ROTARY I MI:ROTARY AND US:
PRVIH 100 GODINA
THE FIRST 100 YEARS
RIJEKA 2005.
OLEGMANDI]
4
UVOD
1. [to je Rotary
2. Rotary klubovi (RC)
3. Rotary International
4. Cilj Rotaryja
I. ROTARY U SVIJETU
1. Osnivanje i prvi koraci
2. Sustavno {irenje
3. Razdoblje procvata
II. ROTARY NA JU@NOSLAVENSKOME PODRU^JU
1. Svi jugoslavenski RC-i (1928. – 1941.)
2. Predsjednici hrvatskih RC-a (1928. – 1941.)
3. Distrikt 77. – konferencije i guverneri
4. ^asopis “Jugoslovenski Rotar”
5. Me|uklupski sastanci
6. Humanitarni i drugi rad u klubovima
7. Va`nost prisustvovanja sastancima
(frekvencija)
8. Ugled na{ih rotarijanaca u svijetu
9. Zadnji dani pred nadiru}im ratom
10. Rotarijanstvo, politika i Katoli~ka crkva
III. RC SU[AK
1. Osnutak i ~lanovi
O osnivanju iz pera Viktora Cara Emina
2. Aktivnosti novoga Kluba
3. 1931. – prva godina punopravnoga ~lanstva
4. 1932. – prvi posjet guvernera
10
10
10
12
12
16
16
18
30
32
32
34
42
48
56
62
68
74
78
84
100
100
108
116
124
128
KAZALO
5
INTRODUCTION
1. What is Rotary?
2. Rotary Clubs
3. Rotary International
4. Object of Rotary
I. ROTARY WORLDWIDE
1. The early years
2. Systematic expansion
3. A period of prosperity
II. ROTARY IN THE SOUTH SLAV REGION
1. All the Yugoslavian RCs (1928 – 1941)
2. Croatian RC Presidents (1928 – 1941)
3. District 77 – Conferences and Governors
4. The magazine “Yugoslav Rotarian”
5. Interclub meetings
6. Humanitarian work and other RC activities
7. The importance of regular attendance at meetings
8. Our reputation abroad
9. In the wake of the war
10. Rotarianism, politics and the Catholic Church
III. RC SU[AK
1. Charter and membership
An account by Viktor Car Emin
2. The activities of the new club
3. 1931 – the first year of full membership
4. 1932 – first visit of the Governor
11
11
11
13
13
17
17
19
31
3333
35
43
49
57
63
69
75
79
85
101
101
109
117
125
129
CONTENTS
6
132
136
140
152
168
172
182
182
188
192
192
194
196
198
200
206
214
214
220
234
238
242
244
246
250
252
252
252
254
258
5. 1933. – financijske te{ko}e
6. Listaju}i zapisnike...
7. Razdoblje stabilizacije (1934. – 1938.)
8. Zadnje prijeratne godine (1939. – 1940.)
9. Predavanja – va`na aktivnost RC-a
IV. GODINE “PRAZNOGA HODA”
V. RC RIJEKA
1. Ponovno osnivanje
2. ^lanovi
3. Uprava Kluba i Distrikta
Svi predsjednici, tajnici i rotarijanci
godine
Distrikt 1910.
4. Dru`enje i prijateljevanje
Tjedni sastanci
Me|unarodne manifestacije rotarijanskoga
prijateljstva
Izleti
Sportski susreti
Dru`enje sa suprugama
5. Predavanja
6. Produljeni projekt “Kraljevica”
Neckertal
“Engleska veza”
