11
{ llrvatski mcteorolo5ki dasopis, pp. 31-41, 29, 1994. 1. UVOD Tipovi vremena koristc se u nas vei oko 40 godina najdclde u podctnim primijenjenim istraZivanjima i za ocjenu uzroka izvanrednih vrcmenskih prilika. Oni da- ju mogudnost za prvu, grubu selekciju onihvremcnskih stanja koja imaju znatniji utjecaj na vrijednosti i po- naSanje ispitivanih parametara, bilo da su oni meteoro- loSkoga karaktera (oborina, temperatura, tlak, vjetar, pojave), ekoloSkoga (prizemna koncentracija onediSdivada u zraku), medicinsko-bioloSkoga ili bilo kojeg drugoga karaktera. Klasificiranjc vremenskih stanja temelji se uglav- nom na prizemnoj raspodjeli tlaka ziaka (i struja- nju) uz eventualno kori5tcnje polja geopotencijala na 1.5 km ili 5.5 km visine (AT 800, odnosno AT 500 hl,a). Za odredivanje tipova vremena u nas najprije su se koristile tipizacije stranih autora (Schtipp, 1955; Baur, 1975; I{ess-B rezowski, 1969), zatim modifi cirane vari- UDK: 551.589.1 Originalni znanstveni rad jante koje su uveli naSi autori (Penzar,1963,1967), a od 1970. gocline za svakodnevno rcdovito odredivanje tipova vremena primjenjuje se Pojina tipizac|a (1965) dc[inirana za relativno mala i raznolika podrudja poput Ilrvatske. Osim 24-godi5njega (1970-1993) niza tipo- va vremena, za unutra5njost }Irvatske postoji i raniji niz (1956-t965) tipova vremena odredenih prcma istom autoru za potrebe kvantitativne prognoze obori- ne na podrudju Gorskoga Kotara (Poje i suradnici, te67). Cinjenice da se Pojini tipovi wemena vrlo desto koriste i da je njihov skup za unutra5njost Hrvatske od 1971. godine do danas dovoljno vclik, potaklc su auto- re da u ovom radu objave rczultate statisfieke analize Pojinih tipova vremenaza t97l-1990. i predloZe gru- piranje tipova vremena prema istom ili slidnom utjeca- ju na vrijeme. TIPOU VREMENA U IIRVATSKOJ Weather types in Cnratia Eorra LoNiAn, ALrcA BAJrc DrZavni hidronrctcoroloSki zavod. Grid 3, 41000 Zagrcb,l Iwatska Prirnljcno: 23.rujrw 1991, u konatnotn ohliht 15. stutlenog 1991. Sait'lak - Nakon uvodnoga osvrta o tipovinra vrL'menl op6enito, u radu jc prikazana analiza tipova vremena odredenih za unutra3njost Ilrvatske u raz-dotrlju od19'71. do 1990. godine. Uz uobidajcnu statistiku na tcmelju relativnih destina za godinu, sezonc i mjcsece, autori su dcxlali i dckadne vrijednosti pomodu kojih sejasnije i realnije odreduju veze izmedu tipova vremena i metcoroloikih parametara. Osim toga, predloZcna je i shema grupa tipovavrcmena srodnih poslidnu.utjecaju navrijcmc. Dopunska statistika o trajanju tipova vremena, o prelazu jednoga tipa u drugi i o promjenljivosli, odnosno o cvcntualnoj stalnosti pojavljivanja pojedinoga tipa vremena odredenoga datuma upotpunila je tu analizu in[ormacijanra korisnima za definiraiije stanja vremena u unutraSnjosti I Irvatske. KIju(ne rijeti:tipvremcna, slatistidka analiza, relativna udestalost za godinu, sczone, mjcscce i dckadu, trajanje, grupe tipova vrcmcna srodnc po utjccaju na vrijcnrc. Abslract -'Ihis arlicle deals with the analysis analysis of lhc wcathL-r typcs dctermincd for continental Croitia during the period 1971 - 1990. The common statistics of annual, scasonal and monthly relative tiequencies has been evaldatcd with the addition of ten day valucs so that the relationship between weather types and meteorological parametcrs can be defined nrore rcalistically. Bcsidcs, a schcme of the weather types, partitioning according to their inlluence upon tlre rvcatherr, has bccn suggested. An additional statistics of weather type duration, of transition from one type to anothcr and of the variability or, posibly the steadiness of certain weather type appearance in the givcn period complctcs this analysis togctherwith various inlormation about weather conditions in thc of Croatian hinterland. Kq word lnrler.'Weather type, statistical analysis, annual, scasonal, monthly and ten day relative frequency, weathcr type categories.

Weather types in Cnratia - Ruđer Bošković Institute · 2011. 9. 6. · llrvatski mcteorolo5ki dasopis, pp. 31-41, 29, 1994. 1. UVOD Tipovi vremena koristc se u nas vei oko 40 godina

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • {

    llrvatski mcteorolo5ki dasopis, pp. 31-41, 29, 1994.

    1. UVOD

    Tipovi vremena koristc se u nas vei oko 40 godinanajdclde u podctnim primijenjenim istraZivanjima i zaocjenu uzroka izvanrednih vrcmenskih prilika. Oni da-ju mogudnost za prvu, grubu selekciju onihvremcnskihstanja koja imaju znatniji utjecaj na vrijednosti i po-naSanje ispitivanih parametara, bilo da su oni meteoro-loSkoga karaktera (oborina, temperatura, tlak, vjetar,pojave), ekoloSkoga (prizemna koncentracijaonediSdivada u zraku), medicinsko-bioloSkoga ili bilokojeg drugoga karaktera.

    Klasificiranjc vremenskih stanja temelji se uglav-nom na prizemnoj raspodjeli tlaka ziaka (i struja-nju) uz eventualno kori5tcnje polja geopotencijala na1.5 km ili 5.5 km visine (AT 800, odnosno AT 500 hl,a).Za odredivanje tipova vremena u nas najprije su sekoristile tipizacije stranih autora (Schtipp, 1955; Baur,1975; I{ess-B rezowski, 1969), zatim modifi cirane vari-

    UDK: 551.589.1Originalni znanstveni rad

    jante koje su uveli naSi autori (Penzar,1963,1967), aod 1970. gocline za svakodnevno rcdovito odredivanjetipova vremena primjenjuje se Pojina tipizac|a (1965)dc[inirana za relativno mala i raznolika podrudja poputIlrvatske. Osim 24-godi5njega (1970-1993) niza tipo-va vremena, za unutra5njost }Irvatske postoji i ranijiniz (1956-t965) tipova vremena odredenih prcmaistom autoru za potrebe kvantitativne prognoze obori-ne na podrudju Gorskoga Kotara (Poje i suradnici,te67).

    Cinjenice da se Pojini tipovi wemena vrlo destokoriste i da je njihov skup za unutra5njost Hrvatske od1971. godine do danas dovoljno vclik, potaklc su auto-re da u ovom radu objave rczultate statisfieke analizePojinih tipova vremenaza t97l-1990. i predloZe gru-piranje tipova vremena prema istom ili slidnom utjeca-ju na vrijeme.

    TIPOU VREMENA U IIRVATSKOJ

    Weather types in Cnratia

    Eorra LoNiAn, ALrcA BAJrc

    DrZavni hidronrctcoroloSki zavod.Grid 3, 41000 Zagrcb,l Iwatska

    Prirnljcno: 23.rujrw 1991, u konatnotn ohliht 15. stutlenog 1991.

