Kognitivni razvoj

KOGNITIVNI RAZVOJ lat. cognoscere = znati Kognicija – viši mentalni procesi

pomoću kojih ljudi nastoje shvatiti svijet oko sebeMišljenjeRasuđivanjeUčenjeRješavanje problema

Teorija kognitivnog razvoja Jeana Piageta (1896-1980)

IZ BIOGRAFIJE.......IZ BIOGRAFIJE.......• Piaget okrenut biologiji i prirodnim

znanostima; doktorat iz zoologije (1918)• studij na Bleulerovoj psihijatrijskoj klinici• rad u Binetovu psihološko-pedagoškom

laboratoriju u Parizu (radi na standardizaciji testa inteligencije za djecu)

• sve je manje usmjeren na psihometrijske aspekte uobičajenog “točno ili netočno” i okretao se onim putovima razmišljanja koja djecu dovode do “pogrešnih” odgovora

• koristio se metodama postavljanja pitanja koje je upoznao na Bleulerovoj klinici i tako je razradio temelje svoje “kliničke metode” koja je kasnije bila karakteristična za njega u mnogim područjima

• u svojih prvih pet knjiga pisao je o dječjem govoru i mišljenju, o predodžbi svijeta kod djece, o dječjoj koncepciji fizikalne uzročnosti te o dječjem moralnom prosuđivanju.

• tijekom života objavio je više od 400 publikacija

• Kognitivni razvoj se odvija kroz nekoliko kvalitativno različitih stadija (stadiji predstavljaju poseban i kvalitativan način rješavanja istog problema na različitom uzrastu)

• Djeca određene dobi čine kvalitativno različite pogreške od djece drugih dobnih skupina

• Djeca su aktivna u odnosu prema svojoj okolini

• Kognitivni razvoj je usmjeren prema razumijevanju i osmišljavanju vanjskog svijeta

PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA

KONSTRUKTIVISTIČKI PRISTUP J. PIAGETA

unutrašnji misaoni svijet konstruira se na temelju iskustava stečenih izravnim dodirom i manipulacijom predmetima u vanjskom svijetu

KOGNITIVNA STRUKTURA izgrađena je od osnovnih elemenata ili SHEMA

koje predstavljaju opći potencijal za izvedbu neke vrste ponašanja

ORGANIZACIJA

težnja za integracijom znanja u međusobno povezane spoznajne strukture, a temelji se na činjenici da su sve spoznajne strukture povezane te da se bilo koje novo znanje mora uklopiti u postojeći sustav

ADAPTACIJAADAPTACIJA težnja organizma da se usklađuje s okolinom

◦Asimilacija je težnja razumjevanju novih iskustava na osnovi postojećeg znanja, što je nužno za prilagođavanje svijetu oko nas (ponekad dovodi do iskrivljenja realnosti, ali je nužno za prilagođavanje i razvoj)

◦Akomodacija je mijenjanje postojećih spoznajnih struktura da bi se uskladile s novim iskustvima (kada je nova informacija previše različita ili složenija da bi se integrirala u postojeće strukture)

KOGNITIVNI Razvoj se odvija kroz četiri stupnja:

1.SENZOMOTORIČKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine)

2.PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina)

3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina)

4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle dobi)

Senzomotoričko razdobljeSenzomotoričko razdoblje• dijete spoznaje svoju okolinu prvenstveno

na osnovu motornih radnji, tj.motornom manipulacijom spoznaje predmete (zvuk, tvrdoća, mekoća…), ali i preko senzornih organa (oko, uho, dodir…)

• stoga je u prvim godinama života potrebna dovoljna stimulacija

•Za senzo-motornu inteligenciju na ovom stupnju važne su aktivnosti kao što su refleksi, jednostavne navike, igre kao imitacija, ali i početak vlastitih i novih oblika igara.

•Glavni napredak povezan je sa shvaćanjem stalnosti objekta (na kraju razdoblja dijete je u stanju predočavati predmete i kad nisu u njegovom vidokrugu)

PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE

(2 do 7 godina)Ključne promjene u djetetovom razvoju:

-Dijete je prohodalo

-Dijete je svladalo govor

-Dijete misli (ne uvijek logički) i verbalizira

-Korištenje simbola i jezika kako bi se prikazale stvari

- Animizam – pridavanje osjećaja neživim objektima

- Neka obilježja ometaju dijete u logičkom prosuđivanju koje počiva na načelima KONZERVACIJE (odnosi se na međusobnu neovisnost nekih svojstava predmeta)

Osnovna karakteristika razdoblja je

EGOCENTRIČNO MIŠLJENJE.

Obilježja predoperacijskih misli:

konkretnost –veća usmjerenost na predmete koji su blizu ili su povezani s trenutnom situacijom

ireverzibilnost – nemogućnost logičkog povezivanja uzajamno ovisnih predodžbi (ima li tvoj brat brata?)

egocentrizam – ponašanje prema kojem kao da svi znaju i vide ono što dijete opaža ili zna (kada dijete nešto pokazuje osobi s kojom razgovara preko telefona)

centracija – usmjerenost na samo jedan aspekt situacije

ovisnost o percepciji – usmjerenost na trenutno stanje ili oblik onoga što dijete opaža

transduktivno prosuđivanje – nemogućnost povezivanja i uspoređivanja poznatih pojmova.

