SISTEMATIKA i RAZNOLIKOST SISAVACA

Starija klasifikacija sisavaca podrezred Prototheria1. red Monotremata kljuna, jeak 14. red Scandentia - verirovke 16. red Xenarthra ljenjivci, mravojedi, pasanci 16. red Pholidota - pangolin 17. red Rodentia - glodavci 18. red Lagomorpha zvidari, zeevi, kunii 19. red Cetacea kitovi 20. red Carnivora psi, make, hijene 21. red Tubulidentata aardvark 22. red Proboscidea - slonovi 23. red Hyracoidea - peinari 24. red Sirenia morske krave 25. red Perissodactyla konji, tapiri, nosorozi 26. red Artiodactyla svinje, vodenkonji, deve, jeleni, antilope, krave, koze

podrezred Theriameurazred Metatheria 2. red Didelphimorphia 3. red Paucituberculata 4. red Microbiotheria 5. red Dasyuromorphia 6. red Peramelemorphia 7. red Notoryctemorphia 8. red Diprotodontia meurazred Eutheria 9. red Insectivora rovke, jeevi, krtice 10. red Macroscelidea - skoirovke 11. red Dermoptera letei lemur 12. red Chiroptera - imii 13. red Primates - lemuri, majmuni

MOLEKULARNA GENETIKAIV Laurasiatheria

III Euarchontaglires II I Xenarthra Afrotheria

3

NOVA klasifikacija sisavaca podrezred Prototheria1. red Monotremata kljuna, jeak

15. red Primates - lemuri, majmuni 16. red Scandentia - verirovke podrezred Theria 17. red Cingulata pasanci meurazr. Metatheria (Marsupialia) 18. red Pilosa ljenjivci, mravojedi 2. red Didelphimorphia 19. red Pholidota - pantolin 3. red Paucituberculata 20. red Rodentia - glodavci 4. red Microbiotheria 21. red Lagomorpha zvidari, 5. red Dasyuromorphia zeevi, kunii 6. red Peramelemorphia 22. red Cetacea kitovi 7. red Notoryctemorphia 23. red Carnivora psi, make, hijene 8. red Diprotodontia 24. red Tubulidentata aardvark meurazred Eutheria (Placentalia) 25. red Proboscidea - slonovi 26. red Hyracoidea - peinari 9. red Afrosoricida tenreci 27. red Sirenia morske krave 10. red Erinaceomorpha jeevi 11. red Soricomorpha krtice, rovke 28. red Perissodactyla konji, tapiri, nosorozi 12. red Macroscelidea - skoirovke 29. red Artiodactyla svinje, 13. red Dermoptera letei lemur vodenkonji, deve, jeleni, 14. red Chiroptera - imii antilope, krave, koze

SISTEMATSKA KRETANJA SISAVACASTARA SISTEMATIKA NOVIJA SISTEMATIKA Monotremata 1 red - Tobolari Xenarthra (=Edentata) 7 redova tobolara Cingulata Pilosa Erinaceromorpha Insectivora Carnivora Pinnipedia Cetacea Artiodactyla Soricomorpha Xenarthra (=Edentata) Eulipotyphla NOVA SISTEMATIKA

Afrosoricida Carnivora Carnivora Cetartiodactyla

SISAVCI26 (29) REDOVA ~ 160 porodica ~ 1230 rodova ~ 5420 vrsta (prije ~ 4600) 11 redova s jednom porodicom 25 porodica s 1 vrstom ukljuuju: jednootvore (Montremata, Prototheria) - najprimitivnija skupina - udnovati kljuna i kljunati jeak tobolare (Marsupialia, Metatheria) - klokan, koala placentalni ili pravi sisavci (Placentalia, Eutheria) najbrojnija, dominantna skupina

udio brojnosti vrsta po redovima sisavaca

bogatstvo (brojnost) sisavaca na Zemlji

Podrazred PROTOTHERIA (prvi sisavci)Red: MONOTREMATA (jednootvori) Australija i Nova Guinea2 porodice 5 vrsta najstarija skupina ivuih sisavaca odvojili se od glavnog stabla sisavaca prije 200 mil. god. toplokrvni etverodijelno srce proizvode mlijeko ali nemaju bradavice, mlijena polja imaju dlaku nemaju zube kalcificiranu hrskavicu oko oiju enke 10X kromosoma, mujaci 5X i 5 Y Choriovitelinska placenta

