HYLA herpetological bulletin_vol2013_No1

herpetological bulletin

, p

rosin

ac 20

13.

.1 oN ,.3102 .loV

Hrvatsko herpetološko društvo

Hyla herpetološki bilten

herpetological bulletin

Vol. 2013., No 1.

urednik/editor: dr. sc. Dušan Jelić

Hrvatsko herpetološko društvo - HYLA

Croatian Herpetological Society - HYLA

Zagreb, prosinac 2013.

Impressum HYLA, HERPETOLOGICAL BULLETIN Ključni naslov: Hyla (Zagreb) Skraćeni ključni naslov: Hyla (Zagreb)

Naslovna fotografija: Natrix tessellata (D. Jelić)

Izdavač/Publisher: Hrvatsko herpetološko društvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA, I. Breznička 5a, 10 000 Zagreb, Croatia

Urednik/Editor: dr. sc. Dušan Jelić, [email protected]

Urednički odbor/Editorial board: dr. sc. Dušan Jelić, Croatia dr. sc. Ljiljana Tomović, Serbia dr. sc. Tomislav Bogdanović, Croatia Ivona Burić, Croatia

ISSN: 1848-2007

Hyla VOL. 2013., No. 1 ISSN: 1848-2007

Hrvatsko herpetološko društvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA

Sadržaj: Contents: O HHD HYLA / About HHD HYLA ………………………………….……………….…… 1

ŽAGAR, A., CAFUTA, V., DRAŠLER, K., JAGAR, T., KROFEL, M., LUŽNIK, M., OSTANEK, E.,

PETKOVSKA, V., PLANINC, G., SOPOTNIK, M. & VAMBERGER, M. ̶ A review of eleven

short-term reptile surveys in the Western Balkans ………………………….………… 3

ZIMIĆ, A., ČENGIĆ, M., MERDAN, S. & JELIĆ, D. ̶ New data on amphibians (Amphibia)

and reptiles (Reptilia) in Natural monument “Tajan” (B&H) ……………...…..……. 22

ĐORĐEVIĆ, S. & GOLUBOVIĆ, A. ̶ Geophagy in the Hermann’s tortoise, Testudo hermanni

.........................................................................................................................................46

SIMOVIĆ, A. & MARKOVIĆ, A. ̶ A case of cannibalism in the common wall lizard, Podarcis

muralis, in Serbia .......................................................................................................... 48

DEREŽANIN, L. ̶ Hematology of the Glass lizard (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area

of Split and the island of Cres ....................................................................................... 50

POČANIĆ, P. ̶ Habitat characteristics and habitat selection of the Glass Lizard (Pseudopus

apodus, Pallas 1775) in the area of Split and on the island Cres .................................. 52

LOVRIĆ, V. ̶ Biometrical characteristics of European Glass (Pseudopus apodus, Pallas 1775)

in the area of Split and island of Cres ........................................................................... 54

Upute autorima / Author guidelines …………………………......................................…… 56

Popisni list za kartiranje herpetofaune Republike Hrvatske …....…………..................…… 64

1

O HHD – HYLA

Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla osnovano je 1997. godine pod imenom "Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske-Hyla". Osnovano je od strane biologa i zaljubljenika u vodozemce i gmazove zbog potrebe zaštite ovih životinja koje su često i bezrazložno proganjane i ubijane. Također se pojavila potreba za zaštitom ekosustava i mnogih staništa na kojima obitavaju ove, ali i ostale skupine životinja.

Društvo je 2004. preimenovano u današnji naziv te sa razvila unutrašnja infrastruktura u vidu web stranice (www.hyla.hr) i mailing liste koje održavaju povezanost članova i mreže regionalnih i lokalnih udruga i organizacija partnera. Društvo je registrirano kao strukovna organizacija te je većina članova biološke struke. Međutim, otvoreni smo za sve koje zanima zaštita i proučavanje hrvatske herpetofaune (vodozemaca i gmazova) i staništa.

HHD-Hyla je punopravna članica IUCN (International Union for Conservation of Nature), najstarije i najveće međunarodne mreže za zaštitu prirode koja pod svojim okriljem okuplja više od 1000 članica - nevladinih i državnih organizacija - u više od 160 zemalja širom svijeta.

HHD-Hyla je od 2012. članica udruženja udruga Hrvatski institut za biološku raznolikost HIB zajedno sa svojim partnerima Udrugom za biološka istraživanja – BIOM, Hrvatskim društvom za biološka istraživanja HDBI i Hrvatskim mirmekološkim društvom HMD.

Projekti i aktivnosti usmjereni su na istraživanja te zaštitu vrsta i staništa, edukaciju lokalnog stanovništva i šire javnosti (u sklopu projekata ali i zasebna predavanja i radionice), edukaciju studenata te izdavanje publikacija i ostalog edukativnog materijala. Društvo je aktivno na nacionalnoj razini te provodimo projekte u raznim dijelovima Hrvatske uz suradnju s državnim i lokalnim institucijama, udrugama, stručnjacima u zemlji i inozemstvu, školama te lokalnim stanovništvom.

VODSTVO DRUŠTVA

Djelatnici

dr. sc. Dušan Jelić (direktor), Ivona Burić, Ana Štih

Nadzorni odbor

Boris Lauš – predsjednk Dragica Šalamon

Ivona Burić – dopredsjednica dr. sc. Krunoslav Brčić-Kostić

Marija Kuljerić - tajnik Dean Karaica

Mila Lončar

Petra Svoboda

KONTAKT

Poštanski pretinac: I. breznička 5a, 10 000 Zagreb e-mail: [email protected]

Telefon: 098 - 608099 (Dušan Jelić) 095 - 1998001 (Ivona Burić)

Upravni odbor

2

About HHD - HYLA

Croatian Herpetological Society - Hyla was founded in 1997 under the name "Society for the protection and study of amphibians and reptiles in Croatia-Hyla". It was established by the biologists and nature enthusiasts because of the need to protect amphibians and reptiles which are often unduly persecuted and killed. The need for protection of ecosystems and many habitats, on which this and other groups of animals reside, also occured.

In 2004 Society was renamed to its present name and we developed an infrastructure, web site (www.hyla.hr) and mailing list, through which we maintain cohesion between members and a network of regional and local NGOs and partner organizations. Society is registered as a professional organization, and the majority of our members are biologists. However, we are open to all people interested in research and conservation of Croatian herpetofauna (amphibians and reptiles) and habitats.

HHD-Hyla is a full member of the IUCN (International Union for Conservation of Nature), the oldest and largest international network for the protection of nature, with more than 1000 members - government and non-government organizations - in over 160 countries around the world.

HHD-Hyla is since 2012 a full member and the founding party of the Croatian Instiute for Biodiversity CIB together with its partners Association for Biological Research – BIOM, Croatian Biodiversity Research Society HDBI and Croatian Mirmecological Society HMD.

Projects and activities are focused on research and protection of species and habitats, education of the local inhabitants and public (during the projects, as well as separate lectures and workshops), training of students and publishing of the various scientific, professional and educational materials. Society is active at the national level and implements projects in different parts of the Croatia in cooperation with national and local institutions, NGOs, national and international experts and scientists, schools and local inhabitants.

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007

Original Scientific Paper Žagar et al.2013

A review of eleven short-term reptile surveys in the Western Balkans

Pregled jedanaest kratkotrajnih istraživanja faune gmazova na području zapadnog

Balkana

ANAMARIJA ŽAGAR*1,2,3, VESNA CAFUTA1,4, KATARINA DRAŠLER1,5, TOMAŽ JAGAR1,6, MIHA KROFEL1,2, MARTINA

LUŽNIK1,7, ERIKA OSTANEK1,8, VESNA PETKOVSKA9, GRIŠA PLANINC1,4, MAJA SOPOTNIK1,10, MELITA

VAMBERGER1,11

1 Herpetološko društvo - Societas herpetologica slovenica, Večna pot 111, SI-1001 Ljubljana, Slovenia 2 Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Večna pot 111, SI-1001 Ljubljana, Slovenia

3 CIBIO, Centro de Investigação em Biodiversidade e Recursos Genéticos, Universidade do Porto, Campus Agrário de

Vairão, 4485-661 Vairão, Portugal 4 Škofjeloška cesta 25, SI-1215 Medvode, Slovenia

5 Ulica bratov Mivšek 32, SI-1353 Borovnica, Slovenia 6 Tomšičeva 1a, SI-3310 Žalec, Slovenia

7 Faculty of Mathematics, Natural Sciences and Information Technologies, University of Primorska, Glagoljaška 8, SI-6000

Koper, Slovenia 8 Mali Otok 7, SI-6230 Postojna, Slovenia

9 Institute for Water of the Republic of Slovenia, Hajdrihova 28c, SI-1000 Ljubljana, Slovenia 10 Frenkova pot 26, SI-1231 Ljubljana Dobrunje, Slovenia

11 Museum of Zoology, Senckenberg Dresden, Dresden, Germany

*Corresponding author: [email protected]

Abstract

In this paper we present distributional data for reptiles from different localities in the Western Balkans. During

an 11 year period (2002-2012) we collected new data in the frame of spring student research camps organized by

the Biology Students’ Society (DŠB). Surveys were conducted by members of the herpetological groups that

were mostly biology students. Surveys were located on five islands Dugi otok, Brač, Korčula, Mljet, and Pag,

one peninsula Pelješac (Croatia), in the continental area around Kamenovo and Lake Skadar (Montenegro),

Dojran Lake (Macedonia), at lower Neretva Delta (Croatia) and around Niš (Serbia). Altogether 34 different 3

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


reptile species were recorded in the surveys. The species lists comprised of 7-22 different species per single

locality. The highest reptile biodiversity was recorded around Dojran Lake in Macedonia.

Key words: Reptiles, Reptilia, Distribution, Western Balkans

Sažetak

U radu se prikazuju distribucijski podatci za gmazove sa različitih lokaliteta na području zapadnog Balkana.

Tijekom razdoblja od 11 godina (2002. – 2012.) prikupili smo nove podatke u okviru studentskih istraživačkih

kampova organiziranih od strane Društva studenata biologije (DSB). Istraživanja su provedena od strane

pripadnika herpetološke sekcije koju većinom čine studenti biologije. Istraživanja su provedena na pet otoka,

Dugi otok, Brač, Korčula, Mljet i Pag, jednom poluotoku, Pelješac (Hrvatska), na kontinentalnom području oko

Kamenova i Skadarskog jezera (Crna Gora), okolici Dojranskog jezera (Makedonija), na području donjeg dijela

rijeke Neretve (Hrvatska) i oko grada Niša (Srbija). Istraživanjem je ukupno zabilježeno 34 različite vrste

gmazova. Na pojedinim lokalitetima zabilježeno je od 7 do 22 vrste gmazova, a najveća raznolikost zabilježena

je oko Dojranskog jezera u Makedoniji.

Ključne riječi: Gmazovi, Reptilia, rasprostranjenost, zapadni Balkan

4

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


INTRODUCTION

The reptile species richness and composition as well as

the distributional knowledge in the Western Balkans are

highly diversified across the area. The Balkan peninsula

is still one of the most understudied areas of Europe,

despite the high species diversity reported here (DŽUKIĆ

& KALEZIĆ, 2004). Assessment of six different areas in

the Balkan peninsula revealed the highest diversity of

reptiles in the »Adriatic triangle« (Montenegro and NW

Albania), where DŽUKIĆ & KALEZIĆ (2004) also noted

the highest concentration of endemics in the Balkans.

First surveys of the Balkan herpetofauna date back to the

late 19th and the beginning of the 20th century (literature

review in: JABLONSKI ET AL., 2012). From the middle of

the 20th century on, several studies or reports focused on

islands or archipelagos of Croatia (BRELIH & DŽUKIĆ,

1974, CVITANIĆ, 1984, ARNOLD, 1987, CORTI ET AL.,

1999, GRILLITSCH ET AL., 1999, SCHMIDTLER, 1999,

SEHNAL & SCHUSTER, 1999, TOTH ET AL., 2006,

KLETEČKI ET AL., 2009, VERVUST ET AL., 2009, KOREN

ET AL., 2011), as well as inland areas of Croatia (BRELIH

& DŽUKIĆ, 1974, HENLE, 1985, ARNOLD, 1987,

SCHMIDTLER, 1999, KRČMAR ET AL., 2007, KRYŠTUFEK

&KLETEČKI, 2007, KRYŠTUFEK ET AL., 2008, BARIŠIĆ &

BOGDANOVIĆ, 2011, JELIĆ & BOGDANOVIĆ, 2011,

SZOVENYI & JELIĆ, 2011, JELIĆ, 2012, JELIĆ & KARAICA,

2012, KOREN ET AL., 2012), Serbia (BRELIH & DŽUKIĆ,

1974, TOMOVIĆ & DŽUKIĆ, 2003, KRČMAR ET AL., 2007,

RISTIĆ ET AL., 2007, CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ ET AL., 2011,

RALEV ET AL., 2013), and Montenegro (BRELIH &

DŽUKIĆ, 1974, DŽUKIĆ, 1991, CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ &

DŽUKIĆ, 1995, CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ & DŽUKIĆ, 1997,

DŽUKIĆ ET AL., 1997, TOMOVIĆ ET AL., 2000,

CRNOBRNJA-ISAILOVIĆ, 2002, TOMOVIĆ ET AL., 2003,

VAN DER VOORT, 2003, AJTIĆ ET AL., 2005, KRČMAR ET

AL., 2007, LJUBISAVLJEVIĆ ET AL., 2007, JOVANOVIĆ,

2009, POLOVIĆ & LJUBISAVLJEVIĆ, 2010). Scarcer, but

increasing in the last few years, are publications from

Macedonia (PETKOVSKI ET AL., 2000, STERIJOVSKI, 2006,

STERIJOVSKI ET AL., 2011) and Bosnia and Herzegovina

(BRELIH & DŽUKIĆ, 1974, JELIĆ & LELO, 2011,

JABLONSKI ET AL., 2012, KOREN ET AL., 2012). There are

also few general distributional overviews of reptile

species for former Yugoslavia (RADOVANOVIĆ &

MARTINO, 1950, RADOVANOVIĆ, 1951, DŽUKIĆ, 1995),

and for Western Palearctic, including the Balkan

Peninsula, published by the Societas herpetologica

italica (SINDACO & JEREMČENKO, 2008). Review for the

genus Vipera in the Western and central Balkans was

also published recently (JELIĆ ET AL., 2013).

In the last decade information systems allow easy

distribution of information via internet, including data on

hepretofauna of the Balkan peninsula. Since 2006 an

internet-based database of photos and records of

5

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


amphibians and reptiles from the Balkan area is available

and annually up-dated with new records (BALEJ &

JABLONSKI, 2006-2008). A similar database with a

checklist of species was created for Montenegro (AJTIĆ

ET AL., 2004) but the web-page is not working anymore

today.

Our aim was to join and present the newly gathered

distributional data for reptiles from different localities in

the Western Balkans. New data was collected in the

frame of the spring student research camps organized by

the Slovene Biology Students’ Society (Društvo

študentov biologije – DŠB – from the Biotechnical

faculty at the University of Ljubljana) in the period

between 2002-2012. This collection of new records will

contribute to the existing knowledge of reptile fauna in

this understudied region of Europe.

METHODS

The basis for the preparation of this report was the data

gathered by members of the herpetological groups that

were conducting field work during the spring student

research camps organized by DŠB in the period of 2002-

2012. Each year the camp was organized in a different

location in the Western Balkans and so reptile surveys

were conducted in 11 different areas (Tab. 1, Fig. 1),

among which seven were located in Croatia (five on the

islands, one on a peninsula, and one in the continental

region), two in Montenegro, one in Serbia and one in

Macedonia.

