REGIONALNA EKONOMIJA(1)

5/22/2018 REGIONALNA EKONOMIJA(1)

1/69

REGIONALNA EKONOMIJA

Sveuilite J.J.Strossmayera u OsijekuEkonomski fakultet u Osijeku

Prof.dr.sc. Vladimir Cini

Nataa Nater, univ.spec.oec

2009./2010.


2/69

REGIJA


3/69

Regije su kljuna dimenzija razvojnog

procesa kako u razvijenim, tako i u manje

razvijenim dijelovima svijeta

(Scott i Storper, 2003.)


4/69

Regionalna politika

Regionalna politikapredstavlja regionalni pristuprazvoju cjelokupnog nacionalnog gospodarstva,

a postoji zbog postojanja dispariteta izmeuregija na razliitim poljima.

Njezini su glavni ciljevi poveanje uinkovitostinacionalnog gospodarstva i uravnoteenost

razvoja pojedinih podruja (Armstrong i Taylor,2000)


5/69

Za uspjenu regionalnu politiku

potrebni su dobro odreenipredmet, strateki ciljevi, razvojniprogrami, mjere i njihovo

praenje te dobro koordiniraninositelji (Rai i Starc, 2003.)


6/69

Za dobru i uspjenu regionalnu politiku bitna je:

ovisinost o specifinom kontekstu, uzimajui u obzirposebnosti gospodarske strukture regije i ne-trinihinstitucija

trina usmjerenost odgovor na proces globalizacije:

(a) usredotoenou na uenje,(b) koncentracijom napora na podravanje poduzea kako bi

prebrodila kognitivnu udaljenost od vrijedne osnovice znanja kojase nalazi izvan njihovog sadanjeg dohvata i

(c) podrkom akumulaciji i zatiti socijalnog kapitala potrebnog za

suradnju. svjesnost da e regionalno identini institucionalni okviriraznih nacija vrlo malo koristiti regionalnoj konkurentnosti(Maskell, 2000)


7/69

Politika regionalnog razvojausmjerena je na postizanje razvojapojedinih regija na nain da osigura nizpovoljnih uvjeta za prijenos znanja,

tehnologije, poduzetnitva, financijskihsredstava i, kroz to, postizanje cjelokupnograzvoja nacionalnih i nadnacionalnihdrava.

Sustav upravljanja regionalnimgospodarstvom utvrivanje svrsishodne koncepcije i

strategije kojom e se upravljatiregionalnim razvojem i ostvarivatipojedini programi,

pripravu konkretnih granskih programa iodreivanje razvojne politike i

izradu smjernica i pojedinanih planovakoji olakavaju ostvarivanje programa(verk, 1995, str.17)


8/69

Regionalizacija moe biti zasnovana na: Strukovnim kriterijima(prirodna homogenost prostora

te s obzirom na gravitaciju prema nekom gradskomsreditu)

Politikim kriterijima(polazi se od strukovnosti, ali semodificira prema odreenim praktikim razlozima koji

uvjetuju formiranje administrativno-upravnih cjelina) Ciljevi regionalnih podjela:

Racionalno organiziranje i upravljanje nacionalnimprostorom

Valorizacija regionalnih resursa i regionalnih razvojnihinicijativa

Suradnja sredinje vlasti i jedinica lokalnesamouprave (Karaman, Aksentijevi, 2004, str.45)


9/69

Faktori regionalne ekonomije

Prirodni resursi Ljudski resursi Materijalni resursi Drutveno-gospodarska

osnova (socijalna kohezija,kulturni identitet,proizvodna struktura iodnosi, proizvodi, usluge itrgovina, konkurentnost i

receptivnost), Odnosi snaga (financijski

kapital, politiki,administrativni izakonodavni okvir,

informacije i komunikacije).


10/69

Instrumenti regionalne politike

Proraunska (budetska) politika

Politika cijena

Politika kontrole Politika poticanja mobilnosti faktora


11/69

Nositelji regionalne politike

1. Zakonodavna i upravna tijela vlasti

(upravna tijela na dravnoj i regionalnoj razini irazini lokalne samouprave),

2. Politike organizacije i institucije(politike stranke, sindikati, udruge graana,interesne skupine, meunarodne organizacije,obrazovne ustanove, znanstveno-istraivakeinstitucije)

3. Gospodarski subjekti i institucije(trgovaka drutva, banke,gospodarskekomore, udruge poslodavaca


12/69

Izvor: Vedri, M.: Odrednice nacionalne konkurentnosti, prezentacijski materijali,Osijek, 2008.