Red: MONOTREMATA (jednootvori)Ali, i mnoge znaajke Therapsidinih predaka nesu jaja oviparni imaju kloaku, penis privren za zid kloake nemaju vanjske uke niti bullu tympani smjetaj udova sa strane tijela prekorakoidna, korakoidna i interklavik. kost epipubine kosti lubanja nalik na ptiju slabo vidljive suture vratna rebra imaju jajni zubi

Ornithorynchidae 1 vrstaOrnithorhynchus anatinus udnovati kljuna

Obale istone Australije 45-50 cm hrane se pod vodom pomou mehano- i elektroreceptora enke kopaju brloge i rade gnijezdo mujaci imaju "ostrugu" na stranjim nogama za borbu i obranu lijezda uz ostrugu sadri otrov fosili nalik na jednootvore naene u junoj Americi

otrovna lijezda mujaka

mlijena polja

ekscentrina ivotinja iz Australije - udnovate osobine koritene za prodaju kinih kaputa

1799. nazvan Platypus paradoxus, preimenovan 1800. u

Ornitorhynchus paradoxus

Tachyglossidae 4 vrste hrane se mravima i termitima ive u Australiji i Novoj Gvineji 1-2 jaja u tobolcuTachyglossus aculeatuskljunati jeak

Tachyglossus aculeatuskljunati jeak

Zaglossus bruijnipredjeak

3 vrste:

Z. attenboroughi Z. bartoni Z. bruijni

Podrazred THERIA (divlje zvijeri): - svi ivorodni - razliiti od jednootvora Meurazred: METATHERIA (meusisavci) MARSUPIALIA (tobolari) Meurazred EUTHERIA (pravi sisavci), PLACENTALIA placentalni (plodvai)

MARSUPIALIA (tobolari)- karakteristina zoogeografija i radijacija - poliprotodontni vs. diprotodontni - opa zubna formula 5134/4134 = 50 - didaktilni vs. sindaktilni - epipubine kosti - nia metabolika rata - manja veliina mozga i jednostavnija graa - bifidna vagina, mnogi tobolac (okrenut naprijed ili otraga) - skrotumi ispred penisa

MARSUPIALIA (tobolari) Porodica AMERIDELPHIA Didelphimorphia Paucituberculata Microbiotheria AUSTRALIDEPHIA Dasyuromorphia Peramelemorphia Notoryctemorphia Diprotodontia Ukupno 3 3 1 11 21 23 8 1 39 92 71 21 2 143 331 1 1 1 17 3 1 87 6 1 Rodova Vrsta

Ameridelphia - tobolari Novog svijeta 90-ak vrsta (94) 1 vrsta u Sj. Americi ostalo junoameriki oposumi Australidelphia - tobolari Australije oko 240 vrsta specijalizirane vrste zauzeli sve ekoloke nie konvergentni sa placentalnim sisavcima na ostalim kontinentima - krtice, takori, make, psi, letee vjeverice

krtica

mravojed

mi penja

jedrenje

maka

vuk

Red DIDELPHIMORPHIA - oposumi

1 porodica oko 87 vrsta juna i sjeverna Amerika (1 vrsta) 20 g 6 kg - veliine make i manji uglavnom arborealni, 1 vrsta akvatika primarno kukcojedi i svejedi zubna formula - 5/4, 1/1, 3/3, 4/4 = 50 stopalo nije sindaktilno; dugi rostrum palac sa noktom, ostali prsti sa panama veina vrsta ima tobolac duge, djelomino dlakave repove prehenzilniDidelphis virginiana

Caluromysiops irrupta

Didelphis virginianasjev. Amerika naborua

Monodelphis sp.vodeni oposum

Marmosa murina

Red PAUCITUBERCULATA Caenolestesi takorasti oposumi

1 porodica 6 vrsta ume Anda, uz obale ilea

Lestoros inca

mali (15-40 g), terestriki, nalik na rovke zubna formula - 3-4/2-4, 1/1, 3/3, 4/4 dugi dlakavi rep ali nije prehenzilan; nemaju tobolac; nisu sindaktilni; trodijelni eludac izduena lubanja i rostrum

monito del montemajmuni s planine

Red MICROBIOTHERIA

Dromiciops australis

1 porodica 1 vrsta juna Amerika (planinske ume ilea i Argentine) - mali organizmi nalik na glodavce zubna formula - 5/4, 1/1, 3/3, 4/4 iroki i lopatasti sjekutii dugi dlakavi rep djelomino prehenzilan; tobolac dobro razvijen; nisu sindaktilni sluna ahura je velika, napuhnuta, kotana mogu hibernirati za razliku od ostalih tobolara Novog Svijeta spremaju mast u bazi repa