Kotlovnica i drugi zahvati
Nagrade i priznanja
Svojevrsni happy end
7. Ostali humanitarni projekti
Klana
Bjeloglavi sup
1000 kuna iznena|enja
Glasoviri
7
133
137
141
153
169
173
183
183
187
193
193
195
197
199
201
207
215
215
221
235
239
243
245
247
251
253
253
253
255
259
5. 1933 – financial difficulties
6. From the minutes...
7. A period of stabilization (1934 – 1938)
8. The onset of war (1939 – 1940)
9. Lectures – an important part of RC activities
IV. “THE HOLLOW YEARS”
V. RC RIJEKA
1. Re-establishment
2. Members
3. Club and District Officers
All Presidents, Secretaries and Rotarians of the Year
District 1910
4. Fellowship and friendship
Weekly meetings
International manifestation of Rotarian friendship
Trips
Sport events
Social events with spouses
5. Lectures
6. The Kraljevica project
Neckertal
“The English connection”
The boiler-room and other activities
Awards and recognition
A happy end
7. Other humanitarian projects
Klana
The white-headed vulture
Thousand kuna surprise
Pianos
8
Julius Glax
Razminiranje
Rotary-bal
8. Druge humanitarne aktivnosti
9. Zaklada “Dr. Viktor Ru`i}”
Imovina Zaklade
Svrha Zaklade
Posebni cilj
10. Rad s mladima
Razmjena mladih
Rotaract
11. Tragom zaboravljenih zapisnika
Zanimljivosti
“Afera Beograd”
VI. RC RIJEKA – SVETI VID
1. Osnivanje i Charter
2. ^lanovi
3. Projekt “@ivot bez ovisnosti za zdraviju
mladost”
4. Ostali projekti
Gift of life (Dar `ivota)
Lirsko pjevanje – audicija i koncerti
5. Predavanja i frekvencija
6. Sastanci izvan sjedi{ta
7. Iz zapisnika…
VII. INNER WHEEL KLUB RIJEKA
VIII. EPILOG
258
258
260
262
272
274
274
278
278
278
284
288
300
304
318
318
322
326
338
338
340
342
346
350
364
367
Julius Glax
Demining
Rotary Ball
8. Other humanitarian activities
9. Dr. Viktor Ru`i} Foundation
Foundation property
Purpose of the Foundation
Purpose of particular importance
10. Work with young people
Youth exchange
Rotaract
11. From forgotten minutes
Peculiarities
“The Belgrade scandal”
VI. RC RIJEKA – SVETI VID
1. Founding and charter
2. Members
3. The project “Life without addiction for a healthier youth”
4. Other projects
Gift of life
Lyric singing – audition and concerts
5. Lectures and attendance
6. Meetings in other localities
7. From the minutes …
VII. INNER WHEEL RIJEKA
VIII. EPILOGUE
9
259
259
261
263
273
275
275
279
279
279
285
289
301
305
319
319
323
327
339
339
341
343
347
351
365
369
10
Prijateljstvo, pomaganje, tolerancija, svjetski mir –
sve su to hvalevrijedni pojmovi i na~ela koja bi
ponekad, izme|u dvaju ratova ili drugih o~itovanja
nasilja i zla, poput problema gri`nje savjesti iz-
njedrio ljudski rod u zadnjih 100–200 godina svoje-
ga postojanja. Nije posve jasno u kom je razdoblju
za`ivjela spoznaja o pripadnosti ljudskoj zajednici,
sa svim pripadaju}im pravima i obvezama, povla-
sticama i teretima. Ali da je latentno bila prisutna u
mnogim dru{tvenim slojevima i na svim svjetskim
meridijanima, dokazuje nam pri~a o Rotaryju koju
smo upravo zapo~eli.
Da bi ~itatelj lak{e mogao pratiti tekst knjige,
odmah na po~etku iznijet }u osnovne podatke o
Rotaryju, i to onako kako ih je obznanio ured
Rotary Internationala u Zürichu (travanj 2004.).
UVOD
1. [to je Rotary Rotary je svjetska organizacija poslovnih ljudi i
profesionalaca koji vjeruju u va`nost humanitarne
podr{ke, podr`avanje visokih eti~kih razina u svim
profesijama i u pomo} izgradnji mira, te u stvara-
nje boljeg razumijevanja me|u narodima. Rotary
okuplja 1.227.545 mu{karaca i `ena u 31.561
Rotary-klubu u 166 zemalja i 35 zemljopisnih
podru~ja. Rotary zbli`ava ljude svih rasa, vjerois-
povijesti i politi~kih uvjerenja u prijateljskome
ozra~ju suradnje. Rotary je nastao 23. velja~e 1905.
formiranjem Rotary-kluba Chicago, Illinois, SAD.
Prvu svjetsku organizaciju klubova koji promi~u
slu`enje, osnovao je odvjetnik Paul P. Harris.
2. Rotary-klubovi Svaki Rotary-klub (RC) bira svoje ~lanove, upravne
odbore i ima jaku autonomiju unutar sustava
svoga statuta, statuta Rotary Internationala i drugih
zakona. Rotary-klubovi sastaju se svakog tjedna
poradi uspostavljanja prijateljstva i dogovaranja o
aktivnostima slu`enja i ciljevima. ^lanstvo se stje~e
pozivom i zasnovano je na principu – po jedan
zastupnik svake vrste posla ili djelatnosti, da bi se
osigurao prosjek dru{tvenoga vodstva.
11
INTRODUCTIONFriendship, support, tolerance, world peace – allare worthy concepts and principles which membersof the human race in the last 100–200 years of theirexistence have placed their focus on from time totime – between wars or other manifestations of vio-lence and evil – as if to clear their conscience. Wedo not know when exactly humans became awarethat they belonged to a community, with all therelated rights and obligations, privileges and bur-dens this awareness brings. However, the story ofRotary, which we have just begun to tell, proves thatsuch an awareness is an underlying notion inmany layers of society across the globe.
To help the reader approach this text with agreater understanding of Rotary, I will mentionsome basic facts about Rotary right at the begin-ning, as they were published by the RotaryInternational office in u Zürich (in April 2004).
1. What is Rotary?
2. Rotary ClubsEach Rotary Club (RC) elects its own officers andBoard of Directors and enjoys considerable autono-my within the framework of the standard constitu-tion and the constitution and by-laws of RotaryInternational. Rotary Clubs meet weekly to promotethe spirit of friendship and agree on service activitiesand goals. Rotary membership is by invitation onlyand is guided by the classification principle – tomake the club a representative cross-section of thebusiness and professional community, one repre-sentative of each business or profession is admitted.
