148
1 Tablice (engl. Table) © S. Šutalo i D.Grundler, 2009.

Tablice (engl. Table · 2015. 10. 30. · Dopis (engl. Memo) skupine alfanumeričkih znakova dulje od 255 znakova Broj (engl. Number) brojevi, cijeli ili decimalni Datum/vrijeme (engl

  • Upload
    others

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 1

    Tablice (engl. Table)

    © S. Šutalo i D.Grundler, 2009.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 2

    Tablica

    Tablica je temeljni objekt baze podataka.

    Srodni se podaci pohranjuju u polja (stupce tablice).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 3

    Nova tablica

    Novu je tablicu moguće stvoriti na nekoliko načina.

    Tablicu se moţe stvoriti, npr.:

    a) u prikazu podatkovnog lista unosom podataka,

    b) u prikazu dizajna.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 4

    Stvaranje tablice unosom podataka

    Za stvaranje tablice u prikazu podatkovnog lista

    unosom podataka potrebno je birati:

    kartica Stvori,

    grupa Tablice,

    naredbeni gumb Tablica.

    1

    3

    2

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 5

    Stvaranje tablice unosom podataka

    Nova se tablica otvara u prikazu podatkovnog lista.

    Polja se dodaju unošenjem podataka u stupac Dodaj

    novo polje.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 6

    Primarni ključ

    Svaka tablica u bazi podataka treba imati polje

    primarni ključ čiji će sadrţaj jedinstveno obiljeţiti

    svaki od zapisa u tablici.

    Pri stvaranju nove tablice u prikazu podatkovne

    tablice, Access automatski stvara polje primarni ključ

    i dodjeljuje mu naziv "ID“.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 7

    Umjetni primarni ključ

    Polje ID sluţi kao umjetni primarni ključ.

    Koristi se u situacijama kada sadrţaj niti jednog polja

    ne odgovara značajkama primarnog ključa.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 8

    Umjetni primarni ključ

    Sadrţaj polja koje je umjetni primarni ključ stvara

    program.

    Program stvara jedinstveni rastući (slijedni) ili

    jedinstveni nasumični (slučajni) broj koji se pridruţuje

    svakom zapisu.

    Automatsko stvaranje primarnog ključa se moţe

    uključiti i odabirom vrste podataka Samonumerirenje

    (engl. AutoNumber).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 9

    Tablica

    Za svako novo polje koje se ţeli dodati, treba:

    zadati naziv (engl. Field Name)

    odrediti vrstu podataka (engl. Data Type)

    koji će se u njega pohranjivati.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 10

    Stvaranje tablice unosom podataka

    Da bi se zadao naziv polja, treba dvokliknuti na

    zaglavlje tog polja, a zatim upisati ţeljeni naziv.

    Pri unosu podataka u novi stupac, program podatke

    prepoznaje po vrsti pa tako i odreĎuje vrstu podataka

    za svako od polja.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 11

    Tablica – spremanje

    Gotovu tablicu treba spremiti.

    Za spremanje treba birati:

    gumb MS Office,

    Spremi kao/Spremi objekt kao.

    1

    2

    3

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 12

    Tablica – unos podataka

    Vjeţba 6a.

    Otvoriti bazu podataka naziva vlastitog prezimena.

    Stvoriti novu tablicu.

    Nazivi polja:

    Tekst, Broj, Datum.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 13

    Tablica – unos podataka

    Vjeţba 6b.

    U zadana polja unijeti ove podatke:

    Tekst: baza podataka

    Broj: 345,765

    Datum: 25.6.2008

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 14

    Tablica – spremanje

    Vjeţba 6c.

    Tablicu spremiti. Naziv neka bude:

    Probna tablica.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 15

    Vrste podataka

    Sada bi valjalo provjeriti da li doista program pri

    unosu podataka, podatke prepoznavanje po vrsti, pa

    tako i odreĎuje vrstu podataka za svako od polja.

    Provjeriti je moguće odabirom:

    kartica: Podatkovni list,

    grupa: Vrsta podataka i oblikovanje,

    Vrsta podataka.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 16

    Vrste podataka

    Klikom miša na svako polje vidljivo je da je program

    doista prepoznao vrste unesenih podataka

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 17

    Tablica – vrste podataka

    Vjeţba 6d.

    Provjeriti vrste podataka u definiranim poljima.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 18

    Vrste podataka

    Tekst

    (engl. Text)

    skupine alfanumeričkih znakova duljne

    do 255 znakova

    Dopis

    (engl. Memo)

    skupine alfanumeričkih znakova dulje

    od 255 znakova

    Broj

    (engl. Number) brojevi, cijeli ili decimalni

    Datum/vrijeme

    (engl. Date/Time)

    datum ili vrijeme

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 19

    Vrste podataka

    Valuta

    (engl. Currency)

    valutni prikaz, postotak,

    eksponencijalni prikaz i td.

