Embed Size (px)
Citation preview
Hrvatsko biološko društvo
SOCIETAS BIOLOGORUM CROATICA Croatian Biological Society
12. HRVATSKI BIOLOŠKI KONGRES s međunarodnim sudjelovanjem
12th CROATIAN BIOLOGICAL CONGRESS
with International Participation
Sveti Martin na Muri, 18. – 23. IX 2015.
ZBORNIK SAŽETAKA
BOOK OF ABSTRACTS
Hrvatsko biološko društvo
SOCIETAS BIOLOGORUM CROATICA Croatian Biological Society
12. HRVATSKI BIOLOŠKI KONGRES s međunarodnim sudjelovanjem
18. – 23. rujna 2015. Sveti Martin na Muri, Hrvatska
12th CROATIAN BIOLOGICAL CONGRESS
With International Participation 18th – 23rd September 2015 Sveti Martin na Muri, Croatia
ZBORNIK SAŽETAKA
BOOK OF ABSTRACTS
Zagreb, 2015.
ii
ZBORNIK SAŽETAKA 12. HRVATSKOG BIOLOŠKOG KONGRESA BOOK OF ABSTRACTS OF THE 12th CROATIAN BIOLOGICAL CONGRESS Urednici / Editors Göran Klobučar Nevenka Kopjar Marija Gligora Udovič Žaklin Lukša Dušan Jelić Odgovorni tehnički urednici / Technical Editors in Chief Göran Klobučar Nevenka Kopjar Hrvatsko biološko društvo Croatian Biological Society Zagreb, 2015. ISSN 1848‐5553 Ključni naslov: Zbornik sažetaka (Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem) Skraćeni ključni naslov: Zb. sažet. (Hrvat. biol. kongr. međunar. sudjel.)
iii
Organizator kongresa i izdavač zbornika / Organiser of the Congress and Publisher of the Book of Abstracts Hrvatsko biološko društvo Croatian Biological Society Rooseveltov trg 6, HR‐10000 Zagreb, Hrvatska Tel: +385 (0)1 4877733; Fax: +385 (0)1 4826260 e‐mail: info@hbd‐sbc.hr URL: www.hbd‐sbc.hr Organizacijski i programski odbor / Organising and Program Committee:
Göran Klobučar (Predsjednik / President), Višnja Besendorfer (Dopredsjednica / Vicepresident), Marija Gligora Udovič (Tajnica / Secretary), Anamaria Štambuk (Blagajnica / Treasurer), Biljana Balen, Nataša Bauer, Sunčica Bosak, Domagoj Đikić, Mirna Ćurković Perica, Damjan Franjević, Bojan Hamer, Nenad Jasprica, Petra Korać, Petar Kružić, Mladen Kučinić, Bojan Lazar, Žaklin Lukša, Nenad Malenica, Marko Miliša, Božena Mitić, Anđelka Plenković‐Moraj, Ana Previšić, Sandra Radić Brkanac, Dijana Škorić Znanstveni odbor / Scientific Committee:
Nevenka Kopjar (Predsjednica / President), Dunja Leljak‐Levanić (Dopredsjednica / Vice President), Andreja Ambriović‐Ristov, Renato Batel, Vesna Benković, Branimir K. Hackenberger, Krunoslav Brčić‐Kostić, Vera Cesar, Marko Ćaleta, Helena Ćetković, Zdravko Dolenec, Jakov Dulčić, Jerka Dumić, Hrvoje Fulgosi, Sanja Gottstein, Bojan Hamer, Dubravka Hranilović, Jasna Hrenović, Stipan Jonjić, Mladen Kerovec, Marcelo Kovačić, Valter Kožul, Stjepan Krčmar, Marijana Krsnik‐Rasol, Gordana Lacković‐Venturin, Gordan Lauc, Bojan Lazar, Zlatko Liber, Žaklin Lukša, Zrinka Ljubešić, Renata Matoničkin Kepčija, Melita Mihaljević, Milorad Mrakovčić, Toni Nikolić, Nadica Oršolić, Mirjana Pavlica, Miroslav Plohl, Martina Podnar Lešić, Jasna Puizina, Ines Radanović, Mary Sopta, Zdenko Tkalčec, Zoran Tadić, Nikola Tvrtković, Đurđica Ugarković, Željka Vidaković‐Cifrek, Damir Viličić, Kristian Vlahoviček, Nedo Vrgoč, Davor Zahradka, Irina Zupan
12. HBK 167 12th CBC