R i l k k t t


13/69

Regionalna konkurentnost

Regionalna konkurentnostje sposobnost regije daosigura ekonomski rast (tijekom vremena), ukljuujuisposobnost privlaenja i zadravanja produktivnogkapitala i kompetentnih ljudskih resursa te da budeinovativna u irokom smislu rijei (Borozan, 2007.)


14/69

Regionalna (lokalna)konkurentnost podrazumijevaidentifikaciju razvojnihpotencijala pojedinih podruja istavljanje u funkciju razvojanjegove jedinstvenekombinacije resursa

- inovativnosti i kreativnosti,znanja, tehnologije, povijesne i

kulturne batine, itd.(Borozan i Penavin,2006.)


15/69

5 principa regionalne konkurentosti(Porter i dr., 2001)

Proizvodnost ne ovisi o tome koje industrijekonkuriraju u regiji, ve kako konkuriraju

Najvaniji izvor proizvodnosti se stvara, a ne

nasljeuje Regionalni prosperitet ovisi o proizvodnosti svih

industrija i imovine

Proizvodnost je bazirana na kontinuiraniminovacijama

Ne postoje nisko-tehnoloke industrije; postojesamo nisko-tehnoloke firme


16/69

Regionalne razvojne piramidestari i novi pristup

Izvor: Borozan,.: Biljekesa predavanja, kolegij Konkurentnost i rast, oujak2007.


17/69

Modeli vrednovanja regionalne

konkurentnosti

Neki autori (primjerice, Kitson, 2004.) tvrdeda regionalna konkurentnost, ukoliko se

uope moe mjeriti, treba biti ocijenjenaproduktivnou, zaposlenou i stupnjemsocijalnog blagostanja

1. Stablo regionalne konkurentnosti

(ECORYS)


18/69Izvor:Prilagoenoprema

Competitiveness:TheMajorEconomicP

olicyChallenge,

ECO

RYS,AnnualReport2003.,dostupnona

http://www.ecorys.nl/dmd

ocuments/ECORYS_

AR03.pdf,pristup15.6.2009.
http://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdfhttp://www.ecorys.nl/dmdocuments/ECORYS_AR03.pdf


19/69

2. eir regionalne konkurentnosti

Izvor: Prilagoeno prema Martin R L : A


20/69

Izvor: Prilagoeno prema Martin, R. L.: AStudy on the Factors of Regional

Competitiveness: A Draft Final Report for

The European Commission Directorate-

General Regional Policy, 2004., str. 2-36


21/69

Tipologija regija

Izvor: Prilagoenoprema Martin, R. L.: A Study on the Factors of Regional Competitiveness: A draft final report forThe European Commission Directorate-General Regional Policy, 2004., str. 2-38


22/69

3. Porterov model dijamanta


23/69

Regionalno ustrojstvo RH

U Hrvatskoj ne postojijedinstveni dokument/strategija kojim bi se uredila politika regionalnograzvoja ili omoguilo kljune probleme i pravcedjelovanja po tom pitanju.

Ipak, postoji niz institucija, kao i pojedinanihdokumenata i zakona koji dodiruju pitanjaregionalnog ustrojstva Hrvatske, kao i regionalneprobleme.


24/69

NEOLIBERALNA

TEORIJA

KEYNESIJANSKA

TEORIJA

TEORIJA

POLOVA

TEORIJA

VELIKOG

UDARA


25/69

Izvor: Stratekiokvir za razvoj 2006.2013., str. 7


26/69

Strategija regionalnog razvoja

Cilj: Postojanje funkcionalne politike regionalnog

razvoja u Republici Hrvatskoj koja doprinosi

odrivom razvoju i nacionalnoj konkurentnostido 2013.godine


27/69

Vizija: Do 2013. godine razlike u prihodima i

ivotnom standardu izmeu pojedinihupanija, irih regija i drutvenih skupinaznatno su smanjene. Osnaeni drutveno-gospodarski sudionici i vlast surauju na svimrazinama s ciljem dostizanja optimalnogkoritenja i upravljanja razvojnim potencijalomsvojih podruja. Hrvatska surauje sasusjednim dravama na smanjenjunegativnog uinka granica na drutveni igospodarski razvoj upanija i irih regija