    Sait'lak - Nakon uvodnoga osvrta o tipovinra vrL'menl op6enito, u radu jc prikazana analiza tipova vremenaodredenih za unutra3njost Ilrvatske u raz-dotrlju od19'71. do 1990. godine. Uz uobidajcnu statistiku na tcmeljurelativnih destina za godinu, sezonc i mjcsece, autori su dcxlali i dckadne vrijednosti pomodu kojih sejasnije irealnije odreduju veze izmedu tipova vremena i metcoroloikih parametara. Osim toga, predloZcna je i shemagrupa tipovavrcmena srodnih poslidnu.utjecaju navrijcmc. Dopunska statistika o trajanju tipova vremena, oprelazu jednoga tipa u drugi i o promjenljivosli, odnosno o cvcntualnoj stalnosti pojavljivanja pojedinoga tipavremena odredenoga datuma upotpunila je tu analizu in[ormacijanra korisnima za definiraiije stanja vremena uunutraSnjosti I Irvatske.

    KIju(ne rijeti:tipvremcna, slatistidka analiza, relativna udestalost za godinu, sczone, mjcscce i dckadu, trajanje,grupe tipova vrcmcna srodnc po utjccaju na vrijcnrc.

    Abslract -'Ihis arlicle deals with the analysis analysis of lhc wcathL-r typcs dctermincd for continental Croitiaduring the period 1971 - 1990. The common statistics of annual, scasonal and monthly relative tiequencies hasbeen evaldatcd with the addition of ten day valucs so that the relationship between weather types andmeteorological parametcrs can be defined nrore rcalistically. Bcsidcs, a schcme of the weather types,partitioning according to their inlluence upon tlre rvcatherr, has bccn suggested. An additional statistics ofweather type duration, of transition from one type to anothcr and of the variability or, posibly the steadiness ofcertain weather type appearance in the givcn period complctcs this analysis togctherwith various inlormationabout weather conditions in thc of Croatian hinterland.

    Kq word lnrler.'Weather type, statistical analysis, annual, scasonal, monthly and ten day relative frequency,weathcr type categories.

  • 32 I Irvatski meteorolo3ki dasopis, 29,7994.

    2. TII'OVI VREMENA U IIRVATSKOJ

    -La potrebe ove analize koristili su se tipovi vren'lcnaodredcni na osnovi priz-emne raspodjcle tlaka zrakaprema tipizaciji koju je za podrudje llrvatske odrcdioPoje (1965). Oni se dijclc u detiri osnovne grupc. Po-drudju visokoga tlaka pripadaju anticiklona (V), gre-ben (g) i most visokoga tlaka (mv), a u podrudje nisko-ga tlaka ubrajaju se ciklone (N) i doline niskoga tlaka(Dol). Situacrje s malim gradiientom tlaka oznadcnc suprema zakrivljcnosti izobara kao bezgradijcntno antici-klonalno polje (Ba), odnosno kao bez-gradijentno ciklo-

    nalno polje (Bc). Sludajevi gotovo pravocrtnih izobaraprijelazna su stanja i obiljcZavaju se prema strujanjuoclgovaraj uCim smjerovima: NS (sjeverno strujanje),NES, ES, SllS, SS, SWS, WS, NWS.

    Z;r svaki dan na osnovi prizemnih sinoptidkih karala

    (od 07 ili 13 sati SEV) njemadke meteorolo5ke sluZbe,a po potrebi i apsolutne topograhje 850 hPa (karta od

    01 sat SEV), odreden je tip vrcmena posebno za unu-traSnjost (1970-1993), a posebno za sieverni i srednjiJadran (1979-1993), te juZni .Tadran (1991-1993)-

    Naime, prisutnost mora s jedne strane, a pruZanjcplaninskih lanaca paralelno s obalonl s druge, uzrok su

    nekim specifidnim oblicima polja tlaka nad Jadranom(dolina niskoga tlaka nad toplijim morcm oznadcna jc

    kao tip "Dol"), a jo5 dc5ie vrcmcnskim prilikama uunutrasnjosti bitno razliditima od onih na obali uz istuprizemnu raspodjelu tlaka. Dakle, diskontinuiteti unu-trasnjost (kopno) i obala (more) zahtijcvajuodredivanje tipova vremena odvojeno za navedena re-

    lativno mala podrudja. Buduii da su nizovi tipova vre-menazaladran kraii, u ovom radu nisu prikazani.

    Sto se tide klasifikacije sinoptidkih situacija, trebaistaknuti da velike baridke sisteme kao 5to su anticiklo-ne i ciklone dijelimo u dctiri, a doline niskog tlaka u trisektora koii se metlusobno razlikuju suSrinski premasmjeru i karakteru strujanja. To znadi da tipovimavremena koji pripadaju istoj baridkoj grupi ne morajuodgovtirati slidne vremcnske prilike, odnosno da tipoviiz razli(itih grupa mogu imati iste vremenske prilike.Najoditijije primjer puhanjc bure zbog advekcije hlad-nijega zraka iz unutralnjclsti, koja se ostvaruje uistodnom ijuZnom sektoru anticiklone (tip V1 i V2), usjevernom sektoru ciklone (tip N4) i pri pravocrtnonlsrrujanju NE i E smjera (tip NES ili ES). Zbog toga sesvrstavanje tipova vremena u isti skup prilagoduje po-trebama istraZivanja.

    2.1. STATISTIEKA ANALIZA

    Osnovna statistidka analiza tipova vremena za unu-tra5niost I-Irvatske osniva se na relativnim destinama,ne samo za svaki mjesec, nego i za svaku dekadu poseb-

    no (tablica 1). Naime, ispitivanja veze nekih meteoro-lo5kih i nemeteoroloSkih parametara (velidina) s tipo-vima vremena otkrila su realnije i vaZnije medusobneovisnosti na temelju vrijednosti iz intervala vremenakra(ega odjednog mjeseca dekadnoga (Londar, Sinik,1e93.).

    Osnovna statistidka analiza pokazuje da od ukup-no 29 I'ojinih tipova vremcna postoje takvi (zodoh,z-odol2, zodols, "I)o1", N., V", V4, NS) koji nisu znat-niji niti po destini, niti po godiSnjent hodu, dakle nitipo cljclovanju na vrijeme, pa u daljnju analizu nisuukljudcni.

    Osim toga, sludajevi s oblicima prizemnc razdiobo

    ilaka zraka u Ilrvatskoj koji nisu odgovarali niti jed-

    nom od 29 tipova u tablici 1 su oznadcni kraticom"ncod" (neodrcdcni).

    Medutim, svi tipovi vremena sa znadajniiom desti-nonr, bilo sezttnskom, bilo nrjescdnom ili dckadnom(tablica 1) te s karakteristidnim godi5njim trajanjcm(tablica 2 i 3) znzrhjni su za vrijcme u unutra5njostiIlrvatske i smatramo ih glavnim tipovima vrcmcna.Sto se tiie njihove raspodjele opienito vrijedi da sunajdcSii, dakle i najvjcrojatniji, oni koji pripadaju po-drudju visokoga tlaka i to bez obzira na duljinu. To supokuzala i prrla5nja istraZivanja drugih autora (Penzar'

    1963,1967; sinit, tgztt; Lonear i sinik, 1993). Pri tomanticiklone prcvladavaju u jcsenskim izimskim mjesc-cinra, a grebcn i most visokola ilaka javljaju se sastidnonr dcstinont kroz cijglu godinu. Ciklone i dolineniskoga tlaka najdcsdc su u travnju, zatim u studcnomi prosincu (clruga dckada). IreCu vcliku skupinu dinetipovi vremena s matim gradijentom tlaka. To su tipoviviemcna s izrazito velikom dcstinom i trajanjcm u ljct-nim mjesecima (tablice I i2).