Red DASYUROMORPHIA 3 porodice vie od 70 vrsta Australija od 5 g 20 kg, tobolarski mievi, make, Tasmanijski vrag, i vuk, tobolarski kukcojed (numbat) smatra se da su oni moderni predstavnici skupine od koje su se razvili svi ostali Australski tobolari zubna formula - 4/3,1/1, 2-3/2-3, 4/4 onjaci ili mali ili nalik na noeve (karnasijalni) tobolac slabo razvijen; nisu sindaktilni

Thylacinus cynocephalus

Dasyurus maculatus

Dasyurus byrdii

prema ekologiji i grai eljusti slian hijenama ogroman kut otvaranja usta

Sarcophilus harrisii

Red PERAMELEMORPHIA

Macrotis lagotis zecouhi jazaviar

Perameles nasuta - bandikut

3 porodice oko 21 vrsta Australija - od 100 g 5 kg zubna formula - 4-5/3, 1/1, 3/3, 4/4 mali sjekutii, dilambodontni kutnjaci hrane se najvie kukcima, ali i biljem i guterima dugi rostrum, velike uke, kukcojeda prehrana izduena stopala sindaktilija 2 i 3 prst - prednje noge prilagoene za kopanje uglavnom se kreu u skokovima tobolac razvijen; chorioallantoika placenta

Red NOTORYCTEMORPHIA krtai ili tobolarske krtice

Notoryctes caurinus

Australija 1 porodica 2 vrste Notoryctes typhlops & N. caurinus fosorijalni organizmi 40-70 g zubna formula - 3-4/3, 1/1, 2/3, 4/4 hrane se kukcima i liinkama kukaca oi zakrljale i reducirane, bez lee nema uke, zadnjih 5 kraljeaka sraslo udovi prilagoeni za kopanje, koasti rep tobolac razvijen

Red DIPRODONTIA 11 porodica oko 140 vrsta Australija i Novi Zeland najvei red tobolara od 12 g 90 kg hvatai, kuskus, medni oposumi, koala, vombat, walabi, klokani sindaktilni i diprodontni (1 par sjekutia u donjoj eljusti, bez donjih onjaka) uglavnom biljojedi, neki se vratili na kukcojedu prehranu, ali i na prehranu nektarom ekonomska vanost kao izvor mesa i koe

Vombatus ursinus - wombat

Phascolarctos cinereus - koala

Phalanger maculatuskratkorepi penja - kuskus

Bettongia penicilatta

patuljasti oposum

letai

klokan

SINDAKTILIJA stapanje 2 i 3 prsta stranjih udova pri emu su pane odvojene

EUTHERIA (plodvai) pravi sisavci, (PLACENTALIA ) placentalni 21 red recentnih (stara klasifikacija 18 redova) razvili se od malih nonih kukcojedih ili svejedih ivotinja iz Krede prije 100 mil. godina 134 porodice, i oko 5080 ivuih vrsta nestala ljuska jajeta, embrio se razvija unutar tijela i zbrinjava preko alantoike placente jednostruka vagina (fuzijom Mullerovih cijevi), nema kloake, mlijene ljezde sa vanjskim bradavicama corpus callosum povezuje modane hemisfere nemaju tobolac niti epipubine kosti i postoji bulla tympani izmjena svih zubi osim kutnjaka opa zubna formula 3143/3143 od koje nastaju sve mogue kombinacije redukcijama

? INSECTIVORA ? prehrana kukcima)- nisu vie red7 porodica, oko 74 roda, oko 500 vrsta

KUKCOJEDI - morfoloki meu najprimitivnijim itav svijet osim Australije plantigradno stopalo jednostavno zubalo - mnogo slinih zubi s otrim kvricama hrane se beskraljenjacima (kukcima) neki rodovi imaju kloaku nema bullae timpany i nepotpun zigomatini luk gotovo sve none vrste rovke, krtice, jeevi uglavnom male ivotinje sa malim oima i slabim vidom, a dobrim njuhom i sluhom Talpa europaea neke rovke eholocirajukrtica

