInnaallaaaahh (engl. inshallah) izraz je koji je jako est u arapskom svi-jetu i koji kae da e do nekog dogaaja doi ako to budeelja Alaha. esto se koristi kao izgovor zbog ega seodreeno obeanje nije izvrilo potpuno ili djelomino.

IIssllaamm (rije koja u arapskom jeziku znai podvrgavan-je/pokoravanje/potpunu predanost volji Boga) prvi se putpojavljuje u Meki 610. godine kao niz boanskih poruka,odnosno objava, koje je Bog (Allah) slao ljudima putem svogproroka Muhameda. U tim je porukama istican monoteizamkao osnova novog uenja koje je polako poelo stjecatimnoge sljedbenike. Budui se u Meki nalazilo i sredite oku-pljanja brojnih hodoasnika (Kaba), pripadnika tadanjeglavne vjere na podruju dananjeg Arapskoga poluotoka(jedan od oblika stare semitske vjere u vei broj bogova),propovijedanje nove monoteistike vjere utjecalo je na sman-jivanje prihoda u gradu. Stoga su bogati trgovci odluili pro-tjerati Muhameda iz Meke. Muhamed, predvodei grupu odsedamdesetak svojih sljedbenika, odlazi u rujnu 622. u gradMedinu. Taj je dogaaj prihvaen kao poetak islama i poe-tak raunanja vremena po islamskom kalendaru. Dolaskom uMedinu, Muhameda i njegove poruke prihvaa vei dio tadapodijeljenoga grada. Mjesna ga idovska zajednica ne prih-vaa te nastaju napetosti koje zavravaju protjerivanjemlanova dviju idovskih zajednica te ubojstvima mukih lano-va tree idovske zajednice (ene i djecu tree idovske zajed-nice pretvorio je u roblje). U Medini se islam konano profil-ira i dobiva svoj konaan oblik, jedinstva vjerske i politikeideje. Poruke koje je Muhamed prenosio sadravale su imnoge zakonske odredbe. U Medini se i lanoviMuhamedove zajednice poinju nazivati muslimanima.98

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2 (9) 200

8.

Nakon nekoliko godina, Muhamed je dovoljno ojaao, te jekao vjerski i politiki voa 630. godine organizirao uspjeanvojni pohod na Meku. Osvojena Meka nastavlja biti centarhodoaa, ali sada muslimana, pripadnika nove vjere, isla-ma. Jedan od razloga brzog irenja islama jest blagonaklonogledanje na narode Knjige (sve pripadnike monoteistikihvjera) koji su, da bi preivjeli, trebali prihvatiti novu vlast teplaati namete. Tada su stjecali status zatiene manjine.Prema drugim plemenima i narodima nisu imali toliko milosti.S vremenom su se i mnogi od onih koji su bili pokoreni, pri-tisnuti tekom i podreenom situacijom, preobraivali naislam. Jaanjem svog utjecaja, Muhamed postaje snani vjer-ski i svjetovni poglavar, ime se potvruje vjerska i politikadimenzija islama. Osvajakim pohodima (na Zapad do Libije,na istok do Irana) islam se uvruje kao vjera, a kao oblikdravne vlasti/uprave, sve bolje organizira. Prelaenjem prekosvojih unutarnjih podjela, prihvaanjem novih znanja priku-pljenih na pokorenim podrujima, muslimanska se drava svevie iri prema zapadu do Gibraltara, potom dalje na gotovocijelu dananju panjolsku. Na istoku se iri do Pakistana, a99

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

na sjeveru do Istanbula (Carigrada) i dalje prema Europi.Islam se istovremeno snano irio i razvojem trgovakih(prvenstveno pomorskih) veza na podruja istone Afrike teIndije, Indonezije i dalje prema podruju srednje Azije. Islam ima pet stupova (arap. arkan) koje Musliman moratijekom ivota ispuniti i izvriti: ehadet (molitva), salat (mol-jenje), zekat (milostinja), savm (post), had (hodoae).Prva vanija podjela tadanjeg islamskog svijeta, javila seneposredno nakon Muhamedove smrti. Dananji suniti trailisu izbor kalifa iz reda lanova obitelji/dinastije Quraish(Quraysh) kao novog voe muslimana, a umjesto prorokaMuhameda. Druga grupacija, dananji iiti, traili su imeno-vanje Muhamedova zeta, ali i usvojenog sina, Alija, poziva-jui se na Muhamedovu navodnu izjavu koju je dao u oujku632. na putu iz Meke u Medinu kod mjesta Khumm, da nje-gov zet Ali treba biti njegov nasljednik. Suniti nisu prihvatili tajstav te su negirali postojanje te izjave. To je prouzroilo daljnje podjele u islamu s obzirom na razlii-tosti uenja i tumaenja Kurana odnosno organizacije vlastii upravljanja dravom. U prilogu je naveden prikaz glavnihpodjela u islamu.

IIssllaammiissttii (engl. Islamists, njem: Islamisten) oni prema ijemtumaenju i shvaanju islama, muslimani trebaju trajno iaktivno raditi na stvaranju drutva potpuno utemeljenog naislamskim zakonima i islamskoj praksi, ali bez primjene nasil-nih metoda i sredstava. Prema njihovom miljenju, vjerska isvjetovna vlast jedna su i jedinstvena cjelina. Ideologija kojuislamisti ire naziva se islamizam. Veina teoretiara potpunoizjednaava pojmove islamizam i islamski fundamentalizam.Pojedini teoretiari izjednaavaju ak i pojmove islamizam isalafizam.

IIssllaammsskkee pprraavvnnee kkoollee (arap. madhahib, madhhab, njem.Rechtsschulen) nadregionalne su obrazovne ustanove, zasno-vane na tradicijskom uenju radi utvrivanja islamskogpravnog sustava. Svaka glavna grana u islamu, suniti i iiti,ima svoje pravne kole i podravaju njihov nauk. Najvanijesu, i pripadaju sunitima, 4 pravne kole koje se nazivajuprema svojim utemeljiteljima: HHaannaaffiittsskkaa (po Abu Hanifi al-Numan bin Thabit bin Zurti, umro 767.), MMaalliikkiittsskkaa (po Malikibn Anasu, umro 795.), aaffiiiittsskkaa (po ash-Shafiiu, umro 820.)te HHaannbbaalliittsskkaa (po Ahmad ibn Hanbalu, umro 855.). S vre-menom je vanost tih kola opala, ali nije nezanemariva.Rasporeene su prema podrujima na kojima djeluju i ivemuslimani: Hanafitska kola (osnovana u mjestu Kufa) raire-na je na podruju biveg Osmanlijskog Carstva (Turska,Sirija, Irak, Egipat), Malakitska (osnovana u Medini) imasnanu ulogu na podruju sjeverne Afrike, Hanbalitska ima100

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2 (9) 200

8.

snaan utjecaj u Saudijskoj Arabiji i drugim zemljamaArapskog poluotoka te djelomino u Siriji i Jordanu a afiits-ka dominira u Jemenu, na Rogu Afrike i u jugoistonoj Aziji.Kod iita u poetku je vodea kola bila Akhbariya (nastala naHadisu imama). Potom je u sukobu s drugom snanomkolom vjere, Usuliyaom, izgubila vanost.

IIssllaammsskkii ffuunnddaammeennttaalliizzaamm (Islamizam, Islamski Integralizam, engl.Islamic fundamentalism, njem. Islamistisches fundamentalis-

Vizualni prikaz donoenja pravnih odluka u islamu (prema Hodgson,Marshall G.S.: The Venture of Islam: Conscience and History in a World

civilization, Vol. 1. Chicago: University of Chicago, 1974.)