28/69

Strateki ciljevi: Sve su upanije i ire regije sposobne

doprinositi odrivom razvoju i nacionalnojkonkurentosti te smanjivanju socijalnih igospodarskih razlika u dravi

Uveden uinkovit sustav upravljanja

regionalnim razvojem


29/69

Prema Prijedlogu strategije regionalnog razvojaRH (2005., str. 20), prioriteti regionalne razvojne

politike Republike Hrvatskesu: jaanje konkurentnosti gospodarstva svih podruja

Republike Hrvatske sukladno naelima odrivograzvoja uz uvaavanje specifinosti pojedinihpodruja,

kontinuirano unaprjeenje kvalitete ivljenja na svimpodrujima Republike Hrvatske,

trajno smanjenje regionalnih gospodarskih i

drutvenih razlika s ciljem postizanja ravnomjernijegrazvoja Republike Hrvatske,

uspostavljanje okvira za uinkovito planiranje iupravljanje regionalnim razvojem


30/69

RH administrativno je podijeljena na 20 upanijai Grad Zagreb

kako nacionalna i regionalna razvojna politika

trebaju biti integralne i pribliene strategiji ikonkurentosti EU, tako je Statistiki ured EU-a(EUROSTAT) tijekom pregovora i pripremeHrvatske za punopravno lanstvo u EU prihvatiomodel podjele Hrvatske na prostorne jedinice za

statistiku na razini:

NUTS 1NUTS 2

NUTS 3Hrvatska

20 upanija+ Grad

Zagreb

3 regije:

Sjeverozapadna,

Jadranska i

Panonska Hrvatska


31/69


32/69

Regionalna ekonomija...

regionalni problem- neka regijaodstupa od nacionalnog prosjeka:1) visoka i trajna nezaposlenost;

2) niska razina i spor rast BDP-a per capita;

3) visok stupanj ovisnosti o uskoj industrijskoj

bazi;

4) nagli pad proizvodnje;

5) neodgovarajua opremljenostinfrastrukturom;

6) velike migracije izvan regije itd (Griffiths,

Wall, 1999).


33/69


34/69


35/69

Indeks ope razvijenosti Grad Zagreb odstupa ak za 48,2% od prosjeka

Republike Hrvatske

Grad Zagreb je 2,3 puta razvijeniji od najnerazvijenijeVukovarsko-srijemske upanije

Osjeko-baranjska upanija, uz Liko-senjsku,Koprivniko-krievaku, Karlovaku, Krapinsko-zagorsku, Sisako-moslavaku i Bjelovarsko-bilogorsku, spada u ispodprosjeno razvijeneupanije, s indeksom razvijenosti od 75

najslabije razvijene upanije s indeksom razvijenostimanjim od 75% prosjeka Republike Hrvatske suVirovitiko-podravska, Poeko-slavonska, Brodsko-

posavska i Vukovarsko-srijemska upanija.(Nuji, Andrakovi 2005)


36/69

Specifine razvojnepotrebe pojedinih regija:

Podruja pogoena ratom Tradicionalna industrijska

podruja

Brdsko-planinska podruja Otoci

Pogranina podruja

Prioriteti i preporuke za jaanje


37/69

Prioriteti i preporuke za jaanjeregionalne konkurentnosti Hrvatske

suradnja u rjeavanju razvojnih problema, razvijanje regija znanja (triple helix), koritenje financijskih i nefinancijskih

instrumenata restrukturiranja gospodarskestrukture u regijama i upanijama, jaanje poduzetnikog kapaciteta regija i

upanija, jaanje investicija u regije i upanije

(posebice FDI), jaanje regionalnih infrastrukturnih

kapaciteta (ICT i sl.),

podizanje kvaliteta ivota u regijama iupanijama.

