Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – upravljanje projektima i projektna nastava u obrazovanju

5th International Congress of Boarding Schools, Ljubljana, Slovenia: Project Management and Project Teaching in Education System as key Elements of Competence for Life Long Learning

Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – upravljanje projektima i projektna nastava

u obrazovanju

akademik Ivo Šlaus, dekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld

mr.sc. Andreja Marcetić, vanjski suradnik Agencije za odgoj i obrazovanje

V. Mednarodni kongres dijaških domov Slovenije: „Modelo vzgoje v globalni družbi”Ljubljana 26.-27.03.2015.

O predavaču• Mr. sc. Andreja Marcetić

• Od 2001. nadalje radi kao vanjska suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje kao voditeljica stručnih usavršavanja odgojno – obrazovnih djelatnika i projekata u području razvijanja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje i ljudska prava

• Od 2014. radi kao suradnica Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih na unapređenju kurikuluma u području projektne nastave.

• Sudjelovala je u izradi nacrta kurikuluma GOO AZOO, • sudac je procjenitelj Državne smotra projekata Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska

prava i demokratsko građanstvo.• Od 2002. nadalje voditeljica je i koordinatorica programa/projekata od interesa za Grad Zagreb u

području socijalnog značenja, ljudskih prava, zaštite okoliša i održivog razvoja, zaštite potrošača , jačanja kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih.

• Projektne aktivnosti na smanjenju nezaposlenosti, povećanju socijalnog uključivanja, konkurentnosti i mobilnosti na tržištu rada EU.

• Poslovne edukacije (pravljanje konfliktima, motivacija, upravljanje vremenom, stres i burn-out sindrom, poslovni sastanci, poslovni bonton, poslovna etika i etiketa, Netiketa i bonton na socijalnim mrežama, mentalne mape i upravljanje timovima)

• Suradnica časpisa: Lisa, Udruga.hr, Direktor.hr, Poslovni savjetnik, Tajnica.Hr, Poslovni edukator • Stalna je suradnica u znanstveno – istraživačkim i stručnim međunarodnim projektima AZOO, MZOS,

WYG, Vijeća Europe, Vlade RH, ERF kao i projektima prevencije rizičnog ponašanja Gradskog ureda za obrazovanje i Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.


Sadržaj: 1. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje

– Strateški dokumenti– Tržište rada

2. Upravljanje projektima3. Projektna nastava4. Prikaz dobre prakse


Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje


• Znanje ....

• Kompetencije (znanja, vještine, stavovi)


Ključne kompetencije

• prijenosni, višefunkcionalni skup znanja, vještina i stavova potrebnih svakoj osobi za njezino osobno ispunjenje i razvoj, društvenu uključenost i zapošljavanje.

• treba razviti do kraja obveznog školovanja, a one služe kao osnova za daljnje učenje u okviru cjeloživotnog učenja (formalno, neformalno, informalno)

EC: Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje: Europski referentni okvir, 2004


1. komunikacija na materinjem jeziku2. komuniciranje na stranom jeziku3. matematička pismenost i osnovna

znanja iz znanosti i tehnologije4. digitalna kompetencija5. kompetencija znati kako učiti6. socijalne vještine i građanska

kompetencija7. poduzetništvo /poduzetnost … ----

…………….upravljanje projektima8. kulturalna ekspresija (kulturna svijest i

izražavanje)

Ključne kompetencije u ciklusu cjeloživotnog učenja - L3 Europska Komisija: Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – EU

referentni okvir

Poduzetničke kompetencije

sposobnost pretvaranja ideja u �konkretne akcije

uvoditi i podržavati inovacije � �pokazivati inicijativu i

preuzimati rizik preuzimati odgovornost za �

vlastite postupke

djelovati proaktivno i pozitivno �reagirati na promjene

postavljati ciljeve i ostvarivati �ih �

djelovati timski biti motiviran za uspjeh�

Kakva bi trebala biti škola koja obrazuje za društvo znanja

Fleksibilnost ��

Kreativnost Preuzimanje �rizika

poduzetništvo

Europska iskustva…

• … poduzetništvo je osnovna kompetencija koja se ne poučava u okviru samo jednog predmeta ili jednog projekta

• … univerzalna, međupredmetna tema koju treba uvoditi već od osnovnog obrazovanja

• …međupredmetne teme u kurikulumima srednjih škola:

• Engleska: poduzetništvo�• Finska� (Hrvatska): aktivno građanstvo i

poduzetništvo


Strateški dokumenti


Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju

PAMETAN RAST: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji.

ODRŽIV RAST: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija

UKLJUČIV RAST: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost.

Glavni ciljevi EU

75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno

3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj

treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30 % smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju

postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje 40 % mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja

20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva.