    Opienito sc pokazuje da su najde5ii tipovi vremenauje

  • Il. LoNeAR, A llA.ltc:'I'ipovi vrcnrena u I lrvatskoj

    Tablica 1. Dckadnc inrjcsedne relativnc &stine (%) tipova vremena u unutra5njosti llrvatske u razdoblju't971-1990.

    Table 1. The ten -day and monthly relative frequencies o[wcathcr types in the continental part of Croatia in theperiod 1971-1990.

    Tip Nljescc I t 3 4 5 6 7 ll 9lr0lrll12 GOt) 7,IMA PROU IJETO JI'SEN

    Nr1.D2.D?n

    4.0 9.04.5 ij.:l3iQ9.5 3.0

    9.5 i::,1,1i5,:: 8.6 3.0 1.5 1.5 2.5 10.0 4.0 4.0r r.o 8.-5 8.5 1 .0 4.O 2.5 7.0 r 0.0 10.0 6.0t t .a ,,,,ii:i',, a.t 2.0 ?.6 6.4 5.0 5.0 13.0 5.0

    5 5.'7 9.9 2.0 5.I.Z 1.8 v.3 2.5 9.06;7 6.1 8.9 4.1 1.6

    M. 6.1 I 8.7t,,1$7.,1 10.5 I 1.01 2.(rl 3.1 I 3.{rl 4.tiI 8.2 I 9.0 I .5.t 6.3 6< 9.4 2.9 7.4

    N2

    1.D2.D3.D

    1.5 3.0 0.5 ,:,:,ii. it,:, 5.1 3.0 0.5 0.5 0.0 1.0 0.01.5 0.5 3.0::i::,:g;0.i: 15 2.5 0.0 0.5 0.0 1.5 0.50.9 1.8 2.7:t:i.t.,51(},i.t.:it::5i:fit., 2.0 0.0 1.4 3.0 2.3 3.-5

    .5

    .5

    .4

    1.8 2.tJ 3.7 0.31.4 1.2 2.8 .0 o;77.4 4 ?,.)

    M.1 1.81 2.-l [::::::ix;[a::l j.9 I 2.51 0.21 0.t3 I 1.0 1 1.6 I 1.3 I 5 1.8 1.5 .J.O 1.3

    Nr1.D2.D?D

    2.0 0.50.5 1.00.9 0.6

    2.5 1.5 :::::::S.it:,:, 3.0 2.00.5 3.5 1.5 ::::!::.4i5::: 0 01.8,:::::,:5t(t::t 1.8 1.0 0_0

    1.5 0.5 0.0 1.5 0.50.0 0.5 0.0 0.0 1.50..5 0..5 0.9 1.0 0.9

    7.7 1.0 3.0 2.2 0;71.0 .8 o.2

    1.2 0.8 2.8 0. 0.8M. 0.7 I 1.6 l,ii:;3'3,1 2.8 I 2.8 I 0.6 I 0.6 I 0.-5 I 0.3 I 0.8 I 1.0 1,3 0.9 2.6 1.4 0.5

    Nt1.D2.D3.D

    5.0 4,0,,,,,,,,{i;(},r 4.5 2.5 2.0 1.0 0.0 0.0 2.5 2.0 2.04.5 ,.ir;i.8i0.ii 6.0 7.5 1.5 1.0 1.0 0.5 2.0 2.0 5.0 2.54.5::,,ii,6ri,l,: 5.5 4.0 1.4 1.0 0.9 1.4 3.5 2.7 6.0 3.6

    ).6 4 l03.5 5.0 5.0 0.8 3.0

    4.6 ?.6 4,0M. 4.7 1,:::::B|01 5.8 I 5.3 I 1.8 I 1.3 I 1.0 I l).6 I 1.81 2.41 4.31 2.7 3.r) 4.4 4.3 1.0 2.9

    DOLt1.D2.1)3. I)

    4.5:::,:,,9i0,,i 7.0 5.0 6.1 7.5 5.0 4.0 8.0 4.5 5.5 8.06.5 5.5 7 .5 4.5 6.5 4.5 3.0 1.0 6.5 :,.j:8.:i,, 7.0 8.55s 4Rt':'t':;itzitt 60 5o 50 7) 4t 4o ;4 io 6'4

    6). 7 60 (r5.8 6.8 6.2 2.8 7.35 5.8 6."1 4.1 4.5

    MJ 5.6 6.51 7.31 5.2 I 5.8 I 5.7 I 3.7 I 3.1 | 6.21 0.5 1 5.21:,:,:3,:6 .4 .6.6 6.1 4 5.9

    DOLz1.D2.D3. I)

    3.0 3.5 1.0 iriii:4io!:i 3.0:,1,1,t4;gti 2.5 2.0 2.0 1.5 0.-5 2.02:9 2.0 3.5 2.5 2.0:,:i:i:r5i!I:i 1.5 1.5 0.0 1.5 3.5 2.05i1t,, 1.8 3.'7 0.5 3.2t.ttts:;Ail 2.7 4.6 1.5 2.3 3.0 7.4

    2.4 2.8 )1 2.8 1.32.? 2.O 2.7 2;7 "t;7

    ).9 a 2.M.l 3.4 2.51 2;7 I 2'3 I 2'8 1:::t:'4'i:'7.'l z.?l 2.U l t.2l t.8 I 2.31 1.8 2.5 2.5 6 -1. 1.8

    DOL:1. D2.1)3. I)

    1.0 1.5 1:0 2.5 0.5 0.5 1.5 i::,it3,5::, 2.0 0.5 3.0 2.01.0 1.5 1.0 0.5 2.o 2.0 1.0 t.5 1rl 1.0:iili::i2i5ii: 2.07.4 1.8 1.8 1.0 2.3 Z.O 1.8 0.9:,,,,t,,3:ii,, 0.9,:,:,,,,3,it,, 0.-5

    6 1.5 1.8 1.81_5 l -5 1-7

    16 27M.l 1.61 1.3 I r.3 I 1 .61 1.5 I 1.5 I 1.9 I 2.21 0.tt t 2:8,,1 l.-5 .6 1.4 .1 1.6 t.9

    SS

    1.D2.D?t)

    1.0... Q.5... 0.5 .i:i:i,'AiCIii 0.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.5 0.5 i:,?.0,1.5 li::.::3.I::: 0.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 1.5 1.0 2.500 O6 09 00 00 00 00 0() 00 09:.:.:...:i:d.0-5

    {).6 1.2 .{} 0.0 0.3o.9 2.5 0.2 00 0.80.3 0^3 0.3 0.0 0.6

    M.t 61.9 1::::::l,ifi:l 0.61 0.7 I 0.2 I 0.0 I 0.0 I 0.0 I 0.()l 1.0 1 0.8 1,.,L(, 0.fl l_3 o-5 0.0 0-6

    sws1.D2.D3. I)

