@NajvecaLekcija #?ivimOdr?ivo

WORLD'S LARGEST

The world's Largest Lesson

• LESSON

..The World's Largest Lesson°

donosi Globalne cilieve odrzivog razvoia dieci u ciielom sviietu i uiediniuie

ih u akciiu . ..The world's Largest Lesson" ie plattorma na koioi se nalaze informaciie o Globalnim cilievima

kao i razni materuali za Diihovo poduCavanie. ova platforma namueniena ie dieci i ucenicima.

studentlma. uCltemma I profesorlma. rodltemma I svlma koJI zele znau vise I datl svoJ doprlnos

ostvarivaniu 17 globalnih cmeva odrzivog razvo.ia. 1)t

NAJVECA SVJETSKA LEKCIJA

Na ovoJ plattormi mozete pronaci animirane video zapise. nastavne pripreme. interaktivne alate.

plakate. price. stripove i ios mnogo toga. Naibolie od svega ie sto ie sav materiial besplatan i dostupan

svima za preuzimanie. Jedan od ishoda oroiekta .. Naiveca svietska lekciia u Hrvatskor ce biti tai dace 20

lekclJa bltl prevedeno na hrvatskl Jezlk. te ce se nalazltl na platfonnl. Platforma ..The world's Largest

Lessonu

napravliena ie u sklopu .. Project EVeryone" u suradnii s UNICEF-om. te broinim drugim nevladinim

organizacuama. organizaeiiama privatnog sektora i zakladama.

za vise informaciia monmo vas posietite htlP:/ /Worldslargestlesson.globalgoals.org/ .

NaJveca svJetska lekclJa u Hrvatskoi

.. Naiveca svietska lekciia u Hrvatskor ie projekt financiran od Svicarsko-hrvatskog programa suradnie

koii za cili ima pribliziti Globalne cilieve odriivog razvoia (engl. sustainable Development Goals · SDGsJ

dieci i mladima u Hrvatskoi kroz priievod i izradu obrazovnog sadriaia. radionice. seminare. webinare i

studllske posJete. Partner! na proJektu su lnstltut za drustveno odgovorno poslovanJe (koordlnator

projektaJ. Udruga Lijepa Nasa. osnovna skola Jabukovac. Zagreb Prva privatna gimnazi.ia s pravom

iavnosu Zagreb.

Ovim projektom stvara se obrazovni sadrzai za ucenike osnovnih i sredniih skola kako bi u buducnosti bili

spremni na nove drustvene i okolisne izazove i mogli donositi vazne iivotne i poslovne odluke. Od velike

Je vaznosu stvorltl ovakav obrazovnl sadrzaJ upravo za ucenlke osnovnlh I srednJlh skola koJI su u

zivotnom periodu kada dnevno primaiu naivise informaciia koie trebaiu integrirati u svakodnevne

aktivnosti i o koiima naivise ovisi dalinii razvoi niih kao pojedinaca. kao i drustva u koiem dieluiu.

Obrazovni sadriai koii ce rezultirati ovim projektOm pristupa poducavaniu teme odrziVog razvoia na

priVlacan i iednostavan nacin. Kako bi ovai tip obrazovania i sam bio dugorocno odrziv, u projektu ie

stavuen fokus kako na razvoJ obrazovnog sadrzaJa tako Ina razvoJ kompetencua za c1e1oz1votno

obrazovanJe kroz lstrazlVaCkl I stvaralaCkl element mladlh.

za vise informaciia monmo vas posietite

httPS:/ /WWW.eko.liiepa-nasa.hr/eko-projekti·detalino/naiveca-svietska-lekciia-u-hrvatskoi

(£)@@ @NaivecaLekciia #ZivimOdrZivo

Program sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

a Svicarsko - hrvatski program suradnje

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Ured za udruge

Partner! na proJektU:

IIDP Udruga Lijepa Nasa Zagreb@

= PRVA

Ill PRIVATNA

GIMNAZIJA � od 1993.

A. Hebranga 21

Zagreb INSTJTUT ZA DRUS1VENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Staialista izrazena u ovoi publikaciii iskliucivo su oelgovornost lnstituta za Clrustveno oelgovorno

poslovanie i ne oelrazavaJu nuzno staJallste ureda za uelruge Republlke Hrvatske.

"Globalni ciljevi odr?ivog razvoja su navigacijski sustav za postizanje budu?nosti kakvu ?elimo. Oni slu?e kao kompas koji ozna?ava na? smjer i nude nam kartu i pokazatelje za

mjerenje na?eg napretka " Ernst Ligteringen, Global Reporting Initiative (GRI).

ODR?IVI RAZVOJ I GLOBALNI CILJEVI

'

I

' '

Koncept odrZlvog razvoJa podrazumlJeva proces

postlzanJa ravnoteze lzmedu gospodarsklh. drustvenlh 1

OkOIISnlh zahtJeva. kako bl Se OSlguralO nZadOVOIJavanJe

potreba sadasnie generaciie. bez ugrozavania mogucnosti

buduClh generaclla da zadovolle svoJe potrebe". Od 1987.

godine. kada ie na ovai nacin definiran u lzviestaiu Svietske

komisiie za okolis pa do danas. odriivi razvoi ie postao iedan

od kliucnih elemenata u formuliraniu i provodeniu razvoinih

politika u sviietu.

zasto su osmiSHeni Globalni ciHevi

odrZivog razvoia (engl. sustainable

development goals)

2015-2030

Kao nastavak plana dielovania Mileniiskih cilieva. na

sastanku UJedlnJenlh naroda kraJem ruJna 2015. svJetskl

ce1n1c1 su se dogovorm o novom 15-godlsnJem globalnom

Programu za odrzivi razvoi koiem ie cilina godina 2030. i koii

sadrzi 17 cilieva odrzivog razvoia. Globalni cilievi odrzivog

razvoia su skup od 17 cilieva za buducnost sviieta. ostvanvih

do 2030 .• popracenl s Jos 169 dodatnlh detallnih c111eva.

CIIJevl odrZlvog razvoJa predstaVIJaJu un1verza1an

ambiciozan plan dielovanJa namuenien svim l)udima. nasoJ

planeti i blagostanJu. Oni su univerzalni Jer se odnose na sve

narode i liude. traze borbu protiv neiednakosti i ne ostavlJaiu

nlkoga lza sebe.

' ,

' '

�

, ',

J

I

Koie su sveobuhvatne drustvene

koristi provedbe globalnih ciHeva

za odrZivi razvoi?

NeJednakost raste dok su klJuCnl ekosustavl sve

ugrozen111. Glavnl drustvenl I ekoloskl trendovl protekllh

nekollko desetlJeCa su neodrZlvl. Ako se ti trendovl nastave.

dovest ce do kolapsa globalnog drustva. c111ev1 odrZlvog

razvoJa su globalnl krlznl plan: dogovorenl konsenzus.

pravednog I zelenog 1z1aza lz drustvenog I ekoloskog nereda

koJI Je covJeCanstvo stvorllo u protekllh pola stolJeca. c111ev1

odrZlvog razvoJa teze sVIJetu u koJem svl IJudl mogu dobro

ZIVJetl unutar planetarnlh granlca I predstav11a1u naJvecl

globalnl akcllskl plan vlada koJe tvrde da teze tom emu.

Globalni cmevi za odriivi razvoi su glavni plan koii

povezuJe razllcite probleme I podrucJa u koJlma vecina l)udl

radl kako bl omoguCIII da nas zbrol svlh polltlka dovede na

bolie miesto. Cilievi odrzivog razvoia pruzaiu mogucnost

suocavania nacionalnih. europskih i svietskih kreatora

politike s potrebom za uskladenoscu politika. Ta

uskladenost nas moze pretvoriti u odrzivo drustvo

runkclonalno za sve.

Zasto su ciljevi odrzivog

razvoja tako vaini za nas?

"Oni su To-do lista za ljude i

plan za uspjeh."

Ban Ki-Moon,

Bivsi glavni tajnik UN-a

zasto se cilievi odrzivog razvoia trebaiu poucavati u svakoi

ucionici?

ucenici trebaiu uciti o svHetu u koiem zive.

ucenici trebaiu biti aktivni sudionici u sviietu u koiem zive i

razvHati empatiiu i suosiecania.

ucenici i nastavnici inspirirani su da poduzmu konkretne akciie.

oanaSnJI Skolarcl uskoro ce odrastl I ilVletl u

povezanom I lsprepletenom multlkUtturalnom druStvu.

ucenlcl mora1u bltl sv1esn1 kulturnlh norml I razllka kole

postole dlllem sv11eta kako bl blll usp1esn1 I napredovall u

druStvu. c111ev1 odrZIVog razvo1a su unlverzalnl c111ev1 za sve

llude I po svo101 prlrodl su globalnl. ucenie o tlm 1n1c11auvama

pomaze ucenlclma da razv11u uvld u probleme Slrom sv11eta.

kao Sto su nedostatak prlstupa ClstoJ vodl I ravnopravnost

spolova. Ta su Pltania neodvoilva od kulture. a kako bl se

istinski razmnieli cmevi odrzivog razvoia. ucenici moraiu uCiti

o sviietu koii ih okruiuie.

Kako bismo riieSili naivece izazove na sviietu.

moramo potaknuu ucenlke da budu aktlvnl sudlonlcl u svo11m

lokalnim i globalnim zaiednicama. Odgajanie globalnih

gradana koii su strastveni u brizi za druge i nas sviiet ie

kliuCno kako bi i oni bill Clanovi druStva. cmevi odrzivog

razvoia ukliuCuiu ucenike u praktiCne cmeve i rieSavanie

problema.

Kada ucenlcl uce o c111ev1ma odrzlVog razvo1a poput

onlh o slromastvu. gladl I kValltetnom obrazovan1u. poClnlu

shvacatl ledlnstvene lzazove s kollma se zalednlce suocava1u

dlllem sv11eta. za kole prHe nlsu znall. ucenlclma le potrebno

suos1ecan1e za razv11an1e zdravlh odnosa tllekom c11e1og

z1vota.1zgradnla suos1ecan1a kod dlece dovodl do angazlranlh

odrasllh.