Fiskalna decentralizacija


38/69

Fiskalna decentralizacija

Meuregionalnaporezna

konkurencija(Brmmerhoff,

2000)

Ekonomskiplanirane regije

(V.Britanija, 1964.) Jezgra i periferije


39/69

Regionalna politika EU

1958. godine Europski socijalni fond (ESF) iEuropski fond za smjernice i jamstva u

poljoprivredi (EAGGF).

Nakon prvog vala proirenja (1973.) osnovan je1975.godine Europski fond za regionalni razvoj

(ERDF), iji je glavni cilj bio preraspodjelaproraunskih sredstava u najsiromanije regije.


40/69

Regionalna politika utemeljena nasolidarnosti i u slubi graana

Ciljevi regionalne politike EU:

a) konvergencija, b) regionalna konkurentnost i zaposlenost, c) europska teritorijalna suradnja

Prioriteti regionalne politike EU


41/69

Prioriteti regionalne politike EU

poticanje inovacija i poduzetnitva, provoenjeistraivakih aktivnosti, uspostavljanje uskih vezaizmeu istraivakih institucija i industrije te stvaranjeboljih uvjeta za financiranje poduzetnitva;

osiguravanje pune zaposlenosti, stvaranje dodatnihmogunosti za zapoljavanje, poticanje produktivnosti i

kvalitete rada, praktino provoenje cjeloivotnogusavravanja; stvaranje trita rada koje se temelji na naelu

ukljuenosti, smanjene socijalne i regionalne razlike upristupu zapoljavanja;

povezivanje prostora EU unapreenjem prometnih veza,telekomunikacija i energetske infrastrukture; zatita okolia i uvoenje novih tehnologija na podruju

prometa i energetike.


42/69

Instrumenti provedbe regionalne

politike EU

Strukturni fondovi Europski fond za regionalni razvoj (eng. The

European Fund for Regional Development)

Europski socijalni fond (eng. The European SocialFund)

Europski fond za usmjeravanje i garancije upoljoprivredi (eng. The European Agriculture

Guidance and Guarantee Fund)

Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu(eng. The Financial Instrument for Fisheries

Guidance)


43/69

Tri prioritetna cilja koji obuhvaaju93.54% strukturnog financiranja:

Cilj 1.namijenjen je regijama iji razvoj zaostaje iosigurava im osnovnu infrastrukturu koja im nedostaje ilipotie ulaganja u poslovno-gospodarske aktivnosti.Njihov BDP per capita ne prelazi 75% prosjeka Unije.

Cilj 2.odnosi se na podruja koja imaju strukturnihpotekoa (restrukturiranje industrijskoga ili uslunogsektora, slabljenje urbanih zona, ...) i potie ekonomsku isocijalnu preobrazbu u industrijskim, ruralnim, urbanim iribarskim podrujima s visokim stopama nezaposlenosti,

siromatvom, niskom razinom zaposlenosti itd. Cilj 3.obuhvaa razvoj ljudskih resursa

osuvremenjivanje sustava obrazovanja i poticanjezaposlenosti. Na cilj 3. otpada 12,3% ukupnih sredstavastrukturnih fondova. Odnosi se na cijelu EU, osim regija

ukljuenih u cilj 1.


44/69

Inicijative Zajednice INTERREG III

URBAN II

Leader+

Equal

Kohezijski fond tri cilja: konvergencija (78% ukupnog

prorauna), regionalna konkurentnost i

zapoljavanje (17%) te europska teritorijalnasuradnja (4%)


45/69

Pretpristupni programi CARDS

PHARE ISPA

SAPARD

IPA

I. komponentaJaanje institucija i pomo u tranziciji II. komponentaRegionalna i prekograninasuradnja

III. komponentaRegionalni razvitak (podruje prometa,zatite okolia i regionalne konkurentnosti)

IV. komponentaLjudski potencijali V. komponentaRuralni razvitak (poznatiji pod nazivomIPARD)

Ul l t j


46/69

Uloga clustera za poveanjeregionalne konkurentnosti

Clusteri su zemljopisnokoncentrirani, meusobnopovezani gospodarski

subjekti, specijaliziranidobavljai, davateljiusluga i povezaneinstitucije koje u

odreenom podrujupredstavljaju regiju ilidravu(Porter, 2000., str. 8.).