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

101

102

mus) pojam je kojim se odreuju osobe, grupe i organizacijekoje svojim djelovanjem nastoje vratiti muslimane pravom,iskonskom islamu. Pojam fundamentalizam kao pojam prvise put pojavljuje na poetku 20. stoljea u SAD prilikomrasprava o nainu tumaenja Biblije. Potom se pojam funda-mentalizam iri i na pripadnike drugih vjera koje svoj ivot idjelovanje potpuno temelje na odredbama koje crpu iz vjer-skih spisa, a na nain na koji su ih tumaili, i prakticirali,najraniji lanovi te vjere.

IIssllaammsskkii kkaalleennddaarr broji 12 mjeseci: Muharem (Muharrem), Safer,Rabi 1 (Rebi ul-evvel), Rabi 2 (Rebi ul-ahir, Rebi us-sani),Jumad 1 (Jumadel-ula), Jumad 2 (Jumadel-uhra, Jumades-sanije), Redeb, aban (aban), Ramazan (Ramadan), eval(evval), Zulkade (Zul-ka de), Zulhide (Zul-hijj). Hidretska godina traje 354 dana (besita). Budui je osnovaraunanja lunarna, mjeseeva mijena, broj dana u jednojgodini razlikuje se od broja dana koji se rauna po gregori-janskom kalendaru. Prijestupne godine, koje se nazivajukebisa, imaju 355 dana. U razdoblju od 30 godina, 11kalendarskih godina mora biti prijestupno. Tjedan poinjenedjeljom, a zavrava subotom. Petak, dan dume odnosnodan molitve, ima posebno znaenje.Prema iranskom, delalijskom kalendaru, mjeseci se rauna-ju kao i u gregorijanskom kalendaru, solarnim nainom.Godina takoer broji 365 dana, uz neto drugaiji rasporeddana po mjesecima (prvih 6 mjeseci traje 10 dana due oddrugih 6 mjeseci). Meutim, pored uobiajenog raunanjaprijestupnih godina (svaka 4, djeljiva s brojem 4), po ovom jeraunanju vremena, i svaka 33 godina prijestupna.Delalijska nova godina poinje prvim danom proljea(Sultan Nevruz).

IIssmmaaiilliittii (Ismailije, njem: Ismailiten, Ismailiyya, arap. Ismailiya)jedna su od iitskih struja/grana, a njezini sljedbenici vjerujuda je Ismail Ibn Jaafar (izravni potomak etvrtog kalifa Alija,a istovremeno i sin, po iitskom raunanju, estog imamaJafar as-Sadiqa) sedmi te ujedno i posljednji imam islamskogsvijeta. Prema njihovu tumaenju Ismail je nestao, a vratit ese na Sudnji dan. Stoga ne priznaju njegova roenog brataMusu al-Kazima kao sljedeeg imama. lanovi jedne odglavnih grana nastale nakon podjele, nazivali su se i Asasini(Assassins, Heyssessini, Haschaschini) jer su, prema vjerovan-ju vrlo esto uivali opojne droge (hai, po emu su i dobilito ime) te u takvu stanju ubijali svoje neprijatelje. Poznati sukao sekta koje je ciljano slala ubojice na izvravanjesamoubilakih zadataka da bi porazili svoje neprijatelje. Tu jepraksu (krajem 11. stoljea) uveo Hasan-i Sabah, poznat ikao starac s planine (dana 16. 10. 1092. godine, odnos-

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2(9) 20

08.

no po islamskom kalendaru 12. Ramazana 485. godine,dobrovoljac Bu Tahir Arrania ubio je vezira Nizam al-Mulka unjegovom atoru). Ismailiti su pak izmeu sebe podijeljeni unekoliko pod-grana: Nizarite (koji od 2002. godine imaju 49.po redu imama, Aga Khan Shah Karim al-Husayni), Alavite,Druze, Khoje te Mustalite (ili Bohora muslimane) koji vjerujuu tajnog imama koji ne potjee od Alijevih sinova (Hasana iHuseina). Ismailiti su danas, posebno Nizariti, grana iitskihmuslimana koja ne prihvaa nasilje i teror kao sredstvo izvra-vanja svojih ciljeva i posebno se istiu svojim razvijenim soci-jalnim djelovanjem.

JJaattrriibb - vidi Medina.JJeerruuzzaalleemm (arap. Al Quds) nakon Meke i Medine, tree je

najsvetije mjesto muslimana. Damija koja se nalazi na BrduHrama, s druge strane Zida plaa prema islamu, nalazi se nasvetom Abrahamovu kamenu, s kojeg je arhaneo Gabrielponio Muhameda na nono putovanje. Prethodno je premaistom vjerovanju, nakon dolaska na Sveti kamen, Muhamed

103

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

susreo Abrahama, Mojsija i Isusa. Prema vjerovanju, na tomse kamenu nalazi i otisak Muhamedova stopala.

JJiihhaadd (Dihad u potpunosti snani napor koji se ulae za posti-zanje nekog cilja, Sveti rat, borba, engl. Jihad, njem.Dschihad) pojam je kojim su se oznaavali prvivojni/osvajaki pohodi muslimanske drave predvoene kali-fima radi irenja islama, muslimanske vlasti te stjecanja novihpodruja i imetka. Prvi Jihad poveo je prorok Muhamed upohodu na Medinu 622. godine (Jihad fi sabil Allah Jihadputevima Boga). Tijekom Jihada, Musliman smije ubijati svojeprotivnike.U islamskom svijetu Jihad je vrlo astan pojam. PremaKuranu, Jihad je prirodni nastavak ve navedenih pet stupo-va islama u smislu ulaganja svih moguih napora da bi seizveo zadani cilj. Jihad ujedno predstavlja i vjersku obvezu zasvakog pojedinog lana Muslimanske zajednice koja se moraizvesti da se ne bi podleglo moralnim slabostima (duhovni iliveliki Jihad Jihad-al-akbar).

JJiihhaaddiissttii (njem: Dschihadisten) militantni su islamisti, odnosnooni koji ne biraju sredstva da bi postigli ispunjenje islamistik-ih ciljeva.

KKaabbaa (aba kocka, Kaaba, arap. al-kaba, al-musharrafa)jedno je od najsvetijih mjesta islama, iako je izgraen prijenjegove pojave kao svetite stare semitske vjere. Nalazi se usreditu grada Meke i kockastog je oblika (12 m x 10 m x 15m). U njegovoj se sredini nalazi sveti Crni kamen (koji jeprema islamu, arhaneo Gabriel predao Ismaelu). PremaKuranu, Kabu su izgradili Abraham (Ibrahim) i njegov sinIsmael (Ismail) kao znak svoje predanosti Allahu. Kaba je ciljhada, pravac prema kojem su okrenute damije te istovre-meno i mjesto prema kojem se muslimani okreu tijekom svo-jih molitvi.

KKaaddiijjaa (arap. qadi, kadi, kazi, engl. cadi, njem. kadi), sudac kojisudi u skladu s islamskim pravom.

KKaalliiff (halif, arap. khalifatu rasuli llah, nasljednik/zamjenikMuhamedov) istovremeno je vjerski i svjetovni poglavarislamske drave. Kalif je poznat i po imenima amir al-muminin predvodnik vjernika, ili pak kao imam. Kalif je ipoglavar drave, Kalifata. Za iite je kalifat zavrio s imamomAlijem. Kalifat je, kao oblik vlasti u Turskoj, ukinut odlukomturskoga predsjednika Kemala pae Ataturka 1923. godine(tadanje sjedite kalifa bio je Istanbul).

KKaarraaddiittii, sljedbenici etvrtog kalifa Alija koji postoje i danas kaoposebna sekta u sjevernoj Africi.

KKhhuuttbbaa (propovijed, engl. the sermon, njem. Predigt) vidi dami-ja.

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2(9) 20

08.

104

KKiijjaass (arap. Qijas) je analogno zakljuivanje iz zajednikisagledana tri izvora (Kurana, Sunne i Hadisa) za odreenapitanja, a radi primjene tih zakljuaka u erijatskom zakonu.

