Uri Gellerova

KNJIGA O MOI UMA Napisali

Uri Geller i Jane Struthers

Naslov izvornika Uri Geller with Jane Struthers

Uri Geller's MIND POWER BOOK Text copyright 1996 Uri Geller

Mind power Kit 1996 Virgin Publishing Ltd First published in Great Britain in 1996 by Virgin Publishing Ltd

Zahvala elio bih zahvaliti svojoj obitelji, svojim bliskim prijateljima i svim surad

nicima i kolegama u cijelom svijetu za njihovo ohrabrenje i podrku tijekom cijelog mog ivota.

Vana napomena Ukoliko ste zabrinuti zbog svojeg zdravlja, molimo vas da se savjetujete sa svo

jim lijenikom prije nego se upustite u bilo koju od iscjeliteljskih tehnika i vjebi opisanih u ovoj knjizi. Izdava ne moe preuzeti odgovornost za bilo koju nezgodu ili nesreu koja bi proizala iz upotrebe tehnika opisanih u ovoj knjizi.

Digitalizacija knjige : Equilibrium

SADRAJ PREDGOVOR 4

U V O D 5 K A K O JE SVE POELO 6 KAKO SE VALJA SLUITI OVOM KNJIGOM 12

VIZUALIZACIJA 14 KAKO SE VIZUALIZIRA 16 K A K O VOLJETI SEBE 17 KAKO ZRCALITI SEBE 19 VIZUALIZACIJA I VAE ZDRAVLJE 21 K A K O MEDITIRATI 22 KAKO OBUZDATI BOL 24 BOLEST KAO IZGOVOR 26 VIZUALIZACIJOM PROTIV MANJIH BOLJKI

Olakajte glavobolju i napetost 29 Iscijelite opekotinu 30

ViZUALIZACIJOM PROTIV OZBILJNIH BOLESTI

S N A G A VOLJE 32 KAKO POKRENUTI SNAGU VOLJE 34 KAKO PRESTATI PUITI 36

Naputci kako da prestanete puiti 38 KAKO KONTROLIRATI SVOJU TEINU 39

Naputci za gubljenje teine 42 ZDRAVA PREHRANA 44

Kako biti zdraviji 48 K A K O POBOLJATI SVOJE SAMOPOUZDANJE K A K O POBIJEDITI NEGATIVNO RAZMILJANJE KAKO KONTROLIRATI PROCES STARENJA

TERAPIJA BOJAMA 57 NARANASTA TOKA 58 UNESITE BOJE U SVOJ IVOT 59 SPEKTAR BOJA 60 IVJETI S BOJOM 63

Kako se valja sluiti bojama 65

28

31

49 51

55

KRISTALI 66 VANOST KRISTALA U MOJEM IVOTU 66 KAKO KUPOVATI KRISTALE 69 UPOTREBA KRISTALA ZA ISCJELJIVANJE 71 AKRE 72 KRISTALI I DRAGO KAMENJE 73 SUNEVI ZNACI I NJIHOVO KAMENJE PREMA DATUMU ROENJA 77

RALJARENJE 78 KAKO DJELUJE RALJARENJE 79 KAKO RALJARITI 80 KAKO SE SLUITI VISKOM 81 KAKO POSTAVLJATI PRAVA PITANJA 82 KAKO RADITI S VISKOM 85

KAKO RAZVIJATI SVOJU ESP 87 .......VIDIOCI NA DALJINU . . . . . . . . . . . . . . .89

VJEBE TELEPATIJA 90 USKLADITE SE S OKOLIEM 92 KAKO ETE POSTATI OSJETLJIVIJI NA SVOJ OKOLI 93 KAKO VIDJETI SABLASTI I DUHOVE 95

Naputci za ukljuivanje u odreeno okruenje 96 RAZGOVARAJTE SA IVOTINJAMA 98 RAZGOVARAJTE SBILJKAMA 99

PSIHOKINEZA 100 PSIHOKINEZA U MOJEM IVOTU 101 KAKO VJEBATI PSIHOKINEZU 101 KAKO ETE POPRAVLJATI POKVARENE SATOVE I BUDILICE 102 KAKO ETE SE SLUITI NARANASTOM TOKOM 103 KAKO SAVIJATI JEDAI PRIBOR 104 POKRENITE IGLU KOMPASA 104 PSIHOKINEZA U BUDUNOSTI 105

IVJETI SA SVOJIM MOIMA 106

PREDGOVOR Oduevljen sam, to su me zamolili da napiem predgovor Uri Gellerovoj Knjizi o moi uma. Otkako poznam Urija - a prvi put smo se sreli ranih 1970-tih - fascinirao me svojim zapanjujuim moima i nainom na koji je znao zagolicati panju ljudi irom svijeta. Nedavno smo ponovno zajedno radili na televiziji i mene je oduevilo to, kako je cijela nova generacija gledatelja reagirala na Urijeve iznimne psihike talente.

Ali, Uri ne tei tome da bude neto poput iskljuive ikone - slui se svojim talentom da bi druge osposobio. elja mu je da sve ono to je kod sebe razvio, podijeli sa to vie ljudi. eli pomoi drugima da postignu barem dio onoga to je on postigao. Stoga, ako vas je oduvijek zanimao va psihiki potencijal i ako ste eljeli jo vie saznati o tome kako da crpite iz onoga to Uri naziva naim estim ulom, ova knjiga je idealno poetno ishodite.

Sir David Frost Obe

UVOD Nisam izuzet od proturjenosti. Okruivala me ve od djetinjstva u Tel Avivu pa sam se naviknuo na nju. Obiavao sam o sebi itati prie u novinama i asopisima koje su prije bile izmiljotina negoli tono izvjetavanje, iako je bilo i istinitih pria o meni koje mi i danas zvue nevjerojatno. Moda i stoga to su prilino rijetke.

esto sam se pitao to publika misli. U koje to prie o meni vjerujete? Neke od stvari koje su mi se dogodile, opisane su u ovoj knjizi i doista su izuzetne. Ali, dok ih itate, elio bih da imate na umu jedno -nema razloga da se ne dogode i vama. U stvari, elio bih da vam se dogode. Rei u vam zato.

Na um je sposoban za nevjerojatna djela, a ipak se njime ne sluimo u potpunosti. U stvari, veina nas kor is t i s a m o o k o 10 p o s t o mozga, ako i toliko. Drugih 90 posto puno je neistraenih i neiskoritenih potencijala, to znai da na um ne radi punim kapacitetom.

Vjerujem, da s m o n e k a d u p o t p u n o s t i v ladal i svoj im u m o vima. Bilo nam je to nuno da bismo preivjeli, ali kako se na svijet sve vie usavravao i postajao sve sloeniji, zaboravili smo mnoge od sposobnosti koje smo nekad imali. Sposobnosti, kao to je to telepatija, levitacija i potpuna usklaenost s tijelom potisnuli smo u drugi plan kako bismo vjebali neke druge sposobnosti. Tijekom proteklih stotinu godina, pojaale su se nae nevjerojatne sposobnosti izumiteljstva pa su nastali avioni, kompjutori, televizija, kinematografija, dogodili svemirski letovi, i sve druge prekrasne stvari koje uzimamo zdravo za gotovo, kao da su uvijek postojale. Prije nego to su izumljene, malo je ljudi vjerovalo da bi tako neto bilo mogue, a ipak su danas nama sasvim obine. Nadam se, da e se slian proces dogoditi i s naim umovima.

Jo uvi jek p o s j e d u j e m o s p o s o b n o s t telepati je ali smo veinom zaboravili kako se njome sluiti. Kod mene je to bilo drugaije. Iz nekog razloga, moje parapsiholoke moi stale su se razvijati kada sam jo bio dijete i otad ih imam. Ova knjiga je tako napisana da vam pomogne uskladiti se s vaim umom i njegovim moima, ali prije nego stanem opisivati fantastine stvari koje odavde moete nauiti, elio bih vam rei neto malo o svojem ivotu tako da saznate kakve sve zapanjujue stvari moe raditi na um.

KAKO JE SVE POELO Karijeru u Izraelu poeo sam kao zabavlja; imao sam toku u koju

je bilo ukljueno i itanje tuih misli, svijanje lica, prstenja i narukvica i pokretanje pokvarenih satova. Dobro sam to radio iako su neki smatrali da sam samo vjeti maioniar.

Ono to sam izvodio na pozornici nije se mnogo razlikovalo od onoga to sam radio u svakodnevnom ivotu. Odrastao sam svjestan svojih parapsiholokih moi i smatrao ih neim to je iznimno, a tako je i danas, ali ja to nisam izmislio zato da bih si stvorio karijeru i ime. Koliko se mogu prisjetiti dogaaja u djetinjstvu, moje neobine moi poele su se aktivirati nakon dva vrlo udna dogaaja. Prvi se zbio kad mi je bilo oko tri godine. Obiavao sam se igrati u naputenom vrtu u blizini mojega doma u Tel Avivu. Volio sam taj vrt; bilo je to moje tajno podruje. Jednog predveerja igrao sam se tamo kao i obino kad sam zauo osobit, vrlo visoki zvuk nalik na zvonjavu zvona u uima. Osjeao sam se kao da je vrijeme stalo, a kad sam pogledao u zrak vidio sam da su i nebo i sunce nestali. Na njihovom mjestu bilo je snano sre-brnasto svjetlo koje mi se pribliavalo. Dolazilo mi je sve blie sve dok se nisam onesvjestio. Kad sam se probudio leao sam na travi, io i zdrav. Otrao sam kui da to kaem mami, koja je reagirala na klasian nain, kao i sve mame kad su zabrinute - naljutila se na mene.

Drugi udni dogaaj zbio se s elektrinom strujom, a vjerujem da je djelovao na to da se pokrenu moje parapsiholoke moi. Da bi zaradila neto novca majka je ivala kod kue a ja sam jednog dana primijetio kako iz ivaeg stroja izbija plaviasto svjetlo. Nikad prije nisam neto slino vidio, pa sam obiao oko nje dok je pritiskala pedale stroja i gurnuo prste u svjetlost. ok me odbacio metar, metar i pol u zrak i bacio me na pod. Ne trebate biti ekstrasens da biste pogodili kako je moja jadna majka reagirala.

Tada sam poeo razaznavati da se sa mnom dogaa neto iznimno. Nisam znao to bih sa svim tim dogaajima koji su mi se zbivali u to doba. Na primjer, roditelji su mi poklonili sat na koji sam bio jako ponosan, pa sam se uzrujao kad sam primjetio da ide naprijed i udno se ponaa. Moram priznati, da nisam volio kolu i da sam jedva ekao da prou zadnji sati nastave, pa onda moete zamisliti koliko sam bio razoaran kad bih pogledao na sat i vidio da je vrijeme da se ide kui a onda bih otkrio na zidnom satu da je prolo tek pola nastave. Svaki put bih vraao sat unazad i kripao zubima od bijesa to nastava traje i traje. Rekao sam majci da sat nije u redu pa sam ga ostavio oko dva tjedna kod kue kako bi ga ona mogla pogledati s vremena na vrijeme. Ali nita se se nije dogaalo i sat je savreno radio. A kad sam ga stavio na ruku, ponovno je poeo sa starim trikovima. I ne samo to, jednom na satu kemije kazaljke su se poele vrtjeti uokrug kao da su pomahnitale. Nisam mogao vjerovati oima pa sam viknuo uitelju neka doe vidjeti to se dogaa. Mislio sam da e svi biti oparani kao i ja, ali umjesto toga svi su se stali smijati. Ukoio sam se. I konano, roditelji su mi kupili drugi sat. Konano, pomislio sam, imam dobar sat. Kako sam se samo razoarao kad sam ga prvi put nosio na ruci u kolu i kad sam pogledao na sat, a ono, kazaljke su se isavijale tako da su gotovo probijale kroz staklo napolje. Nakon toga dugo vremena uope nisam nosio satove i jo uvijek ih uglavnom ne nosim.

U meuvremenu sam otkrio da mogu savijati lice. Jednog sam dana ruao. Majka je pripremila juhu od gljiva a ja sam je jeo za kuhinjskim stolom kad se odjednom lica svinula pri poetku drke i

prepolovila, a vrela juha me poprskala po krilu. Majka i ja u prvi as nismo znali to se dogaa ali smo poeli zbrajati dva i dva. Znao sam da mi se dogaa neto neobino i da se to oito ne dogaa drugim ljudima. Osjeao sam se jako usamljen.

Dok sam rastao, nauio sam da ne priam mnogo o svojim sposobnostima jer sam znao da e netko upirati na me prstom. A onda sam dobio poziv za sluenje u izraelskoj vojsci - upravo pred estodnevni rat - gdje sam bio ranjen u rame i dobio tromjeseni dopust. Trebao sam se neim baviti, pa sam se predbiljeio da radim kao savjetnik u djejem logoru u blizini Tel Aviva. Tu sam sreo Shipi Shtranga, koji je u to doba imao 12 ili 13 godina, ali je ve pokazivao znakove da e postati briljantni menader. Kasnije me upoznao sa svojom obitelji, ukljuujui i sestru Hannu, koja e kasnije postati moja ena.