Rotary is a worldwide organization of businessand professional leaders that provides humanitar-ian service, encourages high ethical standards inall vocations, and helps build goodwill and peacein the world. It is a worldwide association of31,561 local clubs comprising 1.227,545 men andwomen in 166 countries and 35 territorial units.Rotary clubs are nonpolitical, nonreligious, andopen to all cultures, races, and creeds. The world'sfirst service club, the Rotary Club of Chicago,Illinois, USA, was formed on 23 February 1905 byattorney Paul P. Harris.
16
I. ROTARY
U SVIJETU
1. Osnivanje i prvikoraci
1.
Paul P. Harris, osniva~
Rotaryja
Rotary Club founder Paul P. Harris
Paul P. Harris (1868. – 1947.), odvjetnik iz Chicaga
(slika 1.) za~etnik je ideje o tomu kako osnovati
udrugu koja bi omogu}ila u~vr{}ivanje profesio-
nalnih i prijateljskih odnosa me|u poduzetnicima
i poslovnim ljudima. Tijekom sastanka s trojicom
prijatelja 23. velja~e 1905., predlo`io je okvirne
principe onoga {to }e postati temeljem prve,
najve}e i najva`nije humanitarne organizacije u
svijetu. Navedena ~etvorica osnovali su klub, a
~lanovi kluba, kojih je broj postupno rastao, prih-
vatili su za sastajanje princip rotacije – svakoga se
puta sastaju u uredu drugoga ~lana. Odatle i ime
kluba: Rotary Club Chicago.
Prvi sastanci imali su isklju~ivo dru{tveno obilje`-
je, ali uskoro osniva~i otkrivaju druk~iji, mnogo
dublji cilj. Sljede}ih mjeseci klub utvr|uje niz prin-
cipa i postavki koje }e postupno prerasti u statu-
tarne odredbe – The Rotary Platform. To je ujedno
iznjedrilo i svrhu Rotaryja.
Ve} godine 1907. RC Chicago poduzima i ostvaru-
je svoj prvi projekt u korist dru{tvene zajednice,
izgradiv{i u sredi{tu grada javni WC. Porastom
broja ~lanova rastu i financijske mogu}nosti kluba,
a time i njegova dru{tvena va`nost. To dru{tveno
obilje`je aktivnosti kluba ubrzo prevladava profe-
sionalno obilje`je.
Sje}aju}i se tih dana, P. Harris je mnogo godina
poslije napisao: Zajedno sa su~lanovima nau~iosam isticati va`nost davanja namjesto primanja.A klupski se ideali iznena|uju}e brzo {ire i izvan
Chicaga, tako da se ve} godine 1908. osniva klub
u San Franciscu, a 1910. i prvi klub izvan SAD-a, u
Winnipegu (Kanada).
Tada je ve} bilo 16 klubova u SAD-u s 1800 ~lano-
va. Ameri~ka udruga Rotary-klubova organizirala
je prvu Konvenciju u Chicagu, i P. Harris izabran je
za predsjednika.
17
I.ROTARYWORLDWIDE
1. The early years
Paul P. Harris (1868 – 1947), an attorney fromChicago (Picture 1), came up with the idea thatbusiness leaders should meet periodically to enjoya sense of fellowship and to enlarge their circle ofbusiness and professional acquaintances. At ameeting with three friends held on 23 February1905, he proposed the founding principles of whatwas to become the first, largest and most influen-tial humanitarian organization in the world. Thefour friends founded a club, and as the number ofmembers continued to grow, they began rotatingtheir meetings among their places of business,hence the name of the club: the Rotary Club ofChicago.
While the basis of the first meetings was fellowship,soon the founders discovered a different and moreprofound goal. During the subsequent months, theclub defined a range of principles and guidelinesthat would eventually evolve into statutory provi-sions – The Rotary Platform, which also broughtforth the object of Rotary.
In 1907, the Rotary Club of Chicago carried out itsfirst project to better the community, constructinga public lavatory in the city center. As the Club'smembership grew, so did its financial base, as wellas its social influence. This social aspect of theClub's activities soon overshadowed the initialprofessional focus of its members.
Remembering those early days, many years laterP. Harris wrote: “Together with my fellowRotarians, I learned to focus more on giving thanreceiving.” The spirit of the Club soon expandedbeyond Chicago, with a new Club established inSan Francisco in 1908, while the first Club outsidethe US was founded in 1910, in Winnipeg,Canada.
By then there were already 16 Rotary Clubs in theUnited States with 1800 members. They organizedtheir first convention in Chicago, where P. Harriswas elected President.
32
U prethodnome poglavlju namjerno sam ostavio
donekle nedore~enim razdoblje 30-ih godina
pro{loga stolje}a. Rotary-pokret ve} je za`ivio, ali
za~udo u prvim je godinama nailazio, poglavito
pod utjecajem doga|aja i stanja vezanih uz II.
svjetski rat, na plodnije tlo za razvoj i {irenje u
Ju`noj Americi i Aziji, negoli u Europi. Osim toga,
i stav prema Rotaryju razlikovao se od dr`ave do
dr`ave.