In the first four years (2002-2005) the group surveying

reptiles was also surveying amphibians, whereas after

2006 the group was focused only on reptiles and in the

years 2007 and 2008 there were even two reptile groups

working separately in order to gather more data. Groups

were led by one to three mentors that were more

experienced biology students (Tab. 1). Group’s

participants were biology students and their number

varied between 3 and 10 (Tab. 1).

6

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


Table 1. Consecutive years, locations and exact dates of the spring student camps with information on mentors, number of participants (Part.) and number of field days (F. days) conducted by the herpetological or reptile groups. Tablica 1. Godine, lokacije i točni datumi proljetnih studentskih kampova sa informacijama o mentorima, broju sudionika (Part.) te broju terenskih dana (F. days) koje su izvele herpetološke skupine ili skupine za gmazove. Lable Year Location Date Mentor(s) Part. F.

days

1 2002 Dugi Otok (Croatia) 20th April – 28th April G. Planinc 6 8 2 2003 Brač (Croatia) 18th April – 26th April V. Cafuta 6 7 3 2004 Korčula (Croatia) 24th April – 1st May V. Cafuta 8 8 4 2005 Kamenovo

(Montenegro) 23th April – 29th April M. Lužnik 4 6

5 2006 Pelješac (Croatia) 23th April – 30th April M. Lužnik, V. Petkovska, A. Žagar

5 6

6 2007 Pag (Croatia) 27th April – 5th May M. Vamberger (1st gr.) 4 7 A. Žagar (2nd gr.) 3 4 7 2008 Mljet (Croatia) 26th April – 3rd May M. Vamberger (1st gr.) 6 6 M. Sopotnik (2nd. gr.) 5 6 8 2009 Lake Skadar

(Montenegro) 25th April – 2nd May G. Planinc 10 7

9 2010 Dojran Lake (Macedonia)

24th April – 1st May T. Jagar, E. Ostanek 10 6

10 2011 Neretva Delta (Croatia)

23rd April – 1st May K. Drašler 8 5

11 2012 Niš (Serbia) 28th April – 5th May K. Drašler 9 5

Our main goal was to survey various suitable habitats to

detect different species of terrestrial and freshwater

reptiles in the area. Groups checked a wide variety of

habitats to ensure detection of the whole reptile

community in the surveyed area; from dry and rocky

parts to water bodies and overgrown areas at different

altitudes. Open sea was not surveyed. When possible,

reptiles were determined by sight and photographed.

When species determination was not possible by sight,

the individuals were captured either with the noose (for

lacertids), hands (terrapins, legless lizards and non-

venomous snakes) or with a hook (venomous snakes),

and released after determination on the point of capture.

For the determination of species we used literature

available at the time (BRUNO & MAUGERI, 1979,

ARNOLD & BURTON, 1985, MRŠIĆ, 1997, TOME, 1999,

ARNOLD & OVEDEN, 2004, HUTINEC & LUPRET-

OBRADOVIĆ, 2005). When needed, collecting permits

were always obtained before the camp.

For all of the years, the mentors prepared a report of the

groups’ work. The reports were so-far published in

bulletins issued by the DŠB for all of the years, except

for 2007, 2008 and 2011 (PLANINC, 2002, CAFUTA,

2005A, CAFUTA, 2005B, LUŽNIK, 2006, LUŽNIK ET AL.,

2006, PLANINC, 2009, DRAŠLER, 2012, JAGAR &

OSTANEK, 2012) and are available in pdf on the internet

page of DŠB.

7

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


RESULTS

Localities of surveys are presented on Figure 1 with

labels corresponding to the numbers in Table 1 (and to

consecutive years from 2002 to 2012 when the survey

was conducted). Surveys resulted in identification of 7-

22 species of reptiles per survey. Jointly we recorded 34

different reptile species in the Western Balkans. Below

in Table 2 we present the full species list with the

number of individuals and the number of different

localities recorded at each locality.

Figure 1. Map of the Western Balkans with localities that were surveyed by the herpetological or reptile groups during the

spring camps. Labels correspond to the numbers in Table 1 and to consecutive years from 2002 to 2012.

Slika 1. Karta zapadnoga Balkana sa lokacijama koje su bile istraživane od strane herpetološke skupine ili skupine za gmazove tijekom proljetnih kampova. Oznake odgovaraju brojevima datima u Tablici 1 te godinama od 2002 do 2012.

8

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


Table 2. Full species list with the number of individuals (Ind.) and localities (Loc.) recorded by the herpetological groups at 11 spring camps. Labels 1-11 correspond to the numbers in Table 1 and to consecutive years from 2002 to 2012.

Tablica 2. Cijelotni popis vrsta sa brojem jedinki (Ind.) i lokacija (Loc.) zabilježenih od strane herpetoloških skupina na

11 proljetnih kampova. Oznake 1-11 odgovaraju brojevima datima u Tablici 1 te godinama od 2002 do 2012.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

Ablepharus kitaibelli Ind. 3 6 Loc. 1 3

Anguis fragilis

Ind. 2 4 1 Loc. 1 1 1

Pseudopodus apodus Ind. 10 4 1 21 26 5 21 13 20 Loc. 9 4 1 14 9 3 10 3 9

Algyroides nigropunctatus

Ind. 8 13 Loc. 4 6

Dalmatolacerta oxycephala

Ind. 8 47 1 NA 2 7 Loc. 2 12 1 7 1 5

Lacerta trilineata

Ind. 30 22 11 1 29 23 24^ Loc. 13 11 7 1 15 6 13

Lacerta viridis

Ind. 9 11 30^ Loc. 2 4 10

Podarcis erhardii

Ind. 15 Loc. 4

Podarcis muralis

Ind. 13 1 10^ Loc. 4 1 7

Podarcis sicula

Ind. 8 31 NA Loc. 4 12 2

Podarcis melisellensis Ind. 22 141 54 20 34 17 NA 4 10^ Loc. 13 16 13 5 13 7 9 1 12

Podarcis tauricus

Ind. 3 Loc. 2

Zootoca vivipara

Ind. 1 Loc. 6 1

Hemidactylus turcicus Ind. 1 2 7 2 5 4 5 Loc. 1 5 2 1 3 1

Mediodactylus kotschyi

Ind. 20 Loc. 4

Typhlops vermicularis Ind. 2 Loc. 1

Coronella austriaca Ind. 2 1 Loc. 2 1

Dolichophis caspius Ind. 1 2 2 Loc. 1 2 2

Elaphe quatuorlineata Ind. 2 1 3 1 Loc. 2 1 3 1

9

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


Hierophis gemonensis Ind. 2 6 2 3 1 7 5 Loc. 2 5 2 3 1 2 5

Natrix natrix

Ind. 1 7 11 8 6 2 1 Loc. 1 4 6 3 4 2 1

Natrix tessellata

Ind. 10 8 11 8 8 1 Loc. 6 2 6 2 2 1

Malpolon insignitus Ind. 1 1 5 1 2 1 Loc. 1 1 2 1 2 1

Platyceps najadum

Ind. 1 2 1 Loc. 1 2 1

Tellescopus fallax

Ind. 1 2 Loc. (1)* 2

Zamenis longissimus Ind. 2 1 1 2 Loc. 2 1 1 2

Zamenis situla

Ind. 1 7 2 1 1 Loc. 1 6 2 1 1

Vipera ammodytes

Ind. 6 1 1 7 3 1 1 3 Loc. 4 1 1 3 3 1 1 2

Vipera berus

Ind. 1 Loc. 1

Emys orbicularis

Ind. 9 2 104" 4" 4 1 2 Loc. 4 2 3 1 1 1 2

Mauremys rivulata

Ind. 3 Loc. 1

Testudo graeca

Ind. 2 Loc. 2

Testudo hermanni

Ind. 2 9 25 6 5 10 22 6^ 2 Loc. 2 7 8 2 2 9 11 3 1

Trachemys scripta elegans#

Ind. 1 1 Loc. 1 1

*the origin of the specimen found is not clear (see the text below the table for additional information) "E. o. hellenica ^minimal number of individuals recorded, more have been seen but the exact number was not recorded #non-autochthonous species

ISLAND DUGI OTOK (CROATIA)

During the survey seven reptile species were found in

nature (Tab. 2). According to the available literature we

missed only two reptile species recorded in previous

surveys: Natrix natrix (HIRTZ, 1930) and Typhlops

vermicularis (GRILLITSCH ET AL., 1999, JANEV HUTINEC

ET AL., 2006, KRYŠTUFEK & KLETEČKI, 2007). Among

our finds was also a dead specimen of Telescopus fallax

found in a glass jar by the main road near Sali. The exact

origin of the specimen could not be determined. The

presence of this species on the island Dugi otok was last

mentioned in the literature in 1930 (HIRTZ, 1930).

10

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


ISLAND BRAČ (CROATIA)

Despite the short time of survey we managed to record

most of the reptile species reported previously from

island Brač (Tab. 2). According to the literature, we

missed only Telescopus fallax and Coronella austriaca

(SEE LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION).

ISLAND KORČULA (CROATIA)

Only seven species were found within the survey on the

island Korčula (Tab. 2). According to the old literature

data also Lacerta trilineata, Elaphe quatuorlineata,

Malpolon insignitus, Natrix natrix, Telescopus fallax and

Vipera ammodytes were present on Korčula (SEE

LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION). However, it

is known that the snake population on Korčula was

reduced in the past by the alien species small Indian

mongoose (Herpestes auropunctatus) that was

introduced between 1921 and 1927 from India

(KRYŠTUFEK AND TVRTKOVIĆ, 1992). In 2008, a reptile

survey revealed that six species might have become

extinct on Korčula: L. trilineata, Hemidactylus turcicus,

E. quatuorlineata, N. natrix T. fallax and V. ammodytes

(BARUN ET AL., 2010). Comparing our results from 2004

and results from BARUN ET AL. (2010) from 2008 reveal

that in both years five otherwise common species were

not found, with two exceptions: in 2004 we still found H.

turcicus that was not found in 2008, and in 2004 we did

not find M. insignitus which was found in 2008. During

our survey we also spotted three specimens of mongoose

at two localities in the eastern part of the island.

KAMENOVO (MONTENEGRO)

A six-day survey resulted in the detection of 15

autochthonous reptile species and one non-

autochthonous species, Trachemys scripta elegans (Tab.

2). Species diversity in the area is high, with 37 reptile

species (SEE LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION).

We detected approximately 50 % of terrestrial lizards

and turtles, but only 5 out of 15 snake species, most

probably due to low detectability, relatively small survey

area, and short survey time (6 days, Tab. 1).

PELJEŠAC PENINSULA (CROATIA)

During reptile survey on Pelješac peninsula we recorded

15 species (Tab. 2), although we were not able to survey

the entire peninsula during the six days of field work.

Moreover, the second half of the survey was rainy and

not very suitable for reptiles to be active and this could

be an additional reason why we did not find all of the

expected species. There is no exact list of reptiles of

Pelješac available in the literature and since this is a

peninsula, more species can be present here than on

nearby islands. If we compare the data available for the

nearby areas (SEE LITERATURE REVIEW IN THE

INTRODUCTION), the species we did not find but could be

expected on Peljšeac were: Podarcis muralis, P. sicula,

11

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


Coronella austriaca, Natrix natrix, Malpolon insignitus,

and Zamenis longissimus.

ISLAND PAG (CROATIA)

On the island Pag we found 11 autochthonous and one

non-autochthonous species (Tab. 2). From expected

species according to literature data (SEE LITERATURE

REVIEW IN THE INTRODUCTION), we did not find:

Hemidactylus turcicus, Telescopus fallax and Zamenis

situla. We were working in two groups where one of the

groups worked with a special attention to Emys

orbicularis. In this group we tried to assess the

abundance of the European pond turtle (E. orbicularis) in

the marshy area of Kolansko blato. In the first sampling

we caught and marked 31 terrapins and in the second 43

terrapins, of which only seven were re-captured. In the

same locality we also found one fish trap set by local

fishermen with 21 dead Emys orbicularis (Fig. 2), two

dead Natrix natrix, and one living N. natrix that we

released at the site. Interestingly, seven out of 11 found

N. natrix were with lateral stripes that are characteristic

for the subspecies N. n. persa.

12

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


Figure 2. At Kolansko blato on the island Pag (Croatia) we found a fish trap with 21 dead Emys orbicularis inside. Photo:

M. Vamberger

Slika 2. Na lokalitetu Kolanjsko blato na otoku Pagu (Hrvatska) pronašli smo vršu sa 21 mrtvih jedinki vrste Emys orbicularis. Fotografija: M. Vamberger

13

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


ISLAND MLJET (CROATIA)

During our survey we detected eight species (Tab. 2).

From lizards we also expected to find the European glass

lizard (Pseudopus apodus), that is known to have been

historically present (SEE LITERATURE REVIEW IN THE

INTRODUCTION), but was not found by our field work. As

on the island Korčula, also on the island Mljet we did not

find several expected species of snakes that were

recorded before (SEE LITERATURE REVIEW IN THE

INTRODUCTION), nor recently in 2008 (BARUN ET AL.,

2010): Elaphe quatuorlineata, Hierophis gemonensis,

Telescopus fallax and Vipera ammodytes. We assume

they might be extinct or at least very rare. We also did

not find Zamenis longissimus that was found in the same

year by BARUN ET AL. (2010). The small Indian

mongoose is the most abundant on Mljet, and Korčula,

compared to other Croatian islands surveyed by BARUN

ET AL. (2010). It has a big impact on the number of

snakes present on these two islands (BARUN ET AL. 2010)

and is probably the main reason for the small number

and species richness of the snakes detected by our

survey.

LAKE SKADAR (MONTENEGRO)

Ten species of reptiles were detected within our survey

(Tab. 2). Diversity of reptiles around Skadar lake is

known to be quite high (28 species), but still not fully

known (SEE LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION).

The reason for low number in our species list is mostly

the fact that we had a short period of survey due to bad

weather conditions.

DOJRAN LAKE (FYR MACEDONIA)

Our survey yielded in detecting 22 species (Tab. 2), of

which two species were recorded by members of other

biological groups working in the frame of the camp.

Good weather conditions and many field working hours

contributed to a relatively high species count; all species

recorded previously, except Eryx jaculus and Telescopus

fallax (SEE LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION),

were detected.

NERETVA DELTA (CROATIA)

With our survey we detected 16 species (Tab. 2), of

which six species were found by other biological groups

working at the camp. Species that we did not detect but

had been found here in recent herpetological surveys

were: Anguis fragilis, Lacerta agilis, Podarcis muralis,

Coronella austriaca and Telescopus fallax (SEE

LITERATURE REVIEW IN THE INTRODUCTION). Most

probably we did not detect them because they are either

difficult to detect or rare.

NIŠ (SERBIA)

With our survey we detected 14 species (Tab. 2) of

which two were found by other biological groups.

Surveys of different habitats ensured detection of

different species, e.g. the group spent one day at higher

14

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


elevations (1700 m a.s.l.) and found species most typical

of higher altitudes: Zootoca vivipara and Vipera berus.

DISCUSSION

Joint results of 11 reptile surveys performed in different

localities of the Western Balkans in the period 2002-

2013 comprised in a species list of 33 autochthonous

species and one non-autochthonous species (Trachemys

scripta).

Survey methods used were comparable among the years

with a difference in the sampling effort (different number

of participants in the groups and different number of

field days). First constraint for a complete species list of

individual locality is that reptiles, especially snakes, have

a low detectability because of their secretive way of

living. The second constraint was the duration of camps

that lasted 3-8 days. Although the season of our surveys

(late April-early May) is generally the best part of the

field season for reptile surveys, there is also a high

chance of rain or cold cloudy weather. In several years

there were some days with bad weather conditions and

surveys were limited and relatively short which resulted

in lower number of species found.