    0.5 1.0 0.0 1.5 1.0 0.0 0.0 0.5 0.0 1.0 t.5 ,.,1,.,U152.0 1.0 0.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 3.5 2.0 :i:i:l:3is4.5 2.4 1.8 1.0 0.5 0.5 0.0 0.0 1.0 't.4 2.0,,i,,,5,ii

    (t.8 1.3 0.8 0.2 0.8.o 2.2 o.2 0.0 1.8

    41 1.5M.t 2.4 1.41 0.it I 0.{t I 0.5 I 0.21 0.0 o.2l 0.3 I 1.9 I l.t I 3:, 1.4 ?< o.'7 0.1 1.4

    ws1. t)2.D3. f)

    ::,2;tt-ii 1.5 0.0 0.5 0.5 0.0 0.5 0.0 0.0 0.5 0.5 1.51.0 0.5 1.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 1.5 1 0 .ii'l'4.is.1.4 7.2 0.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.5 tttzr\,:

    0.6 1.7 0.3 o.2 0.30.8 2.O 0.-5 0.0 0.8o 1ta 0 {}.o 0.2

    M.l 1.5 0.6 I 0.2 I 0.2 I 0.Ol 0.2 I 0.0 1 0.0 1 0.6 I l).?1,,,,:12:9, 0.9 1.8 0.3 0.1 0.4

    NWS

    1.D2.D?I)

    ....1:5.. 1.0.:::::::3.ilj:: 0.0 0.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.5 0.5 1.5i::.;.?is.ii o o 0.0 1.0 0.0 0.5 0.0 0.s 0.s 0.0 0.s 1.s::::::fli(J:: 0.6 0.5 O-O 0.0 0.0 0.0 0-0 0.0 0.5 1.0 0.9

    o.1 1,.3 1.2 0.0 0.30_( 1-3 0.3 0.3 0.30.4 0.8 0.2 o() o5

    MJ ,1,i6,,1 0.s I 1.1 I 0.31 0.21 0.21 0.0 I 0.21 0.21 0.31 0.7 I 1.3 0.8 1.2 0.5 0.1 0.4

    NES

    1.D2.D?l-}

    0.5 0.5 1.5 i:ia,i3;U,: 0.5 0.5 1.0 0.0 1.0 0.0 0.0 0.5..9,1. 1.0 0.0 2.0 til.a.?..tJ.:lt r.5 25_ 1.0. 0.0 0.0 1.0 1.0:lAiQ::: OO O5 O5 O0 O5::::::litl:rJ:::::::,:,|):q,i O5 00 O.O 0.0

    oti o.5 0.5 0.31.1 0.8 I 1.1 0.30.4 0.3 0.3 0.8 o.z

    MJ 0.6 I 0.5 1 0.6 l::::::il:8:l 1.1 I 0.8 I 1.5 I 0.6 I 0.5 I 0.0 I 0.3 I 0.s 0.6 1_0 0.3

    ES

    1.D2.D3.D

    0.5 2.0 2.0 1.0 0.0 0.0 0.5 0.0 0.0 0.5 1.0 ::i:.:3t(l.r.0 ...?:1. 1.5 i:iir:i4it:i 1.0 0.0 0.5 0.0 1.5 0.0 2.0 3.00.0 :::::i:3:S::: 1.8 1.5 0.0 0.5 0.0 0.0 0.5 7.4 1.5 0.0

    0.9 1.8 1.0 0.2 o51.5 2.2 2.3 0.2 t.2o o. o.2

    M.t 0.5 f::::::*:s:l 1.8 I Z.3l 0.31 0.2 I 0.3 I 0.0 I 0.7 I 0.6 I 1.5 I 1.9 1.6 1 o.2 o.9

    SES

    1. D2.D3. T)

    til:8i0:i...1.5. 4.s 1.0 0.s 1.0 0.0 0.0 0.0 0.s 1.s 6.0ii::Pl$.:;:ii::::9i{:.l 2.s 1.5 l.s 0.0 0.0 0.0 0.0 1.5 2.s 4.s

    5.0 :::::::l?r3::: 5.0 0.0 0.5 0.0 0.0 0.0 0.0 4.t 2.0 6.86.2 2.O 0.3 0.7

    2.8 7.8 1.8 0.0 1.37. 6 1.9 2.1

    M.l 7.4 '7_1 I 4.Ol 0.8 I 0.8 I 0.3 I 0.0 I 0.0 I 0.0 I 2.1.1 2.Ol 5.8 6.8 1.9

    Vt1.D2.D?D

    11.0 6.5 9.5 2.o 5.1 6.0 8.0 6.0 10.0 8.0 8.5 i.1$i56.0 2.o 2.0 8.5 1.5 6.5 2.5 5.0:i.il,ii.0.': 7.5 4.5 . 9f5.9 3.6 2.3 6.5 2.7- 5.5 7.7 6.4 8,0 -5.0 5.5 i,:l'4i5

    8.0 11.0 5.5 6.7 8.85.5 5_5 4.O 4;7 7.7

    6.2 8.4 ,8 66 61M] 7.6 4.1 4.s l s.'t I 3.1 6.0 I 6.1 5.8 I 9.t I 6.91 6.21i,tziq 6.3 8.3 4.4 6.0 7.5

    Yz

    1.D2.D3. l-)

    6.5 6.5 4.O 3.0 4.6 7.0 4.0 8.0 5.5 12.0::::-I,3i5:r: 9.08.0 5.5 t:t::::,8:5:::::::!:8!5:i: 6.5 4.0 1.0 8.0 5.0 6.0 4.5 4.58.6 12.'t s.j g.o +.s 5.5 3.6 't.s 12.o,:,l4,rs,. 4.5 3.2

    7 9 6.? 10.35 o 7 4.7.O 7.6 4.4 56 I O.5

    M.1 '7 7.8 I 6.0 I 4.81 5.21 5.51 2.91 7.91 1,51':,1:,1,:0,,1 7.5 I 5.5 6.4 7.0 5.3 5.4 8.7

  • 34 I Irvatski mcteorolo5ki dasopis, 29,1994.

    Tablica 1. Dekadne i mjcscdne rclativnc dcstine (%) tipova vremcna u unutra$njosti llrvatske u razdoblju1971-1990. (nastavak)

    Table l. The ten - day and monthly relative frequcncics of weathcr typcs in the continental part of Croatia in theperiod 1971-1990. (continuation)

    Tip Mjesec r I z I I I I I s I 6 I 7 I s I e lrolrrlr2 GOD ZINIA PR0t.l {, tll ( JI'SEN

    V3

    1.D2.D?n

    9.5 1L0 4,5 l0 n 1.5 1.5 2.0 5.0 12.5::::l.ii0.: 191.5 6.5 '7.5 3.5 3.0 0.5 0.5 4.0 6.0 13.0 :..;l.5l!ti. 8.5A't R s ,.a 1 o 2.? 2.O 1.8 3.2 7.0 ",'l :?,| 8.0 8.2

    6.4 8.8 3. 1.1 1 t.-5(t.6 8.8 4.1 I5.1 6.8 1.9 2.4 9.5

    MJ ffi 1.31 3.ll c.ollz.ql,,t:3i3,1 z.: .5.8 8.1 -t.J 1.9 0-8

    G

    1,DZ,D3. f)

    185 14.0JET0::14.0 tz.t tz.o 2s.0 15.0 18.s 1s.0 10.s 1s.519.5 18.5 iS.i tZ.t 12.5 18.0 :i:?}iqir: 18.0 18.0 13.5 14.5 21'51'7 1 20 0 14 6 l6.0 15.5 17.5 :t:Zl::A..t 19.3 10.-5 14.1 15.5 77.7