Nakon prvih oto~nih klubova u Irskoj i Engleskoj,
tek nakon zavr{etka neprijateljstava, ni~u prvi
Rotary-klubovi u kontinentalnoj Europi. Njihov
razvoj i brojnost kroz 10 godina bilje`i uzlaznu
putanju. Ali, ja~anjem nacionalsocijalizma u
Njema~koj, frankizma u [panjolskoj i fa{izma u
Italiji – rotarijanstvo u tim zemljama do`ivljava
o~igledni zastoj. Tomu valja dodati i dva ~imbeni-
ka koji su prema rotarijanstvu oduvijek imali nega-
tivni predznak: komunizam i Katoli~ka crkva.
Shodno tomu, slobodno mo`emo re}i da je ja~anje
svih tih snaga u Europi razmjerno zastoju rotari-
janstva u odre|enim europskim zemljama koncem
30-ih godina pro{loga stolje}a.
Ali ne u svim!
II. ROTARY
NA JU@NO-SLAVENSKOME
PROSTORU
1. Svi jugoslavenski RC-i
(1928. – 1941.)
Bilo je to doba kada je netom stasala novosonovana
Kraljevina Jugoslavija (nekadanja Kraljevina Srba,
Hrvata i Slovenaca). Nove snage nove dr`ave po-
hlepno su preuzimale novotarije “iz svijeta”. Prije-
stolnica Beograd neskriveno je bila pod kulturolo{-
kim i drugim utjecajima Pariza. Na valovima tih utje-
caja, 4. o`ujka 1929. odr`ana je osniva~ka skup{tina
prvog Rotary-kluba u Jugoslaviji – i to u Beogradu.
Od tada do 1939., u Kraljevini Jugoslaviji osnovana
su 34 Rotary-kluba:
u Beogradu 4. o`ujka 1929.3, u Zagrebu 6. o`ujka
1929., u Osijeku 3. listopada 1929., u Novome Sadu12. listopada 1929., u Subotici 25. svibnja 1930., na
3 Zajedni~ki Charter za oba
kluba, zagreba~ki i beogradski,
odr`an je 28. lipnja 1929. na
Plitvi~kim jezerima. Nazo~ni su
bili i gosti iz Graza, Be~a,
Innsbrucka i Praga.
In the previous chapter, I deliberately left out someimportant developments in the 1930s. Rotarianismwas already a full-blown movement, but surpris-ingly, in the early years it was better accepted inSouth America and Asia than in Europe, primari-ly as a result of the events and circumstances sur-rounding World War II. Besides, opinions aboutRotary differed from one country to the other.
The first clubs in Europe were founded in Irelandand England, which was followed by Clubs estab-lished throughout Continental Europe only afterhostilities ended. In the next ten years they con-tinued to develop and grow in number. However,as national socialism gained ground in Germany,as well as francism in Spain, and fascism in Italy– Rotarianism experienced a halt in those coun-tries. There are two other factors that need to betaken into account as well: the negative approachof both the Catholic Church and communismtoward Rotarianism. Therefore, we can say thatthe rise of all these forces in Europe weakenedRotarianism in certain European countries at theend of the 1930s.
But not in all of them!
33
II. ROTARY INTHE SOUTHSLAV REGION
1. All theYugoslavian RCs(1928 – 1941)
It was a time when the newly founded Kingdom ofYugoslavia (former Kingdom of Serbs, Croats andSlovenes) had just started to exist. The forces lead-ing the new country were insatiable for everythingnew coming “from abroad”. The capital,Belgrade, wasn’t hiding the fact that it was cul-turally and otherwise under the influence ofParis. As a result of all this, the founding meetingof the first Rotary Club in Yugoslavia was held inBelgrade on 4 March 1929.
From that day to 1939, a total of 34 Rotary Clubswere established in the Kingdom of Yugoslavia:
in Belgrade on 4 March 19293, in Zagreb on 6March 1929, in Osijek on 3 October 1929, in Novi
3 These two Clubs (Zagreb andBelgrade) were charteredtogether on 28 June 1929 at thePlitvice lakes. Guests from Graz,Vienna, Innsbruck and Praguewere present.
100
Godine 1930. Su{ak je imao 20.000 stanovnika i bio
je grad izrazito razvijenih gospodarskih aktivnosti.
Bankarstvo, trgovina, pomorstvo, industrija papira i
prerada drva prevladavaju. Razvoju pogoduje
zemljopisni polo`aj i blizina granice s Italijom, pros-
tranost morskoga pristupa i relativno dobra
povezanost s unutra{njosti.
Takva sredina otvorena je za nove ideje, i ako ih
prihvati, ne oklijeva ih preto~iti u `ivot, smatraju}i
ih svrsishodnim i korisnim za zajednicu.
To je otprilike bio scenarij koji je prethodio inicija-
tivi RC-a Zagreb da organizira osnivanje RC-a na
Su{aku. Odvjetnik dr. Ferdo Paveli}, bankar
Milorad Smokvina i profesor Ivan Sve{ko bili su
prvi s kojima se Edo Markovi} predsjednik RC-a
Zagreb povezao, potaknuo ih, i potom godinu
dana pratio u postupku osnivanja kluba. O tomu
postoji zapis – slu`beni izvje{taj Ede Markovi}a,
predsjednika RC-a Zagreb, sekretaru Rotary
Internationala od 7. rujna 1930. (slika 37.).