The highest reptile species diversity was recorded in the

area around Dojran Lake in Macedonia, where we

identified 22 different species. PETKOVSKI ET AL. (2000)

reported that especially the snake diversity is very high

in Macedonia. Our results confirmed that, as our group

recorded the highest number of different snake species

(10) compared to other localities. The second locality in

the number of snakes species detected was in the lower

Neretva Delta in Croatia with nine different species. The

locality with the highest diversity of lacertid species

recorded amongst our surveys was around Kamenovo in

Montenegro, with five lacertids. Regarding terrapins, the

most impressive was the locality of Kolansko Blato on

island Pag in Croatia, where we did a short mark-

capture-recapture survey that suggests the abundance of

Emys orbicularis there is very high.

Species-wise, the most common species of reptiles found

at nine different localities was Pseusopodus apodus.

Amongst lacertids (Lacertidae) we recorded Podarcis

melliselensis at eight and Lacerta trilineata at seven

different localities, others at less. The least common

were P. erhardii, P. tauricus and Z. vivipara found only

per one locality. Amongst snakes (Serpentes) our records

do not necessarily correspond with actual prevalence in

the surveyed localities, since the detection is lower than

in lacertids. Nevertheless, we recorded at eight different

localities Vipera ammodytes and at seven Hierophis

gemonensis and Natrix natrix that suggest their common

distribution across the surveyed localities in the Western

Balkans. Surprising is that we found Telescopus fallax

only at one locality, even though it was expected and

should be common on most of the Croatian island and

15

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


around Neretva delta. From terrapins (Testudines) we

frequently found Testudo hermanni (at eight different

localities) and Emys orbicularis (at seven different

localities). Mauremys rivulata and T. graeca were found

at less than three localities.

Especially interesting were surveys conducted on islands

Korčula and Mljet, where the Indian mongoose

obviously has a negative impact on the reptile fauna.

Comparisons with 2008 surveys of BARUN ET AL. (2010)

showed similarity in the species list for Mljet that

indicates that four species have been extinct. During our

survey on Korčula in 2004 we still found H. turcicus, but

the species was not found anymore in 2008 (BARUN ET

AL., 2010). We cannot conclude if in this case there was

an extinction of the species but such surveys also provide

valuable data for comparison between years and in can

suggest on a detrimental the impact of bringing an alien

predator species to islands.

Overall, our work resulted in newly gathered records that

are presented in 11 species lists for different localities in

the Western Balkans. We believe that this data represent

a better contribution to the knowledge of species

distribution of this area.

ACKNOWLEDGEMENTS

We want to emphasize that the work was done in

majority by biology students and in the frame of biology

research camps organized by the Biology Students’

Society (Društvo študentov biologije – DŠB). We would

like to thank all the DŠB and each years’ camp

organizers for their work and all the participants for the

field work done. Students involved as participants

(except if they were mentors in other years) by the

alphabetical order of surnames are: Ajša Alagič, Petra

Avanzo, Antonija Bogdan, Špela Borko, Petra Burger,

Maja Cipot, Helena Črtalič, Barbara Bric, Barbara

Debeljak, Nina Degenek, Petra Dolinar, Nina Erbida,

Eva Erzar, Marta Frlic, Anja Gačnik, Larisa Gregur,

Maja Gril, Petra Hladnik, Matej Hočevar, Nuša Hrga,

Maja Jelenčič, Kaja Jensterle, Katja Janša, Matej Kalar,

Lara Kastelic, Nino Kirbiš, Meta Kogoj, Mateja Konc,

Ana Kopčavar, Melita Korošec, Matevž Koršič, Nastja

Kosor, Mitja Kožuh, Živa Krelj, Stina Krsmanovič, Ema

Leban, Tina Ličina, Tjaša Lukanc, Manica Markelj, Tina

Mesarič, Katarina Novak, Sara Novak, Nadja Osojnik,

Anja Palandačič, Andreja Papež, Jerneja Pavletič,

Tamara Pezić, Urša Remic, Tadeja Rome, Mirko Silan,

Vesna Smolič, Anže Suhadolnik, David Škufca, Domen

Trkov, Jernej Uhan, Polona Valič, Jasmina Vesel, Nina

Vidmar, Daniela Vlačić, Nika Zaletelj, Črt Zupančič, and

Irena Žnidar.

16

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


REFERENCES

Ajtić, R., Tomović, L. & Crnobrnja-Isailovic, J. (2004):

Check list of reptiles of Montenegro

<http://www.biodiverity.cg.yu/articles.php?id=19> .

Pristupljeno 21. veljača 2013.

Ajtić, R., Tomović, L., Aleksić, I. & Crnobrnja-Isailović,

J. (2005): New records of Dalmatian Algyroides

(Algyroides nigropunctatus, DUMERIL and

BIBRON, 1839) (Lacertidae) in Montenegro with

comment on its conservation status. Acta zoologica

bulgarica 57: 385-389.

Arnold, E. N. & Burton, A. J. (1985): Guida dei rettili e

dagli anfibi d'Europa. Franco Muzzio, Padova.

Arnold, E. N. (1987): Resource partition among lacertid

lizards in southern Europe. J. Zool. Ser. B 1: 739-

782.

Arnold, E. N. & Oveden, D. (2004): A field guide to the

reptiles and amphibians of Britain and Europe.

Collins, London.

Balej, P. & Jablonski, D. (2006-2008): Balcanica.info

<http://www.balcanica.cz/> . Pristupljeno 21. veljača

2013.

Barišić, F. & Bogdanović, T. (2011): Reptiles (Reptilia)

of the Papuk Nature Park. Hyla 2011: 47-75.

Barun, A., Simberloff, D. & Budinski, I. (2010): Impact

of the small Indian mongoose on native amphibians

and reptiles of the Adriatic islands, Croatia. Animal

Conservation 13: 549-555.

Brelih, S. & Džukić, G. (1974): Catalogus Faunae

Jugoslaviae. Academia Scientarum et Artium

Slovenica, Ljubljana.

Bruno, S. & Maugeri, S. (1979): Rettili d'Italia.

Tartarughe, Sauri, Serpenti. I Miracoli della Natura,

Giunti Martello, Firenza.

Cafuta, V. (2005a): Herpetološka skupina. In Jazbec, K.

(ed.) Ekosistemi Dalmacije; Brač 2003 in Korčula

2004. Društvo študentov biologije, Ljubljana.

Cafuta, V. (2005b) Skupina za dvoživke in plazilce.

Jazbec, K. (ed.) Ekosistemi Dalmacije; Brač 2003 in

Korčula 2004. Društvo študentov biologije,

Ljubljana.

Corti, C., Bohme, W., Delfino, M. & Masseti, M. (1999):

Man and lacertids on the Mediterranean islands:

conservation perspectives. Natura croatica 8: 287-

300.

Crnobrnja-Isailović, J. & Džukić, G. (1995): First report

about conservation status of herpetofauna in the

Skadar Lake region (Montenegro): current situation

and perspectives. Scientia Herpetologica 1995: 373-

380.

Crnobrnja-Isailović, J. & Džukić, G. (1997):

Raznovrstnost faune vodozemaca i gmizavaca u

Širnem regionu Skadarskog jezera i značaj njenog

očuvanja. Poseban otisak iz Zbornika radova

"Prirodne vrijednosti i zaštita Skadarskog jezera".

Naučni skupovi, knjiga 44. CANU, Podgorica.

Crnobrnja-Isailović, J. (2002): Another population of

Vipera ursinii macrops Méhely, 1911 in Montenegro

(Central Balkans). Herpetozoa 14: 137-141.

Crnobrnja-Isailović, J., Dinov, J. & Ranđelović, V.

(2011): Occurrence of European Adder (Vipera

berus, Viperidae, Ophidia) on Vlasina Plateau

(Southeastern Serbia). Biologica Nysanna 2: 1-7.

Cvitanić, A. (1984): Ornitofauna otoka Brača. Brački

zbornik 14: 155.

Drašler, K. (2012): Poročilo o delu skupine za plazilce.

pp. 50-60. Marić, R. (ed.) Ekosistemi Balkana 2012 –

Srbija. Društvo študentov biologije, Ljubljana.

Džukić, G. (1991): Vodozemci i gmizavci (Amphibia-

Reptilia) (Građa za faunu vodozemaca i gmizavca

Durmitora). Fauna Durmitora. Sveska 4. CANU,

Posebna izdanja, Knjiga 24, Odeljenje prirodnih

nauka, Knjiga 15, Titograd.

Džukić, G. (1995): Diverzitet vodozemaca (Amphibia) i

gmizavca (Reptilia) Jugoslavije, sa pregledom vrsta

od međunarodnog značaja. pp. 447-469. Stevanović, 17

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


V. & Vasić, V. (eds.) Biodiverzitet Jugoslavije sa

pregledom vrsta međunarodnog značaja. Biološki

fakultet i Ecolibri, Beograd.

Džukić, G., Đorović, A., Kalezić, M. L., Aleksić, I. &

Crnobrnja-Isailović, J. (1997) The Mosor lizard

occurs also in the Prokletije mountain massif.

University. Thought, Natural Sciences, III(2): 61-62.

Džukić, G. & Kalezić, M. L. (2004): The biodiversity of

amphibians and reptiles in the Balkan penninsula. pp.

167-192. Griffiths, H. I., Kryštufek, B. & Reed, J.M.

(eds.) Balkan biodiversity: pattern and process in the

European hotspot. Kluwer Academic Publishers,

Netherlands.

Grillitsch, H., Weish, P. & Tiedemann, F. (1999):

Typhlops vermicularis Merrem, 1820 in the

Dalmatian island of Dugi Otok (Croatia). Herpetozoa

12: 161-162.

Henle, K. (1985): Ökologische, zoogeographische und

systematische Bemerkungen zur Herpetofauna

Jugoslawiens. Salamandra 21: 229-251.

Hirtz, M. (1930): Prirodoslovna istraživanja

sjevernodalmatinskog otočja. I. Dugi i Kornati.

Prirodoslovna istraživanja Kraljevine Jugoslavije 16:

94-118.

Hutinec, B. J. & Lupret-Obradović, S. (2005): Zmije

Hrvatske: priručnik za određivanje vrsta, Društvo za

zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova

Hrvatske. Hyla, Zagreb.

Jablonski, D., Jandzik, D. & Gvoždik, L. (2012): New

records and zoogeographic classification of

amphibians and reptiles from Bosnia and

Herzegovina. North-Western Journal of Zoology 8:

324-337.

Janev Hutinec, B., Kletečki, E., Lazar, B., Podnar Lešić,

M., Skejić, J., Tadić, Z. & Tvrtković, N. (2006): Red

book of amphibians and reptiles of Croatia. Ministry

of Culture, Zagreb.

Jagar, T. & Ostanek, E. (2012): Poročilo skupine za

plazilce. pp. 57-65. Borko, Š. (ed.) Ekosistemi

Jadrana Makedonija 2010. Društvo študentov

biologije, Ljubljana.

Jelić, D. & Bogdanović, T. (2011): Preliminary data on

existence of Zootoca vivipara ssp. pannonica (Lac &

Kluch, 1968) in Croatia. Hyla 2011: 77-79.

Jelić, D. & Lelo, S. (2011): Distribution and Status Quo

of Natrix tessellata in Croatia, and Bosnia and

Herzegovina. Mertensiella 18: 217-224.

Jelić, D. & Karaica, D. (2012): First data on the fauna of

aphibians and reptiles of the lower Una River and its

coastal area. Hyla 2012: 22-41.

Jelić, D. (2012): Distribution and conservation of Vipera

ursinii macrops (Méhely, 1911) in Croatia. Hyla

2012: 44-45.

Jelić, D., Ajtić, R., Sterijovski, B., Crnobrnja-Isailović,

J., Lelo, S. & Tomović, L. (2013): Distribution of the

genus Vipera in the western and central Balkans

(Squamata: Serpetntes: Viperidae). Herpetozoa 25:

109-132.

Jovanović, M. (2009): Amphibia and Reptilia of Štoj

plain (Ulcinj, Montenegro). Bulletin of the Natural

History Museum 2: 137-152.

Kletečki, E., Lanszki, J., Trócsányi, B., Mužinić, J. &

Punger, J. J. (2009): First record of Dolichophis

caspius (Gmelin, 1789) (Reptilia: Colubridae) on the

island of Olib, Croatia. Natura Croatica 18: 437-442.

Koren, T., Lauš, B., Burić, I. & Kuljerić, M. (2011):

Contribution to the herpetofauna (amphibians &

reptiles) of the Kornati achipelago, Croatia. Natura

croatica 20: 387-396.

Koren, T., Černe, M., Koprivnikar, N., Trkov, D.,

Drašler, K. & Jelić, D. (2012): Contribution to the

herpetofauna (Amphibia & Reptilia) of lower Neretva

River (Croatia & Bosnia and Herzegovina). Hyla

2012: 19-40.

Krčmar, S., Mikuska, J. & Kletečki, E. (2007): New

records of Dolichophis caspius (Gmelin, 1789),

(Reptilia: Colubridae) in Croatia, Montenegro and

Serbia. Acta zoologica bulgarica 59: 101-103. 18

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


Kryštufek, B. & Tvrtković, N. (1992): New information

on the introduction into Europe of the small Indian

mongoose, Herpestes auropunctatus. Small carnivore

conservation 7: 16.

Kryštufek, B. & Kletečki, E. (2007): Biogeography of

small terrestrial vertebrates on the Adriatic

landbridge islands. Folia zoologica 56: 225-234.

Kryštufek, B., Janžekovič, F. & Donev, N. R. (2008):

Elevational diversity of reptiles on two Dinaric

mountains. Journal of Natural History 42: 399-408.

Ljubisavljević, K., Arribas, O., Džukić, G. & Carranza,

S. (2007): Genetic and morphological differentiation

of Mosor rock lizards, Dinarolacerta mosorensis

(Kolombatović, 1886), with the description of a new

species from the Prokletije Mountain Massif

(Montenegro) (Squamata: Lacertidae). Zootaxa 1613:

1-22.

Lužnik, M. (2006): Poročilo herpetološke skupine.

Luštrik, R. & Vinko, V. (eds.) Ekosistemi Jadrana,

Črna gora 2005, Pelješac 2006. Spomladanski

biološki dnevi Jovsi 2006. Društvo študentov

biologije, Ljubljana.

Lužnik, M., Petkovska, V. & Žagar, A. (2006): Poročilo

skupine za plazilce. Luštrik, R. & Vinko, D. (eds.)

Ekosistemi Dalmacije, Črna gora 2005, Pelješac

2006. Spomladanski biološki dnevi Jovsi 2006.

Društvo študentov biologije, Ljubljana.

Mršić, N. (1997): Plazilci (Reptilia) Slovenije. Zavod

Republike Slovenije za šolstvo, Ljubljana.

Petkovski, S., Sidorovska, V. & Džukić, G. (2000):

Biodiverzitetot na faunata na zmiite (Reptilia:

Serpentes) vo Makedonija. Ekol. Zašt. Život. Sred. 7:

41-54.

Planinc, G. (2002): Skupina za dvoživke in plazilce.

Čehovin, A. (ed.) Ekosistemi Dalmacije; Dugi otok

2002. Poročila s tabora študentov biologije na Dugem

otoku. Društvo študentov biologije, Ljubljana.

Planinc, G. (2009): Poročilo skupine za plazilce.

Ekosistemi Jadrana. Črna gora 2009 (ed P. Presetnik).

Društvo študentov biologije, Ljubljana.

