UIR_2013_14

7/25/2019 UIR_2013_14

http://slidepdf.com/reader/full/uir201314 1/101

2.6.201

UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM

RESURSIMA

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Prof.dr.sc. Josip Mesarić

Upravljanje informacijskim resursima 2013/14 1

PREDMET UIR (Information ResourceManagament)

• Nastava:

• Predavanja: 2 sata

• Vježbe: 1sat tjedno. Ukupno 5 vježbi

• Seminar: 1sat – Prezentacija – obvezno

predstavljanje; uvjet za ispit

Upravljanje informacijskim resursima

2013/142

Izvor Bodovi

Prisustvo predavanjima 5

Uspješno izvedene vježbe 20

Seminarski rad 25

Test 50

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

IRM KURIKULUM

• Temelj: Curriculum Model 2000 of theInformation Resource Management Association and the Data

Administration Managers Association, (Cohen, Eli (ed.) Curriculum

Model, 2000 of the Information Resource Management Association

and the Data Administration Managers Association, (accessed from,

http://gise.org/IRMA-DAMA-2000.pdf)

• IS 2010 Model curriculum

Upravljanje informacijskim resursima 2013/14 3

POPIS PREDMETA IRM KURIKULUMA


2013/144

(Cohen, Eli (ed) Curriculum Model 2000 of the Information Resource Management Association and the Data

Administration Managers Association, http://gise.org/IRMA-DAMA-2000.pdf)

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Sadržaj studija IRM-a

• IRM1 – Principi IRM-a• IRM2 – Tehnologije informacijskih sustava

• IRM3 – Algoritamski koncepti i IRM

• IRM4 – Strukture podatkovnih resursa i administriranje

• IRM5 – Skladištenje podataka, Dubinsko pretraživanje i Sustavi za potporu odlučivanju

• IRM6 – IRM dizajn i implementacija

• IRM 7 – Komunikacijske tehnologije i informacijski

management

• IRM 8 – Globalni Informacijski Management

• IRM 9 – Informacijski sustavi za izvršne menadžere • IRM 10 – Izabrana poglavlja IR Managementa


2013/145

Materijali, izvori, literatura

• Praktikum UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM

RESURSIMA

• Bilješke na predavanjima

• Literatura uz poglavlja i izvori navedeni su

nakon svakog poglavlja


2013/146

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Upravljanje informacijskim resursima -

sylabus


2013/147

Upravljanje opskrbnim lancima - raspored predavanja 2012/13. g. Uvod u informacijske koncepte 22.04.

Informacijski resursi, vrste i tipovi podataka i informacija 22.04.

Alati za pretraživanje informacija na web-u 29.04.

ICT 29.04.

Svojstva i vrijednost informacije 06.05.

Informacijska sigurnost 06.05.

Upravljanje informacijskim sadržajima 13.05.

Sustavi za upravljanje informacijskim sadržajima 13.05.

Uvod u ERP sustave 20.05.

EIM i arhitektura IS-a 20.05.

Upravljanje znanjem i poslovna inteligencija 27.05.

Predrok 03.06.

UVOD U INFORMACIJSKE KONCEPTE

UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM RESURSIMA


2013/148

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

ŠTO JE UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM RESURSIMA(INFORMATION RESOURCE MANAGEMENT –IRM)

Upravljanje informacijskim resursima (IRM) je:

Koncept u kojem se informacija prepoznaje i iskorištava kao ključni resurs za upravljanje.

Tehnika upravljanja infromacijama kao dijeljenimorganizacijskim resursima

IRM uključuje

Identifikaciju informacijskog resursa

Tip i vrijednost informacije koju osigurava

Način klasificiranja, vrednovanja, obrade, pohrane,

razmjene i distribucije podataka i informacijaIzvor:prilagođeno prema: http://www.businessdictionary.com/definition/information-

resources-management-IRM.html


2013/149

Funkcija IRM-a

• Funkcija IRM-a jest „studij i diseminacijanačina za najbolje iskorištavanje informacija urazličitim organizacijskim i individualnimfunkcijama”. (Khosrowpour, 1989).


2013/1410

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Osnove za IRM koncept – pretpostavke

• Prepoznavanje informacije kao najvažnijeg dijelaorganizacijske imovine,

• Razumijevanje principa, karakteristika i iskorištavanjainformacijskog managementa,

• Razumijevanje vrijednosti i značaja informacijskogresursa u svim funkcionalnim područjima poslovanja iosobnog djelovanja

• Shvaćanje vrijednosti i tipa informacije, karakteristikaefektivne informacije, ekonomije informacija,upravljačkih funkcija u informacijski orijentiranom

odlučivanju i odnosa između informacijskih resursa iostalih organizacijskih resursa.(Izvor : IRM curr. str.12)


2013/1411

Osnove za IRM koncept -kritičnapitanja

• Okruženje: informacijski manager mora upravljati decentraliziranimokruženjem gdje je u fokusu konačni korisnik informacija.

• Uloga: informacijski manager djeluje kao agent između informacijskih resursa i korisnika

• Prošireni fokus promatranja: informacijski manager mora

razumijevati globalna pitanja informacijske razmjene

(internacionalizacija informacijskih resursa) i razumijevanje lokalnih

potreba konačnih korisnika kao i tehnologije • Integracija: IS, odjel PIS i ERP

• Povećani rizici u pronalaženju i eksploataciji informacijskih resursa

• Neadekvatno obrazovanje u području IRM-a.


2013/1412

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

INFORMACIJSKI MENADŽMENT –osnovni informacijski koncepti

• Što je podatak, informacija, znanje,inteligencija; karakteristike informacija

• Podatkovni oblici i vrste informacija uposlovnom sustavu

• Vrijednost informacije

• Tehnologije obrade – struktura i povijesnipregled IRM-a

• Sudionici u stvaranju i korisnici informacija• Informacijski sustav


2013/1413

Podatak

• Podatak (data – latinski množina od datum)neštošto je dano kao takvo (broj, slovo, pojedinost,nevrednovana činjenica, koncept, opis, pojava)

• Data (engleski) – označava jedninu masivneimenice a koristi se i kao jednina

• U ICT- u: sekvencija simbola izvedenih iz fiksnogalfabeta (0, 1) -simbola koji se mogu unositi uračunalni sustav, na neki način “obraditi”,pohraniti, isporučiti i prevesti u drugi skupsimbola


2013/1414

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

InformacijaPorijeklo (u engleskom jeziku): informing -> davanje forme ili oblika umu –

obrazovati, podučavati, trenirati Informacija – ima više značenja ovisno o kontekstu:

• “obrađeni” podatak; podatak u kontekstu; smisao, znanje , instrukcija,

komunikacija, reprezentacija i mentalni stimulans

• Informacija je mjerilo za neizvjesnost (redukcija neizvjesnosti)

Aspekti:

• Informacija kao poruka (poruka je materijalizirana informacija; isporučitelj –

informacija - primatelj)

• Informacija kao okvir (oblik)- pretpostavlja odvojivost između objekta i njegovereprezentacije (ekonomija – ekonomska statistika)

• Informacija kao senzorski ulaz (opisuje „uzročni” ulaz u sustav i može predvidjeti

njegovo ponašanje • Informacija kao utjecaj koji dovodi do transformacije

• Informacija kao svojstvo u fizici

• Informacija kao zapis – slog u bazi podataka


2013/1415

Transformacija podataka u informacije


2013/1416

Transformacija podataka u informacije:informacijski model

Ulazni podatak obrađuje se uz upotrebunekog unaprijed dogovorenog programa -

softverskog rješenja i generirat će (ili neće)neki skup informacija ovisno o programima

koji su instalirani

Transformacija podataka u informacije:

funkcionalni model“obrada” će se izvršiti ili neće (odgodit ćese) što ovisi o pohranjenom modelu .Izlazni skup ovisit će o sposobnostimakorisnika za korištenje tog izlaza i načinakako je izvršena pohrana

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Znanje – informacije u kontekstu

• informacije i podatci vezani uz spoznajni proces i iskustvo;sposobnost (čovjeka, ljudi, strojeva) za iskorištenjeinformacije (Pr. rješavanje matematičkog modela –

jednadžbe)


2013/1417

Izvor: Souček

Mudrost – (Inteligencija) - znanje ukontekstu

• Inteligencija (mudrost) – sposobnost iskorištavanjaznanja za nova znanja (nove informacije i podatke)

• Primjer: primjena matematičkih modela uobjašnjavanju ekonomskih pojava


2013/1418

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

DataInformationKnowledgeWhisdom – koncept

strukturalni (funkcionalni) odnosi


2013/1419

D I K U D

Podatci Informacije

Opisuje

ŠTO

Znanje

Opisuje

KAKO

Razumijevanje

Opisuje

ZAŠTO

Mudrost

Opisuje

ŠTO JE NAJBOLJE

T

e

Raditi stvari na pravi način Raditi prave stvari

PROŠLOST BUDUĆNOST

Da li je to cijela istina ili nešto nije rečeno ?:odgovori su u filozofiji i teoriji sustava i informacija

Trust - povjerenje

e Expirience - iskustvo

Cikličnost procesa i odnos unutrašnje -vanjsko


2013/1420

D I K U D

Podatci Informacije

Opisuje

ŠTO

Znanje

Opisuje

KAKO

Razumijevanje

Opisuje

ZAŠTO

Mudrost

Opisuje

ŠTO JE NAJBOLJE

T

e

S u s t a v (čovjek i/ili stroj)Okruženje

TRANSFORMACIJA I POHRANA

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

DIKW – prošireni koncept

• Prema Russell Ackoff , sadržaj ljudskog uma može sepodijeliti na 5 kategorija:

• Podatci: simboli

• Informacija: podatci koji su obrađeni da bi bili upotrebljivi i korisni; odgovaraju na pitanja

“tko”,”što”, “gdje” i “kada”

• Znanje: primjena podataka i informacija ;

odgovara na pitanja “kako”

• Razumijevanje: odgovara na pitanje “zašto” • Mudrost: vrednuje razumijevanje.Izvor:Gene Bellinger, Durval Castro, Anthony Mills, Data, Data, Information, Knowledge, and Wisdom,http://www.systems-thinking.org/dikw/dikw.htm


2013/1421

DIKW – povezanost i razumijevanje


2013/1422

Izvor:Gene Bellinger, Durval Castro, Anthony Mills, Data,

Information, Knowledge, and Wisdom,

http://www.systems-thinking.org/dikw/dikw.htm

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Podatak, informacija, znanje,

inteligencija –hijerarhijska reprez.


2013/1423

Where is the life we have lost in living?

Where is the wisdom we have lost in knowledge?

Where is the knowledge we have lost in information?

(T.S. Eliot: The Choruses from the Rock)

Podatci, informacije, znanje iinteligencija na računalnoj tehnologiji


2013/1424

podatci

program

Informacija

program

podatci

meta

podatci

pravila

znanjaoobrada modeli

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

PODATCI

Tipovi podataka

Pojavni oblici i izvori u poslovnom sustavu

Podatci i računalni sustav


2013/1425

Podatci - tipovi podataka – pojavnioblici

• Znakovi alfabeta, signali i simboli

• Brojevi

• Slike (pokretne i nepokretne)

• Zvuci

• Multimedija

Što i na koji način prihvaćamo, prerađujemo, pohranjujemo, pretražujemo,isporučujemo,komuniciramo ?


2013/1426

Uloga

tehnologije ???

d i g i t a l i z a c i j

a

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Tipovi podataka – kontekst, pristup i

način shvaćanja

• Sintaktički tip – je oznaka združena s varijablom kada je onadeklarirana; ne daje nikakvo semantičko značenje tipu

• Reprezentacijski tip – tip definiran u smislu kompozicije(odnosa) jednostavnih podataka

• Reprezentacijski tip i tip ponašanja – reprezantacijski kojiuključuje skup operatora kojima se repezentacijamanipulira

• Vrijednosni (u okviru prostora mogućih vrijednosti) -ukazuje na moguće vrijednosti koje podatak može imati

• Vrijednosni tip i tip ponašanja – tip određuje skup

vrijednosti i skup funkcija koje se na te vrijednosti moguprimijeniti


2013/1427

Tipovi podataka u računalnojtehnologiji - 1

• Tip podatka (data type) u širem smislu definira skup vrijednosti (atributa) idozvoljene operacije nad tim vrijednostima. U svakom programskom jeziku

definiraju se ili izvode podatkovni tipovi i operacije koje su nad njima dozvoljene.

• Primitivi

– Osnovni tip – tip podatka koji se može primijeniti u izgradnji programa s nekimprogramskim jezikom ((znak –karakter, cijeli broj – integer; Necijeli (floating

point); boolean – logički (true, false); referenca (pokazivač) - vrijednost koja

ukazuje na drugi objekt

– Ugrađeni tip - tip podatka za kojeg programski jezik podržava izgradnjuprograma (Tuples – Pyton; Povezane liste –LISP; Kompleksni brojevi – Fortran;

C, Perl….), Racionalni brojevi – LISP, Perl, Python; Hash tablice - LISP, Perl,

Python, D,Lua; Klase funkcija – u jezicima koji podržavaju funkcionalnoprogramiranje (LISP, ML, Perl, C#...)


2013/1428

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Tipovi podataka u računalnojtehnologiji - 2

• Apstraktni tip podataka – bilo koji podatak koji ne specificira njegovu

implementaciju (stog – stack, povezana lista, stablo, graf)

• Kompozitni (složeni) tipovi podataka – izvedeni iz više primitiva(podatkovne strukture: polje, slog, unija, skup, objekt, algebarski tipovi

podataka) ; način na koji su strukturirani zove se podatkovna struktura

• Funkcijski tipovi podatka

• Strojni tip podataka – binarni tipovi (bit) i njihove strukture (byte-oktet;

riječ – 32 ili 64 bita)

• Objektni tip podataka – može biti varijabla, funkcija ili podatkovnastruktura; u objektnom programiranju to je instanca klase


2013/1429

Podatci – modeli podataka

• Model podataka se može shvatiti kao apstraktni model koji opisujekako su podatci predstavljeni i kako im se pristupa. Model podatakaodređuje smisao podataka – strukturirani podatci

• Slike, binarne datoteke, tekstualni podatci u nekom prirodnom jeziku i sl. su nestrukturirani i njihov smisao se u danom kontekstumora objasniti.