U izvje{taju pi{e:
Na dana{nji dan prije godinu dana, RC Zagrebu~inio je prvi korak k osnivanju RC-a Su{ak.
Trojica dana{njih ~lanova RC-a Su{ak: dr. FerdoPaveli}, gosp. Milorad Smokvina i prof. IvanSve{ko, zapo~eli su vrlo oprezno pripremati terenza osnivanje kluba. U tomu im je RC Zagrebpru`ao punu podr{ku pri svakome koraku.
Na samome po~etku redovito su se sastajali jed-nom u tjednu da bi razgovarali o rotarijanskimna~elima.
Postupno, na redovitim susretima broj ~lanovapove}ao se na pet stalnih ~lanova. Na sastancima~itali su tjedne novine RC-a Zagreb i “The Rotarian”.
Nakon nekoliko mjeseci imali su ve} deset ~lano-va, a uski je krug oplemenjen osobama koje su
III. RC SU[AK
1. Osnutak i ~lanovi
In 1930, Su{ak had 20 000 inhabitants and wasa very economically active city, predominantly inthe sectors of banking, trade, the nautical sector,paper industry and wood processing. Its favorablegeographical position, very close to the Italian bor-der, access to the sea, and relatively good con-nections with the inland all contributed to itsdevelopment.
Such surroundings are open to new ideas, and donot hesitate to implement them in everyday life,considering them purposeful and useful for thecommunity.
Those were the circumstances that brought to RCZagreb initiating a Rotary Club in Su{ak. LawyerFerdo Paveli}, banker Milorad Smokvina and pro-fessor Ivan Sve{ko were the first people RC Zagreb
101
37.
Izvje{taj E. Markovi}a,predsjednika RC-a Zagreb,upu}en RI-u, o naporima zaosnivanje RC-a Su{ak
Report to RI by E. Markovi},RC Zagreb President, onefforts to found RC Su{ak
III.RC SU[AK
1. Charter andmembership
172
IV. GODINE
“PRAZNOGAHODA”
Rasplamsavanjem II. svjetskoga rata na podru~ju
Jugoslavije (1941.), potpuno je zamrla orga-
nizirana rotarijanska djelatnost. Dodu{e, imena
pojedinih rotarijanaca pojavljuju se u raznim kon-
tekstima, ali nikada kao pripadnika Rotary-obitelji.
Iz dostupne literature razvidno je da su se kvis-
lin{ke tvorevine, poglavito Paveli}eva NDH i
Nedi}eva Srbija, razli~ito odnosile prema pripad-
nicima i ~lanovima raznih vjerskih, etni~kih, poli-
ti~kih i dru{tvenih skupina. ^itaju}i o sudbinama
slobodnih zidara – masona – nerijetko nailazimo i
na imena onodobnih uglednih rotarijanaca.
Po~etkom ~etrdesetih godina pro{loga stolje}a,
novinar Mirko Glojnari} (urednik “Hrvatskoga
dnevnika”), objavljuje knjigu “Masonerija u
Hrvatskoj”, u kojoj donosi i popis imena ~lanova
masonskih lo`a u Zagrebu, {to izaziva burne reak-
cije “prokazanih”. Skupina njih tu`ila je autora
zbog klevete. Me|u njima bili su i rotarijanci kipar
Ivan Me{trovi} i dr. Milovan Zori~i}, predsjednik
Upravnoga suda u Zagrebu. Sudski se postupak
otegnuo, a nastavljen je i u novoj dr`avi NDH,
kada nije bilo uputno resiti se masonstvom: slo-
bodno je zidarstvo naime u NDH i formalno bilo
zabranjeno, ali mnogi autori isti~u da su se u
onodobnoj Hrvatskoj prema masonima ophodili
bolje negoli drugdje u Jugoslaviji. A to poglavito
stoga {to su mnogi endehazijski ~elnici svojedob-
no i sami bili masoni (npr. Slavko Kvaternik i Mile
Budak). Spomenuti je pak sudski postupak
okon~an tek 1942., nakon {to su se tu`itelji napis-
meno obratili ministru Unutarnjih poslova
Artukovi}u i samome poglavniku A. Paveli}u,
uvjeravaju}i ih usput u svoju odanost i vjernost.
Sve je okon~ano obustavom postupka, jer je u
me|uvremenu donijeta Odredba o pomilovanju
svih djela ka`njivih prema ranijem Zakonu o tisku.
U travnju 1941. rotarijanac Ivan Me{trovi} bio je
me|u prvim uhi}enim masonima u Zagrebu.
Zanimljivo je da su ta uhi}enja provodili Nijemci
173
IV. “THEHOLLOWYEARS”
With the Second World War spreading throughoutYugoslavia (1941), organized Rotarian activitywas completely diminished. The names of someRotarians do appear sporadically in various con-texts, but never as members of the Rotarian fami-ly.