    Samonumeriranje

    (engl. AutoNumber)

    za automatsku dodjelu rastućeg

    (slijednog) ili slučajnog broja

    Da/ne

    (engl. Yes/No)

    za podatke binarnog tipa (da/ne)

    Ostali OLE objekti, hiperveze, privici

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 20

    Prikaz dizajna

    Da program pri unosu podataka doista podatke

    prepoznaje po vrsti, moguće je vidjeti i promjenom

    prikaza podatkovnog lista u prikaz dizajna.

    Prikaz dizajna pruţa dobar nadzor nad zadavanjem

    pojedinih svojstava polja.

    Kada se nova tablica stvara u ovome prikazu, polja se

    tablice definiraju prije unosa podataka.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 21

    Promjena prikaza tablice

    Prikaz je moguće promijeniti na više načina, a jedan

    od njih je npr.:

    kartica Polazno,

    Prikaz,

    Prikaz dizajna,

    ili

    odgovarajućim gumbom na traci stanja.

    1

    2

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 22

    Prikaz dizajna

    Vjeţba 6e.

    Promijeniti prikaz podatkovnog lista u prikaz dizajna.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 23

    Vrste podataka

    I u prikazu dizajna je vidljivo da je program doista

    prepoznao vrste unesenih podataka.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 24

    Prikaz dizajna

    Prozor prikaza dizajna podijeljen je u dva dijela:

    1

    2

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 25

    Stvaranje tablice – gornji dio

    U gornjem je dijelu prozora prikaz u obliku tablice sa

    tri stupca koji imaju stalne nazive i namjenu.

    Redci su namijenjeni za definiranje polja nove tablice.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 26

    Naziv polja

    Naziv polja se upisuje u prvi

    stupac.

    Moţe biti duljine do 64 znaka

    (uključujući i praznine).

    Taj se naziv polja u prikazu

    podatkovnog lista prikazuje

    kao zaglavlje stupca.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 27

    Opis polja

    Treći stupac Opis je

    predviĎen za unos

    opisa namjene polja.

    Ovaj stupac ne mora

    biti popunjen i sluţi

    samo kao pomoć osobi

    koja izraĎuje tablicu.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 28

    Vrsta podataka

    Stupac Vrsta podataka

    sluţi za zadavanje vrste

    podataka koji će se unositi

    u odabrano polje.

    Vrsta podataka se odabire

    iz padajućeg popisa.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 29

    Stvaranje tablice – donji dio

    U donjem dijelu prozora mogu se odrediti svojstva

    polja.

    Izgled donjeg dijela prozora ovisi o odabranoj vrsti

    podataka.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 30

    Svojstva polja - Tekst

    Ovako izgleda donji

    dio prozora ako je

    polje predviĎeno za

    unos podataka vrste

    Tekst.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 31

    Svojstva polja – Veličina polja

    Npr. svojstvo Veličina

    polja omogućava

    zadavanje veličine

    (najveći broj znakova koji

    se moţe unijeti u to polje)

    tekstualnih podataka.

    Najveća duljina je 255

    znakova.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 32

    Stvaranje tablice u prikazu dizajna

    Novu tablicu je moguće stvoriti i u prikazu dizajna.

    Kada se nova tablica stvara u ovome prikazu, polja se

    tablice definiraju prije unosa podataka.

    U ovome prikazu polja se mogu umetati, ureĎivati i

    uklanjati.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 33

    Stvaranje tablice u prikazu dizajna

    Da bi se nova tablica stvorila u prikazu dizajna,

    potrebno je birati:

    kartica Stvori,

    grupa Tablice,

    naredbeni gumb

    Dizajn tablice,

    definirati polja.

    1

    2

    3

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 34

    Druga tablica

    Vjeţba 7a.

    Izraditi tablicu s podacima o razrednim odjelima

    (naziv razrednog odjela, razrednik, broj učenika i

    broj sobe) u prikazu dizajna.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 35

    Druga tablica

    Prvo polje:

    Naziv polja: Razredni odjel

    Vrsta podataka: Tekst

    Svojstva polja/Veličina polja: 5

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 36

    Druga tablica

    Drugo polje:

    Naziv polja: Razrednik - prezime

    Vrsta podataka: Tekst

    Svojstva polja/Veličina polja: 5

    Treće polje:

    Naziv polja: Razrednik - ime

    Vrsta podataka: Tekst

    Svojstva polja/Veličina polja: 15

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 37

    Druga tablica

    Četvrto polje:

    Naziv polja: Soba

    Vrsta podataka: Tekst

    Svojstva polja/Veličina polja: 3

    Peto polje:

    Naziv polja: Broj učenika

    Vrsta podataka: Broj

    Svojstva polja/Veličina polja: Cijeli broj

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 39

    Svojstva polja - Broj

    Ovako izgleda donji

    dio prozora ako je

    polje predviĎeno za

    unos podataka vrste

    Broj.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 40

    Svojstva polja – Veličina polja

    Npr. svojstvo Veličina

    polja omogućava

    zadavanje ţeljene

    veličine i vrste broja.

