Mateja Potrosko Interkulturalna Komunika

7/26/2019 Mateja Potrosko Interkulturalna Komunika

1/20

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET POLITKIH ZNANOSTI

Seminarski radJavna sfera prema knjizi Jrgena Habermasa: The Structural

Transformation of the Public Sphere: An n!uir" into a categor" of #ourgeois

Societ"$i knjizi Tome Jantola: Politi%ka javnost$

Koe!i"# In$erk%$%rana kom%nika&i"a i medi"a&i"a

Nas$a'nik# dr( s&( San"in )ra!o"e'i*

S%radnik % nas$a'i# +aro"e Vi,i*

S$%den$# +a$e"a Po$ro,ko- .( !odina di/omsko! s$%di"a no'inars$'a

Za!re0- s$%deni 12.1(

0


2/20

.( SA)R3A4

.( Sadr5a"(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((.1( U'od((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((16( K'ai$a$i'no is$ra5i'an"e((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((6

6(.(.( Is$ra5i'a7ka /i$an"a(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((66(.(1( K"%7ne ri"e7i((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((6

8( Na/omena o /o"mo'ima(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((89( B%r5oa:i"ska "a'na s;era((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((9

9(.(.( Kon&e/$ 0%r5oa:i"ske "a'ne s;ere((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((99(.(1( Ins$i$%&i"e 0%r5oa:i"ske "a'ne s;ere(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((racionalne

de!ate nauili u kontaktu s elitom ;)elegant Gorld*


8/20

Iradovi su !ili ne samo ekonomska nego i kulturno>politika sredi"ta nasuprot dvoru, a

mjesta gdje su se okupljali kao javna sfera svijeta slova, )Gorld of letters*, !ile su institucije

kue kave ;coffee houses


9/20

kasnije i prema gra&anskom plemstvu s !ur'ujima iji su lanovi tada okupirali /ari"ka

kazali"ta.

8o tak su se sve politike aktivnosti odr'avale samo na dvoru. ralj je na dvoru davao

prostora odre&enim ljudima, !ur'ujima, koji su raspravljali o politikim pitanjima ipredstavljali javnost. 8akako, oni se tada nisu nazivali javno"u jer javnost kao pojam tada

jo" nije postojao. -o to je sve jo" uvijek !ilo usko vezano za dvor, a ostatak dru"tva nije imao

nikakav pristup takvim raspravama.

e pu!lic je o!uhvaala i dvor i grad. roz aristokratski politiki 'ivot, ovo je dru"tvo polako

poprimalo karakteristike modernog dru"tva. /oznati otel de Ram!ouillet, gdje je esto

o!itavao princ, uskoro je zamijenjen s onim "to se kasnije nazivalo salonima. otel je !io

popularan jer je osiguravao ruelles /resieuses ;jutarnje recepcije, primanje oso!a


10/20

( o!je dr'ave, saloni, kue kave i slino !ili su kritiki i de!atni centri, isprva knji'evnosti, a

kasnije sve vi"e i politike. 8o do kraja prvog desetljea 1%. stoljea, u ondonu je !ilo preko

?HHH kua kave. 1=

ritike de!ate potaknute raspravama o knji'evnosti i slikarstvu pro"irile su se na ekonomskei politike teme, a nije se moglo znati kakve e to posljedice imati na dru"tvo.

3ako a!ermas govori da je pristup takvoj javnoj sferi !io omoguen svim gra&anima, u kue

kave smjeli su ii samo o!razovani mu"karci iako se na ure&enju salona vidjelo da su ih

gotovo u potpunosti o!likovale 'enske ruke.