Ako su ispred njega:

Ima li više ruža ili tulipana? ruža

Ima li više ruža ili cvjetova? ruža

STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA

(7 do 11 godina)termin operacija – različiti oblici mentalnih radnji koje služe za rješavanje problema i logično rasuđivanje

Kod djeteta se pojavljuje mogućnost logičkog razmišljanja i mogućnost konzervacije na poznatim i konkretnim sadržajima (stvaranje pojmova, uviđanje odnosa i rješavanje problema).

Konzervacija se odnosi na spoznaju o tome da se kvantitativna svojstva nekog predmeta ili skupa predmeta ne mijenjaju s promjenom vanjskog izgleda.

NPR. konzervacija broja, količine, težine...

Pojavljuje se i mogućnost: Serijacije (usvaja se oko 6. godine) - sposobnost nizanja predmeta prema nekom mjerljivom

svojstvu

s tri godine dijete slaže predmete bez reda sa šest godina djeca uspješno obavljaju zadatak

tranzitivnosti – sposobnost zaključivanja o odnosu između dva predmeta na osnovi znanja o njihovom odnosu prema trećem predmetu (ako je Maja veća od Ivane, a Ivana veća od Mateje, da li je Mateja veća od Maje?)

klasifikacije – uočavanje nadređenog načela koje omogućava logičko razvrstavanje predmeta u skupini (zadatak grupiranja likova prema određenom kriteriju – usvaja se oko 8. godine)

STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA

(12 do odrasle dobi)

•Razmišljanje postaje sve apstraktnije

•Dijete se može odvojiti od konkretnog predmeta i zamišljati predmete služeći se apstraktnim pojmovima

•Može shvatiti omjere, a ne samo apsolutne veličine

•Sposobna su uopćavati

Značenje Piagetove teorije za obrazovanjeZnačenje Piagetove teorije za obrazovanje1. Načelo – Važnost spremnosti

proizlazi iz Piagetove ideje o asimilaciji, a znači da se obrazovna iskustva djetetu ne događaju već se moraju asimilirati u postojeće spoznajne strukture. Naime, poučavanje koje je daleko od djetetove spoznajne razine neće imati pozitivan ishod.

2. Načelo – Motivacija za kognitivnu aktivnost odnosi se ne činjenicu da obrazovni kontekst koji je prenapredan ili prejednostavan neće biti zanimljiv, već je potrebno da sadržaj bude neznatno iznad djetetove trenutne razine.

3. Načelo – funkcionalno, Piagetovo shvaćanje o inteligenciji kao djelovanju ( prednost daje aktivnim obrazovnim metodama, a nema povjerenja ni u mehaničko ili pretjerano verbalno učenje)

15% od onog što naučimo, naučimo iz onoga što drugi kažu

90% od onoga što naučimo, naučimo iz onoga što sami kažemo i učinemo

50% od onoga što naučimo, naučimo iz onoga što

vidimo

TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA

LAV VIGOTSKI

Spada u rane teorije socijalnog konstruktivizma, prema kojem je za razvoj viših misaonih funkcija bitno socijalno okruženje u kojem dijete stječe iskustva

TEMELJNE TEZE:Učenje prethodi razvoju (za razliku od

Piageta)Temelj kog. razvoja je učenje sustava

simbola koji omogućuju djetetu rekonstrukciju značenja pojava iz njegovog okruženja

razvoj pojedinca je produkt kulturenaglasak stavlja na procese poput mišljenja,

jezika i rasuđivanjakultura djetetovu intelektualnom razvoju

doprinosi na dva načina:dijete od kulture dobiva najveći dio svoga

znanjadijete od kulture u kojoj je odgojeno

usvaja načine svoga razmišljanja

igra je važan dio djetetovog razvoja jer razvija maštu i dovodi do razvoja

JEZIK od iznimne je važnosti u procesu učenja postoji čvrsta veza između razvoja jezika i

intelektualnog razvoja

tri faze razvoja jezika:vanjski govor (do 3. godine)egocentrični govor (od 3. do 7. godine)unutarnji govor (od 7. godine do odrasle

dobi)

Područje približnog razvoja

- pokriva raspon između dvije

razine funkcioniranja; prve, na kojoj

dijete samostalno rješava zadatke i

druge, na kojoj ne može samostalno

rješavati zadatke, ali može uz pomoć

odraslih. Učenje je najdjelotvornije

kada se dijete poučava u okviru

područja približnog razvoja.

(1896. – 1980.)

JEAN PIAGET (1896-1980)

psiholog, biolog, pedagog i filozof

razvija testove inteligencije za djecu

djeca različite dobi daju različite odgovore; pažnju pridaje razlozima nastajanja netočnih odgovora

teorija je zahtijevala brojne promjene jer podcjenjuje dječje sposobnosti te stoga više nije toliko utjecajna

razvoj mišljenja ovisi o prirodnom sazrijevanju

naglašava potrebu učitelja, iako to nije ključna postavka njegove teorije

LAV VIGOTSKI (1896-1934)njegova djela bila su zabranjena u bivšem SSSR

pod utjecajem marksističke filozofije

sociokulturalna teorija

tek nakon smrti postaje priznat te pridobiva mnoge sljedbenike ; teorija i danas utjecajna u obrazovanju

Istaknuta je važnost veze između jezika i kulture

Profesionalna osoba je temelj kognitivnog razvoja djeteta

LITERATURA

1. Oakley, L. (2004). Cognitive development. Routledge.

2. Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S. A. (1998). Dječja psihologija. Jasterbarsko: Naklada Slap (poglavlje Kognitivni razvoj)