Nastavnlcl ne moralu bltl strucniacl za teme kao Sto

su odgovorna potroSnia iii Cista enerniia za poduCavanie

cmeva odrzivog razvoia. Uni mogu uCiti i istrazivati ta Pitania

zaiedno sa svoiim ucenicima. te planirati naCine za zaiedniCko

dielovanie. Jednom kada ucenici shvate cmeve odrzivog

razvoJa I zasto su onl potrebnl. onl Ce blU lnsplrlranl na

pozitivne promiene. na razne naCine. Vidieli smo to na bezbroi

naCina kroz nas rads ucenicima. od srednioSkolaca koii

podizu sviiest o trgovini liudima do prvaSiCa koii cuvaiu vodu

tako Sto cesce iskliuCuiu slavine u uCionici.

SDG Action Kit | SDG Action Kit 6

Iskorjenjivanje siroma?tva u svim oblicima i dalje je jedan od najve?ih izazova s kojima se ?ovje?anstvo suo?ava. Iako je skoro prepolovljen broj ljudi koji ?ive u ekstremnom siroma?tvu ? sa 1,9 milijardi 1990. godine na 836 mlijuna 2015. godine ? broj onih koji se bore da zadovolje najosnovnije ljudske potrebe i dalje je prevelik.

Na globaloj razini, vi?e od 800 milijuna ljudi i dalje ?ivi s manje od 1,25 ameri?ka dolara dnevno; mnogi nemaju adekvatnu ishranu, ispravnu vodu za pi?e i sanitarne uvjete. Brzi ekonomski rast u zemljama kao ?to su Kina i Indija izvukao je iz siroma?tva milijune ljudi, ali je napredak neravnomjeran. ?ene ?ive u siroma?tvu u nerazmjerno ve?em broju od mu?karaca zbog neravnomjerne mogu?nosti zapo?ljavanja, ?kolovanja i posjedovanja imovine.

Isto tako, napredak je ograni?en na regije kao ?to su ju?na Azija i podsaharska Afrika, sa 80% ukupnog broja ljudi koji ?ive u ekstremnom siroma?tvu. O?ekuje se da ?e ova stopa porasti uslijed novih prijetnji koje donose klimatske promjene, sukobi i nedostatak hrane.

Ciljevi odr?ivog razvoja predstavljaju obavezu, odva?no preuzetu, kako bi se zavr?ilo ono ?to smo zapo?eli i iskorijenili siroma?tvo u svim oblicima i dimenzijama do 2030. godine. Ona obuhva?a pomo? ljudima koji ?ive u ugro?enim sredinama, postojanje osnovnih resursa i slu?bi i pomo? zajednicama koje su pogo?ene sukobima i klimatskim nepogodama.

PODCILJEVI

1.1. Do kraja 2030. svuda i za sve ljude iskorijeniti ekstremno siroma?tvo (ekstremno siroma?ni su ljudi koji ?ive s manje od 1,25 US dolara na dan).

1.2. Do kraja 2030. najmanje za polovinu smanjiti broj mu?karaca, ?ena i djece svih uzrasta koji ?ive u bilo kojem obliku siroma?tva (prema nacionalnim definicijama siroma?tva).

1.3. Primijeniti odgovaraju?e nacionalne mehanizme socijalne za?tite i mjere za sve, uklju?uju?i najugro?enije, i do kraja 2030. obuhvatiti zna?ajan broj siroma?nih i ranjivih.

1.4. Do kraja 2030. osigurati svim mu?karcima i ?enama, a posebno siroma?nim i ranjivim jednaka prava na ekonomske resurse, kao i pristup osnovnim uslugama, vlasni?tvu i upravljanju zemlji?tem, odnosno drugim oblicima svojine, nasljedstvu, prirodnim bogatstvima, odgovaraju?im novim tehnologijama i financijskim uslugama, uklju?uju?i mikro financiranje.

1.5. Do kraja 2030. izgraditi sustav koji ?e pove?ati otpornost siroma?nih i onih u ranjivim situacijama, te smanjiti njihovu izlo?enost i ranjivost od ekstremnih klimatskih nepogoda, kao i drugih ekonomskih, dru?tvenih i/ili ekolo?kih katastrofa.

1.A. Osigurati zna?ajnu mobilizaciju resursa iz razli?itih izvora, izme?u ostalog i kroz pove?anu razvojnu suradnju, kako bi se osigurala odgovaraju?a i predvidljiva sredstva za zemlje u razvoju, posebno za one najmanje razvijene, u smislu provo?enja programa i politika za okon?anje svih oblika siroma?tva.

1.B. Kreirati jasne okvire politika na nacionalnom, regionalnom i me?unarodnom nivou, zasnovane na razvojnim strategijama koje promoviraju borbu protiv siroma?tva i rodnu osjetljivost, kako bi se podr?alo ubrzano investiranje u aktivnosti na iskorjenjivanja siroma?tva.

CILJ 1: Iskorijeniti siroma?tvo svuda i u svim oblicima

Tijekom protekla dva desetlje?a, brzi ekonomski razvoj i ve?a produktivnost u poljoprivredi doveli su do toga da je broj pothranjenih ljudi gotovo prepolovljen. Mnoge zemlje u razvoju koje su se nekada borile protiv gladi sada mogu zadovoljiti nutritivne potrebe najugro?enijih. Sve su ovo zna?ajna dostignu?a u postizanju zadanih rezultata, koji su postavljeni prvim Milenijskim razvojnim ciljevima. Na?alost, ekstremna glad i pothranjenost i dalje su velika prepreka razvoju u mnogim zemljama.

Svrha Ciljeva odr?ivog razvoja je iskorjenjivanje svih oblika gladi i pothranjenosti do 2030. godine, pri ?emu ?e se voditi ra?una o tome da svi ? naro?ito djeca i najugro?eniji ? imaju dovoljno kvalitetne hrane tijekom cijele godine.

PODCILJEVI

tjelesnom razvoju kod djece mla?e od 5 godina, i usmjeriti pa?nju na nutritivne potrebe adolescentica, trudnica i dojilja, te starijih osoba.

2.3. Do kraja 2030. udvostru?iti poljoprivrednu produktivnost i prihode malih proizvo?a?a hrane, a posebno ?ena, starosjedila?kog stanovni?tva, obiteljskih poljoprivrednih proizvo?a?a, sto?ara i ribara, izme?u ostalog i preko sigurnog i jednakog pristupa zemlji?tu, drugim proizvodnim resursima, znanjima, financijskim uslugama, tr?i?tu i mogu?nosti za ostvarivanje dodatne vrijednosti, odnosno za zapo?ljavanje van poljoprivrede.

2.4. Do kraja 2030. osigurati odr?ive mehanizme za proizvodnju hrane i primijeniti fleksibilne poljoprivredne prakse za pove?anje produktivnosti i proizvodnje, koje poma?u u odr?avanju ekosustava, koje ja?aju kapacitet za prilago?avanje klimatskim promjenama, ekstremnim vremenskim uvjetima, su?ama, poplavama i ostalim elementarnim nepogodama, odnosno koje progresivno pobolj?avaju kvalitete tla.

2.5. Do 2020. zadr?ati genetsku raznolikost sjemena, kultiviranih biljaka i uzgajanih i pripitomljenih ?ivotinja i njihovih srodnih divljih vrsta, uklju?uju?i dobro upravljanih i raznolikih banaka sjemena i biljaka na nacionalnoj, regionalnoj i me?unarodnoj razini, te promovirati pristup po?tene i pravedne razmjena koristi koja proizlaze iz kori?tenja genetskih resursa i povezanog tradicionalnog znanja, u skladu s me?unarodnim dogovorima.

2.A. Pove?ati ulaganja, izme?u ostalog i preko unapre?ivanja me?unarodne suradnje, u ruralnu infrastrukturu, poljoprivredna istra?ivanja i savjetodavne usluge, razvoj tehnologije i banaka biljnog i sto?nog genetskog materijala kako bi se unaprijedili poljoprivredni proizvodni kapaciteti u zemljama u razvoju, a posebno u najnerazvijenijim zemljama.

2.B. Ispraviti i sprije?iti trgovinska ograni?enja i poreme?aje na poljoprivrednim tr?i?tima u svijetu, izme?u ostalog i preko istovremenog eliminiranja svih vrsta izvoznih subvencija u poljoprivredi i svih izvoznih mjera sa ekvivalentnim efektom, u skladu sa zadu?enjima iz ?Razvojne agende iz Dohe?.

2.C. Usvojiti mjere koje ?e osigurati odgovaraju?e funkcioniranje tr?i?ta hrane i njihovih robnih derivata, te olak?ati blagovremeni pristup informacijama o tr?i?tima, izme?u ostalog i o rezervama hrane kako bi se pomoglo da se ograni?i ekstremna nestabilnost cijena hrane.

2.1. Do kraja 2030. okon?ati glad i osigurati da svim ljudima, a posebno siroma?nima i onima u osjetljivim okolnostima, uklju?uju?i bebe, tijekom cijele godine bude dostupna sigurna i zdrava hrana u dovoljnim koli?inama.

2.2. Do kraja 2030. okon?ati sve oblike neuhranjenosti, uz postizanje (do kraja 2025. godine) me?unarodno dogovorenih ciljeva koji se odnose na zaostajanje u

CILJ 2: Iskorijeniti glad, posti?i sigurnost u opskrbi hranom, unaprijediti kvalitetu prehrane i promovirati odr?ivu poljoprivredu

Od izrade Milenijskih razvojnih ciljeva do danas, postignuti su povijesni rezultati na smanjenju mortaliteta djece, unapre?enja zdravlja porodilja i borbe protiv HIV-a / side, malarije i drugih bolesti. Od 1990. godine do danas, na globalnom nivou, broj djece koja su umrla od bolesti koje se mogu sprije?iti smanjen je za vi?e od 50%. Mortalitet rodilja tako?er je pao za vi?e od 45% na svjetskom nivou. Broj novo zara?enih HIV virusom pao je za 30% u razdoblju od 2000. do 2013. godine, a od malarije je spa?eno vi?e od 6,2 milijuna ?ivota.

Umiranje se mo?e izbje?i prevencijom i lije?enjem, zdravstvenom edukacijom, za?titom spolnog i reproduktivnog zdravlja. Ciljevima odr?ivog razvoja odva?no je preuzeta obaveza iskorjenjivanja epidemije side, tuberkuloze, malarije i drugih zaraznih i ostalih vrsta bolesti do 2030. godine. Cilj je posti?i univerzalnu pokrivenost zdravstvenom za?titom i svima osigurati valjane i efikasne lijekove i cjepiva. Podr?ka istra?ivanju i razvoj cjepiva predstavljaju su?tinski dio ovog procesa, uz opskrbljenost lijekovima po pristupa?noj cijeni.