Samobor i OŠ Ivane Brlić‐Mažuranić Virovitica, čime se ispituje motiviranost učenika i njihovo zadovoljstvo ovakvim načinom rada. Učenici OŠ Bogumila Tonija Samobor su tijekom obrade nastavnih sadržaja vezanih uz more koristili zbirku morskih organizama i edukacijsku knjižicu "More je živo" Društva za ekološka istraživanja Paks s popratnim video materijalima dok su učenici OŠ Ivane Brlić‐Mažuranić Virovitica koristili samo zbirku morskih organizama.Vrijednost primjene igre u nastavi prirode je u tome što se kod učenika, razvija osjećaj zadovoljstva usvojenim znanjem uz pozitivan natjecateljski duh kojim se potiče usmena komunikacija, tolerancija, uči slušati i jača samopuzdanje učenika. Na ovaj način učenici brže i lakše usvajaju sadržaje i uče se timskom radu. Ključne riječi: ponavljanje, igra, osnovna škola, životne zajednice mora THE PLAY IN REPEATING THE EDUCATIONAL CONTENTS ABOUT MARINE LIFE J. Razlog‐Grlica1, N. Kletečki2, M. Novosel3 1'Ivana Brlić‐Mažuranić' Primary school, Virovitica, Croatia (jasna.razlog‐[email protected]‐com.hr) 2'Bogumil Toni' Primary school, Samobor, Croatia 3Faculty of Science, Biological Department, Zagreb, Croatia In primary schools topics about marine life are elaborated in the 6th grade nature education, in the educational unit "Marine and freshwater life communities". It is difficult for teachers to achieve maximum pupils' concentration and activity while repeating the contents of this topic, especially if the class is done in a way of classical knowledge testing. It is for this reason that the play is introduced into the learning process. The goal is to improve the educational process and to establish a more active participation of pupils in acquiring the educational contents related to marine habitats in the 6th grade. In repeating of these contents, games of association, crosswords, dice and rebus are introduced into the learning process. Results of a poll taken among 30 pupils of the 6th grade from the 'Bogumil Toni' Primary school in Samobor and 30 pupils of the 6th grade from the 'Ivana Brlić‐Mažuranić' Primary school in Virovitica are compared, examining their motivation and their satisfaction with this way of learning. Pupils from the 'Bogumil Toni' Primary school in Samobor in their classes about marine life also used a collection of sea organisms and an educational booklet "The sea is alive" published by the Society for ecological research Paks with accompanying video material, while pupils from the 'Ivana Brlić‐Mažuranić' Primary school in Virovitica used only a collection of sea organisms. The value of play in teaching nature contents lies in the fact that pupils develop a capability of oral communication and tolerance, learn to listen, strengthen their self‐confidence, develop a sense of satisfaction with the acquired knowledge and encourage their competitive skills. In this way pupils learn faster and more easily acquire educational contents, as well as learn how to work in team. Keywords: repeating, play, primary school, marine life P‐27 EKOLOŠKE TEME U UDŽBENICIMA REPUBLIKE HRVATSKE I SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE Š. Romštajn‐Burchards, I. Bogut, Ž. Popović Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek ([email protected])
12. HBK 168 12th CBC