    16. 16o 16.9 7.3 4.71,'7.2 19.{J 74.4 9.'l 5.3166 18..2 15.3 9.4 3.4

    M.t 8/T17iTt8 6Tt4Jl tq.0 | ts.s l,'zzi? r'7 .s | 7s.7 | 14.2 | 13.s I 18.2 15.9 18.0 l5_5 8;7 4

    MV1. t)2.D1T)

    ffi.5 r.o o.s 1.s 1.s 3.03.0 2.5 riiii{l5i: 2.5 1.0 0.5 1.5 0.5 0.s 3.0 2.o 2.sr n i:,:,,i,:t,l: r i i 5 12 0.0 0.9 0.9 2.5 1.4 3.0 1.8

    2.O J1 ?4 .22.O 2.7 2.7 0.8 1.82.4 0.6 2-3

    MJ ffil t.ol o.sl t.zl l.el 2.21 2.4 2_2 2.9 -J. I 0.8 1.8

    Ba

    1.D2.n3. I)

    7J 6J---5 10'0 11'7 27'5 26'5'1'3'l'.!itl'23'0 t9'5 7z'5 6'56.5 8.5 8.0 11.6 20.5 18.5:'.38;0::: 31.0 2'7.0 12.5 77.0 4.5'7'7 i6 loo 17.5 25.5 21.5:,,31,i4i:i 23.4 21.5 1'1.3 11.5 9.1

    15 6 6.1 9.0 28.3 t316;7 o.: 13.4 30.2 16.817.1 "1.1 1,6.4 zt.) 1t{7

    M.l T.tT czT i :)11tiTle.s I 22.5 I 3t.e 2e.3124.81t6.s 112.7 | 6.8 15.9 6.8 13.0 28.0 18.0

    Bc

    1. t)2.D?T)

    ffio3.0 2.0 6.5 8.0 ...22;9. 20.5 15.511 AA R? j10 11 Titi:Ci::)\:tt1O.s

    13.0 15.0 3.5 ',|.O 3.0l -5.0 8.5 7 .0 6.0 0.-513.3 '7 .0 0.9 5.5 1.8

    9.1 11.4 3 8-59.5 1.8 12.2 7.0 I.Z9.2 4.8 'l).4 lt.9 4.4

    MJ 4.s1 3.7 I o.s I to.s l,.ls:i1.l.rl:&3 13.2 113.8 11tt.21 3.7 1 6.21 1.8 9.1 )-) 72.0 6.6NI]OT

    1.D2.1)3. I)

    zn-- iS Zn z.o 2.5 ri:i:i;l4i0::: 1.0 ,ii,i,,i1.l},,, 3.0 1.0 :,,,:,:,Si{},, 3.0i; 3; 4.0 3.i i.s 'iit'Si5t,'

    a,q i.o r.s 1.0 i.0 1.01 6 1 2 21 3.0 1.8 2.5 ::j:t::4.5::: 1.4 2.0 0.5 0.5 2.7

    2.8 2.9 2.5 3.0 2.7

    2.2 z.o ?.'l 2.4 1.22.2 2.6 2.5 2.8 10

    M.I ,.4T zEI 2n 3.21 l.elii:i:4i0:1 2.61 2.11 2.21 0.81 1.81 2.3 ')) 2.5 2.6 2.9 1.6

    Tablica 2. Apsolutna dcstina trajanja (u danima) po-jedinih tipova vremena za unutra5njost Ilrvatskc urazdoblju l97l-I99O.

    Table 2. The absolute frcquencies of wcather types (in

    days) for the continental part of Croatia in the pcriod

    19't1-t990.

    ctijclom Ilrvatske. Tipovi N1 i Doll pomakom cikloneili ttolinc niskoga tlaka desto prelaze u N2 i Dol2 tipove

    i obratno, a da se vremenske prilike ne mi.icnjaju znat-

    nr1e.'I'ojc jo5jcdan od razloga koji upuiuje na neop-hoclnost grupiranja tipova vremcna po udincima koje

    inraju na vrijcme.

    I)o sacla prikazana statistidka analiza obraduje svakitip vrcmcna posebno i iz nje je vidljivo koji su to tipovivrcmcna dije je trajanjc vi5e

  • D. LoNeA& A BaJIc: Tipovi vrenena u llrvatskoj

    Tablica 3. Najdulje trajanje pojeclinog tipa vremena (viSe od 2 dana) u unutra5njosti Ilrvatske za razdobljet97l-'1990.

    Table 3. The longest duration of each weathcr type for the continental part of Croatia in the period 1971-1990.

    35

    TIP l)an ZIMA I)an PROI.IECE Dan IJETO I)an JESEN Dan GODINA

    Nr 4 t3-r6.2.7987. 5 18-22.4.1990. 5 18-22.4.7990.

    Nz 3 10--t2.6.19'71. 4 2t--24.9.1990. 4 21.-24.9.1990.

    N3 3 6-8.5.1987. 3 1-3.7.19'.75 -t r-3.7.7975.6-8.5.1987.

    Nq 3 26-23..2.t972.2t-23.r.1978.r7-L9.1.1987.25-27.2.L988.13-15.1,2."1990.

    3 t5-77.4.1972.t5-t7.4.1974.30.3.-7.4.1987.

    6-8.3.r988.

    J 25-2"t.8.t9'15. 3 L8-20.lt.1979. J 30.5-t.6.197t.26-28.2.1972.15-17.4.1972.-15-1.'7 .4.1974.25--27.8.1975.27--23.t.r978.18--20.11.1979.t7-t9.1.t98'7.30.3-t.4.1987.25-27.2.1988.6-8.3.1988.

    13-75.72.1990.

    DOLt 4 t3-16.12.7984. 5 18:22.3.1979. 3 30;7-1..8.t9'79, 4 1,6-19.11.1984.25-28.10.1990.

    5 18-:22.3.1979.

    DOLz 3 t5-17.3.1978. J 75-17.3.1978.

    DOLr J 6-8.lt.197L.28-30.11.1983.

    6-8.17.r97r.28-30.11.1983.

    SS

    SWS J L7-19.12.L978 -) t4-t6.r0.r973. -t 14--t6.10.1973.17-79.-12.1,9'18.

    WS 4 28-31.72.7978. 4 28-31 .12.1978.

    NWS 16.-18..1.1983. 3 16-18.1.1 983.

    NES 3 t0-L2.2.r984. -l 12-14.5.r979. 3 12-1,4.5.7979.10-12.2.1984.

    ES J "t4--t6.4.1.982. -1 t8-20.11.1976. 3 78-20.rr.r9'16.14-1,6.4.1982.

    SES 6 t4-19.2.7984. 5 20-21.3.1984. 4 16-19.11.1985 6 l4-t9.2.t984.

    vc 5 1,4-18.8.1974. 5 r4-t8.8.L974.Vr 7 25-31.72.t988. 5 24-?A.4.7975. J 27-29.7.L975.

    2:2-24.6.t976.3-5.6.1980.5-7;1.t98r.

    26-2A;7.1981.25-27.8.1981.11-13.6.1981.3r.7-2.8.1988.

    6 2-7.77.1972.20-25.9.1978.

    7 25-3r.12.1988.

    Vz 7 23-29.t.1989. -5 7(>20.3.1986.26-29.5.1990.