PODCILJEVI

3.4. Do kraja 2030. smanjiti za jednu tre?inu broj prijevremenih smrtnih slu?ajeva od nezaraznih bolesti kroz prevenciju i lije?enje i promovirati mentalno zdravlje i blagostanje.

3.5. Poja?ati prevenciju zloupotrebe supstanci i lije?enje posljedica takve zloupotrebe, ?to obuhva?a i zloupotrebu opojnih droga i ?tetnu upotrebu alkohola.

3.6. Do kraja 2020. na globalnom nivou prepoloviti broj smrtnih slu?ajeva i ozljeda do kojih dolazi u prometnim nesre?ama.

3.7. Do kraja 2030. osigurati univerzalni pristup uslugama koje se odnose na spolnu i reproduktivnu zdravstvenu za?titu (izme?u ostalog i uslugama za planiranje obitelji, informiranje i obrazovanje), kao i integriranje pitanja reproduktivnog zdravlja u nacionalne strategije i programe.

3.8. Posti?i univerzalnu pokrivenost zdravstvenom za?titom, uklju?uju?i za?titu od financijskog rizika, dostupnost kvalitetnih osnovnih usluga iz podru?ja zdravstvene za?tite i dostupnost sigurnih, djelotvornih, kvalitetnih i jeftinih osnovnih lijekova i cjepiva za sve.

3.9. Do kraja 2030. zna?ajno smanjiti broj smrtnih slu?ajeva i oboljenja od opasnih kemikalija, odnosno od one?i??enja zraka, vode i tla.

3.A. Poja?ati primjenu ?Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana? u svim zemljama, na odgovaraju?i na?in.

3.B. Podr?ati istra?ivanja i razvoj cjepiva i lijekova za zarazne i nezarazne bolesti koje primarno poga?aju zemlje u razvoju, osigurati dostupnost jeftinih osnovnih lijekova i cjepiva (u skladu s ?Deklaracijom iz Dohe o Sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasni?tva (TRIPS) i javnom zdravlju?, kojom se potvr?uje pravo zemalja u razvoju da u potpunosti koriste odredbe ?Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasni?tva? koje se odnose na fleksibilnost u pogledu za?tite javnog zdravlja) i, posebno, osigurati univerzalnu dostupnost lijekova.

3.C. Zna?ajno pove?ati financiranje u podru?ja zdravstva, kao i zapo?ljavanja, obuke i zadr?avanje zdravstvenih radnika u zemljama u razvoju, posebno u najmanje razvijenim zemljama i malim oto?nim zemljama u razvoju.

3.D. Oja?ati kapacitete svih zemalja, a posebno zemalja u razvoju, za rano upozoravanje, smanjivanje rizika i upravljanje nacionalnim i globalnim zdravstvenim rizicima.

3.1. Do 2030. smanjite globalni omjer smrtnosti majki na manje od 70 na 100.000 ?ivoro?enih

3.2. Do kraja 2030. okon?ati smrtne slu?ajeve koji se mogu sprije?iti kod novoro?en?adi i djece mla?e od 5 godina.

3.3. Do kraja 2030. okon?ati epidemije AIDS-a, tuberkuloze, malarije i zanemarenih tropskih bolesti, te nastaviti borbu protiv hepatitisa, bolesti koje se prenose vodom i ostalih zaraznih bolesti.

CILJ 3: Osigurati zdrav ?ivot i promovirati blagostanje svih ljudi, svih ?ivotnih dobi

Od 2000. godine do danas, ostvaren je veliki napredak u postizanju zadanog rezultata u sferi univerzalnog osnovnog obrazovanja. Isto tako, drasti?no je porasla stopa pismenosti, te je danas u ?kolama mnogo vi?e djevoj?ica nego ikada ranije. Sve navedeno predstavlja zavidan uspjeh.

U ostvarivanju napretka na podru?ju Cilja odr?ivog razvoja 4, na te?ke izazove zbog visoke stope siroma?tva, oru?anih sukoba i drugih vanrednih situacija na?le su se neke zemlje. U zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi, ve?i broj djece prekinuo je ?kolovanje zbog aktualnih oru?anih sukoba. Iako je pod saharska Afrika ostvarila najve?i napredak u domeni upisa u osnovnu ?kolu od svih regija u razvoju ? sa 52% 1990. do 78% 2012. godine ? i dalje postoji veliki disparitet. Vjerojatnost da ?e prekinuti ?kolovanje ?etiri puta je ve?a kod djece iz najsiroma?nijih doma?instava nego kod djece iz najbogatijih doma?instava. Disparitet izme?u ruralnih i urbanih podru?ja i dalje je visok.

Postizanje inkluzivnog i kvalitetnog obrazovanja sve djece potvr?uje uvjerenje kako je ?kolovanje najmo?nije i dokazano sredstvo odr?ivog razvoja. Prema ovom cilju, sve djevoj?ice i dje?aci zavr?it ?e besplatnu osnovnu i srednju ?kolu do 2030. godine. Isto tako, cilj je osigurati iste mogu?nosti u pogledu pristupa?nog strukovnog obrazovanja, kao i ukinuti disparitet u pogledu spola i bogatstva s ciljem postizanja univerzalne dostupnosti kvalitetnog vi?eg obrazovanja.

PODCILJEVI 4.1. Do kraja 2030. osigurati da sve djevoj?ice i dje?aci

zavr?e besplatno, jednako i kvalitetno osnovno i srednje obrazovanje koje vodi k relevantnim i djelotvornim ishodima u?enja.

4.2. Do kraja 2030. osigurati da sve djevoj?ice i dje?aci imaju pristup kvalitetnom razvoju u ranom djetinjstvu, brizi i pred?kolskom obrazovanju kako bi se pripremili za osnovno obrazovanje.

4.3. Do kraja 2030. osigurati jednaku dostupnost jeftinog i kvalitetnog tehni?kog, stru?nog i tercijarnog obrazovanja, uklju?uju?i sveu?ili?no, za sve ?ene i mu?karce.

4.4. Do kraja 2030. znatno pove?ati broj mladih i odraslih koji imaju relevantne vje?tine, izme?u ostalog i tehni?ke i stru?ne, dostojanstven posao i poduzetni?tvo.

4.5. Do kraja 2030. eliminirati rodnu nejednakost u obrazovanju i osigurati jednak pristup svim razinama obrazovanja i stru?nim obukama za ranjive grupe, uklju?uju?i osobe s invaliditetom, starosjedila?ko stanovni?tvo i djecu u ranjivim situacijama.

4.6. Do kraja 2030. osigurati da svi mladi i znatan broj odraslih (i mu?karaca i ?ena) postignu jezi?ku i numeri?ku pismenost.

4.7. Do kraja 2030. osigurati da svi u?enici/ice steknu znanja i vje?tine potrebne da se unaprijedi odr?ivi razvoj, izme?u ostalog i putem edukacije za odr?ivi razvoj i odr?ive stilove ?ivota, ljudska prava, rodnu ravnopravnost, kao i za promoviranje kulture mira i nenasilja, pripadnosti globalnoj zajednici i po?tovanja kulturne raznolikosti i doprinosa kulture odr?ivom razvoju.

4.A. Izgraditi i pobolj?ati obrazovne objekte koji su prilago?eni djeci, osobama s invaliditetom i rodnim razlikama, te osigurati sigurna, nenasilna, inkluzivna i djelotvorna okru?enja za u?enje za sve.

4.B. Do kraja 2020. na globalnom nivou znatno pove?ati broj stipendija koje su dostupne zemljama u razvoju, posebno najnerazvijenijim zemljama, malim oto?nim dr?avama u razvoju i afri?kim zemljama, za poha?anje vi?eg obrazovanja u razvijenim zemljama i ostalim zemljama u razvoju, uklju?uju?i stru?nu obuku i informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i tehni?ke, in?enjerske i znanstvene programe.

4.C. Do kraja 2030. znatno pove?ati broj kvalificiranih u?itelja/-ica, izme?u ostalog i kroz me?unarodnu suradnju za obuku u?itelja-/ica u zemljama u razvoju, posebno u najmanje razvijenim zemljama i malim oto?nim dr?avama u razvoju.

CILJ 4: Osigurati uklju?ivo i kvalitetno obrazovanje, te promovirati mogu?nosti cjelo?ivotnog u?enja svih ljudi, svih ?ivotnih dobi

Osna?ivanje ?ena i promoviranje rodne ravnopravnosti je od va?nog zna?aja za br?e postizanje odr?ivog razvoja. Ukidanje svih oblika diskriminacije ?ena i djevoj?ica ne samo da je osnovno ljudsko pravo, nego ima vi?estruki utjecaj na druga podru?ja razvoja.

Osiguranje univerzalne za?tite spolnog i reproduktivnog zdravlja i istih prava na ekonomske resurse, kao ?to su zemlji?te i imovina, predstavlja najva?niji zadani rezultat ovog cilja. Danas se na javnim funkcijama nalazi vi?e ?ena nego ikada ranije, ali ?e poticanje ?ena da u ve?em broju postanu lideri na svim podru?jima pomo?i da se u?vrste politike i zakonski propisi s ciljem postizanja ve?e rodne ravnopravnosti.

CILJ 5: Posti?i rodnu ravnopravnost i osna?iti sve ?ene i djevoj?ice

PODCILJEVI

5.1. Okon?ati svuda i sve oblike diskriminacije protiv ?ena i djevoj?ica.

5.2. Eliminirati sve oblike nasilja nad ?enama i djevoj?icama u javnoj i privatnoj sferi, uklju?uju?i trgovinu ljudima, odnosno seksualnu eksploataciju i druge oblike eksploatacije.

5.3. Eliminirati sve ?tetne prakse kao ?to su dje?ji, rani i nasilni brakovi , te i obrezivanje ?enskih genitalija.

5.4. Prepoznati i vrednovati nepla?enu skrb i rad u doma?instvu kroz osiguravanje javnih usluga, infrastrukture i politike socijalne za?tite, te kroz promoviranje zajedni?ke odgovornosti u doma?instvu i obitelji, na na?in koji je prikladan u odgovaraju?oj dr?avi.