Erinaceus concolorbjeloprsi je

Tenrec ecaudatus - etinoje (Tenrek)

Solenodon paradoxusbrazdozub umska rovka

Sorex araneus Condylura

Prema novoj sistematici INSECTIVORA se podijelili na: Erinaceomorpha 1 porodica, 10 rodova 24 vrste Afrosoricida 2 porodice, 19 rodova, 51 vrsta Soricomorpha 4 porodice, 45 rodova, 428 vrstaSolenodon cubanus - brazdozub Echinosorex - moonrat

Hemicentetes semispinosus - tenrek

Najnovija sistematika - dolo ipak do ujedinjenja: AFROSORICIDA bazalna skupina Afrotheria tenreci, etinojeevi i zlatokrtine

Erinaceomorpha + Soricomorpha EULIPOTYPHLA

INSECTIVORA HRVATSKE3 porodice, 6 rodova; 11 vrsta je, krtice i rovkeErinaceus concolorbjeloprsi je

Talpa europaeaeuropska krtica

Neomys fodiensvodena rovka

Crocidura suaveolenspoljska rovka

Sorex araneusumska rovka

MACROSCELIDEA (velike + noge) 1 porodica; 4 roda; 15-ak vrsta SKOIROVKE - rasprostranjene u Africi

noni kukcojedi izduene njuke, i velike oi i ui veliine mia do vjeverice potpune bullae timpany i zigomatine lukove dobri skakai zbog izrazito dugih stranjih nogu gornji onjaci imaju dva korijena, kutnjaci dilambodontni W

Macroscelides proboscideusskoirovka

SCANDENTIA (penjai)2 porodice; 5 rodova i 20-ak vrsta VERIROVKE ume centralne i june Azije nalik su na vjeverice (dugaak rep), uglavnom arboralne iako su neke potpuno terestrike dnevne ivotinje itava bulla timpany i zigomatini luk, velike orbite 5 prstiju na nogama sa pandama sjekutii nalik na onjake, a onjaci nalik na kutnjake Tupaia tana svejedi - oportunistivelika verirovka

DERMOPTERA (kono krilo) (kono krilo) 1 porodica; 2 roda, 2 vrste KOUKARI - veliina 1-2 kg none ivotinje koje za dana miruju u kronjama drvea biljojedi uglavnom frugivori (voe), ali i lie i cvijee srednje velike ivotinje (poput vee vjeverice) velika, dlakama prekrivena membrana izmeu udova i tijela kreu se jedrenjem sa znatnom pokretljivou jedre pomou kone membrane meu udovima inae spori zubi mali i jednostavni, kutnjaci tribosfenike grae kono

Chiroptera (ruka + krilo)18 porodica; 203 roda oko 1116 vrstaIMII tropska i umjerena podruja itavog svijeta druga najuspjenija skupina sisavaca nakon glodavaca jedini aktivno lete prilagodbe lagani kostur i brz metabolizam, greben na prsnoj kosti, metakarpalni dijelovi kao i falange jako produeni da podravaju letnicu; od 2 g do 1,5 kg (raspon krila 2m) denticija kao kod kukcojeda eholokacija isputaju zvuk kroz nos ili kroz usta,Desmodus sp.

Prije se djelili u dvije osnovne grupe imia: Megachiroptera 1 porodica oko 185 vrsta o U tropskim i suptropskim podrujima starog svijeta o orijentiraju se vidom i sluhom, ne eholokacijom o hrane se biljnim materijalom, voem, polenom ili nektarom Microchiroptera 17 porodica i oko 930 vrsta o ire rasprostranjenje o Slue se eholokacijom o Veina ih kukcojeda ali ima i karnivora, plodojeda te onih koji se hrane krvlju (sanguivorni)

NOVA SISTEMATIKA (molekularna genetika): Yinpterochiroptera Pteropodidae, Rhinolophidae, Hipposideridae, Craseonycteridae, Megadermatidae, Rhinopomatidae Yangochiroptera sve ostale porodice