47/69

Najvei broj clustera nastaoje na inicijativu lokalnih i

regionalnih razvojnihagencija koje su povezale

industrijska udruenja iindividualne kompanije,

predstavnike znanstvenihinstitucija, te lokalnih i

regionalnih vlasti.


48/69


49/69

Zajednika podruja lanica clustera:

Zajednika nabava Priprema i koritenje usluga vezanih uz

poduzee Suradnja na podruju distribucije

Zajednike marketinke aktivnosti Tehnoloko usklaivanje svih partnera Razvoj kadrovaobrazovanje i struno

usavravanje

Zajedniko istraivanje i razvoj Primjena inovacija Interesno zastupanje

(http://www.izvoz.hr/vijest.aspx?id=79(18.10.2008.))
http://www.izvoz.hr/vijest.aspx?id=79http://www.izvoz.hr/vijest.aspx?id=79


50/69

Glavna naela clustera: ZAJEDNITVO: pokazuje zajednike

aktivnosti podruja u kojemu gospodarskisubjekti djeluju u clusteru te srodnimindustrijama koje dijele isto trite

KONCENTRACIJA: pokazuje postojanjekoncentracije gospodarskih subjekata uzemljopisnom podruju.

POVEZANOST: pokazuje meusobnukomunikaciju i meusobnu isprepletenostrazliitih tipova odnosa uspostavljenih izmeuorganizacija unutar clustera; ti odnosi mogubiti horizontalni i vertikalni, formalni ineformalni

Klasteri mogu ukljuivati


51/69

Klasteri mogu ukljuivatiPovezane industrije i drugapoduzea (dobavljai

specijaliziranih inputa,servisi...),

distribucijske kanale ipotroae, kompletnu

proizvodnju, poduzeapovezanih vjetina,tehnologija ili zajednikihinputa,

povezane institucije poputistraivakih instituta,sveuilita, organizacija zastandardizaciju i slinih...

(Porter, 1998)


52/69

Feser (2004) klastere odreuje premasljedeim dimenzijama: Prema ivotnom vijeku (poetak, razvoj,

potencijal rasta),

povezanosti (kupci, dobavljai, kvalificiranost)

i prostorno (regija, drava).


53/69

Regionalna politika i klasteri

Urbanistica Jacobs (1969) smatra da gradovi igrajuveliku ulogu pri poticanju ekonomskog prosperiteta cijelenacije. Naime, interakcije koje se stvaraju u gradovima

(kreacija znanja, inovativnost, transfer znanja) generirajunove ideje koje se onda prenose na cijelu naciju. Aupravo kreiranje i razvoj novih ideja/tehnologija/proizvdakljuan su faktor za ekonomski razvoj

Koncentracija razliitih ljudskih profila, vjetina, ideja,proizvoda omoguavaju rast produktivnosti gradova isamim time generiraju opi ekonomski razvoj (Jacobs,1969).

K kt i tik l t


54/69

Karakteristike clustera

Blii je proizvodnim djelatnostima, ali jednako dobaruinak mogu imati i u povezivanju trita usluga.

Svi lanovi zadravaju punu poslovnu samostalnost panije rijetkost da su i konkurentske tvrtke lanovi istog

clustera. U clusteru lanovi ostvaruju bolji protok informacija i bru

razmjenu podataka o tritu. lanovi clustera zajedniki javno i trino nastupaju.

Cilj udruivanja u cluster je taj da lanovi clustera krozudruivanje otvore sebi nove poslovne mogunosti kojebi im samima bile preskupe

Prednosti udruivanja u cluster


55/69

Prednosti udruivanja u cluster

Proizvodnostglobalna konkurentnost Inovativnost Novi oblici poslovnih subjekata Transakcijski trokovi (praenje inovacija,

traenje partnera, istraivanje trita) Mali, srednji i veliki gospodarski subjekti Upravljanje promjenama FDI - foreign direct investment

N d t i d i j l t


56/69

Nedostaci udruivanja u cluster

Shvaanje clustera kao panaceje (lijekaprotiv svih bolesti) za sve

Pokuaj vlade da razvije clustere iakoposlovni subjekti nisu zainteresirani

Preuske specijalizacije u clusteru smanjuju

raznolikosti nacionalne ekonomije Miljenje je da se clusteri vie usmjeravaju

na poslovno okruje, a manje na samegospodarske subjekte iako su clusteriusmjereni na mikro razinu

Poslovni subjekti koji nisu dijelovi clusteramogli bi biti izostavljeni iz vladinih programa(Horvat, ., Kovaevi, V.,2004.)