5.5. Osigurati da ?ene u potpunosti i djelotvorno sudjeluju i imaju jednake mogu?nosti sudjelovanja u upravljenju na svim razinama dono?enja odluka u politi?kom, gospodarskom i javnom ?ivotu.

5.6. Osigurati univerzalnu dostupnost spolnog i reproduktivnog zdravlja i reproduktivnih prava, kako je dogovoreno u skladu s ?Programom akcije Me?unarodne konferencije o stanovni?tvu i razvoju? i ?Pekin?kom platformom za akciju?, odnosno dokumentima koji su nastali kao rezultat njihovih analiti?kih konferencija.

5.A. Provesti reforme kako bi ?ene dobile jednaka prava na ekonomske resurse, kao i pristup vlasni?tvu i kontroli nad zemlji?tem i ostalim oblicima vlasni?tva, financijskim uslugama, nasljedstvu i prirodnim resursima, u skladu s nacionalnim zakonima.

5.B. Pove?ati upotrebu inovativnih tehnologija, posebno informacijske i komunikacijske tehnologije, radi promoviranja osna?ivanja ?ena.

5.C. Usvojiti i osna?iti dobre politike i izvr?no zakonodavstvo za promoviranje rodne ravnopravnosti i osna?ivanja svih ?ena i djevoj?ica na svim razinama.

Nesta?ica vode poga?a vi?e od 40% ljudi u svijetu, ?to je alarmantan podatak; procjenjuje se da ?e ovaj postotak rasti s porastom globalne temperature kao posljedice klimatskih promjena. Iako 2.1 milijarda ljudi od 1990. do danas ima bolje sanitarne i vodoopskrbne uvjete, osnovni problem koji poga?a sve kontinente su sve manje koli?ine ?iste vode za pi?e.

2011. godine, 41 zemlja bila je suo?ena s problemima u vodoopskrbi; deset zemalja je skoro do kraja iscrpilo zalihe obnovljivih slatkih voda, te se moraju oslanjati na nekonvencionalne resurse. Sve ve?a su?a i dezertifikacija ve? pogor?avaju ove trendove. Projekcije do 2050. godine govore da ?e najmanje svaka ?etvrta osoba biti pogo?ena stalnom nesta?icom vode.

Univerzalna opskrba ispravnom vodom za pi?e po pristupa?noj cijeni do 2030. godine nala?e investicije u adekvatnu infrastrukturu, sanitarne objekte i unapre?enje higijene na svim nivoima. Za?tita i obnavljanje ekosustava koji su povezani s vodom, kao ?to su: ?ume, planine, mo?vare i rijeke, neophodni su ako ?elimo ubla?iti nesta?icu vode. Isto tako, potrebna je ?ira me?unarodna suradnja radi poticanja efikasnosti u tro?enju vode i podr?ke za uvo?enje tehnologija za pre?i??avanje vode u zemljama u razvoju.

CILJ 6: Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, odr?ivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve

PODCILJEVI6.1. Do kraja 2030. posti?i univerzalan i jednak pristup

sigurnoj i jeftinoj pitkoj vodi za sve.

6.2. Do kraja 2030. posti?i odgovaraju? i jednak pristup sanitarnim i higijenskim uvjetima za sve, kao i okon?ati otvorenu defekaciju, uz obra?anje posebne pa?nje na potrebe ?ena i djevoj?ica, odnosno onih u ranjivim situacijama.

6.3. Do kraja 2030. unaprijediti kvalitetu vode tako ?to ?e se smanjiti zaga?enje, eliminirati rasipanje i na najmanju mogu?u mjeru svesti ispu?tanje opasnih kemikalija i materijala, prepoloviti udio nepro?i??enih otpadnih voda i znatno pove?ati recikliranje i sigurnu ponovnu upotrebu na globalnom nivou.

6.4. Do kraja 2030. bitno pove?ati efikasnost kori?tenja vode u svim sektorima i osigurati odr?ivu eksploataciju vode i opskrbu vodom kako bi se odgovorilo na nesta?icu vode i u znatnoj mjeri smanjio broj ljudi koji se suo?avaju sa nesta?icom vode.

6.5. Do kraja 2030. primijeniti integrirano upravljanje vodnim resursima na svim razinama, izme?u ostalog i kroz prekograni?nu suradnju, ako je to potrebno.

6.6. Do kraja 2020. za?tititi i obnoviti ekosustave povezane s vodom, uklju?uju?i planine, ?ume, mo?varna podru?ja, rijeke, vodotokove i jezera.

6.A. Do kraja 2030. pro?iriti me?unarodnu suradnju s zemljama u razvoju i pru?iti podr?ku tim zemljama u stvaranju kapaciteta za aktivnosti i programe vezane za vodu i sanitarne uvjete, uklju?uju?i prikupljanje vode, desalinizaciju, efikasno kori?tenje vode, tretman otpadnih voda, recikliranje i tehnologije ponovne upotrebe vode.

6.B. Podr?ati i poja?ati u?e??e lokalnih zajednica u pobolj?anju upravljanja vodom i sanitarnim uvjetima.

U razdoblju od 1990. do 2010. godine, broj ljudi koji imaju elektri?nu energiju porastao je za 1,7 milijardi; s porastom broja stanovnika u svijetu, rasti ?e i potra?nja za jeftinim energentima. Globalna ekonomija, koja po?iva na fosilnim gorivima i pove?anje emisije stakleni?kih plinova drasti?no mijenjaju na? klimatski sistem. Posljedice se vide na svakom kontinentu.

Me?utim, do?lo je do nove inicijative za poticanjem kori?tenja alternativnih energenata; u 2011. godini, obnovljivi energenti ?inili su vi?e od 20% proizvedene elektri?ne energije u svijetu. Me?utim, svaki peti ?ovjek i dalje nema elektri?nu energiju, a obzirom na rast potra?nje, morat ?e do?i do zna?ajnog pove?anja proizvodnje obnovljive energije u cijelom svijetu.

Univerzalna opskrba jeftinom elektri?nom energijom do 2030. godine podrazumijeva investicije u ?iste energente, kao ?to su energija sunca i vjetra i termalni izvori. Usvajanjem rentabilnih standarda za ?iroku lepezu tehnologija tako?er je mogu?e smanjiti globalnu potro?nju elektri?ne energije u zgradama i industriji za 14%. Otprilike, to zna?i da je potrebno 1.300 srednjih elektrana manje. ?irenje infrastrukture i unaprije?ivanje tehnologije za ?iste energente u svim zemljama u razvoju predstavlja osnovni cilj koji mo?e potaknuti rast i doprinijeti o?uvanju na?eg okoli?a.

CILJ 7: Osigurati pristup pouzdanoj, odr?ivoj i suvremenoj energiji po pristupa?nim cijenama za sve

7.1. Do kraja 2030. osigurati univerzalni pristup jeftinim, pouzdanim i modernim energetskim uslugama.

7.2. Do kraja 2030. pove?ati odr?ivost udjela obnovljive energije u globalnom energetskom miksu.

7.3. Do kraja 2030. udvostru?iti globalnu stopu unapre?enja energetske efikasnosti.

7.A. Do kraja 2030. unaprijediti me?unarodnu suradnju kako bi se olak?ao pristup istra?ivanju i tehnologiji ?iste energije, uklju?uju?i obnovljivu energiju, energetsku efikasnost i naprednu i ?istiju tehnologiju fosilnih goriva, i promovirati investiranje u energetsku infrastrukturu i tehnologiju ?iste energije.

7.B. Do kraja 2030. pro?iriti infrastrukturu i unaprijediti tehnologiju za opskrbu svih korisnika uslugama moderne i odr?ive energije u zemljama u razvoju, a posebno u najmanje razvijenim zemljama i malim dr?avama u razvoju.

PODCILJEVI

Tijekom proteklih 25 godina, broj radnika koji ?ive u ekstremnom siroma?tvu drasti?no je pao, usprkos dugotrajnim posljedicama ekonomske krize iz 2008.-2009. godine. U zemljama u razvoju, pripadnici srednje klase danas ?ine vi?e od 34% ukupno zaposlenih, a njihov broj je utrostru?en od 1991. do 2015. godine.

Obzirom na to da se globalna ekonomija jo? uvijek oporavlja, o?igledan je sporiji rast, pove?anje nejednakosti i nedovoljno brzo pove?anje stope zapo?ljavanja, koja ne ide u korak s porastom radne snage. Prema Me?unarodnoj organizaciji rada, u 2015. godini bilo je vi?e od 204 milijuna nezaposlenih.

Svrha Ciljeva odr?ivog razvoja je poticanje gospodarskog rasta putem ve?e produktivnosti i tehnolo?kih inovacija. Promoviranje politika koje poti?u poduzetni?tvo i otvaranje novih radnih mjesta u tome su klju?ni, kao i efektivne mjere za iskorjenjivanje prisilnog rada, ropstva i trgovine ljudima. S ovim zadanim rezultatima, cilj je posti?i potpuno i produktivno zapo?ljavanje i mu?karaca i ?ena, kao i rad dostojan ?ovjeka.

CILJ 8: Promovirati uklju?iv i odr?iv ekonomski rast, zaposlenost i dostojanstven rad za sve

PODCILJEVI

8.2. Posti?i vi?e razine ekonomske produktivnosti preko diverzifikacije, tehnolo?kog napredka i inovacija, izme?u ostalog i fokusiraju?i se na radno intenzivne i visoko profitabilne sektore.

8.3. Promovirati razvojno orijentirane politike koje podr?avaju proizvodne aktivnosti, stvaranje dostojanstvenih poslova, poduzetni?tvo, kreativnost i inovativnost, i poticati formalno osnivanje i rast mikro poduze?a, odnosno malih i srednjih poduze?a, izme?u ostalog i kroz pristup financijskim uslugama.

8.4. Progresivno do kraja 2030. unaprijediti globalnu efikasnost resursa u potro?nji i proizvodnji i ulo?iti napore da se ekonomski rast razdvoji od degradacije prirode i okoli?a u skladu sa 10-godi?njim okvirom programa koji se odnose na odr?ivu potro?nju i proizvodnju, uz vode?u ulogu razvijenih zemalja.