KKuurraann (itati, arap. al-Quran, karaa, engl. Quran, Koran,njem. Kuran) sveta je knjiga muslimana koji ga dre zadnjomi savrenom objavom jedinoga Boga istovjetnog izvornikuurezanom na vjenoj ploi koja se nalazi na nebu. Prema nji-hovu vjerovanju, Kuran je potpuno toan odnosno nepogr-jeiv te nepromjenjiv. Kuran je Muhamedu objavljen, tijekom23 godine, putem arhanela Gabriela (meleka Dibrila).Prema Kuranu Muhamed je posljednji i najvei prorok.Monoteizam je jedna od kljunih osnova i poruka Kurana.Kuran ima 114 poglavlja koje se nazivaju surama. Sure su uKuranu sloene prema njihovoj duljini poevi od najdulje.Svaka je sura podijeljena na odreen broj stavki koje se nazi-vaju ajeti (udo). Prema islamskoj tradiciji, nakon

OOssnnoovvnnee rraazzlliikkee iizzmmeeuu ssuunniittaa ii iiiittaa::1. u tumaenju vjere i (ne)prihvaanju pojedinih svetih knjiga isla-

ma:suniti ne prihvaaju Idtihad (Ijtihad), a iiti ne prihvaaju Idmu(Ijma).

2. za sunite je imam vjerski voa, a kod iita (veine), imam je i vjerski isvjetovni poglavar u iju se nepogrjeivost ne sumnja;

3. iiti dre da imamom moe postati samo ona osoba koja potjee izobitelji proroka Muhameda, a suniti se tome protive (to je bio kljunipovod za podjelu i snane sukobe105

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

Muhamedove smrti, njegov nasljednik na mjestu kalifa, AbuBakr izdaje nalog Muhamedovu tajniku Zijdu (Zejdu) daprikupi te sredi sve Muhamedove zapise. Nakon to je toobavljeno, unitene su sve ostale napisane verzije. Stoga sverazliite vjerske grupe u islamu imaju isti Kuran kao izvornik.Neke se grupe vie pozivaju na Hadis, ime nastaju i razlii-tosti u tumaenjima. U Kuranu se spominju i iskustva ranijihposlanika koji se sreu i u Starom zavjetu. Spominju se idogaaji iz povijesti koji su se nedvojbeno i dogodili. Takoerse u Kuranu nalaze i mnoge odredbe koje imaju oblikzakona.

MMaahhddii (Muhammad al-Mahdi al-Muntazar, Mehdi) prema iit-skom vjerovanju, posljednji/tajni imam, koji je izravanpotomak proroka Muhameda, i koji e se pojaviti na krajusvijeta da bi oslobodio svijet od nevjernika te pokorio svenemuslimanske narode i obratio ih na islam. On nije umrokao njegovi prethodnici nego udesnom voljom Boga i daljeivi te se sprema za povratak. Za jednu od grana iita, Mahdije dvanaesti imam, za ismailite je Mahdi sedmi imam. iitiga poistovjeuju s nestalim (oko 880. godine) Muhammadomal-Mahdijem za kojeg dre da se samo sakrio do svogponovnog povratka. Povratkom Mahdija (koji mora biti pri-padnik obitelji Muhamedovu potomstva), prema vjerovanju,vratit e se na zemlju i svi ehidi, koji su umrli, odnosno rtvo-vali svoj ivot, u slavu islama. ehidi e pomoi Mahdiju uposljednjoj borbi protiv Dajjala (muslimanska verzija kran-skog pojma anti-krist). Njegovim se imenom nazivaju iitskemilicije koje djeluju u Iraku (Mahdijeva vojska) da bi i timepokazali svoju pripadnost iitima (u vjerskom i politikomsmilsu) te potpunu odlunost i odvanost u totalnoj borbi zaostvarenje svojih ciljeva.

MMaajjlliiss (Mejlis) arapski naziv za skuptinu odnosno parlament.MMeeddiinnaa (arap. Madinat an-nabi Grad Proroka; al-Madina al-

Munawwara prosvijetljeni Grad) grad u kojem je islamutvren istovremeno kao vjera i politika ideja. U vrijemedolaska Muhameda u grad, 622. godine, zvao se Jatrib(Yathrib). Dugi niz godina, Medina je bila glavni grad islama.Medina je ujedno bila i sjedite prva tri kalifa.

MMeeddrreessaa (Madrasa, njem. Medrese) tradicionalna islamska kolavisokog obrazovanja.

MMeekkaa (Mekka, arap. Makka al-mukarrama sveta Meka)najsvetije je mjesto islama. Rodno je mjesto prorokaMuhameda te mjesto gdje se nalazi Kaba, cilj hodoaa.

MMuuddaahheeddiinn (mujahedin, arap. mujahidun, mujahid, onaj kojiizvrava Jihad) uitelj je koji, kod muslimana, ima pravodonositi odluke te ispravno tumaiti zakone temeljem svogznanja odnosno autoriteta. Prema erijatu, ima veliku vlast.

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2 (9) 200

8.

Istovremeno i pojam kojim se oznaavaju ratnici koji ratuju uslavu, i za potrebe, islama.

MMuuffttiijjaa je najvii muslimanski vjerski i pravni autoritet u zemlji ilidijelu zemlje koji stoji izmeu ovjeka i Boga. Ima pravoizdavanja neprijepornih pravnih odluka (fatvi) u pitanjimavezanim na erijatsko pravo, a u skladu s Kuranom, Sunomi uenjem pravnih kola.

MMuuhhaammmmaadd iibbnn AAbbdd aall--WWaahhaabb (1703/04-1792.) osniva jejednog od najpoznatijih ekstremistikih islamskih pokreta kojije, po njemu, dobio naziv vahabizam. Pripadnici toga pokre-ta sebe nazivaju muwahhidunima, odnosno onima kojima jepoznato jedinstvo Boga. Roen je u malom mjestu Uyaina uprovinciji Najd (njem. Nadschd), u sredinjem dijelu Arapskogpoluotoka. Studirao je u Meki, Medini i Basri. Nakon povrat-ka u Najd godine 1739. poinje prakticirati svoje uenje,odnosno svoje tumaenje Kurana i drugih vjerskih knjiga.Njegov nauk dobiva podrku tamonjeg vladara Uthmana ibnMuammara. Meutim, zbog sukoba s lokalnimstanovnitvom, ibn Muammar prisiljen je protjerati al-Wahaba 1743/44. godine. Odlazi u Diriyu, u kojoj vladaobitelj Saud. Nakon nekog vremena, vladar obitelji emirMuhammad ibn Saud vrsto se povezuje s al-Wahabom. Uskladu s tim povezivanjem, al-Wahab nastavlja iriti svoj nauk,navodei da je upravo emir taj koji treba nastaviti vladati uskladu sa wahabitskim uenjem, nad ljudima i nad zemljom.Nakon njegove smrti, ve dovoljno ojaano pleme Saudosvaja i druge dijelove Arapskog poluotoka te iri svoju vlast,a time i vahabizam.