Nakon to sam 1968. napustio vojsku, poeo sam raditi kao zabavlja. Uivao sam biti na pozornici i koristiti se svojim moima. Postupno, rije se proirila o meni. ini mi se, da mi je najvie pomogla pre-mijerka Golda Meir koja je na pitanje neke reporterke o tome to e se dogoditi sljedee godine u Izraelu, u ali odgovorila protupitanjem: A zato to ne pitate Urija Gellera?

Sve se promijenilo u ljeto 1971. kada je znanstvenik po imenu Andrija Puharich stigao u Tel Aviv iz Amerike. uo je o meni i elio utvrditi jesam li pravi ili lani medij. Andrija je uskoro otkrio da imam posebne moi i uvjerio me da se moram podvrgnuti cijelom nizu pokusa u kontroliranim uvjetima kako bi znanstvenici mogli potvrditi moje moi.

U proljee 1972. otputovao sam u Njemaku zbog nekoliko nastupa. Prie se doepala tampa i rastrubila kako sam maioniar, a ne ekstra-sens, ali su se stvarno zapanjili kad sam svojim moima psihokineze zaustavio tramvaj a zatim i dizalo. . . . . . . Ali u Njemakoj nisam samo paradirao po novinama ve sam se podvrgnuo ispitivanju koje je vodio dr. Friedbert Krager u slavnom institutu Max Planck na katedri plazmike fizike. U jednom pokusu drao je u ruci prsten koji sam samo dotaknuo a taj se toliko iskrivio da je puknuo na dva mjesta. Institut je

precizno pregledao taj prsten i utvrdio da je lom nalik na lom klijetima. Potvrdili su da se nisam sluio nikakvim alatom i objavili: Moi tog ovjeka su pojava koja se ne moe objasniti u teorijskoj fizici. Znao sam, da je to dobar poetak.

Iz Njemake sam otputovao u Kaliforniju gdje sam radio na nizu eksperimenata u Istraivakom institutu Stanford koji se danas zove SRI International. Pokuse su vodili znanstvenici iz nekoliko zemalja pod vodstvom dva laserska fiziara, dr. Hala Puthoffa i Russella Targa. I Andrija Puharich je bio ukljuen, a isto tako i kapetan Edgar Mitchell, koji je sudjelovao u misiji Apollo 14 kao esti ovjek na Mjesecu i otada mi je postao velik prijatelj.

Na SRI-ju su me gotovo izvrnuli naopako ne bi li otkrili kako to i to to radim. Poeli smo sa stvarima koje sam izvodio na pozornici, a to su telepatija i svijanje lica, a zatim preli na testove koje su ti znanstvenici bili posebno izmislili, kao to su to na primjer brisanje slika s videotrake ili mijenjanje mase grama teine koji je bio izoliran pod staklenim zvonom pa je ponekad teio vie a katkad manje od grama. Tijekom tih eksperimenata sjedio bih mirno i tiho se usredotoio na predmet s kojim smo radili, i koncentrirao sve svoje snage na njega, a istodobno psihiki odailjao svoju poruku na predmet kao to je na primjer bila: Izbrii, izbrii! kad se radilo o video traci ili Poveaj se, poveaj se! kad se radilo o gramu koji sam elio poveati.

Ovdje moram rei da nisam ba najstrpljiviji ovjek na svijetu. Uvijek sam imao obilje energije i volio biti u pokretu, pa sam postajao nestrpljiv kada bih satima trebao sjediti mirno u laboratoriju. Konano me poelo izluivati sjedenje satima i ponavljanje istog pokusa bezbroj puta. Nema sumnje da je to to mi se dogaalo na SRI-ju bilo iznimno ali mukotrpno iskustvo pogotovo nakon neobinih stvari koje su mi se poele dogaati. Stvarice bi levitirale; druge bi se rastvarale u zraku pred mojim oima i oima drugih koji bi se nali u blizini; na kasetofonima bi me ekale poruke izgovorene netjelesnim mehanikim glasom; kasete u magnetofonu bi bile tamo minutu a zatim bi nestale, a dugme za ukljuivanje ukljuilo bi se samo od sebe. Bombardirale su me razne

uznemirujue pojave. A ako vam se ve obrve u nevjerici diu dok itate ove retke, spremite se za najudniji doivljaj koji mi se dogodio jedne studene veeri kad sam dogirao New Yorkom. Molim vas, da ovo to slijedi itate otvorena uma. Uvjeravam vas da mi se to zaista dogodilo, iako nemam objanjenja zato ili kako se zbilo. O tom dogaaju piem nairoko u mojoj prvoj autobiografiji, Moja pria" pa u ovdje samo ukratko prepriati taj dogaaj.

Andrija je imao kuu u Ossiningu, koji je oko 48 kilometara udaljen od Manhattana. U to doba tamo niste mogli stii za manje od sat vremena, putovali kolima ili vlakom. Shipi i ja smo stanovali u stanu na nju-jorkoj East Side i te veeri kad se to dogaalo bio sam u posjeti prijateljima Bryonu i Mariji Janis Cooper (koncertni pijanist i kerka Garyja Coopera) koji su takoer ivjeli tu, na East Sideu. Napustio sam njihov stan oko 17,30 kako bih u Bloomingdalesu (robna kua) kupio dar prije nego to se vratim kui da se istuiram i presvuem kako bih se sreo s prijateljem u 18,30 sati.

Bloomingdales je bio prepun kupaca pa sam kupio to sam htio u oblinjem duanu a zatim se uputio kui. Bilo je prolo 18 sati i ja sam poeo trati kako ne bih zakasnio na sastanak. Iznenada sam se jako udno osjetio, kao da trim unazad i osjetio kako mi neto vue tijelo prema gore. Sljedee to sam vidio, bila je terasa neke kue i shvatio sam da sam u zraku i da padam na kuu. Sreom sam bio dovoljno spretan da se pripremim na udarac, a zatim, vuuh, probio sam drveni zaslon i pao na stakleni stol koji je bio u kui. Otklizao sam se po stolu i pao na pod a pritom i prevrnuo stol. Stvarno sam se okirao - i ne samo stoga to sam oito letio kroz zrak - nego i zato to sam prepoznao mjesto gdje sam aterirao - bila je to Andrijina kua u Ossiningu.

Oko 18,15 te veeri, Andrija je gledao televiziju kad je zauo stranu buku i lom stakla pa je doao vidjeti to se to dogaa. Nije mogao vjerovati svojim oima kad me je ugledao kako leim u polomljenom staklu stola. Ja sam bio izbezumljen. Dok sam se jo oporavljao, Marija je nazvala iz New Yorka. Kad mi je Andrija dodao slualicu da s njom govorim, Marija je ostala bez rijei. Jedva da je prolo 45 minuta otkako

sam napustio njezin stan, moda najvie 50, pa nije bilo mogue da sam stigao u Ossining u tako kratkom vremenu bilo kakvim prijevoznim sredstvom. Jednostavno to nije mogla vjerovati.

Kad je SRI objavio svoje nalaze o meni u oujku 1973. na sastanku koji je organizirao odjel fizike na Sveuilitu Kolumbija, u njima je pisalo: Rezultati Gellerova istraivanja u ovom eksperimentalnom periodu pokazuju uspjeh; smatramo, da je pokazao svoje paranormalne percep-tualne sposobnosti na takav nain da o njima nema sumnje niti dvojbe. Napisali su da nemaju objanjenja za pojave kojima su prisustvovali pod kontroliranim uvjetima, pa su htjeli obaviti jo vie pokusa.

Bio sam oduevljen to su testovi na SRI-ju pokazali ono to sam ve dugo znao - da su moje moi istinske i da nemaju nita sa spretnim trikovima niti pokuajima da se odvrati na as neija panja, niti imaju veze s optubama kao naprimjer, da u rukavu imam skrivenu lasersku zraku (mislite li da bih danas uope imao ruke da sam imao tako neto skriveno u rukavu?), ili da su mi prsti premazani kemikalijama koje rastau metal (kakvi bi mi danas bili prsti od toga?), da hipnotiziram svoje promatrae ili da imam radio odailjae u zubima.

Dok smo se pribliavali zavretku testova, uli smo, da se asopis Times sprema objaviti potpunu osudu onoga to se dogaalo, bez obzira na injenice. Traili su da im poaljemo na uvid sve biljeke i nalaze sa SRI-ja, ali to nije bilo mogue, jer su se Hal Puthoff i Russell Targ spremali objaviti rezultate u prestinom znanstvenom urnalu Nature, to su i uradili u broju od 18. listopada 1974. To je bilo kao da smo otvorili branu - pogodio nas je val negativnog izvjetavanja. asopis New Scientist prepriao je priu iz Nature i pozvao panel strunjaka da kau svoja miljenja. Po mojemu miljenju taj je asopis pretvorio u smee sve nalaze sa SRI-ja i optuio ih, da nisu znanstveni, a to su sami neznanstveno uinili! I tako je to otada.

Nemojte me krivo shvatiti - vrsto vjerujem da svatko ima pravo izrei svoje miljenje, ali ono to me i danas zapanjuje je nain na koji neki ljudi uno iz petnih ila odbacuju stvari samo zato to ih ne razumiju. ak su i neki ugledni znanstvenici, za koje bi rekli da znaju bolje,

odbili prihvatiti ideje koje ne pristaju u njihove teorije. Dogodi li se neto, to ne mogu povezati sa svojim pogledom na svijet, oni to jednostavno odbace kao da je nemogue da se dogodi. Iz nekog udnog razloga nisu u stanju podvri preispitivanju svoje vlastite teorije. Kau, da se psihiki fenomeni ne mogu zbivati pa stoga nema ni smisla itati o njima, a ipak su u stanju pomamiti se za svakom glupom i netonom ili sasvim izmiljenom priom koja se objavi i istraivati je.

Pred kraj 70-tih godina povukao sam se iz javnosti na neko vrijeme. Bilo je puno toga to sam trebao rijeiti, ukljuujui i moje zdravlje i privatni ivot. Posluio sam se snagom volje da bih pobijedio poremeaje prehrane - bulimiju - od koje sam patio i koja mi je ugroavala ivot. Oenio sam se Shipijevom sestrom Hannom i dobio s njom dvoje prekrasne djece, Daniela i Natalie, Radio sam na povjerljivim poslovima za razne kompanije, pojedince i izvjesne vladine agencije, i takoer razvio novu karijeru kao raljar koji istrauje velika rudna podruja i naftna nalazita. Sredinom 80-tih preselio sam se s obitelji iz Amerike u Britaniju, u malo selo blizu Londona, gdje jo i sada ivimo.

KAKO SE VALJA SLUITI OVOM KNJIGOM

Molim vas, da ovu knjigu itate otvorena uma. Uz nju pridodana je energizirana naranasta toka tako da vam pomogne da se uskladite sa svojim mentalnim sopsobnostima, da otkoite otponac svojih psihikih moi za koje nikad niste ni sanjali da ih imate i da profitirate najvie to je mogue od svoje moi uma. Razmislite o tome, to sam vam rekao u ovoj knjizi i pokuajte raditi neke od vjebi opisane u raznim poglavljima.

Moda vas moje upute nee pretvoriti u drugog Urija Gellera preko noi, ali e vam zasigurno pomoi da razvijete svoje vlastite psihike

snage i vie koristite svoj mozak. Moda ete otkriti da vam bolje idu jedne stvari nego druge.

Kad proitate poglavlje o snazi volje, moda otkrijete da ste po prvi put u ivotu u stanju ostaviti se cigareta, smanjiti pie ili skinuti kilograme i ne debljati se. Kad postavite pokvareni sat na ploicu s naranastom tokom koja ide uz ovu knjigu i naredite mu da ponovno radi, ugodno ete se iznenaditi rezultatima.

Jedino to vas prijei da otvorite nove granice svojega mozga ste vi sami. Sve drugo, to vam je potrebno, nalazi se u ovoj knjizi. Stoga, zato se ne biste uputili na putovanje mentalnim predjelima prema otkriima a ja da vam sluim kao vodi? Promijenit ete si ivot!

VIZUALIZACIJA Kada sam bio dijete, jako sam matao. A pogotovo, kad bih se trebao koncentrirati na kolske zadatke. Misli bi mi lutale dok bi uitelj uzalud pokuavao da uvede mene i moje kolske drugove u tajne matematike. Jednostavno bih mentalno odlutao u moj vlastiti svijet mate.

Veinom sam razmiljao o svemirskim brodovima, dubokom svemiru i istraivanju galaktika, ali sam isto tako sanjario o stvarima koje bih elio imati, izmeu ostalog o novoj igraki, psiu i praki. Na moje zaprepatenje, stvari o kojima sam sanjario uskoro bi se pojavile u mojem ivotu. Tako sam jednom tjedan dana sanjario o novom satu a sljedeeg tjedna bi se sat pojavio. To je bilo fascinantno tim prije to se nije moglo rei da nam se obitelj valja u novcu. Stvari su se pojavljivale kao nekim udom. Kako je to mogue, razmiljao sam, da sam nedavno poelio imati psia, i evo, dobio sam ga? Danas znam odgovor na ova pitanja. Ne samo da sam stvari elio, nego sam ih istodobno i vizualizirao. A vizualizaci ja je ta koja v a m m o e p o m o i da promi jeni te svoj ivot.