8.5. Do kraja 2030. posti?i punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve ?ene i mu?karce, ?to obuhva?a i mlade ljude i osobe s invaliditetom, kao i ista primanja za rad jednake vrijednosti.

8.6. Do kraja 2020. zna?ajno smanjiti udio mladih koji nisu zaposleni niti su u procesu obrazovanja, odnosno obuke.

8.7. Poduzeti neposredne i u?inkovite mjere za iskorjenjivanje prisilnog rada, okon?anje modernog ropstva i trgovine ljudima i osigurati zabranu i uklanjanje najgorih oblika dje?jeg rada, uklju?uju?i zapo?ljavanje i kori?tenje dje?jih vojnika, i do 2025. godine okon?ati dje?iji rad u svim njegovim oblicima

8.8. Za?tititi radna prava i promovirati sigurno radno okru?enje za sve radnike, uklju?uju?i radnike migrante, a posebno ?ene migrante i one koji rade opasne poslove.

8.9. Do kraja 2030. osmisliti i primijeniti politike za promoviranje odr?ivog turizma koji stvara radna mjesta i promoviraju lokalnu kulturu i proizvode.

8.10. Ja?ati kapacitete doma?ih financijskih institucija kako bi se poticala i ?irila dostupnost bankarskih, osiguravaju?ih i financijskih usluga za sve.

8.A. Pove?ati podr?ku pomo?i za trgovinu za zemlje u razvoju, posebno za najmanje razvijene zemlje, izme?u ostalog i preko ?unapre?enog integriranog okvira za pitanja trgovinsko-tehni?ke pomo?i najmanje razvijenim zemljama?.

8.B. Do kraja 2020. razviti i operacionalizirati globalnu strategiju za zapo?ljavanje mladih i primijeniti ?Globalni pakt o zapo?ljavanju? Me?unarodne organizacije rada.

8.1. Odr?ati ekonomski rast po glavi stanovnika u skladu s nacionalnim okolnostima, a u najmanje razvijenim zemljama odr?ati rast bruto doma?eg proizvoda na raziniod najmanje 7% godi?nje.

Odr?ivo investiranje u infrastrukturu i inovacije je klju?an pokreta? gospodarskog rasta i razvoja. Imaju?i u vidu da vi?e od polovine svjetske populacije danas ?ivi u gradovima, transport i obnovljivi energenti sve vi?e dobivaju na zna?aju, kao i rast novih gospodarskih grana, informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Tehnolo?ki napredak tako?er je klju?an za pronalazak trajnih rje?enja za ekonomske i ekolo?ke izazove, kao ?to su otvaranje novih radnih mjesta i promoviranje energetske efikasnosti. Promoviranje odr?ivih gospodarskih grana i investicije u istra?ivanje i inovacije predstavljaju bitne na?ine poticanja odr?ivog rasta.

Vi?e od 4 milijarde ljudi jo? uvijek nema internet, a 90% ih ?ivi u zemljama u razvoju. Pronala?enje rije?enja za ovaj digitalni jaz neophodno je za jednaku dostupnost informacijama i znanju, ?to zauzvrat poti?e inovacije i poduzetni?tvo.

Investiranje u infrastrukturu i inovacije jedan je od 17 globalnih ciljeva koji ?ine Program odr?ivog razvoja do 2030. godine. Za napredak na vi?e ciljeva istovremeno klju?an je integrirani pristup.

CILJ 9: Izgraditi izdr?ljivu infrastrukturu, promovirati uklju?ivu i odr?ivu industrijalizaciju i poticati inovativnost

PODCILJEVI

9.1. Razviti kvalitetnu, pouzdanu, odr?ivu i prilagodljivu infrastrukturu, uklju?uju?i regionalnu i me?ugrani?nu infrastrukturu, kako bi se podr?ali ekonomski razvoj i ljudsko blagostanje, s fokusom na jeftinom i jednakom pristupu za sve.

9.2. Do kraja 2030. promovirati inkluzivnu i odr?ivu industrijalizaciju i zna?ajno pove?ati udio industrije u stopi zaposlenosti i bruto doma?em proizvodu, u skladu s nacionalnim okolnostima, a u najmanje razvijenim zemljama udvostru?iti njen udio.

9.3. Pove?ati pristup malih industrijskih i ostalih poduze?a financijskim uslugama, posebno u zemljama u razvoju, ?to obuhva?a i povoljne kredite, te pove?ati njihovu integraciju u lance vrijednosti i u tr?i?ta.

9.4. Do kraja 2030. unaprijediti infrastrukturu i prilagoditi industrije kako bi postale odr?ive, uz ve?u efikasnost u kori?tenju resursa i ?ire usvajanje ?istih i ekolo?ki prihvatljivih tehnologija i industrijskih procesa, pri ?emu sve zemlje preuzimaju aktivnosti u skladu sa svojim kapacitetima.

9.5. Pro?iriti znanstvena istra?ivanja, unaprijediti tehnolo?ke kapacitete industrijskih sektora u svim zemljama, a posebno u zemljama u razvoju, ?to podrazumijeva da se, do kraja 2030. poti?u inovacije i da se broj zaposlenih u podru?ja istra?ivanja i razvoja na milijun ljudi znatno pove?a, kao i da se pove?a javna i privatna potro?nja za istra?ivanje i razvoj.

9.A. Olak?ati razvoj odr?ive i prilagodljive infrastrukture u zemljama u razvoju kroz unapre?ivanje financijske, tehnolo?ke i tehni?ke podr?ke afri?kim zemljama, najmanje razvijenim zemljama, zemljama u razvoju koje nemaju izlaz na more i malim oto?nim dr?avama u razvoju.

9.B. Podr?ati razvoj doma?e tehnologije, istra?ivanja i inovacija u zemljama u razvoju, izme?u ostalog i tako ?to ?e se osigurati pogodno okru?enje u pogledu politika za, uz ostalo, industrijsku diverzifikaciju i dodavanje vrijednosti dobrima.

9.C. Zna?ajno pove?ati pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i ulo?iti napore da se osigura univerzalan i jeftin pristup internetu u najmanje razvijenim zemljama do 2020.

Dokazano je kako nejednakost u prihodima raste, gdje najbogatijih 10% zara?uje oko 40% ukupnih prihoda u svijetu. Najsiroma?nijih 10% zara?uje svega 2-7% ukupnih prihoda u svijetu. U zemljama u razvoju, ako se u obzir uzme rast stanovni?tva, nejednakost je porasla za 11%.

Ova sve ve?a nejednakost je poziv na djelovanje, za koje su potrebne ?vrste politike koje ?e osna?iti radnike donjeg percentila i promovirati ekonomsku inkluziju bez obzira na spol, rasu ili nacionalnost.

Neravnopravnost u prihodima je globalni problem koji zahtijeva globalna rje?enja. To obuhva?a unapre?enje propisa i pra?enje financijskih tr?i?ta i institucija, poticanje pomo?i za razvoj i direktne strane investicije za regije s najve?om potrebom. Sigurna migracija i mobilnost ljudi tako?er predstavljaju razlog sve ve?ih razlika.

Smanjenje nejednakosti jedan je od 17 globalnih ciljeva koji ?ine Program odr?ivog razvoja do 2030. godine. Za napredak na vi?e ciljeva istovremeno klju?an je integrirani pristup.

CILJ 10: Smanjiti nejednakost unutar i izme?u dr?ava

PODCILJEVI

10.2. Do kraja 2030. osna?iti i promovirati dru?tvenu, ekonomsku i politi?ku inkluziju svih, bez obzira na starost, spol, invalidnost, rasu, etni?ku pripadnost, porijeklo, religiju ili ekonomski, odnosno neki drugi status.

10.3. Osigurati jednake mogu?nosti i smanjiti nejednakosti u ishodima, izme?u ostalog i tako ?to ?e se eliminirati diskriminiraju?i zakoni, politike i prakse i ?to ?e se, u tom pogledu, promovirati prikladno zakonodavstvo, politike i aktivnosti.

10.4. Usvojiti politike, posebno fiskalnu politiku i politike u podru?ja pla?a i socijalne za?tite, progresivno posti?i ve?u ravnopravnost.

10.5. Unaprijediti propise i nadzor globalnih financijskih tr?i?ta i institucija, te poja?ati primjenu tih propisa.

10.6. Osigurati da zemlje u razvoju budu bolje predstavljene i da se ?uje njihov glas u procesu dono?enja odluka u globalnim me?unarodnim ekonomskim i financijskim institucijama kako bi se stvorile djelotvornije, kredibilnije, odgovornije i legitimnije institucije.

10.7. Olak?ati ure?enu, sigurnu, regularnu i odgovornu migraciju i mobilnost ljudi, izme?u ostalog i kroz primjenu planiranih i dobro vo?enih migracijskih politika.

10.A.Primjenjivati princip specijalnog i diferencijalnog tretmana za zemlje u razvoju, posebno za najmanje razvijene zemlje, u skladu sa sporazumima Svjetske trgovinske organizacije.

10.B. Poticati slu?benu razvojnu pomo? i financijske tijekove, pa i direktne strane investicije, za dr?ave u kojima postoji najve?a potreba, a posebno za najmanje razvijene zemlje, afri?ke zemlje, male oto?ne dr?ave u razvoju i zemlje u razvoju koje nemaju izlaz na more, u skladu s njihovim nacionalnim planovima i programima.

10.C. Do kraja 2030. sniziti na manje od 3% transakcijske tro?kove za doznake migranata i eliminirati tijekove doznaka s tro?kovima vi?im od 5%.10.1. Do kraja 2030. progresivno posti?i i odr?ati rast

dohotka donjih 40% stanovni?tva po stopi vi?oj od nacionalnog prosjeka.

Vi?e od polovine svjetskog stanovni?tva danas ?ivi u urbanim podru?jima. Do 2050. godine, ovaj broj porast ?e na 6,5 milijardi, ?to je dvije tre?ine ?ovje?anstva. Odr?ivi razvoj ne mo?e se posti?i bez zna?ajne promjene na?ina na koji gradimo i upravljamo urbanim prostorom.

Brz rast gradova u zemljama u razvoju, uz sve ve?e migraciju iz ruralnih u urbane sredine, doveo je do ogromnog i naglog rasta u mega-gradovima. Godine 1990. u svijetu je bilo deset mega-gradova sa 10 i vi?e milijuna stanovnika. 2014, bilo je 28 mega-gradova, koji su dom za ukupno 453 milijuna ljudi.