• Strukturirani podatci - dio su modela baza podataka za čijekreiranje, obradu, pretraživanju i predstavljanje u korisnikurazumljivoj formi se koriste posebni programski sustavi (DBMS)

• Nestrukturirani podatci – kreiraju se, pretražuju i obrađujuposebnim softverskim alatima kako bi se u njihovim međusobnimodnosima otkrila pravila i okviri koji za korisnika imaju karakternovosti (novostvorene vrijednosti) (Metode datamininga,semantičke mreže, ekspertni sustavi)


2013/1430

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Podatci: vrste podataka u poslovnoj

organizacijiKriteriji za klasificiranje:

1. Strukturiranost: način i vrsta organizacije podataka

• Strukturirani (čvrsto strukturirani podatci u tablicama baza)

• Polustrukturirani (kombinacija tekstualnih, grafičkih i tabličnih)

• Nestrukturirani (tekstovi i nestrukturirana izvješća)

2. Ciljevi kojima služe: razina upravljanja i upravljački aspekt

• Operativni

• Taktički

• Strateški

3. Poslovne funkcije: svrhovitost u poslovnom sustavu

• Računovodstveni

• Financijski

• Proizvodni

• Marketinški...

4. Porijeklo

• Interni

• eksterni Upravljanje informacijskim resursima

2013/1431

Upravljanje podatcima(data management) - 1

• Prikupljanje zahtjeva za podatcima – usmjereno naprikupljanje i analizu koji su podatci potrebni i kako ćese koristiti u poslovnim aplikacijama i operacijama

• Oblikovanje podatkovne arhitekture – prilagođavanje imapiranje poslovnih zahtjeva podatkovnim izvorima istrukturama i modelima

• Administriranje podataka – oblikovanje i održavanjepodatkovnih sustava s ciljem osiguranje pristupapodatcima, sigurnost i zaštitu arhiviranje i restauraciju

• Nadzorništvo i usluživanje podatcima – obuhvat,izdavanje, arhiviranje i baratanje podatcima u okviruživotnog ciklusa podataka u poslovnom sustavu


2013/1432

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Upravljanje podatcima

(data management) - 2

• Kvaliteta podataka – fokus je na osiguranju podataka kojisu vezani za i udovoljavaju zahtjevima točnosti, cjelovitosti,formatima i drugim elementima kvalitete

• Upravljanje metapodatcima – obuhvaća aktivnosti koje ćeosigurati da organizacija znade i razumije podatke koje ima,kontekst u kojem se koriste i način kako se koriste

• Privatnost i usuglašenost s poslovnom politikom-osiguranje privatnosti i pristajanje uz korporacijsku politikukoja je usmjerena na definiranje pristupa, korištenje idijeljenje podataka, posebice podataka klijenata.

Izvor: prilagođeno prema: Functional data management model, baseline consulting, http: //www.baselineconsulting .com


2013/1433

Informacijski resurs

Kako shvaćati podatkovni/informacijski resurs:

• Informacijski resurs je sve što ima potencijal da senekom obradom od njega proizvede informacijai/ili znanje (koje će se iskorištavati u odlučivanju)

• Problem: što će upravljač s informacijom:

• Realizirati neki cilj, stvoriti novu vrijednost,uskladištiti za drugu priliku…


2013/1434

Problem mjerenja vrijednosti

informacije

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Kriteriji:

• Područje, širina i dubina proučavanja

• Vremenski okvir njihova nastajanja i životniciklus

• Ciljevi i potrebe korisnika

• Podrijedlo informacija

• Vrste dokumenata i nositelja informacija…


2013/1435

Podjela informacija

Informacijska imovina i problemupravljanja informacijskom imovinom

• Problem koji je postojao nekada: nedostatakinformacija

• Problem koji postoji danas: preobilnost informacija

• Problem koji postoji uvijek: Prava informacija napravom mjestu u pravo vrijeme i po prihvatljivimtroškovima

• Informacijskom imovinom treba upravljati: upravljanje je lako izvedivo na strukturiranim sadržajima i znantnoteže na nestrukturiranim sadržajima

• Problem: većina je informacijskih sadržaja u poslovnimsustavima nestrukturirana

36Upravljanje informacijskim resursima

2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Strukturiranost i upravljivost

informacijskim sadržajima

Strukturirani sadržaj(dominantno upravljiv)

Strukturirani sadržaji

(teško upravljivi)

Omogućava inoviranje,pohranu, kolaboraciju ,zakonsku usklađenost,

simulacije i modeliranje,upravljanje znanjem,integraciju poslovnih

procesa

Nestrukturirani sadržaji(dominantno neupravljivi )

Prijelaz iz neupravljivog

u upravljivi

Upravljivo Neupravljivo

S t r u k t u r i r a n o

N e s t r u k t u r i r a n o


2013/14

Vrijednost informacije i životni ciklusinformacije

• Vrijednost informacije mijenja se s vremenom

• Generički životni ciklus informacije: 1. Kreiranje/Prikupljanje

2. Kategorizacija

3. Pohrana

4. Pretraživanje

5. Korištenje

6. Arhiviranje

7. Uništavanje


2013/14

Izvor: Prilagođeno prema: Aptus Solution: Turrning Information into Advantage with

Information Asset Management, 2006

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Životni ciklus upravljivih i neupravljivihinformacija i njihova vrijednost

K r e i r a n j e /

P r i k u p l j a n j e

K a t e g o r i z a c i j

a

P o h r a n a

P r e t r a ž i v a n j e

S v a k o d n e v n

o

k o r i š t e n j e

A r h i v i r a n j e

U n i š t a v a n

j e

P o v r e m e n o

k o r i š t e n j e

V r i j e d n o s t i n f o r m a c i j e

Niska

Srednja

Visoka

Izvor: Prilagođeno prema: Aptus Solution: Turrning Information into Advantage with Information Asset Management, 2006


2013/14

Koristi od upravljanja informacijskomimovinom

• Povećanje efikasnosti donošenja i kakvoćeposlovnih odluka

• Povećanje vrijednosti informacije čineći juraspoloživom za upotrebu

• Ograničavanje izlaganju rizicima čuvanjem uskladu sa zakonskim propisima i pravilima struke

• Smanjenje zahtjeva za pohranom zbog

dedupliciranja i stavljanje na kraj životnog ciklusa


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

• Informacija – kontekst u kojem se podatcima

daje neko značenje (konvencije koje se koristeza njihovo interpretiranje

• Dokument –način (zajedno s medijem) nakojem je zapisana informacija

• Informacijsko dokumentacijska jedinica (u

bibliotekarstvu) – medij, podatci i značenjekoje im se pripisuje


2013/1441

Informacija, dokument, informacijsko-

dokumentacijska jedinica


2013/1442

Primarne, sekudarne i tercijarneinformacije: nastajanje i odnosi

KORISNICI

PRIMARNEIZVORNE

INFORMACIJE

vrijeme 1

TERCIJARNE(IZVEDENE)

INFORMACIJEvrijeme 3

SEKUNDARNE(UPUTNE)

INFORMACIJEvrijeme 2

Autori: nove spoznaje,

ideje, događaji

Autori (stručnjaci) Dokumentalisti/

informacijski

stručnjaci/bibliotekari

Skraćivanje,sažimanje,evidentiranje

Skraćivanje, sažimanje,evidentiranje

Pretraživanje, selekcija

Izvor: Prilagođeno prema: Tibor Toth, Podjela informacija na

primarne sekundarne i tercijarne 2002)

http://www.hidd.hr/articles/podjela_informacija.php

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Primarne (izvorne) informacije

Opće karakteristike Vrste primarnih dokumenata

• Primarne (izvorne)informacije – informacije poprvi puta objavljene i nakojima se baziraju ostaleinformacije. Uključujuneposredne rezultateznanstveno-istraživačkograda, izvorna umjetnička

djela (literarna, muzička,likovna) i ostale informacijeo bilo kojoj domeni.

• Znanstvena i stručna djela

– članci (u časopisima, knjigama)

– Referati sa skupova

– Patenti

– Elaborati i studije

– Laboratorijski dnevnici

– Disertacije, magistarski radovi

• Literarna djela

• Fotografije i druga umjetnička djela

• Muzička djela

• Muzejski predmeti

• Autobiografije

• Pisma i korespondecije

• Intervjui

• Govori

• Izvorne vijesti

• Statistike

• Vladini dokumenti

• Matične knjige

• Sudski zapisnici itd.


2013/1443

Sekundarne (uputne) informacije

Opće karakteristike sekundarnihinformacija Vrste sekundarnih informcija

• Sekundarne informacije –

opisuju primane izvore; daju

opis i/ili lokaciju izvora

informacije. Osnovna namjena

im je pomoć u pronalaženju i

otkrivanju sadržaja i lokacijadokumenata; upućujukorisnika na izvor informacija

(primarni, sekundarni i

tercijarni)(Izvor: Tot, ibidem,

ttp://library.csun.edu/mwoodley/primary.html)

• Katalozi (tiskani i web katalozi)

• Adresari

• Bibliografije

• Info vodiči • Zbirke i baze podataka tablica

sadržaja

• Bilteni

• Bibliografske reference (sa i bezsažetaka, sinopsisa, s ili bez citata,indeksne publikacije,bibliografske i citatne bazepodataka

• Evidencije izvora informacija,dokumenata, publikacija…


2013/1444

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Tercijarne – izvedene informacije

Opće karakteristike tercijarnihinformacija Vrste tercijarnih informacija

• Izvode se iz primarnih i nakonsekundarnih a nastaju“konsolidacijom,prepakiranjem, evaluacijom,reorganizacijom,sintetiziranjem,kompaktiranjem ilikondenziranjem primarnihinformacija s ciljem da ih se

prezentira u obliku kojiodgovara potrebama pojedinihkorisnika” (Tot, ibidem)

• Pregledni radovi svih vrsta

• Monografije

• Standardi

• Enciklopedije

• Leksikoni

• Almanasi

• Riječnici • Kompendiji (područna znanja) • Priručnici svih vrsta

• Udžbenici • Biografije osim autobiografija

• Komentari, kritike i interpretacije

• Tržišne studije


2013/1445

• Digitalne knjižnice• Web portali znanja

• Intranet i Knowledge management sustavi

• Online baze podataka i e-časopisi • Content management sustavi

• Dokument management sustavi• Web arhivi

• Baze znanja

• Virtuelne referentne zbirke


2013/1446

Informacijski i dokumentacijski sustavii informacijske usluge

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

ALATI ZA PRETRAŽIVANJEINFORMACIJA NA WWW-U

Što su tražilice

Kako funkcioniraju tražilice

Optimizacija pretraživanja


2013/14

• www se ne može pretraživati direktno veće sepretražuje pomoću specijaliziranih alata koji skupljajupodatke o web stranicama i formiraju ih u posebnebaze podataka, omogućavajući korisnicima da putemhipertekstnih poveznica (linkova) pristupajupronađenim stranicama.

Kategorije• Pretraživači i metapretraživači, • Tematski katalozi (imenici)

• Tematski vodiči• Specijalizirane baze podataka

Pretražni alati


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

• Web pretraživači (roboti, indeksi) koriste specijalne automatizirane programe za"uljanje", "gmizanje" po Webu ("to crawl the web" ) koji se nazivaju Web crawlers(gmizavac, unjalo) ili spiders (pauci) [4]. Oni skaču s Web mjesta na Web mjestopreko poveznika, prikupljajući naslove svih mjesta, URL, i najmanje neke odnjihovih tekstovnih sadržaja. Kada nađu mjesto, oni pretražuju (snimaju) (scan)Web stranice toga mjesta i zapisuju (record ) sve informacije u indeks.

• Program kojemu je funkcija indeksiranje ekstrahira informacije iz dokumenata isprema ih u svoju katalošku bazu podataka. Cilj je spider a posjetiti milijune Webmjesta i ostati s njima u vezi koliko god je moguće. U svojemu hodu po mrežispider i raznih pretraživača međusobno dijele više baza podataka koje dotiču.

• Web search engine – skup programskih alata koji pretražuju informacije na WWW-u. Rezultati se prikazuju u popisu i nazivaju se “pogotci”. Informacija možesadržavati web stranicu, sliku, tekst i/ili ostale tipove datoteka. Neke tražilice imajualate za rudarenje (u newsbook-u, bazi ili otvorenim direktorijima (katalogkategoriziranih linkova)

Web pretraživači (tražilice)


2013/14

• Što imaju i kako rade alati (strojevi) za pretraživanje: • Web crawling (pretraživanje – plaženje po web i skidanje podataka

o posjećenom URL-u)

• Indeksiranje – označavanje skinutog materijala prema definiranimkriterijima (naslovima, poglavljima, zaglavljima, posebnim poljima – metatagovima) i formiranje baze podataka

• Traženje – upotrebom jezika upita (SQL-a) postavlja se zahtjev zatraženje indeksne baze prema kriterijima za pretraživanje (ključnimriječima najčešće ili uz kombinaciju raspoloživih operatora – logičkihili posebnih koje podržava SQL)

• Problem: kako rangirati dobivene rezultate pretraživanja ovisno označaju kojeg imaju za korisnika

Kako rade tražilice – search engines


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Web crawler – računalni program koji pretražuje WWW na metodolški automatiziran način (mrav, automatski indekser,web spider, web robot, web skuter)

• Kreiraju kopije posjećenih stranica za kasnije indeksiranje pomoću search engine -a koji će indeksirati skinutestranice za kasnija pretraživanja. Koriste se također za prikupljanje specifičnih t ipova informacija kao što su e-mailadrese (na koje mogu poslati različiti spam)

• To je jedna vrsta softverskog agenta; načelno započinje s listom URL-a (sjemenje). Kada je crawler posjetio URL,identificirao je hiperveze na stranici dodao ih u listu URL-a (crawl frontier) koje se rekurzivno posjećuju premaskupu postavljenih politika.