MMuuhhaammeedd (Muhammad, Mahomet, punim imenom Abu al-Qasim Muhammad ibn Abd Allah ibn Abd al-Muttalib ibnHashim, 20. kolovoza 570. - 6. srpnja 632. neki izvorispominju kao datum njegove smrti i 8. srpnja) roen je uMeki kao sin potomka utjecajne obitelji Quraysh. Po djedupripada drugoj utjecajnoj obitelji Hashem (iji su izravninasljednici prestolonasljednici u Jordanu). Kao vrlo mladostao je bez oba roditelja (otac Abd Allah umro je neposred-no prije njegova roenja, a majka Aminah umrla je kad jeimao 6 godina). Brigu o njegovu odgoju prvo preuzima nje-gov djed Abd al-Muttalib, a potom i njegov stric Abu Talib.Iako je ivio siromanim ivotom, pokazao se kao sposobna ipotena osoba. Stoga je vlasnica velikih trgovakih karavana(koji su ili prema Siriji i Egiptu), a za koju je uspjeno radio,Hadida (Khadija, umrla 619. godine), 595. godine, odlui-la ponuditi mu sebe za suprugu. Time je Muhamed postaoutjecajan, bogat i priznat graanin Meke. Nakon nekolikogodina ugodnog ivota, Muhamed se povlai iz obitelji teodlazi na osamu, na pustinjsku planinu Hiru, gdje mu se107

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

ukazuje arhaneo Gabriel (melek Jibrail Debrail). Od tadaMuhamed poinje primati Boje porukeradi njihova daljnjegprenoenja. Potom se Muhamed vraa u Meku i poinje iritisvoje novo uenje. Godine 622. trgovci ga iz Meke, pred-voeni utjecajnim Umar ibn al-Khattabom, protjeruju uMedinu (Al Khatab naknadno je promijenio svoje stavove,prihvatio islam, pomogao u Muhamedovu pobjednikompovratku u Meku, postao drugi kalif nakon Muhamedovesmrti). Muhamed se, ojaan i vojnim i politikim utjecajem,kao osvaja vraa u Meku 630. godine. Arhaneo Gabrielprenosi Muhameda u Jeruzalem (u tzv. Nonom putovanju) tedalje do Allahova prijestolja, gdje je dobio naputke za musli-manske vjernike. Nakon smrti, Muhamed svojim nasljednici-ma ostavlja jedinstvo vjerske i svjetovne vlasti. Kao jedno odracionalnijih objanjenja mnogih slinosti izmeu Kurana teStarog i Novog zavjeta, istiu se i dvije Muhamedovesupruge. Jedna je bila idovka, a druga je bila kranka izEtiopije. Muhamed je umro (preselio na ahiret) u Medini,gdje je i pokopan u Prorokovoj damiji.

MMuujjeezziinn (arap. muadhdhin, engl. Muezzin, njem. Muezzin) osobaje koja, s minareta, poziva ostale muslimane na molitvu.

MMuullaa (engl. Mulla, njem. Mullah, perz. Molla) islamski je uitelj,propovjednik i duhovnik nieg ranga.

MMuusslliimmaann (onaj koji se potpuno predaje Bogu) osoba je, koja uskladu sa znaenjem rijei, ivi na nain koji odraava Boju,Allahovu, volju. To je osoba koja priznaje Allaha i potpunomu se pokorno predaje na putu prema spasenju. U poetkusu se nazivali i muhamedancima.

MMuusslliimmaannsskkaa bbrraaaa (MB, Muslimansko bratstvo, arap. Jamiyat al-Ikhwan al-Muslimin, engl. Muslim brotherhood, njem.Muslimbruderschaft) prvi islamski pokret nastao u 20. stol-jeu. Osnovao ga je, u mjestu Ismailiya, u Egiptu, uitelj isla-ma Hasan al-Banna 1928. godine. Razlog osnivanja MBelja je za obnovom, zajednitvom i jaanjem islama u Egiptu,ali i cijeloj islamskoj zajednici, Ummi, te primjena erijata.Njihov je moto: Allah je na cilj, Prorok je na voa, Kuranje na zakon, Jihad je na put. Protivili su se jaanju utjeca-ja zapadne civilizacije u islamskom svijetu i onim musliman-ima koji su podravali sekularizaciju drutva. S vremenom sulanovi MB dospjeli u sve pore egipatskog drutva, ukljuujuii vrh kairskog al-Azhar islamskog sveuilita. Na 5. glavnojkonferenciji MB odranoj 1939. godine, Hasan al-Bannaiznio je plan kojim je, u 5 koraka, predvidio preuzimanje vlastii stvaranje islamske drave. Posljednje sredstvo kojim se vlasttreba osvojiti jest nasilje. Gotovo stalno bili su u sukobu s rei-mom koji je bio na vlasti u Egiptu. Uvidjevi da sukobe savlastima gube, svaki bi put traili primirje i nudili suradnju, da108

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2 (9) 200

8.

bi dobili novo vrijeme tijekom kojeg bi se pokuavali ojaati ipripremiti se za nove pokuaje preuzimanja vlasti. Nakon tosu 1948. godine organizirali ubojstvo tadanjeg premijeraEgipta, Mahmuda Fahmia an-Nuqrashia, reim je snanoudario na MB. Poetkom 1949. Hasan al-Banna je ubijen,najvjerojatnije od pripadnika egipatskoga sigurnosnog susta-va. Drugi val represije slijedio je 1965. godine kad je objeentadanji duhovni voa Saiyid Qutb. Naime, Qutb je egipatskuvlast proglasio nevjernicima protiv kojih treba pokrenutiJihad. Njegova ideologija, opisana u knjizi Maalim fi t-tariq(Putokaz) predstavlja uzor militantnog islama, odnosnoishodite u razmiljanjima onih koji zagovaraju nasilni islam.MB s vremenom su rairila svoj utjecaj i izvan Egipta: uSudan, Siriju, Libanon, Jordan, Palestinu, Irak. Izmeu 1979.i 1982. godine sudjelovali su na strani islamista u snanomsukobu sa sredinjom vlasti u Siriji. Nakon to su u sukobuporaeni, povlae se iz Sirije te poinju iriti svoje aktivnostiprema Europi. Osnivaju (iz Sirije izbjegli Said Ramadan)Islamski centar u Genfu (vicarska). U Jordanu, gdje suopstali dajui podrku vladajuoj haemitskoj kraljevskojobitelji, djeluju kroz organizaciju Islamski akcijski front(Jabhat al-amal al-islami). S vremenomsu nastale podjele u MB. Radikalniji se dio orga-nizacije odvojio te osnovao islamsku radikalnu organizacijuIslamska grupa (arap. Jamaa al-Islamiya, engl. Gamaaal-Islamiyya, Gamaat al Islamiya). Nakon to je vodstvo GIodluilo prestati nasilno djelovati, grupa lanova GI pod vod-stvom Aymana al-Zavahirija (njem. Aiman al-Zawahiri, al-Sawahiri) osnovala je Egipatski islamski Jihad, a nedugopotom i Ayman al-Zavahiri grupu. Nakon toga ujedinjavajuse s Osamom Bin Ladenom, ime se stvara vrsta jezgra AlQaide (do tada uglavnom saudijska grupa AQ, postaje orga-nizacija/struktura kroz koju poinju djelovati osobe razliitihnacionalnosti i iz razliitih podruja islamskog i neislamskogsvijeta).

MMuuwwaahhhhiidduunn vidi Muhammad ibn Abd al-Wahab.NNaammaazz vidi Salat.NNaassiibb (Alijev protivnik) pogrdan je naziv koji iiti koriste za

sunite (mnoina nawasib). NNoonnoo ppuuttoovvaannjjee pprroorrookkaa MMuuhhaammeeddaa (arap. alIsra wal-Miraj,

engl. Prophets ascension, njem. Himmelsreise) oznaava(prema Suri 17.1) prelazak Muhamedov iz Meke prvo u Raj,potom odlazak u Jeruzalem, potom ponovni odlazak premanebu i prolazak kroz sedam rajeva, sve do konanog susretas Bogom. Cijelim ga je putem vodio arhaneo Gabrijel. To jeujedno i put kojim, prema islamu, putuju svi pravovjerninakon svoje smrti.109

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

OOmmaarr (Umar ibn al-Khatab) drugi je kalif (vladao od 634.-644.godine). Proirio je islam do Egipta i Irana, uveo je raunan-je vremena po Hidri, ubio ga je kranski rob u damiji uMedini. Njegova ker Hafsa bila je jedna od nekolikoMuhamedovih ena, to mu je omoguilo dobivanje poloa-ja Muhamedova savjetnika. Njegov nadimak bio je Amir al-Muminin, odnosno vladar/zapovjednik vjernika.