From the available readings, it is apparent thatdifferent quisling systems, notably Paveli}’sIndependent State of Croatia (in the Croatian lan-guage: Nezavisna Dr`ava Hrvatska, or NDH) andNedi}’s Serbia, treated the members of variousreligious, ethnic, political and social groups dif-ferently. In reading about the fates of freemasonswe often come across the names of some distin-guished Rotarians at the time.
In the early 1940s, journalist Mirko Glojnari}(editor at the Hrvatski dnevnik), published thebook Masonry in Croatia, in which he listed thenames of certain masons from Zagreb, whichprompted a heated response from those “accused”.A group of them sued the author for slander.Among them were Rotarian sculptor IvanMe{trovi} and Dr. Milovan Zori~i}, President ofthe Administrative Court in Zagreb. The proce-dure drew out, and continued in the newlyformed country, NDH, where it was not advisableto brag about being a mason: freemasonry waseven formally prohibited in NDH, although manyauthors stress that freemasons were treated betterin Croatia than anywhere else in Yugoslavia atthat time. This primarily because of the fact thatmany NDH officials had been masons themselves(e.g. Slavko Kvaternik and Mile Budak). Theabove mentioned trial ended in 1942, after theplaintiffs wrote to the Minister of the InteriorArtukovi} and the leader of the country himself,A. Paveli}, pledging their devotion and loyalty. Inthe end, the procedure was dropped, because inthe meantime a regulation came into forceaccording to which all acts punishable under theprior Press Law were amnested.
182
Anga`manom Distrikta 1910., uz prisutnost Paola
Coste, svjetskoga predsjednika Rotaryja, 29. trav-
nja 1991. odr`an je Charter RC-a Zagreb
(Osniva~ka skup{tina 23. listopada 1990.?) Tako je
RC Zagreb ponovno u{ao u veliku rotarijansku
obitelj. Time zagreba~ki Klub i njegovi ~lanovi
preuzimaju zadatak da na hrvatske prostore vrate
rotarijanske zasade. U tomu prednja~i Ivan Husi}
(slika 61.) koji je ~ak tri godine bio prvi predsjed-
nik novoga zagreba~kog Kluba11. Uime Distrikta
poma`e mu dr. Jerko Stipi~i}, ~lan RC-a Graz-
Neutor. Prijatelj Jerko bio je pozitivna siva emi-
nencija i poslije, tijekom osnivanja RC-a Rijeka.
Novi klubovi ni~u ovim redom12:
– Zagreb, 29. travnja 1991. (Ivan Husi} – 54)
– Rijeka, 1. svibnja 1993. (Zvonko Jadre{in – 35)
– Vara`din, 5. lipnja 1993. (Marijan Vitkovi} – 34)
– Osijek, 3. srpnja 1995. (Nikola Biland`ija – 30)
– Dubrovnik, 26. svibnja 1995. (Antun Karaman – 32)
– Split, 27. svibnja 1995. (Ante Vukovi} – 35),
– Karlovac, 20. sije~nja 1997. (@elimir Feitl – 23)
– ^akovec, 27. lipnja 1997. (Ivan Sklepi} – 30)
– [ibenik, 14. svibnja 1999. (^edo Kara|ole – 24)
– Zadar, 15. svibnja 1999. (Jadranko Sura~ – 23)
– Pula, 5. lipnja 1999. (Darko Grbac – 27)
– Zagreb Gradec, 6. studenoga 2000. (Du{ko
^orak – 34)
– Zagreb Centar, 17. studenoga 2000. (Zdenko
Frid – 29)
– Bjelovar, 7. travnja 2001. (Boris Kirin – 30)
– Hvar, 16. lipnja 2001. (Andro Tomi} – 18)
– Rijeka – Sv. Vid, 23. velja~e 2002. (Radojka Uremo-
vi}-Pincan – 27)
– Vara`din 1181, 26. travnja 2003. (Nikica Taraba{ – 25)
V. RC RIJEKA
1. Ponovno osnivanje
11 Dr. Ivan Husi}, zbog pokre-
tanja mnogobrojnih humani-
tarnih projekata u kojima je
naj~e{}e i sam aktivno sudjelo-
vao, dvostruki je nositelj odli~ja
P. H. Fellows – najvi{ega rotari-
janskoga priznanja. Tih je godi-
na ustanovljena i nagrada RI-a
Service Above Self, a prvi laureat
bio je Ivan Husi}. Veseli me {to
sam imao priliku upoznati ga i
makar usputno sura|ivati s
njim. Posebno me se dojmio
njegov komentar jo{ jedne dodi-
jeljene mu nagrade: “Sje}anja na
ta vremena brzo blijede i sam se
ponekad iznenadim svojim pos-
tupcima i razmi{ljanjima koji su
me tada obuzimali. Kada mi je
dodijeljena Nagrada za civilnu
hrabrost 1992., `elio sam da
moja djeca vi{e nikada ne
do`ive hrabrost.”
12 Kronologija prema datumu
Chartera; u zagradi ime prvoga
predsjednika i dana{nji (2004.)
broj ~lanova.