Politike

Crawling je zahtjevan zadatak zbog:

• Broja URLa i velikog obujma – crawleri mogu skidati samo dio (frakciju) web stranice u danom vremenu i morajudefinirati prioritete

• Brzine kojom se sadržaji mijenjaju – crawler uzima stranicu u momentu kad je ona raspoloživa i vrlo je vjerojatnoda će se u njoj nešto ubzo mijenjati

• Dinamičke prirode promjena na web stranicama – server side scripting utiče na dinamičke promjene sadržajastranice što predstavlja dodatnu poteškoću u definiranju broja parametara koji će se koristiti za pretraživanje(način sortiranja, vrsta prikaza, format datoteke, korisnički parametri....)

• Dodatni problem: širina pristupnog pojasa (određuje brzinu veze) određuje također stopu osvježenja i efikasannačin pretraživanja u ograničenom vremenskom periodu

• Yahoo Crawler (Slurp)

• Google Crawler

• WebCrawler

Web crawler


2013/14

• Politika izbora – koju stranicu skinuti; – važnot stranice je funkcija njoj svojstvene kvalitete – popularnosti i broja posjeta ili domene;

problem ne može se znati unaprijed. Pretraživanje prvo u širinu pa u dubinu (Ako jepretraživaje prvo u dubinu – vertikalne tražilice)

– Restrikcije na linkove koji će se slijediti (pr. Samo na .html, .asp, .php...)

– Put k traženom pojmu

– Fokusirani crawling

– Duboki crawling – pretraživanje pojmova ne samo u naslovu i zaglavljima već bilo gdjeu tekstu

• Politika ponovnog pregleda – kada provjeriti promjene na skinutim stanicama – starost i stopa osvježenja – definira se algoritam

• Politika uljudnosti – kojom se utvrđuje kako izbjeći pretrpavanje web stranica;djelomično rješenje za problem pretrpavanja servera različitim – robot exclusionprotocol – administratori određuju koji dio servera se neće dozvoliti zapregledavanje od strane crawlera.

• Politika paralelizacije – kako koordinirati distribuirane web crawlere – bilježenjemURL-a kojeg je jedan crawler pronašao

• Optimizacija search engina – cilj pozicionirati se na prva mjesta u upotrebipretraživača

Politike web crawlinga


2013/14

http://en.wikipedia.org/wiki/Yahoo

http://en.wikipedia.org/wiki/Google



http://en.wikipedia.org/wiki/Yahoo

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

• Opći (Major Search Engines) - najpopularniji su i najvažniji i pokrivaju cijeli svijet; • (Google <http://www.google.com, - Yahoo <http://www.yahoo.com>,

• specijalizirani (Specialty Search Engines) - vode pretraživanje kroz baze podataka,grupe za novosti (Newsgroups), nalaze online programe itd.

• Po vrstama sadržaja (npr. Multimedijalni)

• Po temama

• Opći pretraživači sa specijalnim namjenama (<http://websearch.about.com)

• metapretraživači (Metacrawlers) - za razliku od pretraživača, ne pretražuju Websami da bi izgradili indekse. Metapretraživači pretražuju nekoliko pretraživačaistodobno i rezultate prikazuju na zajedničkoj stranici; – (BYTESEARCH (http://www.bytesearch.com)

– DOGPILE (http://www.dogpile.com) - brojni pretraživači, Usenet, ima jednostavno i složeno pretraživanje, Boole

– INFERENCE FIND (http://www.inference.com/ifind)

Podjela pretraživača


2013/14

– INTERNET SLEUTH (http://www.isleuth.com) - izvrstan za specijaliziranapretraživanja, omogućava određivanje kategorije unutar koje se pretražuje(poduzetništvo, računala, obrazovanje, sport…)

– MAMMA (http://www.mamma.com)

– METACRAWLER (http://www.go2net.com/search.html) - izvrstan za dobivanjebrzog odgovora

– PROFUSION (http://www.profusion.com)

– SAVVYSEARCH (http://www.savvysearch.com)

• regionalni (Regional Search Engines) - pretraživači za razne države i regije. Glavne

su kategorije pretraživača svrstane po kontinentima pa zatim po državama; • pretraživači novosti (News Search Engines) - službe tih pretraživača daju iznimnodobre rezultate pretraživanja kurentnih dogođaja, jer pretražuju relevantna Webmjesta dnevno;

• dječji (Kids Search Engines) - službe dječjih pretraživača dizajnirane suprvenstveno za potrebe djece bilo u fokusiranju bilo u filtriranju mjesta koja bi bilanepodobna za djecu;

Podjela pretraživača


2013/14

http://www.google.com/

http://www.yahoo.com/

http://websearch.about.com/

http://websearch.about.com/

http://www.yahoo.com/

http://www.google.com/

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

• identificirati vlastiti koncept: tražimo liinformacijski izvor ili konkretan podatak

• odabrati ključne riječi (samo jedna ključna riječmožda će nam dati previše pogodaka)

• odrediti sinonime

• odabrati Booleove operatore ili simbole

• postaviti ograničenja, filtre (jezik, domena, tipdokumenta, datum, naslovi, URL, poveznici, i

drugo).• http://www.googleguide.com/web_address.html

Strategija pretraživanja


2013/14

• Web direktorij – održava ga urednički tim –

daje popis web mjesta po kategorijama i

subkategorijama

• Unos sadržaja određen je politikom

uredništva: sadrži RSS feeds (sadržaje koji suvezani uz neko područje mogućih interesa kojise stalno aktualiziraju)

• Primjer: http://directory.google.com/

Web direktoriji


2013/14

http://en.wikipedia.org/wiki/Web_directories

http://directory.google.com/

http://directory.google.com/

http://en.wikipedia.org/wiki/Web_directories

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

• Imenički servisi omogućuju objavljivanje ipretraživanje elektroničkih adresa i ostalihpodataka o korisnicima mreže (White pages)

kao i o uslugama i resursima te davateljima

usluga na mreži (Yellow pages).

• U Hrvatskoj pr. http://ds.carnet.hr

Imenički servisi


2013/14

Kriteriji (I):

Izdavač/Autor

Sadržaj

Struktura/Navigacija

PovezniceIntegritet/PristupURL: www.clubi.ie/webserch/

also www.webserch.com

Kvaliteta podataka s internetskih izvora

Kriteriji (II):

Sadržaj • Autoritet izvora

• Aktualnost

• Informacijska vrijednost

• Kvaliteta informacije

Iskoristivost

• Grafički design

• Navigacija

• Brzina

• Pristup• P. F. Anderson <[email protected]>. Based on prior work by P. F.

Anderson, S. Grove, N. Allee, S. Hill.


2013/14

http://www.clubi.ie/webserch/


7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

3

WEB i WEB2.


2013/1459

• http://www.googleguide.com/web_address.html

• http://prelog.chem.pmf.hr/~tezak/preinin/preinin/vje21I.html

• www.clubi.ie/webserch/ www.webserch.com

• P. F. Anderson <[email protected]>. Based on prior work by P. F. Anderson, S. Grove,

N. Allee, S. Hill.

Izvori:


2013/14

http://www.googleguide.com/web_address.html

http://prelog.chem.pmf.hr/~tezak/preinin/preinin/vje21I.html


http://www.webserch.com/

http://www.webserch.com/


http://prelog.chem.pmf.hr/~tezak/preinin/preinin/vje21I.html

http://www.googleguide.com/web_address.html

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

3

INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE

TEHNOLOGIJE

Računalni sustav


2013/1461

IT (ICT) – pojam i sadržaj

• “IT je studij, oblikovanje, razvoj,implementacija, upravljanje i potpora

računalnim sustavima, s ciljem prevođenja uračunalu razumljiv oblik, pohranu, obradu,

zaštitu, prijenos i pouzdano pretraživanjepodataka i informacija” (Information

Technology Association of America (ITAA)


2013/1462

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

3

Podatci i hardver

• Problem pretvorbe podataka u stroju razumljivu formu – ulazne jedinice

– Kodiranje, kompresija i kriptiranje podataka

• Problem obrade - obradbene jedinice (CPU)

• Problem pohrane i ponovne uporabe – jedinice zapohranu

• Problem pretraživanja

• Problem pretvorbe podataka u čovjeku razumljiv oblik –

izlazne jedinice• Problem komunikacije – (računalne) mreže


2013/1463

Organizacija podataka

Logička i fizička organizacija podataka

Logička organizacija: način kako podatkeorganizira korisnik

Fizička organizacija: način kako su podatciorganizirani na tehnologiji

Datoteke, baze i skladišta podataka


2013/1464

mapiranje

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

3

Oblikovanje baza podataka


2013/1465

Objekti realnog

svijeta

Konceptualni opis

podataka

Logički opispodataka

Fizičkaimplementacija

Baza podataka

Popis objekata,

atributa i odnosa

Popis datoteka,

slogova i polja

Organizacija podataka

na medijima

Lifeware – ljudi i IS

Aspekti:

• Korisnički

• Kreativni - programeri

• Upravljački – sistem administratori

• Organizacijski – po poslovnim funkcijama

• Kontrolni – kontrola podataka, kontrola

izlaznih informacija


2013/1466

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

3

Dubina znanja o komponentama

računalnog sustava

Aspekt/

Područje

Korisnik Programer Organizacija

i upravljanje

Kontrola Održavanje

Primjenski

program

Sistemski

programi

Hardver

Mreže


2013/1467

Hardware (hardver) - sklopovlje

• Hardver i problem unosa (ulaza) podataka

• Hardver i problem obradbe podataka

• Hardver i problem pohrane i čuvanja

• Hardver i problem izlaza i distribucije

• Hardver i problem komunikacije i prijenosa


2013/1468

Digitalna računala

f o k u s

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

3

Hardver - ulazi

Ulaz: problem pretvorbe pojavnog

(semantičkog) oblika podataka u fizički oblikprepoznatljiv stroju


2013/1469

Znak

Broj

Zvuk

Slika

kodiranje

Semantički oblik I Fizički oblik

Znak

Broj

Zvuk

Slika

Izlaz

kontrola

Semantički oblik II

Hardver - obradba


2013/1470

P

o

Podatci –

strojni oblik

Programi –

strojni oblik

Obradbena

jedinica

Pohrana -

strojni oblik

•Klasifikacija

•Kategorizacija

•Izračuni

•Logičkeoperacije...

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

3

Hardver - pohrana

• Problem: pohrana velikog broja podataka koji

se mogu brzo zapisati, kojima se može brzopristupiti i pročitati ih a zapis je trajan


2013/1471

Tehnologije:

Na mikročipu

Magnetni zapis

Optički zapis

•spremanje podataka na nosioce podataka u

računalu podesnoj formi •održavanje datoteka i nosilaca podataka

Hardver - izlazi

Izlaz: problem pretvorbe fizičkog oblikapodataka u semantički oblik prepoznatljivčovjeku


2013/1472

Dekodiranje

Abc...z

1,2,...999

Fizički oblikpodataka

Semantički oblikpodataka

•priređivanjeizlaznih informacija

za distribuciju

•distribuiranje

informacija onimakojima su

namjenjene

•pregled i analiza

informacija, pisanje

izvješća i donošenjeodluka

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

3

Prijenos i distribucija podataka


2013/1473

KORISNIK I

NJEGOVA

OPREMA

(Terminal)

PRISTUPNA

MREŽA

JEZGRENA

MREŽA

Zahtjev Uspostava Paket

Žična

•Bakrena

•Optička

Bežična

Paketni

dio

Kanalski

dio

Druge mrežeiste ili drugih

vrsta

Pojedinačni korisnik

Skupni korisnici

(LAN)Pristup uz upotrebu

uređaja i softvera;uspostava zahtjeva

Pristupna mreža

Uloga: spajanje

korisničke opreme iuspostava veze s

jezgrenom mrežom

Jezgrena mreža

Uloga: prospajanje iusmjeravanje

korisničkih tokova,lociranje korisnika,

sigurnost, brzina

Komunikacija i prijenos podataka


2013/1474

Neposredna - bez posredavanja tehnologije

Posredna - uz posredavanje tehnologije

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

3

Komunikacija putem računalnih mreža


2013/1475

Mreže omogućuju: •Korištenje resursa drugihračunalnih sustava(podataka, programa)

•Racionalno iskorištavanjezajedničkih resursa

•Komunikaciju podatcima,

zvukom slikom u realnom

vremenu

•Brzo pretraživanjepodataka

•Slanje i primanje

elektroničke pošte

•Integraciju različitih

mrežnih usluga

Software (softver) -

Slijed logičkih koraka koji se mogu iterativnoponavljati izrečen u jeziku kojeg poznaječovjek; logičkim koracima rješava se specifičankorisnički problem ili se upravlja računalnim

komponentama i povezuje čovjek i stroj Problem: kako čovjeku bliske jezične strukture

prevesti u stroju prepoznatljivi oblik

Rješenje: programi prevoditelji


2013/1476

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

3

Principi kreiranja softvera

• Dobro definirati problem koji se rješava ilogičke korake koji dovode do rješenja

• Izabrati programski jezik -osigurati prevoditelja

• Napisati program i prevesti ga u strojurazumljiv jezik

• Ispraviti pogreške

• Povezati potrebne procedure i napraviti izvršnioblik programa


2013/1477

Vrste softvera


2013/1478

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

4

Integracija:


2013/1479

Hardver -računala imreže

Sistemski softver

Primjenski softver

Sučelja progr.i OS-a

Ljudi

Podatci

M

o d e l i

C i l j e v i

K r i t e r i j i k v a l i t e t e

E f i k a s n o s t

K o n t r o l a

Informacijski

Sustav

Računalni sustav, ljudi, organizacija – mapiranje poslovnog sustava u IS


2013/1480

Podatci i

informacije

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

4

Svojstva i vrijednost informacije

Informacijska sigurnost

SVOJSTVA INFORMACIJE

OČEKIVANA VRIJEDNOST INFORMACIJE

PROCIJENJENA VRIJEDNOST INFORMACIJE

INFORMACIJSKA SIGURNOSTKVALITETA INFORMACIJA


2013/1481

• SVOJSTVA INFORMACIJA U ODNOSU NA SVOJSTVA FIZIČKIH ROBA

• Informacija nije nužno proizvod proizvodnje

• Informacija se može proizvesti uz malo ili bez ikakvih troškova

• Svaka se informacija razlikuje od bilo koje druge informacije; ako nije tako onda nema za korisnika

karakter novosti

• Informacija se može razmjenjivati; prihvaćanje informacije u potpunosti je osobno iskustvo