Poelo je jo kad sam bio jako mali. Moja se majka oboavala kartati s prijateljicama u Tel Avivu pa je i mene ve rano nauila kartati. I u ti-jeku igre otkrili smo neto neobino - uvijek sam znao ima li u ruci

dokera ili ne, ak i kad nisam mogao zaviriti u njezine karte. Bilo je to iz razloga to sam mogao vizualizirati karte koje dri u ruci a nakon dosta vjebanja mogao sam joj tono rei koja je karta doker. A zatim sam se poeo truditi da joj pomognem pobjeivati kad god je igrala u kartakom klubu. Nekoliko me puta odvela u klub pa sam znao kako tamo izgleda. Kad bi otila igrati, sjeo bih u sobu i vizualizirao prostoriju u klubu, moju majku i prijateljice kako igraju karte. Pratio bih je u

vizualizaciji tijekom svake igre i zamiljao kako joj isplauju novac

nakon svake pobjede. Nestrpljivo bih je ekao da se vrati kako bih provjerio jesam li dobro vizualizirao. Ako je to bilo uvee, majka bi se vratila, sjela uz moj krevet i njeno me zapitala: Onda Uri, kako sam prola veeras? Rekao bih joj to sam vidio i ako sam pogodio ona bi mi se oduevljeno nasmijala i teatralnim pokretom izvukla novac iz torbice. I, to se pokazalo? ee sam pogaao nego promaivao. I tako je zahvaljujui pobjeivanju na kartama, moja majka meni kupovala stvarice o kojima sam sanjario.

S v r e m e n o m sam razvio vlastit i sustav vizualizaci je. Danas to radim ovako: zamislim u glavi televizijski ekran i na njemu ono to elim, ali u ono doba televizora u Izraelu jo nije bilo pa nisam ni znao kako ekran izgleda. Samo su bogatije obitelji imale televizor. Ali ja sam oboavao ii u kino pa sam u glavi zamiljao sivkasti filmski ekran obrubljen zelenim rubom. U poetku sam morao sklapati oi da bih ga vidio, ali sam postupno nauio vizualizirati bez zatvaranja oiju, pa ak i kad sam se bavio neim drugim, kad sam se na primjer igrao s prijateljima, trao, hodao ili se pokuavao usredotoiti na kolske zadae. Uskoro sam se mogao automatski prebaciti na taj ekran i na njega projicirati to god sam poelio.

Kad sam navrio sedmu godinu, zaljubio sam se u sportove i igre i to u prvom redu stoga to su me odvlaili od burnog razvoda braka mojih roditelja koji je upravo bio u toku. Volio sam trati i igrati stolni tenis, ali mi je koarka bila najdraa od svega. Gledao bih u kinu filmove o velikim igraima koarke, promatrao kako tre poput strijela i zabijaju koeve, i zavidio im. Zato ja ne bih mogao tako dobro igrati? Znao sam, da bih trebao vjebati, vjebati, i opet vjebati, to priznajem ba nije bilo jako privlano. Poput veine djeaka i ja sam elio uspjeh sada! A onda sam ih i dobio! Otkrio sam da mogu postizati fantastine pogotke tako da sam koncentrirano mislima slijedio loptu u ko. A to nisam radio zato to sam trenirao ve zato to sam imao jaku volju i to sam dobro vizualizirao. Uhvatio bih loptu mojom psihikom energijom i izruio bih je pravo u ko. U mojim adolescentskim godinama svi su me znali ba po tome.

Vizualizacija je d a n a s sastavni d io mojega ivota i s l u i m se n j o m e s v a k o d n e v n o . Za mene je to tako prirodno kao i disanje. Rekao bih i tako automatsko. Vizualiziram da e poslovni sastanci dobro protei, vizualiziram da e se stvari sjajno odvijati, vizualiziram sebe i svoju obitelj da smo zdravi, ak vizualiziram i mjesto za parking kad ga trebam.

KAKO SE VIZUALIZIRA

Vizualizacija nije nita udno ni tajanstveno to ete i sami zakljuiti kad vam objasnim iako e vam vjerojatno trebati neto vremena i prakse da je upotrijebite. Prvo u vam dati nekoliko jednostavnih vjebi koje ete vjebati kod kue. Mis l im, da je najbolje da ponete u glavi zamil jat i televizi jski ekran, ba kao to sam ja zamiljao filmski ekran kad sam bio djeak. Ako to nikad niste radili moda e vam u poetku biti teko pa vam predlaem da sjednete ili stanete u blizini televizijskog ekrana, da ga dobro razgledate a zatim zatvorite oi i dobro ih akama protrljate. To e u oko vaeg uma utisnuti sliku tv ekrana. Kao da ste ga fotokopirali na svoj um.

Sada moete projicirati slike koje elite na svoj tv ekran. Zamislite se, kako sklapate povoljan posao, kako ste uspjeli dobiti najbolji posao jer ste bili dobri na razgovoru, kako ste ponovno zdravi, kako se sigurno vraate kui s puta ili kako ste u stanju dodirnuti vrke prstiju na stopalima kad vjebate. Drugim rijeima, zamis l i te na tv e k r a n u o n o to el i te da se dogodi . Radite to svaki dan, promatrajte se kako vam to uspjeva i istinski vjerujte u ono to vidite. Zaista biste se mogli iznenaditi nad nevjerojatnim pozitivnim rezultatima! A usput, ako ste uspjeli neto nevjerojatno postii putem vizualizacije, piite mi, volio bih to uti. Moja je adresa na stranici 106.

Druga vjeba koja bi vam se mogla uiniti neobina, odnosi se na oi. A k o su oi z d r a v e i v id dobar, vrsto s a m uv jeren, da je o n d a i va u n u t a r n j i v id ko j im post iete vizije, t a k o e r dobar . Ovu vjebu za jaanje oiju radite ak i kad vam vid nije dobar tj. ako nosite naoale. Vjebam oi svakodnevno i vjerojatno je to jako dobro, jer bliim se 50-oj a jo uvijek ne nosim naoale. Svaki dan nosim specijalne naoale s malom rupicom za svako oko. Tako jaam oni mii. Oi moete jaati i s olovkom. (Molim vas da prije toga posjetite lijenika i utvrdite kakav vid imate.) Ovu vjebu radite kad ste sami jer ako je izvodite u vlaku, na primjer, skupit ete zaas gomilu znatieljnika, ili e svi pobjei iz odjeljka!

Evo to ete raditi. Gledajte pravo ispred sebe. A zatim bez micanja glave, gledajte prema gore, prema dolje, lijevo, desno i kolutajte oima natrag lijevo, pa natrag desno. Morate osjetiti kako vam se napinju oni miii to znai da ste ih dobro razgibali. Sada uzmite olovku i drite je uspravnu oko 30 centimetara ispred nosa. Sada je polako pribliavajte nosu sve dok ga ne dotaknete, onda je udaljavajte i neprestano je promatrajte. Moete isto tako dizati i sputati olovku ispred sebe, stavljati je u desni i lijevi dio vidnog polja i promatrati je tako da ne miete glavom. Ove vjebe trebate raditi svakodnevno samo nekoliko minuta i zapanjit ete se nad dobrim rezultatima.

KAKO VOLJETI SEBE

To je vano! Odrastajui, ostavljamo djetinjstvo iza sebe, i odjednom smo u problemima. Kad nam ne ide dobro, brinemo o zdravlju, poslu i vezama s drugim ljudima, pa sve to djeluje na nas. Sve dok svoj ivot ne uzmete u svoje ruke neprestano e vas neto muiti - neete dobro spavati, bit ete bezvoljni, neete imati uspjeha ni u poslu ni u ljubavi. Neete uivati u ivotu jer e vas stalno neto u pozadini muiti

i proganjati. Sve to crpi vau dragocjenu energiju pa zato neki i gube toliko na teini kad ih neto mui. Dogaa se to da naputate svoju automatsku svjesnost o sebi i svojoj dobrobiti i prebacujete tu ivotnu energiju na ono to vas mui.

Vjerujem, da o n o g asa k a d naui te sebe voljeti, autom a t s k i ete se zatit i t i od najgor ih briga. Ljudi veinom smatraju da je, voljeti sebe, neto to nije u redu, neto to je sebino. A to je zato, to pobrkaju pojmove pa misle da voljeti sebe, znai biti samoljuban, opsjednut samim sobom, biti uvjeren da ste najvanija osoba na cijelom planetu, biti umiljen. Ali to su sve krajnji sluajevi onoga o emu govorim kad traim da se volite. To znai, da trebate nauiti da prema sebi budete dobri, da cijenite svoje talente i darove, da sebe uvaavate, i da nauite kako ete se zatititi protiv ljudi, osjeaja i situacija koje bi vam mogle nauditi ili vas potpuno iscrpiti. Ako su vam te ideje nepoznate, trebat e vam neko vrijeme da se na njih naviknete, ali postupno e vam biti sve bolje i vjebajui, nauit ete da sebi vie vjerujete.

N a u i t i voljeti sebe p o n e k a d je k o m p l i c i r a n o , jer s m o odgajani drugai je. Tijekom djetinjstva, naime, od svojih roditelja nauimo obiaje, pravila, usvojimo dobro ponaanje, nain izraavanja, osjeaje i stremljenja, pa smo onda cijelog ivota na neki nain povezani s djetinjstvom kao da imamo pupanu vrpcu. Jo dok ste bili plod u majinoj utrobi, ve ste osjeali kao i ona. Ako ste odgajani u sretnoj i veseloj obitelji ve imate poetni kapital za ljubav prema sebi i vjerojatno sebe ve volite. Ali ako ste odgajani u obitelji gdje se nikad nisu pokazivali osjeaji, gdje se krivo gledalo na vidljivo iskazivanje ljubavi i privrenosti - na sitne poljupce, zagrljaje, tapanje po ramenu, sjedenje roditeljima u krilu - gdje se kritiziralo sve tg god biste uinili, ili gdje je jedan roditelj bio emocionalno hladan ili fiziki odsutan, mnogo e vam biti tee da nauite kako sebe voljeti. Ali, uz pomo vizualizacije i snage volje, i to moete svladati!

Voljeti sebe, di je l imo na dva dijela - voljeti svoje u n u t a r nje ja, i voljeti svoje vanjsko ja. Mislim da je daleko vanije voljeti svoje unutarnje ja, ali to ne znai da smijete zanemariti vanjsko ja jer je to

ono prvo to ljudi pri susretu vide. Veina ljudi ocjenjuje druge prema izgledu iako to nije uvijek tona slika onoga to je unutra. Evo jednog primjera. Recimo, netko ueta u skupu zlatarnicu kao to su to Tiffany ili Cartier a odjeven je u iroki pleteni pulover, iznoene hlae i prljave izme. Osoblje ga samo odmjeri od glave do pete i umorno se zapita: A to taj propalica trai ovdje? Trebamo li pozvati policiju da ga izbaci? A ovjek razgledava prstenje i upirui prstom u jedan, upita: Koliko je ovaj? Kako je ispruio ruku tako mu se ispod rukava na zglobu pojavio izvanserijski 18-karatni sat Rolex. Istog trena se mijenja stav osoblja prema njemu. Dok su ga prije htjeli izbaciti iz duana sada se tope od uslunosti a sve zbog tog malog zlatnog statusnog simbola. A to je, na alost, ono oko ega se vrti ivot veine ljudi na svijetu. Prosuuju o vama na temelju kola koja vozite, gdje ivite, to odijevate. U stvari, cijeli je svijet podignut na tome, stoga je strahovito vano kako izgledate.

Ne trebate potroiti brdo novca da biste dobro izgledali, ali sebe trebate voljeti. Nije vano izgledate li poput stranje strane autobusa ili tako da se cijeli promet zbog vas zaustavlja. I osoba takozvanog loeg izgleda moe se pobrinuti da izgleda dobro, da nosi odjeu koja mu odgovara, da su boje ukusne i lijepe, daje dobro oiana i da dri tijelo u formi. Uostalom, ljepota je u oku promatraa a svatko ima razliit ukus. Ne vjerujete li mi, upitajte prijatelje koji su im slavni ljudi seksi a koji im nisu privlani. Svatko e odabrati drugaije.

KAKO ZRCALITI SEBE

Sluio sam se s nekoliko tehnika da bih sebe zavolio, a vama e se ona glavna moda uiniti smijena. Zovem je zrcaliti sebe. To je stoga to jedina stvar koju u blizini imate a moete se u njoj ogledati jeste zrcalo. Zato mislim da su brijai i frizeri takvi sjajni psiholozi i terapeuti zato to cijeli dan stoje uz ogledala i u njima ne promatraju samo svoje

klijente nego i sebe. Ako se dobro osjeaju u drutvu klijenta onda se meu njima putem ogledala razvija nevjerojatno dobra energija. Mislim, da bi frizeri trebali biti najbolji psihoterapeuti na svijetu samo zato to se sa svojim klijentima razgovaraju preko ogledala, a to je upra-vo taj odnos koji bih elio da nauite; uspostavite vezu sa sobom putem ogledala.