Ekstremno siroma?tvo ?esto je koncentrirano u urbanim sredinama, a nacionalne i gradske vlasti sve te?e izlaze na kraj s zbrinjavanjem sve ve?eg broja stanovnika u tim sredinama. U?initi gradove sigurnim i odr?ivim zna?i osigurati sigurno i pristupa?no stanovanje i ure?enje siroma?nih naselja. Isto tako, podrazumijeva i investicije u javni prijevoz, ve?i broj zelenih povr?ina i bolje urbanisti?ko planiranje i upravljanje na na?in koji omogu?ava uklju?ivanje svih.

Odr?iv ?ivot u gradovima jedan je od 17 globalnih ciljeva koji ?ine Program odr?ivog razvoja do 2030. godine. Za napredak na vi?e ciljeva istovremeno klju?an je integrirani pristup.

CILJ 11: U?initi gradove i naselja uklju?ivim, sigurnim, prilagodljivim i odr?ivim

PODCILJEVI11.1. Do kraja 2030. osigurati da svi imaju pristup

odgovaraju?em, sigurnom i jeftinom smje?taju i osnovnim uslugama, te unaprijediti uvjete u nehigijenskim naseljima.

11.2. Do kraja 2030. omogu?iti pristup sigurnim, jeftinim, pristupa?nim i odr?ivim transportnim sustavima za sve, unapre?uju?i sigurnost u prometu, prije svega pro?irivanjem obima javnog prevoza, uz obra?anje posebne pa?nje na potrebe onih koji se nalaze u ranjivim situacijama, ?ena, djece, osoba s invaliditetom i starijih.

11.3. Do kraja 2030. u svim zemljama unaprijediti inkluzivnu i odr?ivu urbanizaciju i kapacitete za participativno, integrirano i odr?ivo planiranje naselja i za upravljanje njima.

11.4. Poja?ati napore da se za?titi i o?uva svjetska kulturna i prirodna ba?tina.

11.5. Do kraja 2030. zna?ajno smanjiti broj smrtnih slu?ajeva i broj ugro?enih ljudi, te znatno smanjiti ekonomske gubitke do kojih dovode elementarne nepogode, izme?u ostalog i one povezane s vodom, usmjeravaju?i pa?nju na za?titu siroma?nih i onih u ranjivim situacijama.

11.6. Do kraja 2030. smanjiti negativan utjecaj gradova na okoli? mjeren po glavi stanovnika, izme?u ostalog i tako ?to ?e se posebna pa?nja posvetiti kakvo?i zraka i upravljanju otpadom na gradskim i drugim razinama.

11.7. Do kraja 2030. omogu?iti univerzalni pristup sigurnim, inkluzivnim i pristupa?nim zelenim i javnim povr?inama, posebno za ?ene i djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom.

11.A. Podr?ati pozitivne ekonomske, dru?tvene i ekolo?ke veze izme?u urbanih, perifernih urbanih i ruralnih podru?ja osna?ivanjem nacionalnog i regionalnog planiranja razvoja.

11.B. Do kraja 2020. znatno pove?ati broj gradova i naselja koji usvajaju i primjenjuju integrirane politike i planove u smislu inkluzije, efikasnosti resursa, ubla?avanja klimatskih promjena i prilago?avanja klimatskim promjenama, otpornosti na elementarne nepogode, odnosno koji razvijaju i implementiraju, u skladu s predstoje?im Sendai okvirom za smanjenje rizika od katastrofa 2015.-2030. (engl. Sendai Framework for Disaster Risk Reduction 2015-2030), sveobuhvatno upravljanje rizicima od elementarnih nepogoda na svim razinama.

11.C. Podr?ati najmanje razvijene zemlje, izme?u ostalog i kroz financijsku i tehni?ku pomo?, u izgradnji odr?ivih i prilagodljivih zgrada za koje se koriste lokalni materijali.

Postizanje gospodarskog rasta i odr?ivog razvoja nala?e hitno smanjenje na?eg utjecaja na ?ivotnu sredinu, koje ?e se posti?i promjenom na?ina na koji proizvodimo i tro?imo proizvode i resurse. Poljoprivreda je najve?i potro?a? vode u svijetu, a za navodnjavanje danas se tro?i skoro 70% ukupnih kopnenih voda koje su pogodne za ljudsku upotrebu.

Efikasno upravljanje zajedni?kim prirodnim resursima i na?in na koji odla?emo toksi?an otpad i zaga?iva?e predstavljaju va?ne rezultate potrebne za postizanje ovog cilja. Poticanje gospodarstva, poduze?a i potro?a?a da recikliraju i smanje koli?inu otpada jednako je va?no, kao i pomo? zemljama u razvoju da se okrenu odr?ivijim obrascima potro?nje do 2030. godine.

Veliki broj ljudi u svijetu i dalje tro?i premalo da bi se zadovoljile ?ak i osnovne potrebe. Isto tako, bitno je utvrditi koli?inu ba?ene hrane po glavi stanovnika na razini maloprodaje i potro?a?a, ?to bi doprinijelo postizanju efikasnog lanca proizvodnje i opskrbe. To mo?e doprinijeti ispravnosti hrane i pomo?i nam da se okrenemo gospodarstvu koje efikasnije koristi resurse.

CILJ 12: Osigurati odr?ive oblike potro?nje i proizvodnje

PODCILJEVI

12.2. Do kraja 2030. posti?i odr?ivo upravljanje i efikasno kori?tenje prirodnih resursa.

12.3. Do kraja 2030. globalno prepoloviti bacanje hrane mjerene po glavi stanovnika na razini maloprodaje i potro?a?a, te smanjiti gubitak hrane u proizvodnji i opskrbnim lancima, ?to obuhva?a i gubitke koji nastaju nakon ?etve.

12.4. Do kraja 2020. posti?i ekolo?ki prihvatljivo upravljanje kemikalijama i svim oblicima otpada tijekom ?itavog njihovog uporabnog ciklusa, u skladu s dogovorenim me?unarodnim okvirima, i zna?ajno smanjiti njihovo ispu?tanje u atmosferu, vodu i tlo kako bi se ?to vi?e umanjili njihovi negativni utjecaji na zdravlje ljudi i okoli?.

12.5. Do kraja 2030. zna?ajno smanjiti generiranje otpada tako ?to ?e se spre?avati ili smanjivati njegovo generiranje, odnosno tako ?to ?e se otpad prera?ivati i ponovo upotrebljavati.

12.6. Poticati poduze?a, posebno velike i me?unarodne korporacije, da usvoje odr?ive prakse i da integriraju informacije o odr?ivosti u svoj ciklus izvje?tavanja.

12.7. Promovirati prakse javne nabave koje su odr?ive, u skladu s nacionalnim politikama i prioritetima.

12.8. Do kraja 2030. osigurati da svi ljudi imaju relevantne informacije i svijest o odr?ivom razvoju i stilovima ?ivota.

12.A. Podr?ati zemlje u razvoju da ja?aju svoje znanstvene i tehnolo?ke kapacitete kako bi se kretale u smjeru odr?ivijih oblika potro?nje i proizvodnje.

12.B. Razvijati i primjenjivati alate za pra?enje utjecaja odr?ivog razvoja na odr?ivi turizam koji stvara radna mjesta i promovira lokalnu kulturu i proizvode.

12.C. Racionalizirati neu?inkovite subvencije na fosilna goriva koja poti?u rasipnu potro?nju uklanjanjem tr?i?nih poreme?aja, u skladu s nacionalnim okolnostima, uklju?uju?i restrukturiranjem oporezivanja i postupnim ukidanjem tih ?tetnih subvencija, ako postoje, kako bi se odrazili njihovi utjecaji na okoli?, uzimaju?i u potpunosti u obzir posebne potrebe i uvjete zemalja u razvoju i minimaliziranje mogu?ih ?tetnih utjecaja na njihov razvoj na na?in koji ?titi siroma?ne i ugro?ene zajednice.

12.1. Primijeniti 10-godi?nji okvir programa za odr?ivu potro?nju i proizvodnju, u kome ?e sudjelovati sve zemlje, a razvijene zemlje ?e preuzeti vode?u ulogu, uzimaju?i u obzir stupanj razvoja i kapacitete zemalja u razvoju.

Nema nijedne zemlje na svijetu koja iz prve ruke nije iskusila drasti?ne posljedice klimatskih promjena. Emisije stakleni?kih plinova su u porastu, i danas su za 50% ve?e nego 1990. godine. Nadalje, globalno zagrijavanje uzrok je dugotrajnih klimatskih promjena, ?to mo?e dovesti do nepovratnih posljedica ako odmah ne poduzmemo potrebne korake.

Prosje?ni godi?nji gubici samo od potresa, tsunamija, tropskih ciklona i poplava ra?unaju se u stotinama milijardi dolara, a investicije potrebne na godi?njoj razini samo za saniranje rizika od katastrofa iznose 6 milijardi ameri?kih dolara. U sklopu ovog cilja, ideja je da se do 2020. godine mobilizira 100 milijardi ameri?kih dolara na godi?njoj razini radi rje?avanja potreba zemalja u razvoju i ubla?avanja katastrofa izazvanim klimatskim promjenama.

Ja?anje otpornosti i kapaciteta za adaptaciju ugro?enijih podru?ja, kao ?to su zemlje bez izlaza na more i oto?ne dr?ave, mora i?i ruku pod ruku s nastojanjima da se pove?a informiranost i integriraju mjere u nacionalne politike i strategije. Jo? uvijek je mogu?e, uz politi?ku volju i ?iroku lepezu tehnolo?kih mjera, ograni?iti pove?anje globalne srednje temperature na 2 stupnja Celzijusa iznad predindustrijske razine. Kako bi se to postiglo, potrebno je hitno kolektivno djelovanje.

CILJ 13: Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica

PODCILJEVI

13.1. Osna?iti prilagodljivost i adaptivni kapacitet na rizike povezane sa klimatskim uvjetima i prirodnim katastrofama u svim zemljama.

13.2. Integrirati mjere vezane za klimatske promjene u nacionalne politike, strategije i planiranje.

13.3. Unaprijediti obrazovanje, podizanje razine svijesti, kao i ljudske i institucionalne kapacitete u vezi s ubla?avanjem i smanjivanjem utjecaja klimatskih promjena, odnosno s prilago?avanjem i ranim upozoravanjem na klimatske promjene.