• Informacija nije nužno rijetka (oskudna) premda dobra informacija nije uvijek i raspoloživa

• Informacija može imati višestruke efekte i pozitivne i negativne

• Informacija je djeljiva (nerivalitetna) – nepotrošna; ako ju koristi jedna osoba ne znači da ju ne može

koristiti istovremeno i druga• Informacija može postojati u dijelovima

• Informacija može biti potpuno lažna, potpuno istinita, djelomično lažna i djelomično istinita ili niti lažnaniti istinita

• Informacija ne može postojati razdvojena od svoje vrijednosti (koju za primatelja ima)

Izvor: Audrey Fenner, Placing Value on Information, Library Philosophy and Practice Vol. 4, No. 2 (Spring 2002) ,

http://www.webpages.uidaho.edu/~mbolin/fenner.html


2013/1482

Svojstva informacije

mailto:[email protected]

http://www.webpages.uidaho.edu/~mbolin/lppv4n2.htm






7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

4

• Kao resurs

• Osnova za odlučivanje

• Za stvaranje dodane vrijednosti

• Kao imovina

– Zapisi o proizvodnim procedurama (Patenti,licence i druga intelektualna imovina)

– Softverska rješenja

• Kao potrošna roba

– Komercijalni informacijski servisi


2013/1483

Funkcije informacije

• Teorija odlučivanja bavi se problemom izboraodluka u danom kontekstu odlučivanja(vrijednosti izbora, neizvjesnosti odlučivanja,ograničenja koja se prilikom izbora postavljajupred donositelja odluke, utjecaja vremenskoghorizonta za koji se odluke donose, preferencija

donositelja odluka i slično i obuhvaća višerazličitih modela i metoda) • Odluka se temelji na informacijama i ovisi o

– (mentalnom) modelu za odlučivanje

– Svojstvima informacije


2013/1484

Teorija odlučivanja i problemvrednovanja informacije

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

4

• Pravodobnost – da ju korisnik može dobiti onda kad mu treba• Točnost – da je provjerljiva i dokaziva i da nema za korisnika protuslovno

značenje

• Potpunost – da obuhvaća sve potrebne aspekte onoga o čemu govori • Pouzdanost – da korisnik ima povjerenja u izvor i sadržaj bez provjeravanja

• Efektivnost: informacija je relevantna za sustav i može se isporučitipravovremeno, da je ispravna, konzistentna, upotrebljiva i cjelovita

• Efikasnost: informacija se može iskoristiti uz optimalno iskorištenje resursa

• Povjerljivost: informacija je zaštićena od neautoriziranog pristupa

• Integritet: odnosi se na točnost i cjelovitost informacije i njezinu ispravnost uodnosu na sustav vrijednosti i očekivanja

• Raspoloživost: informacija je raspoloživa u momentu kad je potrebna (impliciranjezino zbrinjavanje)

• Usuglašenost: informacija je u suglasju sa zakonskom regulativom i ugovornimobvezama korisnika

Izvor: Gellinas, Suton: Accounting information Systems, str. 33


2013/1485

Potrebna i poželjna svojstva

informacije u upotrebi

• Vrijednost informacije (VoI) predstavlja iznos

koji je donosilac odluke voljan platiti za

informaciju prije donošenja odluke. – (wiki: Expected value of perfect information/Decision theory/Applied Information Economics/Information

economics

• To je maksimalna cijena koju je netko voljanplatiti znajući aktualnu vrijednost

neizvjesnosti prije odluke o planiranim

akcijama – http://www.businessdictionary.com/definition/value-of-information.html


2013/1486

Vrijednost informacije

http://en.wikipedia.org/wiki/Applied_Information_Economics

http://en.wikipedia.org/wiki/Information_economics









7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

4

• Vrijednost (savršene) informacije u teoriji odlučivanja (VoI) predstavlja iznos(cijenu) koji je donosilac odluke voljan platiti za informaciju prije donošenja odluke. • Model: Postoji matrica Rij u kojoj redak i opisuje moguće izbore donositelja odluke

a stupac opisuje slučajne varijable o kojima donositelj odluke nema dostatnaznanja i koje imaju vjerojatnost p j za stanje j . Ako donositelj izabare j bez da znadevrijednost j najbolji izbor je onaj koji maksimizira očekivanu monetarnu vrijednost

Gdje je

očekivana vrijednost (dobitak) za akciju i tj. vrijednost koju očekuje donositelj odluke iona je:

izbor maksimuma ovih očekivanja za sve raspoložive akcije (oduke).


2013/1487

Vrijednost informacije – formalni

aspekt

Izvor: Prevedeno:

• S druge strane, sa savršenim znanjem o j , igrač može izabrati vrijednost od i tako da optimizira očekivanjaza specifičan j . Iz toga je očekivana vrijednost savršene informacije

• Gdje je p j vjerojatnost da će sustav biti u stanju j a Rij je vrijednost (dobitak, korist) zadonositelja odluke ako izabere akciju i dok je sustav u stanju j . Ovdje

predstavlja najbolji izbor akcije (odluke) i za svako stanje j

• Očekivana vrijednost savršene informacije je razlika između ovih dviju vrijednosti

• Ova razlika opisuje koliko velikoj vrijednosti se donositelj odluke može u svojim očekivanjimanadati ako znade j i izabere najbolji i za taj j u usporedbi sa slučajem da je izabrao i a daprethodno nije znao j . EV|PI je nužno veće ili jednako EMV tj. EVPI je uvijek nenegativno.

• EVPI se može koristiti ako želimo odbiti skupu ponudu za znanje čija je cijena veća od EVPI.(Manje je korisna ako moramo odlučiti da li da prihvatimo ponudu za predviđanje, zato jerbismo trebali znati kvalitetu informacije koju ćemo prihvatiti.)


2013/1488

Vrijednost informacije

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

4

• Vrijednost u upotrebi: – Za korisnika u situacijama kad za njom postoji potreba (rješavanju

domenskog problema)

– Vrijednost se ne može definirati unaprijed već se može procijenitiunazad tek kad je iskorištena (za stvaranje novog znanja op. JM)

• Dobitak zbog posjedovanja informacije

• Gubitak zbog neposjedovanja informacije

– Nema istu vrijednost za dva korisnika

• Vrijednost u razmjeni: – na organizacijskoj razini kada je informacija predmet trgovine –

predmet ponude i potražnje kao i druga roba sa svojim elementimakvalitete

• Izvor: W, Engelsman, Information Assets and their Value, [email protected] (Repo, A.J. The dual approach to t he value of information – an appraisal of use and exchangevalues, Information processing & management, 22 (5): 373-383, 1986

• [Rep89] Repo, A.J. The Value of Information: Approaches in Economics, Accounting, and Management Science. Journal of the American society for information Science,40(2):68-85,1989


2013/1489

Vrijednost informacije – praktičniaspekt

Kvaliteta informacije mjeri se sintaksom, semantikom i pragmatikom.

• Sintaksa: zahtijeva strogo poštivanje pravila pri prijenosu poruke,koja se odnose na strukturu serije primljenih signala.

• Semantika: ocjenjuje ekonomičnost (sažetost) informacije, njezinu jasnoću i korektnost.

• Pragmatika: odnosi na pravovremenost prenesene i priopćeneinformacije.

• Sve tri komponente kojima se mjeri kvaliteta informacije važne su iza kvalitetu informacije potrebne za odlučivanje u poslovnomprocesu, kao agregat njezinog naturalnog i vrijednosnog izraza.

– Izvor: http://www.uqmbih.org/iso/info_zahtjevi.pdf


2013/1490

Mjerila kvalitete informacije





7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

4

Subjektivna vrijednost informacije:• Korisniku svojstvena vrijednost (Intrinzična): točnost,

objektivnost, povjerljivost, reputacija izvora

• Kontekstualna vrijednost: relevantnost, dodanavrijednost, pravovremenost

• Reprezentacijska vrijednost: lakoća razumijevanja,interpretabilnost, konciznost reprezentacije,konzistentnost reprezentacije

• Pristupna vrijednost: pristup i sigurnost pristupa

• Izvor: Wang, R. & Strong, D. (1996) "Beyond Accuracy: What Data Quality Means to Data Consumers". Journal ofManagement Information Systems, 1996. 12(4): p. 5-34.


2013/1491

Dimenzije kvalitete informacije

• Autoritet izvora (informacija je prošla ekspertizu ili priznati status izvora) • Obuhvat koji pokriva – širina i dubina u kojima izvor obuhvaća područje

• Kompozicija i organizacija – informacija je predstavljena na logičan idosljedan (usklađen s pravilima) način

• Objektivnost – nepostojanje pristranosti u interpretaciji

• Integritet - privrženost moralnim i etičkim principima, cjelovitost• Opsežnost – doseg koji pokriva informacija; sadržajnost

• Pravovaljanost (nepobitnost, validnost) - stupanj očevidne istinitosti kojuinformacija ima

• Jedinstvenost – priroda izvora i način na koji je informacija predstavljena

• Pravovremenost – aktualnost, svježina, koliko je važeća

• Reproduktivnost – koliko je ako se odnosi na neki skup podataka umogućnosti biti iskorištena na drugi skup a da daje konzistentne rezultate

– http://en.wikipedia.org/wiki/Information_quality


2013/1492

Metrike kvalitete informacije

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

4

• Problem – postoji mnoštvo podataka(informacija) osobnih ili organizacijskih(poslovnih, institucionalnih, vojnih…) čija sekvaliteta i upotrebna vrijednost mogu narazličite načine umanjiti ili potpuno uništiti ilizloupotrijebiti u različite svrhe

• Rješenje: zaštita i osiguranje uvjeta u kojima

će se zloupotrebe spriječiti i dovesti nanajmanju moguću mjeru.


2013/1493

Informacijska sigurnost i kontrola

• Sigurnost - vjerojatnost da će sustav u nekomvremenu raditi ispravno

• Rizik – vjerojatnost da sustav neće raditi kakotreba i/ili da će se ostvariti neka prijetnja

• Prijetnja – nešto što može izazvati štetu

• Ranjivost – slabost sustava koja možepogodovati nastanku štete


2013/1494

Sigurnost, rizici, ranjivost i prijetnje

RIZIK=PRIJETNJAxRANJIVOSTxVRIJEDNOST_IMOVINE

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

4

Informacijska sigurnost i kontrolaTriada informacijske sigurnosti

Sigurnost stvari i osoba i postupaka


2013/1495

KOMUNIKACIJA

P o v j e r l j i v o s t

INFORMACIJA

A. Informacijska sigurnost –triada

Zaštita informacija i informacijskog sustava odneautoriziranog pristupa, upotrebe, otkrivanja,

remećenja, modifikacije ili oštećenja. Zaštita sesprovodi s ciljem osiguranja

Integriteta – što znači zaštite točnosti icjelovitosti - zaštite od od neprimjerenemodifikacije ili uništenja a uključuje ipovrede prijema i odašiljanja podataka iinformacija i autentičnosti (vjerodostojnosti)

Povjerljivosti – što znači očuvanjeautoriziranih ograničenja na pristup,otkrivanje (objavu) , privatnost i vlasništvo

nad podatcima i informacijamaRaspoloživosti – što znači osiguranjapravovremenosti i pouzdanosti pristupa i

korištenja informacijaIzvor:

http://www.law.cornell.edu/uscode/html/uscode44/usc_se

c_44_00003542----000-.html

Informacijska sigurnost i kontrola

Fizička i osobna sigurnost

6 atributa sigurnostiTajnost

Raspoloživost

Posjed i

kontrola

Povjerljivost

Korisnost

IntegritetB. Informacijska sigurnost – heksada

• Atributi informacijske sigurnostisu nedjeljivi i ne rastavljaju se nadruge sastavnice

•Ne preklapaju se u sadržaju

• Odražavaju jedinstveni aspektinformacije

• Bilo koja zloupotreba reflektira sena barem jedan od šest atributa

– Izvor: Parker, Donn B. “"Toward a NewFramework for Information Security", inThe Computer Security Handbook , 4thed., edited by Seymour Bosworth and M.E. Kabay • New York, NY: John Wiley &Sons, 2002 • ISBN 0471412589


2013/1496

Informacija

http://www.law.cornell.edu/uscode/html/uscode44/usc_sec_44_00003542----000-.html


http://www.computersecurityhandbook.com/CSH4/Chapter5.html





http://www.computersecurityhandbook.com/default.html




http://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0471412589







http://www.computersecurityhandbook.com/Author-Parker.html










7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

4

• Ovo je priča o četvoro ljudi koji su sezvali Svatko, Netko, Bilotko i Nitko.Trebalo je uraditi važan posao iSvatko je bio siguran da Netko mogaouraditi taj posao. Bilotko je mogaoobaviti taj posao ali Nitko nije. Sadakada je Netko postao ljut zato što jeto trebao uraditi Svatko a Svatko jemislio da će to uraditi Bilotko, ali jeNitko shvatio da to neće uraditiSvatko. Završilo je tako da je Svatkokrivio Ne(t)kog dok Nitko nije uradiošto je Bilotko mogao uraditi.

• (prevedenoiz:http://en.wikipedia.org/wiki/Information_security

• United States government images, File:Cx-26146-

003.jpg)


2013/1497

Informacijska sigurnost – odgovornost

svakog pojedinca

Povreda bilo kojeg aspekta (atributa) sigurnosti donosi sa sobom određenerizike. Menadžment rizika sastoji se od:

• Procjene sveukupne imovine i njezine vrijednosti: zgrade, hardvera,softvera, podataka

• Procjena ljudi (radne snage)

• Procjena prijetnji koja uključuje djelovanje prirodnih sila, ratova, nesreća,zlonamjernih aktivnosti unutar i van organizacije

• Procjena ranjivosti a za svaku ranjivost izračun vjerojatnosti koja će

koristiti. Uz to nužno je vrednovati politike, procedure, standarde, obuku,fizičku sigurnost, kontrolu kvalitete, tehničku sigurnost • Izračunati utjecaj svake prijetnje na pojedinačni dio imovine i ljude

(kvantitativni i kvalitativni

• Identificirati, odabrati i implementirati primjerenu kontrolu. Razmotritiproduktivnost, troškovnu efektivnost i vrijednost imovine,

• Procijeniti efektivnost kontrolnih mjera.