Rhinolophus ferrumequinumveliki potkovnjak

CHIROPTERA HRVATSKE3 porodice, 10 rodova; ~34 vrste

Myotis myotisveliki imi

Plecotus austriacussivi dugouan

Barbastella barbastellusirokouhi mranjak

Nyctalus noctularani veernjak

Miniopterus scheibersiidugokrili prnjak

P. pipistreluspatuljasti imi

Primati (Prvi) Primati15 porodica, 69 rodova oko 376 vrsta

MAJMUNI - zadrali dosta karakteristika originalnog tipskog sisavca, preci im kukcojedi i to arborealni (verirovke npr.) od 30 g (patuljasti lemur) do 175 kg (gorila) uglavnom u tropskim umama herbivori, frugivori, insektivori i omnivori (oportunisti) uglavnom arborealne ivotinje - razvijene ake, vrlo pokretni radius-ulna te tibia-fibula, skraen rostrum, stereoskopski vid, velika lubanja sloeno socijalno ponaanje i komunikacija ovjek jedini pravi dvonoac

Dvije osnovne skupine: Strepsirhini (lemuri i zastopaljci) - polumajmuni goli nosevi, nema ploe koja odvaja one orbite o temporalnog otvora; uglavnom arborealne vrste sa primitivnim znaajkama ali sa nekim ekstremnim specijalizacijama Haplorhini (ostali primati) - pravi majmun dlakavi nosevi i odvojena orbita od temporalnog otvora; velik broj vrsta i iroko rasprostranjenje

lemur

avetnjak

prsta galago

Haplorhini pravi majmuni Platyrrhini irokonosci ili majmuni novog svijeta panai, kapucini, urlikavci, - ravni nosevi, prema van okrenute nosnice, rep za prihvaanje Catarrhini uskonosci ili majmuni starog svijeta - sakati majmuni, zamorci, ovjekoliki majmuni - nosnice blizu okrenute prema dolje urlikavacpana svila

hvata

kapucin

ovjekoliki majmuni

? Xenarthra ? (poseban tip kraljeaka) nisu vie red 5 porodica, 14 rodova, 30-ak vrsta KREZUBICE - kukcojedi (mravo- ili termitojedi) i biljojedi manje do srednje veliki (do 60 kg) - porijeklo iz June Amerike bez I i C - zbog prilagodbe na prehranu mravima i termitima kraljeci sa posebnim dodatnim zglobnim nastavcima na vratnim kraljecima - xenartni (slika) 5 9 vratnih kraljeaka razliit broj prstiju ali uglavnom velike pane

U prolosti bili mnogo raznolikija i brojnija skupina. Postojalo oko 12 porodica u koje su pripadali veliki ljenjivci (neki vei i od slona), glyptodon (jedan od najoklopljenijih kraljenjaka i velik broj manjih ivotinja)

Choloepus hoffmannidvoprsti ljenjivac

Bradypodidae - ljenjivciBradypus variegatustroprsti ljenjivac

Myrmecophaga tridactylaveliki mravojed

Myrmecophagidae mravojedi

Tamandua mexicanasjeverni tamandua

Dasypodidae - pasanci

Dasypus novemcintusdeveteropasni pasanac

Prema novoj klasifikaciji Xenarthra (edentata) su podijelili na 2 reda (ne i najnovija): PILOSA podred ljenjivci (folivora) i podred mravojedi (vermilingua) 4 porodice, 5 rodova, 10 vrsta CINGULATA pasanci - 1 porodica, 9 rodova 21 vrstaTamandua tetradactyla Bradypus torquatus

Chlamyphorus truncatus

PHOLIDOTA (ljuskavci) 1 porodica; 1 rod, 8 vrsta LJUSKAVCI Pangolin tropski dijelovi Afrike i Azije prehrana mravima i termitima mogu zatvoriti ui i nosnice noni, arborealni ili terestriki prilino slab vid i sluh snane noge sa jakim panama za kopanje prekriveni ronatim epidermalnim ljuskama (koriste se u tradicionalnoj medicini) u opasnosti se smotaju u kuglu (panniculus carnosus) i tite ljuskama, u obrani koriste snaan rep ali i tekuinu neugodna mirisa iz analnih lijezdi nemaju zube ve je piloriki dio eluca zadebljao i miiav i esto sadri kamenie te ima ulogu kao volja ptica produljena njuka i dug jezik (poetak kod najdonjih rebara) koji se moe smotati