    Pritiskom na tipku F1

    prikazuje se opis odabrane

    vrste i veličine broja.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 42

    Druga tablica

    Gotova tablica izgleda ovako:

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 43

    Tablica – spremanje

    Gotovu tablicu treba spremiti.

    Potrebno je birati:

    gumb MS Office,

    Spremi kao/Spremi objekt kao.

    1

    2

    3

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 44

    Druga tablica - spremanje

    Vjeţba 7b.

    Tablicu spremiti pod

    nazivom:

    Razredni odjeli.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 45

    Primarni ključ

    Pri spremanju će se prikazati upozorenje!

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 46

    Primarni ključ

    Upozorenje ukazuje na potrebu zadavanja primarnog

    ključa.

    Odabirom ponude Da, Access će automatski stvoriti

    polje umjetnog primarnog ključa.

    Odabirom ponude Ne primarni se ključ ne stvara

    automatski već ga korisnik treba sam definirati.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 47

    Primarni ključ

    Polje primarnog ključa mora:

    jedinstveno identificirati svaki zapis,

    uvijek sadrţavati vrijednost,

    rijetko (najbolje nikada) se mijenjati.

    Stoga, treba promisliti postoji li takvo polje u našoj

    tablici.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 48

    Primarni ključ

    Polje se postavlja za primarni ključ tako da ga se

    označi, a zatim npr. odabere kartica Dizajn, grupa

    Alati, naredbeni gumb Primarni ključ.

    2

    3

    4

    1

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 49

    Druga tablica – primarni ključ

    Vjeţba 7c.

    U primjeru postoji polje koje zadovoljava karakteristike

    primarnog ključa. To je polje Razredni odjel.

    Polje Razredni odjel označiti primarnim ključem.

    Spremiti tablicu.

    Oznaka primarnog

    ključa

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 50

    Promjena prikaza tablice

    Nakon što je tablica stvorena u prikazu dizajna, valja

    je prebaciti u prikaz podatkovnog lista da bi se u nju

    mogli unijeti podaci.

    Promjena prikaza npr.:

    kartica Dizajn,

    Prikaz,

    Prikaz

    podatkovnog lista.

    1 2

    3

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 51

    Prikaz podatkovnog lista

    Nakon što je postavljen prikaz podatkovnog lista,

    nova je tablica spremna za unos podataka.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 52

    Pogreške!

    Već pri unosu drugog zapisa vidljiva je pogreška.

    Dozvoljena veličina polja Razrednik-prezime (5) je

    premala. Ţeljeno prezime nije pohranjeno u potpunosti.

    Zabiljeţeno je samo prvih 5

    znakova polja prezime.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 53

    Pogreške!

    Da bi se pogreška ispravila, treba ponovo postaviti

    prikaz dizajna i veličinu polja povećati na 15 znakova.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 54

    Druga tablica – upis podataka

    Po ponovnom povratku u prikaz podatkovnog lista

    moguće je unijeti i pohraniti ţeljene podatke.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 55

    Pogreške!

    Ako se u polje npr. Broj učenika zabunom unese slovo

    ili bilo koji znak koji ne odgovara vrsti podataka Broj,

    pojavit će se poruka sljedećeg sadrţaja:

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 56

    Promjena širine stupca

    Za promjenu širine stupca, pokazivač valja postaviti

    na desnu granicu zaglavlja tog stupca i uz pritisnutu

    lijevu tipku miša treba povući u ţeljenom smijeru.

    Promjena širine stupca u prikazu podatkovnog lista, ne utječe na

    zadanu veličinu polja u prikazu dizajna.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 58

    Označavanje zapisa i polja

    Zapis ili polje

    jednostavno je

    označiti klikom

    miša na zaglavlje.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 59

    Brisanje zapisa/polja

    Označene zapise ili polja lako je obrisati, npr.:

    označiti zapis ili polje,

    odabrati karticu Polazno, grupa Zapisi, naredba

    Izbriši, a potom Izbriši slog ili stupac.