Zrcalit i se, znai naui t i razgovarati sa s o b o m . To je daleko tee nego se samo ureivati pred ogledalom, ali mogue je svladati i to. Prvo, u ogledalu provjerite kako izgledate. Postavite se goli pred visoko ogledalo i razgledajte mjesta gdje ste debeli, gdje ste mravi, gdje ste runi, gdje ste privlani, svoju frizuru, obrve, minku ako je nosite, istou tijela. Ako ste objektivni, vidjet ete ono to drugi vide kad vas gledaju; mislim da je jako vano da je ovjek svjestan svojih pluseva i minusa. Dobro se razgledajte i odluite to ete na sebi promijeniti i poboljati a s ime se morate pomiriti. Nita neete moi poduzeti imate li iroka stopala a htjeli biste da budu sitna i uska (iako moete odabrati takve cipele i izme koje e suziti izgled stopala), ali sigurno moete promijeniti naoale ili skinuti debelu kobasicu oko struka. Razgledajte i one dijelove sebe koje ne biste mijenjali ni za to na svijetu - lijepu kosu, ive oi ili bijele zube. Recite sebi: Hej, dopada mi se ono to vidim! A tada ete moda zakljuiti kako oni koji vas iza lea ogovaraju ili vam ine zlo, rade tako zato to vam zavide.

Nakon to ste se dobro prouili u ogledalu, moete u tiini razgovarati sa sobom putem oiju, zagledanjem u crnu zjenicu oka i mentalno se uputiti to je dublje mogue. Vjerujem da e vam to pomoi sruiti dnevne prepreke izmeu sebe i drugih ljudi. Iako smo svi mi pojedinci, vjerujem da nas je stvorio jedan te isti Bog - bez obzira koje smo vjere ili

bez vjere - i da smo na dubokoj duhovnoj razini svi jednakopravni i dio jedan drugoga. To je kao da smo svi braa i sestre, svi smo dio Boje obitelji i svi pripadamo zajedno. K a d se j e d n o m n a e t e na toj razini gdje ste j e d n o sa sv ime to postoji, doivjet ete prekrasan osjeaj m i r a i razumijevanja. Odjednom e vam sve u

ivotu postati jasno, pa ete taj osjeaj uvijek ponovno nai svaki put kad se duboko zagledate u svoje oi u ogledalu.

VIZUALIZACIJA I VAE ZDRAVLJE Vjerujem, da vizualizaci ja m o e p o m o i zdravl ju. Objasnit

u to iako e vam se neka od objanjenja u prvi mah uiniti udnima. itajte otvorena uma, a zatim, poelite li tako, vjebajte. Nemojte mi samo vjerovati na rije da vizualizacija moe pomoi zdravlju, nego isprobajte. Uostalom, to moete izgubiti?

Jeste li se ikad uasavali pomisli da morate neto obaviti ili nekoga mrskog posjetiti a onda ste otkrili da ne morate jer ste u posljedni as dobili vruicu ili vas je zabolio trbuh? Veina e vjerojatno potvrdno odgovoriti na ovo pitanje. Jeste li ikad itali o nekoj stranoj bolesti u medicinskoj enciklopediji a onda se silno zabrinuli jer vam se uinilo da sljedeeg dana patite upravo od toga? Da? Mislim da do toga dolazi zato to su nam umovi toliko savreni! Treba im dati samo sitni povod pa da proizvedu za nas one efekte koje smo eljeli. Drugim rijeima, m o e m o si umis l i t i da s m o bolesni , a da toga n i s m o ni svijesni.

Mnogima je ta misao posve nevjerojatna. Ali, ako vas to zapanjuje, to ete tek rei na sljedeu ideju - m o e m o si umisl i t i da s m o dobro ! Nekako, nama jo neobjanjivo, iscjelitelji mogu koristiti mo svojeg uma da bi kanalizirali energiju i iscjelili ljude. A nisu oni jedini koji znaju da se tako mogu sluiti svojim umovima. Makar nikad ranije to niste pokuali, i vi se moete posluiti umnim moima da biste meditirali, iscjelili se, obuzdali bol i sebe odravali u dobrom zdravlju.

KAKO MEDITIRATI

Znanstvenici su poeli prouavati to se dogaa ljudima tijekom meditacije i otkrili su da meditaci ja m o e uspor i t i otkucaje srca, srediti disanje, poboljati optok krvi, smanjit i napetos t i openito p o d i i raspoloenje i zdravlje. U stvari, polako potvruju znanstvenim metodama ono to meditanti znaju ve dugo vremena!

Osjeaj koji vas obuzima kad dugo zurite u vlastite oi u ogledalu (a opisao sam ga na stranici 20) i razumijevanje koje proistie iz tog doivljaja slino je osjeaju koji vas obuzima kad meditirate. Meni meditaci ja znai nai t ih i k u t a k u u m u , daleko od trenutnih okolnosti u kojima se nalazite, mjesto gdje se osjeate smireno i potpuno oputeno. Mnogi ni ne pokuaju meditirati, jer misle, da bi prije toga morali obaviti cijeli niz njima stranih radnji, kao to je to na primjer sjedenje prekrienih nogu na podu, pojanje ili paljenje posebnih svijea. Ali nije potrebno uraditi bilo to od nabrojenoga. Moete meditirati sjedei ili leei, iako je ovo zadnje malo problematino jer kad legnete, onda ete vjerojatno i zaspati! Odaberite vrijeme kad vas nitko nee ometati i kada ete se udobno osjeati.

Moja tehnika je zaista jednostavna, iako e vam u prvi tren zvuati neobino. Iskljuim telefon, ugasim radio i televizor, osiguram si to je vie mogue mira, udobno se smjestim, sklopim oi, opustim svaki dio tijela i pustim da mi um odluta nekamo daleko. Doputam da me unutarnja energija napusti i putujem po svojoj volji prostorom. Ako to nikad ranije niste inili moda je vrijeme da probate, ali pritom je vano da se niemu ne opirete. Dozvolite da vam se to dogodi, dozvolite svojemu umu da odluta i ukrca se na neki brod koji ga vodi na unutarnje putovanje beskrajnim prostorom. Ometaju li va um neprestano misli, zaazite ih i zatim ih otpustite.

Kada ovako meditiram, ini mi se kao da putujem kroz rojeve siunih zlatnih pahuljica nabijenih pozitivnim informacijama i energijom. Osjeam kako se lijepe o mene dok prolazim kroz njih a kad se moj um

vrati sa svog putovanja, ostaju sa mnom. Radite li i vi tako, va mozak nee u poetku moi shvatiti to se dogaa ali to i nije vano jer ete s putovanja donosi t i pozi t ivne energije koje e vas a u t o m a t s k i oistiti i osvjeiti. To je gotovo nalik na izlazak iz tijela i pranje u moru zlatnih estica informacija to vas okrepljuje, smiruje, oputa, dovodi u dodir s osjeajem Boga i svemira i povezuje sa svim ivim biima na planetu.

Teko mi je to objasniti, a vama e moda biti teko razumjeti, ali to ne znai da ne biste mogli sami pokuati i doivjeti to iskustvo. Poput mene, moete biti okrueni zlatnim tokama dok meditirate ili moete vidjeti ili osjetiti neto sasvim razliito. Nije vano - jednostavno pronaite onu meditaciju koja e vam najbolje odgovarati.

Trebate li pomo, pos lu i te se k a r t o m s n a r a n a s t o m t o k o m koja je priloena uz ovu knjigu. Drite je pred oima i neko vrijeme paljivo promatrajte. Koncentrirajte se samo na toku. Kratko nakon toga va e se um odvojiti i krenuti na svoje putovanje svemirom. U poetku e vam biti neto tee meditirati, posebno kad se um poinje puniti mislima koje vas odvraaju od unutarnjeg putovanja, ali nakon neto vjebanja naviknut ete se na meditaciju i poeti primjeivati kako vam donosi mentalne i fizike blagodati. Osim to e vam meditacija potpuno opustiti tijelo i um, ukloniti stres i poboljati zdravlje, donijet e vam jo neto - oistit e um i dozvoliti desnoj polutci mozga - onoj gdje su stvaralake i instinktivne funkcije - da odlino proradi. Otkrit ete, da lake svladavate probleme, da vam naviru nove ideje a va stav prema ivotu je optimistiniji i ljepi.

K a d a b u d e t e zavri l i s meditaci jom, b i t ete p r e k r a s n o Oputeni - toliko oputeni da ete moda osjetiti laganu vrtoglavicu ako se prenaglo ustanete. Stoga polako otvorite oi (ako su vam bile zatvorene), protegnite udove i diite jednakomjerno nekoliko minuta prije negoli ustanete.

KAKO OBUZDATI BOL

Stotine milijuna funti troe se svake godine na razliite lijekove protiv bolova i boletina. Samo otvorite ormari u svojoj kupaonici i izbrojite koliko razliitih boica i kutijica s lijekovima tamo imate. Vjerojatno ete posegnuti za nekim od tih lijekova svaki put kad vas neto zaboli, ali, jeste li se ikad zapitali moete li sami otjerati bol bez ikakve kemijske pomoi?

Toliko smo puta uli prie o glumcima i plesaima koji su se ozlijedili ali kad je trebalo izai na scenu digli se usprkos svemu, jer nije bilo vremena da se bave bolovima. Nije to toliko neobino kao to biste u prvi mah pomislili. Moda ste zaboravili da ste i vi moda nekome pomogli da slino uini, pogotovo imate li djecu. Zamislite djeaia koji sretno s igrakom u ruci tri po dvoritu a onda se o neto spotakne i padne. Majka potri da ga digne, jednim ga pogledom pregleda i zakljui da je malo omamljen i da je ogrebao koljeno. Djeakove se usnice kratko zatresu, a onda se prolomi pla jer, kae, boli ga koljeno. A to ini mati? To je tako prirodna reakcija da je vjerojatno nije ni svjesna. Poljubi mu koljeno, zagrli ga i pusti da ponovno potri, utjeen. Na povredu je ve i zaboravio.

Evo jo jednog primjera. Zamislite da sjedite u lijenikoj ordinaciji a lijenik se sprema da vam ubrizga injekciju protiv kolere jer putujete na odmor u zemlju koju ste oduvijek eljeli posjetiti. Promatrate ga stisnuta srca kako puni iglu a zatim vam se pribliava sa smjekom na licu. I vi nastojite uzvratiti osmjeh ali ste nervozni tako da vam se gornja usta gotovo priljepi uz zube. Progutate slinu. Nee vas boljeti, kae lijenik dok premazuje vau nadlakticu raskunim sredstvom prije nego e ubosti i vi se poneto opustite. Okrenete glavu u stranu i pripremite se. Osjeate kako igla ulazi pod kou i kako vas zaista boli, ali to radite? Osim ako niste potpuni mazohist ili niste fascinirani iglama, istog trena prestanete misliti o bolu u ruci i usredotoujete se na poster na suprotnom zidu, ili se pitate to ete imati za ruak. Ili, ako ste jako pametni, razmiljat ete o tome kako e vam biti lijepo na putu. Zamiljate se kako leite na pjeanoj plai i oslikavate valove koji se lome na podvodnoj

stijeni sve dok gotovo ne osjetite miris sredstva za sunanje koje ete nanijeti na kou. Jo ete vjerojatno osjeati laganu bol u ruci, ali to vam nee biti u prvom planu.

To su dva primjera kako se moe obuzdati bol, a u oba sluaja radi se o tome da odvratite svoju panju. Sljedei put kad sjedite na zubarskom stolcu i ekate da vam pone buiti zub ili puniti zub, udaljite se od onoga to se dogaa, tako da razmiljate o neemu sjajnom i ugodnom to vam se dogaa. Zamislite da sjedite u prekrasnom vrtu, oko vas su rue u punom cvatu a zrak je prepun miomirisa, ujete zujanje pela i pijev ptica. Ili moda ste na koncertu i sluate omiljelog pjevaa. to god zamislili vjerujte da e vam zubarska ili lijenika ordinacija postati podnoljivije mjesto i nee biti strano nita to vam se tamo dogaa. Pokuajte kada ste sljedei put u takvoj situaciji.

I konano, ne zaboravite na dobrobiti koje donosi smijeh. Kad vam sljedei put bude loe, umjesto da razmiljate o tome kako ste jadni i bijedni - to vas uvodi u vrzino kolo koje vas samo dublje potee u jad i bijedu -pogledajte neki omiljeli film ili komediju, proitajte knjigu nad kojom ete se slatko smijati i smijte se glasno, grohotom. Uskoro e vam biti bolje, ali zato? Vjerovali ili ne, miii lica neprestano alju poruke vaem mozgu o tome to se dogaa. Ako ih stegnete i kripite zubima, va e um pomisliti da ste u opasnosti pa e vam poslati povienu dozu stresnih hormona i adrenalina u krv kako bi vam pomogao svladati problem. To je odlino, ako se pripremate za bitku ili da dadete petama vjetra, ali ako sjedite za radnim stolom i mrtite se na ono to je pred vama ili se pjenite nad prometnom guvom u koju ste zapali, ti e hormoni i dalje ostati u vaem krvoilju pa ete se osjeati jo loije i napetije. Dogaa li se to esto, od hormona biste na kraju mogli i oboljeti. A s druge strane, onog trena kad se osmjehnete ili glasno nasmijete, mozak ispu-ta kemikalije pod nazivom endorfini koji su prirodna tjelesna sredstva za smirivanje. Oputate se, preplavljuje vas osjeaj blagodati i ivot je ponovno zamaman. Ne vjerujete li mi, provjerite ovog asa. Strano se uozbiljite i namrtite pa zamijetite kako to djeluje na tijelo. A zatim se osmjehnite i vidjet ete kako se odmah bolje osjeate.