2013/1498

Rizici i informacijska sigurnost

http://en.wikipedia.org/wiki/Category:United_States_government_images







7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

5

Metode za procjenu rizika

• NIST

• CRAMM

• COBRA

• RuSecure

• OCTAVE

• COBIT

• Ostalo


2013/14

Faze u

procjeni

rizika po

NIST


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

5

ISO/IEC 27002; PREPORUKE ZA INFORMACIJSKU SIGURNOST – Menadžmentinformacijskih rizika

• Osigurati konzistentnu sigurnosnu politiku

• Organizirati informacijsku sigurnost

• Definirati sredstva i način upravljanja tim sredstvima

• Definirati sva pitanja osobne sigurnosti

• Definirati pitanja fizičke sigurnosti i sigurnosti okruženja

• Definirati pitanja sigurnosti komunikacija i operacijskog menadžmenta

• Definirati način upravljanja incidentima u slučaju narušavanjainformacijske sigurnosti

• Osigurati kontinuitet rada u upravljanje kontinuitetom i regulatorne mjereza sukladnost metoda i postupaka

• Identificirati, izabrati i implementirati primjerenu kontrolu, njezinuefektivnost i mjere sprovođenja

• Razraditi elemente produktivnosti, troškova i vrijednosti sredstava


2013/14101

Upravljanje informacijskim rizicima

• Administrativne kontrole

• Pisane politike, procedure, standardi i uputstva iz poslovnog sustava

• Politika korisničkih imena i zaporki, pravila korištenja

• Zakonske kontrole

• Standardi informacijske sigurnosti za pojedine vrste poslovanja (kartice, tokeni...)

• Logičke kontrole• Koriste softverska rješenja i podatke za nadzor i kontrolu pristupa informacijama u računalnom

sustavu (zaporke, vatrozidi, sustavi za detekciju upada, kontrolne liste za pristup pojedinimresursima, kriptiranje podataka)

• Princip najnižih privilegija – zahtjeva da se pojedincu daju one privilegije koje su dostatne zaizvršenje njegovih zadataka (npr. za operacijski sustav samo korisnička zaporka ali ne iadministratorska)

• Fizičke kontrole

• Obuhvaćaju nadzor i kontrolu radnog okruženja i računalne opreme (vrata, brave, sustave za grijanjei hlađenje, alarmne sustave za vatrodojavu i dim, kamere, prozore, kablove za zaključavanje itd.)

• Razdvajanje dužnosti i dozvola za kritične situacije nositelja pojedinih aktivnosti (blagajna,primjenski programi, administriranje baze, programiranje)


2013/14102

Kontrole sigurnosti

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

5

• Kontrola pristupa• Autorizacija (identifikacija i autentifikacija) korisnika računalnog sustava

• Autorizacija (identifikacija i autentifikacija) pristupa podatcima

• Autorizacija (identifikacija i autentifikacija) pristupa programima

• Identifikacija je dokaz o tome tko je što ili što je što

• Autentifikacija – je čin verifikacije zahtjeva za identifikacijom. Provodi sekroz tri tipa informacije (ili njihovom kombinacijom) – Nešto što onaj koji se identificirao znade (PIN, zaporka, korisničko_ime) – Nešto što onaj koji se identificirao znade da i ma (magnetna kartica, čip kartica,

iskaznica...)

– Nešto što onaj koji se identificirao znade da jest (otisak prsta, glas, rožnicaoka...)

• Nakon autorizacije otvaraju se opcije dozvola za korištenje resursa(pokretanje programa i datoteka, pregled, kreiranje, brisanje, izmjene)


2013/14103

Kontrola pristupa

Pistupni mehanizmi (temeljeni na administrativnim politikama i procedurama)

• Ne –diskrecijski pristup: sve pristupne kontrole se administriraju u centraliziranomsustavu. Kontrole se temelje na funkcijama (ulogama ) koje pojedinci izvršavaju

• Diskrecijski pristup: vlasnik ili kreator informacijskog resursa određuje pravapristupa tom resursu

• Mandatni pristup: pristup je dozvoljen ili nije dozvoljen ovisno o tipuinformacijskog resursa

• (Današnji računalni sustavi i metode: sustavi temeljeni na ulogama, Grupne politike – postavke omogućuju mrežni operacijski sustavi (Kerberos, RADIUS, pristupne listena vatrozidima i ruterima

• Kontrole moraju biti podržane, moraju omogućiti registiranje i prebrojavanjeaktivnosti, (log datoteke) i sve aktivnosti moraju ostaviti neki registirirani trag(putanju)


2013/14104

Kontrola pristupa - mehanizmi

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

5

• Kriteriji klasifikacije (određuje ih uprava i menadžment na temeljusigurnosne politike).

• Vrijednost informacije za organizaciju, – Aktualnost informacije i brzina zastarjevanja

– Zakonska regulativa za pojedine informacije

– Svakoj se kategoriji informacija dodjeljuje klasifikacijska oznaka ipotrebne kontrole

• Klasifikacija – Javne

– Osjetljive

– Privatne

– Povjerljive – Tajne

– Vrhunski tajne


2013/14105

Klasifikacija informacija s aspekta

sigurnosti

KRIPTOGRAFIJA – prevođenje iskoristiveinformacije u oblik (formu) koja je

neiskoristiva bilo kome drugom osim

autoriziranom korisniku – onome kojiznade ključ za prevođenje.Proces se naziva kriptiranje (enkripcija)


2013/14106

Rizici i ulaganja u zaštitu – nalaženjeoptimuma

Veličinarizika

Ulaganja u

zaštitu/Štete

Rizici Ulaganja

Max Min

Max

Min

optimum

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

5

ISO/IEC 27002 - dio je ISO 27000 serije standarda o informacijskoj sigurnosti i sigurnosti

informacijske tehnologije. Temelji se na rezultatima i preporukama najbolje prakse. Temelji

se na triadi informcijske sigurnosti.

• Prema preporukama ISO/IEC 27002:2005 za ISMS nužno je:

• Definirati sigurnosnu politiku

• Organizirati informacijsku sigurnost

• Definirati upravljanje imovinom

• Definirati sigurnost ljudskih resursa

• Definirati fizičku sigurnost

• Definirati sigurnost okruženja

• Definirati upravljanje komunikacijama i operacijama te kontrolu pristupa informacijama

• Definirati način prikupljanja, razvoja i održavanja podataka i informacija

• Upravljanje u incidentnim slučajevima narušavanja informacijske sigurnosti

• Upravljanje kontinuitetom poslovanja i usklađenost regulatornih mjera


2013/14107

Standardi informacijske sigurnosti

• UPRAVLJANJE RIZICIMA (RISK MANAGEMENT) se sastoji od:

• Identifikacije imovine i procjene njezine vrijednosti (ljudi, zgrade,hardver, softver, podatci)

• Procjene prijetnji (djelovanja prirode, ratova, nesreća, zlonamjernogdjelovanja unutar i van organizacije)

• Procjene ranjivosti a za svaku vrstu ranjivosti izračunati vjerojatnost.Vrednovati politike, postupke, standarde, obuku, fizičku sigurnost,kontrolu kvalitete, tehničku sigurnost

• Izračunati utjecaj svake prijetnje na pojedinu vrstu imovine-kvantitativne i kvalitativne analize

• Identificirati, izabrati i implementirati odgovarajuće kontrole.Razmotriti pitanja produktivnosti, troškovne efektivnosti i vrijednostsredstava (imovine)

• Procijeniti efektivnost kontrolnih mjera i utjecaj na produktivnost


2013/14108

Upravljanje rizicima prema ISO/IEC27002

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

5


2013/14109

Izvori i oblici prijetnjiPRIJETNJE

IZVOR OBLIK IZVOR OBLIK

LJUDI -

NAMJERNE

PRIJETNE

Neautorizirani

pristup

OPREMA

Tehnička pogreška

opreme

Krađa Napajanje energijom

Prisluškivanje Prekidi komunkacije

Virusi Zračenja

Sabotaža

PRIRODA

Onečišćenja

Diverzija Požar

Špijunaža Incidentne situacije

Razaranja Vremenske nepogode

LJUDI -

NENAMJERNI

UTJECAJI

Nepažnja Potresi

Nemar Poplave

Neznanje

Nedisciplina

Neprikladni

program

Loša

organizacija

Prijetnje računalnoj sigurnosti – NISTklasifikacija

NIST 1 NIST 2NIST (National Institute of Standards and

Technology , SAD) –klasifikacija

• Pogreške i propusti – Pogreške u unosu podataka

– Pogreške u programiranju

• Prevare i krađe – upotreba prava koja nepripadaju korisniku na neku vrstu podataka(pristup bankovnim računima i skidanje malihiznosa)

• Sabotaže zaposlenika – Uništenje hardverskih komponenata

– Postavljanje “logičkih bombi” – programskihrješenja koja mogu uništiti ostale programe ilipodatke

– Pogrešan (namjerni) unos podataka

– Unos programa koji ruše sustav

– Brisanje podataka

– Uzimanje podataka za ucjene

– Promjene podataka

• Gubitak fizičke i infrastrukturne potpore izazvanvanjskim utjecajima (gubitak napajanja, potres,poplava)

• Hakerski napadi –vanjski napadi- krađa podataka,neautorizirani pristup podatcima i njihovo brisanje,unošenje bagova

• Malware (maliciozni napadi) – Virusi – dijelovi programskog koda koji se mogu sami

replicirati i dodaju se izvršnim datotekama (od slanjaporuka, usporavanja rada do formatiranja diska)

–Trojanski konji – programi koji se sami instaliraju iizvode različite neželjene aktivnosti

– Crvi (warms) – programi koji se automatski izvršavaju iizazivaju značajno smanjenje performansi računalnogsustava.

• Prijetnje osobnoj sigurnosti – krađa privatnihpodataka iz različitih privatnih baza podataka

• Onemogućavanje usluga (pristup mrežnimservisima


2013/14110

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

5

Recommendation (89)9 of European Council• Računalne zloupotrebe

• Računalno krivotvorenje

• Oštećivanje podataka i programa

• Računalna sabotaža i neautorizirani pristup

• Neautorizirano osluškivanje• Neautorizirana reprodukcija zaštićenih računalnih programa

• Neautorizirano kopiranje topografije poluvodičkih elemenata

• Neautorizirana promjena podataka i/ili programa i dodatnesigurnosne prijetnje

• Računalna špijunaža • Neautorizirana upotreba računalnih sustava

• Neautorizirano kopiranje zaštićenih računalnih programa


2013/14111

Prijetnje računalnoj sigurnosti –

klasifikacija Europske komisije

Načini rješavanja informacijskihprijetnji

Prijetnje Zaštita

1. Pogreške i propusti 1. Pogreške u unosu podataka

2. Pogreške u programiranju

2. Prevare i krađe

3. Sabotaže 4. Gubitak fizičke i

infrastrukturne potpore

5. Hakerski napadi i malware

1. Prevencija pogrešaka i propusta 1. Izrada sučelja za unos podataka s javljanjem

pogreške o tipu podataka

2. Testiranje programa na dovoljno velikomskupu podataka

2. Autentifikacija, identifikacija, autorizacija,kriptiranje podataka

3. Onemogućavanje fizičkog pristupa,softverska i hardverska zaštita uređaja i

datoteka4. Čuvanje rezervnih kopija podataka na

posebno zaštićenim mjestima, UPS irezervna napajanja

5. Softverska zaštita – specijaliziraniprogrami (protiv advera, spyvera,antivirusna zaštita, protiv phishinga-a,pharming-a, podešavanje i filtriranjeprometa – vatrozid (firewall ) – osobni imrežni


2013/14112

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

5

Upravljanje informacijskim

sadržajima

Enterprise content management

Document content management


2013/14

Podatci i informacije u poslovnom sustavu

POSLOVNI

SUSTAV

Podaci i

informacije iz

vanjskih izvora

Podaci i

informacije za

vanjske korisnike

O K

R U Ž

E N J

E

O K

R U Ž

E N J

E

Interni podatci i

informacije

Različite po: •Strukturi

•Sadržaju

•Nositelju

•Svrsi

PROBLEMI KOJE TREBA RIJEŠITI U VEZI S PODATCIMA I INFORMACIJAMA

-Prikupljanje

-Upravljanje

-Pohrana

-Čuvanje

-Isporuka114Upravljanje informacijskim resursima

2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

5

Informacijski resursi poslovnog

sustava


2013/14115

Procesi i

nositelji

•Materijalni

•Financijski

•Ljudski

•Tehnološki

Poslovne

funkcije:

•Proizvodnja

•Marketing

•Nabava

•Prodaja

•Održavanje

•Računovodstvo

•Financije

Informacijski sustavi u poslovnimsustavima

ENTERPISE CONTETNT

MANAGEMNET

ENTERPISE

RESOURCE PLANNING

Dokumentima i sadržajima

(prikupljanju, pohrani, naknadnom

korištenju, čuvanju isporuciokrenut sustav

Poslovnim procesima i operacijama,

odlučivanju i radnim tokovimaokrenut sustav


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

5


2013/14117

Poslovni sustav – funkcije, procesi,

radni tokovi i informacijski tokovi

BankeLjudski resursi

Uprava

Menadžment Pravna

služba

Računovodsvo i financije

Nabava i

kupovina

Proizvodnja

Razvoj Marketing

Skladište/

logistika

Prodaja

K

u p c i

D o b a v l j a č i

SUSTAV ZA UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM

SADRŽAJIMA PODUZEĆA

ENTERPRISE CONTENT MANAGEMENT


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

ECM

• Sustavi za upravljanje (inforamcijskim sadržajima) content management • CM postoji od prve pisane riječi • U zadnjih 30 –ak godina dobiva na značaju zbog mogućnosti prevođenja

svih oblika podataka u digitalizirani oblik prihvatljiv za unos, obradu,pohranu, manipulaciju, (dugotrajno) čuvanje i isporučivanje.

