5/14/2018 ZEBA 1 DIO

1/12

'lJ-'lI:;la....J"'''' ,IICIQULfII.JIL___ _ Izradio: Stipo Zeba 61f.1~tr.!l!!!~~nad~~~L poslovna filozotija koja utjece na oblikovanje organizaci]e i. koja je orije~!la.9'pga, odnosno na neke investicijskecikluse koji se podudaraju sa konjukturnim ciklusima (koji traju 5, 7 10 iIivise godina).rOperativni menadzmentl'" one odluke ioni planovi koji seticu baze poslovanja (gotovo dnevnih aktivnosti u poslovanju). Sve odluke donesene u operativnom~Pianovlma u"Decuna strateske planove, Razloziaktunlizacije operacijskog rnenadzmenta ne leze samo u proizvodnim radnim organizacijnma, vee i u usluznim (pitanje je kako postici i povecatiefikasnost bankovnih iii osiguravateljskih proizvoda razradorn na operativnim nivoima odlucivanja), Odnosno potrebno je ideje prilagoditi tekucirnproblemima. 90-tih godina xx st. narocito aktualizirano. Odnosno, kako fokusirati puZnju na poboljsanje efikasnosti proizvodne strategije segmenatapoduzeca itime pcstici uklapanje i poboljsanje ukupne fllozofije djelovanja ukupnog poduzeca'C~~en; bit je da se nekim danlrn setorn inputa (unaprijed su placeni strojevi i oprema. osigurani su radnici i sirovine . .. ), kroz zadaniset operacija (naprijed su predvideni i uredeni) proizvodi uporabni proizvod (mba iii usluga). Dugorocno uspjesno iskoristavanje svih raspolozivihresursa (kapaciteti opreme, Ijudskih znanja ...) znaci vecu vjerojatnost opstanka poduzeca na sve zahtjevnijim trzisttrna Odnosno potrebno je irnatiosobu sposobnu da iskoordinira sve tc bezgranicne kombinacije i alternative raspolozivih resursa, To su tehnike upravljanja koje se razlikuju odpoduzeca do poduzeca , Ovisi 0 tome kako se ulazne velicine koriste, kojoj treba dati prioritet, da Ii neku trebamo sami proizvoditi iii je nabaviti oddobavljaca, da Ii zaposleni slu~aju autoritet iii su problematicni u radu _,. sva ta pitanja 0 tome kako raspolozive inpute (ulazne resurse) najboljeiskoristiti javljaju se sa pojavom velikih poduzeca, Jer !judi bolje razvijaju svoja znanja ako se osjecaju kao dio cjeline (jedinstvenosti ikomplernentarnost cijeloga sustava) -+ najbolje se mofe izraziti kod funkcijskih organlzacijskih struktura, U XX st. To je, prepoznato ionniraju seSluzbe kojc u svom sastavu imaju kvalificirane izvjestene radnike. Oni koji poznaju materijale i proizvodne procese. Oni koji su prvi stvorili iosvojili velika tIiista, stvorili su praksu kojaje postal a standard koji prati razvoj suvremenog poduzeca , Buduci da je tIiiste uvijek gladno necega stoudovoljava nekakve potrebe, buduci da tehnologija napreduje (izurn parnog kotla, struje, kompjutora. ..), buduci da je otkrivena ekonomija razmjera(veci pogon veca rutina, niza cijena kostanja finnlnog proizvoda), buduci da je otkriven studij rada i pokreta i vremena, buduci da se pa.iljivoanaliziraju kako nastaju vrijednosti u procesu (da li se isplati neka operacija zato sto je kupac spreman platiti; projektirati proizvode koji ce bitijednostavni ine zahtjevni za proizvesti) _. pocinju sc razvijati vclika poduzeca i zacece tehnika projektiranja proizvodnih sustava (rasporedaopreme) raznih tehnika proucavanja rada (racionalizacija radnih postupaka), prvih tehnika planiranja optimalne velicine zaliha (!::!arrisIn1. prvi putpostavio formulu kako formirati zalihu jer je tada bilo vrijeme razvoja tih masovnih sustava proizvodnje). Dakle, sa jedne strane imarno tezn]u kadnacavanjem proizvodnje, a sa druge strane imamo neujednaceno trzmt: i potraznju koje pun! skladista u vrijeme male potrazn]e, a prazniskiadista u vrijeme povecane potraznje za proizvodima Ali medutim nije dobra irnati velike zalihe sa aspekta razvoja i napretka tehnologije, jerproizvodi brzo zastarijevaju i kao takve ih nije rnoguce vise prodati i zato kod te kompenzacije sa zaliharna treba biti oprezan, Iz tih razloga potrebnoje povecati f leksibilnost i proizvoditi one proizvode koji bolje prolaze, povecati automatizaciju i kompjuterizaciju process, da Ii neke segmenteprocesa prepustiti podizvodacima (vodenje racunovodstva ...), potrebnoje minimizirati zalihe.; J 3 _ , l f ~ Ce.erj,Q!I..~!! .0;~.!~~o~!j"~~.!'~nji _,. (1955. do 1965; 1695. do 1975; 1975. do 1985; nakon 1985.) i sto odlikuje organizaciju proizvodnje potim razdobljima, (J.5. do 65. ) je razdoblje masovne industrijske proizvodnje -+tko proizvodi puno, taj proizvodi jeftinije, Zasto proizvodi jeftinije -+__ ~ -- ~. r __ __ jer je uravnotezeno opterecenje kapaciteta, specijalizirani su radnici i strojevi irazradene su studije rada, Specijalizirane su proizvodne linije (nizstrojeva specijaliziranih za proizvodnju pojedinih proizvoda). Nema medufaznih zaliha. Nema disproporcija velicina, Velika painja posvecuje sestudiju rada, Razmislja se 0 tome da se stedi na zaliharna, Trzista u to vrijerne bila su tkz "gladna trzi~ta" i tezilo se za rnasovnom proizvodnjom.Pitanjeje bile kako ponistiti oscilacije na trzistu, 'kako kontinuiranu masovnu proizvodnju prilag;;diti u uvjetima kada potrafnja pacta _,. marketingom(4 P -+ Price, Product, Promotion ...), za razliku od menadzrnenta glas inzenjera tada se jako slusao (zbog projektiranja prikladnog proizvoda bila jedorninacija inzenjera)._!l=.tih~godina marketing kao spasonosnu~~ nudi opciju da _~~?E.Jl~.moz~~ti neka se niti ne pr~!_zvodi.E:._!odine..dolaz~~~~_rize (vrijeme nestabilnosti) koje se odrazilo i na filozofiju poslovanja poduzeca _,. proizvodnja je vodena prodajom -+nndogradnja postojeeih kapaciteta. Pojavljuje s~_fl.iIBJ.jMaterial Requirement Planning) planiranje potreba za materijalom i sirovinama _,. kolikezalihe iu kojem vremenu treba dIiati. Kornpjuterski program koji izraeunava potrebu za zaliharna u uvjetima kada se mijenjaju uvjeti potraznje,proizvodnje ...(sto ako iii sto kada?}. Odnosno kako reagirati. Ako proizvodimo sa 100% kapaciteta, a potraznja je pala -> dogodit ce se porast zalihagozovih proizvoda _. moramo se prilagoditi, ali prije toga valja sve dobro izracunati. Pojavljuju se NC (Numerically Controled) strojevi i CNC(C~omp'uterNumerically Controled) strojevi _,. programabilni strojevi koji su jako bitni jer su flekslbllni (nisu usko specijalizimni):Sto se tada-----~. . . .- - - - -ada? _. Poduzeca pokusavaju svoje proizvodne kapacitete (kvalitetu, kolicinu ... ) prilagoditi ciljnom segmentu trfista i govori se 0 idejis~gmentira~.i~_!rzlsJ?-,-Jer ncgdje (u svemiru) postoji odredena skupina potrosaca koja je zadovoljna mojim prai~vodom _,. dakle treba naci svojsegment trziSta, prilagoditi svoju proizvodnju i osigurati si plasman, Odnosno, m3.s~~n~p~~~?j~ ~;_ MRP_.Q!h_k"N.CsLlli_m-i1agodbllupcu da Dabi se to sto bolje izvelo -+razvijati marketing i istrazivan]e trzista i to povezati sa menadzmentorn ->dolazi do prevlasti ekonomskih struka u odnosuna tehnicke struke (da bi se kasnije trend opet obrnuo). 70-t111i 80-tih je prevladavalo mis1jenj~_da.tko-nije-h."Valiteta taj-propada _. Japanci mogu- - - - ..-___..--~-...jeftino al i to nije kvalitetno?! No da li je to bas taka? Tako je razrnisljalo razmuzeno zapadno trzi~e _,. bolje eu platiti vBe pa da fii dulje traje.Marfa u razvijenoj Europije bila dal.ekveca nego na "nerazvijenom istoku". BoIje prodat 100 kom za dobar profit po jednom proizvodu, nego 1.000sa malim profitom po jednom proizvodu. I to je bila pogreska. jer je Japan pobjegao. Japan je postao i kvalitetan i jeftin za razliku od Amerike iEurope j to je pocetak kraja Americke industrije. Kada se Japan pokazao kao kvalitetan u industrijarna koje su se smatrale kao visoka tehnotogija(auto industrija i industrija kucanskih uredaja, elektricna oprema. .. ), onda je pocela panika i analiza Japanaca kako su oni to mogli unatoc niskojcijeni kostanja postici i visoku kvalitetu. Ta orijentacija na kvalitetu odrazila se na to da je trebalo utvrditi tko provodi kvalitetu, koji se sve atributiispituju koji su vezani za svojstva proizvoda. ~az.v.ija.se..CA.D..LCf\.MJ.QQ.!!!p.!!!erA!g~_d_!).~~jgn.!JvlanufEl~ct!.lgLkompjuterskivodeno p..!~j~lgiranje/~~~ja.CAQ (Comput_yrAided Qu~ty) kOfj1pjutq_Qffivod~Jva.liteta..Postojale s vee neke baze podataka koje su'pr'atile ~sprojzvodn.ie iah.1:ivnosti nadzora Uz to su se postojcci softveri dalje razvijali, pa je tako~~postao "~" t\1!l.!lillllCJiring.,B.~sourceP~g) planiranjeproizvodnih resursa. jer se shvatilo da nije bilo potrebno izracunati sarno velicinu zalilia~i7ezervnih dijelova, vee je bilo potrebno znati izracunati ikapacitet stroja (uncsu se bitne ulazne velicine - zalihe i vrijemc, a program izbaci potrebnu infonnaciju 0kapacitelu i zalihama). CAD/CAM obicnoidu zajedno _,. rezultat je to objedinjavanja procesa projektiranja (dizajniranja) proizvoda i procesa projekiiranja tehnoloskih postupaka(proizvodnje). Pored potrebnih materijala mogli su se projek"iirati j potrebni postlJpci izrade novo projektiranog proizvoda, a sve da se dobije navremenu stvaranja novih proizvoda i realizBcija islib. Poduzeca koja su prva uvela CAD/CAM bila su u prednosti (mogli su se "igrati" sa buducimnovim izgledom novih proizvoda):1IT ~t _ I n Tim~__" proizvodnja upravo na vrijeme _. moze iisporuka upravo na vrijeme -+ svrha je da seproizvodi bez zaliha, a druga je fleksibilnost. Nema gubitaka jer se proizvode narueene kolicine. Poduzece se oslobada rizika itroskova, a to scprenosi na one koji dobavljaju robu u proizvodnom lancu. I za drustvo je to ipak bolje rjesenje jer Sll proizvodi dobavljeni od dobavljaca na niZimrazinama sa manjom dodanom vrijednoscll i vecaje mogucnost prilagodavanja tih proizvoda u daljnjoj obradi (vecaje fleksibilnost). Japanci su taka