    1

    2 3 3

    4

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 60

    Promjena redosljeda polja

    Za promjenu redosljeda polja, potrebno je:

    kliknuti na zaglavlje stupca i time ga označiti,

    ponovo kliknuti na taj stupac i uz pritisnutu tipku

    miša stupac odvući na novo mjesto u tablici.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 61

    Promjena redosljeda polja

    Vjeţba 7d.

    Premjestiti polje Broj učenika izmeĎu polja Razredni

    odjel i Razrednik–prezime.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 62

    Promjena redosljeda polja

    Promjena redosljeda polja u prikazu podatkovnog

    lista ne utječe na redosljed polja u prikazu dizajna.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 63

    Promjena redosljeda polja

    U prikazu dizajna poredak polja se mijenja isto kao i u

    prikazu podatkovnog lista:

    označiti zaglavlje retka u kome je definirano

    polje,

    ponovo kliknuti na to polje i uz pritisnutu tipku

    miša odvući ga na novo mjesto.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 64

    Promjena redosljeda polja

    Vjeţba 7e.

    U prikazu dizajna premjestiti polje Soba na posljednje

    mjesto.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 65

    Promjena redosljeda polja

    Promjena redosljeda polja u prikazu dizajna utječe na

    promjenu redosljeda polja u prikazu podatkovnog

    lista.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 66

    Gumbi za navigaciju po zapisima

    Za navigaciju po zapisima mogu se rabiti odgovarajući

    gumbi.

    posljednji

    zapis trenutno aktivni

    zapis

    prvi zapis

    novi zapis (zapis nakon

    posljednjeg postojećeg zapisa)

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 67

    Kazalo

    Kada se neki pojam traţi u knjizi, knjigu se ne lista sve

    dok se taj pojam ne pronaĎe, već se pregledava kazalo

    i tamo se pronalazi podatak o tom na kojoj se stranici

    ţeljeni pojam nalazi.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 68

    Pokazivač

    Podatak o broju stranice

    na kojoj se traţeni pojam

    nalazi moţe se nazvati

    pokazivačem.

    Pretraga knjige je na ovaj

    način znatno ubrzana!

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 69

    Indeksirana polja

    U bazama podataka postoji potreba za što brţim

    pronalaţenjem i razvrstavanjem podataka.

    Stoga se i u baze podataka uvode pokazivači tako

    da se polja po kojima će se vršiti pretraga indeksiraju.

    Prilikom pretrage, pretraţuju se samo podaci

    indeksiranih polja.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 70

    Indeksirana polja

    Indeksirano polje je u stvari popis pokazivača na

    podatke u bazi i moţe ga se usporediti sa kazalom

    koje se nalazi u knjizi.

    Baza podataka se moţe indeksirati prema više polja,

    a zatim pretraţivati odgovarajući indeks prema potrebi.

    Iako se baza podataka moţe pretraţivati i bez indeksa,

    indeksi postupak znatno ubrzavaju, posebice ako je

    baza velika.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 71

    Indeksirana polja

    Indeksiranje je moguće zadati u dijelu prozora

    Svojstva polja svojstvom Indeksirano.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 72

    Indeksirana polja

    Prilikom indeksiranja moguće je zadati da li se podaci

    uneseni u to polje mogu ponavljati ili ne.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 73

    Primarno polje i indeksiranje

    Valja uočiti promjenu

    koja se dogodila u

    ponudi svojstva

    Indeksirano na polju

    koje je primarni ključ.

    Ponuda je automatski

    prebačena na:

    Da (Bez duplikata).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 74

    Pogreške!

    Vjeţba 7f.

    Da bi se provjerilo što znači svojstvo Indeksirano; Da

    (Bez duplikata), treba unijeti još jedan zapis koji će u

    polju primarnog ključa, Razredni odjel imati sadrţaj 2D.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 75

    Pogreške!

    Po unosu cijelog zapisa, kada se pokuša prijeći na

    sljedeći zapis javlja se poruka o pogrešci!

    Za nastavak rada, zapis sa istim sadrţajem primarnog

    ključa valja ukloniti (Esc 2 puta)!

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 76

    Indeksirana polja

    Odabirom naredbenog gumba Indeksi

    sa kartice Dizajn, grupa Prikaţi/sakrij u

    prikazu dizajna moguće je vidjeti prozor

    indeksa.

    2

    1

    3

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 77

    Indeksirana polja

    Vjeţba 7g.

    Zadati indeksiranje na sljedeća polja, i to ovakvih

    svojstava:

    Razrednik–prezime Da (Duplikati U redu),

    Razrednik–ime Da (Duplikati U redu).

    Pogledati prozor indeksa.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 78

    Indeksirana polja

    U prozoru se biljeţi naziv indeksa, naziv polja, ţeljeni

    redoslijed sortiranja (uzlazni ili silazni).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 79

    Treća tablica

    Vjeţba 8a.