Lene su ostajale doma i vodile sna'nu, ali uzaludnu !or!u protiv novonastalih novih

institucija. ua kave ukljuile su u javni 'ivot ne samo !ur'oazijske slojeve nego postepeno isrednji sloj dru"tva, kao "to su o!rtnici i vlasnici trgovina. 1?

ur'ujima je s vremenom sve vi"e rastao utjecaj u dru"tvu pa su tako zauzeli i va'ne pozicije

u ekonomiji. ( salonima su se plemstvo i !ur'uji zadu'eni za financije i administraciju

z!li'ili i i izjednaila se s intelektualcima. )( salonima, um vi"e nije !io na slu'!i gospodara,

mi"ljenje se emancipiralo od granica ekonomske ovisnosti.* 1@

3ako su za vrijeme Cilipa saloni vi"e !ili mjesta za gala u'ivanja nego za pametne razgovore,

uskoro im se vrijednost uveala. 8iderot pi"e kako su nova okupljanja imala posljedice za one

koji su sudjelovali. 0aloni su imali svojevrsni monopol nad onima koji su ih posjeivali pa

tako nijedan pisac nije mogao o!javiti ni"ta !ez odo!renja salona. 0vaki knji'evni, glaz!eni ili

slikarski rad morao je prvo odo!riti forum salona.

( -jemakoj je situacija !ila drugaija. -isu postojali gradovi koji su mogli zamijeniti

reprezentaciju javnosti s nekim institucijama javne sfere u civilnom dru"tvu. /ostojali su

dodu"e slini elementi. ako se u 1$. stoljeu javljaj ischgesellschaften ;ta!le societies


11/20

9animljivo je da su u kuama kave !ili prisutni i akademiari, visoko ugledni dostojanstvenici

glavnih kne'evina. Jedan od glavnih osnivakih dokumenata kua kave !io je )kako su

pravodo!ni o!iaji koji potiu ravnopravnost i zajedni"tvo izme&u oso!a nejednakih

socijalnih statusa*.

Bijenici i akademici, inae preokupirani svojim raspravama, sada su interpretirali i

raspravljali s ljudima koji su prema njima imali kvalitete samo ljudskih !ia i ni"ta vi"e od

toga. ur'uji su su ovdje prvi put susreli s plemiima. 3zme&u njih se polako shvaalo da je

socijalna ravnopravnost !ila mogua jedino ako je postojala izvan dvora.

0astajanje tih privatnih ljudi u javnost u poetku je !ilo tajno "to !i znailo da je javna sfera

postojala, ali iza zatvorenih vrata. Tischgesellschaften u -jemakoj, imali su slian )tajni*

karakter. -jima zapravo nije smetalo to "to su njihova okupljanja tajna jer cilj im je !io da se

za"tite, a u tajnosti su mogli ostati vjerni svojim ideologijama. 1A

9(.(6( Si7nos$i i ra:ike i:me=% 0%r5oa:i"ski> ins$i$%&i"a

Beina Tischgesellschaften, salona i kua kave razlikovali su se u veliini, sastavu, nainu

procedura, ozraju u de!atama i u organiziranim raspravama koje su se nastavljale.

3mali su i nekoliko toga zajednikog

1. /odr'avali su socijalno odr'avanje veze, "to im je !ilo !itnije od jednakosti statusa.

ili su jednaki u tome "to su !ili ljudi. 3deja javnosti mo'da nije do kraja !ila

realizirana u salonima, kuama kave, dru"tvima, ali je kao ideja javne sfere

institucionalizirana i mo'e se rei da je postajala. ako&er, njezino osnivanje imalo jeposljedice za cijelo dru"tvo.

=. Rasprava u ovakvim dru"tvima pretpostavljale su raspravljanje o temama o kojima se

do tad nisu uope raspravljalo. 8o tada su glavnu rije u dru"tvu imali Krkva i dr'avni

autoriteti. +ni su jedini smjeli raspravljati i davati mi"ljenje o jo" uvijek su imali

glavnu rije u djelima iz filozofije, knji'evnosti, u slikarstvu. 0ada su kulturna djela

19

#a$erma%, &rgen '1((1): *he +trutural tran%-ormation o- teh Pu$li +phere: n nuirinto a 2ategor o- 3ourgeoi% +oiet. *he 4* Pre%%, 2am$ri5ge, 4a%%ahu%ett%, %tr. "8.A"!.