U ij i l t i ij t


57/69

Uspijeni clusteri u svijetu

Jedna od prvih regija usvijetu koja je primijenilakoncept clustera bila jeregija Basque u panjolskoj

Cluster keramike uKataloniji,

Automobilski clusteri uStyriji,

Cluster video igara uvedskoj,

Tekstilni cluster u regijiEmilia- Romagna

The Sinos Valley- Obuarskicluster u Brazilu

Vigevano obuarskogclustera u Italiji


58/69

Italija je prva je narang listi po broju

clustera: procjenjujese da ima preko 200

clustera, od eganajvie regionalnih

Clusteri u Italiji ineoko 45% ukupne

talijanske proizvodnje

(tekstila, keramikihploica, proizvodnjehrane, proizvodnje

obue)

H t ki l t i


59/69

Hrvatski clusteri...

Hrvatska cipela -proizvodnja namjenskecipele

Beam ICT Alliance -

informatiki Cluster metalacaSjevernog Jadrana-mala brodogradnja

Gastro grupa -ugostiteljstvo-turizam Drvni cluster -

proizvodnja namjetaja

http://demo.multilink.hr/2005/hrvatskiclusteri/Home.aspx?PageID=5

SWOT analiza stanja clustera u
http://demo.multilink.hr/2005/hrvatskiclusteri/Home.aspx?PageID=5http://demo.multilink.hr/2005/hrvatskiclusteri/Home.aspx?PageID=5


60/69

SWOT analiza stanja clustera u

Hrvatskoj

SNAGE SLABOSTI

PRILIKE PRIJETNJE

TRIPLE HELIX


61/69

TRIPLE HELIX

Sveuilite(Academia)

Poslovni sektor

(Industry)

Lokalna uprava isamouprava

(Government)


62/69

DEFINIRANJE KLJUNIHPROBLEMA

CILJEVI

VIZIJA

Logika matrica


63/69

Logika matrica

Predstavlja saeti prikaz cjelokupnog planiranog

projekta Opi cilj projekta - sama logika projekta Svrha projekta Oekivani rezultati i aktivnosti

Pretpostavkefaktori, uvjeti, preduvjeti Objektivno provjerljivi indikatori i izvori provjere Trokovi i sredstva

OPI CILJEVI SPECIFINICILJEVI OEKIVANI

REZULTATIAKTIVNOSTI

Pokazatelji moraju biti SMART


64/69

Pokazatelji moraju biti SMART Specificda doista mjere ono to treba mjeriti

Measurablemjerljivi

Availabledostupni

Relevantrelevantni u odnosu na definiran cilj

Time boundvremenski odreeni

Logika matrica


65/69

Logika matricaLogika veza Objektivno

provjerljivi

indikatori uspjeha

Izvori i sredstva

provjere

Pretpostavke

Opi ciljevi Kojem opem cilju projektdoprinosi?

Koji su kljuni indikatoriuspjeha vezani za opicilj?

Koji su izvori informacija

za ove indikatore?

Posebni ciljevi Koje posebne ciljeveProjekt ostvaruje, da bi

doprinio opem cilju?

Koji idikatori jasno

ukazuju da je cilj

projekta ostvaren?

Koji su postojei izvoriinformacija ili kako se

one mogu prikupiti?

Koji vanjski faktori mogu

pozitivno ili negativno

utjecati na projekt ali su

van direktne kontrolemanageraprojekta?

Oekivanirezultati

Rezultati su ostvarenja

predviena da bi seostvarili posebni ciljevi.

Koji su oekivanjirezultati?

(nabrojite ih)

Kojim se

indikatorimamoe mjeritida li, i u kojoj mjeri

Projektom ostvarujemo

oekivane rezultate?

Kojim metodama doido informacija? Koji su

izvori informacija za ove

indikatore?