    Izraditi tablicu u koju će biti pohranjeni podaci o

    slobodnim aktivnostima (naziv slobodne aktivnosti,

    voditelj, dan odrţavanja aktivnosti i vrijeme odrţavanja

    aktivnosti) u prikazu dizajna.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 80

    Treća tablica

    Zadati polja:

    Aktivnost (vrsta Tekst, duljine 30),

    Voditelj – prezime (vrsta Tekst, duljine 30),

    Dan odrţavanja (vrsta Tekst, duljine 15),

    Vrijeme odrţavanja (vrsta Datum/vrijeme).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 81

    Vrsta podataka – Datum/vrijeme

    Podaci vrste Datum/vrijeme pohranjuju se u

    brojčanom obliku, a prikazuju na način koji je

    korisnik odabrao.

    Ovako izgleda donji

    dio prozora ako je

    polje predviĎeno za

    unos podataka vrste

    Datum/vrijeme.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 82

    Svojstva polja – Oblik

    Ţeljeni način prikaza datuma ili vremena odabire se u

    okviru Svojstva polja, izmeĎu ponuda svojstva Oblik.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 83

    Treća tablica

    Za polje Vrijeme odrţavanja zadati prikaz vremena

    Kratko vrijeme.

    Valja zadati i polje koje će biti primarni ključ. To je:

    Šifra aktivnosti (vrsta Tekst, duljine 10).

    Polje Šifra aktivnosti premjestiti na prvo mjesto u

    popisu polja.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 84

    Treća tablica

    Polje Šifra aktivnosti označiti primarnim ključem.

    Pohraniti tablicu pod nazivom Popis aktivnosti.

    Zatvoriti tablicu.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 85

    Tablice

    Sada su u bazi tri tablice:

    Probna tablica,

    Razredni odjeli,

    Popis aktivnosti.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 86

    Treća tablica

    Vjeţba 8b.

    Ponovo otvoriti tablicu Popis aktivnosti.

    Popuniti tablicu podacima kao u primjeru:

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 87

    Razvrstavanje zapisa (engl. Sort)

    Ponekad je potrebno razvrstati, presloţiti zapise u

    ţeljeni redoslijed.

    Razvrstavanje moţe biti u silaznom ili uzlaznom smijeru.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 88

    Razvrstavanje zapisa (engl. Sort)

    Da bi se sadrţaj ţeljenog polja razvrstao treba:

    kliknuti na oznaku koja pokreće padajući izbornik

    (desni dio zaglavlja polja),

    birati ţeljeni redoslijed razvrstavanja.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 89

    Razvrstavanje zapisa (engl. Sort)

    Razvrstavati se moţe i odabirom

    naredbenog gumba

    Silazno/Uzlazno s kartice

    Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj.

    Za razvrstavanje po nekom drugom polju dovoljno je

    kliknuti na zaglavlje tog polja pa odabrati gumb sa

    smjerom razvrstavanja.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 90

    Razvrstavanje zapisa

    Vjeţba 8c.

    U tablici Popis aktivnosti razvrstati sadrţaj polja

    Voditelj - prezime, smjer uzlazno.

    Promijeniti smjer u silazno.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 91

    Poništavanje razvrstavanja

    Za poništavanje promjena nastalih

    razvrstavanjem odabrati karticu

    Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj, a

    potom naredbeni gumb Poništi sva

    sortiranja.

    Za sve sloţenije potrebe razvrstavanja zapisa

    (razvrstavanje po više polja) treba rabiti upite.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 92

    Filtriranje zapisa

    Često je potrebno izdvojiti one zapise iz baze

    podataka koji zadovoljavaju postavljene uvjete.

    Izdvajati, filtrirati se moţe :

    1. filtrom temeljenim na odabiru,

    2. filtrom prema obrascu.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 93

    Filtar temeljen na odabiru

    Za stvaranje filtra temeljenog na odabiru potrebno je:

    desnim klikom miša (kontekstualni izbornik)

    označiti polje u kome se nalazi sadrţaj koji će biti

    uvjet izdvajanja,

    iz izbornika koji se pojavi odabrati uvjet.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 94

    Filtar temeljen na odabiru

    Filtar temeljen na odabiru moguće je pokrenuti i s

    kartice Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj, naredbeni

    gumb Odabir, a potom birati naredbu.

    1

    2

    3

    4

    Dostupne naredbe se razlikuju ovisno o tom koje je

    vrste odabrani podatak.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 95

    Filtar temeljen na odabiru

    Vjeţba 8d.