5/14/2018 ZEBA 1 DIO

2/12

"-Jpo;;;ol CI.... 'I.:rnJ r1lo;;j:~ II:lU~1 t ICill~tzrarfin. Stipe Zeba .tr.2

(SIOspontano sto narnjerno) postigli visoku disciplinu dobavljaca da isporucuju upravo onoliko koliko je potrebno u vrijeme kada je potrebno iupravo onakve kvalitete kaleva je potrebna. Na taj nacin stvorena je velika ovisnost u odnosima industrijskih struktura izmedu onom koji sklapejuproizvod j onih koji prethode tom proizvodnom procesu. lIT sustav ustvari je vrlo jednostavan, sarno je pitanje da li je insritucionalna okolina iindustrijska struktura nekoga drustva za to pogodna, Pa take iako je zapad ITT prepoznao kao dobar sustav, ne moze ga primijcniti jer nemaokruzenje pogodno za njegovu provedbu (dobavljaci su neovisni i nekooperativnl), Nakon '85 marketing bubi primat i javlja se fleksibilnost kaoideologija uspjeha _,. kupac ima pravo znhtijevati potpuno individualiziran proizvod (ideja 0 personaliziranom proizvodu). Pa ako zelimo prodati, tocemo inapraviti, samje pitanje kako i da lijetu cijenu kupac spreman platiti.elM ->Computer Integrated Manufacturing -;. sustav proizvodnje u kojoj je cijeli proces kontrolirankompjuterimaERP _,. Enterprise Resource Planning .....planiranje resursa poduzeca _,. softver za upravljanje i koordinaciju svih resursa, infonnacija i funkcijaM TS --> Manufacturing To Stock --> proizvodnja za zaliheMTO --+ Manufactiring To Order --> proizvodnja za narudzbu (kupac integriran u proces jer bira finalni izgled proizvoda)CRM _,. Customer Relationship Management ->softver za interakciju sa sadasnjirn ibuducim kupcimaSCM -> Supply Chain Management --+ softver za upravljanje lancem dobavljacaPLM ->Product Lifecycle Management -> softver za upravljanje iivotnim c ik lu som p ro iz v od a (od k o nc e pc ij e, d iz a jn a , proizvodnje, servisa i uklanjanja)Kako se proizvodne strategije uklapaju u ukupni sustav upravljanja poduzecem? Najprije treba znati da se strategije mogu strukturirati prema objektu,rocnosti , postoje genericki tipovi strategija (Norman Gaither) i li p rem a i zv or im a informacija. Ali najcesce ihprema rocnosti dijelimo na:l.Strat~_~keodl.uke -+ najv~sime.na~zment ' } Ali u princ,ipusve odli~e :ezane su.uz proizvo,dnju(ako pr~izvo.~j.a kaze m i t o m ozem o u tom i2.Taktlcke o dlik e _ . s rc dn je ra zin e menadimenta i tom roku) Isukladno njerurn sta vo vim a ta kve c e se odluke Idonijet i3.0perativne odluke -+ n iz a k ate go ri ja m e na dzm en taDakle postavlja se pitanje, koje su to kriticne i kljucne odluke koje treba donijeti da bismo imali implikaciju za dugorocnu konkurcntnost poduzeca,Jedan od autora takvih razmisljanja je .N.Q.J111an!!ither kojije postavjQ tkz. hijerarhiju ciljeva (misija - bezvrernenski cilj; razvojne strategije;konkurentske strategije; funkcijske strat~gije),-G;ith~r ~-s~ 1)1jjedee_o91.!!~ju~ne ~~~')Jdluka 0 pozicioniranju proizvodnog sustava(sto se m oze, a sto ne rnoze proizvesti od drugih);f:tJ odluka 0 fokusiranju proizvodnje (sirina i dubina asortimana)(3! odluke 0 izboru (kakndobavljaca, tak i tipova tehnologije); 4"odluke 0 aloka'"Cijiresursa (postavljanje prioriteta); 0~odluke 0 lokaciji i rasporedukapaciteta -~_~.:...2~~~g~.~~.!!!~!!anju p~~.!!nu~stava --+ op6~~y_a sema prcma kojoj poduzece im a dvije strategije tr:Winog pozlcioniranja naraspolaganju _" a) proizvoditi masovno i jeftlno iii --> b) u mnnjim serijama ali kvalitetno i sku po kao diferencirani proizvod, Sukladno ovome, Gaither izv~~E~ d~s:)r~pa prilagodi~QI1l9'bSU~~_a~~~~.!Q?l~.~a Ci~e ~ ~p~ze iu ~o~~~ p~~~aju.-AKa se orijentiramo oa velike serije~amo da mazema biti kanh.'Urentni temeljem ekonornije razmjera) zn aci d a n arn d ru gl ne rn og u d oc i k ao

potencijalni konkurenti iznacida morarno ispitati svoj ekornparativne prednosti proizvodnje u velikim serijamaKako se to radi? ->detaljno se isprojektira proizvod sa svimnjegovim sastavnim dijelovima te se ocijeni koji dio j odkojih materijala treba proizvoditi u svojoj reZ!ji, a koji dioprepustiti nabavci od dobavljaca. Zatim je potrebno detaljnoisprojektirati tehnoloski proces, pa specijalizirati proizvodnuoprernu i alate. Nakon toga se propisu procedure. 1karla sejednorn uspostavi takav sustav, isti se ne maze vise taka lakomijeniati, vee smo osudeni samo na to da upravljamokapacitetima,

Ako se odlucimo za male seriie ..... tada se ne isplatidetaljna projekrirati proizvod. Treba se oslanjati na opremu ialate generalne namjene, na nize specijalizirane radnike ( k f i ;nisu vezani za jednu rutinu vee su svestraniji) koji ,kreativniji isamostalniji u radu,

Ishodista ekonornicnosti (konkurentnosti) ce biti razlicltaovisno 0 taj prvoj odluci kako cemo se pozicionirati (da Iikao masovni proizvodac ili proizvodac po narudibi)2. Odluka 0 fokusir~Qju proizvodnjc)... ... vrlo slicnop ~ i t 1 f o ' f f i i ( } l I l P C Fs:Om sad;Taju --:_. J~ko;e mj'V..(c, C~_b", ... U pO j ed i nim s lu ta je - Mo g uC e j e t ak rn je rv ir na s c n n j cd n oU I veZlm jc n e koUkar ad na m m jc st u a ho v- op e" ra c tj a u z r a dooU a s ar no j ed na o pc ra - mjcslo.c i j l .

Ritmitnnsl ! Ne p0 .~ t oj i, I Kod \Iccinc p{()izvO{ln lJ prnvilu pr o izvoc !proizvodnjc I Ik nj i s e r .t '".~ffl vr(_U~.jll . I 1 j8 jc slro2r.:- ritmi~Tnj c m o gu Ca CIlnm~ncst.Spec ija li z ac i j~ mda V r lo S ir ok n Srcdnjn UskaP ro du k ti vn os l r ad n Malena Sreunja VelikuC i je n a kO~ lnn ja Vl501~a S r cdn ]c v is o kn NiskuproimodaT r aj an jc p r oi tV odnog Dugacko Srednje V r lo k ra tk oeiklus"S tupan j i skor i !l cn ja Nizak Swlnji V r lo v is o kstrajeva

5/14/2018 ZEBA 1 DIO

3/12

'-'t..::iI c......J~rl Illo;ollCULII~OII"Izradio: Stipo Zeba 61r.3iskoristen u cijelom predvidenom roku eksploatacije neke oprerne i to sam za jedan proizvod. Ali to je nemoguce postici, pa se onda ide za rnanjeekonomicnim rjesenjem, a to je da se ide u dubinu asortimana (proizvodnja podvrsta istog proizvoda sa istom opremom), a najmanje ekonomicnopovoljna rjesenja su ona koja sire asortiman (ugraduju se i drugi materijali i t ipovi proizvoda).J...odl~ke 0 izboru (kako dobavljaca tako iipova tehnologije) --+ treba znati koje su Iiste prioriteta kada se treba projektirati opremu i postrojenja,'4. OJ!lu~~ 0 alokncij.~ resursn -> isto tako treba imati listu prioriteta da se vidi sto je to primarno i da Ii se moze rangirati po vaznosti re fhktore.' r T I i i : e taj p~Cip;:a;giranj"'i"po vaznosti vise utjecajnih faktora za koje smatramo da su nam relevantni vrijedi kao opci princip menadimenta ->nikada se ne moze sve znati, ali se moze pretpostaviti intuicijorn iii savjetovanjem sa kolegama)5. Odluke 0 lokaciji i rasporedu kapacitetn - - - - > tbl 2.2. --+ tri tipa proizvodnje, Komparativna prednost masovne proizvodnje u odnosu nap~edi;~~~enosti ka~;a, a prednost maloserijske proizvodnje je prilagodljivost ioprema opce namjene. Promjena i prelazakna drugi proizvod nije toliko stetna i bo!na kao kod serijske proizvodnje. .

Osnovne organizaeijske jedinice jednog proizvodnog procesa .Prije su bile funkcije, a sada su procesi i prvenstveno nas zanima koja je to struktura vremena i kapaciteta koji su koristeni. Procesi su takoderhijerarhijski rasporedeni. Najsiri pojarn je poslovni proces --> pornalo nadilazi grantee proizvodne funkcije. Neste niZi pojam je proizvodni proces--> istovjetan za vrijeme trajanja proizvodnog ciklusa iproteze se od vremena ulaska materijala sa skladista u proizvodnju do vremena izlaskagotovog praizvoda. Ako se gleda financijski i racunovodstveno, onda se veze uz jedan ciklus obrtaja kapitala iz novca u materijalnu vrijednost, panatrag opet u novae, Zasto se sada akcent baca na procese, a ne na funkcije --> jer je u Industrijski poduzecima tesko prepoznati razgranicenja izmedupojedinih funkcija NiZa kategorija od proizvodnog procesaje tehnoloski proces koji ima tri temeljna oblika -+a) proces doradivanja materije b)proces preobrazbe (kemijski proees) i c) proces mehanickih primjena materije. Dalje se tehnoloski proees moze rastaviti na vrernenske jediniee iunutar tih vrernenskih jediniea uvijek se postavlja osnovno pitanje -> koliko imamo dobra iskoristenog vremena, kolik imamo nuzno neizbieznogvremena stajanja pri cemu se mater ija ne mijenja i ne stvara se nova uporabna vrijednost, te 5 1 0 operativni menadzrnent rnoze napraviti dabi povecaoefikasnost poduzeca --+ moze uci i proucavati organizaeijsku strukturu tih vremena da se utvrdi udio korisnog u odnosu na nekorisna vremena idaPOkUSl1 preinakama u postupku uvjctovati da udio korisnog vrernena bude sto veci, I oko ove ideje se vrti cijela operacija organizacije operativnogmenadzmenta, Vee smo rekli da je niza razina od pojma proizvodni proees daje to pojarn tehnoloski proces (razni oblici obrade). To je ona] dio gdjemijenja upotrebna vrijednost proizvoda, To je vrijeme trajanja svih aktivnosti u kojima se mijenjaju svojstva materijala, pa se i tu analizirajuvrernena da se vidi da ll se ttl moze nesto promljeniti. Jos niZa razina od tehnoloskog procesa je tehnoloski postupak kao faza tehnoloskoga procesaOdnosno koji su to zadaciu tehnoloskom procesu mijenjanja uporabne vrijednosti. Na taj nacin se moze proucavati svako mjesto rada sa konkrctnimzadatkom i koliko vrernena traje aktivni rad, odmor, priprema, spremanje .. .Jos niza razina je operacija (definiraju se kao koraci iii radnje koje seponavljaju). Njihovom se analizom gleda koliko ciklusa moze ponavljati da se ne gubi koncentracija, da se ne dovede u opasnost iIi da se ne ostetistroj . Jos niza razina je zahvat i konacno mikro znhvat. I sada se vidi dokle je dospio taj studij rada (zacetnik Taylor koji je imao jako punosljedbenika) i pojavljuje se pojam therbling _,. to je jedinicni pojarn rada temeljem cega su supruznici Gilbreht pokusali doci do toga koje su to svepotrebni pokreti za izvodenje operacije u nejkracem vremenu iutvrdili gdje se to vrijeme nepotrebno trosi, kako alat treba razmjestiti inapravili sutkz, kategorizaeiju pokreta.