Thanks to the efforts of District 1910, RC Zagrebwas chartered on 29 April 1991, in the presence ofRI President Paolo Costa (the first assembly washeld on 23 October 1990.) Thus RC Zagreb re-entered the big Rotarian family. The Zagreb Cluband its members took upon themselves to returnthe Rotarian spirit to Croatia. Leading the waywas Ivan Husi} (Picture 61) who was the firstPresident of the new Zagreb Club for three years11.He was assisted by Dr. Jerko Stipi~i}, member ofRC Graz-Neutor, on behalf of the District. Ourfriend Jerko was a positive force later on as well,when RC Rijeka was being established.
New Clubs were established in this chronologicalorder:12
– Zagreb, 29 April 1991 (Ivan Husi} – 54)
– Rijeka, 1 May 1993 (Zvonko Jadre{in – 35)
– Vara`din, 5 June 1993 (Marijan Vitkovi} – 34)
– Osijek, 3 July 1995 (Nikola Biland`ija – 30)
– Dubrovnik, 26 May 1995 (Antun Karaman – 32)
– Split, 27 May 1995 (Ante Vukovi} – 35),
– Karlovac, 20 January 1997 (@elimir Feitl – 23)
– ^akovec, 27 June 1997 (Ivan Sklepi} – 30)
– [ibenik, 14 May 1999 (^edo Kara|ole – 24)
– Zadar, 15 May 1999 (Jadranko Sura~ – 23)
– Pula, 5 June 1999 (Darko Grbac – 27)
– Zagreb Gradec, 6 November 2000 (Du{ko ^orak – 34)
– Zagreb Centar, 17 November 2000 (Zdenko Frid – 29)
– Bjelovar, 7 April 2001 (Boris Kirin – 30)
– Hvar, 16 June 2001 (Andro Tomi} – 18)
– Rijeka Sv. Vid, 23 February 2002 (RadojkaUremovi}-Pincan – 27)
– Vara`din 1181, 26 April 2003 (Nikica Taraba{ – 25)
183
11 Dr. Ivan Husi}, because of thenumerous humanitarian proj-ects he initiated and took part in,is a multiple P. H. Fellow – whichis the highest Rotarian recogni-tion. The RI Service Above Self
Award was also established atthat time, and Ivan Husi} wasthe first laureate. I am pleasedthat I had the opportunity ofmeeting him and cooperatingwith him at all. I was particular-ly impressed by what he saidupon receiving yet anotheraward: “These moments pass byso quickly and later I am some-times surprised at my earlier actsor thoughts. When I received theAward for Civilian Bravery in1992, I wished my childrenwould never have to experiencesuch bravery again.”
12 Chronological order accord-ing to the date of charter. Inbrackets: name of first Presidentand present membership(2004).
V. RC RIJEKA
1. Re-establishment
318
Svaki RC stariji od 3 godine, na svome podru~ju
mo`e pokrenuti osnivanje novoga kluba. RC
Rijeka u vi{e od 10 godina postojanja anga`irao se
i u tomu: uspje{no u pitanju Pule i Maloga Lo{inja,
manje uspje{no u pitanju Pore~a, Rovinja, Umaga,
Crikvenice i Krka. Ali pitanje drugoga kluba u
samoj Rijeci bilo je prisutno kada god bi se
raspravljalo o u~lanjivanju `ena, ili o pomla|ivanju
postoje}ega Kluba. Stoga je godine 2001. bez
ikakvih stresova prihva}ena inicijativa nekih
~lanova RC-a Rijeka za osnivanje novoga kluba
koji bi bio donekle druk~ije strukturiran, a ~ije bi
sjedi{te bilo u Rijeci, a ne u Opatiji. Jezgru novoga
kluba ~inili bi ~lanovi postoje}ega Kluba, kojima
vi{e odgovara nova lokacija.
U I~i}ima 17. svibnja 2001. okupila se prvi put sku-
pina istomi{ljenika, a 24. svibnja u “Municipiumu”
u Rijeci odr`an je slu`beni sastanak inicijalne
skupine za osnivanje novog RC-a u Rijeci. Prisutno
je bilo 18-ero zainteresiranih, od toga 5 ~lanova
postoje}ega Kluba. Predsjedao je prijatelj Jadre{in.
Daljnji su doga|aji za rotarijanske prilike tekli
vrtoglavom brzinom:
Sanja, tajnica RC-a Rijeka, 31. svibnja prisutnima
koji su je pozvali, daje svoje vi|enje djelovanja
jednog RC-a kroz 8 godina
7. lipnja donijeta odluka o imenu “Rijeka – Sveti
Vid”, te odluka o upisnini od 2000 kn i ~lanarini od
400 DEM
14. lipnja u akciji me|usobnog boljeg upoznava-
nja, akademska slikarica Ip{i}-Randi} dr`i kratko
predavanje o svojem profesionalnome `ivotu
20. lipnja zapo~inju sastanci u hotelu “Bonavia”, i
to srijedom u 20 sati
27. lipnja odr`ana Osniva~ka skup{tina uz prisu-
stvo 14 inicijatora; izabrana Uprava: predsjednica
Radojka Uremovi}-Pincan (slika 124.), dopredsjed-
nik Ivo Miljenovi}, tajnica Senka Pinezi}, rizni~ar
VI. RC RIJEKA –
SVETI VID
1. Osnivanje iCharter
Each RC that has existed for at least three yearscan initiate a new RC in its area. In over ten yearsof its existence, RC Rijeka was active in this senseand was successful in Pula and Mali Lo{inj, andless successful in Pore~, Rovinj, Umag, Crikvenicaand Krk. However, the question of establishinganother Club in Rijeka was always brought upwhenever the possibility of women joining theClub was mentioned, or when we discussed thepossibility of having younger members join theClub. That is why in 2001 there were no objectionsto the initiative of some RC Rijeka members toestablish a new Club which would have a some-what different structure, but would be based inRijeka, not Opatija. The core team of the new Clubwould comprise of current Club members, whowould prefer the new location.