OOttmmaann (Osman, Utman, Uthman) trei je kalif (vladao je od644.-656. godine). Bio je bogati trgovac te Muhamedov zet.Ubijen je nakon razdoblja pobuna jer je smatran slabomosobom.

PPaanniissllaammiizzaamm (engl. Panislamism, njem. Panislamismus) ideolokipokret koji tei k ujedinjenju muslimana te povezivanju zemal-ja i podruja koja muslimani naseljavaju (osnivanje odnosnonastanak Umme). Osnova je ujedinjenja islam kao vjera inain politikog djelovanja. Panislamizam je nastao kaoodgovor na politiku koloniziranja Bliskog, Srednjeg i Dalekogistoka od europskih kolonijalnih sila. Glavni pokreta ove ide-ologije bio je Jamal al-Din al-Afgani. Nakon Drugog svjet-skog rata, ideja panislamizma ponovno poinje jaati.Saudijske je vlasti poinju koristiti da bi ojaale svoju idejupanarabizma (kao svoje arapske nacionalistike ideologije).Krajem 20. stoljea, islamske zemlje osnivaju Ligu islamskihzemalja i Islamsku konferenciju kao organizacije koje trebajuraditi na jaanju i irenju ideje panislamizma. Prema nepotpunim podacima s kraja 20 stoljea, musliman-sko stanovnitvo u nekim zemljama rasprostranjeno je ovako:1. Albanija oko 70 % stanovnitva muslimani su, koji pri-padaju sunitskohanafitskom vjerovanju.2. Afganistan oko 99 % stanovnitva muslimani su. Oko 80% suniti su (Patuni, te veina Tadika, Uzbeka i Turkmena).iiti (koji su uglavnom sljedbenici 12 imama) uglavnom suetniki mongolski Hazari te pojedini Tadiki. U provincijiBadakhshan ive ismailiti. 3. Alir oko 99 % stanovnitva muslimani su. Uglavnom pri-padaju sunitimamalakitima, a manjina pripada ibaditima.4. Bosna i Hercegovina oko 44% stanovnitva muslimanisu, koji pripadaju sunitsko hanafitskom vjerovanju.5. Egipat - oko 92 % stanovnitva muslimani su. U GonjemEgiptu prevladavaju sunitimalikiti, a u Donjem Egiptu suni-tiafiiti. Zbog utjecaja Turske, znatan dio muslimanapovezan je sa sunitskom hanafitskom kolom.6. Filipini oko 5 % stanovnitva muslimani su, sunit-skoafiitskog vjerovanja.7. Francuska - oko 5 milijuna muslimana (to je oko 8,6 %populacije) muslimani su, uglavnom suniti. Velika veinapodrijedlom je iz zemalja sjeverne Afrike

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2 (9) 200

8.

110

8. Gaza/Zapadna obala oko 80% stanovnitva muslimanisu, sunitsko hanafitskog i sunitskoafiitskog vjerovanja. Uposljednje vrijeme jaa utjecaj sunitsko-hanbalitskogvjerovanja. 9. Irak oko 90% stanovnitva su muslimani. Na sjeveru iveKurdi, Arapi i Turci koji u veini pripadaju sunitsko-hanafit-skom i sunitsko afiitskom vjerovanju. U junom Iraku iveiiti, sljedbenici 12 imama. 10. Iran oko 98 % muslimani su. Dravna je vjera iitskasljedba 12 imama. 11. Izrael oko 14 % stanovnitva (ne raunajui podrujaZapadne obale i Gaze) muslimani su, sunitskoafiitskogvjerovanja.12. Indonezija drava u kojoj ivi broano najvei broj mus-limana, oko 197 milijuna ili oko 90 % ukupne populacije,sunitskoafiitskog vjerovanja.13. Jemen oko 99 % muslimani su. Gotovo polovicastanovnitva sa sjevera zemlje iitski su Taiditi te oko 50 000ismailita. Ostatak su, kao i veina koja ivi na jugu, sljed-benici sunitskoafiitskog vjerovanja.14. Jordan oko 96 % muslimani su sunitskoafiitskogvjerovanja. Ima manji broj pripadnika Hanblitia i Malikita.15. Katar gotovo svi stanovnici muslimani su, sunitsko-vahabitskog vjerovanja. 16. Kuvajt gotovo svi stanovnici Kuvajta muslimani su, sunit-skovahabitskog vjerovanja. Doseljenici iz Irana i iz zemaljaAzije gdje prevladavaju iiti, iitskog su vjerovanja. 17. Libanon od oko 4,3 milijuna stanovnika Libanona,procjenjuje se da su oko 60 % muslimani (neto vie odpolovice sunitskoafiitskog vjerovanja, a ostali pripadaju iit-skom vjerovanju). U Libanonu takoer ivi veina Druza kaoneislamske vjerske zajednice koja je proistekla iz iitskogvjerovanja.

18. Maroko oko 95 % stanovnitva muslimani su,uglavnom sunitskomalakitskog vjerovanja. 19. Njemaka oko 4 % ukupnog stanovnitva muslimanisu. Veina su suniti. Procjenjuje se da iita u Njemakoj ivioko 125 000. 20. Pakistan oko 97 % stanovnitva muslimani su, od ega80 % sunitskohanafitskog vjerovanja. Oko 20 % sljed-benici su iita 12 imama.21. Saudijska Arabija gotovo svi stanovnici muslimani susunitskovahabitskog vjerovanja. U istonom dijelu zemljeive iiti sljedbenici 12 imama, a na jugu zemlje iiti Zejdije.

111

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

22. Sirija oko 87 % stanovnitva muslimani su. Veina odoko 68 % sunitskoafiitskog su vjerovanja, a ostali pripada-ju Alavitima, Druzima i Ismailitima. 23. Sudan oko 72 % stanovnitva muslimani su (uglavnomnaseljavaju sjeverni dio zemlje). Uglavnom pripadaju sunit-skomalakitskom vjerovanju, a dijelom i hanafitskom. 24. Tunis oko 92 % stanovnitva muslimani su. Uglavnomsu sljedbenici sunitskomalakitskog vjerovanja, dijelom ihanafitskoga. Na otoku Djerbi ivi nekoliko tisua ibadita. 25. Turska gotovo 98 % stanovnitva muslimani su, pri-padaju sunitskohanafitskom vjerovanju. Pored njih ivi imanjina iita sljedbenici 12 imama i alavita.26. Ujedinjeni Arapski Emirati oko 97 % stanovnitva usedam emirata muslimani su, sunitskomalikitske, odnosnosunitskohanbalistke kole. Doseljenici iz Irana i Indije iiti su sljedbenici 12 imama.

PPoossllaannjjee iissllaammaa (arap. Dawa), pored irenja islamske vjere nadotadanje nevjernike, ujedno je i uvrivanje postojeevjere samih muslimana. Naime, prema miljenju islamskihteologa, pod utjecajem zapadne kulture (sekularizam i mater-ijalizam), mijenja se i u muslimana stupanj i razina prih-vaanja te prakticiranja islama. Stoga je prijeko potrebna nji-hova reislamizacija. Takvo je miljenje pokrenuo Hasan al-Banna (1906-1949.) osniva Muslimanskog bratstva.Prema njegovu miljenju, Musliman mora raditi prvo na sebi,tek potom moe proiriti svoje djelovanje na rodbinu, prijatel-je, znance te na ukupnu muslimansku zajednicu Ummau,odnosno, mora se vratiti izvornom, pravom islamu.

PPrriimmiirrjjee (arap. sulh, njem. Waffenstillstands) obveza je muslimanakoji su u politikom, gospodarskom te posebno u vojnompogledu slabiji od svog protivnika. Provodi se u ratnimpodrujima (arap. dar-al-harb) kao pauza u provoenjuJihada koja ne smije trajati dulje od 10 godina i za vrijemekoje muslimani moraju toliko ojaati da bi mogli uspjenonastaviti prije zapoeti Jihad.