Polović, L. & Ljubisavljević, K. (2010): Herpetofaunal

Richness of the Skadar Lake Region, Montenegro: a

Review and Update. Scripta Scientarium Naturalium

1: 113-122.

Radovanović, M. & Martino, K. (1950): Zmije

Balkanskog polustrva. Srpska akademija nauka,

Beograd.

Radovanović, M. (1951): Vodozemci i gmizavci naše

zemlje., pp. 250. Izdavačko preduzeće narodne

republike Srbije, Beograd.

Ralev, A., Popović, M., Ružić, M., Shurulinkov, P.,

Daskalova, G. & Crnobrnja-Isailović, J. (2013): A

new record of Testudo graeca ibera Pallas, 1814, in

southern Serbia. Herpetozoa 25: 151-153.

Ristić, N., Tomović, L., Ajtić, R. & Crnobrnja-Isailović,

J. (2007): First record of the four-lined snake Elaphe

quatuorlineata (Lacépede, 1789) in Serbia. Acta

Herpetologica 1: 135-139.

Schmidtler, J. F. (1999): Notes on the altitudinal

distribution of lizards and some other reptiles on

mount Biokovo (Croatia) and its immediate

surroundings. Natura Croatica 8: 223-237.

Sehnal, P. & Schuster, A. (1999): Herpetologische

Beobachtungen auf der Kvarner Insel Cres, Kroatien.

Ergebnisse von funf Exkursionen. Herpetozoa 12:

163-178.

Sindaco, R. & Jeremčenko, V. K. (2008): The reptiles of

the Western Palearctic. 1. Annotated checklist and

distributional atlas of the turtles, crocodiles,

amphisbaenians and lizards of Europe, North Africa,

Middle East and Central Asia. Edizioni Belvedere,

Latin, Italy.

Sterijovski, B. (2006): A new record of Vipera ursinii

(Reptilia: Serpentes) from Macedonia. pp. 181-182.

Vences, M., Köhler, J., Ziegler, T. & Böhme, W.

19

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


Proceedings of the 13th Congress of the Societas

Europaea Herpetologica.

Sterijovski, B., Ajtić, R., Tomović, L., Djordjević, S.,

Djurakić, M., Golubović, A., Crnobrnja-Isailović, J.,

Ballouard, J.-M., Desmonts, D., Groumpf, F. &

Bonnet, X. (2011): Natrix tessellata on Golem Grad,

FYR of Macedonia: a Natural Fortress Shelters a

Prosperous Snake Population. Mertensiella 18: 298-

301.

Szovenyi, G. & Jelić, D. (2011): Distribution and

conservation status of snake eyed skink (Ablepharus

kitaibelii Bibron & Bory, 1833) in Croatia. North-

Western Journal of Zoology 7: 20-25.

Tome, S. (1999): Razred: Plazilci, Reptilia. pp. 284-305.

Kryštufek, B. & Janžekovič, F. (eds.) Ključ za

določanje vretenčarjev Slovenije. DZS, Ljubljana.

Tomović, L., Ajtić, R., Đoković, Đ. & Čitaković, D.

(2000): New record of sharp-snouted rock lizard

(Lacerta oxycephala) in Montenegro. Acta biologica

iugoslavica-serija D: Ekologija 35: 127-130.

Tomović, L. & Džukić, G. (2003): Geographic

variability and taxonomy of the nose-horned viper,

Vipera ammodytes (L. 1758), in the central and

eastern parts of the Balkans: a multivariate study.

Amphibia-Reptilia 24: 359-377.

Tomović, L., Ajtić, R. & Crnobrnja-Isailović, J. (2003):

Contribution to Distribution and Conservation of

Batrachofauna and Herpetofauna on Bjelasica

Mountain in Montenegro. pp. 140-148. Pešić, V. (ed.)

The Biodiversity of the Biogradska Gora National

Park. Monographies I. Department of Biology

University of Montenegro & Centre for Biodiversity

of Montenegro.

Toth, T., Grillitsch, H., Farkas, B., Gal, J. & Sušić, G.

(2006): Herpetofaunal data from Cres Island, Croatia.

Herpetozoa 19: 27-58.

Van der Voort, J. (2003): Montenegro (Crna Gora) 2 Juni

- 16 Juni 2003. Hyla Werkgroep amfibiën &

reptielen.

Vervust, B., Grbac, I., Brecko, J., Tvrtkovic, N. & Van

Damme, R. (2009): Distribution of reptiles and

amphibians in the nature park Lastovo Archipelago:

possible underlying biotic and abiotic causes. Natura

croatica 18: 113-127.

20

Hyla VOL. 2013., No. 1, 3– 21 ISSN: 1848-2007


21

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007

Original Scientific Paper Zimić et al.2013

Nivo istraženosti faune vodozemaca (Amphibia) i gmizavaca (Reptilia) Spomenika prirode

“Tajan” (B&H)

New data on amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) in Natural monument “Tajan”

(BiH)

ADNAN ZIMIĆ1, MIRZA ČENGIĆ1, SAUDIN MERDAN2, DUŠAN JELIĆ3

1Odsjek za biologiju Prirodno-matematičko fakulteta Sarajevo, Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo, Bosna i

Hercegovina, [email protected] 2 Nastavnički fakultet, Univerzitet „Džemal Bijedić“, USRC Mithad Hujdur-Hujka, Sjeverni logor bb, 88104 Mostar,

Bosna i Hercegovina 3 Hrvatski institut za biološku raznolikost, Hrvatsko herpetološko društvo HYLA, I. breznička 5a, HR-10000 Zagreb,

Hrvatska

Sažetak

U ovom radu autori prezentuju nalaze faune vodozemaca i gmizavaca Spomenika prirode „Tajan“ i njegovog šireg

područja koji su prikupljeni prilikom Trećeg međunarodnog biološkog kampa „Tajan 2013“. Pored vlastitih

istraživanja, dodani su i postojeći literaturni podaci o koji su vezani za herpetofaunu Spomenika prirode „Tajan“,

kao i fotodokumentacija koja je ustupljena ljubaznošću od strane društva SNIK „Atom“. Ovo istraživanje potvrđuje

da najmanje deset vrsta vodozemaca i jedanaest vrsta gmizavaca živi na širem području Spomenika prirode „Tajan“.

U ovom radu se također navodi i prvi nalaz obrambenog ponašanja (unken refleks) kod vrste Rana graeca.

Ključne riječi: Fauna, Biodiverzitet, Vodozemci, Gmizavci, Tajan

Abstract

In this paper authors present findings of amphibians and reptiles in wider area of Natural monument “Tajan” during

the Third international biology camp ''Tajan 2013''. Besides personal studies, authors include available data related

to herpetofauna in Tajan and some fotodocumentation from association SNIK “Atom”. This study confirmed that at

22

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


least ten species of amphibians and eleven species of reptiles lives in wider area of Natural monument “Tajan”. This

paper also gives the first record of defensive behaviour (unken reflex) in species Rana graeca.

Key words: Fauna, Biodiversity, Amphibians, Reptiles, Tajan

UVOD

Istraživanja faune vodozemca i gmizavaca u

Bosni i Hercegovini se vrše od vremena Otomansko –

Austrougarskog perioda kada je Moellendorff (1873)

naveo prvi popis od šest vrsta vodozemaca i 17 vrsta

gmizavaca. Daljnja istraživanja brojnih zoologa

(Tommasini 1894; Werner 1897, 1898, 1907, Bolkay

1922, 1924, Radovanović 1951) kroz periode

Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije

rezultirala su za to vrijeme relativno visokim

stepenom poznavanja herpetofaune. Herpetofauna

Bosne i Hercegovine je generalno slabo istražena. Tek

za 51% teritorije postoji nalaz za barem jednu vrstu

vodozemaca i gmizavaca (Čengić 2013).

Fauna vodozemaca i gmizavaca na području

Balkana je raznolika u mnogim pogledima. Na

Balkanskom poluotoku dolazi do visokog nivoa

bogatstva vrsta, sa ukupno 104 vrste (33 vodozemca i

71 gmizavac), od kojih su dvije introdukovane

(Džukić & Kalezić 2004). U odnosu na ostatak

Evrope, posebno se izdvaja jedinstvenost distribucije

guštera Balkana (Griffiths et al. 2004). Trenutno, u

samostalnoj Bosni i Hercegovini je poznato 18 vrsta

vodozemaca koji se svrstavaju u devet rodova, sedam

porodica, pet natporodica, četiri podreda i dva reda, te

29 vrsta gmizavaca koji se svrstavaju u 22 roda, 10

porodica, tri podreda i dva reda (Lelo 2007, 2012).

Veliku važnost u proučavanju pripadnika

herpetofaune, osobito vodozemaca predstavlja

činjenica da su pokazatelji stanja sredine u kojem žive

tj. predstavljaju bioindikatore ekosistema (Collins &

Storfer 2003). Koža vodozemaca, koju koriste za

disanje, prima i štetne materije koje se nalaze u

vazduhu ili vodi (Halliday 2001). Također zauzimaju

središnju kariku, odnosno vezu u mrežama ishrane jer

konzumiraju pripadnike beskičmenjačkih skupina i

osnovni su izvor hrane većem broju krupnijih

životinja (Alford et al. 2001, Lelo 2012).

Teritorija općine Zavidovići smještena je na

44,27°h sjeverne geografske širine i 18,10° istočne

geografske dužine, ima povšinu od 521 km2, sa

prosječnom nadmorskom visinom od 210 m. Općina

23

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


se prostire duž obala rijeke Bosne, koja čini dio

crnomorskog sliva, sa pritokama Krivajom i

Gostovićem koje se ulijevaju u istu južno i sjeveno od

gradskog centra (Sl. 2). Sjeverni dio općine

karakterizira brdsko-ravničarski pejsaž prožet brojnim

potocima, na istoku općinska granica je ograničena

tokom rijeke Bosne i brežuljcima srednje visine, na

jugu administrativna granica slijedi planinski lanac

Ravan Planine, istočna granica prati brežuljke i

planine i sječe dolinu rijeke Krivaje u njenom

gornjem toku. Prosječna godišnja temperatura kreće

se od +5°C do +10°C, sa velikim razlikama između

ljentnjeg i zimskog perioda: minimane temperature

idu do -27°C a maksimalne do 39°C (Sl. 1). Zapravo

radi se o regionu okarakteriziranom kontinentalnim

tipom klime sa prosječnim padavinama od oko 800-

1200 mm godišnje, sa snježnim padavinama zimi

(Službeni glasnik općine Zavidovići 2012).

Spomenik prirode “Tajan” se nalazi između

općina Zavidovići, Kakanj i Vareš̌, na nadmorskoj

visini do 1297 m (Sl. 2). Područje Spomenika prirode

bogato je kanjonima, prirodnim kamenim mostovima

sa pećinama, jezerima, speleološkim objektima i

endemskim biljkama. Planine ovih krajeva nemaju

oštre vrhove kao centralne Dinarske Alpe, tako da su

se razvile guste crnogorične šume. Područje planine

Tajan proglašeno je Spomenikom prirode 2008.

godine na površini od 4.948,35 hektara.

Do ovog istraživanja postojali su podaci o devet vrsta

vodozemaca šireg područja Spomenika prirode Tajan:

Salamandra salamandra Linnaeus, Lissotriton

vulgaris Linnaeus, Ichthyosaura alpestris Laurenti,

Bombina variegata Linnaeus, Bufo bufo Linnaeus,

Bufotes viridis Laurenti, Rana graeca Boulenger i

Rana temporaria Linnaeus (Bolkay 1924, Lelo &

Lukić-Bilela 2010) i osam vrsta gmizavaca: Emys

orbicularis Linnaeus, Anguis fragilis Linnaeus,

Lacerta viridis Laurenti, Zootoca vivipara Jacquin,

Podarcis muralis Laurenti, Coronela austriaca

Laurenti, Natrix natrix Linnaeus i Natrix tessellata

Laurenti (Bolkay 1924).

24

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Slika 1: Prikaz prosječnih mjesečnih temperatura općine Zavidovići (Službni glasnik općine Zavidovići, 2012)

Figure 1: Display of average monthly temperatures of Zavidovici municipal (Official Gazette of Zavidovici, 2012)

MATERIJAL I METODE

Na području Spomenika prirode „Tajan“, za

vrijeme Trećeg internaciolnog biološkog kampa

„Tajan 2013“ (29.7. - 04.08.2013.), istraživani su

vodozemci (Amphibia) i gmizavci (Reptilia)

standardnim herpetološkim metodama. Herpetološka

istraživanja izvršena su na potezu Kamenica (402 m

n.v.) – Mašica (724 m n.v.) – Tajašnica (530 m n.v.)–

Buretina (424 m n.v.) – Ponijeri (968 m n.v.) – pl.

Tajan (1287 m n.v.) (Sl. 2 - 5). Podaci o prisustvu

vodozemaca i gmizavaca potvrđeni su običnim

posmatranjem. Pojedine individue u populacijama su

lovljene rukom i, nakon identifikacije i fotografisanja,

puštene. Identifikacija je vršena od strane prof.

Dušana Jelića, te uz pomoć literaturnih priručnika:

Lelo (2007) i Arnold et al. (1992). Taksonomija vrsta

i viših jedinica je posložena po Spybroeck et al.

(2010) i Jelić (2013). Za svaku od navedenih lokacija

preuzete su koordinate pomoću GPS uređaja, i

naveden je tačan datum istraživanja. Nakon povratka

sa terena sačinjen je spisak viđenih vrsta za svaki od

posećenih lokaliteta. Autori su koristili i

fotodokumentaciju dobivenu od strane sportskog i

naučnog istraživačkog kluba SNIK “Atom”, te

dostupnom literaturom o susretima sa predstavnicima

klase Amphibia i Reptilia na području općine

Zavidovići (Bolkay 1924, Lelo & Lukić-Bilela 2010).

25

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Slike 2 - 4: Prikaz tipičnih staništa vodozemaca i gmizavaca (Tajašnica – Gostović – Buretina) šireg područja

spomenika prirode Tajan (foto: Zimić, A.)

Figure 2 - 4: Typical habitats of amphibians and reptiles (Tajašnica - Gostović - Buretina) at the wider area of

Natural monument „Tajan“ (photo: Zimić, A.)

Slika 5: Prikaz istraženog područja šireg područja spomenika prirode Tajan sa lokalitetima uzorkovanja

(kartografski prikaz: Čengić, M.)

Figure 5: Display of researched areas of the wider area of Natural monument „Tajan“ with sampling sites

(map display: Čengić, M.)

26

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


REZULTATI

Tokom istraživanja herpetofaune Spomenika

prirode “Tajan” konstatovano je postojanje sedam

vrsta vodozemaca (Amphibia) i osam vrsta gmizavaca

(Reptilia) (Tab. 1).

Tablica 1: Popis vrsta vodozemca i gmizavaca Spomenika prirode “Tajan”zabilježenih ovim istraživanjem (OI),

podacima iz Zemaljskog Muzeja Sarajevo (prema: Bolkay 1924; ZMS), u literaturi (Lelo & Lukić-Bilela 2010; LP)

i/ili dobivenoj fotodokumentaciji (SNIK “Atom”; FD).

Table 1: List of amphibian and reptile species registered in Natural monument “Tajan” by this research (OI), by data

from Natural History Muesum in Sarajevo (according to Bolkay 1924; ZMS), available literature (Lelo & Lukić-

Bilela 2010; LP) and/or gathered photo material from local people (SING “Atom”; FD).