    U tablici Popis aktivnosti izdvojiti zapise koji u polju

    Voditelj - prezime imaju sadrţaj Ţunac (koristiti filtar

    temeljen na odabiru).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 96

    Filtar temeljen na odabiru

    Rezultat izdvajanja je tablica u kojoj se nalaze samo

    oni zapisi koji zadovoljavaju zadani uvjet.

    Oznaka filtra

    Podatak o tom koliko zapisa zadovoljava postavljeni uvjet.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 97

    Poništavanje filtriranja

    Filtar se lako uklanja na više načina, npr.:

    desnim klikom miša (kontekstualni izbornik)

    označiti polje u kome se nalazi sadrţaj koji je

    uvjet izdvajanja,

    iz izbornika koji se pojavi odabrati naredbu

    Očisti filtar…

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 98

    Poništavanje filtriranja

    Filtar temeljen na odabiru moguće je ukloniti i s

    kartice Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj, naredbeni

    gumb Ukloni filtar.

    1 2

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 99

    Poništavanje filtriranja

    Vjeţba 8e.

    Poništiti izdvajanje zapisa koji u polju Voditelj - prezime

    imaju sadrţaj Ţunac.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 100

    Filtar prema obrascu

    Ako se zapisi izdvajaju filtrom prema obrascu (engl.

    Filter by Form) moguće je:

    istodobno zadavanje uvjeta po više polja,

    pohrana filtra zbog kasnije uporabe.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 101

    Filtar prema obrascu

    Filtar prema obrascu moguće je pokrenuti s kartice

    Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj, naredbeni gumb

    Napredne mogućnosti filtra.

    1

    2

    3

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 102

    Filtar prema obrascu

    Iz ponude naredbi valja birati Filtriraj prema obrascu.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 103

    Filtar prema obrascu

    Po odabiru naredbe Filtar prema obrascu, prikazuje

    se tablica u kojoj svako polje omogućuje zadavanje

    uvjeta filtriranja.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 104

    Filtar prema obrascu

    Uvjet filtriranja se zadaje odabirom sadrţaja polja iz

    ponuĎenog popisa:

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 105

    Filtar prema obrascu

    Vjeţba 8f.

    U tablici Popis aktivnosti ponovo izdvojiti zapise koji u

    polju Voditelj - prezime imaju sadrţaj Ţunac ali sada

    koristiti Filtar prema obrascu.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 106

    Spremanje filtra

    Filtar je moguće spremiti:

    kartica Polazno,

    grupa Rasporedi i filtriraj,

    naredbeni gumb

    Napredne mogućnosti filtra,

    Spremi kao upit.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 107

    Spremanje filtra

    Na kraju valja zadati ţeljeni naziv filtra.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 108

    Spremanje filtra

    Vjeţba 8g.

    Prethodno načinjeni filtar spremiti pod nazivom Voditelj

    Ţunac.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 109

    Filtar prema obrascu

    Za ispis zapisa koji zadovoljavaju zadni uvjet treba

    birati:

    kartica Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj,

    naredbeni gumb Preklopi filtar.

    1

    2

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 110

    Filtar prema obrascu

    Vjeţba 8h.

    Pogledati sadrţaj filtra Voditelj Ţunac.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 111

    Filtar prema obrascu

    Ponovni prikaz svih zapisa moguće je postaviti na

    više načina:

    npr. odabirom gumba Filtrirano ili naredbenim

    gumbom Ukloni filtar.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 112

    Čišćenje filtra

    Da bi se zadao novi filtar, postavke postojećeg treba

    očistiti.

    Čišćenjem se filtar briše iz prikaza i više ga se ne

    moţe ponovo primijeniti odabirom gumba Nefiltrirano.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 113

    Čišćenje filtra

    Za čišćenje svih filtra iz svih polja bira se:

    kartica Polazno, grupa Rasporedi i filtriraj,

    naredbeni gumb Napredne mogućnosti filtra,

    Očisti sve filtre.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 114

    Zamjenski znak

    Kod postavljanja uvjeta za izdvajanje zapisa moguće

    je koristiti i zamjenski znak zvjezdice (*). Npr.:

    (Zvjezdica zamjenjuje skup znakova bilo koje duljine.)

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 115

    Zamjenski znak

    Vjeţba 8i.

    U tablici Popis aktivnosti izdvojiti zapise koji u polju

    Dan odrţavanja imaju sadrţaj koji započinje slovom S.

    Filtar pohraniti pod nazivom Dan na S.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 116

    Zamjenski znak

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 117

    Filtar prema obrascu – više uvjeta

    Moguće je izdvajati i zapise koji zadovoljavaju više

    uvjeta i to:

    one zapise koji zadovoljavaju bar jedan od više

    zadanih uvjeta (OR),

    ili

    one zapise koji zadovoljavaju sve zadane uvjete

    (AND).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 118

    Filtar – više uvjeta - OR

    Da bi se izdvojili zapisi koji zadovoljavaju bar jedan

    od više zadanih uvjeta, potrebno je:

    na kartici Potraţi zadati prvi uvjet, a zatim

    na sljedećim karticama Ili preostale uvjete.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 119

    Filtar – više uvjeta - OR

    Vjeţba 8j.