The preliminary group met in I~i}i on 17 May2001, and the official meeting of the founders of anew RC in Rijeka was held on 24 May at theMunicipium in Rijeka. There were 18 people pres-ent, of which, five were members of the existingClub. Our friend Jadre{in chaired the meeting.
319
124.
Radojka Uremovi}-Pincan,prva predsjednica RC-aRijeka – Sv. Vid s crvenimfenjerom koji se u Distriktu1910. dodjeljuje RC-u koji jezadnji primljen u RI
Radojka Uremovi}-Pincan,the first President of RCRijeka – Sv. Vid with thered lantern which ishanded over in District1910 to the newest RImember
VI. RC RIJEKA –SVETI VID
1. Founding andcharter
364
Usporedno s razvojem rotarijanstva i RC-a u
Hrvatskoj, po~inju nicati Inner Wheel klubovi (IW),
u koje se slijevaju sva nastojanja i pobude supruga
rotarijanaca, a potom i drugih `ena, za pomaga-
njem, slu`enjem i prijateljevanjem.
Po~eci IW-a u svijetu se`u u dvadesete godine
pro{loga stolje}a, a u Hrvatskoj u devedesete.
Godine 1992. osnovan je IW klub Zagreb, potom
Karlovac, Split, Rijeka, Dubrovnik, Vara`din,
Osijek, ^akovec itd. Po~etkom ovoga desetlje}a
Hrvatska dobiva i svoj IW Distrikt (slika 142.).
IW klub Rijeka osnovan je 4. studenoga 1996., a
registriran je 2. sije~nja 1997. Na osnovi doku-
mentacije, donosimo sa`eti zapis o djelovanju
Kluba:
– Sve akcije Kluba bile su uglavnom namijenjene
djeci u domu “Ivana Brli} Ma`urani}”. ^lanice
Kluba redovito su posje}ivale djecu, provodile s
njima dio bo`i}nih i uskrsnih blagdana i Sv.
Nikolu, te ih prigodno darivale (odje}a, slatki{i,
posteljina, dje~ja hrana, sokovi, pelene, prigodna
blagdanska hrana).
– U suradnji s Glazbenom akademijom “Ino
Mirkovi}”, organizirale su desetak koncerata ~iji je
ukupan prihod bio namijenjen djeci.
– Dio prihoda namijenjen je kao pomo} za sud-
jelovanje na me|unarodnim natjecanjima nada-
renih u~enika glazbene {kole.
– Charter IW-a Rijeka u listopadu 1997. daruje
novac za sportsku opremu Dje~jem domu u
Lovranu. Tako|er im daruje odje}u i obu}u.
– Organiziraju se predavanja u Dje~jem domu
“Ivana Brli} Ma`urani}”. Teme su aktualne:
pubertet, prevencija alkoholizma, pu{enje, AIDS.
VII. INNER WHEEL-KLUB RIJEKA
With the growth of Rotary and the number of RCsin Croatia, Inner Wheel (IW) Clubs start emerg-ing, where the wives of Rotarians, and later otherwomen as well, share their efforts and aspirationsto help and serve others, guided by the spirit of fel-lowship.
The first Inner Wheels appeared in the 1920s, butin Croatia the first IW wasn’t established until the1990s. In 1992, the IW Club was founded inZagreb, then in Karlovac, Split, Rijeka, Dubrov-nik, Vara`din, Osijek, ^akovec, etc. At the begin-ning of the decade Croatia got its very own IWDistrict (Picture 142).
IW Club Rijeka was founded on 4 November 1996,and was registered on 2 January 1997. Based onthe available documents, here is an overview ofthe Club’s activities:
– Most actions of the Club were focused on helpingthe children at the home “Ivana Brli}Ma`urani}”. Club members visited the childrenregularly, spent time with them for Christmas,Easter and St. Nicholas Day, bringing them pres-ents (clothes, candies, bedding, children’s food,beverages, diapers, holiday meals).
– In cooperation with the Ino Mirkovi} MusicAcademy, the IW Club organized ten or so con-certs whose proceeds were spent on the children.
– Part of the proceeds went to enabling talentedchildren at the music school to participate ininternational competitions.
– In October 1997, IW Rijeka Charter donatedfunds for sport equipment to the children’s homein Lovran. Clothes and shoes were also donated.
– Lectures are organized at the children’s home“Ivana Brli} Ma`urani}”, covering current topics:puberty, prevention of alcoholism, smoking, AIDS.
365
VII.INNER WHEEL- RIJEKA