Ekonomikn proizvodn i proizvodnog asortirnannProizvod je ustvari output ili rezultat proizvodnoga procesa, A proizvodni proees kao sto smo vidjeli sastoji se iz puno segrnenata i njegova analiza jevrlo zahtjevna, Analiza proizvoda svodi se na analizu funkcionalnosti (bitno je za kupea) i tehnolegienostl (bitno je za proizvodaca). Pa se to ondagleda kroz odnos ulaganja sredstava i povrata ulaganja kroz zivotni vijek proizvoda. Tri su bitna svojstva koja posjeduje svaki proizvod da bi onpredstavljao neku vrijeclnost: 1) daje prikladan za proizvodnju --+ da je izvediv sa raspoi~ru;;;p~omTmafi:rijaiima -_ -._

2) daje atraktivan za trzme --> da se moze prodati3) daje sposoban za potrosnju

Zasto je bitno definirati svojstva proizvodn --> jer proucavanjern proizvoda (dizajna iazvoja) mi zapravo ujedno izgradujemo i elernente organizacijeproizvodnog i poslovnog sustava, Postoje citavi tim~Yi koji se have r~ i dizajnom proizvodllz, a p,eces ~SE3~s~!.-nll_l d!j~ ->

5/14/2018 ZEBA 1 DIO

4/12

. ._,. . . . t;;:I~ ... ..IJ,;:)". . IIClIU:U ...L..IIICIILIz radio : S lipo Zeba s lr .4

ostavljaju na kupca, kako se zatvaraju, kao brtve ...Dobro dizajniran i osmisljen proizvod trebao bi irnati sto manje dijelova --> jer u tom slucaju zanjegovu proizvodnju treba manje strojeva, proizvodnih linija, zaposlenika, a proizvod je vjerojatno j pouzdaniji jer irna manje spojeva i vjerojaLno cese rjede kvariti. Naravno pod uvjetom da zadovo1java potrebe kao ionaj proizvod sa puno dijelova (Japanski vs Americki auto). Ciklus proizvodnjearnerickog auta =40 sati, a Toyotinog = 18 sati. Bolja je iiskoristenost kapaciteta, jcr masovna proizvodnja ide za tim da se ne prekida ritmicnost iradi se sa zalihama. Uz to manje je stajanja kod Japanacajer je puno manje dijelova na proizvodnoj liniji ide izvan tolerancija i kao rezultat togapuno se rnanje radi na sklapanju iprilagodbi takvih dijelova koji su van tolerancije, Isto tako puno je jeftiniji proizvodni prostor (puno je rnanjakvadratura potrebna za postavljanje cijelog kompleksa tvornicc). Zakljucak: popis dijelova nekog proizvoda ne treba gledati cisto kao IiSlU dijelova,vee kao debar dizajn proizvoda, cdnosno sto manje stavki znaei da su vece prednosti glede tehnologicncsti.Drugo pitanje koje se postavlja kod razvoja novog proizvodaje kako i zasto razvijati novi proizvod, Vecina poduzeca nema dovoljno sredstava za

potpuno novi proizvod, vee nastoji uvodenjern nekih promjena na vee postojece kapacitete i organizaciju proizvodnje uciniti neke preinake na veepostojecern proizvodu. Sukladno tome Schroeder je razradio tri opcije odluka 0 razvoju novog proizvoda: 1) Trzisno povlac~nje -> prati se stotrziste zahtijeva i to se nastoji pretociti-u---;;;j;ovi proizvo'd1 pr~i sustav; 2) Te!!,npJqko guranje -; Po'duzec; koje ima rnogucnostiindividualno isarnostalno nastoji razviti potpuno novi proizvod i time pokusava kupcuponudit vise ibcl;, te ako U tome uspije onda ce krozstanovito vrijeme postati trZiSni lider; ~lStratesko sp~e ipripl}j!!nje iii strategi]u medu funkcionalnosti -+ spajanjem postojecih iraspolozivih kapaciteta sa drugirn poduzecem docl do nov~ dizajnjra~og i novo osmisl}enogproizvoda. "

FAV - funkcionalna analiza vrijednostiTehnika populamasred~ XX 7 t . : . . . nij~ nista drugo nego sve prethodno receno 0 razvoju novog proizvoda i njegovo rastavljanje nasastavnedijelove te prilagodba kapaciteta za proizvodnju i sklapanje svih tih dijelova u jednu funkcionalnu cjelinu (proizvod), To je tehnika koja se sastoji iz5 koraka i koja nam daje upute 0 tome kako stvoriti proces analize i razvoja novog proizvoda:I) Uociti vrijednosne znacajke proizvoda sa stajaliste kupca (uociti potrebnu funkcionalnost proizvoda)2) Tzraditi popis iklasifikaciju svih kornponenti sa popisorn faza razrade isklapanja i definirati tehnoloske postupke3) Ocjena --> napraviti brzu reviziju i grubu brzu procjenu funkcionalnosti stavki iz popisa4) Otk1anjanje prepreka u aktivnostima koje su predvidene5) Implernentacija svih postupaka u proces

Faze sustavne analize proizvodaTo je drugi naein i tehnika analize razvoja novog proizvoda u 5 koraka:1) Definiranje zeljenih obiljezja proizvoda2) Provodenje funkcionalne analize vrijednosti3) Racionaliziranje --+ preispitivanje svih postupaka sa ciljem minimiziranja troskova4) Definiranje organizacije proizvodnoga sustava (proizvodnog procesa) _.. , da li je neke dijelove bolje samostalno proizvoditi iii u suradnji sakcoperantima, kakav ce biti raspored oprerne (grupni ili linijski), da li ce biti gdje i u kojoj kolicini zalihe ..:5) Izraeun vrijednostiZakljucak: --> nije bitno koji prikaz u testu opisati, bitno je da se nabroje faze oblikovanja proizvoda. Bitno je da imamo elemente proizvoda, da seimaju implikacije za organizaciju proizvodnog procesa, zatim da imarno nekakvu reviziju inekakvu kvantifikaciju (vrijednost) analize vrijednosti.

Znamo da se zivotni ciklus proizvoda sastoji iz 4 faze: a) uvodenje u prodaju; b) rast prodaje; c) stagnacija vrsne vrijednosti prodaje; d}povlacenjeproizvoda iz proizvodnje. Sa druge strane dijagrama postoji stepenicasti rust troskova zbog istraZivanja i razvoja novih proizvoda od kojih sarno 2 do3% novih proizvoda dospije u nultom vremenu u fazu uvodenja na trziste, Nastojanje je naravno da to vrijcmc istrazivanja i razvoja bude sto manjeradi smanjenja troskova, ali i sto brzeg uvodenja novine ne trziste, Sukladno tome imamo tri moguce strategije razvoja novog proizvoda:I) Strategija vlastitog istrazivanja iazvoja ......najbolja strategija zbog moguce patentne zastite2) Strategija kopiranja --> vjeciti sljedbenici na trzistu3) Strategija integriranja -+ udruzivanje sa drugimaPatentna zastita -> (jarnci drzava iii drustvo) ivid je privrernenog monopole. Omogucena je prodaja po maksimalno rnogucim cijenama jer srno

zbog patentne zastite jedini proizvodaci. Kao posljedica toga troskovi padaju i ostvaruje se ekstra profit. Prestankom patentne zastite primorani sr~,spustati cijenejer se pojavljuju i drugi proizvodaci i ekstra profit je sve manji.

Kapaciteti iii ekonomika postrojenja iii politikn kapacitetaPostrojenja -> oprema strojevi, uredaii (sredstva za rad) za razliku od predmeta rada (materijal iii ono sto se obraduje -> buduci proizvod),Postrojenja su dugotrajna imovina koja se izruzava u kapacitetima (ucinak u fizikalnim jedinicama). Rjede se prikazuju u vrijcdnosnim jedinicamakao ucinak u jedinici vremena, Kapacitetje mjera moguce iskoristivosri tih postrojenja. Ekonomika postrojenja -; kako nairacionalnije iskoristlti tepostojece knpacitete, a ovisit ce 0 nizu faktora: 0 obiljefjima samih postrojenja; 0 obiljezjima samih proizvoda koji se na tim postrojenjimaproizvode; 0 karakteristikama zaposlenih; 0 trzisno] situaciji koja ce nalagati da se privrerneno ne koriste svi raspoloziv kapacitcti...Postrojenjauvjetuju poduzece --> poduzece je u sprezi sa svojirn postrojenj ima jer ta postrojenje predodreduju inpute. Postrojenja su takoder limitirajuci faktor upogledu slobode poslovanja (izbora snabdijevanja materijala iIi potencijalnih dobavljaca) jer ogranicavaju elasticnost primjene razlicitih materijala,odreduju kakvo mora biti osoblje i radnici. Postrojenja takoder predodreduju da Ii se moze jeftinije iii skuplje preci ili preusmjeriti proizvodnju nanove proizvode (ovisno 0 tome da li se oprema moze brzo i jeftino nadograditi), Dakle, 0.2re~ uijece i~1,!blI\l!_L!l~JiJ:i~~~~a5oji ce seoptimalno moci proizvoditi, a isto tako iuvjetovati ce razinu kvalitete koja ce se moci postici --t ostrlji icvrsci alat = cisCiibnt rez. Takoder ce irazina zadovoljenja ciljnog trfista ovisiti 0 tome kakvu smo oprernu jednokratno nabavili. I trece vezano za oprernu je naeine njegove uporabe upogledu rernonta, odrzavanja, mogucnosti prenamjene ...pa cemo imati stanoviti stupanj korisne iskoristivosti toga raspolofivog kapaciteta.

Opci je trend da Sto se vise trzista razvijaju, to je veci stupanj automatizacije postrojenja --+ sve sto se moze autornatizira se i iskljucuje ljudski Tadi kao posljedicu toga imamo vecu pouzdanost ali manju f1eksibilnost u pogledu prenamjene postrojenja.Problematika upravljanja postrojenjimnNe odnosi se sarno na pitanje koju oprernu instalirati, vee ina to kako to postrojenje postaviti (pozicionirati) jer sarna ta oprema definira tipproizvodnog sustava, ko]i dobavljaci, koja ce biti kvaliteta opreme koja nam najbolje odgovara, te kako ce se to tektlce funkcioniranje togaproizvodnog i puslovnog sustava vodjti. r ~ ~ e f i d ] C i i tprot.olw)-> izrai.ava stupanj ukupnog iskori~tenja stroja iIi djelotvomost stroja (koji postotakukuptlog vremena raspolaganja stroja jc protefao-~I:e-dno u proizvodnji). Dobro osmisljen proizvodni sustav imat ce visok udio korisnogvremena u odnosu na ukupno raspoloziYo vrijerne stroja.

5/14/2018 ZEBA 1 DIO

5/12

. \ . .J . . . . . ..:::;:I :I.....IJ,;:,n.l IIIQ II;:II\,J4~1~"::;::.I'lzracio: Stipa leba slr.5S obzirom na serijsku iii rnaloser ijsku proizvodnju postoje i drugacjiprincipi organizacije prostora ili orga~l~acije tijeka procesa proizvodnje

unutar jednoga postrojenja i zato postoje~ tlpa roizv~~~susta~ajU)~ffif ..~i~,Iltiran~~sus~~viG) Proizv ..L

Za razliku od ovoga, l1]_l!t()~ proi~~dna (ako je industrijskog tipa _,. velika poduzeca koja proizvode konstrukcijski slozene proizvode,tehnoloski sofisticirane proizvode i vrijednosno visoko vrijedne proizvode) za pretpostavW.~ proizvo ..q~.po, narudzbLJmji tng_L.Xi~ok_jldioprojektiranja (visok udio inzenjerskog rada). Svaki novi proizvod ima ponovo jedan novi razvoj radiT procesa, 1 ovom sustavu NE maze seprilngoditi linijski raspored opreme jer ce se nekada zahtijevati vise obrade jedne vrste, a drugi put manje obrade drugc vrste, I kod takvog procesnoorijentiranog poslovnog sustava imamo radionicki iii grupni i i i funkcionalni raspored opreme koji grupira strojeve prema namjeni sto uzrokujekolanje materijala od radionice do radionice, ili od grupe do grupe .. Radionicki tip proizvodnje dakle karakterizira diskontinuirani proces, Tijek"-_--.._ -........._-.----~----.----'-~.._-_.proizvodnje svaki se put iznova mijenja, ima grupni iii funkeionalni raspored opreme, Ekonomicnost Iskoristenosti postrojenja (protok je vrlo mali)je mala, ali se zato maze udovoljiti razlicitim zahtjevirna i prohtjevima narucitelja iii trzista i kao rezultat toga je tnanja osjetljivost na promjenetrzgta sto cini prednost ovoga sustava, Isto tako ; oprema daleko dulje traje jer nije konstantno u uporabi sto ovisi 0vrsti narudzbe ..

Pored ova dva spornenuta rasporeda opreme, postoje iposlovni hibridni sustavi koji kombiniraju principe Iinijskog i radionickog naelnaproizvodnje. Na taj nacin ti hibridni sustavi imaju vecu flcksibilnost u odnosu na konkurentske linijske sustave.