Europska obrazovna politika usmjerena na razvoj kompetencija učenika naglašava važnost integracije ekoloških kompetencija u nacionalne okvirne kurikule. Kompetencije učenika za područje ekologije obuhvaćaju poznavanje svijeta prirode, zakonitosti održivog razvoja, kritičko poimanje znanosti i tehnologije po pitanju etike, sigurnosti i zaštite okoliša i dr. U radu su analizirani sadržaji Nacionalnih obrazovnih kurikula (NOK i NRW), npr. kompetencije učenika nižih razreda osnovne škole u svezi ekološkog odgoja, te udžbenici Prirode i društva s ciljem usporedbe zastupljenost ekoloških tema u njima u Republici Hrvatskoj i u Saveznoj Republici Njemačkoj, pokrajini Nordrhein‐Westfallen. Može se zaključiti kako su u oba kurikula vrlo dobro zastupljene kompetencije učenika koje odražavaju ekološku pismenost. Rezultati kvantitativne analize govore da se u hrvatskim udžbenicima iz prirode i društva 1.‐ 4. razreda nalazi najviše šest ekoloških tema, a u njemačkim njih dvadeset. Utvrđene su i raspravljane razlike u pristupu pojedinim temama. Pretpostavlja se kako je holistički pristup ekološkoj tematici u Nacionalnom kurikulu Njemačke i njihovim udžbenicima jednim dijelom posljedica okolišne politike Europske Unije koja promiče ekološki standard temeljen na akcijskim programima. Uspjeh se ekološkog odgoja najbolje mjeri ponašanjem čovjeka pa je zato važno osigurati uvjete u kojima učenici svakodnevno mogu razvijati svoje ekološke kompetencije doprinoseći tako što boljoj sutrašnjici. Ključne riječi: Nacionalni obrazovni kurikul, Hrvatska i Njemačka, udžbenici, okoliš, priroda i društvo ENVIRONMENTAL ISSUES IN TEXTBOOKS OF CROATIAN AND FEDERAL REPUBLIC OF GERMANY Š. Romštajn‐Burchards, I. Bogut, Ž. Popović Faculty of Education, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek ([email protected]) European educational policy focused on developing competencies of students emphasizes the importance of integration of environmental competencies in national framework curricula. Competences of students in the field of environmental issues include understanding world of nature, the principles of sustainable development, a critical understanding of science and technology in terms of ethics, safety and environmental protection etc. The paper analyzes contents of the national educational curricula (NOK and NRW), e.g.: competences of lower grade primary school students on environmental issues, and analyzes textbooks for Nature and Society in Croatia and Germany (Nordrhein‐Westfalen province) in order to compare presence of environmental topics in them. It can be concluded that in both curricula pupils’ competencies reflecting environmental literacy are very well represented. Results of quantitative analysis show that the Croatian Nature and Society textbooks 1st‐4th grade is up to six environmental topics, contrary to twenty in German textbooks. Some observed differences in the approach to particular topics were discussed as well. We assume that a holistic approach to environmental issues in the National Curriculum of Germany and their textbooks, are partly a consequence of the environmental policy of the EU which promotes standards based on action programs. It is important to provide conditions in which pupils can develop their daily environmental abilities. Keywords: National education curriculum, Croatia and Germany, textbooks, environment, nature and society P‐28 UČENIČKO POZNAVANJE ŽIVOTINJA HRVATSKE M. Srkoč1, I. Štefančić1, R. Halapir Franković2
Ž ć
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Cara Hadrijana 10d, 31000 Osijek ([email protected])
Literatura
Domazet, M. (2009). Društvena očekivanja i prirodo - znanstveno kompetentni učenici, Sociologija i prostor, 47(2009) 184 (2): 165-185.
Jukić, R. (2011). Ekološko pitanje kao odgojno - obrazovna potreba, Soc. ekol., Zagreb, Vol.20, No. 3.: 267-286.