BOLEST KAO IZGOVOR

Da bis te ovladal i p rocesom obuzdavan ja bo la p o t r e b n o je u p r v o m r e d u utvrd i t i k a k o je b o l poela, jer uzrok ne mora uvijek biti tako oit kako se ini u prvi mah. Pretvarajte se naas da se s vremena na vrijeme budite s tekom glavoboljom, da vam srce udara kao da e iskoiti, a u elucu se valja oluja. Sve vam se to ee dogaa i poinjete se brinuti. Je li to poetak neke teke bolesti? Posjetite lijenika, a on ne nalazi nita. A zatim, kad razmiljate o tome, odjednom shvatite da vam se to uvijek dogaa u nedjelju ujutro, ali samo svake druge nedjelje. U stvari, pomislite, to je udno, jer eludac se uzbiba samo onda kad znate da vam roditelji dolaze na nedeljni ruak, a vi morate sve pripremiti, trati u duan, kuhati, tjerati djecu da spreme sobu i podsjetiti mua da ne raspravlja politiku s vaim roditeljima jer se na kraju uvijek posvade. Je li to samo sluajna podudarnost? Mislim da nije. Nije udo da vam je zlo! Vai su simptomi pravi ali im je uzrok preteito psiholoke a ne fizioloke prirode. Poduzmite neto kako biste promijenili vrijeme posjete vaih roditelja i eludac e vam se smiriti. A ako vam se eludac preokree na samu pomisao da biste trebali za sebe neto poduzeti, poduzmite neto drugo - radite na podizanju samopouzdanja tako da nauite sebe vie voljeti i potovati, tono onako, kako sam to opisao na stranicama 18-20.

Ima cijeli niz sitnijih boljki kojih se moete rijeiti kad otkrijete njihove uzroke. Na primjer, moda imate problema s probavom svaki put kad se najedete prije spavanja, a pritom jedete na kauu pred otvorenim televizorom. Moda sjedite pod krivim kutem za svoj probavni sustav i onemoguujete mu pravilan rad; ili moda zato to istodobno jedete i buljite u televizor pa ni ne primjeujete to vam prolazi mozgom koji se bavi preraivanjem dnevnih dogaaja. Moda vas izluuje novi kolega na poslu ili ste si natovarili toliko posla da ne znate kako ete ga svladati. Te situacije povlae otponac u mozgu koji odailje krive sastojke u probavni trakt, i evo bolova i munine u elucu! Prvi sluaj je lako

rijeiti; sjedite li u loem poloaju, promijenite ga, ustanite i jedite za stolom, ili pod leda podmetnite nekoliko jastuka. Ali to raditi s drugim problemima?

Tu je opet p o t r e b n a l jubav p r e m a sebi . Morate se pobrinuti da takve situacije ne unitavaju va ivot - i vau probavu. Gutate li tablete za bolju probavu, znajte da vam to nee nimalo pomoi! Problemi e biti i dalje tu iako ete neto poboljati probavu. Moda ete morati razgovarati s kolegom onako diplomatski, u rukavicama, o tome kako vas smeta i izluuje. On ili ona moda pojma nemaju o tome da vam idu na ivce ako im to nekako ne date do znanja. Veina ljudi e radije podnositi sve vrste zlorabe i gnjavae nego duboko udahnuti i nekome rei da ih prestane gnjaviti, iako bi takav jednostavni postupak mogao dati udesne rezultate. ak i kad ne moete rijeiti svoje probleme preko noi, ve sama injenica da ste neto za sebe poduzeli, promijenit e mnogo toga nabolje jer ete se bolje osjeati zato to ste neto poduzeli za sebe. To je kao da slaete zagonetnu slagalicu - moete je sloiti samo komadi po komadi ali ako ste uporni, na kraju ete dobiti kompletnu sliku.

Ali to initi ne moete li se obraniti od briga tijekom noi? Mislim da je odgovor u vizualizaciji. Ono to morate uiniti je da zamis l i te te p r o b l e m e k a o fizike p r e d m e t e - moda puno tekog kamenja, ili uteg, ili gruda olova - a zatim zamislite sebe kako to zatvarate u sobu. Recite sebi da znate da je kamenje, olovo, uteg tamo i da uvijek moete otkljuati vrata i razgledati svoju gomilu ukoliko to poelite, ali u meuvremenu prestat ete o tome razmiljati i umjesto toga baviti se neim ugodnim i zabavnim. Svaki put kad vam um odluta prema zakljuanoj prostoriji, viknite Stop! Vizualizirajte kako ste se okrenuli od tih vratiju i poli negdje drugdje. Ako se brinete zbog stvari koje su potpuno izvan vae kontrole, ili oko neega to vam se zbilo u prolosti, moda je vrijeme da se rijeite tih briga jednom zauvijek? Ovoga puta, zamislite da se brige pretvaraju u oblake ili maglene pramenove i zamislite kako se diu prema nebu i raspruju. Recite sebi da su brige nestale a vi ete nastaviti voditi sretan i vedar ivot. Ako vam se ipak dogodi da u svojemu umu odlutate natrag do njih, zamislite kako ti

oblaci ili maglice ponovno nestaju i potvrdite u sebi vrsto da su sve brige nestale s njima. Uskoro ete na njih zaboraviti.

VIZUALIZACIJOM PROTIV MANJIH BOLJKI

U ovom odlomku dat u vam nekoliko ideja o tome kako se sluiti vizualizacijom da biste se osjeali bolje i zdravije. Ali prije nego opiem te tehnike, elim vam naglasiti kako je uvijek vano da prije toga posjetite svojeg lijenika. Ne riskirajte svoje zdravlje - nije toga vrijedno. Ako lijenik dijagnosticira neki problem i propie vam odreeno lijeenje, moete se sluiti ovim tehnikama vizualizacije kao pomonim sredstvom.

Prije nego ponem nabrajati naine kako ete sebe iscijeliti, elim napomenuti tehniku koja e vam pomoi da budete zdravi. Uostalom, ako vjerujete, kao to ja vjerujem, da od misli moemo oboliti, tada moemo isto tako upotrijebiti svoje misli da ozdravimo. Ova je vjeba vrlo jednostavna, ali uinkovita. Potrebno je samo da ponavljate svakodnevno nekoliko puta izreku ili mantru u kojoj je pozitivna poruka sebi. Moete upotrijebiti vlastitu izreku, ali evo jedne koja je dobra za poetak. Danas je poetak ostatka mojeg ivota. Mantru moete mijenjati prema svojim okolnostima, ali uvijek nastojte da bude pozitivna i uvijek vjerujte 100 postotno u ono to izgovarate.

Poet emo s tehnikom koja e pomoi dobroj probavi jer mnogi pate od loe probave. Kad vas sljedei puta zaboli eludac ili dobijete garavicu, zamislite da vam je eludac pun smirujue, mljene tekuine. Osjetite kako je tekuina svilenkasta, i zamislite kako njeno smanjuje koliinu kiseline u elucu. Ako pomogne, zamislite da je ta umirujua tekuina bijela a kiselina otre ute boje limuna, zatim zamislite kako se boja ute tekuine polako rastapa i blijedi sve dok ne

bude poput mlijeka. Dobro se koncentrirajte na ono to zamiljate, i vraajte tu sliku neprestano u um svaki puta kad pokae volju da odlu-ta negdje drugdje. To e vam se sigurno dogaati u poetku kad jo ne budete ovladali procesom vizualizacije, ali ne brinite, uskoro e vam to ii dobro od ruke. I uskoro ete moi obuzdati lou probavu i olakati je, a da ne poseete za medikamentima koji smanjuju kiselinu.

U redu, a to je s glavoboljama? Veina e glavobolja proi sama od sebe jer su povezane uz manje probleme ali uvijek se prvo posavjetujte s lijenikom ako vas brinu ee glavobolje. Obina glavobolja moe se rijeiti na nekoliko naina, a najjednostavniji je da dlanom ruke masirate onaj dio glave koji vas boli. Samo njeno masirajte i zamiljajte da je bol isprekidana crvena crta. Zamislite to na tv ekranu u svojoj glavi o kojem sam ranije govorio u ovom poglavlju (vidi stranice 16-17), a zatim promatrajte kako crvena linija postupno blijedi od crvenog prema ruiastom, zatim boje badema i napokon potpuno iezava. Istodobno, regulirajte disanje tako da diete duboko i ravnomjerno. Osjetite kako vas naputa napetost. Izrecite sebi: Istjerujem glavobolju. Ist jerujem glavobolju. I, prije svega, vjerujte u ono to radite.

Olakajte glavobolju i napetost Pogleda uprta pravo ispred sebe polako kruite ramenima. Glava je

uspravna i mirna, a ramena podiete prema uima, pokreete ih prema natrag i dolje, a zatim prema naprijed i gore pa ponovno prema uima. Vjebajte polagano, povezano i kruno, a istodobno zamiljajte kako se svi miii oputaju. elite li, moete ih zamisliti da su poput vrsto namotanog klupka vune koje odmatate svakim krunim pokretom ramena. Zamiljajte kako se vuna oputa, ispravlja i postaje glatka. Masirajte potiljak, gnjeite napete miie kao da mijesite tijesto. Idite uz vratne kraljeke prema gore a zatim prema dolje i obrnuto. Dok tako inite, zamiljajte kako se miii oputaju, kako krv ponovno krui njima. Zavrite masaom sljepooica krunim pokretima prstiju.

Iscijelite opekotinu

Slinu tehniku moete primjeniti na sve sitnije boljke t a k o da v izual iz i rate da se ranjeni, ozl i jeeni ili b o l n i p r e d i o tijela. oporavlja. Na primjer, recimo, opekli ste ruku dok ste neto vadili iz penice. Nije neto to bi trebalo lijeniku njegu ali je ipak potrebno neto poduzeti. Prvo ete ruku staviti pod mlaz hladne vode i drati je tako oko pet minuta, a zatim ete opekotinu pokriti istom gazom ili je ostaviti da se sui bez pokrova. I dalje e vas pei, a tu nastupaju vae tehnike vizualizacije. Vizualizirajte opekotinu kao veliku, svijetlo crvenu povrinu koe koja se pui i pecka. Tu vam nee biti potrebno mnogo mate! Sada zamislite kako milujete i premazujete povrinu smirujuim melemom. Osjetite kako vam godi svjei dodir tekuine na koi, i zamislite kako njeno utapavate melem u kou. Osjetite kako smiruje kou i otklanja bol. Koncentrirajte se dobro na to, jer tehnika nee djelovati ako u nju zaista ne vjerujete. Kad se zamiljena tekuina upila u kou, zamislite da crvena koa polako mijenja boju. Promatrajte kako crvenilo blijedi sve dok koa ne poprimi uobiajeni izgled. Recite sebi da je vaa opekotina ve stala zacjeljivati, inite to to je ee mogue, sve dok bol ne prestane. Vaa e opeklina bolje i bre zarasti nego obino, iako ete je i dalje morati njegovati s puno opreza, naravno. Vizualizacijom se moete sluiti i onda kad je opeklina jaa i kad trebate lijeniku pomo.

Kao to vidite, vizualizaci ja se m o e pr imi jeni t i na s v a k u bolest. Ako ste imali tu nesreu da ste slomili kost, zamislite kako se otri iljci kostiju meusobno slau i zacijeljuju. Ako ste istegnuli skoni zglob, zamiljajte kako se upaljeni miii i tetive polako vraaju u normalno stanje. Ako se poreete, zamiljajte kako..se dvije strane rane meusobno privlae i spajaju. Naravno, ne zaboravite da uvijek trebate potraiti lijeniku pomo ukoliko je ozljeda ozbiljnije prirode.

VlZUALIZACIJOM PROTIV OZBILJNIH BOLESTI

Sad u vam dati vjebu koja vam moe pomoi kad ste ozbiljnije bolesni. Rak je jedna od najstranijih boelsti i mnogi pacijenti osjeaju da nemaju nikakvu kontrolu nad tom boleu. Ali s tim se ne slaem. Mislim, da ljudi koji boluju od raka mogu u sebi otkoiti one sile koje e navesti tijelo da se bori i napada stanice raka i zaustavlja ih u daljnjem irenju. Iscjelitelji preporuuju tehnike poput ovih ve godinama. Danas se znanstvenici bave provjeravanjem iscje-liteljskih tehnika i otkrivaju da doista fiziki djeluju na tijelo time to potiu broj leukocita ili bijelih krvnih tjeleaca (onih to pomau u borbi protiv infekcija) u pacijentovu krvnom sustavu.