Manis sp.pangolin

Tubulidentata (cjevasti zubi)1 porodica, 1 rod, 1 vrsta CJEVOZUPCI - Kapski termitojed aardwark - Afrika veliina svinje do 90 kg slabo dlakavi, debela koa, njuka i jezik produljeni kao prilagodba na prehranu termitima i mravima, eludac slian volji ptica zubi reducirani (pretkutnjak i kutnjak) s upljikavim dentinom i bez cakline snani, velike pane koje su ustvari prijelaz izmeu pane i kopita prilagoene kopanju solitarne, none ivotinje

Carnivora (mesojedi)15 porodica; 126 rodova oko 287 vrsta

ZVIJERI itav svijet (Dingo davno unesen u Australiju) Razvili se prije 37-40 mil. godina uglavnom mesojedi pretkutnjaci, i karakteristino zubalo, jaki onjaci,

dobro razvijeni sluh, vid i miris (izvanredan) izraen sagitalni greben lubanje i zigomatini luk rezai karnasijalni zubi - P4 i M1 jednostavan eludac klavikula reducirana ili odsutna, dobri trkai, esto vrlo izdrljivi

Canoidea - psoliki porodica Canidae - psi porodica Ursidae - medvjedi porodica Procyonidae rakuni, mali panda porodica Mustelidae lasice, kune, tvorovi, zerdavi, jazavci, smrdljivci, vidre i dr.

Feloidea - makoliki porodica Viverridae cibetke, linsanzi, bituronzi porodica Herpestidae mungosi porodica Hyaenidae - hijene porodica Felidae - make

PINNIPEDIA (PERAJARI)

3 porodice s 30-ak vrsta nisu zaseban red iako ponekad i odvojeno smatra se da se odvojili od medvjeih predaka prije 25 miliona godina vodene zvijeri mladi se raaju na suhom naseljavaju svjetske oceane i mora

3 porodice: porodica Otariidae uani oslanjaju se na prednje udove kada su na suhom Family Odobenidae morevi jedna vrsta Odobenus velike kljove za prehranu Family Phocidae pravi tuljani nemaju uke i nemogu se podupirati kada su na suhom

CARNIVORA HRVATSKEMartes foinakuna bjelica

4 porodice, 9 rodova; 14 vrstaMeles melesjazavac

Canis lupusvuk

Vulpes vulpes lisica Lynx lynx ris Ursus arctosmrki medvjed

Lutra lutra vidra

Mustela nivalislasica

PINNIPEDIA u HRVATSKOJ1 vrsta

Monachus monachussredozemna medvjedica

CETACEA (veliki zagonentni) zagonentni) 11 porodica; 40 rodova 80-ak vrsta 80 KITOVI svjetska mora i oceani, rijena ua i rijeke razvili se prije 53-54 milliona godina u Tethys moru najvei sisavci uz imie najodvedenija skupina potpuno akvatiki, uglavnom morski razvili se od kopnenih predaka

Najvei broj znaajki vezan uz prilagodbu na plivanje: hidrodinamini oblika bez vrata, prednje noge modificirane u peraje bez prstiju i pani, nema vanjskih izboenja poput uki i genitalija, reducirane kosti kukovlja i stranji ekstremiteti, iroka horizontalna repna peraja, dlake samo na njuci, sloj potkonog masnog tkiva, nosnice na vrhu glave, nedostatak lijezda znojnica

Mysticeti kitovi usani svi pripadnici vei od 7 metara najvee ivotinje ikada Plavetni kit 33,5 metara i 160 tona dvije nosnice na glavi simetrina lubanja nepovezane lijeva i desna strana donje eljusti hrane se planktonom pomou usi koje vise sa gornje eljusti (u embrionalnom razvoju homodontne zube) duge sezonske migracije bili prilino ugroeni zbog ekonomskih razloga usi, meso i mast danas veina zatiena meunarodnim propisima

Odontoceti kitovi zubani puno raznolikija skupina od usana znatno vie vrsta male do srednje velike ivotinje sa spolnim dimorfizmom svi imaju zube broj varira od 1 do vie od 60 sa svake strane eljusti homodontno zubalo, jednokvriasti konini zubi lubanja im je asimetrina kod nosnica i podrava okrugli, masni organ melon jedan nosni otvor; spojene donje eljusti hrane se beskraljenjacima, ribama, perajarima ili drugim kitovima razvijena socijalna komunikacija - eholokacija