Marić, I. (2012). Zastupljenost ekoloških tema u udžbenicima Prirode i društva u Republici Hrvatskoj (Diplomski rad, Sveučilište Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet). Osijek: Učiteljski fakultet.
Romštajn - Burchards, Š. (2013). Usporedba zastupljenosti ekoloških tema u aktualnim udžbenicima Republike Hrvatske i Savezne
Republike Njemačke (Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet). Osijek: Učiteljski fakultet.
http://www.standardsicherung.schulministerium.nrw.de/lehrplaene/lehrplaenegs/sachunterricht/lehrplan.sachunterricht/kompetenzen/
RAZRED REPUBLIKA HRVATSKA SR NJEMAČKA
1.
ČUVAMO NAŠ OKOLIŠ
Odgovoriti na pitanja kako ti možeš
pridonijeti očuvanju okoliša te zašto
treba razvrstavati otpad.
ZAMORČIĆ
Odgovoriti na pitanje što pripada u kavez te smiju li se životinje
držati u kavezu.
2.
ZAŠTITA I ČUVANJE PRIRODE
Pratiti i bilježiti tijekom tri dana
količinu nastaloga otpada u svojoj
kući. Zajednički izraditi spremnike
za otpad od kartonskih kutija u
svom razredu. Obići okoliš svoga
mjesta i izraditi program njegove
zaštite te izložiti svoj program pred
učenicima.
MI KORISTIMO VJETAR
Na temelju slika zaključiti koji su načini iskorištavanja vjetra. Spojiti
prste na ruci i držati ih na vjetru te zaključiti iz kojeg smjera dolazi
vjetar. Izraditi vjetrokaz.
KAMO S OTPADOM?
Odgovoriti na pitanja kako se otpad razvrstava, koje spremnike za
otpad koristite. S obzirom na sliku iz udžbenika, bojanjem različitog
otpada odgovoriti na pitanje u koje spremnike pripada određena
vrsta otpada. Odgovoriti na pitanje o prekomjernom pakiranju
namirnica.
PONOVIMO...
Odgovoriti na pitanja o korištenju vjetra, razvrstavanju i odvozu
otpada.
2.
ONEČIŠĆENJE I ZAŠTITA VODA
S obzirom na grafički prikaz
potrošnje vode zaključiti kolika je
prosječna dnevna potrošnja vode
po članu kućanstva. Odgovoriti na
pitanje koliko pitke vode ima na
Zemlji, tko onečišćuje vodu te koja
je vrsta onečišćenja vode
najopasnija.
JEDAN DAN BEZ VODE
Na temelju slike odgovoriti na pitanje za koje se sve svrhe koristi
voda.
VODA JE BESPLATNA
Uočiti na temelju slike razliku u količini korištenja vode u Africi i
Europi te s obzirom na sliku odgovoriti na pitanja gdje se i kako
može štediti voda.
3.
ZAŠTITA I ČUVANJE OKOLIŠA
Odgovoriti na pitanja što je otpad,
što sve čini opasni otpad te što su
sanitarne deponije.
IZGRADITI VODENIČNO KOLO
Samostalno uz pomoć drvenih letvica izgraditi vodenično kolo,
opisivati važne korake u njegovoj izgradnji, odgovoriti na pitanje koji
još strojevi čovjeku olakšavaju rad i za što se sve koriste.
3.
MIJEŠATI I FILTRIRATI VODU
Pomiješati različite tvari s vodom te u tablici naznačiti otapaju li se
one u vodi, plivaju li na površini vode ili su se u njoj nataložile.
Promisliti o mogućnostima filtriranja tih tvari iz vode te isprobati taj
postupak. Izgraditi svoj pročišćivač vode. Istražiti pomoću kojega se
materijala najbolje može pročistiti vodu. Nacrtati svoj pročišćivač
vode te opisati pomoću kojega se materijala najbolje odstranjuje
koja vrsta nečistoće.