Koji vanjski preduvjet

moraju biti zadovoljeni

da bi se planski ostvarili

oekivani rezultati?

Aktivnosti Koje su kjune aktivnostikoje se moraju provesti i

kojim slijedom, da bi

postigli oekivanerezultate?

(Grupirati aktivnosti po

rezultatima)

Sredstva: Koja su

sredstva potrebna da bi

se provele planirane

aktivnosti, npr.

Djelatnici, oprema,

edukacija, studije,

nabavke, prostorije

Koji su izvori informacija

za mjerenje

napredovanja

akivnosti? Trokovi: Kojisu trokovi projekta?Kako su razvrstani

(Detaljan pregled u

Proraunu Projekta)

Koje su preduvjeti za

poetak aktivnostiprojekta? Koji vanjski

uvjeti moraju biti

zadovoljeni da bi se

planirane aktivnosti

mogle provoditi?

Literatura


66/69

Literatura

Centar za inovacije i transfer tehnologije i Udruga inovatora Hrvatske (2007) Inovacije zatrite (online).Rijeka: Biblioteka Inovacije i transfer tehnologija. Dostupno na:http://www.inovatorstvo.com/clanci/INOVACIJE_ZA_TRZISTE_2007_-_knjiga.pdf(10.02.2008.)

CEPOR (2006) to ini Hrvatsku poduzetnikom zemljom?(online). Zagreb. Dostupno na:http://www.gemhrvatska.org/gembrosura2006.pdf(15.09.2007.)

COM (2007) Growing Regions, growing Europe: Fourth report on economic and socialcohesion(online). Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities.Dostupno na:

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/cohesion4/index_en.htm(10.04.2008)

COM330 (2005) Common Actions for Growth and Employment: The Community LisbonProgramme(online).Brussels. Dostupno na:http://ec.europa.eu/growthandjobs/pdf/COM2005_330_en.pdf(17.10.2007.)

COM371 (2001) Concerning the signature of the Stabilisation and Association Agreementbetween the European Communities and its Mamber States and the Republic of Croatia onbehalf of the European Community(online). Brussels. http://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdf(04.04.2008.)

Drui, I. et.al. (2003) Hrvatski gospodarski razvoj. Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu Feser, E. 2004. Industry Clusters and Economic Development: A Learning Resource,

Community and Economic Development Toolbox.
http://www.inovatorstvo.com/clanci/INOVACIJE_ZA_TRZISTE_2007_-_knjiga.pdfhttp://www.gemhrvatska.org/gembrosura2006.pdfhttp://www.gemhrvatska.org/gembrosura2006.pdfhttp://www.gemhrvatska.org/gembrosura2006.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/cohesion4/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/growthandjobs/pdf/COM2005_330_en.pdfhttp://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdfhttp://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdfhttp://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdfhttp://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdfhttp://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdfhttp://www.euroskop.cz/gallery/5/1702-e98ee3c0_84f8_4666_9b99_1cfe3ad65a1f.pdfhttp://ec.europa.eu/growthandjobs/pdf/COM2005_330_en.pdfhttp://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/cohesion4/index_en.htmhttp://www.gemhrvatska.org/gembrosura2006.pdfhttp://www.inovatorstvo.com/clanci/INOVACIJE_ZA_TRZISTE_2007_-_knjiga.pdfhttp://www.inovatorstvo.com/clanci/INOVACIJE_ZA_TRZISTE_2007_-_knjiga.pdfhttp://www.inovatorstvo.com/clanci/INOVACIJE_ZA_TRZISTE_2007_-_knjiga.pdf


67/69

Frki, I., Rek, Lj. (2004) Sposobnost koritenja sredstava pretpristupnih fondova EU:iskustva drava kandidatkinja i osvrt na RH.Ministarstvo za europskeintegracije.[online]. Dostupno na:http://www.mvpei.hr/ei/download/2004/02/12/Sposobnost_koristenja_predpristupnih_fondova2.doc. [28. svibnja 2007.].