Kolanje rnaterijala, odnosno tijek procesa analizira se dijagramimn {tehnikn slikovnog prikaza kolanja rnaterijala iii odvijanja tijeka procesa u___. __ ...._..... --__ _, ..~.....__ ~ '4prostoru i vrcmenU):minjerice, u robnoj kuci se tijek procesa sagledava kao kretanje kupca medu policama izapravo ponasanje kupca se definirakao tijek tehnoloskog procesa (kojim putem treba kupca voditi da se isti dovoljno dugo zadrzi kako bi kupio toga ~to vise, te gdje sve pozicioniratirobu...). Dakle, dobra analiza organizacije je dobra organizacija prostora i vremena ..Primierice kontrola i analiza tijekova dokumentacije (narudzbekupaca _,. zahtjevi za nabavkorn materijala _,. toeke kontrole -+faza skladistenja), Buduci da je svaka poslovna organizacija trebala sebi razvitiprikaze (rnape) odvijanja procesa kako u neposrednoj linijskoj iIi radioniekoj proizvodnji, tako i kretanje dokumentacije, tako i kretanje kupaca,menom su se razvile tehnike koristenja nekih tipicnih simbola -> odluke (0 romb); skladiste iii arhiviranje (Tokrenuti trokut); operacija (0krug);transport (-> strelica); stajanje (D pola kruga od Delay = stajanje); kontrola (0 kocka). Ovi standardi Oi5Unuzni iobvezni, ali poduzece sl na tajnacin olaksava analizu i pracenje procesa, Cesto su te rnape vrlo slozene i nepregledne (npr. u brodogradilistu), a izraduju se da se vidi da li svugdjepostoje veze izmedu procesa i koliko dugo te veze traju, kako bi se mogle izvrsit! eventualne ustede u cijelom tom vremenskom planiranju iuskladivanju procesa, A upravo te male razlike u ustedama vremena medu procesima su potrebne kako bismo primjerice 2 mjeseca ranije isporucilibrod u odnosu na konkurenciju. Zato je analiza kapaciteta puno vise od analize koliko se moze dobiti po stroju u jedinici vrernena, Dijagrnm tijekaprocess je jedan ustvari standardizirani prikaz popisa radnji (aktivnosti) u nekom procesu (sve radnje poredane redoslijedno ikronoloskl u vremenu)da bi se te aktivnosti u 2. fazi sistematizirale prema karakteru. Svrha tih aktivnosti je provodenje same neposredne tehnoloske operacije, zatimtransporta, stajanja, kontrole ...Na taj nacin se razlucuju vremena same proizvodnje od vremena kolanja (kretanja) materijala ..Dakle, svrha analizeprotoka je da se uoci koliko tih_.ostalih (potrebnih) vremena koja ne mijenj~ju uEorabnuvrijedno..1.l!1nteill~la_ im.a~.

5/14/2018 ZEBA 1 DIO

6/12

. . . .. . . . , 0: : : ;1 CI\..oIJ~I1 '1IOIICl..l:L111~1"lzradio: supoZeba srr.splaniramo zalihe iradne naloge). Iz ovoga slijedi izraz terrniniranje sto nije povlacenje proizvoda iz proizvodnje, vee je to izraz za terminskoplaniranje i operativna priprcma proizvodnje kao treci dio pripreme proizvodnje koji irna upravo tu ulogu izrade tih terminskih planova i radnedokumentacije. Izmedu njih je tehnoloska priprema kao priprema koja definira tehnoloskl postupak, odnosno prilagodava postrojenja (i projektnudokumentaciju koja se tice proizvoda iz onih serna sklapanja i onih u pu ta k oja svojstva moraju ima ti ko rnponen te proizvoda). Slijedom navedenogdakle najprije se definira proces, pa postupak, zatim operacije, zahvati...Potom se utvrduje koje su radnje potrebne za prilagodbu toga postrojenja(programiranje, ispitivanje, promjene alata i sl.) Ustvari tu se radi jedna revizija tehnologicnosti, odnosno prilagodenosti onih konstrukcijskih semaza proizvodnju. Zatiru slijedi urvrdivanje odredenog broja i redoslijeda operacija, pa de fi ni ra n je po tr ebn ih r adn ih mjesta, alata i oprerne kojom se Ler adne oper ac ij e mogu izvrslti. Utvrduje s e r ez im i ritam rada, broj operacija koje se mogu izvrsiti najednom radnom rn je s tu , u tv rduje se vrernenskoIrajanje svake pojedine radne operacije da bi se temeljem svega nabrojenog izradili dokumentiPrimjerice operncijski list kao zavrsni dokument tet eh no lc ske p r ip reme stopredstavlja podlogu za kasnije operativno planiranje iii terminiranje.

Cimbenici lzbora oprerneKoje su posljedice toga sto neku opremu imamo, a neku nemamo? Jedino je oprema nesto sto nam dugorocno vezuje ruke, jer jednom kada nestonabavimo iskoristili smo frnancijski potencijal koji smo imali za ulagan]e i ne mozemo ga vise tako brzo ponovno imati. Isto tako oprema nam tolikotoga predodreduje, tako da poslije to ne rnozemo sarno tako lako mijenjati, tako da je nabavke opreme nesto najvaznije u odlucivanju jednogapoduzeca, Ono sto se najeesee gleda kod nabavke opreme je cijena te opreme, Ali s obzirom na nas t rz is n ! po lo z a] isto tako su vazni i svi ostalifaktori (kapacitet, eksploatacijskl vijek, tehnoIogija koja brzo zastarijeva, generalna ili specijalna namjena ...). Ali znarno da sto je oprema starija,sofisticiranija i slozenija, da je skuplje i odrzavanje. Isto nas zanima i to koji su troskovi pogona (da Ii su varijabilni i koliko s obzirom na intenzitetkoristenja te opreme). Zatim nus zanima proizvodnost (broj komada u jedinici vremena), te kvaliteta obrade, a isto tako i da li postoji fleksibilnostiskoristavanja drugih izvora snabdijevanja (drugi tipovi materijala SIl drugim kemijskirn sastavom i drugih flzickih dimenzija, drugi dobavljac! ...).Koliko je siguran za zaposlene i koliko stetan za okolis, Donosno trazi se: cirn kraci transportni putovi, cim manje zalihe, sto veca produktivnost(ucinak u jedinici vremena), po mogucnosti cim veca fleksibilnost (iako su to suprotstavljeni zahtjevi jer se fleksibilnost ostvaruje na ustrb pravilnogai mvnomjernoga ritma proizvodnje i cim boljim raspolaganjern prostora.Pelitika istrategija vezana uz dimcnzioniranje kapacitetaCilj je da kapaciteti budu maksimalno uskladeni sa potraznjorn na trzistu. Medutim, ekonomicnost proizvodnje zasniva se na tome da ima:ravnornjerno generiranje novih proizvoda, a miSte je sa druge strane dinamieno i promjenjivo i pitanje je gdje povuci crtu, koje kapacitete trebadimenzionirati, sto nije nirnalo jednostavno, jer nismo jedini na trigtu. Kada bi to bili, onda bisrno u uvjetima smanjenje potraznje smanjivali ikapacitete i obmuto. Ali buduci da nismo jedini, ide se za tim da se ti kapaciteti makslmlziraiu bet obzira napotrainju (stvaraju se zalihe), Kaoposljedica toga mnoga poduzeca rade sa ispod 100% kapaciteta sto im je uobicajena proizvodnja i normalan naein rada. Ona poduzeca koja rade sablizu 100% kapaciteta pokusavaju se oduprijeti fluktuacijama na trZiStu ina ta] nacin proizvode jeftinije, ali to se onda kompenzlra sa troskovimadrzanja zaliha, To je jedna od strntegija. Druga strntegija je (inajee~ca) da imamo ravnomjemu prolzvodnju, ali da se onda til fluktuacija potraznjerjesava markeringorn koji omogucava da i u vrijeme smanjene potraznje opet imamo zadovoljavajucu prodaju. Druga skupina strategija nastojifleksibilizlrati proizvodnju koju nastoji eim vise pribliiiti kretanjima potraznje (ukidanjem iIi uvodenjem dodatne smjene). IIi drugi nacin je da serevidirn koji cemo asortiman sami proizvoditi, a koji podizvodaci (kooperanti), Treca grupa strategi]a se oslanja na dodatno otpustan]e iiizaposliavanje radnika, Medutirn ta strategija u uredenim drustvima je vrlo skupa i ne moze se Iako provoditi.

Tchnike mrei.nog planiranja (PERT. CPM) --+ u knjiziStudij rada --+ vrsi se sa ciljem skracenja proizvodnog ciklusa kako bi se ostvarile ustede. Efikasnost organizacije kod operativnih zadataka ovisi

o tome koliko se dobro iskoristilo vrijeme. Studij rada je bio prvi korak k a skracenju tog proizvodnog procesa, je'r vrijeme stajanja je uvjetovanoraznirn cimbenicima i na njega se ne moze puno utjecati, Studij rada je bio osnova suvrernenih teorija organizacije. Prvi teoreticar bio je Taylor --+uzeo J e komadic proizvodnog posIovnog procesa u kojima je postigao velike ustede, StudU~!ada je ustvari daJde_JlE~I\zatijeka procesa ili ~,!!!zaxr~ena.r.zug~\ studij rada obuhvaca dvije dimenzija: I) Analiza tijcka procesn ( s t u d i j i anali~ vrernena) _,. da se urvrdi koja su vrerncna nuzna,korisna, t'ehn'oloska, koja vremena mijenjaju materijal; 2) Komplementarnn analiza --+ povezana sa ana1izom tijeka procesa i predstavlja pokusai dase fad ucini humanijim, bo]jim, jednostavnijim, da se covjek manje trosi (mnogi ne prave razliku izmedu ove dvije dimenzije). _

Kako je Taylor radio analizu tijeka procesa? -+ pokusao je nonnirati poslove take da je uzimao najbolje radnike, jer su oni sami razmisljali ka,ce posao uciniti laksim ijednostavnijim. To je snimio i zatim propisao nacin rada ipokreta (izvrsna ideja ali je bila u sukobu sa sindikatima). Taylorje ustvari srandardlzirao najbolju praksu cirne je povecao kapacitet optimalnim iskoristenjem covjeka istroja (sa istim resursima mogao je obavitivise posIa). I stoga studij rada nije nista drugo nego iznalazelfje najboljeg naeina izvodenja operacija koje najbolje koriste radnika i slroj kako bi sepostigao sto boI.iiu6nak-:-KojeseTefiiii!{e R5iisTep~dija rada T~emen~?::::;:-r)PiO""~njem (ist(ilw-Je rTaylora radio)' 2) Formuli"ma._ . - - - - - - - -r a y 1 0 r to nije mogao je c je on bio zacetnik i nije imao nlkakve prethodne prirucnike i usporedne veliCine) 3) Sustav unaprijed odredenog vrcmcna(Taylor isto nije mogao jer je bio prvi -> njegovi sljedbenici su tek razradili eIementarne dijelove pokreta iek nakon toga moglo se pomocli tablica izbrajanjem elementarnih dijelova pokreta pomoeu formule doei do norme). Prednost zbrajanja elementamih pokreta u odnosu na promatranje radnikaje u tome sto bi radnik znajuei da ga se testira za utvrdivanje norma mogao namjemo sporijc imanje efikasno raditi kako bi tu normu produzioostavljajuci si tako prostora za lezeran ivrlo spor rad. Vrla je bitno da se postavi malna i precizna norma u koju je ugraden odredeni stupanjtolerancije. Jer kada bi se nonna utvrdivala bez talerancije i u odnosu na najboljeg radnika -> onda bi recimo 15% radnika ostvarilo 10 kom, IIostatak mozda 5 kom na sat --+ oui radnici koji ne bi mogli ostvariti tako zahljevnu nonnu ipak bi se trudili (briga zbog moguceg otkaza), ali na ustrbk-valitete -> bilo bi puno skilfta --+ plan proizvodnje ne bi se ostvario u oba slueaja, iveei bi bili troskovi. Zbog svih tih razloga potrebno .ie da seutvrdi detaljlUl studij rada (u prvoj polovici XX st.) i vremenorn je to postalo manje znacajno, ali je i dalje bit da se shvati vrUeme trajanja radnogprocesa cime se dobiva dobra organizacija ffierblingjf> ve~no _J!~ studij rada --+ to su oni elementami po]..Tctikoji su se zbrajali. I kada se svi titherblinzi zbroje dobije se tkz. tehnololko vrijeme(Vrij~e u kojem se dogada radni pastupak i u kojem se na predmetu rada dogada nekakvapromjena --+ mii.ienja se kernijski sastav, mehanicka svojstva, ustvari dodaje se nova vrijednost predmetu rada).Norma _,. vrijeme potrebno prosjecnom radniku da u skiadu sa specifikacijama izvrsi zadani proizvodni zadalak. Teoreticilfi su utvrdili da jepotrebno izvrsiti klaslilkaciju radnoga vremena u jednom radnom postupku (Drago Tl1Porsak) --+ definirao je 4 vremena:1) Korisno iIi tehnolosko vrijeme -+ zbroj oSl1ovnih operacija koje dod~iu vT'fp:dn;;;tproizv~~-----_--2) Pripremno zavrsno vrijeme -+knjiga3) Pomocno vrijeme -+ sva1w pomicanje sa alatom prema stroju4) Dodlltno vrijeme -+razni gubici koji nisu u funkciji pomoenog vremena (koeficijenti ipretpostavke) ......zamor, stanje okoline (hladno, toplo ...).