ZEMLJA IMA ATMOSFERU
Plitki tanjur ispuniti vodom te na jednu čašu nalijepiti izbaždarenu
vrpcu s pet jednakih dijelova. Potom staviti lučicu na tanjur s vodom
i upaliti je. Izbaždarenom čašom pokriti upaljenu lučicu na tanjuru i
promatrati što se događa. Pretpostaviti što će se u pokusu dogoditi i
to zapisati. Promatrati i zapisati što se u pokusu događa te objasniti
zašto se upravo to dogodilo. Odgovoriti na pitanje koliko kisika ima
u baždarenoj čaši. Informirati se i reći vlastite spoznaje o
posljedicama klimatskih promjena. Odgovoriti na pitanje gdje si se o
tome informirao.
VJETAR IMA SNAGU
Promisliti s obzirom na prikazane materijale na slici kako možeš
sam izgraditi vjetrenjaču, onda nacrtati i napisati upute za njezinu
gradnju te ju izgraditi.
PRIRODA I JA
Istraži prirodu svim svojim osjetilima. Nadopuni crtežima zašto ti je
priroda važna. Na temelju slika odgovori i zapiši koje značenje
priroda ima za djecu i za tebe. Zamisliti dolazak izvanzemaljaca koji
ne poznaju prirodu te im izložiti što je priroda. Zalijepiti sličice na
odgovarajuće mjesto, pri čemu treba razlikovati one koje se odnose
na zaštitu prirode od onih koje prikazuju onečišćenje okoliša.
Napraviti razredni projekt za zaštitu prirode. Odgovoriti na pitanje od
čega želite zaštititi prirodu i kako možete čuvati okoliš.
Usporedbom zastupljenosti ekoloških tema u udžbenicima Prirode i društva u
Republici Hrvatskoj i SR Njemačkoj (pokrajini Nordrhein - Westfallen), a na
temelju njihove kvantitativne i kvalitativne analize, dolazi se do spoznaje o
omjeru zastupljenosti broja ekoloških tema, koji sa 6 : 20 tema uvjerljivo idu u
prilog njemačkim udžbenicima. Kvaliteta obrade ekoloških tema također je
daleko bolja u njemačkim udžbenicima Prirode i društva.
Holistički pristup ekološkoj tematici u Nacionalnom kurikulu SR Njemačke i
njihovim udžbenicima, koji se odnosi na sadržaje i kompetenciju učenika,
jednim je dijelom posljedica okolišne politike Europske Unije koja promiče i
zahtijeva ekološki standard temeljen na akcijskim programima koji donose
uvijek nove ekološke imperative.
Obrazovna politika Republike Hrvatske treba zauzeti smjer prema usklađivanju
sadržaja u udžbenicima sa zahtjevima Nacionalnog obrazovnog kurikula
usmjerenog na razvoj ekoloških kompetencija koje podrazumijevaju: „pokazati
dozu osobne odgovornosti za održivo međudjelovanje s okolinom,
demonstrirati osviještenost o ekološkim posljedicama pojedinih djelovanja te
spremnost za djelovanje u svrhu očuvanja prirodnih resursa“ (Domazet, 2009:
181. prema Recommendation of the European Parlament and of the Council of
18 December 2006 on Key Competences for Lifelong Learning 2006/962/EC).
Suvremeno europsko obrazovanje, usmjeravajući pozornost na subjekte
odgojno – obrazovnoga procesa, naglašava nezamjenjivu ulogu učitelja koji je
svojom stručnom osposobljenošću, praćenjem aktualnih znanstvenih
zbivanja, uvažavanjem ekoloških standarda te svojim primjerom ljubavi prema
prirodi, važan čimbenik ekološkog odgoja budućih naraštaja.
Istraživanje o zastupljenosti ekoloških tema u udžbenicima kao temeljnim izvorima znanja provedeno je metodom analize sadržaja udžbenika Prirode i
društva od 1. do 4. razreda osnovne škole u Republici Hrvatskoj i u Saveznoj Republici Njemačkoj (pokrajini Nordrhein – Westfallen), a potaknuto je
važnošću ekološkog odgoja i obrazovanja novih naraštaja (Romštajn - Burchards, 2013).