10


12/20

postala kulturna ro!a, odnosno kulturni proizvodi dostupni svima. 0ada su ih )o!ini

gra&ani*, ;privatni ljudi< mogli kupiti i sami ih tumaiti.?. 3sti proces transformacije koji je kulturna do!ra pretvorio u ro!u, pretvorio je javnost

u svima otvorenu. Javnost, odnosno javna sfera !ila je otvorena za privatne ljude,

oso!ito za educirane i pose!no vje"te itae, slu"atelje. Rasprava je postala dostupna

svima i iako se odvijala u manjem krugu ljudi, ona je postajala.

+ni se!e nisu nazivali javno"u jer takav pojam jo" nije !io definirani, ali su se tako

pona"ali. 16

9(.(8( Ra:'o" 0%r5oa:i"ske "a'ne s;ere

ada se sagleda !roj ljudi koji su 'ivjeli na selima i u gradovima, javnost koja se okupljala

van institucija !ila je mala. +snovnu edukaciju imalo je malo ljudi. Dase su !ile

neo!razovane, ali i toliko siroma"ne da nisu imale ime kupiti kulturna djela, ak ni knjige.

8vorska aristokracija 1$. stoljea nije !ila !a" itajua pu!lika. asnije se oformila grupica

ljudi koji su malo vi"e !ili zainteresirani, nakon "to je izdava organizirao komercijalnu

distri!uciju literarnih radova.

3sta stvar !ila je i u kazali"tu. /ostala su javna i zanimljiva ljudima tek kad su se preselila,

odnosno malo udaljila s dvora i palae. 8o tada je postojala je jedna grupa ljudi /N!le

;people< koji su se sastojali od vojnika, kadeta, mladih o!rtnika koji su uvijek !ili spremni za

spektakl, predstavu. 8jelovali su vi"e kao parada i postojali su da im se plje"e vi"e nego "to

su stvarno !ili neka javnost. /arterre1$je uskoro postao glavno mjesto gdje su se skupljali svi

oni koji su se kasnije preselili u salone.

8o kraja 1%. stoljea javnost je u reprezentaciji dru"tva !ila samo prigodna pojava. Iovorilo

se da postoji, ali nije imala neku ulogu.

Jednako je tako !ilo i s glaz!om. oristila se samo kao prigoda da se slavi u Krkvi, nagla"ava

svetost, koristila se na festivalima u dvoru, ceremonijama. 0kladatelji su radili za dvor, Krkvu

ili komorne orkestre, onako kako im je !ilo zadano raditi, jednako kao i pisci i redatelji u

1!

#a$erma%, &rgen '1((1): *he +trutural tran%-ormation o- teh Pu$li +phere: n nuirinto a 2ategor o- 3ourgeoi% +oiet. *he 4* Pre%%, 2am$ri5ge, 4a%%ahu%ett%, %tr. "!.1@la7ni, %re5inji po5 u kazalitu

11


13/20

kazali"tima. ad su skladatelji postali plaeni za ono "to rade, glaz!a je postala ro!a i ljudi su

je slu"ali radi ugode. 0pontano, vi"e nije !ila samo stvarana samo za odre&ene ljude. judi su

je poeli koristiti slo!odno, slu"ati ono "to vole i "to im se svi&alo. 1%

Duzeji su !ili institucionalizirani u smislu da su ljudi tamo raspravljali o umjetnosti.-e!rojeni laici, kritizirali su ili !ranili vodeu teoriju o umjetnosti. (eni na raspravama u

salonima i reakcijama na njih, umjetnika kritika !ila im je kao razgovor. Javne rasprave

do!ivale su sve vi"e na pozornosti i prezentirali su rad direktno "iroj pu!lici, s vremenom se

nad njima sve vi"e gu!ila kontrola. 1E

( institucijama u kojima se raspravljalo o umjetnosti, o knji'evnosti, kazali"tu i glaz!i,

pu!lika koja je raspravljala postala je sve organiziranija, a njihova kritika konstruktivnija. (

'argonu su se nazivali *unstrichter ;art critic, kritiari umjernosti


14/20

Javio se jedan fenomen nazvan )moral Geeklies*.