5/14/2018 ZEBA 1 DIO

7/12

.......1-"'OIO .....JoOl\.llrn;n.a .....oI..l'IIQIU,l zracio: SUpo Zaba sir. 7

Jer u cijelorn radnom vremenu, pored osnovnog vremena postoje ivremena koja se gube, pa su onda teoreticari utvrdili da je potrebno izvrsitiklasifikaciju radnoga vremena. Zbrajanjcm elernentarnih pokreta (therbling -+ digni ovo, narnjesti to - poput robota), dobit ce se korisno vrijeme idobit ce se nekakva mjera da se obradi taj rehnoloski postupak na jednom komadu proizvoda. I naivece ustede postoje u pripremno zavrsnomvremenu (kako pripremiti radni prostor, procitati upute, te kako na kraju posprcmiti radni prostor). Zbrajanjern ova 4 radna vremena dolazi se doobjektivne i realne norme -> sto Taylor nije rnogao naprnviti, Ovim se dolazi do izvedive razine ueinka (tehnicki potvrdeno) i do pouzdanog faktoraza planiranje ucinka, Zasto danas taj studij rada nije aktualan kao prije 50 godina?? Zbog sve vece automatizacije isve manje ljudskog rada. Ali naucinkovitost stroja opet ce utjecati ljudski rad. Zadnji koji je napravio debar studija rada bio je Volvo. Medutim, pored ovih Taborsakovih elemenatavremena izrade i normi (u testu su), postoje i drugacije klasifikacije i bitno je utvrditi da postoji tkz. zbroj osnovnih operacija koje mijenjaju predrnetrada (koje dodaju novu vrijednost predmetu rada) isve ove dodatne i pomocne operacije koje ne dodaju vrijednost , ali su u funkciji proizvodnje. Ijos postoji i dodatno vrijerne koje korigira instalirani i izracunati kapacitet da bi se vrijeme izrade svelo u neke realne okvire.

Zumu ->postoji vise metoda studija rada koji se mogu dijeliti prema kriterijirna (jer ih ima puno), Jedan od kriterija je prema tkz. metodoloskompristupu (odnosno nacin kako doci do norme). Jedna od metodaje.~~!~ mj~~!1i pO~Eak i~bez rastavljanja n~u~ozn@lsastavne vremena. To je relativno jednostavna i dobra metoda, ali se ipornocu nje moze planirati ucinak, a za detaljniju I skuplju razradu treba ici u---..~.~,.-....analiticku razradu (detaljnije metode) -> 0TOO D. Jedan od nacina je snimanje kamerama (popularnije od stoperice). Kasnije su bile populamekvantitativne metode (proracuni kompjuterima), pa u svezi toga postoji izraz MTM (Method Time Measurement) -+ preteca svih danasnjih modemihmetoda studija rada. To je tablica svih standardnih pokreta u radnom postupku sa zadanim vremenima trajanja -> podigni, spusti, odvoji, pripoji, drtiopusti, stisni ...

~djj..rad!J.!tP!2E2f.!WE:~~t[i~, _,. obavlja se u ~~ff)cim vi~e stedi vrijeme rada. Studijern eovjecjeg tijela stroj se nastoji pribliziticovjeku kako bi rad bio ucinkovitiji i ugodniji. ZakJjucuk~~ r~~Jj~ieda!l.citav niz!lliIpik!LligjUS:~!'~~.~':,.?~~_kul:~i postupak i dase definira raspored prost()ra (alata na radnom miestu) sa ciljem da se poveca kapa~ (uCinak{'ovije,..su bitne strane studija rada ->Tediillje troskovi koji se odnose na trosak objckata, grijanja, klimatizacije, skladiStara .i osoblja zaWavipulaciju sa zalihama, troskovi koji nastanu uslijed kala, rastepa iIi lorna pri skladistenjll ...'4).Suprotni trosllk -> gubici zbog nedovoljnih zaliha ikao posljcdiea toga stajanje proizvodnog procesa iii gubitak kupaca.

Politikn zaliha -. identi:fieirati sto driati na zalihama, koje to troskove iziskuje .koje su posljedice ako nemam dovoljne zalihe, kako utvrditi

5/14/2018 ZEBA 1 DIO

8/12

'-'j-JC"I a....J~I\_t '11C"tU:","" --l1I~II~lzradin, Stipe Zeba str.6priori tete nabavljanja zaliha, To su razne tehnike, principi, postupci, analize, naslucivanja, ciscenja, sortiranja, placanja, planiranja, vodenja,evidencije ...koje sluze za to da se ukupni troskovi poslovanju srnanje. Odnosno porrebno je donositi kljucne ibitne odluke 0 tome sro cemo drzati i ukojoj kolicini, U tom smislu postavljaju se slijedeca pitanja:I) Slo drzati na zalihama --. koji su to sve rnaterljali koje moramo imati na zallhi --. sto je to po sro se isplati svaki dan angafiratl dobavljaca, a po stoje bolje iei jednom tjedno ili rrijesecno2) U kojoj kolicini drzati zalihe _,. zalihe nafte iIi loi ulja vjerojatna ce biti skladistene u nesto vecoj kolicini (barem za tjedan dana)3) Kada nabavljati --+ da lipostoji sezona za nabavku, ritrnicnost ilije vrijeme nabaVljanja ovisno 0 brzini trosenja (tipovi politika zaliha)4) Kako pratiti kretanje zaliha --+ cilj da se utvrdi krajnje vrijerne iii rok nove nabavke zaliha, da sc utvrdi koji su prioriteti, jer cesto nema novaca zazadovoljenje nabavke kornpletne zalihe u svirn segmentirna proizvodnog procesa.Temeljem svega prethodno recenog 0 zaliharna, u biti postoje dva osnovna sustava prognoziranja narudzbi iii obnavljanja zaliha iIi dvije osnovnepolitike zaliha iaka se ovo dobro shvati, onda se zna gotovo sve 0 zalihama jer funkcioniraju po istom nacelu kao i sustav maloserijske, OcinOSDOserijske i masovne proizvodnje:1) Sustav zavisne potraznje za zalihama _,. znaci daje tekuce poslovanje (tekuce upravljanje proizvodnjom) vezano uz definiranje kretanja materijalal lnuhrr 0 n 1 h tehnoloskih grupacija u~2.Egjsl;:o.i.p'roi~0.9njL To znaci da nikada nernarrro istu kolicinu obrade u svakoj grupi strojeva i nikada nijejednako dugo trajanje procesa ijednako velike razine zaliha sto je Indikator za to da pclitika zaliha treba biti vodena proizvodnjom -> !fo.licina zalihaovisnaj~Q]_{olicini proizvodoje --+ zato je to sustav z~visne potraznje sto zahtijeva jedan kontinuirani sustav pracenja evidencije zuifua (jedan odje1treba 3 tone celiki~-to;;). Slutbe pr~e J;;j; naJveci~gecaj za obnavljanjei formiranje zaliha,2) Sustav ne~:'::~~!..P-otrai.lJi.~-> v~~~Ejsku i masovnu proizvodnJg -> jer ako imam dovoljne ulazne kolicine i jednu ravnomjemu i-urnviiOtezenu proizvodnju sa dobro izbalansiranim](apaclte~nemora se niti razina zaliha kontinuirano pratiti, jer jednom kada je sustavuravnotezen, tocno se zna koliki trebaju biti ulazi da bi proizvodnja tekla kontinuirano bez prekida, buduci da nerna oscilacija u proizvodnji. Nabavkazaliha kolicinski u vremenu uvijek je jednaka, jer je .ikolicina proizvodnje uvijek jednaka, odnosno ~.:licina z~.iha ne ovisi 0. pro.lzvod_njijeUlc,maprornjena 1I~oliein!!illa --+ najveci utjecaj za obnavljanje i formiranje zaliha imat ce financijske sluzbe i sluzbe nabave. Osim ova osnovna dvasu~ava, postoje i ~Q!&sustavi Rolitike zaJiJm:

QtSustnv jednog sandukn -> narueivanje zaliha ide sisternorn automatizma kada razina dode do odredenog nivoa (kao rezerva na autornobil,Formira se tkz. signalna H i rninimalna zaIiha koja kada se dostigne ide se u narudzbu. Sluca] kada su male vrijednosti troskova narudzbi novih zaliha.

C~~Sustav dva sanduka __,.polazi od pretpostavke da se ne moze dogoditi da auto stane zato sto nerna benzina buducl da u blizini nema niti jedneBP, pa se u tu svrhu ima.jos jedan rezervni karnister u bunkeru _,. za robu koju prate dodatni rizici pri nabavi (komp Iiciran a procedura nabave koja semozda moze oduzitl zbog transporta, carine ...) pa se formira tkz. sigurnosna rezerva koja bi trebala biti dostatna u slucaju da dode do kornplikacija unabavi,

UYKarticna evidencija _,. ulazi izlazi robe sa skladista evidentirani po karticarna pripadnog artikla, te periodicno utvrdivanje stvamog stanja zalihapomoeu inventura. .Q!):'Suvremeni sustavi _, . to su kompjuterski hardveri za pracenje i upravljanje (gospodarenje) zalihama (MRP I & MRP II) -- . autornatizirano jepracenje transakcija terneljem cega se stanja zaliha redovito i autornatski azurira] sto nam daje toene termine za slijedece narudzbe,Zakljucak: ovisno 0 tome kolike bi stete bile zbog moguceg nedostatka zalihe (pojedine vrste), tako se i pristupa plitici narucivanja, Ako s nekezalihe prevazne za proizvodnju i njihov bi nedostatak prouzrocio velike gubltke poslovanja, sistem obnavljanja ovih zaliha vrslt ce se sofisticiranlm ipomno vodenim softverima,ABC sustav zaliha iii ABC politika zaliha iii ABC upravljanje zalihama --+ podrazumijeva da poduzece razvija diferencirani pristup (drugacijipristup) za pojedine tipove materijala, Zalihe klasificiraiu prema vrijednosti po principu:MaterijaJ A (20% ukupnih zaliha) nose 80% novcane vrijednosti troskova zallhaMaterijal B (30% ukupnih zaliha) nose J0% novcane vrijednosti troskova zalihaMaterijal C (50% ukupnih zaliha) nose 10% novcane vrijednosti troskova zaliha

Materija! A zasluzuje najvecu paznju u njihovom gospodarenju, I to je ta ideja, da poduze6e nerna iste kriterije u politic! vcdenja zaliha preI:'wsvim marerijalima jednako, Najmanje paznje posvecuje se zalihama koje ne kostaju puno i cijl nedostatak ne rerneti bitno proizvodni proces i .uzrokuje zbog toga velike troskove, Kako se ide prerna vrjednijim i vaznijim materijalima, tako se ipolitika njihove evidencije postrozava iobavljasa posebnom pozornoscu koristenjem sofisticiranih softverskih rjesenja (MRP 1&MRP II).