Vrsta/Species I ZMS LP FD

A

mph

ibia

Salamandra salamandra Linnaeus, 1758

Lissotriton vulgaris (Linnaeus, 1758)

Ichthyosaura alpestris (Laurenti 1768)

Bombina variegata Linnaeus, 1758

Bufo bufo Linnaeus, 1758

Bufotes viridis (Laurenti, 1768)

Rana graeca Boulenger, 1891

Rana dalmatina Fitzinger, 1843

27

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Rana temporaria Linnaeus, 1758

Pelophylax ridibundus (Palas, 1771)

Emys orbicularis (Linnaeus, 1758)

R

eptil

ia

Anguis fragilis Linnaeus, 1758

Lacerta agilis Linnaeus, 1758

Lacerta viridis Laurenti, 1768

Zootoca vivipara Jacquin, 1787

Podarcis muralis (Laurenti, 1758)

Coronella austriaca Laurenti, 1768

Zamenis longissima (Laurenti, 1768)

Natrix natrix (Linnaeus, 1758)

Natrix tessellata (Lurenti, 1768)

Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758)

UKUPNO/TOTAL 15 16 8 6

28

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Classis Amphibia Gray 1825

Ordo Caudata Scopoli, 1771

Familia Salamandridae Goldfuss, 1820

Genus Salamandra Laurenti, 1768

1. S. salamandra Linnaeus, 1758

Pjegavi daždevnjak pronađen je na

lokalitetima: Kamenica (Sl. 6), Mašica, Tajašnica i

Buretina. Svi nalazi su bili u kasnom larvenom,

(predmetamorfiziranom) ili ranom metamorfiziranom

stanju. Svaki nalaz je bio pojedinačan tj. za svaki

pomenuti lokalitet pronađena je po jedna jedinka.

Vrsta je ranije navedena i potvrđena za

područje Kamenice (Lelo & Lukić-Bilela 2010), pl.

Tajan i doline Stranskog potoka na području područja

Gostović gdje se navodi kao sinonim S. maculosa

(Bolkay 1924).

Prema dobivenoj fotodokumentaciji Društva

SNIK “Atom” S. salamandra je utvđena četiri puta na

lokalitetima: Srednja stijena (28. septembar 2008 i 25.

april 2009), Suha (8. maj 2004) i Tajašnica (11. april

2004) (Sl. 7).

Slika 6 i 7 : S. salamandra (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) i/ ili literaturni i ostalim

podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić, M.)

Figure 6 and 7: S. salamandra (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) and literature and other data (x)


Genus Lissotriton Bell, 1839

2. L. vulgaris (Linnaeus, 1758)

Mali vodenjak nije pronađen tokom

herpetoloških istraživanja. Vrsta je potvrđena i

decidno navedena na području Mašica - Mašička

rijeka ispod Mašičke stijene (Lelo & Lukić-Bilela

2010) (Sl. 9). Prema fotodokumentaciji Društva SNIK

“Atom” L. vulgaris je utvrđen u aprilu 2006, bez

navedenog lokaliteta (Sl. 8).

29

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Genus Ichthyosaura Latreille, 1801

3. I. alpestris (Laurenti 1768)

Alpski vodenjak također nije pronađen

tokom istraživanja, ali je povrđena i decidno navedena

za Mašičku rijeku ispod Mašičke stijene (Lelo &

Lukić-Bilela 2010) i za područje Gostovića, gdje se

navodi kao sinonim Molge alpestris (Bolkay 1924)

(Sl. 11).

Prema fotodokumentaciji Društva SNIK

“Atom” I. alpestris je utvrđena pet puta na

lokalitetima: Rapte (2. mart 2005 i 1. maj 2005),

Srednja stijena (15. maj 2005) (Sl. 10.) i jezero

Mašice (6. juli 2008 i 2. maj 2012).

Slika 8 i 9 : L. vulgaris (foto: Bajraktarević, A.) zabilježen literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz: Čengić,

M.)

Figure 8 and 9: L. vulgaris (photo: Bajraktarević, A.) recorded by literature data (x) (map display: Čengić, M.)

Slika 10 i 11 : Ženka I. alpestris (foto: Bajraktarević, A.) zabilježen literaturnim i fotodokumentovanim podacima

(x) (kartografski prikaz: Čengić, M.)

Figure 10 and 11: Female of I. alpestris (photo: Bajraktarević, A.) recorded by literature and photo documentation

data (x) (map display: Čengić, M.)

30

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Ordo Anura Rafinesque, 1815

Familia Bombinatoridae Gray, 1825

Genus Bombina Oken, 1816

4. B. variegata Linnaeus, 1758

Žuti mukač, u adultnom stadiju, je najčešći

uočeni vodozemac spomenika prirode Tajan (Sl. 13).

Pronađen je na lokalitetima Kamenica, Mašica (Sl.

12) i Ponijeri. Najčešći oblik staništa su mirne, male

stajaće lokve nastale djelovanjem prevoznih sredstava

na brdskim područjima. Jedinke su pronađene u

odraslom i larvenom stadiju. (kod Mašičkog jezera

uočena su i jaja). Zanimljivo je napomenuti da su

oučeni punoglavci ove vrste kako se hrane mrtvim

insektima. Za odrasle jedinke je zanimljivo da su vrlo

rijetko vrše unken reflex, koji je uobičajan za

pomenutu vrstu. Samo jedinke sa područja Mašica su

vršile navedeni obrambeni mehanizam.


područje Mašice, ispod Mašičke stijene (Lelo &

Lukić-Bilela 2010), a Bolkay (1924) je navodi za

područje Gostovića kao sinonim Bombinator

pachypus (dolina Suha i dolina Lužnice).

Jedinke koje žive na području ovog

Spomenika prirode pripadaju nominotipskoj podvrsti

(Vukov et al. 2006).

Slika 12 i 13: B. variegata (foto: Zimić, A.)

zabilježena istraživanjem (∆) i/ ili literaturni i ostalim


Figure 12 and 13: B. variegata (photo: Zimć, A.)

recorded by survey (Δ) and literature and other data

(x) (map display: Čengić, M.)

Familia Bufonidae Gray, 1825

Genus Bufo Laurenti, 1768

5. B. bufo Linnaeus, 1758

Smeđa krastača je također jedan od najčešće

pojavljivanih vodozemaca spomenika prirode i

njegovog šireg područja. Adultne jedinke su

pronađene tokom noćnih terena (Kamenica), a često

su uočene mrtve i pregažene jedinke na putu (Mašica i

Ponijeri (Sl. 44)). Žive jedinke su uočene na

31

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


lokalitetima Lukina pećina, kanjon Tajašnice i na putu

prema Ponijerima (Sl. 15).

Ovo je definitivno najčešći vodozemac u

larvenom obliku. Uočeni su na lokalitetima Kamenica

(napušteni ribnjak) i Mašice. U Mašičkom jezeru

obitava nekoliko hiljada punoglavaca i dijele stanište

sa ribama Phoxinus phoxinus (Linnaeus, 1758) i

Salmo trutta Linnaeus, 1758, što govori o toksičnosti

vrste čak i larvenom stadiju (Sl. 14).

Smeđa krastača je ranije navedena za

navedeno jezero i Kamenicu (Lelo & Lukić-Bilela

2010), a Bolkay (1924) je navodi na lokalitetu doline

Gostovića pod sinonimom Bufo vulgaris.

Slika 14 i 15 : B. bufo (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) i literaturnim i ostalim podacima (x)


Figure 14 and 15: B. bufo (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) and literature and other data (x) (map display:

Čengić, M.)

Genus Bufo Rafinesque, 1815

6. B. viridis (Laurenti, 1768)

Ova vrsta nije zabilježena tokom terenskih

istraživanja, ali je navedena za područje Kamenice

(Bolkay 1924) (Sl 15).

Slika 16: B. viridis zabilježen literaturnim


Figure 16: B. viridis recorded by literature

(x) (map display: Čengić, M.)

32

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Familia Ranidae Rafinesque, 1814

Genus Rana Linnaeus, 1758

7. R. graeca Boulenger, 1891

Grčka žaba je također čest i uobičajen

vodozemac Spomenika prirode i šireg područja.

Jedinke nastanjuju tekuće, brze i hladnije vode

Spomenika prirode, a broj jedinki se povećava krećući

se prema gornjim tokovima potoka, koji su hladniji i

čišći. Na području Kamenice i Buretine (Sl. 17)

nađeno je vrlo malo jedinki, i to u juvenilnom stadiju.


područje Kamenice i Mašice (Lelo & Lukić-Bilela

2010), te za područje Gostovića u dolini Suhe i

srednje doline Gostovića (Bolkay 1924) (Sl. 18).

Vrlo karakteristično ponašanje grčke žabe

pokazivala je uhvaćena odrasla jedinka iz Mašičke

rijeke. Naime, kod jedinke je uočen tzv. unken reflex

koji je karakterističan za vrste iz roda Bombina,

nažalost jedinka nije uspješno uslikana u pomenutom

položaju.

Slika 17 i 18 : R. graeca (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski

prikaz: Čengić, M.)

Figure 17:18: R. graeca (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display: Čengić, M.)

8. R. dalmatina Fitzinger, 1843

Rumena (šumska) žaba pronađena je u šumi

u blizini Ponijera. Vrsta nije navedena i potvrđena za

Spomenik prirode “Tajan”, tako da ovo predstavlja

prvi nalaz batrahofaune za dato područje (Sl. 19 i 20).

33

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Slika 19 i 20: R. dalmatina (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) (kartografski prikaz: Čengić, M.)

Figure 19 and 20: R. dalmatina (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) (map display: Čengić, M.)

Slika 21 i 22: R. temporaria (foto: Zimić, A.) zabilježena istraživanjem (∆) (kartografski prikaz: Čengić, M.)

Figure 21 and 22: R. temporaria (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) (map display: Čengić, M.)

9. R. temporaria Linnaeus, 1758

Mrka (livadska) žaba je pronađena na

lokalitetima Mašice i Tajan (Sl. 21) u tamnim,

četinarsko-listopadnim šumama.


područje Kamenice (Lelo & Lukić-Bilela 2010).

Bolkay (1924) navodi vrstu na području Gornje doline

Suhe, Lužnice i Ravnog laza kao sinonim Rana fusca.

Prema fotodokumentaciji Društva SNIK “Atom” R.

temporaria je utvrđena na lokalitetu Rapte (16. Mart

2009) (Sl. 22).

Genus Pelophylax Fitzinger, 1843

10. P. ridibundus (Palas, 1771)

Velika zelena žaba je nađena samo na

lokalitetu Kamenica u velikoj formiranoj bari pored

ceste. Sa obzirom da nije nađeno slično stanište (osim

34

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Mašičkog jezera, gdje nije uočena), nalazi vrste P.

ridibundus se i nije mogao očekivati.

Velika zelena žaba je ranije navedena i

potvrđena za ovo područje (Lelo & Lukić-Bilela

2010) (Sl 22).

Slika 23: P. ridibundus zabilježen istraživanjem (∆) i

literaturnim podacima (x) (kartografski prikaz:

Čengić, M.)

Figure 23: P. ridibundus recorded by survey (Δ) and

literature data (x) (cartographic display: Čengić, M.)

Classis Reptilia Laurenti, 1768

Slika 24: E. orbicularis zabilježen literaturnim


Figure 24: E. orbicularis recorded by literature data

(x) (cartographic display: Čengić, M.)

Ordo Chelonii Latreille, 1800

Familia Emydidae Rafinesque, 1815

Genus Emys Duméril i Bibron, 1806

11. E. orbicularis (Linnaeus, 1758)

Nije uočena tokom terenskih istraživanja,

međutim Bolkay (1924) je navodi za područje rijeke

Gostović.

Ordo Squamata Oppel, 1811

Subordo Sauria McCarthney, 1822

Familia Anguidae Gray, 1825

Genus Anguis Linnaeus, 1758

12. A. fragilis Linnaeus, 1758

Sljepić je pronađen na lokacijama Kamenica,

Mašica i Ponijeri. Pronađen je veliki broj mrtvih

(pregaženih) jedinki na cestama pomenutih lokaliteta

(Sl. 25). Vrsta je potvrđena na području doline

Sađavice, Gostović (Bolkay 1924) (Sl. 26).

35

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Familia Lacertidae Gray, 1825

Genus Lacerta Linnaeus, 1758

13. L. agilis Linnaeus, 1758

Pronađena je samo jedna odrasla jedinka

(trudna ženka) na planini Tajan, neposredno prije vrha

planine u svijetlim šumama bora Pinus sylvestris (970

m n.v.). Ovo predstavlja prvi decidan nalaz za

pomenutu vrstu na području Spomenika prirode

“Tajan” (Sl. 17 i 28).

Slika 25 i 26: A. fragilis (foto: Čengić, M.) zabilježen istraživanjem (∆) I literaturnim podacima (x) (kartografski


Figure 25 and 26: A. fragilis (photo: Čengic, M.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display:

Čengić, M.)

Slika 27 i 28: L. agilis (foto: Čengić, M.) zabilježen istraživanjem (∆) (kartografski prikaz: Čengić, M.)

Figure 27 and 28: L. agilis (photo: Čengic, M.) recorded by survey (Δ) (map display: Čengić, M.)

36

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


14. L. viridis Laurenti, 1768

Zelembać je vrlo česta i uobičajna vrsta

područja Spomenika prirode “Tajan”. Preferira rubove

šume uz ceste gdje se često mogao vizuelno (i čulno)

uočiti kretanje ovog guštera. Uočene su jedinke na

svim istraživanim lokacijama (Kamenica, Mašica,

Tajašnica, Buretina, Ponijeri i Tajan), a Bolkay (1924)

je navodi za područje Gostović (Sl. 29).

Genus Zootoca Wagler, 1830

15. Z. vivipara Jacquin, 1787

Živorodni gušter je vrlo rijetka vrsta u Bosni

i Hercegovini. Poznata je trenutno samo na tri

lokaliteta u Bosni i Hercegovini, a jedan od njih jeste

područje Doline Suhe (Gostović) na padinama planine

Tajan na 440 m n.v. gdje je navodi Bolkay (1924) kao

sinonim Lacerta vivipara (sl. 30).

Genus Podarcis Wagler, 1830

16. P. muralis (Laurenti, 1758)

Zidni gušter je veoma česta i uobičajena

vrsta Spomenika prirode “Tajan”. Pronađen je na

svim lokalitetima sa velikim brojem individua na

različitim staništima poput stijena, rubova šuma,

livada, područja oko kuća, vikendica i restorana.

Jedna jedinka, koja je uslikana tokom hranjenja osom

Vespula vulgaris (Linnaeus, 1758), čak i poslije

uboda, nije pokazivala nikakvu reakciju (Sl. 31).

Vrsta je potvrđena za područje Gostovića i Lužnice

gdje se navodi kao Lacerta muralis (Bolkay 1924) (Sl.

32).

Slika 29 i 30: L. viridis i Z. vivipara zabilježena

istraživanjem (∆) i/ ili literaturnim podacima (x)


Figure 29 and 30: L. viridis and Z. vivipara research

by survey (Δ) and / or literature data (x) (map display:

Čengić, M.)

37

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Slika 31 i 32: P. muralis (foto: Čengić, M.) zabilježen istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski


Figure 31 and 32: P. muralis (photo: Čengic, M.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display:

Čengić, M.)

Slika 33 i 34: C. austriaca (foto: Bajraktarević, A.) zabilježen literaturnim podacima i fotodokumentacijom (x)


Figure 33 and 34: C. austriaca (photo: Bajraktarević, A.) recorded by literature data and photo documentation (x)


Subordo Serpentes Linnaeus, 1758

Familia Colubridae Oppel, 1811

Genus Coronela Laurenti, 1768

17. C. austriaca Laurenti, 1768

Smukulja nije pronađena tokom terenskih

istraživanja, ali je decidno navedena za područje

Kamenice (Bolkay 1924). Prema fotodokumentaciji

društva SNIK “Atom” C. austriaca je utvrđena na

lokalitetu Sađavica (15.7.2007) (Sl. 33 i 34).