CETACEA HRVATSKE1 porodica, 8 rodova; ? 8 vrsta

Stenella coeruleoalbaprugasti dupin

Tursiops truncatusdobri dupin

Delphinus delphis Grampus griseus glavati dupinmali dupin

RODENTIA (GLODAVCI) 33 porodice, 481 rod, oko 2277 vrsta itav svijet osim Novi Zeland, Antarktika i neki oceanski otoci ekoloki nevjerojatno raznolika skupina uglavnom herbivorni, cekum veliki sjekutii dlijetasti, stalno rastu (hipselodontni) s unutranje strane bez cakline jedan od kljueva uspjeha skupine dijastema (bez onjaka i prvih predkutnjaka od 5 g do 70 kg veliine noge s panama, plantigradnePrvi puta se javili u kasnom Paleocenu (prije 57 mil. god.). Brzo se razvili u velik broj skupina od kojih su mnoge primitivnije nestaletekunica

skoimi

Sciuromorpha - vjeverice (Sciuridae), (anomaluridae), dabrovi (Castoridae)

letee

vjeverice

Myomorpha pustinjski skoimii (Dipodidae), mievi (Muridae), sljepai (Spalacidae), voluharice (Arvicolidae) i hrci (Cricetidae) Hystricomorpha dikobraz, zamorac, kapibara, agouti, nutria, chinchila sivi puhpuh

agouti

kapibara

svizac

Heterocephalus glaber

dabar

dikobraz

RODENTIA HRVATSKE4 porodice, 20 rodova; 28 vrstaRattus norvegicustakor selac

Myocastor coypus nutrija

Myoxus glis sivi puh Sciurus vulgarisvjeverica

Dinaromys bogdanovirunati voluhar

Apodemus mystacinuskrki mi

Pitymys subterraneuspodzemni voluhari

Arvicola terrestrisvodeni voluhar

Apodemus agrariusprugasti poljski mi

LAGOMORPHA (zecoliki) (zecoliki) 3 porodice, 13 rodova, oko 93 vrste DVOJEZUPCI Duplicidentata - zeevi, kunii i zvidari

terestrike ivotinje razliita stanita svi kontinenti osim Australije i Antarktike ovjek ih dodatno proirio velike ui (zvidari male); reduciran, kratak rep posebne usnice omoguuju glodanje zatvorenih usta mogu zaklopiti nosnice noge s panama, digitigradne, dentacija kao kod glodavaca ali s 2 mala sjekutia odmah iza prvog velikog para ti zaglodnjaci sa caklinom oko itavog zuba biljojedi - veliki cekum; koprofagija testisi u mujaka ispred penisa kao u tobolara davno se odvojili od glodavaca paralelna evolucija slinosti ali i razlike

Kunii se raaju goli, slijepi i bespomoni (altricialni) pritom grade gnijezdo prekriveno dlakom Zeevi se raaju sa otvorenim oima, potpuno prekriveni dlakom i sposobni trati (precocialni), mlade raaju na otvorenomkuni

Ochotona zvidar, pika

zec

LAGOMORPHA HRVATSKE1 porodica, 2 roda; 2 vrste

Lepus europaeus europski zec

Oryctolagus cuniculuskuni

PROBOSCIDEA (izgled nosa, surle) 1 porodica, 2 roda; 3 vrste SLONOVI Afrika i Azija (ekomomski vrlo vaan) najsrodniji sa sirenama i peinarima najvee kopnene ivotinje - dobar osjet mirisa ali slab vid i sluh reducirana dlaka, debela koa (pachydermata) nos i gornja usna izvuene u rilo (efikasnije) koje zamjenjuje dugi vrat; u glavi i do 40 000 zasebnih miia zubi reducirani (6 kutnjaka), dva ili 4 zuba izvuena u kljove I2 i I3 (izgraene uglavnom od dentina) - vjerojatno kontramasa tekom tijelu hrane se biljnom hranom i do 400 kg na dan noge bez pregiba kod koljena i lakta, stopala teka, bez klavikule. stopala sa kruno postavljenim prstima "digitigradno" ili tzv. subunguligradno ispod pete se nalazi jastui od vezivnog tkiva glava ima brojne upljine izmeu unutarnjih i vanjskih kostiju lubanje