13.A. Primijeniti obavezu koju su razvijene zemlje potpisnice ?Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama? preuzele kako bi zajedno prikupile 100 milijardi dolara godi?nje do 2020. iz svih izvora i tako odgovorile na potrebe zemalja u razvoju u kontekstu zna?ajnih aktivnosti na ubla?avanju negativnih utjecaja klimatskih promjena i transparentnosti primjene, te u potpunosti operacionalizirati Zeleni klimatski fond (engl. Green Climate Fund) kroz njegovu kapitalizaciju, ?to je prije mogu?e.

13.B. Promovirati mehanizme za podizanje kapaciteta za djelotvorno planiranje i upravljanje klimatskim promjenama u najnerazvijenijim zemljama, ?to podrazumijeva i fokusiranje na ?ene i mlade, odnosno na lokalne i marginalizirane zajednice.

Svjetski oceani ? njihova temperatura, kemija, struje i ?ivot ? pokre?u globalne sustave koji ?ine Zemlju pogodnom za ljudsku vrstu. Na?in na koji upravljamo ovim vitalnim resursom od klju?nog je zna?aja za ?ovje?anstvo u cjelini, ali i kao protute?a posljedicama klimatskih promjena.

?ivot vi?e od 3 milijarde ovisi o morskoj i priobalnoj bilo?koj raznolikosti. Me?utim, danas je 30% svjetskog ribljeg fonda izlo?eno pretjeranoj eksploataciji, ?to je zna?ajno ispod razine na kojoj se mo?e ostvariti odr?iv prihod. Isto tako, oceani apsorbiraju oko 30% uglji?nog dioksida kojeg proizvede ?ovjek, a danas vidimo kako je do?lo do pove?anja kiselosti oceana za 26% od po?etka industrijske revolucije.

Ciljevi odr?ivog razvoja daju okvir za odr?ivo upravljanje i za?titu morskih i priobalnih ekosustava od zaga?enja s kopna, kao i saniranje posljedica one?i??enja oceana. Bolje o?uvanje i odr?iva eksploatacija oceanskih resursa u skladu s me?unarodnim pravom tako?er ?e pomo?i ubla?iti odre?ene izazove u vezi s oceanima.

CILJ 14: O?uvati i odr?ivo koristiti oceane , mora i morske resurse

PODCILJEVI

14.3. Smanjiti i rije?iti utjecaje zakiseljavanja oceana, uklju?uju?i pobolj?ane znanstvene suradnje na svim razinama.

14.4. Do kraja 2020. djelotvorno regulirati eksploataciju ribe i okon?ati prekomjerni ribolov, kao i nezakonit, neprijavljen i nereguliran ribolov, odnosno destruktivne ribarske prakse, i primijeniti znanstveno temeljene planove upravljanja kako bi se obnovile zalihe riba u najkra?em mogu?em roku, bar do razine na kojoj se mo?e proizvesti maksimalni odr?ivi prinos koji je odre?en njihovim biolo?kim karakteristikama.

14.5. Do kraja 2020. o?uvati najmanje 10% priobalnih i morskih podru?ja, u skladu s nacionalnim i me?unarodnim zakonima i na osnovu najboljih postoje?ih znanstvenih informacija.

14.6. Do kraja 2020. zabraniti odre?ene oblike subvencija za ribarstvo koje dovode do stvaranja prevelikog kapaciteta ribara i prekomjernog izlova ribe, ukinuti subvencije koje doprinose nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu i suzdr?ati se od uvo?enja novih sli?nih subvencija, uz svijest da odgovaraju?i i djelotvorni specijalni i diferencijalni tretmani za zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje trebaju niti integrirani dio pregovora Svjetske trgovinske organizacije u vezi sa subvencijama za ribarstvo.

14.7. Do kraja 2030. pove?ati ekonomsku korist za male oto?ne dr?ave u razvoju i najmanje razvijene zemlje na osnovi odr?ivog kori?tenja morskih resursa, izme?u ostalog i preko odr?ivog upravljanja ribarstvom, vodoprivredom i turizmom.

14.A. Pove?ati znanstvena znanja, razviti istra?iva?ke kapacitete i prenositi pomorsku tehnologiju, uzimaju?i u obzir kriterije i smjernice Me?uvladine oceanografske komisije za prijenos pomorske tehnologije, u cilju pobolj?anja stanja oceana i pove?anja doprinosa razvoju morske biolo?ke raznolikosti zemalja u razvoju, posebno malih oto?nih dr?ava u razvoju i najmanje razvijenih zemalja

14.B. Osigurati pristup morskim resursima i tr?i?tima za male profesionalne ribare.

14.C. Osigurati punu primjenu me?unarodnog prava, onako kako to predvi?a ?Konvencija Ujedinjenih naroda o pomorskom pravu? za zemlje potpisnice, izme?u ostalog, gdje je to primjenljivo, i postoje?ih regionalnih i me?unarodnih planova za o?uvanje i odr?ivo kori?tenje oceana i njihovih resursa.

14.1. Do kraja 2025. sprije?iti i zna?ajno smanjiti sve vrste zaga?ivanja morskih resursa, a posebno onih aktivnosti koje dolaze s kopna, uklju?uju?i otpad te one?i??enje umjetnim gnojivima.

14.2. Do kraja 2020. odr?ivo upravljati morskim i priobalnim ekosustavima i za?tititi ih kako bi se izbjegli zna?ajni negativni utjecaji, izme?u ostalog i kroz ja?anje njihove prilagodljivosti, i preuzeti aktivnosti za njihovu obnovu kako bi oceani ponovo postali zdravi i produktivni.

Biljke ?ine 80% na?e prehrane i oslanjamo se na poljoprivredu kao bitnog ekonomskog resursa i sredstva na?eg razvoja. ?ume ?ine 30% povr?ine Zemlje i osnovno su stani?te milijuna vrsta i bitan izvor ?istog zraka i vode; isto tako, ?ume imaju klju?nu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

Su?a i dezertifikacija, u kojima je izgubljeno 12 milijuna hektara, ?e??e su iz godine u godinu i poga?aju siroma?ne zajednice u cijelom svijetu. Od 8.300 poznatih ?ivotinjskih vrsta, 8% su ve? izumrle, a 22% su u opasnosti od izumiranja. Svrha Ciljeva odr?ivog razvoja je o?uvanje i vra?anje u prvobitno stanje kopnenih ekosustava, kao ?to su ?ume, mo?vare i planine do 2020. godine. Promoviranje odr?ivog upravljanja ?umama i zaustavljanje kr?enja ?uma tako?er su zna?ajni za ubla?avanje posljedica klimatskih promjena. Potrebno je hitno raditi na sprje?avanju nestanka prirodnih stani?ta i biolo?ke raznolikosti, koji predstavljaju na?e zajedni?ko naslje?e.

CILJ 15: Za?tititi, uspostaviti i promovirati odr?ivo kori?tenje kopnenih ekosustava, odr?ivo upravljati ?umama, suzbiti dezertifikaciju, zaustaviti degradaciju tla te sprije?iti uni?tavanje biolo?ke raznolikosti

PODCILJEVI

15.2. Do kraja 2020. promovirati implementaciju odr?ivog upravljanja svim vrstama ?uma, zaustaviti kr?enje ?uma, obnoviti uni?tene ?ume i znatno pove?ati po?umljavanje na globalnoj razini.

15.3. Do kraja 2020. boriti se protiv dezertifikacija, obnavljati degradirano zemlji?te i tlo, uklju?uju?i zemlji?te pod utjecajem dezertifikacije, su?a i poplava, i te?iti da se u svijetu neutralizira degradacija tla.

15.4. Do kraja 2030. osigurati o?uvanje planinskih ekosustava, uklju?uju?i njihovu biolo?ku raznolikost, kako bi se njihovi kapaciteti unaprijedili tako da pru?aju korist koja ima klju?ni zna?aj za odr?ivi razvoj.

15.5. Do kraja 2020. poduzeti hitne i zna?ajne aktivnosti za smanjivanje degradacije prirodnih stani?ta, zaustaviti gubitak biolo?ke raznolikosti i za?tititi ugro?ene vrste i sprije?iti njihovo izumiranje.

15.6 Osigurati pravednu i jednaku raspodjelu koristi koja proisti?e iz kori?tenja genetskih resursa i promovirati odgovaraju?i pristup takvim resursima.

15.7 Poduzeti hitne aktivnosti kako bi se okon?ali krivolov i trgovina za?ti?enim ?ivotinjskim i biljnim vrstama i baviti se pitanjima potra?nje i ponude nezakonitih proizvoda izra?enih od divljih ?ivotinja.

15.8 Do kraja 2020. uvesti mjere kako bi se sprije?io i zna?ajno umanjio utjecaj invazivnih vrsta na kopnene i vodene ekosustave, te kontrolirati ili iskorijeniti prioritetne vrste.

15.9 Do kraja 2020. integrirati vrijednosti ekosustava i biolo?ke raznolikosti u nacionalno i lokalno planiranje, razvojne procese, strategije za smanjenje siroma?tva i izvje?taje.

15.A Mobilizirati i zna?ajno pove?ati financijska sredstva iz svih izvora radi o?uvanja i odr?ivog kori?tenja biolo?ke raznolikosti i ekosustava.

15.B Mobilizirati zna?ajna sredstva iz svih izvora i na svim razinama kako bi se financiralo odr?ivo upravljanje ?umama i pru?ili odgovaraju?i poticaji zemljama u razvoju za unapre?enje takvog upravljanja, uklju?uju?i o?uvanje i po?umljavanje.

15.C Unaprijediti globalnu podr?ku naporima koji se ula?u u borbu protiv krivolova i trgovine za?ti?enim vrstama, uklju?uju?i pove?anje kapaciteta lokalnih zajednica da tra?e odr?ive mogu?nosti za ?ivot.

15.1. Do kraja 2020. osigurati o?uvanje, obnovu i odr?ivo kori?tenje kopnenih slatkovodnih ekosustava i njihovog okru?enja, posebno ?uma, mo?varnog zemlji?ta i planina i

Mir, stabilnost, ljudska prava i efikasno upravljanje koje po?iva na vladavini prava bitni su katalizatori odr?ivog razvoja. Danas ?ivimo u svijetu u kojem razlike postaju sve ve?e. Neke regije karakterizira stalni mir i prosperitet, dok se druge nalaze u naizgled neprekidnom ciklusu sukoba i nasilja. Sigurno je da ta situacija nije neizbje?na i da se mora rije?iti.