Genus Zamenis Wagler, 1830

18. Z. longissimus (Laurenti, 1768)

Smuk je nađen na lokalitetu Kamenica,

međutim vrlo brzo se povukao u skrovište prije nego

38

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


što je uslikan ili uhvaćen. Nakon nekoliko razgovora

sa lokalnim stanovništvom, te članovima udruženja

''Atom'' dobijeni su dodatni navodi o postojanju

smuka na navedenoj lokaciji. Ovo predstavlja prvi

nalaz vrste na datom području (Sl. 35).

Slika 35: Z. longissimus zabilježen istraživanjem (∆)


Figure 35: Z. longissimus recorded by survey (Δ)


Familia Natricidae Bonaparte, 1840

Genus Natrix Laurenti, 1768

19. N. natrix (Linnaeus, 1758)

Bjelouška je vrsta koja se pojavljivala na

lokalitetima Kamenica i Buretina. Pronađeno je

nekoliko jedinki na području Kamenice koje pripadaju

podvrsti N. n. natrix Linnaeus, 1758 (obična

bjelouška) i jedna jedinka sa područja Buretine

podvrste N. n. persa Pallas, 1814 (prugasta bjelouška)

(Sl. 36). Vrsta je potvrđena za područje Gostović

(Bolkay 1924) kao sinonim Tropidonotus natrix (Sl.

37).

Slika 36 i 37: N. natrix persa (foto: Merdan, S.)

zabilježen istraživanjem (∆) i literaturnim podacima

(x) (kartografski prikaz: Čengić, M.)

Figure 36 and 37: N. natrix persa (photo: Merdan, S.)

recorded by survey (Δ) and literature (x) (map

display: Čengić, M.)

20. N. tessellata (Lurenti, 1768)

Ribarica je uočena na lokalitetu Kamenica i

rijeci Gostović. Vrsta je potvrđena za područje

Gostovića gdje se navodi kao Tropidonotus tessellatus

(Bolkay 1924). Prema fotodokumentaciji društva

SNIK “Atom” N. tessellata je utvrđena na lokalitetu

Sađavica (15. juli 2007).

39

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Slika 38 i 39: N. tessellata (foto: Bajraktarević, A.) zabilježena istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x)


Figure 38 and 39: N. tessellata (photo: Bajraktarević, A.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map

display: Čengić, M.)

Slika 40 i 41: V. ammodytes (foto: Zimić, A.) zabilježen istraživanjem (∆) i literaturnim podacima (x) (kartografski


Figure 40 and 41: V. ammodytes (photo: Zimić, A.) recorded by survey (Δ) and literature data (x) (map display:

Čengić, M.)

Familia Viperidae Oppel, 1811

Genus Vipera Laurenti, 1768

21. V. ammodytes (Linnaeus, 1758)

Pronađena su tri jedinke (mužjaka) poskoka

na lokalitetima Kamenica (Sl. 14), Tajašnica i

Ponijeri. Jedinke su pronađene uz rub šume na

kamenjarima. Bolkay je navodi za Zavidoviće (Obala

rijeke Bosne), dolinu Sađavice (Gostović), dohina

gornje Kamenice i planinu Tajan.

40

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


RASPRAVA

Fauna vodozemaca i gmizavaca Spomenika

prirode “Tajan” trenutno broji 19 vrsta (10

vodozemaca i 11 gmizavaca). Fauna vodozemaca i

gmizavaca Bosne i Hercegovine trenutno broji 47

vrsta tj. 18 vrsta vodozemaca i 29 vrsta gmizavaca

(Lelo 2012). Prema tome u spomeniku prirode Tajan

živi 44, 7 % vrsta koje pripadaju herpetofauni Bosne i

Hercegovine, tj 55, 6 % faune vodozemaca i 37, 9 %

faune gmizavaca Bosne i Hercegovine. Na osnovu

ovoga, može se reći da je istraženost sastava

herpetofaune Paka prirode Tajan na zavidnom nivou.

U narednim istraživanjima treba očekivati

nalaz vrste Hyla arborea, dok su potencijalno mogući

i nalazi Triturs macedonicus i Vipera berus.

Nalazi vrsta Salamandra salamandra,

Ichthyosaura alpestris, Bombina variegata, Rana

temporaria, Podarcis muralis i Natrix natrix govore

da se radi o čestim vrstama pripadnika faune

vodozemaca i gmizavaca Spomenika prirode Tajan i

mogu se svrstati u kategoriju neugroženih životinja

navedenog područja, “Least concern” (LC).

Jedinke vrste Bufo bufo (Sl. 42) i Anguis

fragilis (sl. 25) su često pronađene mrtve kao rezultat

česte aktivnost kamiona i traktora (sječa šume) na

različitim mjestima spomenika prirode Tajan (Sl. 43 i

44). Zbog navedenog i vrsta Vipera ammodytes gubi

stanište, a kroz razgovor sa lokalnim stanovništvom

autori su došli do informacija da se ova zmija ubija

često prilikom uočavanja pa se navedene životinje

trebaju tretirati kao životinje ugrožene kategorije –

skoro ugožene, “Near Threatened” (NT).

Razlog smanjenog broja jedinki vrste Rana

graeca u donjim tokovima Kamenice jesu antropogeni

uticaji (gradnja hidrocentrala (Sl. 44), veliki broj

kupača, te konstantna sječa šume) koji prljaju i

zagrijavaju vodu te su svrstane u kategoriju ugroženih

– osjetljivih vrsta, “Vulnerable” (VU). Samim tim, tj.

s obzirom na stanište, adultne jedinke ove vrste žabe

vjerovatno mogu predstavljati bioindikatore čiste

vode.

Nalazi vrste Pelophylax ridibundus bili su

očekivani i na Mašičkom jezeru, ali nije pronađena

niti jedna jedinka u larvenom ili odraslom obliku.

Razlog tome jeste vjerovatno velika intraspecijska

kompeticija između larvenih oblika vrste Bufo bufo i

navedene vrste i unesene vrste Salmo trutta.

41

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Slika 42 - 44: Antropogeni uticaji na faunu spomenika prirode Tajan (pregažena jedinka vrste Bufo bufo (foto:

Zimić, A.) i radovi na rijeci Kamenici (foto: Čengić, M.))

Figure 42 - 44: Anthropogenic impacts on fauna in Natural monument “Tajan” (overrun individual of Bufo bufo

(photo: Zimić, A.) and construction works on the river Kamenica (photo: Čengić, M.))

Emys orbicularis naseljava mirne ili

slabopokretne vode sa mnogo šiblja i vegetacije.

Iznimno je plašljiva i na prvi znak opasnosti zaranja u

vodu, pa je i zbog toga nekada vrlo teško uočiti. Pored

barske kornjače, vrste kao što su Bufotes viridis,

Zootoca vivipara posljednji put su uočene 1918.

godine (Bolkay 1924) i nije poznato da li populacija

ovih životinja postoji još na području Spomenika

prirode “Tajan” ili njegovog šireg područja. Potrebno

je provesti detaljnija istraživanja kako bi se potvrdila

ili opovrgla njihova prisutnost.

Pelophylax ridibundus, Lissotriton vulgaris,

Bufotes viridis, Rana dalmatina, Emys orbicularis,

Lacerta agilis, Zootoca vivipara, Coronella austriaca,

Zamenis longissimus i Natrix tessellata trebaju biti

tretirani kao vrste bez odgovarajućih podataka, “Data

deficient” (DD).

Spomenik prirode „Tajan“ se odlikuje

brojnim geo-morfološkim i ekosistemskim

bogatstvima (Zakon o proglašenju Spomenika prirode

„Tajan“ 2008). Područje Spomenika prirode „Tajan“

je također jedno od bogatijih područja na području

Bosne i Hercegovine sa aspekta broja gmizavaca, a

posebno vodozemaca (Čengić 2013). Da li je ovo

rezultat frekventnijih istraživanja na ovom području u

odnosu na ostatak Bosne i Hercegovine, ili se ovo

područje zbilja odlikuje zavidnim brojem vrsta za

herpetofaunu Bosne i Hercegovine koja je generalno

slabo istražena, moguće je ustanoviti isključivo

sistemskim istraživanjima na području cijele Bosne i

Hercegovine. Preporučljivo bi bilo vršiti redovan

monitoring populacija vodozemaca i gmizavaca na

području Spomenika prirode „Tajan“, zbog visokog

faktora prisustva antropogenih uticaja i fragmentacije

42

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


staništa uzrokovane istim faktorima, čime su imali

priliku svjedočiti autori.

ZAKLJUČAK

Istraživanje faune vodozemaca (Amphibia) i

gmizavaca (Reptilia) i biologije njihovih vrsta

sprovedeno je na području Spomenika prirode

“Tajan” na šest istraživačkih mjesta u periodu od

29.07. do 04.08.2013. u sklopu Trećeg

internacionalnog biološkog kampa ''Tajan 2013''. Na

terenskim istraživanjima utvrđeno je sedam vrsta

vodozemaca i osam vrsta gmizavaca. Najčešće

pojavljivane vrste vodozemaca su: Bufo bufo i

Bombina variegata, dok su najčešće pojavljivane vrste

gmizavaca: Podarcis muralis, Lacerta viridis i Natrix

natrix.

Uz analizu literaturnih podataka, ukupno je

utvrđeno da u Spomeniku prirode “Tajan” obivata

najmanje deset vrsta vodozemaca i devet vrsta

gmizavaca od uobičajnih 11 vrsta vodozemaca i 11

vrsta gmizavaca srednje Bosne i Hercegovine.

Postoje dva bitna problema u vezi sa značajem

herpetofaune Spomenika prirode “Tajan”. Prvi jeste,

da se broj jedinki vrste Rana greaca smanjuje u

donjim tokovima Kamenice zbog antropogenog

uticaja (hidrocentrale, sječa šume, veliki broj kupača i

otpadnog materijala), te bi bilo preporučljivo obaviti

sistematsko istraživanje populacija radi praćenja

ekoloških stanja ekosistema spomenika prirode

Tajan.. Drugi problem je u vezi sa većim brojem

pregaženih životinja (Bufo bufo i Anguinus fragilis) na

novoformiranim cestama.

Zabilježen je i unken reflex kod vrste Rana

graeca na području Tajašnice koje je karakteristično

za vrste iz roda Bombina. Međutim, unken reflex nisu

pokazivale jedinke vrste Bombina variegata, osim

onih koje su pronađene u Mašicama.

ZAHVALA

Autori duguju zahvalnost svim članovima

herpetološke grupe na pomoći i radu tokom

istraživanja herpetofaune datog područja prilikom

trećeg internacionalnog biološkog kampa „Tajan

2013“ kao i društvu SNIK “Atom”, osobito Admiru

Bajraktareviću na dostupnim fotografijama.

LITERATURA

Alford, R.A., Richards, S.J., McDonald, K.R. (2001):

Amphibians, Biodiversity of. Encyclopedia of

Biodiversity, Volume 1 A-C. Academic Press.

Arnold, E.N., Barton, J.A., Ovenden, D. W. (1992):

Reptiles and Amphibians of Britain and Europe –

Field Guide. Harper Collins, Glasgow.

43

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


Bolkay, S. (1922): Tablica za određivanje amfibija

Jugoslavije. Glasnik Hrvatskog prirodnjačkog

društva, 34.

Bolkay, S. (1924): Popis vodozemaca i gmizavaca,

koji se nalaze u bos.-herc. Zemaljskom muzeju u

Sarajevu s morfološkim, biološkim i

zoogeografskim bilješkama. Spomenik Srpske

Kraljevske Akademije, 41(11), 1-29.

Boston, London. Griffiths, H.I. & Kryštufek, B.,

Reed. J.M. (2004). Balkan Biodiversity: Pattern

and Process in the European Hotspot. Dordrecht:

Kluwer Academic Publishers.

Čengić, M. (2013). Formiranje GIS baze podataka

herpetofaune Bosne i Hercegovine. Diplomski rad.

Sarajevo: Prirodno-matematički fakultet.

Collins, J.P., Storfer, A. (2003): Global amphibian

declines: sorting the hypotheses. Diversity and

Distribution 9: 89-98.

Džukić, G., and M. L. Kalezić (2004). The

biodiversity of amphibians and reptiles on the

Balkan Peninsula, In: Balkan Biodiversity. Pattern

and Process in the European Hotspot (Eds. H. I.

Griffiths, B. Kryštufek, and J. M. Reed), 167-192.

Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, Boston,

London.

Halliday, T. (2001): Endangered reptiles and

amphibians. Encyclopedia of Biodiversity,

Volume 2. Academic Press.

Jelić, D. (2013): Checklist of Amphibians and

Reptiles of Croatia with bibliography of 250 years

of research. Natura Slovenica (u tisku).

Lelo, S. (2007): Priručnik za identifikaciju

bosanskohercegovačkih vodozemaca. Udruženje

za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton

Sarajevo.

Lelo, S. (2012): Biosistematika vertebrata:

Herpetologija sa posebnom osvrtom na

herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Skripta.

Odsjek za biologiju Prirodno-matematičkog

fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Lelo, S., Lukić-Bilela, L. (2010): Preliminarna

batrahološka (Vertebrata, Amphibia) istraživanja

Općine Zavidovići. Prilozi fauni Bosne i

Hercegovine, 6, 48-53.

Möellendorff, O. (1873): Beiträge zur Fauna

Bosniensis. Innaugural Dissertation.

Radovanović, M. (1951): Vodozemci i gmizavci naše

zemlje. Naučna knjiga, Beograd.

Službeni glasnik općine Zavidovići. (2012): Izvještaj

o stanju općine Zavidovići, broj 3/2012, (preuzeto

sa: http://www.zavidovici.ba/obavijest/2012-05-

22%20Izvjestaj%20o%20stanju%20zivotne%20sr

edine%20Zavidovici.pdf ).

Speybroeck, J., Beukema, W., Crochet, P.A. (2010):

A tentative species list of European herpetofauna

44

Hyla VOL. 2013., No. 1, 22– 45 ISSN: 1848-2007


(Amphibia and Reptilia) – an update. Zootaxa

2492: 1- 27.

Tommasini, O. (1894): Skizzen aus dem

Reptilienleben Bosniens und Hercegowina.

Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und

der Hercegowina, 2, 560-661.

Vukov, T., Dzukić, D. G., Lelo, S., Borkin, L. J.,

Litvinchuk, S. N., Kalezic, M. L. (2006):

Morphometrics of the yellow-bellied toad

(Bombina variegata) in Central Balkans:

implications for taxonomy and zoogoography.

Zoological Studies, 45(2), 213-222.

Werner, F. (1897): Die Reptilien und Amphibien

Oesterreich-Ungarns und der ccupationsländer. A.

Pichler’s Witwe & Sohn, Wien.

Werner, F. (1898): Prilozi poznavanju faune reptilija i

batrahija Balkanskog polustrva. Glasnik

Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 10(1),

131-156.

Werner, F. (1907): Zweiter Beitrag zur Kenntnis der

Reptilien und Batrachierfauna Bosniens und der

Herzegowina. Wissenschaftliche Mitteilungen aus

Bosnien und der Herzegovina, 656-669.

Zakon o proglašenju Spomenika prirode „Tajan“.

(2008). Službene novine Zeničko-Dobojskog

kantona. Broj 3. pp. 69-74.