Dajte da vam dadem jedan primjer. Zamislit ete veliku bitku koja se vodi u vaoj krvi izmeu stanica raka i bijelih krvnih tjeleaca, a vi ete pod svaku cijenu navijati za bijela krvna zrnca. Kako biste to olakali, moda ete htjeti zamisliti da stanice raka izgledaju poput divljih zvijeri to ree, dok su bijela krvna zrnca poput svemiraca naoruanih superorujem. Odaberite da to radite onda kad vas nitko u tome nee ometati, udobno se smjestite, sklopite oi i zamislite onaj tv ekran u glavi. Zamislite veliku bitku koja se vodi izmeu loih (stanice raka) i dobrih (bijela krvna zrnca). Zamislite kako se loi momak bori protiv dobroga, a zatim promatrajte kako dobar ubija loega, ili, jo bolje, kako ga pretvara u paru. Recite sebi da ste izbrisali s lica zemlje neto stanica raka, i zaista u to povjerujte. Ovu vjebu moete jednako tako koristiti ako vas mui prehlada, gripa ili tajanstveni virus, ili ako patite od bilo koje druge bolesti koja je ula u va krvni sustav. Budite uporni pri tome, vjebajte nekoliko puta dnevno. To vam moe spasiti ivot.

SNAGA VOLJE Koliko ste dosad samo puta poeljeli neto uiniti a onda si rekli kako biste to mogli samo da imate dovoljno vrstu volju? Ali, imate je! Svi imamo nevjerojatno monu volju, ali je svi ne znamo koristiti. I zbog toga se dogaa da neki postiu prave podvige i ine uda, dok drugi samo stoje sa strane i promatraju. A kad bi samo znali da i oni to mogu!

Nedavno mi se dogodilo neto, to me jako oduevilo. Moj lokalni nogometni klub, Reading FC, pozvao me da im potaknem mo volje. Njihov menader, John Madejski, moj prijatelj, jako se zabrinuo hoe li klub moi prei u viu ligu. Kad sam u Britaniji, idem na sve njihove utakmice i pomaem im, da se psihiki ojaaju prije svakog natjecanja. Poinjem ih poticati da sebe zamisle kako zabijaju golove i odnose pobjedu. U 124 godine postojanja, ovo im je bila najbolja sezona, stoga znam da moje moi na njih strahovito djeluju.

Prvi put sam im pomogao potai kolektivnu snagu volje kad su igrali protiv Derby Countyja. Oajniki su trebali gol da bi pobijedili u toj utakmici i ja sam se posluio svom snagom volje da pokaem gledateljima kako se trebaju koncentrirati i podrati jednog od Readingovih napadaa kako bi uspjeno postigao zgoditak. Posluali su me, i on je zabio gol! Te sezone jo se nisu probili u prvu ligu jer su izgubili 4-3 protiv Bolton Wanderersa, ali s njima u nastaviti raditi i mislim da nije samo sluajnost da su sve bolji i postiu uspjeh za uspjehom.

P r o b u d i t i svoju s n a g u volje isto je k a o da p u n i t e a u t o m o bi l sk i a k u m u l a t o r . Kad je akumulator prazan, kola vie nee krenuti i morate ih upaliti putem kablova iz drugog vozila, ili kupiti novi akumulator kako bi va auto vozio kao da je nov. Pa, kad se radi o punjenju vae snage volje, kablovi su poput osjeaja predanosti, discipline, odlunosti i strasti. To su ti osjeaji koji e potai vau snagu volje. Morate biti

disciplinirani, morate biti odluni u namjeri da postignete ciljeve, i strastveno predani postizanju tih ciljeva. I odmah vam kaem, nemate li tu unutarnju odlunost i uvjerenost da ete postii ono to elite, nikamo neete stii. Snaga volje nema nita s mlakou. Sve umne snage moraju se ujediniti - doslovce!

Lijenost je vel iki neprijatelj snage volje. Na nesreu, veina nas je toliko uronjena u svakodnevni ivot da nikad ni ne pokuamo oivjeti svoju snagu volje, tu energiju koja nam omoguuje da postignemo razne velike i pozitivne ciljeve. Lake je sebi rei da emo se sutra odrei puenja, ili da je veina ljudi ionako predebela pa jedna okoladica vie manje, ili da, iako smo sebi obeali da emo vie vjebati, radije emo priekati autobus umjesto da pjeaimo jer pada kia... Svi smo to proli, ukljuujui i mene. Ali vie ne. Kad sam jednom otkrio to snaga volje moe uiniti, nikad se vie ne elim vratiti na moje stare, lijene navike.

Snaga volje spasi la mi je 1977. g o d i n e ivot. Bio sam slavan u cijelom svijetu, imao odlinog bankovnog menadera, i sve je izgledalo sjajno. Ali u stvari, krio sam stranu tajnu. Poeo sam patiti od bulimije, poremeaja u jelu. To je opsesivno jedenje koje se pretvara u najgoru ovisnost, a u takvom sam stanju ivio ve godinu dana. Prodirao sam gomile hrane, a zatim nestao u toalet, zapuio runicima vrata kako nitko ne bi mogao uti to se unutra dogaa, a onda bih gurnuo prst u grlo kako bih povratio sve ono to sam pojeo. A zatim bih se vratio za stol i nastavio jesti ba kao da se nita nije dogodilo. Nakon nekog vremena prsti mi nisu bili dovoljno dugaki da bi potakli moj jednjak na gr koji bi izbacio hranu iz eluca ve sam se poeo sluiti etkicom za zube. U to doba Hanna je jo uvijek ivjela u Izraelu a ja u New Yorku, ali me je povremeno posjeivala. Rekla mi je da uasno izgledam. A tako sam se i osjeao. Oduvijek sam se bavio portom i vjebao jer mi je bilo vano da sam u dobroj kondiciji to je istodobno poticalo i moje parapsihike moi. U New Yorku sam mnogo dogirao ali hranu koju bih pojeo nisam nikad dovoljno dugo zadravao u tijelu da bi ono iz nje moglo izvui sve korisne sastojke. Tako sam brzo mravio - izgubio sam 19 kilograma. U stvari sam se postupno izglaivao na smrt,

usprkos tome to sam prodirao velike koliine hrane. Vrhunac je bio kad sam se jednog dana pokuao izvui iz mojega auta i na svoje zaprepatenje otkrio da se ne mogu pomaknuti. Trebao sam se rukom ovjesiti o krov automobila, a zatim se polako izvui. Stajao sam tako neko vrijeme naslonjen na kola dok sam u glavi osjeao vrtoglavicu, a u elucu muninu. Noge su mi se tresle i tog sam trenutka shvatio to to sebi radim. Znao sam, ne zaustavim li bulimiju sada, brzo u umrijeti.

im sam uao u kuu, otiao sam u mirnu sobu i za sobom zatvorio vrata. Tad sam skupio sve svoje psihike snage i bezbroj puta sebi ponavljao: Zaustavit u bulimiju, SADA! Odsad ozdravljujem! Bilo je strano; to je kao da ste na najgoroj drogi a pokuavate prestati jer znate da se borite protiv bolesti koja bi vas mogla odvui u grob. Ali smogao sam voljne snage i pomogao tijelu da ozdravi. To je bio posljednji dan u ivotu da sam bio bulimian. Iskljuio sam bulimine misli i bulimike nagone, i blokirao ih kad kod su prijetili da e mi ui u glavu. Ponavljao sam svoju mantru bezbroj puta kad god je to bilo potrebno, i to je djelovalo. Tog sam istog dana zaustavio bulimiju. Jednostavno sam je zau-stavio, iskljuio i nikad je nisam ponovno ukljuio. Nije bilo lako, ali to sam uspio u jednom danu. A u ovom poglavlju, pokazat u vam kako ete pokrenuti svoju snagu volje i uvijek je imati na raspolaganju.

KAKO POKRENUTI SNAGU VOLJE

Prvo pi tanje koje s i m o r a t e postavit i glasi: to e l i m postii? elite li smraviti? elite li uspjeti u ivotu? elite li prestati puiti? Prestati se drogirati? Prestati piti? Prestati grickati nokte? elite li smanjiti lijenost, apatiju, pomanjkanje odgovornosti prema sebi? Kad ste jednom odluili, moete krenuti na ostvarivanje cilja. Svaki cilj zahtijeva drugaiji pristup pa u opisati nekoliko.

Sljedei korak je formiranje rjeenja, to ja zovem m a n t r a kako bi si pomogli pri postizanju cilja. elite li prestati previe jesti, vaa bi mantra mogla glasiti: Jesti u samo kad sam gladan. Ili Neu jesti prena jela. Odaberite mantru koja odgovara vaim potrebama i spremno je promijenite kad god je to potrebno da biste se prilagodili situaciji. To je velika tehnika - sve to trebate uraditi je uvijek iznova ponavljati mantru u glavi ili glasno kad to moete, dva tri puta dnevno. Meni je to kao paljenje motora, tj. svoje uspavane snage volje u mozgu i upuivanje da radi za vas. Mantru moete ponavljati kad hodate, vozite kola, radite, perete, istite, kad se tuirate ili kad god proete pored slastiarnice i osjetite neodoljivu elju da uete i neim se osladite. I ne treba vam dugo ponavljati mantru; najdulje nekoliko minuta, a moda tek nekoliko sekundi. Vano je mantru ponavljati jer slui poput kljua koji otvara uspa-vanu snagu volje. A kad ste jednom otkljuali tada je sve mogue.

Ima jo neto to trebate obaviti, a to je p o k r e n u t i svoje p s i h i k e moi, vae psihiko ja, koje je zakljuano u vama. Dok ponavljate mantru, pokuajte osjetiti kako se u vama uzdie psihika energija. Ako je u poektu ne moete osjetiti, recite sebi da se to ipak dogaa. Vjerujte mi, svi smo obadareni psihikim energijama pa iako neki smatraju da su jednake crnoj magiji, vampirima ili vuduu, mogu vas uvjeriti da nisu. Nema u tome niega zlokobnoga, tajanstvenoga ni grijenoga. Kad sljedei puta promatrate portski program, vidjet ete psihiku energiju na djelu. Odlini atlete u stanju su sluiti se svojom psihikom energijom, koju doivljavaju kao sposobnost koncentracije energije, to im pomae da pobjeuju u utrkama, utakmicama ili natjecanjima. Psihiki se pripremaju za odluujui dogaaj, ba kao to se dokeji psihiki pripremaju za trku a baletani za nastup. Oni unaprijed vide sebe kako pobjeuju u trci ili savreno pleu, a tim uvjerenjem se slue ne bi li postigli eljene rezultate. I vi to moete uiniti.

Druga stvar koja e vam biti potrebna, jest strpljenje. Ako nikad ranije niste pokuali neto slino moda e vam u poetku biti teko pogotovo kad vam dou oni crni dani iskuenja. Nauite biti strpljivi, ali

istodobno uvjeravajte se kako ete postii to to elite. Blokirajte svaki zanovijetajui glas koji bi se mogao javiti u glavi koji vam govori drugo. Moda bi pomoglo da izreku Ja u uspjeti! usvojite kao jednu od man-tri koje ete u sebi izgovarati. Pomoi e vam da odvuete panju s cigarete, komada okolade ili elje da potroite svu uteevinu. Radite neto drugo, izbacite iskuenje iz uma i mislite na neto drugo. S vremenom e vam to biti sve lake. Uskoro ete primijetiti da ne padate u iskuenje po nekoliko sati, zatim po nekoliko dana, zatim nekoliko tjedana i tako dalje.

U p a m t i t e , da va um djeluje p o p u t miia. Ako ga nikad ne koristite, ulijenit e se, opustiti i loe e djelovati, ali kad ga ponete trenirati, zapanjit ete se kako sjajno napreduje. Jednostavne vjebe telepatije omoguit e vam da obuzdate i ukrotite svoje umne moi, a ja u vam ih opisati u poglavlju o razvoju ESP-ja (ekstrasenzornog opaanja).

Prije nego krenemo dalje, elio bih vam neto savjetovati. Pomalo mi je ao to to moram uraditi, ali je od bitnog znaaja. Pazite kome govorite o vaoj novoj elji da se posluite snagom uma kako biste prestali puiti, izgubiti na teini ili postii neto tree. Kaete li to nekome tko je izrazito negativan, ili vam zavidi jer bi i oni to eljeli raditi ali su previe lijeni da bi i pokuali, posluit e se svim sredstvima i ponekad vrlo prepredenim, gotovo podsvjesnim potezima nebi li vas odvratili od vaeg nauma. Poloit e negativno uvjerenje u va podsvjesni um i odvratiti vas od postizanja ciljeva. Stoga budite oprezni kad se nekom povjeravate; postignite cilj a tek onda svima objavite kako ste to postigli. Moda e vam zavidjeti, ali to je njihov problem. A ne va.

KAKO PRESTATI PUITI Mnogi puai nemaju pojma koliko je cigareta tetna za tijelo. Jeste

li i vi taj? Moda ste itali alarmantne lanke u novinama, ali nakon to ste neko vrijeme bili zabrinuti, odbacite prie ili se sjetite nekoga koga

znate da pui cijeli ivot i da nema nekih vidljivih posljedica. Lako je nai izgovore zato ne pres tanete pu i t i . Ja nikad nisam puio ali sam pomogao mnogima pobijediti tu odvratnu naviku, i iz iskustva znam da je najbolje pokazati im to cigareta radi vaem tijelu.