    5 13-17.8.1973.14-18.6.1986.

    1 23-29.r0.r975. 7 '23-29.tO.7975.

    23-29.r.1989.,.9.11-5.72.1989

    V3 6 LU23.12.1977.9-1,4.2.1982.

    4 10-13.3.1986. 8 10-17.10.1990. 8 10-17.10.1990.

    G 5 t6-20.1.t97t.17--21.2.1973.t8-22.t.1974.

    11 4-t4.3.1987. 7 23-29.8.1978. 5 ,$-8.9.1989. 11 4-t4.3.1987.

    MV 4 26-29.2.1.980. J 24.3.t979. 4 26-29.2.1980.

    Ba,1 25-31.72.19a7. 6 26-3r.5.t979.

    76-2t.5.t982.tu23.4.7988.

    9 5-r3.6.1979. '7 25-31.10.1977.t7-23.9.1980.

    9 5-t3.6.r979.

    Bc 5 29.24.3.1972. 6 26-37.8.1990. 5 13-17.9.L981. 6 2i-3r.8.1990.

    NEOD J 3t.5--2.6.r972.2t-23;7.L9751 r-13,6.1989.

    3 3t.5-2.6.1972.2t-23.7.L975.1 1-13.6.1989.

  • 36 Hrvatski meteoroloski dasopis, 29, 1994'

    Tablica 4. Vjcrojatnost prijclaza iz jcdnog tipa u drugi (promili) u unutrasnjosti Ilrvatske za razdoblje 197l-1990'

    (stupac - tiip vremena ioji pretho

  • E. LoNeAR, A BAJti: Tipovi vrcmena u llrvatskoj 37

    I)J

    4

    5

    6

    7

    8

    9

    10

    11

    12

    13

    I415

    16

    17

    18

    19

    20

    2T

    tt23

    24

    25

    26

    28

    29

    30

    31

    Tablica 5. eestina promjena tipa vrcmcna (u %) uodnosu na prethodni dan u unutra5njosti llrvatske zarbzdoblje 1971-1990.

    Table 5. The frequenry of weathcr type change inrelation to the previous day for the continental part ofCroatia in the period 1971-1990.

    t2345678985 65 85 90 80 75 65 65 70 60 70 9080 '15 70 90 70 65 65 60 65 60 60 6565 75 70 80 85 60 80 60 75 55 60 5080 85 60 60 '10 60 70 (t0 '15 75 80 6585 65 65 80 70 70 80 60 50 75 70 6575 60 55 85 75 45 80 6s 70 75 50 8580 75 85 90 55 55 '70 75 65 70 75 8590 70 80 85 60 65 75 60 '15 55 80 7570 85 75 70 70 70 80 70 80 70 65 9075 85 75 75 ',15 75 75 50 80 70 85 8565 75 50 85 80 75 65 65 60 65 60 8065 75 85 85 65 55 65 55 70 70 50 5085 80 60 85 50 70 55 65 50 85 70 6070 65 80 85 60 75 55 55 60 75 80 7555 75 80 80 70 50 80 65 65 70 80 6570 65 65 75 85 85 60 60 80 60 55 6060 80 65 80 75 80 45 80 65 60 60 7070 60 10 80 70 75 65 75 75 70 85 7555 70 50 80 40 70 65 45 75 45 55 8570 60 80 75 70 70 65 80 45 90 75 6565 75 65 60 65 65 60 65 55 90 70 7065 65 70 85 80 50 50 60 50 70 70 6570 70 85 60 70 65 50 55 50 70 80 6565 80 85 75 70 80 60 70 60 70 55 7080 60 100 70 65 75 85 75 65 70 90 7580 80 75 60 80 75 80 75 65 80 75 6575 55 85 70 55 65 45 65 70 55 70 7070 70 65 80 65 75 60 70 85 55 85 6075 80 75 65 70 75 65 55 70 65 6585 80 65 60 55 50 55 90 65 65 5075 65 75 65 70 60 55

    niku koji utjede na vrijeme (Penzar, 1967), autori pre-dlaZu grupiranje tipova vremena kako je prikazano utablici 6. Ovdje treba istaknuti da dominantni dimbenikza isti tip vremena ovisno o dobu godine moZe navrijeme imati razlidite posljedice. To je najoditije ugrupi tipova s prevladavanjem radijacionoga reiimakoji u ljetnim uvjetima omoguduje maksimalnu turbu-lentnu razmjenu dok u zimskima djeluje suprotno po-godujudi ne samo stvaranju nego i odrfuvanju najsta-bilnijih inverzionih stanja koja sputavaju i reducirajuturbulenciju. 7a tipove vremena koji su ukljudeni uoborinski reZim bitna je konvergenci ja horizontalnogastrujanja praCena dizanjem zraka dui. osi i/ili u centrusistema, pri demu dolazi do stvaranja stojaste naoblakei odgovarajudih oborina koje su tipidne za hladni diogodine. Konvektivne oborine toploga dijela godine sa-svim drugog postanka i razvoja uglavnom nisuukljudene u tu grupu tipova. Ljetne konvektivne obo-rine desto su uzrokovane advekcijom wjeZega ili hlad-

    Tablica 6. Grupc tipova vre mena prenra srodnosti dim-benika koji utjcdu na vrijeme.

    Table 6. Weather type categories according commonfactors influencing the weather.

    noga zraka sa sjevcrozapada ili sjcvera (u unutraSnjosti

    IIrvatske podetkom ljeta). Prema tome, za konvektiv-nc oborine vremcnski tipovi predloZenoga oborinsko-ga reZima nisu uvijek reprezentativni.

    Godi5nji hod relativnih destina grupiranih tipovavremena (tablice 7 i 8, slike 1 i 2) pokazuje da jeradijacioni reZim najde5ii tijekom cijele godine, s mak-simalnom destinom ljeti. 7a razliku od toga, tipovivremcna koji dinevjetreni reZim najde5ii su u hladnomdijelu godine kada je advekcija hladnoga zraka nakonprolaza frontalnih sistema preko naSih krajeva iz NEsmjera veoma desta.

    Navedeno grupiranje tipova vremena omoguduje irealniju procjenu trajanja slidnih vrelnenskih prilika napodrudje unutrasnjosti I{rvatske (tablica 9 i slika 3).Pokazuje sc da radijacioni reZim u 2OVo sluiajevatraie6 i vi5e dana, dok u 30Vo sludajeva vjetreni reZim trajedulje od jednoga dana. Advekcija hladnoga zraka sa

    PripadajuiiPojini tipovi

    vrentenaGrupa Opis

    Vr, Vzg, mv, Ba, Bc

    RadijacijskireZim

    U periodima slaba strujanjapromjenjiva smjeramaksinralan utjecajlokalnih dim-benika(podloge, reljefa)

    '

    Nr, NzDolr, DolzWS, SWS,

    SS

    Oborinskirelim

    Advekcija toploga ivlalnoga zraka (preteZno uzciklo-nalnu zakrivljenostizobara). I'rocesi dizanjazraka i stvaranja naoblake ioborine. na planinskimprepre-kama potenciraniprisilnim dizanjem zraka.

    Vr, SESAdvekcija izSE Europe

    I{ladna advekcija u zim-skom periodu godine. Uuvjetima 3laba strujanja po-god uje odrZavanju stabilnihinverzionih prilika duljegatrajanja.