    U tablici Popis aktivnosti izdvojiti zapise koji u polju

    Dan odrţavanja imaju sadrţaj petak, ili zapise koji u

    polju Vrijeme odrţavanja imaju sadrţaj 19:00 (koristiti

    Filtar prema obrascu).

    Filtar pohraniti pod nazivom Petak ili 19:00.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 120

    Filtar – više uvjeta - OR

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 121

    Filtar – više uvjeta – AND

    Da bi se izdvojili zapisi koji zadovoljavaju sve zadane

    uvjete, potrebno je:

    na kartici Potraţi zadati sve uvjete.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 122

    Filtar – više uvjeta - AND

    Vjeţba 8k.

    U tablici Popis aktivnosti izdvojiti zapise koji u polju

    Aktivnost imaju sadrţaj koji započinje slovom L, a u

    polju Dan odrţavanja sadrţaj koji započinje slovom Č.

    Filtar pohraniti pod nazivom Filtar L i Č.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 123

    Filtar – više uvjeta - AND

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 124

    Pokretanje pohranjenog filtra

    Za ponovno pokretanje pohranjenog filtra potrebno je

    u Navigacijskom oknu birati popis upita, a zatim

    dvoklikom miša odabrati filtar.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 125

    Traţenje podataka u tablici

    Često je potrebno pronaći odreĎeni podatak u tablici.

    Da bi se podatak pronašao, treba otvoriti tablicu pa

    birati:

    kartica: Polazno, grupa: PronaĎi, naredbeni

    gumb: Traţenje.

    1

    2

    3

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 126

    Traţenje podataka u tablici

    U okvir Traţenje i zamjena, na kartici Traţi treba

    unijeti niz znakova, a gumbom Traţi sljedeće

    označavat će se oni zapisi koji sadrţe zadani niz.

    1

    2 3

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 127

    Traţenje podataka u tablici

    Pretraţivati je moguće cijelu tablicu ili samo odabrana

    polja.

    Moguće je zadati pretragu niza znakova u cijelosti

    (Cijelo polje) ili niza znakova kao dijela veće riječi

    (Bilo koji dio polja).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 128

    Zamjena podataka u tablici

    Ako se neki skup znakova ţeli zamijeniti novim, na

    svim ili samo odabranim mjestima, potrebno je birati:

    kartica: Polazno, grupa: PronaĎi, naredbeni

    gumb: Zamjena.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 129

    Zamjena podataka u tablici

    U okvir Traţi ovo: treba upisati skup znakova koji se

    ţeli zamijeniti novim, a u Zamijeni sa: novi skup

    znakova.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 130

    Zamjena podataka u tablici

    Odabirom naredbe Zamijeni sve, moguće je sve

    zamijene učiniti odjednom.

    Moguće je ići i s lokacije na lokaciju ponudom

    Traţi sljedeće, pa odlučiti mijenjati (Zamijeni)

    ili ne (Traţi sljedeće).

    Preostale ponude iste su onima kod naredbe Traţi.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 131

    Četvrta tablica

    Vjeţba 9a.

    Stvoriti tablicu u koju će biti pohranjeni podaci o

    učenicima škole (razredni odjel, ime, prezime, mjesto

    roĎenja, drţava, datum roĎenja) u prikazu dizajna.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 132

    Četvrta tablica

    Valja zadati polja:

    Razredni odjel (vrsta Tekst, 5),

    Učenik - ime (vrsta Tekst, 15),

    Učenik - prezime (vrsta Tekst, 15),

    Mjesto roĎenja (vrsta Tekst, 30),

    Drţava (vrsta Tekst, 30).

    Datum roĎenja (vrsta Datum/vrijeme, Dugi datum),

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 133

    Četvrta tablica

    U tablici ne postoji polje čiji sadrţaj zadovoljava

    značajke primarnog ključa.

    Ako sadrţaj niti jednog polja ne zadovoljava značajke

    primarnog ključa treba rabiti umjetni primarni ključ.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 134

    Četvrta tablica

    Vjeţba 9b.

    Umetnuti prazan redak za definiranje polja na prvu

    lokaciju.

    Redak se umeće:

    označiti zaglavlje redka,

    desni klik mišem,

    naredba: Umetni retke.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 135

    Četvrta tablica

    Vjeţba 9c.