Politika zaliha --+ nastavakSve kvalitetnije i preciznije pracenje ipJaniranje zaliha razvijalo se usporedno isa napretkom inforrnatickih softvera --+ ~~ (MaterialRequaerment Planning) ..... planiranj~p.otreba_.z.;LQlateti.ialolll..Najvecu pornoc ovaj softverski paket pruza u proizvodnim procesirna koji proizvodekompleksne iskupe proizyode s;-~~likomlistom sastavnih dijelova, Takvi proizvodi zahtijevaju vrlo striktno i precizno voden]e evidencije velikogbroja razlicitih matcrijala potrebnih za njihovu proizvodnju. U pocetku se sliena koristio ABC sustav planiranja zaliha, jer su to bili zahtjevni, skupi islozeni proizvodi injihova ne proizvodnja uzrokovala bi pod!1Zecu velike Stete. Upravo Se u sustavu zavisne, potrainje za zalihama gdje kolicinaproizyodnje zahtijeva i razlicite koJi6ine pribavljanja potrebnih materijala, razvili su se so.ftverski sustavi koji imaju nedo.st.atakjer da bi funkcioniralitruZi se aZuma evidencija. Problem nije niti njihova nabavna cijena nitl obuka radnika za rad sa njima, vee to.postizanje radne dis?ipline. Da bi se ovisustavi dobro iefikasno. koristili, neophodna je potreba za dokumentacijom.lli~u izvora !E.az~tpj)da~'LZ1l d9~.ELfunkciQ!lin!!ljr o~ftverskihp~eta~42)odiSnji I!!~n..prggyodnj~ (asortiman i planirane go.disnj.9.~o.licine proizvodnog asortimanaH-.2t0p'is tij~~a ~~E~Jli ~jerarhil? i~~de dabi se mala vremena pocetka i haja pojedinih faza izrade ivremensko uskladenje proizvodnje svih dijelova. Sastavnice su takoder ~itan diodokurnentacije da bi se zoao redoslijed sklapanja ipotreb~. Z!hmatcrijalima --. BOM (Bill Off Material) -> ritam potrebnog materijala koji se izvodiiz tih serna sastavljanja; 3) Sustav evidentiranja transakQia '(mora se u svakom trenutku zoali stanje zaliha)_MRP II (Manufacturing Re;;;~~;g)-:..El~;anl~ f 1d !2J ! . .I!roizvo.dnje --+ to je visl! razina razvo.ja softvera od MRP 1 jer se dodaje istanjerasp"OIozivih kapaciteta koji se tretira i isto kao i stanje zaliha (budu6i je ito neka raspo.]oziva kolicina vrernena). Opeenito. se smatra da poduzecekoje uspije po.stiei visoku razinu discipline u radu sa ovim softverima, postize i zna~ajne ustede u kolicini novca angaiiranog u zalihama (ne sumo. uzalihama vee i u sviin pratecim sadriajima -> skladma su manja, manje je osoblja, energije, o.preme... ). Takva poduzeea imat ce ekonomicnijuproizvodnju nego poduze6a sa ABC sustuvom iii starijirn sustavom praeenja zaliha, a i f1eksibilnija su (imaju viSe novcan.ih sredstava i mogu se lakseprilagodavati promjenama). I tumacenje je da postoji 5 ~risnih efekata koristenja IYIRPsustava:/f)Poboljsana uslugll;(2))ulmpni troskovi zaliha sumanji jer se na zalihi ne drzi nism drugo sto nije neophOdno~en:liilinaj)iivtSuprakti&i ilifuinirana, jer se ne m";)"zemodo.vesti u siluadju da

5/14/2018 ZEBA 1 DIO

9/12

......,t-CICI\, ..IJ.:;l'~\t l'I~Jg.U",JnHl. . . :":') '" . " lzradio: Slipo Zeba sir.9necega nernamo upravo onda kada nam JC 1 potrcbno;~/Plamranjc postaje pouzdano:@ Ukupnl sustav poslovanja funkcionira ekonomlcnije,

N ed os ta ta k je s to treba p ro ci v rem en a d ok s e n e u sp os ta vi d is cip lin a i n e p ri ku pe s vi p ot re bn i p od ac i.A lte rn ati vn i s us ta v o vo rn MRP s us ta vu (k oji s e ra zv ija o n a z ap ad u) je J IT s us ta v k oji p os tiz e o tp rili ke i ste u cin ke (m a le k ol ic in e zaliha i ii u p ravo

n eo p ho d ne k o li ci ne z al ih a a . da nem n svega onoga dokum entiranja i planrra~~e teze prilagodava na neke rad ikalne prom jene u teh nologiji, jerje s va o rg an iz ac ija p ro iz vo dn je u n ep os re dn om kontaktu sa radn im m jestim a i radionicama n a o pe rativ no j raz in i. N em aju d ok um en ta cije i sredisnjebaze dobavljaca, materijala, tehnicke dokumentacije, n e ra de jedan p la n k o je g stalno azuriraju i u skl ad ivan je p roi zvodnj e se obavlja u bazi na terenuna dnu organizacije.Iovo sve preth od no bilo je vezan o za sustave nezavisne potraznje, a n jim a a ltem ativ an s us ta v je sustav zavisne potraznje k oji su razvijan ranije,jer je pocetkom XX st. bila u ekspanzij~!:l_~rijska pro izvodnja kao jedan precizan i s ta bila n p ro lz vo dn i su sta v. I k ad a s e u sp osra vi je da n

-pouzd j; it nm iITmu ir a n p roiZvOdnTsu st ;~ , o s ta je onda c t; st ;- e JWnomizr ff il l'mei fe -u f az a m a - .U a n j a ulaznihzahha. 1915. razvila se tehnika EKN(Ekonornicne Kolicine Narudzbe) iii EOQ (Ec on om ic O r de r Q u al ity ) -> tehnika narucivanja min ima lni h do st a tn i h kolicina materijal~e; zadovoljifaktor sigumosti kako bi u k up n i t ro sk o vi p o Si ov an ja s a z al ih am a bili minimalni, U tu svrhu koristi se formula koja u sebi sadrzi troskove skladistenjamat er ija la u ve ca ne z a tr os ko ve n ar uc iv an ja . T o je H ar is on ov a i Ii W il so no va f orm u la ..... TC '" iQC + DS -> T C (to ta l c os t) =u ku pn i tro sak ; D

2 Q(Demand) =godisnja p otrain ja k oja s e moze unaprijed definirati; Q (Qu an ti ty ) = velicina serije (kapaciteta strojeva); i ( inte res t ) = cijena novca ii ik am at na s to pa ; C ( Co st) =j ed in ie na c ij en a s va k og p oj ed in o g ma te ri ja la ; S ( S up ly ) =t ro s ak p l as ir an e n a rud zbe .O vu fon nulu ne treba n ap arn et u citi, P otrebn o je n ag lasiti da : _ V i d~.~~~_il:J :ll~a iznos l.:!1:!l.pE.~gapita~jjj o d lo seg m aterija la n ap ra vi se lo s d lo k oje g je te sk o u klo piti u z av rsn i p ro iz vo d. R asp ra ve 0 kva l ite ti j akosu se p ro sirili 8 0- tih g od in a i ra zv ili su se T Q M (T otal Q u ality M a nag em en t) su sta vi -> p o ja vl ju ju s e g u ru i ( pi sc i k oj i p o pu la ri zi ra ju n o ve f il oz of ijeu pra vlja nja k va lite to m). A u stv ari n is u iz no sili n ista n ov o, je r s e i o d p rije zn alo d a j e kvaliteta b itn a u p ro ce su p ro iz vo dn je , s ar no n is u im al i p od rs kuvrsno g m enadzm enta d a se sv i su stavi unu tar p oduzeca u preg nu (u kljuce, in tegriraju) u stvaranju v ece kvalitete kao jednog o d b itn ih vidov ak o nk ur en ts ke p re dn o st i. 8 0 -t ih g o di na t rZ iS te je p o st al o s az re lo -> z ag ov om ic i k va lite te su se p ro bili u ja vn ost -+ tr Zi Ste j e s ve z as ic en ije , p un o jekonkurencije, n ek ad a n ek va li te tn e s tv ar i s a d ale ko g is to ka u st va ri s u s e p ok az ale k va lite tn e ( Ja pa ns ki i z ap ad ni a ut om o bi li) , I st ra ziv an ja s u p ok az al ad a k ra tk oro cn a o rijen ta cija p ro iz vo dn je sa je ftin ijim i n e k va lite tn ijim siro vin am a d ug oro cn o im a stetn e p oslje dice z a o pstan ak p od uz ec a (ia ko sekratkorccno rnozda i isplati). Jer najveca rnarza (razlika izm edu prodajne cijene i cijene kostanja p ro izvoda) upravo je zapazena kodv is ok ok v al it et ni h p ro iz v od a. T u s e s ad a mo ze p rim ij en it i o na P o rt er ov a g en er ic ka s tr at eg ija p o du ze ca -> da Iikonku r ir a ti k va li te tom io svo ji ti man jitrzisn i se gm en t k oji je s prern an p un o p la titi z a ta j p ro iz vo d ili c e k on ku rirati n isk om cije no m p a c e im ati v elik o trz iste, ali m alu p ro fitn u m arz u, p a sepostavlja pitan je sto se vise isp lati. S trategija n isk ih rnarzi sv e je teze o drziva, jer se staln o m ora sve vise j vise proizv oditi, a trziste to n e m ozep rogutati (m iste jen java i ne k upuje se toliko vise koliko se vise m oze p roizvo diti), S a drug e stran e, po kazalo se da on i sa kvalitetn orn iskupom

' . 1 m im aju p ov eca nje trz iS no g u dje la u o dn osu n a p ro izv od ac e sa m alim m arz am a k oji su p re ma is traz iv an jirn a u stv ari g ub ili u dio s a tim s vo jimk o ns ta nt nim p o ve ca njlm a p ro iz vo d nje . U sk ladu sa tim po litika k valitete un utar pod uzeca pocela se prilag odavati trzisn o orijentiran oj v izijiposlovanja iii v iz iji p os lo va nja o ri je nt ir an oj n a k up ca , O t ud a o na a na liz a f un kc io na ln os ti p ro iz vo da . I a ko s e z ad ov olji k up ca , t e a ko s e k ol ik o to lik ou sp iju s ta nd ard iz ira ti ta o ce kiv an ja k up ca i s ve sti te v rijed no sti n a sta nd ard ne i sp ec ific ne c iljn e v rije dn osti, m oc i ce se i e ko no miC no o rg an iz ira tip ro izvod nja da kup ac gud e i dalje zadov oljan , odn osn o lm at cem o p ovoljan o mjer teh nolog icnosti (tro skov a proizv odn je iii c ije ne k o st an jap ro iz vo d a) i f un kc io na ln o st i ( ka o p ro d aj ne c ij en e) .T eo re ti ca ri s u r az do bl ja p od ije li li n a p oc eta k XX s t. ( ka da je p ro iz vo dn ja b ila S lih ijs ka -> s va tk o k ak o je um io i lO a o b ez T ay lo r- sk og is tr az iv an jastu dija rad a i v re men a); s rc din a X X Sl. ( "z a lud eno s t" s e ri js kom p roi zvodnj om i p ra viln os tir na u p ro iz vo dn ji) ; i k ra j XX s t. ( vr ije me n ov e f il oz of ijeupravl jan j a kva l ite tom) .

F il oz of ija k va lit et e u p oc ec im a m as ov ne i s er ijs ke p ro iz vo dn je s vo di la s e n a in sp ek cije ( ko ntr ol a k -v alit ete ). 1 tada se brinulo da se na trZ iste nep la sir a l os p ro iz vo d, je r itada se znalo da je n e kv aliteta sku pll, a li tada se prov jeravao po sao nakon sto je napravljen -> u kla nja li su se g oto vip ro iz vo di z a p ro da ju k oji n is u u do vo lja va li p otr eb nim z ah tje vim a ->K illsicn i p ristu p (re ak tiv ni p ristu p) k oji za go va ra in sp ek ciju . Z a ra zlik u o dta da , k ra jem XX st . i de s e z a ti m d a s e r ea gi ra p re ve nt iv no iii p ro a kt iv no -+ito je su vrem eni pristup , jer ako ku pac dobije los pro izvod to m aci daim amo i lo ~ s egm en t u p ro iz vo dn ji k oji t re ba p re ve nt iv no u klo nit i.

K a o p o sl je di ca t og a i zv rs en aj e n orm iz ac ija is ta nd ard iz a ci ja ( sa do zvo lj enom to le ta I lc l jom iii p os to tk om ods tu pa nj a o d r ef er en tn e v el iC in e) , k ak ob i s e p ostig ao stu nd ard an p ro iz vo d k oji z ad ov olja va n ac ela fu nk cio na ln osti (k las ic an p ris tu p p oc etk om X X s t.). D a b i jo s v iS e o dria li s ta biln ostp ro ce sll , k la si ca ri s u iS ii n u i nd iv id ua li zi ra nje o dg ov om o sti , je r a ko s e d es i p og re sk a u s tr og o u s tr og o p ro pi sa nom p os tu pk u o nd a s e m or alo u tv rd iti itk o je o dg ov or an z a g re sk u (n em a r i ii n ep ai oja ). F ilo zo fi ja je b ila n a tom e d a p os to ji k riv ac .