• ECM nije jedinstvena softverska aplikacija ili zatvoreni tehnološki susutav.To je :

• Integrativni middleware (skup softverskih rješenja koja povezuju drugasoftverska rješenja (aplikacije) dajući usluge i prenoseći podatke jednomi/ili drugom

• Sustav za upravljanje sadržajima kao neovisna usluga za ostale (poslovne)aplikacije

• Jedinstveni repozitorij za sve tipove informacija (strukturirane,nestrukturirane; data warehouse, document warehouse) kojim se upravljaživotnim ciklusom informacija (kreiranje i prihvat, distribucija, korištenje,održavanje i dispozicija informacija)


2013/14

ECM – što ga je potaknulo

• Zahtjevi za smanjenje gubitka dokumenata

• Zahtjevi za smanjenje manuelnih procesa,grešaka i potrošnje papira

• Zahtjevi za brži pristup informacijama

• Mogućnosti online pristupa informacijama(računalne mreže i protokoli za razmjenupodatkovnih sadržaja)

• Zahtjevi sigurnosti u čuvanju, pristupu iprijenosu i kontroli podataka


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Upravljanje informacijskim sadržajimau poslovnom sustavu

• ECM – enterprise content management

• Skup tehnologija, strategija, metoda i alata kojese koriste za obuhvat, upravljanje, pohranu,čuvanje i isporuku sadržaja i dokumenata koji seodnose na organizacijske procese. ECM alati istrategije omogućavaju upravljanjenestrukturiranim organizacijskim informacijamagdje god te informacije postojale (AIIM-

International – Association for Information andImage Management)


2013/14

AIIM model ECM-a

UPRAVLJANJE

DOKUMENTIMA

KOLABORACIJA

UPRAVLJANJEWEB

SADRŽAJIMA

UPRAVLJANJEZAPISIMA

UPRAVLJANJERADNIM

TOKOVIIMA

POHRANITIOBUHVATITI ISPORUČITI

SAČUVATI

UPRAVLJATI

Izvor: prilagođeno prema Ulrich Kampffmeyer , ECM,

Enterprise Content Management, ISBN 13: 978 –3 –936534 –09 –8,

http://www.project-

onsult.net/Files/ECM_White%20Paper_kff_2006.pdf122


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Obuhvat podataka

Ručno kreirani •Uredski dokumenti

•Forme (obasci)

•Drugi mediji

•Mikrofilm

Prepoznavanje

•OCR

•HCR

•ICR

•OMR

•Barcode

Aplikacijski kreirani

ERP kreirani

XML

Financijske aplikacijeE- fakturiranje

Obrada formi

(obrazaca)

E- forme/web forme

COLD/ERM

Agregacija

Indeksiranje

Ulazno oblikovanje

Kategoriziranje

Unos


2013/14

UpravljanjeUPRAVLJANJE (MANAGE)

DOKUMENT

MENADŽM.

•Provjera ulaza i

izlaza zbog

konzistenstnosti

•Upravljanje

verzijama

(formata

informacije)•Pretraživanje inavigacija za

pronalaženjeinformacije i

njoj pridruženogkonteksta

•Vizualizacija

informacijskog

sadržaja

KOLABORACIJA•Zajedničko

objavljivanje

•Združeno korištenjebaza podataka

•Temeljlni podatci i

resursi za zajedničkeaplikacije

•Administriranje

komponenata zarazličite svrhe (oglasneploče, zajedničkiprojekti)

•Komunikac.aAplikacije

(video konferiranje)

•Integracija informacija

za ostale aplikacije u

združenim obradama

WEB CONTENT

MANAGEMENT•Kreiranje i editiranje

postojećih

informacija na web-u

•Isporučivanje iadministriranje

informacija na web-u

•Automatska

konverzija različitihformata

•Sigurnosno

razdvajanje pristupa

javnim i privatnim

informacijama

•Vizualizacija za

pojedine vrste

browsera

UPRAVLJANJE

SLOGOVIMA•Vizualizacija

organizacije

datoteka i

strukturnih indeksa

•Indeksiranje

informacija

poduprta

tezaurusima i

kontroliranim

rječnicima

•Održavanjeredosljeda slogova

•Zaštita informacijau skladu njihovim

karakteristikaa

•Upotreba

međunarodnihstandarda

metapodataka

UPRAVLJANJE

RADNIM

TOKOVIMA /(BPM)

•Vizualizacija procesa i

organizac. struktura

•Obuhvat,

administracija,

vizualizacija i isporuka

grupnih informacija sa

združenimdokumentima i

podatcima

•Inkorporiranje alata i

dokumenata uredskog

poslovanja

•Paralelno i

sekvencijsko

procesiranje uklj.

simult. Pohranu

•Administrativne

funkconalnosti

(kalendari, rasporedi..)

•Nadzor i

dokumentiranje

statusa procesa i izlaza


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

POHRANA


2013/14125

REPOZITORIJI

•File sustavi

•CMS

•Baze podataka

•Skladišta podataka

BIBLIOTEČNI SERVISI •Traženje/Pretraživanje

•Provjera ulaza i izlaza

•Izvođenje revizije

•SAN (storage areanetwork)

•NAS

•Magneto optičke

•Blue Ray DVD, CD

•Magnetne trake

•Magnetni diskovi

(RAID)

• Cloud comp.

TEHNOLOGIJE

ČUVANJE

ARHIVIRANJE

•Papirnih dokumenata

•Mikrofilma

•NAS/SAN (network-attached

storage/ storage area network

•CAS – content adressed storage)

•WORM (CD-R, DVD-R

•WORM – Tape•Strategije za dugoročno čuvanje uelektroničkim arhvima

Selekcija


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

ISPORUČIVANJE

Oblikovanje

Objavljivanje

Transformiranje

•COLD/ERM

•Personalizacija

•XML

•Kompresija

•Simultana izrada

materijala za

različite izlaze

•Konverteri

•Preglednici

Tehnologijesigurnosti

PKI – identifikator

osobnog ključa

Upravljanje

pravima digitalnih

izvora

Digitalni potpis

Distribucija

•Internet, Intranet,

Ekstranet

•Portal elektroničkogposlovanja

•E-mail i fax

•Transformacija podataka

kroz EDI, XML i ostale

formate

•CD/DVD

•Digitalni TV

•Papir

Sigurnosna ECM infrastruktura

Izlazi (Outputi)127


2013/14

ECM kao informacijska infrastruktura

• Pohranjuje sve tipove informacija

• Pohranjuje dinamičke i nepromjenjive informacije

• Konceptualizira usluge

• Uključuje sadržaje u postojeće aplikacije

• Centralizirane ili distribuirane baze podataka

• Konzistentna dugoročna pohrana

• Modularna proširivost • Distribuirani repositoriji

• Integracija s postojećim sustavima

• Povezivanje tehnologija s aplikacijama – automatizacija e-poslovanja

• Efektivni web content management


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

ECM kao informacijska infrastruktura

• Migracija podataka i dugoročna raspoloživost te pravnapitanja

• Ubrzavanje isporuke sadržaja na potrebna tržišta

• Implementacijska pitanja

• Definiranje meta podataka, uputa, postupaka

• Uvoz, prevođenje, migracija

• Platforme, baze podataka, preglednici, klijenti

• Integracija na osobnim računalima, aplikacijska integracija,integracija uredskog poslovanja

• Modeliranje procesa i radnih tokova• Kulturalne razlikovnosti on-line vs off – line rada

• Umrežavanje komponenti i aplikacija Izvor: prilagođeno prema Ulrich Kampffmeyer , ECM, Enterprise Content Management, ISBN 13: 978 –3 –936534 –09 –8,

http://www.project-onsult.net/Files/ECM_White%20Paper_kff_2006.pdf129


2013/14

Upravljanje dokumentima – dio ECM

• Upravljanje dokumentima – propisano zakonskimuredbama o uredskom poslovanju

Obuhvaća:

• primanje i pregled akata,

• razvrstavanje, raspoređivanje i upisivanje akata,

• dostava u rad akata,• administrativno-tehničku obradu akata,

• otpremanje i razvođenje akata,

• arhiviranje i čuvanje akata. • Izvor: Ujević, I., Sustav za upravljanje dokumentima, Diplomski rad, FER, 2003


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Problemi s kompleksnim podatcima –

BIG DATA


2013/14131

ERP – INTEGRIRANI INFORMACIJSKI

SUSTAV PODUZEĆA

ENTERPRISE RESOURCE PLANNING – POSLOVNIM PROCESIMAORIJENTIRANI INFORMACIJSKI SUSTAV


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

ŠTO JE ERP I ŠTO ERP RADI

ERP (Enterprise Resource Planning):• Treba shvaćati kao skup upravljačkih alata u poduzeću kojima se

balansira ponuda i potražnja

• Sadrži mogućnosti za povezivanje kupaca i dobavljača u cjeloviti lanacopskrbe

• Koristi dokazane poslovne procese za odlučivanje i osiguranjekrosfunkcionalne integracije između prodaje, marketinga, proizvodnje,tekućih operacija, logistike, nabave, financija, razvoja novih proizvoda,ljudskih resursa omogućujući pri tome: – Izvođenje poslovnih procesa na razini visokih zahtjeva vanjskih korisnika i visoke

produktivnosti i istovremeno s nižim troškovima i zalihama stvarajući pri tome: – Osnove za kvalitetno elektroničko poslovanje

(Thomas F. Wallace,Michael H. Kremzar, ERP: Making It Happen, John Wiley & Sons, Inc.2001, str. 5)


2013/14

ŠTO JE ERP I ŠTO ERP RADI - nastavak

• “Pojam ERP prvenstveno podrazumijeva prilagodbu i uporabu"gotovog" softverskog paketa (u nastavku se koristi pojam ERPpaket), a tek onda programsku podršku napisanu po mjeriodređenog korisnika. ERP paketi zamišljeni su tako da semogu prilagoditi potrebama konkretne organizacije i postojećemsoftveru ili informacijskom sustavu te organizacije.

Općenito, za ERP paket vrijedi sljedeće: • sastoji se od više podsustava i velikog broja predefiniranih opcija, • podržava stotine različitih poslovnih funkcija i procesa rada, • realiziran je s više milijuna linija programskog koda, • u razvoj je utrošeno više stotina ili tisuća čovjek-godina visoko

kvalificiranog rada.”(Izvor: Kalpić & all., KOMPARATIVNA ANALIZA PROGRAMSKE POTPORE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA U HRVATSKOJ, FER,Zagreb,2001)


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

ERP - definicije

• ERP je metodologija za efektivno planiranje i kontrolu svih resursa potrebnihprihvat, izvođenje, isporuku i financijski obračun narudžbi klijenata u proizvodnim,distribucijskim i uslužnim poslovnim sustavima (Prema American Production andInventory Control Society (APICS, 2001))

• ERP je konfigurabilni informacijski paket koji integrira informacije i informacijskeprocese u okviru funkcionalnih područja poslovne organizacije (Kumar &Hillsgersberg, 2000.)

• ERP sustavi su računalni sustavi oblikovani za obradu organizacijskih transakcija ikoji omogućuju u realnom vremenu integrirano planiranje, proizvodnju i odgovorena korisničke i klijentske zahtjeve (O’Leary, 2001).

• ERP je sustav softverskih paketa koji omogućuju čvrsto povezanu integraciju svihinformacijskih tokova u poslovnim sustavima – financijskih, računovodstvenih, oljudskim resursima, opskrbnom lancu i klijentima (Davenport, 1998)

• ERP – jedna baza , jedna aplikacija i jedinstvena sučelja u i kroz cijeli poslovni

sustav (Tadjer, 1998).• Izvor: Enterprise resource planning solutions and management / [edited by] Fiona Fui-Hoon Nah, IRM Press, 2002, str. 37


2013/14

ERP – temeljne funkcionalnosti - okvirii sadržaji

Središnja

Bazapodataka

Nadležnosti premaokruženju

Prodaja i

distribucija

Aplikacije za

usluge

K

U

P

CI

D

O

B

A

V

LJ

A

Č

IUpravljanje ljudskim

resursima

Interne

nadležnosti

Financijske

aplikacije

Proizvodne

aplikacije

Upravljanje

imovinom

Korporacijsko

Izvještavanje


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Marketing

Proizvodnja,

skladištenje,

distribucija

Glavna baza

Transakcijska baza Transakcijska baza

Transakcijska baza

Skladište

podataka

Računovodstvo

Opći

poslovi

Transakcijska baza

Management

DBMS

Drugi poslovnisustavi

Exchange Virtual Server

Exchange

Organizati

on

Application

entity

Application

entity

Application

entity

Application

entity

Application

entity

OKOLINA


2013/14137

Nužnost za integracijama - integrirani

informacijski sustav - ERP

INTEGRIRANI

INFORMACIJSKI

SUSTAV – ERP

•Jedinstvena baza

podataka

•DBMS

•Aplikacije za

pojedine funkcije

•Intenzivna

komunikacija

ERP- enterprise

resource planning

Neke karakteristike ERP-a

• Modularni dizajn s modulima za različite funkcionalnosti poslovnog sustava – Financijsko poslovanje, proizvodnja, računovodstvo, logistički procesi, ljudski resursi…

• Koristi zajednički centralizirani DBMS

• Moduli su integrirani i osiguravaju besprekidni tok podataka među modulima• Upravljanje i operacionalizacija riješava se uz upotrebu standardiziranih sučelja što

omogućava transparentnost poslovnih procesa

• ERP je kompleksan sustav, troškovno zahtjevan

• ERP sustavi trebaju biti fleksibilni za nove korisničke zahtjeve i ponuditi iskustva iznajbolje poslovne prakse

• Vremenski su zahtjevni za prilagođevanje, integraciju i “mapiranje” na pojedineposlovne procese,

• Moduli rade u realnom vremenu i/ili skupnoj obradi

• Imaju Internet aplikacije za pojedine ili sve modularnosti sustava koje omogućavajurazličite vidove e-poslovanja


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

7

ERP – porijeklo termina

• Termin uveden od strane Gartner Group 1992.• Opisuje novu generaciju softverskih rješenja za proizvodne poslovne sustave

i MRPII softver. (Material Resource Planning)

• Uključuje korisničko-poslužiteljsku (client - server) arhitekturu, koristi grafičkakorisnička sučelja i može se koristiti otvorenim sustavima. Pored standardnihfunkcionalnosti koje nude, ERP uključuje i upravljanje kvalitetom, upravljanjeprocesima, izvještavanja različitih vrsta. K tome osnovni ERP ima hardversku isoftversku neovisnost kao i lakoću nadogradnje i unapređenja. Ključna stvarza ERP je način kako korisnici mogu prilagođavati aplikacije za lakšu upotrebu.(Gartner Inc. definition: www.gartner.com).