HYRACOIDEA (nalik na mia, rovku-mia) rovku1 porodica, 3 roda, 4 vrste PEINARI - Afrika i Arapski poluotok male, na glodavce nalik, ivotinje, kratak rep sjekutii slini glodavcima, kutnjaci slini kopitarima, plantigradno stopalo, 4 prsta na prednjim i 3 na stanjim nogama (os prolazi kroz 3. prst, kao kod neparnoprstaa), nokti plosnati, elastini jastuii na tabanima koji su vlani zahvaljujui lijezdama omoguuju dobro prianjanje dobro se penju i skau, uglavnom po kamenju ali postoje i arborealne vrste

SIRENIA (Sirene)2 porodice; 3 roda; 5 vrsta

SIRENE - tropske obale i rijeke razvile se u Tethys moru 50 MYA i imaju zajednike pretke sa slonovima djelomino nalik na kitove - akvatini, peraje i rep slabo razvijeno krzno uglavnom na njuki; debela koa i masno tkivo veliki organizmi i preko 1 t - vrlo teak kostur dentacija slina kopitarima jedini vodeni organizmi koji se hrane biljnom hranom smatraju se srodnim kopitarima nemaju kapke ve migavice nosni otvori na vrhu njuke socijalni organizmi kreu se u grupama

lamantin

moronj

PERISSODACTYLA (NEPARNOPRSTAI)3 porodice, 6 rodova, 17 vrsta konji (itav svijet), tapiri, nosorozi Afrika, juna i srednja Azija, juni dio Sjeverne Amerike, sjeverni dio June Amerike unguligradno stopalo trei prst ini os noge, ostali reducirani ili ih nema - mesaksonina kutnjaci i predkutnjaci iroki s meljuim povrinama jednostavan eludac, nema unog mjehura veina biljojedi nema klavikule omoguuje efikasno tranje izumrli nosorog bio najvei kopneni sisavac 4,5 m i 30 t.Equus zebra

Rhinoceros unicornis

konji hipsodontne zube (visokokrune) samo trei prst nosorozi tri prsta po nozi; rogovi koji su ronate strukture bez kotane osnove smjeteni na nosnoj ili eonoj kosti u sredini tapiri 4 prsta naprijed i 3 straga, brahiodontni zubi (niskokruni) Equus przewalskii Equus quagga - kuaga

Tapirus terrestris Ceratotherium simumbijeli nosorog

ARTIODACTYLA (PARNOPRSTAI)10 porodica, 89 rodova, oko 240 vrsta jedna od najuspjenijih skupina sisavaca i najuspjenija skupina biljojeda; uglavnom otvorena stanita, ali ima i umskih i vodenih oblika gotovo svi kontinenti osim Australije i Antarktike

velik broj vrsta domestificiran (udomaen) kutnjaci iroki sa okruglim kvricama trei i etvrti prst jednako razvijeni s papcima; 2 i 4 reducirani, mali ili nestali osnova noge prolazi izmeu prstiju paraksonina noga nema klavikule i unog mjehura rogovi i rogovljeBabyrousa babyrussakrivozuba svinja

veliina manje od kile (Tragulidae) do vodenkonja od 4,5 t najvie pod utjecajem i koritenjem od ovjeka podred Suiformes svinje, pekari, vodenkonji podred Tylopoda deve, ljame podred Ruminantia (preivai ) - jeleni, krave, ovce, koze, antilope, irafeTragulus sp. Phacochoerus aethiopicusbradaviava svinja

Hippopotamus amphibius

Camelus dromedarius - jednogrba deva Lama glamaljama

Lama guanicoe - guanako C. bactrianus - dvogrba deva

Hyemoschus aquaticus Bison bison ameriki bizonAntilocapra americanaraljoroga antilopa

Giraffa camelopardalis Elaphorus davidianus

ARTIODACTYLA HRVATSKE3 porodice, 7 rodova; ~ 7 vrstaSus scrofa - divlja svinja

Cervus elaphus - jelen

Capreolus capreolussrna

Rupicapra rupicapradivokoza

Ovis musimonmuflon

Axis axis jelen aksis

Dama damajelen lopatar