Neet skupina


Tržište rada

Mladi i nezaposlenost u EU

nezaopslenost mladih u EU u siječnju je iznosila 21.4% - jedna od pet mladih osoba je bila bez posla

nesrazmijer između zemalja EU; dok je u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj oko 10%, u Italiji, Hrvatskoj, Grčkoj i Španjolskoj je oko 40%

http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Unemployment_statistics

Što kaže gospodarstvo?Naši

učenici kad izlaze iz sustava obrazovan

ja; istraživanj

e HGK* pokazalo

je nedostata

k

•komunikacijskih vještina

•rada s računalom

•prezentacijskih vještina

•poslovnog pregovaranja

•donošenje poslovnih odluka

Konkurentnost naših mladih ...???

*http://web.hgk.hr/

Novi mladi zaposlenici …

nemotiviranost

nesnalažljivost

nezainteresiranost


Kako ih osposobiti ...?


Suvremene metode poučavanja


tradicionalna vs. suvremena nastava

tradicionalne nastavne metode

cilj suvremene nastave

učitelj je prenositelj znanja, a učenici pasivni slušači i primatelji tih znanja

suvremene nastavne metode

aktivno uključivanje učenika u nastavu, potiče stvaralaštvo

dijaloška istraživačka učenje putem rješavanja problema

simuliranje igraTradicionalne vs. s

uvremene nastavne metode


Subremene metode

• Brainstorming• Icebraking• Timski rad• .....• Projektna nastava


Gdje smo tu mi ...?

Što se očekuje od zaposlenika ?

spremnost na cjeloživotno

učenje

rad u timu

prepoznavanje novih rješenja

projektni pristup

spremnost na preuzimanje

razumnog rizika


Upravljanje projektima


• Samozapošljavanje• Osnivanje udruga• .... Apliciranje na natječaje


Projekt =

aktivnost s

unaprijed

utvrđenim:

•jasnim i ostvarivim ciljem

•konačnim trajanjem

•raspoloživim resursima (ljudi, vrijeme, financijska sredstva)

•željenom razinom kakvoće konačnog proizvoda


Što su to RESURSI projekta?

• Ljudi• Sredstva (materijalna,

nematerijalna, novčana, ...)• Vrijeme

Sve što koristimo u projektu da

bismo ostvarili željeni cilj ...

Projekt se ne može uspješno završiti ako resursi nisu osigurani ili raspoloživi kad su

potrebni!


NEŠTO

• čega prije realizacije projekta NIJE BILO,

• čega bez projekta NE BI bilo,

• vrijedno ulaganja u projekt.

Dobro postavljeni

ciljevi su

• Jasno određeni (opisani)• Mjerljivi• Dostižni• Ostvarivi• Vremenski uokvireni

Cilj projekta

Sudionici projekta

Naručitelj(i) projekta

Sponzor(i) projekta

Ulagač(i) u projekt

Voditelj(i) projekta/projeka

ta/programa

PROJEKTNI TIM - članovi tima• Osobe

zadužene za realizaciju pojedinih aktivnosti u okviru projekta.


Projektna nastava

Zašto?

Projektna metoda


1930 – tih pedagozi Dewey i Killpatrick uvode metodu poučavanja u škole pod nazivom projekt – metoda ili metoda izobrazbe iskustvom

Uvođenje istraživačke metode u nastavu

ŠTO JE PROJEKTNA NASTAVA ?

Projektna nastava – etape (1)

• izbor teme projekta – tema treba biti zanimljiva, nedovoljno istražena, iz područja interesa učenika – stvaranje tematskog okvira

• određivanje zadaće ili cilja projekta – učenike potaknuti na "oluju ideja" kako bi odredili zadaće projekta, pri tome je važno da one budu realno izvodljive

Pripremna faza

• priprema učenika za odabranu temu – uputiti na dodatnu literaturu• izrada plana provedbe projekta (odrediti mjesto i vrijeme rada, za svaku

etapu utvrditi vremenski rok, izbor materijala i metoda rada, podjela učenika u skupine te podjela rada unutar skupina te predvidjeti eventualne poteškoće i način kako ih otkloniti

planiranje

• slijediti plan – na kraju objediniti rezultate svih skupina• dokumentirati provedbu projekta – bilješke, fotografije,...

provedba

Projektna nastava – etape (2)

Predstavljanje projekta• prezentacija rezultata projekta i njegovo iznošenje u javnost• prezentacija provedbe - izrada panoa, plakata, web stranice,

predavanja,...