N ov i s uv reme ni p ris tu p je p re uz eo id eju J ap an ac a -> d a se m aze stalno llI'::itikak o h i se vrem en om p ro izvod ilo bez zalih a sa sto m an je skarta ip og re sa ka . I o vo je f1 ek sib iln iji su sta v u o dn osu n a k la sicn i k oji s ta nd ard im a o drz av aju sta biln os t, je r je o sta vlje n p ro sto r z a d aljn je d ora div an je iu na pre div an je (n ije sv e s tro go stan da rd iz ira no b ez p un o m an ev arsk og p ro sto ra )u su vre me no m p ris tU Pll p ro iz vo di s e n a n ac in d a se p oje din e faz ep ro iz vo dn og p ro ce sa m o gu n ak na dn o p ril ag od av at i. N ov i p ris tu p o st av lja v is e p ro st or a z a k up ca k oje g s e v is e u klju cu je u s am p ro ce s. N ov i p ri stu pit ez e k a tom e d a b ud u o tv or en iji k a p rih va ca nju in ov ac ija i r lje sit i s ef ilo zo fi je d a p oS lo ji k ri va c, t e n e i du n a t o d a s e o dg ov or no st in div id ua liz ir a, v ee

5/14/2018 ZEBA 1 DIO

10/12

' - " n: ; :: : ~a .....J""'f\111ICIIClU.11 n:..III.Izradio: StipoZeba sir.10na to da je pogreska ne zato Sto je kriv covjek, vee da je greska tehnicki i objektivno uvjetovana zbog pogresnog dizajna alata iii proizvoda _,.zagovara se slobodnije komuniciranje i bolja suradnja svih zaposlenika koja treba bid usmjerena ka zajednickom rjesavanju problema.

ZakJjucak: osnovna je filozofija kvalitete -> reaktivno reagiranje temeljem standarda i tolenmcija naknadnim inspekcijarna iii pro aktivnoreagiranje na nacin da s e pokusa v aj u utvrditi izvori neuspjeha imogu ci h p o gr es ak a ina laj nacin preveniraju b ud uce m ogu ce p ogresk e u z stalnomijenjanje sistema (malim koracima se nadograduje sistern). Kada se govori 0 novim postupcima upravljanja kvalitetom, govori se da Sil to pristupiorijentirani na proces iii procesno orijentirani pristup, za razl iku od klasicnog pristupa koji se bazira na inspekciji, pa su to onda pristupi bazirani naproizvod -+ (pojedinacno nasuprot zbirno), Znaci kJ~i polaze ojlJ.!1.2.Re~cije~~~Jtrole kvalitete.3~ardim!l i tolerancj'am~n_ay~ivanjuodstupanja od standarda i tolerancija kako bi se mogla individualizirati odgovomost i osigurati disciplina -+ posljedicaje od rz av a nj e s ta ndar da i rad~~ad~ sa pravllimn 1 5pe~~ij~a (svojstva proizvoda koja se moraju postici), postoji kultura kaznjavanja, sustav se bavi intemirn standardima(intemo su fokusirani) i primarni je cilj postici ritam iavnomjernost proizvodnje ilOOo/o-tnupopunjenost kapacitet. Novi pristu i ~ijentiaj_u se proaktivno (eliminirali su osobnu odgovomost pojedinca iii menadzera za propuste) ivise su usmjereni na timski rad i suradnju, Ovdje a ko n et ko prizoaPo~u, to ce e shvatiti kao'da je ta osobi'-vrlo odgovorna T~i;ista upravo zclitf~~-;;Pomoei da se greska vise ne ponovi i savjetimapornoci cijelorn timu da se unaprijedi postupak, Kod klasicara ova bi osoba priznala svoju osobnu nesposobnost, neodgovornost i nemar , odnosnokvalificirana bi bila kao osoba koja ne zna svo] posao,Novi pristupi upravljanja kv al it et om obuhv ac a ju sve zaposlene ->TQM (Total Quality Management) io ne u sm is lu da o bu hv ac a s ve proizvodne

procese i funkcije, vee i na nacin da obuhvaca svakog pojedinoga zaposlenika -> svatko je odgovoran za kvaliretu za razl iku od klasicnog pristupakoji smatra da onaj tko kontrolira neki postupak mora biti organizacijski (po sluzbi) odvojcn od onoga koji radi na nekorn postupku (ne moze bitisudac onaj koji radi, koji tuzi i onaj koji kontrolira) -+ sudac mora biti ne tko ne ovi sa n . To mora bid netko iz neovisnog tUela koji ce utvrditi tko jekriv, a tko pray. Novi pristup leuze da onaj koji u poslu grijdi da taj i.najbolje rna koji bi mogao biti potencijalni uzrok problema i znlazu se da svakipojedinac ima pravo iznositi svoja zapazanja isudjelovati u odlucivan]u 0 tome kako reagirati n a e ve nt ua ln e p o gr es ke u procesu.

Tako je vremenom shvaceno da moraju postojati kva1itetni slozeni i diverzificirani sustavi pracenja efikasnosti i kvalitete poslovanja i kroz.financijske pokazatelje ik ro z teh nic ke p aram etre _ ,. TQM u pravo o bu hv aca sve operacije, s ve z aposl en i ke u poduzecu, ali se i p ro si ru je n a ostalesudionike u proizvodnom i prometnom laneu, a to su prvenstveno kupci koji se pitaju iod kojih se dobiva]u inputi kako poboljsati proizvod, ali idobavljace. Isto take vaii i misljenje daje kontrola kvalitete jedan kontinuirani proces koji se stalno dalje razvija i u savrsava, -(

Koje su to sve sravke koje su bitne da jedan proizvodni sustav proizvede kvali tetan proizvod? 8to to sve utjece na kvalitetu proizvoda? Jerkvali teta nije sarno iz ba cit i s ka rt iz proizvodnje i trzistu ponuditi sarno uno ispravno, to je mnogo siti pojarn od toga Pocetkom razvoja marketinga50"tih i 60-tih godina, shvaceno je da je kvaliteta jedan slozen sustav koji se sastoji iz puno djelica gdje postoje horizontalna dimenzija kvalitete(dimenzija funkcionalnosti) ipostoji druga vertikalna dimenzija (d imenz ija tehnolog icnos ti ). Zatim je uoceno da se k va lite ta m o ze p os tic i nae ko nom ic an n ac in a ko se ispita kojaje to dodatna vrijednost koja s c post iz e za trzisle i ta dodatna vrijednost da se uskladuje sa dodatnim troskovirnakoje imamo u proizvodnji da se ipostigne ta dodatna vrijednost idodatna svojstva proizvoda koje kupac zahtijeva. S tim u svezi poceli su sespecijalno dizajn ir a ti pro izvodi da bi postigli te dodatne zahtjeve trzista (dizajn, funkcionalnost, trajnost, pouzdanost) , a istovremeno daje izrada cimbrza ielm jefiinija (da ima st o bolju tehnologicnost), Zatim se uocilo da kvaliteta cesto ne ovisi sarno od postupka obrade , vee i 0 tome koji sematerijali koriste, pa je vise paznje posveceno odabiru materijala, Onda se vidjelo da neki alati imaju vecu preciznost i ueinak uz manje napore rada,pa su se poceli dizajnirati ergonomski ikvalitetni strojevi. Onda se uvidjelo da obucenl i kvalificirani radnici kvalitetnije i sa manje pogresaka istopridonose kvallteti (puno komadica idjelica u sustavu dajc kvalitetan proizvod). Korak dalje je specificiranje ekonomskih aspekata tog mijenjanjaprocesa u poslovanju i proizvodnji, pa se pocelo govoriti 0 tome da treba analizirati iroskove vezano uz kvalitetu -+ ekonomisti uvijek traZe unosvoje "U". Danasnji razvoj novog proizvoda puno je zahtjevniji i skuplji jer ukljucuje i marketing (poznavanje ipracenje zahtjeva trzista), tehnickihsluzbi koje moraju znati da li se to moze izvesti, nabavnih sluzbi koje znaju da li tih novim rnaterijala ima na trzism i po kojoj cijeni, obuka !judipovecava pouzdanost rada, oblikovanje procesa, prikupljanje podataka 0 kvaliteti, slijedom ideja zaposlenika treba izvrsiti istrazivanje isve je topopraceno t roskovima,

Princip troskova u sustavu upravljanja kvalitetorn je taj da postoje troskovi suprotnog predznaka koji su obmuto proporcionalni i treba ihsagledavati u zr oc no - p o sl je di cn o , Sa jedne strane su troskovi preventive, a sa druge t roskovi lose kvalitete, iaka pove ca v amo t ro s kov e preventive.trebali bi smanjivati troskove lose kvalitete io je najbitnije u ekonomici upravljanja kvalitetom. {

Trosknvi preventive mogu biti svi oni troskovi koji se uklapaiu u proces re projektiranja proizvoda i nacina proizvodnje proizvoda iliorganizacije odnosa bilo sa dobavljaeirna distributerima iii kupcima. S va ko podu ze ce ima r az li cl t pop is ovih p re ve n ti vn ih t ro s kov a, Ulaganje utroskove preventive je pro aktivno ulaganje, jer direktno utjece na poboljsanje proizvoda,

Trosknvi ocjene kvalitete Stl troskovi inspekcije i svih troskova vezanih za te inspekcije, te troskovi ocjene kvalitete poslovnog sustava,Troskovl lose (neodgovarajuce) kvalitete su troskovi nastali zbog gubitka profita jer nije postignuta zacrtana i ciljna kvaliteta, pa nas jekonkurencija preduhitrila i zauzela veci udio na trzism, -> zakljucak je da proizvod treba doradivati ili cdbaciti (napustiti). ALI otpadak nije sarno

u tr o se na s ir ovi na, vee to je idodana vrijednost rada icovjekn i stroja ulozenog tijekom procesa u taj proizvod _,. iako je moguce rano u procestlproizvodnje primijetiti da je ne~to laenulo krivo i ondje odbaciti materijal (polu proizvod), bit ce i manja vrijednost otpada (manje rada straja icovjekaje ulozeno). Iz tih razloga kontrola kvalitete mora biti u cijelom procesu. Postoji moguenast da se taj ilkart (otpad) i trosak rekupelira _,. da seosnuje odjel za dodatnu doradu proizvoda Al i i to je dodatni tro~ak koji se isplati jer je ukupna vrijednost veea kada se neispravan proizYod popraviiii doradi jer se ne mora prodati po popustu.Trosak znstoja ->to je najveci trosak, narocito u serijskim liflijskim procesima.Trosnk gubitkn povjerenja -+ toje trosak gubitka plasmana, vjerojatno inajbolniji gubitak, iako ga se ne moze 100% kvantificirati.

Koje Stl to sve stavke i pokazatelji koji ugecu na sustav kvalitete -+popis je velile, buduci je tih pokazatelja neiscrpno puno, primjerice: postotakneodgovarajueih proizvoda (defekta, skarta); kojaje vrijednost otpadaka, postotak reklamacija, postotak doradenih proizvoda, postotak neplaniranihzBStoja (Japanci su sa JIT u pocetku cesto stajali, ali su stalno ucili i poslije su ta stajanja bila sve manja i manja), postotak zadavoljnih kupaca. ..

Teoreticnri koji se vezuju za nove sustave kvalitete: Demingo, Juran, Crosby, David Garvin ... Demingo je nn zapadu bio nitko i nistn, a Japanciga prigrlili objerucke i kada su ti isti Japanci dosli sa proizvodima visoke tehnologije na zapad, odjednom su se poceli svi zanimati za Deminga injegovih 14 nacela (to su banalne svakidalinje stvari ali koje su se vremenom formalizirale i postale dio uobicajenih procedura u procesu) -> I) ; 2) ;3); 4); 5); 6) ; 7); 8); 9) ; 10) ; 11); 12 ; 13; 14;

Kontrolne ltarte su evidencije laetanja stanja proizvodnje u relativno cestim vremenskim intervalima gdje se utvrduje nekak.-vo cik1icnoodstupanje koje moze biti uzrokovano zbog razdesenosti alata na strojevima ...