Sve više suvremenih znanstvenika smatra kako je jedini način rješavanja nagomilanih ekoloških problema obnova ekološki održivoga društva, odnosno
razvoj znanja, svijesti, vrijednosti, novih humanih odnosa među ljudima, jednom rječju ekološki odgoj i obrazovanje (Jukić, 2011: 271. prema Goldsmith,
1988). Istražujući nastavne teme u udžbenicima Prirode i društva, navedene su također i predviđene aktivnosti učenika uz svaku pojedinu ekološku temu.
Napravljena je usporedba kvalitativne i kvantitativne zastupljenosti ekoloških tema u udžbenicima Prirode i društva od 1. do 4. razreda osnovne škole u
Republici Hrvatskoj iz vremena uoči članstva u Europskoj Uniji, s onima u Saveznoj Republici Njemačkoj kao dugogodišnjoj članici Europske Unije i
europske obrazovne politike.
Prikaz ekoloških tema u udžbenicima Prirode i društva u Republici
Hrvatskoj i Saveznoj Republici Njemačkoj
(pokrajini Nordrhein–Westfallen) s pratećim aktivnostima učenika
RAZRED REPUBLIKA HRVATSKA SR NJEMAČKA
ČOVJEK I OKOLIŠ
Odgovoriti na pitanje što je
smeće, a što otpad, kako
možeš pripomoći smanjenju
onečišćenja te koja su
obilježja novog načina života.
ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠTA SVE NAS SE TIČE
Istražiti razredne projekte za zaštitu prirode i okoliša te procijeniti najbolje od
njih. Dati vlastite prijedloge i ideje kako najbolje zaštititi prirodu i okoliš.
OD VODE DO PITKE VODE
Prepoznati znakove za pitku i nepitku vodu. Odgovoriti na pitanja odakle dolazi
voda koju pijemo. Informirati se kakva mora biti voda da bi se mogla piti.
Eksperimentirati u tri koraka filtriranje onečišćene vode pomoću pijeska i
kamenčića te izreći svoja opažanja.
PITKA VODA PROLAZI PUT
Istraži kako se voda koju pijemo raspoređuje s obzirom na oblik cijevi kroz koje
prolazi te nadopuni slike svojim crtežima. Istraži pomoću crteža na slici kako se
voda prelijeva iz jedne čaše u drugu bez tvoga djelovanja. Odgovori na pitanje
koje sve putove prolazi voda koju pijemo.
PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
Zalijepiti slike s obzirom na mehanički, biološki i kemijski dio sustava za
pročišćavanje otpadnih voda.
4.
ODAKLE DOLAZI ELEKTRIČNA ENERGIJA?
S obzirom na pročitani tekst i slike, napisati o kojoj vrsti elektrane je riječ.
Odgovoriti na pitanja koje vrste elektrana koriste obnovljive izvore energije i
koja fosilna goriva. Napisati koji su to obnovljivi izvori energije te navesti fosilna
goriva. Dati primjere i ideje kako kod kuće i u školi štediti energiju.
SAMOSTALNO PROIZVESTI ELEKTRIČNU ENERGIJU
Koristeći obnovljive i neobnovljive izvore energije, prema zadanim uputama iz
udžbenika proizvesti električnu energiju na dva načina opisana u udžbeniku.
ISTRAŽI...NAČINI
Istražiti koliki je trenutno udio solarne energije i energije dobivene iz vjetra u SR
Njemačkoj. Izgraditi kuću od kartonske kutije za cipele koja energiju za svoje
osvjetljenje dobiva pomoću solarnih ćelija.
12th Croatian Biological Congress
with international participation
LifeClass Terme Sveti Martin
September 18 - 23, 2015