Visoka stopa oru?anog nasilja i nesigurnosti destruktivno uti?u na razvoj zemlje, ?to se negativno odra?ava na gospodarski rast i za posljedicu ima dugogodi?nja neslaganja me?u zajednicama, koja mogu trajati generacijama.

Svrha Ciljeva odr?ivog razvoja je zna?ajno smanjenje svih oblika nasilja i rad s vladama i zajednicama na pronala?enju trajnih rje?enja za sukobe i nesigurnost. Ja?anje vladavine prava i promoviranje ljudskih prava su klju? ovog procesa, kao i smanjenje nezakonitih tokova oru?ja i ve?e u?e??e zemalja u razvoju u institucijama globalnog upravljanja.

CILJ 16: Promovirati miroljubiva i uklju?iva dru?tva za odr?ivi razvoj, osigurati pristup pravdi za sve i izgraditi u?inkovite, odgovorne i uklju?ive institucije na svim razinama

PODCILJEVI

16.1. Svugdje zna?ajno smanjiti sve oblike nasilja i s njima povezane stope smrtnih slu?ajeva.

16.2. Okon?ati zloupotrebu i eksploataciju djece, trgovinu djecom i sve oblike nasilja, a naro?ito nad djecom.

16.3. Promovirati vladavinu prava na nacionalnoj i me?unarodnoj razini i svima osigurati jednak pristup pravdi.

16.4. Do kraja 2030. zna?ajno smanjiti nezakonite tokove novca i oru?ja, pobolj?ati pronala?enje i vra?anje ukradene imovine i boriti se protiv svih oblika organiziranog kriminala.

16.5. Zna?ajno smanjiti korupciju i podmi?ivanje u svim njihovim pojavnim oblicima.

16.6. Razviti djelotvorne, odgovorne i transparentne institucije na svim razinama.

16.7. Osigurati odgovorno, uklju?ivo, participativno i reprezentativno dono?enje odluka na svim razinama.

16.8. Pro?iriti i pove?ati u?e??e zemalja u razvoju u institucijama globalnog upravljanja.

16.9. Do kraja 2030. za sve osigurati zakonski identitet, uklju?uju?i registraciju prilikom ro?enja.

16.10. Osigurati javni pristup informacijama i za?titu osnovnih sloboda, u skladu s nacionalnim zakonodavnim i me?unarodnim sporazumima.

16.A. Osna?iti relevantne nacionalne institucije, izme?u ostalog i preko me?unarodne suradnje, za izgradnju kapaciteta na svim razinama, posebno u zemljama u razvoju, radi spre?avanja nasilja i borbe protiv terorizma i kriminala.

16.B. Promicanje i provo?enje nediskriminacijskih zakona i politika za odr?ivi razvoj.

Ciljevi odr?ivog razvoja mogu se realizirati samo uz sna?nu opredijeljenost za globalno partnerstvo i suradnju. Iako je u razdoblju 2011 .? 2014. godine slu?bena pomo? razvijenih zemalja za razvoj porasla za 66%, zbog humanitarnih kriza do kojih su doveli sukobi ili elementarne nepogode i dalje je potrebno osigurati financijske resurse i pomo?. Mnogim zemljama potrebna je slu?bena pomo? za razvoj za poticanje rasta i trgovine.

Dana?nji svijet je povezaniji nego ikada ranije. Bolja dostupnost tehnologije i znanja bitna je za razmjenu ideja i unaprje?ivanje inovacija. Politike koordinacije, koje zemljama u razvoju slu?e kao pomo? u otplati duga, i promoviranje investicija u najnerazvijenijim zemljama nu?ne su za postizanje odr?ivog rasta i razvoja.

Cilj je unaprijediti suradnju na liniji sjever-jug i jug-jug kroz podr?ku nacionalnim planovima za postizanje svih ciljeva. Promoviranje me?unarodne trgovine i pomo? zemljama u razvoju da pove?aju izvoz elementi su postizanja univerzalnog i pravi?nog trgovinskog sustava koji po?iva na pravilima, korektnosti i otvorenosti i koristi svima.

17.1. Poja?ati mobilizaciju doma?ih resursa, izme?u ostalog i preko me?unarodne podr?ke za zemlje u razvoju, kako bi se unaprijedili doma?i kapaciteti za prikupljanje poreza i ostalih prihoda.

17.2. Razvijene zemlje trebaju u potpunosti primijeniti svoje slu?bene obaveze u vezi s razvojnom pomo?i, izme?u ostalog, trebaju dati 0,7% bruto nacionalnog dohotka u programe razvojne pomo?i za zemlje u razvoju, od ?ega 0,15% do 0,20% treba osigurati za najnerazvijenije zemlje.

17.3. Mobilizirati dodatna financijska sredstva iz vi?estrukih izvora za potrebe zemalja u razvoju.

17.4. Pomo?i zemljama u razvoju da postignu dugoro?nu odr?ivost dugova kroz koordinirane politike usmjerene k o?uvanju na?ina za financiranje dugova, otpis dugova i restrukturiranje dugova na primjeren na?in i baviti se dugovima visoko zadu?enih siroma?nih zemalja kako bi se umanjile du?ni?ke nevolje.

17.5. Usvojiti i primijeniti planove promoviranja investiranja u najnerazvijenije zemlje.

17.6. Unaprijediti suradnju sjever-jug i jug-jug i triangularnu regionalnu i me?unarodnu suradnju u podru?ja znanosti, tehnologije i inovacija, kao i pristup ovim podru?jima, i unaprijediti dijeljenje znanja prema uzajamno dogovorenim uvjetima, izme?u ostalog i kroz unaprije?enu koordinaciju u okviru postoje?ih mehanizama, a posebno na razini Ujedinjenih naroda, kao i kroz globalne mehanizme upravljanja tehnologijama kada je tako dogovoreno.

17.7. Promovirati razvoj, prijenos i ?irenje ekolo?ki ispravnih tehnologija u zemlje u razvoju na pozitivnim osnovama, uklju?uju?i privilegirane i preferencijalne osnove, a prema uzajamnom dogovoru.

17.8. Do kraja 2017. u potpunosti operacionalizirati tehnolo?ke banke i mehanizam za izgradnju kapaciteta u najnerazvijenijim zemljama na podru?jima znanosti, tehnologije i inovacija, te unaprijediti kori?tenje inovativnih tehnologija, a posebno informacijske i komunikacijske tehnologije.

PODCILJEVI

CILJ 17: Uvrstiti globalno partnerstvo za odr?ivi razvoj

17.9. Unaprijediti me?unarodnu podr?ku za primjenu djelotvorne i ciljane izgradnje kapaciteta u zemljama u razvoju kako bi se podr?ali nacionalni planovi za primjenu svih ciljeva odr?ivog razvoja, izme?u ostalog i kroz suradnju sjever-jug i jug-jug, odnosno kroz triangularnu suradnju.

17.10. Promovirati univerzalni, zasnovan na pravilima, otvoren, ne diskriminatorski i pravedan multilateralni sustav razmjene pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije, izme?u ostalog i preko zaklju?ivanja pregovora u okviru njene ?Razvojne agende iz Dohe?.

17.11. Do kraja 2020. zna?ajno pove?ati razine izvoza zemalja u razvoju, posebno u cilju udvostru?avanja udjela najnerazvijenijih zemalja u svjetskom izvozu.

17.12. Ostvariti pravovremenu primjenu tr?i?nih pristupa bez carina i kvota za sve najnerazvijenije zemlje u skladu s odlukama Svjetske trgovinske organizacije, izme?u ostalog i tako ?to ?e se osigurati da preferencijalna pravila o porijeklu koja se primjenjuju na uvoz iz najnerazvijenijih zemalja budu transparentna i jednostavna, odnosno da olak?avaju pristup tr?i?tima.

17.13. Unaprijediti globalnu makroekonomsku stabilnost, izme?u ostalog i kroz koordinaciju politika, odnosno koherentnost politika.

17.14. Unaprijediti koherentnost politika za potrebe odr?ivog razvoja.

17.15. Po?tovati prostor i vodstvo politika svake zemlje kako bi se uspostavile i primjenjivale politike usmjerene k iskorjenjivanju siroma?tva i postizanju odr?ivog razvoja.

17.16. Unaprijediti globalno partnerstvo za postizanje odr?ivog razvoja, upotpunjeno vi?estranim partnerstvima koja pokre?u i dijele znanja, stru?nost, tehnologiju i financijska sredstva, kako bi se pru?ila podr?ka za postizanje ciljeva odr?ivog razvoja u svim zemljama, a posebno u zemljama u razvoju.

17.17. Podr?ati i promovirati djelotvorna javna i javno-privatna partnerstva, odnosno partnerstva civilnog dru?tva, grade?i ih na iskustvima i strategijama pronala?enja resursa za partnerstva.

17.18. Do kraja 2020. unaprijediti podr?ku za izgradnju kapaciteta zemalja u razvoju, uklju?uju?i najnerazvijenije zemlje i male dr?ave u razvoju, kako bi se zna?ajno pove?ala dostupnost visokokvalitetnih, blagovremenih i pouzdanih podataka razvrstanih po dohotku, spolu, starosti, rasi, etni?koj pripadnosti, migrantskom statusu, invalidnosti, geografskoj lokaciji i ostalim karakteristikama koje su relevantne u datim nacionalnim kontekstima.

17.19. Do kraja 2030. nadograditi postoje?e inicijative kako bi se razvila mjerila napretka u odr?ivom razvoju, komplementarno mjerenju bruto doma?eg proizvoda, te podr?ati stvaranje kapaciteta koji se ti?u statisti?kih podataka u zemljama u razvoju.

LITERATURA:1. https://sustainabledevelopment.un.org/

2. http://worldslargestlesson.globalgoals.org/

3. http://zamisli2030.ba/

4. http://odraz.hr/media/291518/globalni%20ciljevi%20odrzivog%20razvoja%20do%202030_web.pdf

Slike i infografike su preuzete iz: http://cdn.worldslargestlesson.globalgoals.org/2018/09/SDG-Action-Kit_Final.pdf