    NWS, Dolr Advekcija izNW Europe

    Hladna advekcija u toplompcriodu godine, osobitoljeti, koja pogoduje stva-ranju konvektivne naoblakei konvektivnih oborina.

    Nr, NES,ES

    VjetrovnircZim

    Advekcija hladnoga zrakakoja se odvija desto svelikim brzinama, pa jehori-zontalna i vertikalnaraz-mjena zraka vrlo velika

  • 38

    80

    60

    40

    20

    0

    40

    30

    20

    10

    0

    40

    30

    20

    10

    0

    Hrvatski meteoroloSki dasopis, 29, 1994.

    40

    30

    20

    10

    0

    ADVEKCIJA IZ SE EUROPE1971-1990.

    ,to

    30

    20

    **ffiww.7A9t01112

    40

    30

    20

    '10

    0

    Slika 2. Usporedni godiSnji hod relgtivnih destina grupavremenskih tipova u unutra5njosti Hrvatske u razdo-blju 1971-1990.

    Figure 2. The annual course of relative frequencies ofweather type categories for the continental part ofCroatia in the period 197l-1990.

    6789101112Mjeseci

    %100

    80

    60

    10

    20

    0

    135791113151719Dani

    _..RAD-oBo-.-.ADSE.-- ADNW

    -

    VJET

    a

    \ \

    Slika 3. Vjerojatnost trajanja grupiranih vremenskihtipova u unutra$njosti Hrvatske za L97I-199O.

    Figure 3. Ttre probability of duration of weather typecategories for the continental part of Croatia in theperiod 1971-1990.

    67Mjeseci

    11 12

    Slika 1. Godi5nji hod (po dekadama) relativnih destina grupa vremenskih tipova u unutra5njosti I'Irvatske za

    razdoblje l97L-1990.

    Figure 1- The annual course (for ten-day intervals) of relative frequencies of weather type categories for the

    continental part of Croatia in the period 1971-1990.

    UNUTRASNJOST HRVATSKE

    "2" 'ne.oe,se 1971-1990. NWVJ %

    100

    80

    60

    40

    20

    o

    20

    '16

    12

    I

    4

    0

    '123456789101112Mjeseci

    -FRA - -OB --r NW ffiiVJ

    ^r'^-^-^- \^__\.

    1234s678910'11'12

  • E. I-oNeAR z\ I3allf: Tipovi vremena u Llrvatskoj

    Tablica 7. Rclativne destinc grupiranih vremcnskih tipova ((%) za unutra5njost Ilrvatske z,a I97l-1990.

    Table 7. The relative frequency of wcather type categorics (%) for thc continental part of Croatia in the periodt97t-1990.

    Tablica 8. Apsolutnc destine grupa vremenskih tipova po sezonama u unutra5njosti Hrvatske za razdoblje7971-t990.

    Table 8. the seasonal absolute frequencies ofweather type categorics for the continental part of Croatia in thepcriod 1971-1990.

    ZIMA PROIJECE IJETOGOD

    1971

    1972

    1973

    I974

    t975

    1976

    1977

    r978

    r979

    1980

    1981

    1982

    1983

    1984

    i985

    1986

    1987

    1988

    1989

    1990

    RAD. OBO. AD.SE AD.NWVJEI RAD. OAO.AD.SEAD.NWVJEI RAD. OIIO.I\D.SEAD.NW \TEL RAD. OBO.AD.SEAD.Nry VJET:.:::'i:i::':':':':::44 11 1,2 1 8 38 23 4 2 9 49 1.4 ,:i:i:,:11'ii,iiiilii::::

    34 rS ,,,,,?$:,;i 6 47 21 7 10 67 3 2 1

    :;:::;l:$i:i:::ll

    I.,

    1

    1

    .::::::::;it::::::::

    .iiiiil!iin

    1

    .,

    :::.:::i:.:::t:i:i:::

    ia:i::::::::i::i:::

    i:::::::::::::::::::

    :::::::d::::::i: i :::::.::::: :.::

    I:iiiiii::i:

    44162014d 16t7 347149243132t24228 8 2

    2501475 4519 94 43 ;:::*2;,i5 61 11 5355r76

    9 65 11 3860103

    24781136559t7813355111015

    372311284 4617 16 56,1,;,1i1 al 30 10 4 5

    54 1i B 1 514314253t246221425251216345 5422 4 4 4

    4620172r62 10 B 5 Z

    r4328t322t6511111r629L432 54 18 10 1 5166127232 65 10 5 3 5t45291431

    7 60 11367122 65 i...:.1j$::::i7 65 13

    1

    2

    29 22 18 ::ii::|4:i:i: 48 25 33s :i:i33;:i:ii 13 4 s4 27 3 5 67 ii;::l$

    .iliiiilill44 18 12 5 6 4t 24 + t ,,,,i,1,$,,,,,,

    eS A:a iiri-.:.a-i:51 18 9 2 6 46 18 :ij,,l5Xi 1 4 66 11

    37UL642531742774851 25 4 :,lltt9..ll,li 7 49 30 4 4 t :i:ii$,3i:li 429 28 t4 3 10 45 20 9 2 10 65 1530 zr 23 2 6 40 26 4 iiirl:+iili s 70 e.:::i:ii iii3329821148237t6711037261047502tt487210472571.1555762278t8

    :::.:,: :;:::::::t:l9 7 I l:i:::58.::!:21 1 1

    2

    1

    1

    2 7t 55738

    Tip 2 3 54 6 Tlslelr0lrrl12 GOT) LIMA PROU UETC JESEN

    RADIJDIDZD3

    48.0 40.5 51.0 45.0 54.3 66.5:r:.v,$iQ:rj 71:9 72.5 59.5 53.5 52.546.0 39.0 48.0 51.0 64.3 68.0::;S0 :i:i:i80.i5i:. 70.o 49.5 425 42.049.1 51.5 43.8 53.5 69.1 71.5.:,i*:i,:. lt.t 64.5 53.2 48.5 48.2

    57.9 4'7.0 50.1 72.8 61.856.8 42.? 54 '76

    58.4 49.4 55.fr 3.8M.I 4'1.7 I 41.21 47.5 I 49.o162.816A.'7 l:,7:1;!i,l'75.1 I 69.() I 54.0 148.21 41.6 57.7 46.3 53.4 73.9 56.4

    OBORDIDZn?

    16.519.027.?

    2'1.5 18.5.:,3(J;9;:.24.9 17.5 10.0 8.5 12.5 19.0 12.5 21.526.0 27.5 iC.j rS.O r:.0 8.5 5.5 13.5 28.0 25.0.i:2Si5lSg:,f8rf,,,24.O 'l'7,'7 14,5 9.5 16.5 14.5 18.2 26.0 22.3

    R- T.A 24.5 12.0 "t4.1v.4 24.5 2r.9 9.( 22.29.6 22.-7 23.3 1.3.4 9.0

    M.t 21.1 I 23.5 t,,?,4:,9 1 21.5 I 20.3 I 1 5.0 I 9.4 I 10.4 I 13.5 I 21.6 I 21.2 I 24 9 22

  • I-lrvatski meteorolo5ki dasopis, 29, 1994

    Tablica 9. Apsolutne destine trajanja (u danima) pojcdine grupe vremcnskih tipova u unutrasniosti Flrvatske u

    razdoblju 197I-1990.

    Table 9. The absolute frequencies of cluration of weathcr typc categories for the continental part of Croatia in the

    pcriod 1971-1990.