45

Hyla VOL. 2013., No. 1, 46– 47 ISSN: 1848-2007

Photo note Đorđević & Golubović 2013

Geophagy in the Hermann’s tortoise, Testudo hermanni

Geofagija kod čančare, Testudo hermanni

SONJA ĐORĐEVIĆ*1 & ANA GOLUBOVIĆ1

1University of Belgrade, Faculty of Biology, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia.

*Corresponding author: Sonja Đorđević, [email protected]

Figure 1. Two adult Hermann’s tortoises ingesting mud

Slika 1. Dvije odrasle jedinke čančare konzimiraju meku zemlju

On June 10th 2009, on the Grabovačko hill

near Trstenik (Serbia) we saw an adult male

Hermann’s tortoise ingesting dirt (dry soil particles).

Two days later, on a dirt road in a mixed deciduous

forest near the lake Ćelije (foothills of the Mt.

Jastrebac, Serbia), we observed two Hermann’s

tortoises ingesting mud from a small pool formed in

vehicle tracks (Fig. 1). Geo- and lithophagy were

previously reported for several tortoise species (e.g.

ESQUE & PETERS, 1994; TÖRÖK, 2002), and

numerous other animal groups, including humans

(EILEY & KATZ, 1998). The only such report we

could find concerning T. hermanni dates back 40

years (SOKOL, 1971). Geophagy was observed more

frequently in females than in males (the need of

supplementary calcium and other minerals during

gestation / eggshell formation); another usual

46

mailto:[email protected]

Hyla VOL. 2013., No. 1, 46– 47 ISSN: 1848-2007

Photo note Đorđević & Golubović 2013

explanation is a need for detoxification (ESQUE &

PETERS, 1994; EILEY & KATZ, 1998).

REFERENCES:

EILEY, A. S. & KATZ, S. H. (1998): Geophagy in

pregnancy: a test of a hypothesis. Current

Anthropology 39: 532-545.

ESQUE, T. C. & PETERS, E. L. (1994): Ingestion of

bones, stones and soil by desert tortoises, pp.

105–112. In: R.B. Bury, and D.J. Germano

(eds.), Biology of North American Tortoises.

U.S. Department of Interior National Biological

Survey, Fish and Wildlife Research 13.

SOKOL, O. M. (1971): Lithophagy and geophagy in

reptiles. Journal of Herpetology 5: 69-71.

TÖRÖK, Z., (2002): Notă privind geofagia la Testudo

graeca ibera Pallas 1814 (Reptilia, Testudines,

Testudinidae). In: Satu Mare – Studii şi

comunicări. Seria ştiinţele naturale, vol. 2-3,

188-190. Satu Mare, Romania.

47

Hyla VOL. 2013., No. 1, 48– 49 ISSN: 1848-2007

Photo note Simović & Marković 2013

A case of cannibalism in the common wall lizard, Podarcis muralis, in Serbia

Slučaj kanibalizma kod zidnog guštera, Podarcis muralis, u Srbiji

ALEKSANDAR SIMOVIĆ1,2,*, ALEKSANDAR MARKOVIĆ1,2

1 University of Belgrade, Faculty of Biology, Institute of Zoology, Belgrade, Serbia. 2Society for biological research “Sergej D. Matvejev”, Belgrade, Serbia

*Corresponding author: Aleksandar Simović, e-mail: [email protected]

Small European lacertids, including Podarcis

sp., feed mostly on arthropods (ARNOLD & OVENDEN,

2002), but can consume gastropods, small vertebrates

and plants (ARNOLD, 1987; VAN DAMME, 1999).

Therefore, they can be considered opportunistic

predators; cases of predation among the conspecifics

are also not unknown (CASTILLA & VAN DAMME, 1996;

GRANO ET AL., 2011). Cannibalism and oophagy were

reported for approximately 1,300 reptilian species

(POLIS, 1981). Feeding on conspecific individuals is

also known in Podarcis muralis (KABISCHKI

ENGELMANN, 1964 – in Polis and Myers, 1985;

ASSMAN, 1997 and SCHMIDT-LOSKE, 1994 – in

SCHULTE, 2008; ŽAGAR & CARRETERO, 2012). Here we

report on the case of cannibalism in Podarcis muralis,

recorded on the Avala mountain (44°41' N, 20°30' E),

near Belgrade, Serbia. During the field work on April

1st 2011, beneath a stony wall overgrown with ivy

(Hedera helix), we observed an adult male killing and

devouring a conspecific sub-adult. The observation was

made at 2:30 PM, in sunny weather (app. 21°C) with no

wind.

REFERENCES: ARNOLD, E.N. (1987): Resource partition among

lacertid lizards in southern Europe. Journal of Zoology 1: 739-782.

ARNOLD, E.N., OVENDEN, D.W. (2002): A field guide to the reptiles and amphibians of Britain and Europe. London, Harper-Collins.

CASTILLA, A.M., VAN DAMME, R. (1996): Cannibalistic Propensities in the Lizard Podarcis hispanica atrata. Copeia, 1996(4): 991-994.

GRANO, M., CATTANEO, C., CATTANEO A. (2011): A case of cannibalism in Podarcis siculus campestris De Betta, 1857 (Reptilia, Lacertidae). Biodiversity Journal 2: 151-152.

KABISCHKI ENGELMANN, W.E. (1964): On the food of Lacerta muralis in eastern Bulgaria. Zoologische Abhandlungen (Dresden) 30: 89-92.

POLIS, G.A. (1981): The evolution and dynamics of intraspecific predation. Annual Review of Ecology and Systematics 12: 225-251.

POLIS, G.A., MYERS, C.A. (1985): A survey of intraspecific predation among reptiles and amphibians. Journal of Herpetology 19: 99-107.

SCHULTE, U. (2008): Die Mauereidechse, erfolgreich im Schlepptau des Menschen. Bielefeld, Laurenti-Verlag.

48

mailto:[email protected]

Hyla VOL. 2013., No. 1, 48– 49 ISSN: 1848-2007

Photo note Simović & Marković 2013

VAN DAMME, R. (1999): Evolution of herbivory in

lacertid lizards: Effects of insularity and body size. Journal of Herpetology 33: 663-674.

ŽAGAR, A., CARRETERO, M.A. (2012): A record of cannibalism in Podarcis muralis (Laurenti, 1768) (Reptilia, Lacertidae) from Slovenia. Herpetology Notes 5: 211-213.

FIGURE 1. A-F Podracis muralis feeding on a conspecific sub-adult

SLIKA 1. A-F Hranjenje Podarcis muralis subadultnom jedinkom iste vrste

49

Hyla VOL. 2013., No. 1, 50 – 51 ISSN: 1848-2007

Master's Thesis Summary Derežanin 2013

Hematology of the Glass lizard (Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of

Split and the island of Cres

Student: LORENA DEREŽANIN, Josipa Strganca 2, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected]

Supervisor: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Department of Biology, Faculty of Science,

University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia

Date and place: October 31st 2012, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

Research of hematological features of glass lizard was

conducted on the island Cres and at Klis, area in vicinity

of Split. The island of Cres is representative of a north

adriatic insular population, while area Klis is

representative of south adriatic continental population.

Besides the slow worm, glass lizard is the only legless

lizard and the largest one that inhabits Croatian coastal

area which is the Northwest frontier of this species. The

goal of my research was to determine the hematological

features for better understanding of the biology of this

species and also to compare them on the basis of gender

and different locations where individuals of this species

occur and observe whether there is a significant

difference within 65 values of the hematological

features. Results demonstrated that significant

differences exist within 24 hematological features

among individuals sampled in each of these two

locations, whereas these differences weren't noted

between males and females.

50

Hyla VOL. 2013., No. 1, 50 – 51 ISSN: 1848-2007

Master's Thesis Summary Derežanin 2013

Hematološke značajke blavora (Pseudopus apodus, Pallas 1775) na području

Splita i otoka Cresa

Student: LORENA DEREŽANIN, Josipa Strganca 2, 10000 Zagreb, Hrvatska, [email protected]

Voditelj: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu,

Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska

Datum i mjesto: 31.10. 2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Istraživanje hematoloških značajki blavora provela

sam na otoku Cresu i na području Klisa. Otok Cres

predstavlja otočku populaciju sjevernog Jadrana, dok

područje Klisa predstavlja kontinentalnu populaciju

južnog Jadrana. Blavor je uz sljepića jedini beznogi

gušter te ujedno i najveći koji obitava u na području

hrvatskog primorja koje predstavlja sjeverozapadnu

granicu rasprostranjenosti ove vrste. Cilj mojeg

istraživanja bio je odrediti hematološke značajke u

svrhu boljeg poznavanja biologije ove vrste te ih

usporediti na temelju spola i različitih lokacija na

kojima jedinke obitavaju i uočiti postoji li značajna

razlika unutar 65 hematoloških vrijednosti. Dobiveni

rezultati pokazali su da značajna razlika unutar 24

vrijednosti postoji između jedinki populacija

uzorkovanih na dvije opisane lokacije, dok ova razlika

nije zabilježena između mužjaka i ženki blavora.

51

Hyla VOL. 2013., No. 1, 52 – 53 ISSN: 1848-2007

Master's Thesis Summary Počanić 2013

Habitat characteristics and habitat selection of the Glass Lizard

(Pseudopus apodus, Pallas 1775) in the area of Split and on the island Cres

Student: PAULA POČANIĆ, Čazmanska 4, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected]



Date and place: May 31st 2012, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

Research of habitat characteristics and habitat

selection of the Glass Lizard (Pseudopus apodus,

Pallas 1775) was conducted on the island Cres and at

the area of Klis. Locations were chosen due to their

differences. Island Cres is representative of a north

Adriatic island population, whilst the area of Klis is

representative of south Adriatic continental

population. Aim of this paper was to establish the

essential features of Glass Lizard's habitat, that are

typical for both studied areas, and to discover

whether there are differences in the habitat selection

among selected populations.

This research was conducted during all three seasons

of Glass Lizard's activity. Data were analyzed by

means of factorial analysis that showed significant

differences in three factors. The differences in the

habitat of the studied populations are present, but

they are result of habitat differences not of different

habitat selection among populations.

52

Hyla VOL. 2013., No. 1, 52 – 53 ISSN: 1848-2007

Master's Thesis Summary Počanić 2013

Značajke i odabir staništa blavora (Pseudopus apodus, Pallas 1775) na

području Splita i otoka Cresa

Student: PAULA POČANIĆ, Čazmanska 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, [email protected]

Voditelj: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u

Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska


Istraživanje značajki i odabira staništa blavora

(Pseudopus apodus) provela sam na otoku Cresu i

na području u okolici Klisa. Ove lokacije odabrala

sam zbog njihove različitosti. Otok Cres predstavlja

otočku populaciju sjevernog Jadrana, dok područje u

okolici Klisa predstavlja kontinentalnu populaciju

južnog Jadrana. Htjela sam ustanoviti bitne značajke

staništa blavora koje su karakteristične za oba

proučavana područja, te otkriti postoji li razlika u

izboru staništa među odabranim populacijama.

Istraživanje sam provela kroz sva tri godišnja doba

aktivnosti blavora. Nad dobivenim podacima

provela sam faktorijalnu analizu koja je pokazala

značajnu razliku za tri faktora. Razlike u staništu

proučavanih populacija postoje, no one nisu rezultat

različitog odabira staništa između populacija, već

različitosti samih lokacija.

53

Hyla VOL. 2013., No. 1, 54– 55 ISSN: 1848-2007

Master's Thesis Summary Lovrić 2013

Biometrical characteristics of European Glass (Pseudopus apodus, Pallas

1775) in the area of Split and island of Cres

Student: VANJA LOVRIĆ, Aleja pomoraca 13/10, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected]



Date and place: May 31st 2012, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

European glass lizard (Pseudopus apodus Pallas

1775) is the largest representative of the family

Anguidae. It is widespread in the Balkans, the

Caucasus and parts of Asia. In Croatia, besides the

slow worm, it is the only legless and the largest

lizard that inhabits the coastal area, which is at the

same time the northwestern limit of glass lizard’s

distribution. For the purpose of the research the

animals were captured in the surroundings of Split

(at Klis) and on the island Cres, and I have

determined their biometrical characteristics with

slide rule, rope and dynamometer. The results show

a significant difference in the body size of animals in

these two populations. The animals captured on the

island Cres are significantly larger and heavier than

those captured in the surroundings of Split. The

males are characterized in larger dimensions of head

and larger body circumference in regard to females

in both populations. I believe that this difference is

the result of the difference in predatory pressure,

diet, and competition within and among species. The

later would be a proof of character displacement

within one and not exclusively several different

species.

54

Hyla VOL. 2013., No. 1, 54– 55 ISSN: 1848-2007

Master's Thesis Summary Lovrić 2013

Biometrijske značajke blavora

(Pseudopus apodus, Pallas 1775) na području Splita i otoka Cresa

Student: VANJA LOVRIĆ, Aleja pomoraca 13/10, 10000 Zagreb, Hrvatska, [email protected]

Voditelj: Doc. dr. sc. ZORAN TADIĆ, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u

Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska


Blavor (Pseudopus apodus Pallas, 1775) je najveći

predstavnik porodice Anguidae. Rasprostranjen je na

području Balkana, Kavkaza i dijelova Azije. U

Hrvatskoj je uz sljepića jedini beznogi ali i najveći

gušter koji obitava na području primorja, što je i

sjeverozapadna granica rasprostranjenosti vrste. U

svrhu istraživanja jedinke su ulovljene u okolici

Splita (na Klisu) i na otoku Cresu, te sam odredila

njihove biometrijske značajke pomoću pomične

mjerke, užeta i dinamometra. Rezultati pokazuju

značajnu razliku u veličini tijela jedinki između tih

dviju populacija. Jedinke ulovljene na otoku Cresu

su znatno veće i teže od onih ulovljenih u okolici

Splita. Mužjaci se odlikuju većim dimenzijama

glave i većim opsegom tijela u odnosu na ženke

unutar obje populacije. Pretpostavljam da je ova

pojava posljedica razlike u predatorskom pritisku,

prehrani, međuvrsnoj i unutarvrsnoj kompeticiji.

Posljednje bi bilo dokaz djelovanja pomaka obilježja

(engl. character displacement) i unutar jedne a ne

isključivo više različitih vrsta.

55

56

Upute autorima

(ver. 2013.)

Rukopisi moraju biti dostavljeni isključivo u elektronskom obliku (na e-mail:

[email protected]), kao i originalne slike i tablice. Tekst rukopisa treba biti u formatu

MS-Word, font Times New Roman veličine slova 12, bez fusnota, s 1,5 proredom na A4 (210

x 297 mm) papiru s marginama od najmanje 25 mm na svakoj strani. Sve stranice trebaju biti

numerirane u donjem desnom kutu.

Za sve vrste radova, naslov stranice mora sadržavati samo sljedeće: naslov rada (podebljan);

ime(na) autora (u SMALL CAPS); adresu ustanove u kojoj je rad napravljen te adresu e-pošte

autora za korespondenciju (veličine slova 10). Naslov treba biti sažeta i informativna

sinteza istraživanja. Gdje je prikladno treba spomenuti porodicu ili višu svojtu - Lacerta

agilis Linnaeus, 1758 (Squamata, Lacertidae).

- Izvorni znanstveni rad - treba sadržavati sažetak, uvod, materijale i metode, rezultate,

raspravu i literaturu (vidi primjer rukopisa dolje).

- Kratko priopćenje - općenito manje od četiri-pet stranica rukopisa koje su napisane kao

kontinuirani tekst sa sažetakom na početku s najviše 150 riječi.

- Slikovno priopćenje - izvješće o zanimljivim nalazima uhvaćenim na fotografiji i

objašnjeno s najviše 150 riječi teksta. Moguće je objaviti jednu ili više fotografija.