Valorizacija• procjena ostvarenosti cilja projekta• kritička analiza cjelokupnog rada na projektu - teškoće,

uspjesi

ograničena nastavnim planom i programom i koncentrirana na njegovu realizaciju

jasno odijeljene nastavne cjeline, teme i jedinice

slabije povezivanje usvojenih znanja, vještina i sposobnosti

nema korelacije s drugim predmetima

frontalni oblik rada / ponekad grupi rad

KLASIČNA NASTAVA

Projektna nastava

stjecati društvene (socijalne) vještine, učiti živjeti zajedno (suradnja i snošljivost), stjecati praktične vještine (modeliranje, stvaranje u

materijalu, uporaba alata ili uređaja),

naučiti koristiti obavijesti, metode i teorije

naučiti tražiti i birati obavijesti (informacije)

naučiti istraživati

naučiti učiti

orijentiranost učeniku

partnerski odnos učenika i

nastavnika

otvorenost prema problemskim situacijama i

zadacima (iz realnog života)

korelaciju s drugim područjima znanosti i ljudske

djelatnosti

metode suradničko - timskog rada

razvijanje organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti

učenika

primjenu novih nastavnih metoda poučavanja

PROJEKTNA NASTAVA

• vrsta nastave u kojoj učenici rade na određenim istraživačkim ili radnim projektima

• projekti mogu biti različiti, a vrste projekata ovise o stupnju školovanja te nastavnim ciljevima i sadržajima

• projekt može trajati dan, mjesec i duže

PROJEKTNA NASTAVA

Odgojno – obrazovni učinci projektne nastave

UČENIKSamostalnopronalaženjeinformacija

Razvijanje sposobnosti

rada ugrupi

Kritički odnosprema

vlastitom i tuđemradu

Sposobnostrješavanjaproblema

Sposobnostizražavanja,odlučivanja,svladavanja

gradiva

Usvajanje novih metoda

rada

Uloga nastavnika u projektnoj nastavi

NASTAVNIKZahtjevniji

oblik nastave

Dodatni angažmannastavnika

Prošireni dio

nastavnogprograma

“širi “ vremenski

okvirprojekta

Primjenanovih

nastavnihmetoda

Svladavanjeneočekivanih

problema isituacija

Projekt Managerkontrola,

usmjeravanje

značajke projektne nastave

samostalna organiziranost i

osobna odgovornost

etapno ciljno planiranje

socijalno učenje

interdiscipinarnostuloga učitelja i učenika se mijenja

predstavljanje rezultata

refleksija


Osnovne komponente projektne nastave:

Projektno pitanje ili problem

Aktivnost ili zadatak rješavanja problema ili

projektnog pitanja.


Poteškoće evaluacije ishoda


• sadržaj• proces• ishod

• mjere se promjene na razini znanja, stavova, vrijednosti ...Glasgow (1996) odredio

je strategije evaluacije PBI kroz 3 područja

Evaluacija ishoda

Što i kako treba pratiti

tijekom projektnih aktivnosti?

Kako procijeniti rezultate

projektnih aktivnosti?

Kako procijeniti individualne aktivnosti i postignuća

svakog učenika i što vrednovati?

Kako procijeniti zajednički rad para ili skupine i

što vrednovati

?

Koja rješenja primijeniti za ocjenjivanje

- osloniti se na postojeće skale ili

se prikloniti analitičkom

opisnom praćenju i ocjenjivanju?


Najčešće greške praćenja i vrednovanja projektne nastave (Matijević, 2011)

Ne uzimanje u obzir kako projektna nastava nije organizirana radi učenja obavijesti (informacija) ili stjecanja znanja, već i radi stjecanja

navedenih kompetencija

Često traženje samo elemenata intelektualnih aktivnosti i rezultata (što učenik zna?) u projektnim aktivnostima

Oslanjanje na tradicionalnu skalu od pet stupnjeva što se koristi za ocjenjivanje uspješnosti u spoznajnom u spoznajnom

(kognitivnom) području

Mjerimo li proces ili rezultat?

PRIMJERI KONKRETNIH GLAGOLA za provjeru postignuća, ishode učenja

-OCJENJIVANJE predmeta, cjeline, teme, nastavne jedinice

Osobine, kvalitete, uspjeh Ističe se zadovoljava nedovoljno

suradnja – skupina kao cjelina

prihvatljivo rješavanje sukoba

radno ozračje Rješenje (proizvod) kao rezultat timskog rada


Stupanj isticanja u nekim osobinama

Ističe se zadovoljava nedovoljno

interes, motivacija

suradnja

vlastita inicijativa

snošljivost na razlike suradnika

solidarnost

samostalnost

stvaranje novih zamisli

ustrajnost, marljivost

organizacijske sposobnosti

odgovornost i ozbiljnost

istraživanja

Projektno učenje u pozitivnoj je korelaciji s boljim ispitnim rezultatima, manjim brojem

izostanaka s nastave i s manje problema s disciplinom.

Povezanost projekata s primjenom u stvarnom životu čini učenike motiviranijima. Osim toga projektno učenje

razvija samostalnost učenika.