    Tablica 10. Najdulje trajanje grupe tipova vremena (vise od 2 dana) u unutraSnjosti Ilrvatske za razdobljet977-1990.

    Table 10. The longest duration of wcather type categories (more than 2 days) in the contincntal part of Croatia

    for the period 197l-1990.

    Dana 1 2 J 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 T4 l5 l6 17 18 t9 >19

    Tip

    RAD 384 242 156 104 63 55 44 30 14 12 l0 12 7 B 7 7 2 4 1 9

    oBo 435 190 90 35 15 8 4 2ADSE 199 67 32 l6 7 11 2 2

    ADNW 138 5 -t

    VJET 177 55 18 2 2

    TIP I)ar ZIMA Dar PROUEEE LIETO )an JESEN GODINA

    RAD 20 25.12.L982-1 3.L.1983.

    L'7 16.5-t.6.1976. 27 2:28.7.L985. 24 7-30.9.1985. 38 27.V3.t0.r987.

    oBo 7 t3-r9.72.1989. 8 L5-22.3.L984. 4 20-23.7.7976. 8 20-27.17.1990. 7 t3-r9.12.1989.2W27.11.1990.

    ADV. SE 1 29.72.19'73-4.1..1974.

    5 20-24.3.1984. 8 10-17.10.1990. 8 23.2-2.3.198r.10-17.10.1990.

    ADV. NW -t 16-18.1.1983. 3 6-8.11.1971.28-30.11.1983

    -) 6-C.1 1.1971

    16-18.1.1983.28-30.11.1983.

    VJET 5 9-'1,3.2.1984.13-77.2.1990.

    4 t1-r4.5.t979.6-9.4.1984.

    J 25-27.8.19'75. 3 18-20.1r.1976.'t8-20.71.t9'79.

    5 9-13.2.1984.13-17.2.1990.

    NW najde5de prati brzi prolaz frontalnih sistema izbogtoga je kratkotrajna.

    IJ promatranom 20-godiSnjem razdoblju zabil-jeZene su samo 3 situacije (tablica L0) s advekcijom izNW Europe u trajanju od 3 dana. Period od 27. kolo-voza do 3. listopada 1987. godine jest, za razliku odtoga, najdugotrajnije razdoblje s istim reZimom vreme-na. Tadaje na podrudju unutrasnjosti llrvatske prevla-davalo bezgradUentno i anticiklonalno polje tlaka zra-ka, tj. Ba, Bc, g i V1 tipovi vremena. llladna advekcijasa SE najdulje je trajala 8 dana uzastopce(23.2--2.3.198L i 10-17.10.1990) kada je uzrokovalastvaranje izadrZavanje inverzionoga sloja zraka veoma

    nepogodna s aspekta onediSienja zraka.

    3. ZAKLIUCAK

    Statistidka analiza 20-godi$njega kalendara vremen-

    skih tipova odredenih na osnovi Pojine klasifikaciiezapodrudje unutrasnjosti Ifrvatske pokazuje da:

    - tijekom ditave godinc, a narodito u jcsenskim i zim-skim mjesecima, najde5Ci su tipovi vremcna koji ka-rakteriziraj u podrudje visokoga tlaka;

    - ciklone i doline niskoga tlaka najdeSie su u proljedei kasnu jescn;

    - u ljetnim mjesecima prevladavaju bezgradijentnapolja tlaka zraka;

    - najde5ii tipovi vremena ujedno su i najdugotrajniji.Promatranje prijelaza jednoga tipa vremena u drugi

    pokazalo je da promjena tipa vremena najdeSCe neznadi i znatniju promjenu vremenskih prilika na pro-matranom podrudju, tj. da se ne radi o znatnoj prom-jeni baridke formacije. To je bio osnovni razlog zagrupiranje tipova vremena po udincima koje imaju navrijeme u 5 grupa: radijacijski reZim, oborinski reZim,vjetrovni reZim, advekcija iz jugoistodne Europe i ad-vekcija iz sjeverozapadne Europe. Statistidka analizagrupa tipova vremena ukazala je na veoma dest radija-cioni reZim (narodito u Ijetnim mjesecima) trajanja i do38 dana uzastopce.

  • E. LoNCn& A Bruti: Tipovi vremena u l{rvatskoj 47

    Grupa vremenskih tipova koju smo nazvali oborin-,skim reZimom ne ukljuduje u dovoljnoj mjeri konvek-tivnu oborinu. Naime, zbog kratka trajanja procesarazvoja konvektivne naoblakc i stvaranja konvcktivneoborine veoma je teSko na osnovi sinoptidkih karata ujednom terminu na dan odrediti tip vremena koji biodgovarao tim procesima- Zbog toga godi5nji hodCestina oborinskoga reZima ne prati u potpunosti uo-bidajeni godi5nji hod kolidine oborinc na podrudju unu-trasnjosti FIrvatske.

    Objektivnui kriteriji za spajanje Pojinih tipova vre-mena u manji broj karaktcristidnih grupa dala bi detal-jna analiza vrijednosti i varijabilnosti metcorolo5kihelemenata koji karakteriziraju vrcmenske prilike nanekom podrudju (na primjer: temperatura zraka,obladnost, smjer i brzina vjetra, kolidina oborine i nji-hove kombinacije). Upravo je takvo istraZivanje korakkoji slijedi u upoznavanju i dcflniranju znadajki pojedi-ne grupe vremenskih tipova na podrudjima manjihrazmjer a kakvo je unutraSnjost Ilrvatske.

    LITERATURA:

    Baur F., 1975: Berticht iiber die 9. Fortbildungstagungfur Grosswetterkunde und langfristige Witterungs-vorhersage. Meteor. Rdsch.2E (2).

    Ccrstcngrabe et. al, 1993: Katalog der Grosswettcr-lagcn Europas nach Paul I'Icss und Ilelmuth llre-zowski 188 1- 1 992., 4., vollstilndi g ncu bearb. Attfl.bericlrte des Deutsclrcn Wettenlienstes 113 (250).

    Iless P. i II. Brezowsky, 1969: Katalog dcr Grosswet-terlagcn I,uropas.2. neu bearb. u. erg.ArtJl Ber. Dt.Wetterd. 15 (113).

    Londar E. i N. Sinik, 1993: Neke osobine golJi5njeghoda tlaka zraka u l{rvatskoj. IIn. Meteor. Cas.,2E,B1-88.

    Penzar 8., 1963: Ncki podaci o tipovima vremena uzistodnu obalu Jadrana Ilidrografski godiinjak,ttl-1.57.

    Penzar 8., 1967: Neke osobine tipova vremena naJ adranu. I lidrografs ki godii nj ak, 99-124.

    Poje D., 1965: Tipovi vremena u Jugoslaviji i njihovaovisnost o cirkulaciji atmosfere nad JugoslavijornDisertacija na Sveuiiliim u Zagrebu,215 str.

    Poje D. i suradnici, 1967: Makrovrcmenske situacijekoje donose velike oborine u Gorskom Kotaru iLici,Ilidrometeoroloiki zavod SR Hwatskz, 155 str.

    Schiicpp M., 1955: Begriffe und Definitionen in derWitterungsklimatologie, Schweizeriscl'te Natur-forsch. GeselL, Verhandlungen 135.

    Sinik N., 1970: Spekralna analiza destine prevladava-juCih vremenskih tipova na srediSnjem dijelu istodneobale Jadrana . Hidrografski godiinj ak, 89-104.