Lider u implementaciji ERP sustava je SAP a.g. u kojoj su formirani i modeli(obrasci) razvoja ERP sustava.

Ostali: ORACLE, IBM-Cognos, MICROSOFT DYNAMICS


2013/14

ERP- ciljevi i sadržaji

• Primarni cilj uvođenja ERP-a: poslovati u brzo promjenjivom, snažnokonkurentskom okruženju na bolji način, – integracijom podataka iz sustava i okruženja predviđati i uravnoteživati potražnu i

dobavnu stranu.

• ERP je u sklopu cijelog poduzeća raspoloživi skup softverskih alata itehnika za predviđanje, planiranje i raspoređivanje koji – povezuju kupce i dobavljače u cjeloviti lanac dobave (supply chain) – angažiraju i iskorištavaju dokazano dobre prakse za odlučivanje i

koordinaciju prodaje, marketinga, operativnih aktivnosti, logistike,plaćanja, financija, razvoja proizvoda i ljudske resurse

• Ciljevi ERP-a uključuju i visoku razinu usluga prema kupcima,produktivnost i smanjenje troškova, visok obrtaj zaliha.

• ERP predstavlja osnovicu za efektivan SCM i e-poslovanje


2013/14

http://www.gartner.com/

http://www.gartner.com/

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

7

ERP – planiranje resursa poduzeća unovom kontekstu

Koncept – ontološki sadržaj: E – enterprise (poduzeće) (fokus je na cjelovitom poslovnom

sustavu)

R – resources (resursi – vrela) svi resursipoduzeća: ljudski, materijalni,financijski, informacijski,organizacijski koji su na raspolaganjuu poduzeću

P – planiranje – fokus je na pribavljanjuresursa i njihovoj najboljoj alokaciji zapostizanje ciljeva (prema kriterijimaefikasnosti, fleksibilnosti i rastaposlovnog sustava)

Integracija na razini:PODUZEĆA:• Integracija svih podataka i

programskih sustava u jednompoduzeću (interna integriranost)

• Integriranost na razini višepoduzeća povezanih nazajedničkom poslu ili sdobavljačima, kooperantima ikupcima (eksterna integriranost);integracija tehničkih i tehnološkihpodataka i programskih sustava iintegracija “inžinjerskih” paketa

(CAD, CAM, CIM, CAE) Majdandžić, 162.


2013/14

ERP – planiranje resursa poduzeća unovom kontekstu

RESURSI

Obuhvaćaju sve ulaze za izradu proizvoda ili usluge:

• Osnovni, pomoćni i potrošni materijal,

• Alati, naprave i tehnološka i tehnička dokumentacija

• Programi za rad NC strojeva,

• Proizvodni i uslužni kapaciteti, • Proizvodne specifikacije

• Ljudski resursi

• Financijski resursi(Majdandžić, 163)


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

7

ERP – temeljni procesi i podatci,

materijalni i informacijski tokovi

Prevedeno i prilagođeno prema: Stephen Harwood:ERP: The implementation

Cycle, Butterworth-Heinemann,2003,str.59


2013/14

ERP i IIS; način korištenja informacija

IIS (integrirani informacijskisustav)

• U IIS-u su informacije jednoznačne i statične

• Sustavi su nefleksibilni

• Ne provjerava se stanjeresursa za budućedogađaje

• Podatci i informacijeokrenuti su pretežitoprošlim događajima

ERP

• Informacije su dane u

obliku varijanti za odluke

managementa:

• Mogu se definirati

varijante slobodnihkapaciteta, smjena,

alternativnih materijala i

cijena, troškova i rokova,prioriteta


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

7

ERP I KLASIČNI (INTEGRIRANI)INFORMACIJSKI SUSTAV- u čemu je razlika

ERPIIS

ERP PROCESI KOJI NISU DIO TIPIČNOGIIS

•Prognoziranje prodaje

•Planiranje prodaje i operativnih

zadataka•Napredni sustavi planiranja

•Business intelligence

•Sustavi za procjenu dobavljača

•Metrike performansi sustava

ERP PROCESI KOJI SE MOGU PRONAĆIU IIS-u

•Glavni raspored proizvodnje•Grubo planiranje kapaciteta

•Planiranje zahtjeva za materijalima

•Planiranje zahtjeva za kapacitetima

•Planiranje distribucijskih zahtjeva

•Narudžbe kupaca (potvrđene ipotencijalne)

NE-ERP PROCESI U TIPIČNIMIIS-ima

•Izlazni računi •Ulazni računi •Glavna knjiga

•Upravljanje tokovima novca•Ljudski resursi

•Skladišta podataka

•Opcije CRM-a

Izvor: modificirano prema

Wallace, str. 4 145Upravljanje informacijskim resursima

2013/14

Gdje se i za što može koristiti ERP

• U poslovnim sustavima gdje seproizvodi za skladišta

• U proizvodnji po narudžbama

• U dizajnu prema narudžbama

• U proizvodnji složenih proizvoda

• U proizvodnji jednostavnihproizvoda

• U višepogonskim sustavima

• U sustavima s jednim pogonom• Kod ugovornih proizvođača

• Kod proizvođača koji prodajukonačnim potrošačima

• Kod proizvođača s distributerima

• Kod proizvođača s distribucijskommrežom

• U proizvodnjama koje su snažnoregulirane utjecajem vlade

• Procesna proizvodnja

• Brzo ponavljajuća proizvodnja

• Komadna proizvodnja

•Proizvodnja u traci

• Proizvodnja dijelova

• Sastavljanje dijelova

• Brza (dnevno ponavljajuća)proizvodnja

• Proizvodnja s dužim rokovima


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

7

ERP integracija - dimenzije


2013/14

Informacijski menadžment poslovnihsustava (Enterprise Information

Management )• EIM je skup poslovnih procesa, disciplina i prakse koje se koriste u

kreiranju organizacijskih podataka kao imovine poduzeća

• EIM osigurava informacije visoke kvalitete na način da suraspoložive, zaštićene, efektivno kontrolirane i usklađene spotrebama znanja svih sudionika u poduzeću

• EIM omoogućuje procese, politike i tehnologije za prikupljanje,diseminaciju i održavanje integriteta (cjelovitosti) ključnih podatakakroz različite programe na način ujednačen za sve aspekte poduzeća

• EIM omogućava integraciju podataka kroz cijelo poduzeće sprimarnim ciljem izgradnje informacijskih resursa potrebnih zausklađenje i korištenje istih od strane svih korisnika(Izvor: Prilagođeno prema: Michael Jennings, Data Governance Director at Walgreenshttp://searchbusinessanalytics.techtarget.com/answer/A-definition-of-enterprise-information-management-EIM)


2013/14148

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

7

Enterprise Information Management

• EIM se sastoji od MDM (master data management), upravljanjapodatcima, datawarehosuing-a i ostalih neovisnih inicjativa uupravljanju podatcima

• EIM komponente obuhvaćaju upravljanje i opsluživanje(governance/stewardship) - upraviteljstvo), informacijskuarhitekturu, upravljanje kvalitetom informacija, upravljanje nadglavnim (ključnim) i referentnim podatcima, skladištem podataka,poslovnom inteligencijom, strukturiranim i nestrukturiranimpodatcima, metapodatcima i informacijskom sigurnošću

• Ključna stvar za razumijevanje EIM-a jest razumijevanje međusobneovisnosti svih navedenih komponenata

Izvor: Prilagođeno prema: Michael Jennings, Data Governance Director at Walgreenshttp://searchbusinessanalytics.techtarget.com/answer/A-definition-of-enterprise-information-management-EIM


2013/14149

Enterprise Information Management

Data governance:

• Proces: - obuhvaća punjenje podatcima, rafinaciju, standardizaciju, deduplikaciju, kreiranje

veza, oblikovanje metapodataka i agregaciju podataka u informacijskim tokovima

(stvaranje informacijskog HUB-a*)

• Oblikovanje, izbor i implementaciju data managementa i tehnologije za isporuku podataka i

informacija

• Osigurava reviziju, provjerljivost podaka i odgovornost za upravljanje podatcima

• Uključuje data stewardship i data ownership

– Stewardship –tim u suradnji s IS arhitektima, administratorima baza, kreatorima

aplikacija, kreatorima izvješća i vlasnicima podataka osigurava adekvatne podatke iinformacije dogovorene kvalitete i ne mora nužno biti njihov vlasnik i imati nad njimakontrolu

– Data ownership – posjednici podataka u organizaciji koji dobivaju podatke, imaju nad

njima kontrolu, ponekad i pristup i ovlasti za distribuciju

• *Data HUB – preko metapodataka osigurava veze između upravljanja informacijama injihove isporuke korisnicima

(Izvor: prilagođeno prema: http://searchdatamanagement.techtarget.com/feature/Data-

governance-and-data-stewardship-strategies-and-best-practices)


2013/14150

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

7

Arhitektura IS

Oblikovanje sustava


2013/14

1. Logička arhitektura

2. Operativna arhitektura

3. Fizička arhitektura -računalna infrastruktura

4. Poslovna arhitektura


2013/14152

Što treba oblikovati pri izgradnji IS-a – elementi arhitekture

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

7

Logička arhitektura • Funkcionalni zahtjevi poslovnih procesa koji će biti implementirani u poslovni

proces

• Manualni procesi koji nisu uključeni u proces

• Opis logičkog funkcioniranja procesa - pretvorba logičkog modela procesa u fizičkimodel za odabranu arhitekturu

• Sheme aplikacija

• Integrativne komponente arhitekture – sustavi za potporu isuradnju

• Poslovni procesi koji su uključeni u arhitekturu

• Ograničenja (lokacija, ljudi, poslovna kultura)

• Analiza i distribucija procesa

Operativna arhitektura

• Analize rizika i sustavi zaštite • definiranje prava pristupa logičkih grupa korisnika

• Upravljanje projektima

• Upravljanje ljudskim resursima


2013/14153

Pristup oblikovanju - što trebaoblikovati

Fizička arhitektura -računalna infrastruktura

• Odabir tehničke arhitekture sustava

• grupiranje i distribucija obrade na različite lokacije

• Poslužitelji (serveri) i operacijski sustavi • Mreže – raspored aktivne i pasivne opreme i njihova specifikacija, povezivanje s

drugim, postojećim sustavima

• fizička spremišta: baze podataka, tablice, datoteke

• Primjenski softver – utvrđivanje strukture programa na temelju modela procesa

– (logički) proces ili skup procesa ↔ jedan ili više programskih modula

– određivanje veza između modula (standardno strukturnim kartama) – preciziranje programske logike

• Klijentska sučelja i raspored radnih stanica – protokoli pristupa i razmjene podataka

– oblikovanje zaslonskih maski i izvješća

• Operacijski sustavi

• Izrada procedura za provjeru ispravnosti i konverziju sustava


2013/14154

Što treba oblikovati

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

7

• Poslovna arhitektura• Organizacija poslovnih procesa i poslovnih funkcija

• Organizacija poslovnih podataka – pretvorba konceptualnog modela podataka u logički model (relacijski ,

postrelacijski, objektnorelacijski), ako nije učinjena ranije

– pretvorba logičkog modela podataka u fizički model podataka zaodabrani SUBP; shema baze podataka

• Razdvajanje zahtjeva

• Slojne domene i način njihova povezivanja

• Funkcije sustava = slojevi arhitekture – Pohrana podataka (data storage)

– Pristup podacima (data access logic) – Elementi obrade (application logic)

– Sučelje (presentation logic)


2013/14155

Što treba oblikovati

Uobičajeni modeli arhitekture

• poslužiteljska (server-based) – obrada se

obavlja na poslužitelju

• klijentska (client-based) – obrada se obavlja na

osobnom računalu

• klijent-poslužitelj (client-server based) –

kombinacija prethodne dvije


2013/14156

Modeli arhitekture

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

7

• Višekorisničko računalo (mainframe, minicomputer) +terminal – pohrana podataka (datoteke i baze podatka)

– poslovna logika (programska podrška) – korisničko sučelje (uobičajeno znakovno sučelje )

– sučelje sustava (mrežne i druge komponente)

• Distribuirana prezentacija – opcionalna nadgradnja središnjih aplikacija zamjenom

znakovnog sučelja grafičkim, koje se izvodi na osobnomračunalu

– produljuje vijek starih aplikacija, ali se funkcionalnost nemože značajno poboljšati


2013/14157

Centralizirana arhitektura


2013/14158

Peer to peer arhitektura

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

8

• Klijent - jednokorisničko računalo • sučelje, obrada i pohrana

• povezljivost na poslužitelje (opcionalno na druge klijente) • Poslužitelj - višekorisničko računalo

• dijeljena baza podataka, obrada i servisi sučelja• povezljivost s klijentima i drugim poslužiteljima