Radilo se o periodici, a nastala je kao novi medij, oso!ito popularna u krugovima !ur'oazije i

odgovorna za 'ivahan prijenos diskursa. +ni nisu samo dali novu dimenziju javnoj raspravi,

nego su i doprinijeli razvoju modernih narativnih formi. Doral Geeklies isprva se javlja u#ngleskoj, u poetku 1%. stoljea kao 0pectators kao novinarsko knji'evni 'anr nastao u

svjetlu 0lavne revolucije 16%%. 8rugi kori"teni naziv koji je opisivao ovakvu tiskovinu !io je

perio+ical essa"s, a u zemljama u kojima se govori njemaki javio se naziv ,oralische

-ochenschrifteniz kojeg je nastao prijevod na engleski jezik, moral Geeklies. =1

+va je periodika !ila je dio rasprava u kuama kave i smatrala se dijelom knji'evnosti. o se

oso!ito moglo zakljuiti prema !roju do!ivenih pisama koja su urednici redovito o!javljivali.

+no "to se kasnije specijaliziralo kao kritika sama, u moral Geekliesu !ilo je umjetnost i

kritika umjetnosti, sve u jednom. Jednako tako za kazali"te i filozofija. 0pisateljima su ti eseji

!ili kao ogledala. -isu se pronalazili kroz razmi"ljanja o knji'evnosti, kazali"tu i filozofiji i o

kritici tih djela, nego su stavljali se!e u ulogu o!jekta u odnosu na ta djela. -a primjer,

2ddison se vidio kao cenzor o!iaja i morala pa se u svojim esejima koncentrirao na

po!olj"anje o!razovanja, "kole za siroma"nu djecu, polemike protiv razliitih ovisnosti i

slino. /u!lika je itajui eseje do!ivala sliku o njemu.

==

9(.(9( B%r5oa:i"ska o0i$e" i ins$i$%&ionai:a&i"a /ri'a$nos$i- ori"en$irana na

/%0ik%

8ok su u svojim prvim pojavama pripadnici !ur'oazije !ili usko vezani za aristokraciju,

postupnim odvajanjem od dvora, preselili su se u kazali"ta, muzeje i koncerte i kvantitativno

se poveali. +ko 1$AH. njihov je utjecaj postao dominantan. Doral Geeklies uskoro su se

pro"irili sa itajueg dijela !ur'oazije na ostalu pu!liku koju polako hvata duh prosvijeenog

apsolutizma.=? ( 'elji da prona&u suglasnost u mi"ljenju i u 'elji za )prosvjeenjem*,

1Klau%ACieter Drleter: 4oral ;eeklie% 'Perio5ial e%%a%), http://www.iegAego.eu'preuzeto ".pro%ina 01.)#a$erma%, &rgen '1((1): *he +trutural tran%-ormation o- teh Pu$li +phere: n nuir

into a 2ategor o- 3ourgeoi% +oiet. *he 4* Pre%%, 2am$ri5ge, 4a%%ahu%ett%, %tr.8"."#a$erma%, &rgen '1((1): *he +trutural tran%-ormation o- teh Pu$li +phere: n nuirinto a 2ategor o- 3ourgeoi% +oiet. *he 4* Pre%%, 2am$ri5ge, 4a%%ahu%ett%, %tr. 8".

1"
http://www.ieg-ego.eu/http://www.ieg-ego.eu/http://www.ieg-ego.eu/


15/20

zanimaju se za racionalno kritike de!ate koje se vode izme&u privatnih ljudi, njima do!ro

znanog sloja !ur'oazije.

+!itelj je !ila va'na vrijednost u 'ivotu !ur'oazije. Kijeli stil !ur'oazijskog 'ivota orijentirao

se na po"tivanje odre&enih tradicionalnih vrijednosti pa tako i o!itelji. +no "to je !ilonajva'nije jest ime odnosno dinastija pojedine o!itelji i pojedinca, ali prividan zajedniki

'ivot zapravo je !io samo dijeljenje zajednikog 'ivotnog prostora. 0vatko je unutar o!itelji

'ivio kao pojedinac "to se mo'e vidjeti i na promjeni arhitekture kua.

Belika dvori"ta koja su se gradila unutar kue sada su !ila smje"tena iza kue, a veliina im se

smanjila. Oto se tie unutra"njosti kue velika predso!lja su se tako&er drastino smanjila.