PPrroorrooccii (arap.al-anbiya, an-nabi, njem. Propheten) u islamu su(najvaniji), prema Kuranu: Abraham (arap. Ibrahim, al-Khalil), Mojsije (arap. Musa, njem. Moses), Isus (arap. Isa),Hud, Shuaib, Salih, Muhamed. Potrebno je napomenuti damuslimani vjeruju u Isusa kao jednog od najveih proroka, alivjerovanje da je Isus i sin Boji smatra se najveim grijehom.

RRaaddiikkaallnnii iissllaammiizzaamm ideologija prema kojoj su sva sredstva,ukljujui nasilna i teroristika, doputena da bi se ispunilaideja islamizma.

RRaammaazzaann ((RRaammaaddaann)) deveti je mjesec islamskoga kalendaratijekom kojeg muslimani moraju postiti od zore do sumrakakao znak sjeanja na objavu koju je Muhamed primio od

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2 (9) 200

8.

112

Allaha zadnjih dana tog mjeseca. Trudnice, dojilje te stari ibolesni izuzeti su od posta, uz obvezu naknadnog, kad se zato steknu uvjeti, ispunjavanja te obveze.

RRaammaazzaannsskkii ppoosstt vidi Saum.Reislamizacija javlja se krajem 70-ih godina 20. stoljea u

mnogim zemljama islamskog svijeta kroz pojavni oblikstalnog noenja odjee u skladu s islamskim pravilima. Ujavnosti se sve vie poinje traiti povratak tradicionalnihislamskih vrijednosti kao osnove organizacije u obitelji i zajed-nici. Glavni su zagovornici bili Mustafa Mahmoud (roen1921.) i slijepi eik Abd al-Hamid Kishk (roen 1933.).Uspjeno izvedena islamska revolucija u Iranu dodatno jepotaknula poticatelje islamizacije drutva. Dodatnu vanosttim nastojanjima pruila im je injenica da je zapadni svijetovisan o energetskim izvorima koji su uglavnom pod kon-trolom islamskih zemalja.

SSaallaaffiittii (prethodnici) pripadnici su iste islamske sunitske sektekoja se pojavila u 19. stoljeu u Egiptu, kao intelektualnipokret na sveuilitu al-Azhar koji su poveli Muhhamd Abduh(1849.-1905.), Jamal al-Din al-Afgani (1839.-1897.) teRashid Rida (1865.-1935.). Budui da su iskljuivo prihvaaliautoritet Kurana i Sune, s vremenom su se, u vjerovanju, pri-bliili Vahabitima. Inzistiraju na potpunom i nedvosmislenompovratku naina ivljenja u skladu s islamskim naukom. Stogasvakim svojim djelom i postupkom pokuavaju imitirati proro-ka Muhameda. Istovremeno aktivno rade na irenju islama ijaanju panislamizma. Danas je taj pojam gotovo potpunopovezan s islamskim fundamentalistima. Pojam salafiti-jihadisti vrlo se vrsto povezuje s Osamom Bin-Ladenom i AlQaidom jer Osama bin Laden opravdanje i povod svogdjelovanja crpi upravo iz salafizma.

SSaallaatt (moljenje, perz. Namaaz) drugi je stup islama i oznaavaobvezu vrenja molitve u tono odreeno vrijeme i na tonoodreeni nain (suniti pet puta dnevno: u zoru, u podne,poslije podne, na zalazak sunca, uveer; iiti mogu molitisamo tri puta dnevno).

SSaavvmm (saum, post, arap. Saum, njem. Fasten) etvrti je stup isla-ma i oznaava post u mjesecu Ramazanu (Ramadan) kojimusliman mora provoditi tako da se potpuno uzdri od jela ipia, u tono odreenom vremenskom razdoblju od zore dosumraka. Svrha je posta zahvalnost Bogu (Allahu).

SSeekkuullaarriizzaacciijjaa (engl. secularization, njem. Saekularisierung) odvo-jenost drave od vjere kao jedno do temeljnih naela musli-manamodernista.

SSeellaamm AAlleejjkkuumm (arap. Es-Selamu Alejkum, Assalamu alaikum,njem: Selam Aleikum; tur: Selam Aleyuem) pozdrav kojemu

113

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

je znaenje: Mir s tobom. Na pozdrav se odgovara: AlejkumuSelam.

SSeeppttiimmiittii vidi iiti.SSuuffiissttii pripadnici su jednog od najvanijih islamskih mistikih

pokreta, sufizma (tesavuf, arap. tasawuf, perz. Erfan), nasta-log u 8. stoljeu. Protivili su se svjetovnosti tada vladajuekalifske Omejidske dinastije, odricali se imovine, pokuavaliivjeli asketskim nainom ivota. Nosili su halje od grube vune(arap. suf), po emu su i dobili ime. Sufisti su esto imaliproblema s vladajuima u islamu zbog svojih stavova, ali uobinom su puku bili vrlo cijenjeni i potovani. Danas sulanovi ovog reda prihvaeni i od sunita i od iita zbogbliskosti njihovih stavova. Stoga Sufisti svojim djelovanjempokuavaju povezati i sjediniti stavove sunita i iita.Organizirani su, od 12. stoljea, kroz tarikate (dobro orga-nizirana, vrsto povezana mistina bratstva koja predvodiduhovni voa eik (ejh, pir).

SSuunnaa (arap. sunna, Sunet, uobiajeno djelovanje, uvedeniobiaj) skup je zapisa o ivotu i djelovanju prorokaMuhameda, odnosno skup vjerskih naela izvedenih izuobiajene tradicije svakodnevnoga ivota lanova musli-manske zajednice. Drugi je izvor pravnih i vjerskih normi kojemusliman mora potovati. Postoji nekoliko priznatih sunna,ovisno o vjerskim kolama u kojima su iste nastale (uglavnomu 8. stoljeu). Prema vjerovanju Sunita, Suna i Hadit vrlo subliski i jedno drugo nadopunjuju.

SSuunniittii (arap. sunni, njem. Sunniten) prihvaaju autoritet i djelo-vanje etiri kalifa kao legitimnih nasljednika prorokaMuhameda te zakonodavstvo kojim rukovode pravi strunjacimuslimanske zajednice. ine veinu od oko 85 % dananjihmuslimana. Takoer priznaju djelovanje i nauk po kojem se114

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2 (9) 200

8.

ravnaju, etiri islamske pravne kole (Hanafitske, Hanbalitske,Malikitske, afiitske), koje poduavaju nauk prorokaMuhameda i sudjeluju u definiranju muslimanske zajednice. Svremenom su se suniti podijelili na nekoliko grana i podgrana(glavna podjela prikazana je u tablinom prilogu).

eehhaaddeett (ehada, molitva, arap. shahada, engl. shahadah) prvi jestup islama i odreuje javno ispovijedanje monoteistike nar-avi islamske vjere. Svaka molitva poinje iskazom potvrivan-ja ovog stupa islama rijeima: La Ilaha Illa Allah;Muhammad rasul Allah nema drugog Boga do Allaha tese nastavlja rijeima i Muhamed je njegov Prorok..

eehhiidd (muenik, svjedok u krvi, svjedok vjere, arap./perz. shahid,njem. Maertyrer, Schahid) svaka je osoba koja je u borbi zaislam ili branei islam izgubila ivot. Prema Kuranu, svakimuenik vjere prima nagradu za svoje muenitvo: svi nje-govi ili njezini grijesi trenutno su oproteni, otvorena su murajska vrata, bit e okrunjen krunom slave, moe se zauzetikod Boga za svojih 70 roaka, oenit e 72 djevice iz Raja, ugrobu e ga oba anela smrti Munkar i Nakir traiti te e sevratiti na zemlju u vrijeme posljednjega suda (nakon povratkaMahdia), kad e ponovo moi slavno umrijeti za svoju vjeru.Da bi se pokazalo da su umrle osobe stekle status muenika,pokapaju se u odjei u kojoj su bili u trenutku svoje smrti. Nagrobu muenika ne se mole molitve kao za druge umrle jer sesmatra da su inom svoje muenike smrti odmah stekli pravona svoje mjesto u raju. Pojam muenitva se, kod iita, dodat-no potie muenikom smru imama Huseina (sina imamaAlija). Kult muenitva osobito je ojaao meu iitima tijekomIransko-irakog rata (1980.-1988. godine). Prema rijeimaAjatolaha Khomeinija, smrt u ratu za vjeru najuzvieniji jedogaaj koji se moe dogoditi muslimanu.