- Sažetak o vrsti - sažetak o trenutno poznatim podacima o određenoj vrsti (treba uključiti

distribuciju, ekologiju, ponašanje i pregled literature)

Literatura koja se citira treba biti napisana kako slijedi u tekstu, na sljedeći način: (Pianka

1989, Huey & Pianka 1981, Haydon et al. 1997). Literatura koja se u tekstu navodi zajedno

treba biti napisana kronološki. Svi radovi navedeni u tekstu trebaju biti navedeni u popisu

literature. Literaturu "u tisku" treba navesti samo onda kada je prihvaćena za tisak. Imena

osoba koje su ustupile neobjavljene informacije trebaju biti citirana kao u primjeru:

“(Andersson, Stockholm, pers. comm. 2005)”. U popisu literature pod naslovom Literatura

autore navodimo po abecednom redu te po datumu objave publikacije kod jednog autora.

Imena časopisa i serija moraju biti napisani u potpunosti.

Literaturu citirajte na sljedeći način:

57

Haydon, D.T., Crother, B.I. & Pianka. E.R. (1994): New directions in biogeography? Trends

in Ecology and Evolution 9: 403-406.

Sokal, R.R. & Rohlf, F.J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in

biological research. 3rd Edition. W. H. Freeman & co, New York.

Huey, R.B. & Pianka, E.R. (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary

overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In Huey, R.B.,. Pianka, E.R.,

Schoener T.W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University

Press.

IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of

Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. siječnja 2010.

Svaki rad pregledati će 1-2 nezavisna recenzenta.

58

Naslov koji sažeto opisuje sadržaj rada

IME PREZIME1, IME PREZIME *2

1 Ime institucije, Radučka 15, 10000 Zagreb, Croatia, vaš[email protected] 2 Ime institucije, Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia

Sažetak: Sažetak treba biti jasan, pregledan i ne duži od 300 riječi, treba objediniti ključne

rezultate i zaključke. Također treba uključiti četiri do pet ključnih riječi.

Ključne riječi: četiri, pet, ključna riječ, uključen

UVOD

U uvodu treba staviti jezgrovit opis pozadine (problema), s logičkom podlogom, svrhom i

konkretnim ciljevima rada. Očekuje se dobra literaturna podloga, ako postoji.

MATERIJALI I METODE

Materijali i metode trebaju pružiti dostatne informacije da bi se dozvolilo ponavljanje

eksperimenta i/ili terenskog rada. Tehnički opis metoda istraživanja je poželjan samo ako se

radi o novim ili važnim metodama za razumijevanje rezultata.

REZULTATI

Ovaj dio mora sadržavati precizno predstavljanje rezultata istraživanja. Izbjegavajte

predstavljanje istih informacija kao teksta i/ili prikaza i/ili tablice. Ovdje ubacite tekst, tablice

i ilustracije. Za svaku ilustraciju potrebno je napisati referencu u tekstu. Također, spremite,

priložite i pošaljite vaše ilustracije zasebno, koristeći naziv datoteke TablicaBr.ekstenzija

(npr. Tab-1 korelacija SVL i mase kod ženki Lacerta vivipara.tiff).

59

Objašnjenje tablica, grafikona i slika treba staviti u legendu, koristeći Times New Roman

font, veličina 10. Objašnjenja za tablice pišu se iznad, lijevo poravnata, a objašnjenja slika i

grafikona pišu se ispod, centrirano poravnata.

Tablica 1. Kratak naslov razumljiv sam po sebi (Times New Roman 10)

kratak, no dostatno razumljiv NS 1 SPSV2

NS2 NS 3 prvi drugi treći

kratak (cm) 16.69a 15.18b 15.95 15.94 15.92 0.31

kratak (kg) 14.83 14.83 14.97a 15.23a 14.29b 0.22

kratak (kg/min) 2.55 2.74 2.45 2.83 2.66 0.22 1 NS – Naslov stupca; 2 Standardna pogreška srednje vrijednosti; a,b= P<0.01.

RASPRAVA

Ovaj dio bi trebalo odvojiti od dijela s rezultatima kod izvornih znanstvenih radova, i trebao

bi se baviti značenjem rezultata i njihovom vezom s ciljevima istraživanja. Također bi trebalo

uključiti kako će rezultati istraživanja promijeniti odnosno utjecati na naše znanje o

predstavljenom organizmu ili staništu.

LITERATURA

Slijedite upute na stranici 1.

ZAHVALE

Zahvale i bilo koje dodatne informacije koje se tiču financiranja istraživanja.

60

Author Guidelines

(ver. 2013)

Manuscripts must be submitted in electronic version only (on [email protected]), as well

as the original figures and tables. The manuscript text should be MS-Word processed, typed

throughout in letter quality with font size 10, Times New Roman, without footnotes, 1,5

spaced, on A4 (210 x 297 mm) paper, with margins of at least 25 mm on each side. All pages

should be numbered consecutively in the bottom, right-hand corner.

For all types of papers, the title page must contain and only contain the following: title of

paper (bold); name(s) of the author(s) (in SMALL CAPS); address of the Institution where

the work was done, and the email of the corresponding author (font size 10). Provide a title

that is concise but also an informative synthesis of the study.

- Original scientific paper – should include summary, introduction, materials and methods,

results, discussion and references (see example manuscript below).

- Short note - generally less than four-five manuscript pages; should be produced as

continuous text, preceded by an abstract of no more than 150 words.

- Photo note – reports of interesting findings captured on photographs, explained with

maximum 150 words of text. It is possible to publish one or more photographs.

- Species summary – summary of currently known data about certain species (should include

distribution, ecology, behavior and literature overview)

Cited sources should be written in plain text and referred to as follows: (Pianka 1989, Huey

& Pianka 1981, Haydon et al. 1997). References cited together in the text should be arranged

chronologically. All publications cited in the text should be presented in a list of references.

References "in press" shall only be cited when they have been accepted for publication.

Names of persons who provided unpublished information should be cited as follows:

“(Andersson, Stockholm, pers. comm. 2005)”. List references alphabetically by author

under References and date of publication at the same author.

Journal and series names have to be spelled out fully.

61

Use the following format for references section:

Haydon, D.T., Crother, B.I. & Pianka. E.R. (1994): New directions in biogeography? Trends

in Ecology and Evolution 9: 403-406.

Sokal, R.R. & Rohlf, F.J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in

biological research. 3rd Edition. W. H. Freeman & co, New York.

Huey, R.B. & Pianka, E.R. (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary

overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In Huey, R. B.,. Pianka, E.R.,

Schoener T.W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University

Press.

IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of

Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. sijecnja 2010.

Each paper will be reviewed by 1-2 independent reviewers.

62

Title that succinctly describes the contents of the paper

NAME SURNAME1, NAME SURNAME*2

1 AffiliationName, Radučka 15, 10000 Zagreb, Croatia, [email protected] 2 AffiliationName Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia

SUMMARY: The abstract should be clear, descriptive and not longer than 300 words, should

summarize the essential results and conclusions. Four or five keywords should also be

included.

Key words: Four, Five, Keywords, Included

INTRODUCTION

Has to be a concise description of the background, rationale, aims and specific objectives of

the paper. Good literature background, if existing, is expected.

MATERIAL AND METHODS

Materials and methods have to provide sufficient information to permit repetition of the

experiment and/or fieldwork. The technical description of study methods should be given

only if such methods are new or important for the understanding the results.

RESULTS

Results section must be a concise presentation of the finding of the study. Avoid the

presentation of same information as text and/or figure and/or table. Insert text, tables and

illustrations here. References should be made in the text to each illustration. Also, save, attach

and send your illustrations separately using the file name TableNo.Explination.extension (ex.

Tab-1Female mass to SVL correlation in Lacerta vivipara.tiff).

63

Explanations of tables, graphs and pictures should be written in English and Croatian (note if

one is missing and it will be added by editor), given in the typewritten legend, use Times

New Roman font, size 10. Explanations of tables are written above, aligned left, and

explanations of pictures and graphs are written underneath, centre aligned.

Table 1. Brief and self-explanatory title (Times New Roman 10)

DISCUSSION

Discussion section should be separate from the results section at full-length papers and

should deal with the significance of the results and their relationship to the aims of the paper.

Also include how the findings of the paper will change, influence the state of our knowledge

about model organism or habitat.

REFERENCES

Follow the guidelines on page 1.

ACKNOWLEDGEMENTS

Acknowledgements and any additional information concerning research grants.

PRAVILA ZA ISPUNJAVANJE POPISNOG LISTA

- Popisne listove ispunjavati po povratku s terena - prepisati podatke iz terenske bilježnice.

- Popisne listove treba ispunjavati tako da jedan list predstavlja samo jedan lokalitet i samo jedan dan opažanja tog lokaliteta. Također, ako se obilazi jedan veći lokalitet s više različitih staništa poželjno je upotrijebiti više popisnih listova.

- OBAVEZNO priložiti fotografiju vrste izbliza kako bi mogli potvrditi točnost determinacije. Fotografije pošaljite kao dodatni attachment u e-mail poruci.

Popisni listovi se ispunjavaju na slijedeći način:

ŽUPANIJA: Upisati županiju u kojoj se određeni lokalitet nalazi.

NAJBLIŽE NASELJE: Upisati najbliže naseljeno mjesto.

OPIS LOKALITETA: Upisati najbliži toponim (npr. planinski vrh, prijevoj, naselje…) te udaljenost i smjer od toponima. Upisuju se hrvatske kratice za strane svijeta. Također što detaljnije opisati lokalitet i kako doći do njega.

KOORDINATE I NADMORSKA VISINA: Očitati ili pomoću GPS uređaja ili s karte te naznačiti na koji način su dobiveni podaci. Ako su koordinate očitane s karte naznačiti mjerilo karte.

OPIS STANIŠTA: Pobliže opisati tip staništa na kojem su nađene jedinke (morfologija staništa, vegetacija, tip podloge, mikrostanište...).

VRIJEME I TEMPERATURA: Zaokružiti vremenske prilike; ako imate termometar sa sobom izmjeriti temp. zraka (mjerena u hladu na oko 1 m od tla), odnosno vode (mjerena u hladu, oko 10 cm ispod površine) - ovisno o staništu pojedine vrste.

FOTO: Priložiti fotografiju nalaza. Upisati naziv priloženog dokumenta.

VRSTA: Upisati ime vrste te broj jedinki u odgovarajući stupac, upisati i spol ako je poznat (JUV – do 1 godine starosti; SAD – subadultne jedinke, više od 1 godine starosti; AD – odrasle, spolno zrele jedinke; ako je poznat spol upisati M - mužjak i/ili F - ženka). Ako ste pronašli uginule jedinke normalno ih upišite i pod rubriku NAPOMENE navedite da su uginule.

Na kraju lista nalazi se prostor za upisivanje podataka osobe koja je ispunila popisni list.

Ispunjene popisne listove slati na:

- e-mail: [email protected] ili - poštom:

Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla1. Breznička 5a, 10000 Zagreb

HERPETOFAUNA - POPISNI LIST

ŽUPANIJA:

NAJBLIŽE NASELJE:

OPIS LOKALITETA:

KOORDINATE: X Y GPS KARTA NADM. VISINA:

OPIS STANIŠTA:

VRIJEME: sunčano poluoblačno oblačno suho vlažno kiša

mirno lagani vjetar vjetrovito

Tzrak: Tvoda: DATUM: SAT:

FOTO - naziv datoteke:

VRSTA mrijest ili jaja

ličinke JUV SAD AD NAPOMENE

IME I PREZIME:

TELEFON I ADRESA:

E - MAIL:

HERPETOFAUNA - POPISNI LIST

ŽUPANIJA: ZADARSKA

NAJBLIŽE NASELJE: DRAGE, PAKOŠTANE

OPIS LOKALITETA: 360 m I od vrha brda Čelinke, neposredno uz cestu Pakoštane-Drage (sa strane prema Vranskom jezeru)

KOORDINATE: X 5543150 Y 4861115 GPS KARTA 1:100.000 NADM. VISINA: 10 m

OPIS STANIŠTA: Niska makija hrasta crnike, uz cestu. Mikrostanište: nakupine kamenja ispod grmlja, polusjena.

VRIJEME: sunčano poluoblačno oblačno suho vlažno kiša

mirno lagani vjetar vjetrovito

Tzrak: 25°C Tvoda: -- DATUM: 26.05.2011. SAT: 16:15 - 16:30

FOTO - naziv datoteke: DSC00265.jpg, DSC00267.jpg

VRSTA mrijest ili jaja

ličinke JUV SAD AD NAPOMENE

P. siculus 2 2 + 1 M

H. gemonensis 1 pregažen na cesti

IME I PREZIME: Mate Matić

TELEFON I ADRESA: 095-1234567; Vesela ulica bb, 23000 Zadar

E - MAIL: [email protected]

POPIS VRSTA VODOZEMACA I GMAZOVA U HRVATSKOJ

VODOZEMCI GMAZOVI

Ichthyosaura alpestris - planinski vodenjak

Lissotriton vulgaris - mali vodenjak

Triturus carnifex - veliki vodenjak

Triturus dobrogicus - dunavski vodenjak

Salamandra atra - crni daždevnjak

Salamandra salamandra - pjegavi daždevnjak

Proteus anguinus - čovječja ribica

Bombina bombina - crveni mukač

Bombina variegata - žuti mukač

Bufo bufo - smeđa krastača

Pseudapidalea viridis - zelena krastača

Pelobates fuscus - češnjača

Hyla arborea - gatalinka

Pelophylax kl. esculentus - jestiva zelena žaba

Pelophylax lessonae - mala zelena žaba

Pelophylax ridibundus - velika zelena žaba

Rana arvalis - močvarna smeđa žaba

Rana dalmatina - šumska smeđa žaba

Rana latastei - talijanska smeđa žaba

Rana temporaria - livadna smeđa žaba

Testudo hermanni - kopnena kornjača, čančara

Emys orbicularis - barska kornjača

Mauremys rivulata - riječna kornjača

Dermochelys coriacea - sedmopruga usminjača

Caretta caretta - glavata želva

Chelonia mydas - golema želva

Algyroides nigropunctatus - mrki ljuskavi gušter

Iberolacerta horvathi - velebitska gušterica

Dalmatolacerta oxycephala - oštroglava gušterica

Dinarolacerta mosorensis - mosorska gušterica

Lacerta agilis - livadna gušterica

Lacerta bilineata - zapadno mediteranski zelembać

Lacerta viridis - obični zelembać

Lacerta trilineata - veliki zelembać

Podarcis melisellensis - krška gušterica

Podarcis muralis - zidna gušterica

Podarcis siculus - primorska gušterica

Zootoca vivipara - živorodna gušterica

Hemidactylus turcicus - kućni macaklin

Tarentola mauretanica - zidni macaklin

Anguis fragilis - sljepić

Ophisaurus apodus - blavor

Ablepharus kitaibelii - ivanjski rovaš

Coronella austriaca - smukulja

Dolichophis caspius - smičalina

Elaphe quatuorlineata - četveroprugi kravosas

Hierophis gemonensis - šara poljarica

Hierophis viridiflavus - crna poljarica

Malpolon insignitus - zmajur

Natrix natrix - bjelouška

Natrix tessellata - ribarica

Platyceps najadum - šilac, plavetna poljarica

Telescopus fallax - ljuta crnokrpica

Zamenis longissimus - bjelica, Eskulapova zmija

Zamenis situla - pjegava crvenkrpica

Vipera ammodytes - poskok

Vipera berus - riđovka

Vipera ursinii - planinski žutokrug

* Trachemys scripta - crvenouha kornjača

Documents

HYLA herpetological bulletin_vol2013_No1