0o!e u kojima su ukuani !oravili zajedno, gotovo su se nestale, ali je sav taj slo!odni prostor

zapravo postao dio individualnih so!a svakog lana o!itelji. =@

akva kua !ila je zapravo vi"e privatni prostor za individualca, nego prostor za cijelu o!itelj.

9a!ave za cijelu o!itelj dale su prostor dru"tvenim veerima. ako je dnevna so!a postala

gostinjska so!a u kojoj su se privatni ljudi okupljali kao javnost.

-ajva'nija so!a u cijeloj !ur'oazijskoj kui !ila je salon, so!a za itanje knji'evnosti. +na

pak nije !ila rezervirana samo za lanove o!itelji, ak ni za krug naj!li'ih prijatelja.

ako je linija izme&u javne i privatne sfere prolazila ravno kroz kuu. /rivatne oso!e,

individualci, izlazili su iz svoje privatnosti u javnost salona, s tim da je jedno !ilo usko

vezano za drugo.=A

Rije salon do tada je oznaavala mjesto za dru"tvene rasprave i racionalno>kritike de!ate

izme&u plemstva. 0ada je salon !io mjesto gdje se !ur'oazijska o!itelj, odnosno privatni

individualci okupljali, ali oni nisu !ili jednaki cijelom dru"tvu. +ni su samo istupili iz svoje

privatne sfere u zatvoren prostor patrijarhalne o!itelji.=6

+!itelj je !ila va'na jer je imala i !itnu ulogu u proizvodnji kapitala. /rema rodoslovlju, ako

je oso!a iz odre&ene dinastije !ila uspje"na u prikupljanju kapitala i !ila odgovorna na

odre&enoj poziciju u vlasnikoj strukturi, pretpostavljalo se da e netko iz iste dinastije imati

!arem sline vrijednosti. -eovisnost privatnog vlasni"tva !ila je nadopunjena ovisno"u8#a$erma%, &rgen '1((1): *he +trutural tran%-ormation o- teh Pu$li +phere: n nuirinto a 2ategor o- 3ourgeoi% +oiet. *he 4* Pre%%, 2am$ri5ge, 4a%%ahu%ett%, %tr. 89.9#a$erma%, &rgen '1((1): *he +trutural tran%-ormation o- teh Pu$li +phere: n nuir

into a 2ategor o- 3ourgeoi% +oiet. *he 4* Pre%%, 2am$ri5ge, 4a%%ahu%ett%, %tr. 89.!#a$erma%, &rgen '1((1): *he +trutural tran%-ormation o- teh Pu$li +phere: n nuirinto a 2ategor o- 3ourgeoi% +oiet. *he 4* Pre%%, 2am$ri5ge, 4a%%ahu%ett%, %tr. 8!.

18


16/20

vlasnika o njegovom mu"kom djetetu, !uduem nasljedniku. ako privatna autonomija

kasnije postaje privatni autoritet, a individualnost postaje samo iluzija. Mak su i dogovoreni

!rakovi u kojima je svaki partner imao odre&enu autonomiju, !ili samo iluzija zato "to su se

ugovarali iz ekonomskih i socijalnih razloga. =$+!itelj u !ur'oazijskom smislu oznaavala je

ozraje slo!ode, lju!avi, prihvaanja i !liskosti i to je !ilo vi"e od samo ideologije. ( intimnoj

sferi !rane o!itelji, privatni individualac promatrao je se!e kao neovisnog od ekonomske

djelatnosti.

0fera javnosti nastala je u "irem krugu od !ur'oazijskog sloja i u isto vrijeme kao nadopuna

intimnoj sferi o!iteljskog 'ivota. 2ko usporedimo 'ivot ovjeka s njegovom kuom, do!ijemo

zanimljiv profil ovjeka karakteristian za to do!a.

8nevna so!a i salon, pod istim su krovom. 3sta oso!a mo'e otii u o!je prostorije, ali se u

svakoj ne pona"a jednako. ao "to jednu stranu svog ovje"tva prikazuje u javnosti ;pu!lic


17/20

=< /rivatni ljudi imaju (stavom zajameno pravo javne rijei, a koriste ga kako !i

nositeljima funkcija vlasti predoili svoje potre!e, zahtjeve i oekivanja s

nadom da e ih oni uvesti u dr'avne odluke.