    Naziv polja: ID,

    Vrsta podatka: Samonumeriranje, Rastući,

    Polje ID označiti primarnim ključem.

    Tablicu pohraniti pod nazivom Učenici.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 136

    Četvrta tablica

    Gotova tablica izgleda ovako:

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 137

    Umjetni primarni ključ

    Umjetni je primarni ključ bilo moguće zadati i

    pokušajem pohrane nove tablice (naziv: Učenici).

    Odabirom ponude Da, Access automatski stvara polje

    primarni ključ i dodjeljuje mu naziv "ID“.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 138

    Zadana vrijednost

    Upravo načinjenu tablicu treba popuniti.

    Sadrţaj

    nekih polja

    se često

    ponavlja!

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 139

    Zadana vrijednost

    U ovoj tablici postoje polja čiji se sadrţaj često

    ponavlja.

    Da bi se takva tablica lakše popunila podacima,

    moguće je zadati vrijednosti koja se automatski

    unose u polja za nove zapise.

    Zadana će vrijednost biti prikazana u polju sve dok

    korisnik ne upiše nešto drugo.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 140

    Zadana vrijednost

    Zadana se vrijednost

    postavlja u prikazu

    dizajna, u dijelu

    prozora Svojstva

    polja, svojstvom

    Zadana vrijednost.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 141

    Zadana vrijednost

    Vjeţba 9d.

    Unijeti zadane vrijednosti za sljedeća polja:

    Razredni odjel: 1A,

    Mjesto roĎenja: Karlovac,

    Drţava roĎenja: Republika Hrvatska.

    Napomena: Ponekad je sadrţaj potrebno upisati pod navodnim

    znakovima.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 142

    Zadana vrijednost

    Nakon pohrane tablice i njenog otvaranja u prikazu

    radnog lista, vidljive su promjene:

    Za promjenu sadrţaja unesenog automatski, umjesto

    zadane vrijednosti treba upisati novu.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 143

    Provjera valjanosti

    Često je potrebno prilikom unosa podataka provjeriti

    jesu li podaci iz dozvoljenog raspona vrijednosti.

    TakoĎer bi bilo poţeljno u slučaju unosa nedozvoljenog

    podatka korisnika upozoriti odgovarajućom porukom.

    Takve mogućnosti pruţaju svojstva:

    Pravilo potvrde valjanosti,

    Tekst provjere valjanosti.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 144

    Provjera valjanosti

    Uvjet se upisuje u okvir

    svojstva Pravilo potvrde

    valjanosti.

    U okvir svojstva Tekst

    provjere valjanosti upisuje

    se tekst poruke koja će se

    pojaviti ako se ne poštuju

    uvjeti pri unosu podataka.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 145

    Provjera valjanosti

    Uvjet provjere valjanosti zapisuje se u obliku izraza.

    Elementi izraza mogu biti:

    identifikatori (nazivi polja tablice),

    operatori,

    funkcije i argumenti koji se koriste s funkcijama,

    konstante.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 146

    Pravilo potvrde valjanosti

    U oblikovanju izraza uvjeta korisniku pomaţe

    Sastavljač izraza (engl. Express Builder).

    Moguće ga je pokrenuti klikom na oznaku sa kraja

    ponude Pravilo potvrde valjanosti.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 147

    Prozor sastavljača izraza

    Okvir izraza omogućava

    oblikovanje izraza.

    Gumbi za

    umetanje

    uobičajenih

    operatora u

    izraz.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 148

    Prozor sastavljača izraza

    Vrijednosti (ako ih

    ima) za elemente

    koji su odabrani u

    lijevom i srednjem

    stupcu.

    Elementi ili kategorije za mapu

    odabranu u lijevom stupcu.

    Mape u kojima su popisi polja, upita, obrazaca i

    izvještaja, dostupne funkcije, konstante, operatori.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 149

    Sastavljač izraza

    Izrazi se upisuju u okvir izraza.

    Osim upisa, dijelovi izraza mogu se odabirati pa lijepiti

    iz ponude donjeg dijela prozora Sastavljača izraza.

    Npr.: uneseni datum mora biti izmeĎu 1.7.2008 i

    31.12.2008

    Vrijednosti datuma/vremena mora se zatvoriti u znakove ljestvi (#).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 150

    Provjera valjanosti

    Vjeţba 9e.

    Da bi podaci bili valjani, sadrţaj polja Datum roĎenja

    mora biti veći od 1.4.1993 i manji od 31.12.1994.

    Ako se unese podatak koji nije iz zadanog raspona,

    neka se pojavi poruka: Pogrešan datum!

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 151

    Provjera valjanosti

    Pri unosu prvog

    zapisa namjerno je

    napravljena pogreška

    da bi se vidio rezultat

    provjere valjanosti.