Kad s govornice drim predavanje, obino pitam: Onda, tko se veeras eli odrei cigareta? I uvijek vidim stotine ljudi kako diu ruke u zrak. Vadim cigaretu iz kutije, upalim je, povuem dim i izbacim ga u bijelu istu maramicu. A tada pokaem maramicu gledalatvu. Maramica naravno vie nije ista ve prljava od duhanskog dima i taloga. A onda kaem: Pogledajte to sebi radite. A zatim im kaem to elim da urade. Brojim do tri a oni moraju glasno vikati: VEERAS u prestati puit i ! Siguran sam, da mogu pokrenuti snagu volje kod otprilike etvrtine prisutnih puaa samo tom jednostavnom reenicom. A ljudi prestaju onda puiti jer su i sami u stanju sebi to neprestano govoriti.

Drugi vani korak pri ostavljanju cigarete je da mis l i te o t o m e to cigarete r a d e l j u d i m a o k o vas. Dokazano je, da dim cigarete teti i drugima koji ga udiu, pa zar zaista elite povrijediti ljude koje volite tako da im puete dim u lice? Kad vam jednom doe do mozga da puenjem tetite drugima oko sebe, bit e vam lake pobijediti iskuenje.

Vjerujem, da p u e s a m o gubi tnic i . Da, mnogi se uvrijede kad im kaem da su gubitnici, i obino me ponu uvjeravati kako su uspjeni. A, onda kad se vrate kui, ponu misliti o tome i shvate da sam u pravu - gubitnici su jer rade neto to im teti tijelu. Mogu biti inteligentni ali se glupavo ponaaju. I tako smo doli do druge mantre koju si moete ponavljati kad se odriete puenja: Ne elim biti gubitnik. elim biti pobjednik. Pobjednici su obino inteligentni ljudi koji znaju o ivotu, dobro su obrazovani, naitani. Kako bi pobjednik uope mogao puiti? Sumnjam da itko od deset najuspjenijih Amerikanaca pui. Naravno da ima nekih koji su uspjeni i pue, ali nije im preostalo puno godina da uivaju u svojemu uspjehu i bogatstvu jer bi mogli ubrzo umrijeti od raka, modane kapi, sranog oboljenja ili neke druge bolesti izazvane puenjem.

Mnogi ne prestaju puiti, jer se boje da bi se mogli udebljati. Pripadate li u tu kategoriju, sljedei odlomak e vam biti jako zanimljiv!

Naputci kako da prestanete puiti

Ispuite dim cigarete u istu bijelu maramicu i recite sebi da su i vaa plua obavijena crnim talogom i nikotinom.

Bacite sve cigarete do jedne iz kue.

Ponavljajte svoju mantru nekoliko puta na dan.

Recite si, da elite biti pobjednik, a ne gubitnik.

Ponjuite pepeljaru punu ikova. Upitajte se, elite li da su vam dah, kosa i odjea i dalje puni ovog smrada.

Prizovite na pamet da tetite svojima blinjima; ugroavate im zdravlje, posebno djece, ako puite u njihovoj blizini.

Vizualizirajte se, kako vie ne elite puiti. Zamislite da odbijate cigaretu kad vam je netko ponudi. Vjebajte to svakog dana, posebno prije izlaska u kavanu, bar ili na zabavu gdje znate da ete doi u iskuenje.

Vizualizirajte koliko ete biti zdraviji, imati vie energije i snage kad se vae tijelo oslobodi otrova i nikotina koje uvlaite u tijelo puenjem.

KAKO KONTROLIRATI SVOJU TEINU Samo je jedna stvar od koje se debljamo, a to je hrana. A k o se pre-

jedate i u n o s i t e u tijelo vie kalori ja n e g o to ih ti jelo m o e sagorjeti, debl jate se. Ako je broj kalorija koje unosite jednak broju kalorija koje troite, odravat ete istu tjelesnu teinu. Unosite li manje kalorija nego to ih troite, mravit ete. Stvari su jako jednostavne.

Kad se radi o hrani, svijet se dijeli na dvije vrste ljudi. N e k i koji jedu da bi ivjeli, a d rug i koji ive da bi jeli. Ljudi koji pripadaju u prvu vrstu rijetko su debeli jer su u stanju uskladiti se s porukama koje im o svojim potrebama odailje tijelo, pa jedu kad su gladni i prestaju jesti kad su siti. Zaista mogu uivati u jelu, ali hrana ne upravlja njihovim ivotom. Dre je na uzdama. Ona druga vrsta ljudi koji ive da bi jeli, ugroeni su, jer su izgubili kontrolu nad hranom. esto su predebeli ali usprkos tome i dalje previe jedu i tjee se: ivi samo jednom! Na nesreu, moe se pokazati da su ivjeli kratko jer predebeli ljudi skloniji su visokom krvnom tlaku, dijabetesu i unim bolestima. Osim toga, mogu fatalno prenapregnuti srce koje mora nositi toliku teinu. Ako su skloni bolnim zglobovima i artritisu, i ta se bolest, uslijed teine, pogorava. A ima i drugih stvari koje postaju problem im je ovjek predebeo. Odjea ne pristaje; lako se zadiete i oznojite; kad ste goli niste ba pretjerano privlani, osjeate da niste u kondiciji, morate se vui okolo, i podloni ste da povjerujete drugima oko sebe, koji vam stalno govore, kako ste graanin drugog reda zato to ste tako debeli. I onda ete vjerojatno rei: Nemam snagu volje da smravim. - i posegnuti za jo jednom krikom torte, ili komadiem maslaca za vae krumpire na tanjuru. Ali, uvjeravam vas da imate snagu volje! Svatko ima snagu volje. Sve to je potrebno je, da naete klju kojim ete je izvui na svjetlost dana da bi je razvijali, a ova vam knjiga u tome pomae.

Sve informacije u ovom poglavlju temelje se na obinom zdravom razumu, ali molim vas da se ipak prije gubljenja debljine ili promjene

prehrane obratite lijeniku ako vas brine neto o zdravlju, ako ste se u kratkom roku jako udebljali, ako patite od neke kronine bolesti, ako ste nedavno bili na teoj operaciji ili imate sranu bolest. Takoer trebate posjetiti lijenika elite li se baviti tjelesnim vjebanjem a na to niste naviknuti.

elite li kontrolirati svoju teinu prvo ete nabaviti dobro, veliko ogledalo u kojem se moete cijeli ogledati. A sada sk in i te odjeu i s tani te p r e d ogledalo p o d d o b r i m osvjetljenjem. Prvi put to uradite ujutro radije nego na veer kad vam je eludac jo pun od veere. Dobro se i objektivno razgledajte; ponite od lica pa idite sve do nonih palaca. to vam je drago na tijelu? Moda imate lijepe oi, dobro razvijena iroka ramena ili uski struk. Dajte si vremena da se pohvalite zbog toga. A zatim se ponovno razgledajte ali ovog puta obratite panju na one dijelove tijela koji vam se ne dopadaju. Da ne zaboravim, ne propustite da se razgledate sa strane! Moda vam se stvara dvostruki podbradak ili odjednom je trbui okrugliji nego ranije, ili je ono to je nekad bilo poruculanska figura sada hrpa hladetine. Prije nego padnete u duboku depresiju zbog toga kako izgledate, zamislite kako ete izgledati kad izgubite neto teine i ponovno otkrijete da imate struk i bokove, ili odstranite taj neprivlani sloj sala na trbuhu. Zamislite, kako ete biti ponosni na sebe, kako ete u odjei odlino izgledati, kako e biti sjajno kad vas steznik nee stezati poput oklopa, kako ete se radovati kad ponovno odjenete tu lijepu odjeu to vam sada visi u ormaru jer vam je pretijesna. Drite takve misli neprestano u glavi, jer su one poetak procesa kojim ete otvoriti vrata snazi volje.

Jako je v a n o da s i odred i te realist ine ciljeve, jer b i s te se drugai je mogl i b r z o razoarati. Treba ii korak po korak. Ako imate vika 19 kilograma, na primjer, prvo odredite da ete postupno izgubiti est, po mogunosti najvie 1,5 kilograma tjedno. (Nagli gubitak teine bez lijenikog nadzora, mogao bi vam prouzroiti vie problema nego koristi.) Kad ste postigli taj prvi cilj i izgubili est kilograma, moete si od srca estitati a zatim si postaviti sljedei cilj, a taj je da izgubite jo est kilograma. I kad to uspijete tada slijedi finalizacija

vaeg projekta u smislu da vam je ostalo jo onih zadnjih est kilograma. Tako ete lake gubiti na teini nego da odjednom elite izgubiti sav viak. Da si postavite takav cilj, bre biste se obeshrabrili jer biste stigli do toke kad bi vam se to sve inilo nedostino i spali biste na stare navike.

Ima jo neto vano o emu elim neto rei. Moda sanjarite da imate tijelo kao Cher ili Boris Becker, ali tako nikad neete izgledati ako ste visoki samo 1,5 metar, ako su vam kosti jake, karlica iroka a ramena uska. Sva snaga volje ovog svijeta ne moe promijeniti va osnovni tjelesni oblik. to ne znai, da ne moete usavriti to to vam je dato i izgledati najbolje mogue.

Dakle, kako ete se sluiti snagom volje da biste kontrolirali teinu? Ono to morate nauiti je da razgovarate sa sobom, tri do etiri puta na dan, odaberete mantru ili izreku koja odgovara vaim potrebama. Recimo Vie neu jesti okoladu. Ili Neu jesti ona jela za koja znam da se od njih debljam. Ili Pridravat u se dijete. Pridravat u se dijete. To e mi uspjeti. Malo ljudi razgovara sa sobom jer ne zna koliko je taj unutarnji dijalog djelotvoran. A u sluaju da pomislite To je o.k. za Uri-ja jer je vitak, dozvolite mi da vam kaem da sam bio debeljuca koja je uglavnom vrijeme provodila sjedei, i da sam se izvukao iz toga zahvaljujui snazi volje koja mi je pomogla da se rijeim bulimije, da ozdravim i budem u formi. Bilo je djelotvorno za mene, pa e biti i za vas.

Ponavljajte svoju mantru svakodnevno, vjerujte u nju, posluajte je, potujte je. Nakon nekoliko tjedana, vlastitim ete se oima uvjeriti da djeluje jer ete se provjeravati u ogledalu. Tada ete se moi nagraditi s nekoliko sitnih nagrada koje e vam dati snage da idete dalje. Mislite vitko! Pojaajte svoju unutarnju snagu, probudite snagu volje i discipline.

Kad ostvarite cilj, prvo ete si estitati, a zatim ete smjesta razmiljati o tome kako zadrati postignutu tjelesnu teinu kako se ne biste ponovno udebljali. Ako volite sebe, voljet ete i novoga sebe. Recite

sebi: Od d a n a s sam nov i ovjek. Eto, kako volim izgledati. Takav u ostati do kraja ivota. Ponavljajte si tu mantru nekoliko puta na dan i prepustite snazi volje da dalje radi za vas. Pomoi e vam odrati idealnu teinu i sprijeiti vas da se ponovno udebljate.

Iako e vam to udno zvuati, nee svi oko vas biti oduevljeni vaom novom vitkom linijom. Moda ete se morati suoiti s ljubomorom mnogih, bilo da se radi o kolegama s posla, takozvanim prijateljima ili ak o vaem partneru. Ne sluajte ih! A k o voli te sebe, zat i t i t ete se prot iv l judi koj i vas ele vratit i na staro.

Naputci za gubljenje teine

Ponavljajte svoju mantru nekoliko puta na dan.

estitajte si na svakom postignutom uspjehu.

Nikad ne kupujte hranu gladni, jer ete kupiti vie hrane nego to vam je potrebno a moete doi u napast da kupite neto kalorino za prigristi na putu do kue.

Uzmite sa sobom samo onoliko gotovine koliko znate da je potrebno za povre i voe. Uzmete li vie novca, vjerojatno ete ga potroiti na zabranjena jela.

Nikad ne jedite stojeki, kad itate ili gledate televiziju. Uvijek sjednite za stol u kuhinji ili trpezariji i koncentrirajte se na svoju hranu tako da iz nje dobijete najvie zadovoljstva to je mogue.

Dobro i temeljito provaite svaki zalogaj.

Od stola ustanite uvijek s osjeajem da vam je u elucu ostalo jo mjesta.

Kupite si dobru knjigu s popisom kalorija u svakoj namirnici koju jedete.

Ne dozvolite si uzimanje uine izmeu obroka i ne trpajte u sebe ostatke jela prigodom ienja stola poslije jela. Moete skupiti i vie od 1000 kalorija dnevno samo time to na sitno grickate izmeu obroka ili jedete ostatke jela.

Paljivo itajte to pie na naljepnicama i hranidbenim uputama na namiricama koje kupujete kako biste izbjegli one namirnice u kojima ima vika ili skrivenih eera, soli ili masnoe.

Kad radite sendvi, premaite maslacom samo jednu stranu kruha ili izostavite maslac tamo gdje je ono to ide u sendvi ionako ve masno, kao to su to na primjer, maslac od kikirikija, tunjevina ili polumasni sir.

Poveajte broj vjebi koje radite svakodnevno. ustra etnja je jedan od najboljih naina kontrole teine i sagorijevanja kalorija.

Drite u glavi sliku sebe onakvog kakav ete biti kad dijetu uspjeno privedete kraju.