?< Javno mnijenje je osnovni nain iskazivanja mi"ljenja i oekivanja privatnih

ljudi. Javni iskazi mnijenja o stvarima od opeg interesa u pravilu se pretvaraju

postaju proces raspravljanja "to poveava snagu toga mnijenja. 2ko neko

mnijenje dijeli veliki !roj ljudi ;pose!ice onih s glasakim pravom


18/20

politike stranke. +ne su preuzele funkciju posrednika izme&u dru"tva i dr'ave, koju je dotad

imala javnost. 0 ulogom kolektivnog zastupnika privatnih ljudi preuzeli su i njihov gotovo

svekoliki komunikacijsko>politiki su!jektivitet, ra!ei ga vi"e za svoje vlastite ciljeve, nego

za njihove potre!e.?1

Do'emo zakljuiti da model gra&anske javnosti rauna sa striktnim odvajanjem javne od

privatne sfere. /ri tom je javnost pu!lika okupljenih privatnih ljudi, koja dr'avi posreduje

potre!e dru"tva. )-astajanjem jedne depolitizirane sfere gu!i se razlika javnog i privatnog. (

njihov me&uprostor prodrli su podr'avljeni sektor dru"tva i podru"tvljeni sektor dr'ave, !ez

posredovanja politiki rezonirajuih ljudi.* Iu!itak funkcije privatnih ljudi donekle

nadomje"taju dru"tvena udru'enja koja su povezivanjem s tijelima javne vlasti dospjela iznad

javnosti iji su nekad !ile instrument. 0ada mediji djeluju na pu!liku u ime dru"tvenihudru'enja, politikih stranaka i dr'avnog aparata. -e trude se toliko javnost informirati i

pridonijeti formiranju kritikoga javnog mnijenja. +ni djeluju na pu!liku nastojei uti"ati

javno mnijenje i uklopiti u novi red stvari.?=

@( ZAKL4UAK

3z svega do sad o!ja"njenog mo'emo zakljuiti da je pojam javnost podlo'an razliitim

interpretacijama. 8ok je a!ermas pisao o javnoj sferi koja u vremenu kad je nastala nije ni

"1&antol, *omo '008.), Politi


19/20

!ila poznata, profesor Jantol pisao je iz perspektive gra&ana =1. stoljea. 8ru"tvo s kraja 1$.

stoljea !ilo je drugaije od dana"njeg, ali stavovi i 'elje u njihovoj ovjenosti !ili su im

jednaki. Lelja da se iz!ore za svoja prava potaknula ih je na ukljuivanje u politiku, isprva

kroz izra'avanje vlastitog mi"ljenja u knji'evnosti, slikama i glaz!i. 8anas u do!a

demokracije, ukljuivanje u politiku sferu vi"e nije pro!lem, ali dru"tvo nailazi na druge

pote"koe. 8ok su mediji u 1%. stoljeu !ili glavni nositelji javnog mijenja, danas je njihova

uloga u posredni"tvu izme&u javnosti i vlasti jo" vea, ali time i podlo'nija utjecajima s o!je

strane.

)-edvoj!eno, javnost je popri"te vrlo slo'enih komunikacijskih z!ivanja koja presudno utjeu

na politiki 'ivot ljudi u demokratskom poretku. Javnost !i stoga gra&anima tre!ala omoguiti

slo!odno izra'avanje mi"ljenja o tome "to vladajui ine.*??

+va tema ostavlja jo" neka pitanja za raspravu, a jedno od njih jest koji je najvei pro!lem

dana"njih medija u odnosu izme&u javnosti i vladajuih te prenose li oni previ"e

neselektiranih informacija ili su informacije pristrane ili ne"to drugo7 ako&er, jesu li mediji

samo prenosionici informacija ili zaista mogu imati 'eljeni utjecaj, gledano iz perspektive

javnosti7

/oimanjem njegove aktualizacije, mo'emo o tom pitanju raspraviti iz na"e struke.


20/20

a!ermas, Jrgen ;1EE1

Documents

Mateja Potrosko Interkulturalna Komunika