5/14/2018 ZEBA 1 DIO

11/12

VtJIiJ1CI ....1J.:::lrl.IIIICIU:;::lUL.:lIIO.ILlzradio: Stipo Zaba str.11

Vremenom kako je upravljanje kvalitetum postalo sve popularnije, razvili su se .i sustavi upravljanja kvalitetom iii neke inacice verzija upravljanjakvalitetorn od kojih su neki bili prilicno ozbiljni _.. ISO standardi (International Standardization Organization) medunarodna organizacija za. . . . . . . . . - - - - - - ' - ----.:;: -~standardizaciju koja postoji j~s do II. svjetskog rata. Oni pisu prirucnike koji propisuju postupke iirnaju ovlastene urede i tijela koji daju certifikateda;;en~~iadu sa IlmpOSIUpcuna ilcertif iknti su onda podlozni pttvrem~irn revizijama. To je medunarodna nevladina organizacija istandardi su preporuka, a ne obveza i ima vise kategorija a najpoznatiji su{]SO 9001 odnosi se na upruvljanje kvalitetom procesa) i o 140QD(odnosi se na ekoloske standarde i odgovornost prema drustvu). ISO stand~ e da poduzece koje ima certifikat proizvodi svaki proizvodispravno, vee daJe to poduzece radi i da je organizirano u skladu sa preporukama ISO standarda SID im povecava rejting na triiStu (suptilnainformacija kupcima da taj proizvodac kontrolira svoje proizvode isvoju organizaciju. To poduzece postaje pouzdaniji partner (iako je punodokumentacije, discipline, ulaganja ...) sto je nekada iupitno da li ga se isplati imati, ali buduci da je to cijena za rejting, ondaje OK.

Postoje irazne nagrade ipriznanja za kvalitetu koja nisu zasnovana na tim medunarodnirn ISO standardima ->Americko Baldridge priznanje(Malcolm Baldridge) _.. priznanje (certifikat) za kvalitetu sa 1000 bodova rasporedenih po stavkama cime se poboljsava rejting na trzistu. U skali od1000 bodova, skoro 10% otpada na kvalitetu vodstva, nesto manje od 10% otpada na kvalitetu inforrniranja i analizu, oko 5% bodova ide na to da liirna uspostavljen sustav kontroliranja kvalitete, 15% je upravljanje Ijudskim resursima, 15% je upravljanje procesom kvalitete (oblikovanjeproizvoda, upravljanje procesirna, ocjena kvalitete dobavljaca ....-> tek 15% onoga sto je danas prioritet u novim pristupima), 30% je zadovoljstvokupaca proizvodima i uslugama. Isto tako iEuropa je napravila svoju slicnu skalu sa bodovnom listom kvalitete po stavkarna po uzoru na Americkulistu.

Pelitike odriavanja _.. Najbitnije jc da treba navesti metode odrzavanja (bilo koje) j gdje bi se koja metoda mogla primijenlti (kod pojedinacneiii serijske proizvodnje). I ovdje vrijedi ona U krivulja troskova -> SiD vise se ulaze U odrfavanje, manje je stajanja u procesu proizvodnje,

Obicno u testu ima 3 pojma za objasniti isvako objasnjenje nosi 10,15 iii20 bodova:1) CNC - pojam iprimjena (I5 bodova)2) Naein iokolnosti za primjenu statistickih metoda kontrole kvalitete (20 bodova) -t opisano u stavei 123) Metode odrzavanja (20 bodova) -t opisano u stavci 134) Kombinirani obliei rasporeda opreme (layout) (10 bodova)5) JIT (15 bodova)6) Usporedi linijski i grupni raspored oprerne (10 bodova)7) Metode odrzavanja (nabroji i kratko objasni) (15 bodova)8) MRP sustavi - pojam iprimjena (15 bodova)9) Elernenti vremena izrade i nonne (10 bodova)10) Obiljezja TQM-a (15 bodova)II) Metode nezavisne nabave (15 bodova)12) Statisticka kontrola kvalitete13) Odrzavanje (ciljevi, nacela, metode)14) Derningov pristup15) Troskovi kvalitete16) Struktura troskova zal iha17) Klasiflkacije proeesaJ 8) Faze planiranja proizvodnje19) Kapaciteti20) Mrezno p lan i ran je

5/14/2018 ZEBA 1 DIO

12/12

izraoro: Slip" Zeba str, 1221) S t ud ij r ad a22) Ope ra ti vno p la ni ra nj e p ro iz vodnj e23 ) P op is kratica: JlT ~ Just in timeN C ~ N um eric Contro l

CNC ~ Compu te r Nume ri ca ll y Cont ro le dF PS IFMS ~ F lex ib le P ro du ctio n/M a nu fa ctu rin g S yste msMRP ~ Ma t er ia l Requ ir emen t P la nn ingMRP II ~ Manu fa ct ur in g Re sou rc e P la nn ingCAD ~ Compute r A id ed De sig nCAM '~ Comput er A i de d Manuf ac tu ri ngClM -e+ Compu te r In teg ra ted Manufac tu r ingERP ~ En te rp ri se Re sou rc e P la nni ngCRM ~ Cust ome r Re la ti on sh ip Managemen tSCM ~Supply Chain M anagem entPLM - P roduc t L if ec yc le Managemen tEAI - En te rp ric e Ap plic at io n I nte gr atio nCAQ - Compute r A id ed Qu ali ty A ss ur an ceDNC - D ir ec t Numer ic C on tr olCAPP - Compute r A id ed P ro ce ss P la nn in gCAA - Comput er A id ed A ss emb ly

1) CNC - pojam i p r imjena (15 bodova)CNC ~ Compu te r Numer ic ally C o nt ro Je d ~ k omp ju te rs ko numericko upravljanje. Nurnericki uprav lj an i sust av i koriste se zaobav lj an je a kt ivnos ti n a sljedecim podrucjima:

obradivanje (npr . tokarenje, busenje, b ru se n] e, g lo d an je , b la nj an je , d ubl je nj e, r ovas en ]e , rezanje, savijanje , e rodiranje ,kovan je , p resan je) , preradivan je (npr . kuhan je, de st il ir anje, spal ji van je , po lime ri zi ran je ) , man ipu li ra nj e ( np r. l ak ir an je , p ra nj e, o zi ca va ni e, z avar iv an je , mon ti ra nj e, d oda va nj e, p ri hv ac an je , p ri dr za va nj e, g la ca nj e,rnijesanj e),@ ispitivanje.S o bz ir or n n a n ac in p os lu Zi va nja u pr av lja ek ih j ed in ic a p ro gr am ima te n ac in z ad av an ja p ar ame ta ra i u pr av lj ac ki h in str uk ci ja ,r az li ku jemo s lj ed ec e v rs te numer ic kog up ra v lj an ja : k la sic no n ume ric ko u pr av lja nje ( en g. Numer ic al C on tr ol _ " NC ), k ompju to rsk o n um eric ko u prav lja nje (en gl. C ompu ter N umeric al C on tro l ~ CNC), n ep os re dn o n ume ric ko u pr av lj an je ( en gl. D ir ec t Numer ic al C on tr ol , DNC ).Up ra vl ja ck e je di nic e s us ta va k omp ju to rs ko g n ume ri ck og u pr av lj an ja eNC s u e le kt ro nn ic ka r ac un ala k oj a s e te rn elje n a u po tr eb im ik ro pro ceso ra, O v a ra cu nala rad e u stv arn om v reme nu , u z u sp ore dn i v rem en sk i tije k p oje din ih p oslo va u p ro ceso ru ik on ku re ntn o k or ist en je o sta lih r es ur sa , P ro gr am i s e n ume ric ko g u pr av lja nj a p oh ra nj uju u memor iji r ac un ala , o dn os nou pra vlja ck e je din ice . U la zn aje din ic a z a p oc em i u no s p ro gramaje c ita lo v rp ca ili d isk etn ajed in ica . U su stav im a CNC jed naup ra vl ja ck a j ed in ic a up ra vl ja j edni rn s tr oj er n. Su st av i CNC omoguca va ju veeu f le ks ib il no st j er j e v is e f unk ci ja up ra vl ja ck eje din ic e u vje to va no p ro gramim a, Z bo g to ga se o vi su sta vi c esto n aziv aju m ek o o zice nim su stav im a. U prav lja nje iz vrsn imclanovima iii d je la tn ic ima s tr oj ev a moze b it ip o tp uno d ig it al no iiihibridno.2 ) N aC in i ok olno sti za prirnjenu statlstiekih m etod a kon tro lek valitete (20 b od ov a) --'1- opisano u stavci 12

3) Metode odrzavanja ( 20 b od ov a) -+ o pisa no u sta vc i 134) Kombin ira ni o blik rasporeda o pr eme - la yo ut (10 bodova)Kornbinac i ja J i !! !jEkQgj grupnoJ?;rasp~~~~~ereU1e, odredeni niz operacija po jednom rasporedu pa onda odredeni niz oper~c ij a podrugom rasporedu - najrasiraniji raspored jer se slozeni proizvodi ne m ogu proizvesti sarno prerna jednom rasporedi. C esti sur as po re di s tr oj ev a po s is temu t ro kut a.5) JlT (15 bodova)U J IT su sta vim a se u p otp un osti sin kro niz ira c je lo ku pn a p ro iz vo dn ja i p otro sn ja o dre de nih p re dm eta ra da, D ob av lja ci rn ora jub id lo cira ni n a to lera ntn oj u da lje no sti o d p ro iz vo dn ih p og on a i s n jim a mo ra b iti u go vo re n o dg ov araju Ci su sta v n ab av ljan ja . D a b ise po stig la p ro izv od nja b ez sk la dista , v reme nsk i d ob ra p la niran o zn ac i d a sv ak i p ro ce s tre ba o psk rb iti p ra vim e lern en tim a, up rav oj k olic in i i u to cn om v rem en u. J IT p ro iz vo dn ju moz emo o zn aciti k ao p ro izv od nju n a z ah tje v, tj. p ro iz vo dn ju u d ne vn imserijarna ili p ro iz vo dn ju p rema d ne vn om p ro gr amu . Krajnji c ilj je e lim in ir an je s kla dis ta i zaliha ma te ri ja la , t j. b it ni h s as ta vn ihd i je lova p roizvoda.Z a re aliza ciju o vo g su stav a p otreb no je isp un iti p retp osta vk e: o sig ura ti isp oru ku p re dm eta ra da sa rn o o dre de ne k va lite te (b ezgreske), u sk la di ti k ap ac it et e u c ij eJ or n p ro iz vodno rn l an eu , f orm i ra ti autonomne r ad ne g ru pe , p ro iz vo di ti u ma lim s er ijama,o sig ur ati o ptima ln i p ro to k ma te rija la n ab av om od p ro stomo b liz ih d ob av lja ca iod m anjeg b ro ja do bavljaca. U JIT sustavu uo psk rb ljiv an je se u klju cu je n iz rn alih p od uz ec a k oja su fle ksib iln a, n em aju p ro blema s p rip rem om ra da i o bicn o im n e tre bamno go v rem en a z a p rip remu n ov e p ra iz vo dn je. U ob ica je ne ili k la sicn e p retp ostav ke rac io na ln og p oslo va nja p ola ze o d to ga d a sep ov oljn ije na ba vn e c ije ne mogu p os ti ci n ab av om od v is e d ob av lja ca , v ec a p ro iz vo cin os t i ek on om ic no st p ro iz vo dn jo rn v ec ihs er ij a, bo lj a op sk rb lj eno st s v is im zal ih ama i s1 .Ob lici J IT su sta va:

71l~kron~ proizvodnj a - na svakom stupnju treba uskladiti proces rada s ostalim stupnjevima ukljucujuci i isporuke" ,_ " p r ed rn eta r ad a ta ko d a, t eo re ts ki, u p ro iz vo dn ji n er na s kla dis ta i zaliha, Ako se d ne vn i p ro izv od ni p ro gram i fo rm ira ju p remaz ah tj ev ima kupa ea , o nda val ja o rg an iz ir at i in ed usk la dis ta je r p ro da ja n e mo ze to cn o p ro gn oz ir at i p ot ra in ju p oje di nihvarijanti proizvoda, U slu ca ju k ad a se d ne vn i p ro gram i fo rm ira ju p rem a g od isn je m iii p olu go disn jem p ro grarn u p ro izv od nje ,o nd a je mo gu ce s ve p ro ce se s in kr on iz ir ati p a n is u p otr eb na me du sk la dis ta .