eeiikk (arap. shaikh, engl. Sheik, njem. Scheich astan ovjek)ima nekoliko znaenja. U opem smislu, naziv eik dobivastarija osoba koja je voa odreenog plemena ili zajednice.Taj naziv ujedno nose i voe sufistikih bratstava. Ujedno iglavni profesori/direktori na Sveuilitu al-Azhar nose titulueika.

eerriijjaatt (arap. sharia, njem. Scharia) islamski vjerski zakonik(osnova pravnog sustava u drutvu organiziranom premaodredbama Kurana), koji dijelom proizlazi iz Kurana, adrugim se (veim) dijelom oslanja na praktino djelovanjeproroka Muhameda. Odredbe erijata takoer se izvode i izIdme i Kijasa. Obino se dijeli na ono to je Allah naredio,ono to je preporuio, ali izvoenje ega nije obvezatno, onoto je ostavio neodreeno, ono to je otklonio a nije zabraniote na ono to je izriito zabranjeno. erijat je tijekom vreme-

115

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

na pretrpio mnoge izmjene jer je razvijan u skladu sa stavovi-ma razliitih generacija islamskih pravnih znanstvenika.

iiiittii (ije, lan Alijeve stranke, Alijev sljedbenik, od arap. shiat Ali,engl. Shia, Shiite, njem. Schiiten) manjinska su grupa danan-jih muslimana. ine oko 10-15 % muslimanske populacije iuglavnom su naseljeni u Iranu, junom Iraku te Libanonu.Najbrojniji su sljedbenici grane koja priznaje 12 imama(Duodecimiti, arap. ithna asharya, engl. Twelvers, imami, 12.Shias; njem. Zwoelferschia). iiti, za razliku od sunita, vjerujuda je etvrti kalif Ali (Alija) jedini pravi nasljednik Muhamedovi zato ga nazivaju imamom. Zbog toga se iiti ponegdje nazi-vaju i imamiti (engl. Imami, arap. Imamiya, njem. Imamiten).Takoer se negdje nazivaju i po estom imamu Jafar al-Sadiqu, Jafarije (arap. Jafariya). Za iite je imamat, kao oblikorganizacije drutva nasljedan i pripada iskljuivo imamima,potomcima imama Alija. Prema njihovu miljenju, imami sujedini i stvarni nepogrjeivi tumai Kurana. U isto vrijemesamo jedna osoba moe biti imam, nasljednik Prorokov. Kodiita je muenitvo i patnja vrlo izraena zbog injenicemuenitva imama Alija i njegova sina Huseina (koji se obil-jeava ritualnim obredima desetog dana prvog mjesecamuharema). Prema iitskom vjerovanju (grane sljedbenika 12 imama,duodecimita koji su najbrojniji meu iitima) ove su osobepriznati imami:1. Ali ibn Abi Talib, poznat i kao Amir al-Muminin(vladar/zapovjednik vjernika), umro 661. godine, pokopanu Nadafu, Irak;2. al-Hasan ibn Ali ibn Abi Talib poznat i kao al-Mujtaba(izabrani), sin Muhamedova (proroka) usvojenog sina iprvog imama Alija, roen 624. u Medini, umro 669. godine,pokopan u Medini;3. al-Husain ibn Ali ibn Abi Talib, poznat i kao Saiyid ash-shuhada (glavni muenik), sin Muhamedova (proroka)usvojenog sina i prvog imama Alija, umro 680. godine,pokopan u Karbali (Kerbela), Irak; 4. Ali Zayn al-Abidin, poznat i kao ukras rtvovanih, umro714. godine, 5. Muhammad al-Baqir, poznat i kao stvarni raskolnik,umro 733. (neki izvori spominju 731.) godine, pokopan uMedini;6. Jafar al-Sadiq poznat i kao Iskreni, umro 765. godine,pokopan u Medini; 7. Musa al-Kazim, umro 799. godine, pokopan u mjestuKazimiya pored Bagdada u Iraku; 8. Ali al-Rida (perz: Ali al-Riza), poznat i kao onaj koji sesvia Bogu, umro 818. godine, pokopan u mjestu Tus, Iran; 116

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2 (9) 200

8.

9. Muhammad al-Jawad al Taqi poznat i kao Hrabri, umro835. godine, pokopan u mjestu Kazimiya pored Bagdada uIraku, 10. Ali al-Hadi an-Naqi, poznat i kao Predvodnik, umro868. godine, pokopan u mjestu Samarra, Irak; 11. al Hasan az-Zaki al-Askari, (Hassa al-Askari) poznat ikao isti, onaj koji ivi kod Boga, umro 874. godine,pokopan u mjestu Samarra, Irak; 12. Muhammad al-Mahdi al-Muntazar, poznat i kao oeku-jui Mahdi, gdje Mahdi znai i (onaj koji je voen odBoga).

uurraa (engl. Shura, vijee, savjetovanje, naziv 42. Sure u Kuranu)nain je na koji su, kako se vjeruje, u rano doba Arapi biralivou plemena. Liberali u islamu (modernisti) dre da seislamske voe trebaju birati upravo u uri, odnosno parla-mentu, jer je to jedan od pokazatelja razvoja demokracije uislamu, ali i nastavak tradicije jer su prvi kalifi birani upravona sastancima ure. Istovremeno, ura ima i pokretakuulogu u promjenama i revolucijama, kao to je bila u Iranu1979. godine. Treba naglasiti razliku u prihvaanju biranja117

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

kalifa/imama od ure kod sunita i iita: suniti je prihvaaju ipredlau kao neto to je jasno utvreno Kuranom, a iiti jeu tom sluaju odbacuju.

TTaalliibbaann (arap./perz. onaj koji trai) pojam je koji ima nekolikoznaenja: oznaava studenta islamskih znanosti ali i utjecajnufundamentalistiku grupu u Afganistanu (iji su lanoviuglavnom Patuni). Tumaenje islama kod Talibana, nastaloje pod utjecajem Deobandske (sunitsko hanafitske) vjerskekole JUI (Jamiyat-e Ulama-e islam) iz Pakistana. Njezinoideoloko sredite nalazi se u Ustanovi za struna i pravnamiljenja (Dar al-ifta wa-l-irshad) u Karachiu. Voditelj teustanove muftija je Rashid Ahmad, za kojeg se dri da je iduhovni uitelj talibanskog voe mule Muhammada Umara(Omar) Mujahida. Talibani su, osvojivi vlast u Afganistanu, uskladu sa svojim vjerovanjem, osnovali dravu nazivaIslamski Emirat Afganistan.

TTaavvhhiidd (tevhid, engl. Tawheed, njem. Tawhid) jedan od sredinjihpojmova u islamu jer potpuno i nedvosmisleno oznaavamonoteistiku narav islama (za razliku od npr. kranstva ukojem se istie tro-jedinstvo Boga Otac, Sin i Duh Sveti).

TTeekkbbiirr - vidi Allahu AkbarUUlleemmaa (arap. alim, ulama, njem. Gelehrte), oni koji znaju,

uitelji islamskoga prava u islamskom drutvu koji imajuiskljuivo pravo davanja pravnih tumaenja pojedinih pitanja(oblik je jednine alim). Svoje stavove temelje na Kuranu,Hadisu, Kijasu, Idmi, Duruji (arap. dururiyya naelonunosti upravljanja) i Istihsanu (u dobroj namjeri). Kod iitauleme imaju osobitu vanost i ulogu jer su uitelji najviegranga, ajatolasi, izravni nasljednici imama koji imaju zadauupravljanja odnosno vladanja zemljom i drutvom.