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page?_pageid=1090,30070682,1090_33076576&_dad=portal&_schema=PORTAL [11. lipnja 2007.]

http://www.centar-jls.com/pregled_po_komponentama.doc pdf [19. veljae 2007.]

http://www.delhrv.ec.europa.eu/hr/static/view/id/117 1 [06. lipnja2007.] http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=540&sid=&akcija=jezik=1 [28. svibnja 2007.] http://www.mvpei.hr/view1/download/2004/07/05/Lisabonska_strategija-za_web.doc

[28.svibnja 2007.].

Jacobs, J. 1969. The Economy of Cities. London: Penguin Books. Kersan-kabi, I. (2005) Koliko je Hrvatska spremna iskoristiti sredstva regionalne

politike Europskeunije? Primjer Istre(online). Dostupno na: http://www.fes.hr/E-

books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdf (05. veljae 2007.) Kersan-kabi, I. (2005) Koliko je Hrvatska spremna iskoristiti sredstva regionalnepolitike Europskeunije? Primjer Istre[online]. Dostupno na: http://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdf [05. veljae 2007.]
http://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdfhttp://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdfhttp://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdfhttp://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdfhttp://www.fes.hr/E-books/pdf/Pridruzivanje%20hrvatske%20EU_3_svezak/11_0.pdf


68/69

Marshall, A. 1920. Principles of Economics. London: Macmillan. Nacionalno vijee za konkurentnost (2004) 55 preporuka za poveanje konkurentnostiHrvatske. Zagreb

Nacionalno vijee za konkurentnost (2007) Godinje izvjee o konkurentnosti Hrvatske 2006.:Hrvatska na putu prema etrdeset najkonkurentnijih zemalja?Zagreb

Nuji, A., Andrakovi, V. (2005) Razlike u razvijenosti upanija Republike Hrvatske. Osijek:Ekonomski vjesnik br. 1 i 2 (18)

Odjel za smanjenje siromatva i ekonomsko upravljanje Regija Europe i srednje Azije (2007)

Hrvatska: Ocjena ivotnog standarda, Prvi dio: Promicanje socijalne ukljuenosti i regionalnejednakosti. Svjetska banka. Radni dokument Svjetske banke br. 37992 Ott, K., et.al (2005) Implikacije pridruivanja Europskoj uniji za lokalnu samoupravu uRepublici

Hrvatskoj: Regionalna politika i okoli. USAID CROATIA. Dostupno na:http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf [06. lipnja 2007.]

Pecoti, J., et.al (2005) Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata:Regionalna politika Europske unije. U: Ott, K., et.al Implikacije pridruivanja Europskoj uniji zalokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj: Regionalna politika i okoli. USAID CROATIA.Dostupno na: http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf (06. lipnja

2007.) Porter, M., E. (1990) The Competitive Advantage of Nations. New York: Free Press Porter, M., E. (1998)The Competitive Advantage of Nations. New York: Free Press
http://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdfhttp://isite23.com.hr/Download/2005/11/07/implikacije_hrv_screen.pdf


69/69

Program ujedninjenih naroda za razvoj, Nacionalno vijee za konkurentnost (2008)Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske. Zagreb Puljiz, J. (2005) Gospodarski razvoj. U: Kako potaknuti razvoj na lokalnoj razini.

Prirunik s primjerima najbolje prakse iz Jugoistone Europe. Zagreb: FriedrichEbert Stiftung Ured u Zagrebu

Rosenfeld, S. 2002a. A Governor's Guide to Cluster-based EconomicDevelopment. Washington:National Governors Association.

Svjetska banka (2007) Hrvatska: Ocjena ivotnog standarda, Prvi dio: Promicanjesocijalne ukljuenosti i regionalne jednakosti. Radni dokument Svjetske banke br.37992. Odjel za smanjenje siromatva i ekonomsko upravljanje Regija Europe isrednje Azije

verko, M. (1995) Upravljanje regionalnim razvojem.Rijeka: Ekonomski fakultetRijeka

Uprava za poticanje ulaganja i izvoza (2006) Hrvatska izvozna ofenzivaStrategija za razdoblje 2007.-2010. Zagreb:Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetnitva Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske (2001) Hrvatska u 21. stoljeu.Zagreb

Vlada Republike Hrvatske (2006) Strateki okvir za razvoj 2006.-2013. Zagreb

Documents

REGIONALNA EKONOMIJA(1)