Uivajte u spoznaji da moete obuzdati svoje tijelo i drati teinu pod kotrolom. Recite sebi, da vie nikad neete dozvoliti da tijelo vlada vama.

Kad padnete u iskuenje da neto na brzinu progutate ili uzmete neto to nije predvieno u dijeti, recite sebi: NEU to jesti. Ja to NE TREBAM jesti.

Ako vas opsjeda elja da pojedete komadi okoladnog kolaa ili veliki zalogaj sira, zamislite kako to jedete. Zamislite to jelo pred sobom na stolu, ponjuite ga, zatim zamiljajte kako stavljate zalogaj u usta. Koncentrirajte se na taj okus, na teksturu. Istinski uivajte u tome. vaite, zatim progutajte svoju imaginarnu hranu. Recite zatim sebi da ste zadovoljili svoju udnju, a zatim krenite raditi neto drugo to nema veze s hranom. To je uinkovito!

Mislite vitko!

ZDRAVA PREHRANA

Ali, naravno da snaga volje nije sve to trebate svladati da biste gubili na teini - potrebno je znati to vie o zdravoj prehrani. Vjerujte, da nema smisla ponavljati nekoliko puta na dan svoju mantru za mravljenje ako se jo uvijek opate ipsima, keksiima ili okoladnim tablicama. Morate pomoi sebi - a pritom ne mislim na kutiju napolitanki!

Problem je u tome to su mnogi ve pokuali razliite dijete u prolosti a uvijek bi se nanovo udebljali. To nas ni ne udi, jer su najnovija istraivanja pokazala da se od nekih dijeta ustvari moete udebljati! Svaka udarna dijeta koja vam odjednom ukine sve kalorije, masnoe i hranu koju ste obiavali jesti, a sve to zamijeni s pola grejpa ili aom soka od mrkvice i niim drugim cijeli dan, podii e uzbunu u mozgu koji e shvatiti da se tijelo izglauje. Sustav e tako reagirati da e tijelo paljivo pohranjivati u obliku sala svaku kaloriju koju dobije jer ne zna kad e sljedei puta dobiti pristojan obrok; tako su se graani opskrbljivali svime s ime su stigli pred opasnou opsade njihovog grada. Tako ete se i vi poeti debljati, umjesto mraviti, a to je zadnja stvar koju biste htjeli. Tajna prav i lnog g u b i t k a te ine lei u u p r e z a n j u snage volje k a k o bis te p o s t u p n o , razumno i mirno preli na dugoroni,

zdravi nain prehrane. Stoga zaboravite one dijete koje vas tjeraju da ivite samo na naranama, dvopeku ili tek povremenom odresku; ponite ponovno uiti svoje tijelo o tome kakva mu je hrana potrebna.

Naa su tijela nalik na automobilski motor, a naa je hrana nalik na gorivo. Ako ste ikad sluajno u benzinski motor ulivali diesel gorivo, a onda pokuali upaliti motor, znate rezultat - nita se ne dogaa. Naa su tijela daleko kompliciranija od automobilskog motora, ali djeluju na istomu principu - t rebaju odgovarajue kva l i te tno gorivo k a k o bi u i n k o v i t o djelovala. Zato se portai i pripremaju za velike utrke ili vane utakmice tako, da jedu odgovarajuu hranu. Odabiru hranu koja je bogata kompleksnim ugljikohidratima, kao to je to tjestenina, koja se zatim polako sagorijeva u tijelu onoliko, koliko je tijelu potrebno energije. Sportai sigurno nee pojesti tri table okolade i dvije krafne, a ako ste ikad tako neto pojeli, znat ete zato to nee uiniti. U poetku ete se moda dobro osjeati, prepuni energije, ali malo kasnije poet ete osjeati zamor, nezadovoljstvo pa ak i laganu muninu. To je zato to ste preopteretili krvni sustav eerima, to opet pokree vae tijelo na to bru preradu eera kako vam ne bi negdje nakodio. Tada vam eer u krvi naglo pada i potrebna vam je neka druga hrana kako biste ga uravnoteili, pa onda zgrabite komad kruha i pekmeza ili nekoliko kolaia kako biste uravnoteili eer u krvi do sljedeeg obroka. To je vrzino kolo, jer, to vie eera jedete to vie u d i t e za jo vie eera, a time se povisuje vaa tjelesna teina. Vjerujte mi, eer jednako izaziva ovisnost kao i nikotin ili alkohol.

Ako niste sasvim sigurni o tome to je dobro a to nije za vas, predlaem vam da proitate nekoliko dobrih knjiga o prehrani. Ali, isto tako, m o g u v a m i ja otkri t i ta jnu zdrave p r e h r a n e , a o n a je -umjerenost . Bez obzira, jedete li meso ili ste vegetarijanac ili vegan, nikad neete biti predebeli ako jedete raznoliku hranu u umjerenim koliinama. Kod mene je to ograniavanje kolesterola kojeg ima posebno u umanjku, ivotinjskim masnoama i mljenim proizvodima; zatim izbacivanje svakog crvenog mesa; zatim jedenje velikih koliina svjeega (po mogunosti organski uzgojenog) voa i povra; jedenje veih koliina kompleksnih ugljikohidrata kao to su to kruh, ria,

tjestenine i krumpir; jedenje puno vlaknastih tkiva; smanjivanje eera i soli; i pijenje vonih sokova i vode umjesto alkohola i gaziranih, slatkih napitaka.

Doruak je vrlo vaan obrok. Sluite li se snagom volje kako biste izgubili na teini, nepotrebno ete si oteavati ivot ako izbacite doruak s jelovnika. Kae se, da biste trebali dorukovati poput cara, ruati poput kralja a veerati poput prosjaka - drugim rijeima, doruak bi trebao biti glavni obrok dana. To, meutim, nije ostvarivo veini ljudi jer im je ivot organiziran drugaije, ali dovoljno je da barem ujutro pojedete dvije krike tosta ili zdjelicu cerealija pa da ste cijeli dan dobro raspoloeni i da vam mozak dobro funkcionira. Tako ete se obraniti od napasti da odete na uinu ili marendu prije ruka jer e vam eludac jo biti pun od doruka. Ne moete smisliti hranu, prvu stvar ujutro? Zato ne dorukujete kasnije kad vam se probava sredi - bit e to mnogo bolje za vae tijelo nego da posegnete za suhim keksima ili ipsom. Preporuujem dobar i kvalitetan muesli u kojem nema mnogo eera, po mogunosti uz neto svjeeg voa, kako biste tijelu dali dovoljno zaliha goriva za cijelo prijepodne.

Industrija hrane vrijedi milijarde dolara, pa nije udo da nas svake godine iznenadi nekom novom informacijom ili zastraujuom priom o nekoj vrsti hrane. Svi smo upoznati s tim anketama i izuavanjima i upozorenjima o pojedinim jelima, na televiziji ili u novinama gdje nas upozoravaju da e nam neka jela pomoi da ivimo dulje, druga e vas potai na samoubojstvo, od tree e rasti vae trepavice ili novi zubi. Obino izazovu veliku buku koja traje nekoliko tjedana a onda opet sve zamre do nove prie o ovoj ili onoj hrani. Kad biste proitali cijeli lanak a ne samo naslove i prva dva paragrafa, vidjeli biste da se ne radi o nekom ozbiljnom istraivanju, nego prije o prodajnoj kampanji kojom se eli potai ljude da kupuju ovaj, a ne neki drugi proizvod. Nedavno je objavljeno istraivanje u kojem se hvali djelovanje alkohola na spreavanje sranih bolesti, ali se ne govori o djelovanju alkohola na vaa jetra. Ovo je samo jedan od primjera kojim vam elim pokazati kako ete vjebati svoj zdravi r a z u m i uvi jek pamt i t i da je umjerenost u s v e m u ona kl juna rije koja vodi zdravlju.

Neki vjeruju da treba svaki dan jesti meso da bi ovjek bio u formi, dobro izgledao i imao napete miie. S tim se uope ne slaem! Ve sam vie od 17 godina vegetarijanac, a miii su im ipak u odlinom stanju -to znai da svaki dan preem na mojem biciklu za vjebanje oko 80 kilometara - i u odlinoj sam kondiciji. Svi u mojoj obitelji su vegetarijanci i nisu zbog toga nikad imali zdravstvenih problema. Poput mnogih drugih vegetarijanaca koji su se uvjerili u dobrobiti bezmesne prehrane, i ja sam oduevljen to sve vie lijenikih izvjetaja i rezultata prouavanja prehrane govori ono to mi vegetarijanci znamo ve godinama - da je uravnoteena vegetarijanska prehrana vrlo zdrava.

Naravno, na vama je da odluite elite li se odrei mesa ili ne, ali ono to vam savjetujem je da jednom tjedno odredite bezmesni dan elite li se uvjeriti kakva je vegetarijanska prehrana. Dajte da vam neto savjetujem. Ako ste vi ta osoba u obitelji koja kuha za sve a htjeli biste uvesti bezmesni dan protiv volje ostatka obitelji, nemojte im rei to namjeravate. Posluite im slasnu tjesteninu ili neko punjeno povre, sjednite uz njih za stol i grijte se na njihovim komplimentima, a onda im kaite istinu! Garantiram da e ostati bez rijei. Ne elite li se odrei mesa, pokuajte kupiti umjesto toga organski uzgojeno meso ako je to u vaoj mogunosti, odaberite odreske bez masnoe, obreite sve masnije dijelove i prite meso na rotilju ili ga pecite radije nego da ga prite, pohate ili pirjate na masti. Organsko meso je skuplje, ali je bolje pojesti manju koliinu zdravog mesa nego se zatrpati velikom koliinom loega mesa.

Zdrava h r a n a je od i z n i m n o g znaaja za vae ope b lagostanje, jer ne djeluje s a m o na tijelo ve i na va m o z a k i u m . Najnovija istraivanja pokazuju da se rani simptomi Alzheimerove bolesti - zbrkanost i gubitak memorije - mogu preokrenuti ako ovjek pone jesti drugaiju, uravnoteeniju hranu. Mislim da je to savreno logino, jer nitko ne moe odvojiti jedan dio tijela od drugoga kad neto pode ukrivo. Ne jedete li dobro, ne trebate se uditi ako mozak pone funkcionirati na neki drugi, izopaeni nain i ne obavlja vie svoje funkcije kao ranije.

Ja sam vjernik kad se radi o vitaminima, i sam uzimam svakodnevno razliite hranidbene dodatke. Nije mi namjera da vas pretvorim u osobu opsjednutu zdravljem, ali mislim da je vano da svakodnevno uzimate multivitamine i vitamin C. A, ako ste vegetarijanac, preporuio bih dodatno i vitamin B12.

Posvetio sam dosta vremena vanosti zdrave prehrane, ali vas uvjeravam da uz malo truda moete znaajno popraviti ope stanje zdravlja. Mnogo je sitnih, jednostavnih stvari koje moete poduzeti da biste se doveli u formu i podrali svoju snagu volje. Kad jednom osjetite rezultate svojih novih nastojanja, vie se nikad neete vratiti na stari, lijeni i bezvoljni put.

Kako biti zdraviji

Kad stojite, drite se uspravno! Mnogi imaju iskrivljenu kimu, ispupeni trbuh, sputena ramena, a da to i ne primjeuju. Stoga stanite pred ogledalo i dobro se razgledajte. Jeste li pogrbljeni ili iskrivljeni? Hajde, uspravite se! Moete li primijetiti razliku? Sad su trbuh i stranjica manji, izgleda kao da ste ve smravili, istog asa ste bolje, pozitivniji i dinaminiji. Plua e vam bolje proraditi a i probavni sustav.

Hodajte kad god moete. Ostavite automobil kod kue i proe-ite do trgovina ili kioska s novinama, ili posjetite prijatelje. Putujete li autobusom, izaite stanicu prije odredita i pjeaite.

Ne ekajte dizalo, nego se uspinjite stubama, izbjegavajte pokretne stepenice i penjite se obinim stepenicama.

Jedite najmanje pet komada svjeeg voa i povra na dan, po mogunosti organski uzgojenog.

Jedite jela u kojima ima puno vlaknastih tvari kako bi pomogli tijelu da se to bre oslobodi otrova i otpadnih tvari.

Svakog dana pijte to vie tekuine kako biste ispirali bubrege, osvjeili kou iznutra i pomogli bjelooicama da budu to bjelje.

Uivajte u novootkrivenom osjeaju zdravlja. estitajte si, to ste uspjeli sebe dovesti u takav red.

Mislite pozitivno - a o tome i jest ova knjiga.

KAKO POBOLJATI SVOJE SAMOPOUZDANJE

Dva su puta prema samopouzdanju - izvana i iznutra. Krenimo od vanjtine, jer to je to to drugi prvo vide na vama kad ih upoznajete. Prvi ut isci su j a k o vani , pa se zato pobrinite da va izgled bude va najbolji promideni materijal. elite promovirati injenicu da ste dobro i zdravo! Pobrinite se da dobro izgledate, lijepo miriete, da ste njegovani, da vam je kosa ista, vaa odjea privlana i bez mrlja, da nosite one boje koje odgovaraju vaem licu i uzrastu, da su vam ci