UUmmmm (Um, Umme) majka, koristi se uz ime neke osobe (Umm+ ime djeteta) da bi se poblie oznaila dotina osoba (npr.Umm Ahmad znai Ahmadova majka); u varijanti nazivaUmm Ahmad bint Muhamad znai: Ahmadova majka iistovremeno ki Muhamedova.

UUmmmmaa (Umet, arap. Ummah Wahida jedna zajednica) naziv jeza cjelokupnu islamsku zajednicu svih muslimana (Kuran3:104) koja se temelji na zajednikoj vjeri i pravnom sustavu.Stoga u islamu ne postoji nacionalizam kao takav (koji sepovezuje s pripadnou nekom narodu, naciji, etnicitetu)nego kao vjerska zajednica bez obzira na nacionalnu pripad-nost. Umma, kao nadnacionalna jedinstvena zajednica islam-skih vjernika oblik je organiziranja i djelovanja muslimana (otome je u Islamskoj deklaraciji pisao Alija Izetbegovi), a uskladu s pravilima izreenim u Kuranu, Suni i prema eri-jatskom zakonu. Prva je Umma organizirana nakonMuhamedova dolaska u Medinu 622. godine kao jedinstve-118

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2 (9) 200

8.

na politika i vjerska zajednica Muhameda i njegovih sljed-benika. Kroz Ummu se podrava i potie panislamizam kaooblik povezivanja lanova islamske zajednice bez obzira nagranice drava u kojima ive, ukljuujui i nemuslimane kaomanjinu. Njezino ponovno osnivanje u smislu u kojem je pos-tojala za vrijeme proroka Muhameda i prvih nekoliko kalifa(kad je imala znaenje vjerskog i politikog jedinstva) prih-vaaju i danas islamski fundamentalisti.

VVaahhaabbiittii (Wahabiti, engl. Wahabbiya, njem. Wahhabiten) lanovisu istog islamskog fundamentalistikoga pokreta koji jeosnovao Muhammad ibn Abd al Wahhab (1703.-1792.).Vahabiti prihvaaju, jedino i potpuno, autoritet Kurana iSune te istiu prijeku potrebu ivljenja na nain na koji je ivot(a samim time i zajednitvo i neodvojivost vjere i politike) ivioprorok Muhamed. Vahabiti istiu snani monoteistiki smisaoislama, tvrdnjom da su svi drugi, osobito politeisti, nevjernici(arap. kafir) protiv kojih je voenje Jihada obveza. Jihad setreba voditi sve dotle dok se nevjernici ne pobijede, odnosnodok ne prihvate vahabitsko tumaenje islama. Pobijeeniistovremeno moraju i priznati potpunu svjetovnu vlast vladara(emira) iz obitelji Saud. Vahabiti provode potpunu zabranukonzumiranja alkohola i duhana. Brijanje, odnosno ianjebrade i brkova, te koritenje islamske krunice vahabitima jezabranjeno jer je u suprotnosti s Prorokovom Sunnom.Odlazak na zajedniku molitvu petkom (salat) obveza jesvakog muslimana. ak se i oni muslimani koji ne ispunjava-ju tu obvezu kao i oni koji ne daju zekat, proglaavaju nev-jernicima i njih se, u Jihadu, smije ubijati. Vahabiti su u svomvjerovanju dali iznimno veliku vanost pojmu Jihada. Ovavjera ima iznimnu vanost i utjecaj u Saudijskoj Arabiji, odak-le se iri na druga podruja. Naime, 1746. godinevahabizam se iri na Arapskom poluotoku jer je prihvaen odlanova najutjecajnijeg plemena, Banu Saud. Potom voaplemena, Muhammad ibn Saud poinje Jihad protiv drugihmuslimana na Arapskom poluotoku jer ih je, u skladu svahabizmom, proglasio nevjernicima. Godine 1805. osvajaMeku, a godinu kasnije i Medinu. Rijad je posljednje mjestokoje je vahabitski voa Abd al-Aziz ibn Saud, osvajio 1902.godine. Vahabizam se danas iri uz snanu financijsku i drugupodrku Saudijske Arabije (dijeljenjem Kurana na matinimjezicima naroda na tim podrujima, gradnjom damija, orga-niziranjem vjerskog odgojno-obrazovnog sustava). Studentidobivaju stipendije, plaena putovanja u Saudijsku Arabiju idruge pogodnosti da bi se bolje i vre povezali sa naukomvahabizma te ga nakon povratka u zemlje i podruja odaklesu doli, mogli uspjeno nastaviti iriti.

119

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O

ZZeejjddiijjee (arap. Zaidiya, engl. Zaydis, Fiver, njem. Zaiditen) jedna suod grana iita, ive uglavnom na podruju dananjegJemena (Hasanidi). Njihov je osniva Zaid, sin Ali Zain al-Abidina. Za razliku od ostalih iita, ne ograniavaju brojimama na 12 te njihovu ulogu tumae na nain blii ulozikalifa u sunitskom vjerovanju (zato ih esto nazivaju i sljed-benicima 5. sunitske vjerske kole). Odnosno, imam nijesuperioran nego se za svoj status mora izboriti osobnimpostignuima koja moraju biti prepoznata u zajednici. Buduisu u svom vjerovanju odreuju prema petom imamu, nazivaih se i kao sljedbenicima 5. imama. Prema njihovu uvjerenju,a to je bitno drugaije u odnosu na druge iite, 12. imamMahdi nije nestao nego ga je naslijedio drugi imam. Tako jered imama uspjeno nastavljen i do sadanjosti.

ZZeekkaatt (milostinja, Zakat) trei je stup islama i oznaava vjerskidoprinos koji osoba mora dati zajednici, odnosno onimakoji su manje sretniji od onoga koji daje, a iz iste su vjerskezajednice.

ZZeemmlljjaa dva sveta grada (njem. Land der zwei Heiligen Staetten)pojam kojim se rjenikom terorista oznaava SaudijskaArabija (sveti gradovi su Meka i Medina).

ZZeemmlljjaa ddvviijjuu rriijjeekkaa (engl. Land of the Two Rivers, njem.Zweistromland) pojam kojim se rjenikom terorista oznaavaIrak (dvije su rijeke Eufrat i Tigris).

Izvori:

1. Ralf Elger (izdava, urednik), Friedrike Stolleis (suradnica):Kleines Islam-Lexikon Geschichte Alltag Kultur,Bundeszentrale fuer Politische Bildung, Bonn, 2004.

2. Peter Heine: Terror in Allahs Namen Extremistische Kraefteim Islam, Bundeszentrale fuer Politische Bildung, Bonn,2004.

3. Werner Ende/Udo Steinbach (urednici): Der Islam in derGegenwart, Bundeszentrale fuer Politische Bildung, Bonn,2005.

4. Religije svijeta Enciklopedijski prirunik Kranskasadanjost/Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1987.

5. C. Partridge (ur.): Enciklopedija novih religija, NakladaLjevak, Zagreb, 2005.

6. Richard C. Martin (ur.): Thomson-Gale Encyclopedia ofIslam and Muslim World, 2004.

7. www.globalsecurity.org/millitary/intro/islam-salafi.htm,25.05.2007.

8. http://engl.wikipedia.org/wiki/Salafism", 25.05.2007.120

NATIONAL SECURITY AND THE FU

TURE 1-2 (9) 200

8.

9. www.ic.omskreg.ru/~religion/eng/islam/kult/bahaism.htm,25.05.2007.

10. www.bbc.co.uk/religion, 25.05.2007.11. www.znaci.com, 09.08.2007. 12. Hans Hoefer (urednik): Yemen, APA Publications, Singapore,

1992.

121

Dan

iel

osi

-Dra

gan:

Isl

am

P &

O