Ključne kompetencije

• konkurentnost• (samo)zapošljivost• mobilnost

.... na tržištu rada


Primjeri dobre prakse


Dosadašnja iskustva u provođenju građanskog odgoja i obrazovanja u

Učeničkom domu Tina Ujevića


PRIMJER DOBRE PRAKSETema projekta:

Kako smanjiti rizik mladih od ulaska u NEET* skupinu

*NEET – Not in Education, Employment or Training


1.PREPOZNAVANJEPROBLEMAJAVNE POLITIKEU NAŠOJ SREDINI

Garancije za mlade (European Youth Guarantee)• I. NOVI JAVNI RADOVI ZA MLADE

– Pomagači u nastavi „mladi- mladima“– Voditelji EU projekata u nevladinom sektoru

„Mladi za EU“– Mini javni radovi za mlade „Mladi za zajednicu“

• 2. MJERA ZA ZADRŽAVANJE ZAPOSLENOSTI MLADIH– Rad i nakon stručnog osposobljavanja– Vaučerom do posla

• 3. MJERA ZA POVEĆANJE POKRETLJIVOSTI MLADIH UKLJUČENIH NA STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD– Rad i staž i prijevoz

• 4. MJERE ZA OSPOSOBLJAVANJE I OBRAZOVANJE MLADIH– 4.1. Učenjem do poduzetnika– 4.2. Program opismenjavanja mladih– 4.3. 0stali programi usavršavanja i obrazovanja

mladih - EU i zanimanja budućnosti• 4.4. PROGRAMI ŠKOLOVANJA I

OSPOSOBLJAVANJA NEZAPOSLENIH MLADIH OSOBA ZA I KOD POZNATOG POSLODAVCA – I MLADI UČE UZ POSAO

• 5. MLADI U SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU


MLADI U SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVUCiljevi:• Jačanje uključivanja i zapošljavanja mladih

kroz socijalno poduzetništvo• Uključivanje mladih u programe za

zajednicu, financirane radom trgovačkih društva nastalih unutar socijalnog poduzetništva (osnivači trgovačkih društava OCD ili ustanove)

• Jačanje kapaciteta civilnog sektora Razvoj kompetencija za cjeloživotno

učenje s ciljem povećanja konkurentnosti , samozapošljivosti i mobilnosti mladih kroz edukaciju na teme (volontiranje – vođenje udruge - poduzetništvo …)

izbor


Radionice na temu:

1. Upoznavanje s mjerom MLADI U SOCIJALNOM PODUZETNIŠTVU

2. Mogućnosti cjeloživotnog učenja u RH i zemljama EU (razvoj karijere i mobilnost)

3. Razvijanje društvenih i socijalnih kompetencija sa svrhom samo/zapošljavanja

4. Volontiranje (upoznavanje s izmjenama Zakona, novom metodologija vrednovanja …)

5. Socijalno poduzetništvo – udruge mladih (osnivanje, upravljanje projektima …)

• Osim prihodovne strane i socijalnog uključivanja stjecati nova znanja i vještine vezane uz pripremu i provedbu projekta

PLAN AKCIJE


samozapošljavanje

konkurentnost

mobilnost


Izvori:

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3122:materijali-sa-skupa-sv-a-fizike-prosinac-2011-&catid=272:fizikahttp://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2526:razine-uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanjahttp://web.hgk.hr/http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htmhttp://www.azoo.hr/images/Strucni2012/jesenski_rok_2012/Opazanje_web.pdf …1. Bodea, C. (2002) Project Oriented Society: from a theoretic concept to a concrete economic

reality. Economy Informatics, 1.Eurydice (2002) Key competences: A developing concept in general compulsoryeducation. Brussels: Eurydice.

2. Cindrić, M. (2006.): Projektna nastava i njezine primjene u nastavi fizike u osnovnoj školi, Magistra Iadertina, Sveučilište u Zadru, vol. 1, br. 1, str. 33-47.

3. Gojšić, J. et al. (2008): Upravljanje projektima (ilustrirani vodič). Incremedia. Zagreb 4. Grant, M.M., Branch, R.M. (2005.): Project.based learning in a middle school: Tracing Abilities

through the artifacts of learning. J. Res. Technol. Edu. 38 (1), 65-98.5. Matijević, M. (2008) Projektno učenje i nastava. U: Drandić, B. (ur.) Nastavnički 6. Pastuović, N. (1999.): Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i

odgoja. Znamen, Zagreb, str. 191-209.7. Project Management Institute (2004): A Guide to the Project Management Body of Knowledge.

Third Edition (PMBOK Guide): Project Management Institute suputnik. Zagreb: Znamen, str. 188-225

http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2526:razine-uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanja





















http://web.hgk.hr/

http://web.hgk.hr/


[email protected]