• Korisnicima izgleda kao da jedno računalo (njihov PC) obavlja cijeli posao

• Prednosti

• izolacija promjena u pojedinom sloju

• kvalitetnija (lakša) obrada

• središnje upravljanje integritetom podataka na poslužitelju

• Nedostaci• održavanje aplikacijske logike (programa) na svim klijentima

• debeli klijenti


2013/14159

Dvoslojna arhitektura


2013/14160

Dvoslojna arhitektura

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

8

Troslojna arhitektura

Karakteristike Prednosti i nedostaci

Distribucija baza podataka i poslovnelogike na zasebne poslužitelje

• poslužitelj aplikacija + poslužiteljbaza podataka + klijent

• poslužitelj baza podataka – upravljanje podacima

• poslužitelj aplikacija – upravljanje transakcijama, "preuzeto“

s podatkovnog poslužitelja

– dio ili čitava poslovna logika, "preuzeta" s klijenta

• Klijent – korisničko sučelje

– dio poslovne logike - onaj koji se nemijenja ili je osobnog karaktera

Prednosti

• bolja raspodjela opterećenja

• veća skalabilnost - mogućnostekspanzije, npr. povećanja brojakorisnika, bez preopterećenja ilipotrebe za promjenomprocedura)

Nedostaci

• složeni (komplicirani) dizajn irazvoj

• problem raspodjele podataka,procesa, sučelja

• veće opterećenje mreže


2013/14161


2013/14162

Troslojna arhitektura

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

8


2013/14163

Višeslojne arhitekture

Tanki klijent

• Podatkovna logika se nalazi na poslužitelju

• Osnovna namjena klijenta je prikaz podataka

• Većinom se koriste u poslovnim sustavima

• Tipičan primjer tankog klijenta je web preglednik

Prednosti

• promjena poslovne logike ne znači nužno i promjenu u klijentskom dijelu aplikacije

• promjena poslovne logike može se obaviti centralizirano

• računala ne moraju imati veliku procesorsku snagu

• ukoliko s vremenom obrada postane spora (zbog količine podataka), može se povećati snaga

središnjeg računala • kao tanki klijent može se koristiti npr. web preglednik (dobro definirano i svima dostupno)

smanjena mogućnost rada sa zastarjelim podacima (gotovo za svaku promjenu ide se na server)

• manja kompleksnost razvoje velikih aplikacija (kod je podijeljen na serverski dio i klijentski dio)

Nedostaci

• veliko opterećenje glavnog računala, a to znači skupo glavno računalo

• ukoliko se kao klijent koristi web preglednik moraju se poštivati njegova ograničenja


2013/14164

Uloga klijenta - tanki klijent

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

8

Debeli klijent• Podatkovna logika integrirana u klijenta

• Nema obrade podataka na serveru ili je obrada minimalna

• Minimalna ili nikakva elastičnost na promijene poslovne politike

Prednosti

• veća samostalnost klijenta

• rasterećenje glavnog računala (servera) • može imati lokalnu bazu podataka

• mogu se nabaviti jeftina računala sa snažnim procesorima

• velika mogućnost rada sa zastarjelim podacima

Nedostaci

• poslovna logika integrirana na klijenta

• promjena poslovne logike znači instaliranje nove verzije aplikacije na svim klijentima

• ako s vremenom aplikacija postane spora (zbog količine podataka), treba promijeniti • sve klijente

• razvoj velike aplikacije s vremenom postaje vrlo kompleksan (sav kod je na klijentu)


2013/14165

Uloga klijenta - debeli klijent

RAČUNALSTVO U OBLAKU

(CLOUD COMPUTING)


2013/14166

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

8

Što je računalstvo u oblaku

• Poslovni model temeljen na skupu tehnološkihrješenja koja omogućavaju oblikovanje iisporuku različitih informacijskih usluga nazahtjev korisnika

• Osnovna ideja: ponuditi sve računalne usluge

korisnicima na zahtjev


2013/14167

Simbolični model računalstva u oblaku


2013/14168

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

8

Pretpostavke za računalstvo u oblaku

Pretpostavke za korisnika:- Postojanje uređaja, platforme (OS, browsera) i raspoloživost

vlastite i javne infrastruture za pristup na Internet

- Podrživost OS-a uređaja za protokole i aplikacije

Pretpostavke za davatelja usluga u oblaku:

- Za infrastruturu: dedicated servers, virtualni serveri,networking, sigurnost, kapaciteti za pohranu, alati zaupravljanje infrastrukturom i aplikacijama

- Za platformu: razvojno oruženje (operacijski sustavi irazvojni alati), web platforme, alati za upravljanjepodatcima, razvoj i pokretanje runtime modula, integracije

- Za aplikacije: raspoloživost aplikacija koje se mogu koristitiod strane klijenta kao web aplikacije


2013/14169

Zašto računalstvo u oblaku

• Problem eksponencijalnog rasta osobnih i organizacijskih podataka iinformacijskih zahtjeva s jedne strane i kontrole troškova za njihovoprikupljanje, obradu, čuvanje , manipulaciju i distribuciju s druge strane

• Mobilnost korisnika i stalnost/povremenost zahtjeva za raspoloživošćurazličitih informacijskih usluga

• Relativno brzo zastarijevanje i nemogućnost korisnika da prati tehnološkirazvitak ICT-a što uvjetuje nedostatnost raspoloživih resursa(podkapacitiranost ICT-a)

• Slaba iskorištenost tehnoloških resursa (procesorske snage, programskihrješenja i kapaciteta pohrane – prekapacitiranost ICT-a) i visoki fiksnitroškovi

• Povećana rizičnost i/ili zahtjevi za sigurnost opreme, podataka i programas kojima raspolaže korisnik

• Bolja usklađenost sa zahtjevima okoline (pravna i poslovna usklađenost)


2013/14170

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

8

Tehnologije na kojima počiva RuO

• Virtualizacija- tehnika za dijeljenje fizičke instance ili resursa međukorisnicima dodjelom logičkih imena fizičkim resursima iosiguranjem pokazivača na taj resurs kad je potreban

• Uslugama orijentirana arhitektura (SOA) – omogućuje korištenjeaplikacije neovisno od vlasnika, proizvoda ili tehnologije

• Grid computing – tehnologija raspodjeljenih računalnih resursa,međusobno povezanih na zajedničkom zadatku; kompleksni zadatakse rastavlja na komponente koje se izvršavaju na distribuiranimCPU-ovima

• Utility computing – korisničko računalstvo u kojem se korisnikuračunalni resursi nude na zahtjev i naplaćuju po korištenju


2013/14171

Vrste usluga (poslovnih modela)računalstva u oblaku

• Infrastruktura kao usluga (Infrastructure as a

service - IaaS)

• Platforma kao usluga (Platform as a service -

PaaS)

• Softver (aplikacije) kao usluga (Software as aservice SaaS)

• Sve (prošireno) kao usluga (Extended as aservice – XaaS)


2013/14172

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

8

Infrastruktura kao usluga

(Infrastructure as a service - IaaS)

Infrastruktura davatelja usluge• Fizička ili virtualna računala (virtualna računala pokreću

programom hypervisor - HyperV, Vmware Xen i sl. kao“gostujuća”) s mogućnostima proširenja usluga

• Fizički ili virtualni diskovi • Virtualne lokalne mreže (VLAN) • File sustavi

• Vatrozidi (firewalls)

• Load balanseri – fizička računala ili programska rješenja

koja obrađuju zahtjeve vanjskih korisnika i usmjeravaju ihna druge fizičke ili virtualne strojeve gdje pod određenimpravilima i protokolima dobivaju traženu uslugu


2013/14173

Platforma kao usluga (Platform as aservice - Paas)

Paas osigurava:

• Računalnu platformu (hardversku arhitekturu, operacijskisustav (OS) i runtime biblioteke (programske rutine kojekoriste kompajleri u oblikovanju izvršnih datoteka)

• Browsere za web-bazirane aplikacije

• Razvojnu platformu (jezike i alate i softverske okvire – npr..net framework, Java platform, Adobe Flash…) zaoblikovanje softverskih rješenja od strane korisnika

• Makro naredbe za aplikacije kao što je npr. Excel • Virtualne strojeve za različite programe (npr. Java virtual

machine)

• Virtualizirane verzije kompletnih sustava (hardvera, OS-a,softvera i pohrane)


2013/14174

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

8

Softver (aplikacije) kao usluga

(Software as a service SaaS)

Software as a service SaaS osigurava:• Softverska rješenja potrebna klijentu za potpuno definiran

korisniku poznat softver za kreiranje njemu potrebnihdatoteka

• Korisnik pristupa programu putem browsera i nema nadzornad infrastrukturom već samo ograničeno nad programomkojeg koristi

• Korisnik nema ili ne želi imati takav software na svomračunalu i plaća ga davatelju obzirom na vrijeme korištenja i

jediničnu cijenu (obično na mjesec dana)

• Kada istovremeno više korisnika želi koristiti istu aplikacijuload balancer distribuira korisnike na virtualne strojeve


2013/14175

Druge vrste usluga

• Identitet kao usluga (IDaaS) – autentifikacijski iregistracijski servisi, usluge oblikovanja iodržavanja direktorija, objedinjene organizacijskeusluge, risk i event monitoring, identity i profilmanagement…)

• Mreža kao usluga (Network as a service-NaaS) – koristi virtualiziranu mrežnu infrastrukturu zaosiguranje mrežnih usluga prema traženim webmjestima (korisnik može prilagoditi rute)

• Podatci kao usluga (Data as a Service – DaaS)


2013/14176

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

8

Arhitektura računalstva u oblaku


2013/14177

Klijentska infrastruktura

Internet

Aplikacije

U s l u g e

Cloud Runtime

Pohrana

Infrastruktura

M a n a g e m e n t

S i g u r n o s t

Klijentski dio(Front end)

Back end (Oblak)

Izvor: prilagođeno premahttp://www.tutorialspoint.com/cloud_computing/cloud_computing_quick_guide.htm

Modeli računalnih oblaka

• Javni – omogućava usluge oblaka širokoj javnosti (Google,Amazon, Microsoft…) – Prednosti:

• Troškovno efektivan, raspoloživ, fleksibilan, lokacijski neovisan,troškovi po usluzi, skalabilan

– Nedostaci• Niža sigurnost, Manje prilagodljiv za korisnika

• Privatni /Interni – omogućava korištenje usluga unutar jedne organizacije koja je davatelj i primatelj usluga – Prednosti

• Viša sigurnost i privatnost, jača kontrola troškovno efikasan

– Nedostaci• Ograničeno područje, nefleksibilne cijene, ograničena skalabilnost,

potrebne dodatne vještine i znanja


2013/14178

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

9

Modeli računalnih oblaka

• Hibridni – kombinacija javnog i privatnog; za ne kritične aktivnostikoristi se javni oblak a za osjetljive privatni – Prednosti

• Skalabilnost, fleksibilnost i troškovna efektivnost

– Nedostaci• Usklađenost mrežnih usluga, Sigurnosna pitanja, Infrastrukturna ovisnost

• Model zajednica – usluge oblaka namijenjene su grupamaorganizacija u kojima se dijele resursi dvije ili više organizacija – Prednosti

• Troškovna efektivnost, dijeljenje i bolje iskorištenje resursa, sigurnost

– Nedostaci• Smještaj na jednoj lokaciji, problem s dijeljenjem odgovornosti i rukovođenjem


2013/14179

UPRAVLJANJE ZNANJEM

(KNOWLEDGE MANAGEMENT)


2013/14180

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

9

Knowledge Management sadrži skupaktivnosti za:

• identifikaciju

• prikupljanje

• kreiranje

• predstavljanje i

• distribuciju znanja za njegovu ponovnu

upotrebu, učenje i informiranost

Što je KM


2013/14

Slojevi KM-a

Izvor: Schwartz, Encyclopedia of Knowledge Management


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

9

Zašto KM

Tehnološki motiviran KM Ciljevi PS-a i KM

• Pojava tehnologija kojeomogućavaju KM i protok znanjau okviru organizacijskih sustava(ekspertni sustavi, baze znanja,upravljanje dokumentima...)

• Pojava Interneta i na njemutemeljenih tehnologija (e-learning, web konferencije,content managemnet, Žutestranice, wikies, blogs,kolaboracijski alati....)

• Organizacijske aktivnosti kao štosu Communities of Practice,sustavi za uvježbavanje imentoriranje i sl.

KM podupire strateške ciljeveposlovnog sustava u svrhu:

• Dijeljenja zajedničkeinteligencije

• Poboljšanja performanciposlovnog sustava

• Podizanja strateških prednosti

• Podizanje inovativnihsposobnosti


2013/14

• Znanja iz razvoja mnogobrojnih proizvoda i usluga postaju sve višedostupna

• Potreba za sve kraćim životnim ciklusom proizvoda i upravljanjeorganizacijskim inovacijama

• Utjecaj ekspertize i eksprata u organizacijama

• Iskorištavanje mrežnog efekta kao produktivnih veza među zaposlenima što je omogućilo dijeljenje znanja među ljudima u organizaciji

• Upravljanje rastućim posjedovanjem podatka i informacija ukompleksnom poslovnom okruženju i omogućavanje zaposlenima brzogznanju i resursima “najbolje prakse” što omogućava organizacijsko učenje

• Upravljanje intelektualnim kapitalom i intelektualnom imovinomzaposlenih u (vrhunskih stručnjaka koji imaju ta znanja i sposobni su gaprenijeti na druge)

• Povećanje sposobnosti organizacije za odgovore na organizacijskepromjene u okruženju.

Pokretači KM-a


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

9

Znanje* se definira kao:

• Sposobnost za prepoznavanje činjenica,informacije i vještine postignute kroz iskustvo i/iliobrazovanje; teorijsko i praktično razumijevanjenekog subjekta

• Ono što netko zna u nekom posebnom područjuili u ukupnosti

• Informiranost i svijest ili bliskost činjenicama i

situaciji postignuto iskustvom* modificirano prema Oxford English Dictionary)

Što je znanje


2013/14

Vrste znanja i način objašnjenja

Vrste znanja Objašnjenja /tipovi• Proceduralno znanje – znanje o

tome kako nešto uraditi• Deklarativno znanje - opisuje ono

što je poznato u vezi sproblemom koji se istražuje

• Metaznanja – znanje o znanju;

koristi se u izboru znanjapotrebnog za rješavanjeproblema iz neke domene(problemskog prostora)

• Heurističko znanje – praviladobrog promišljanja temeljena naiskustvu, intuiciji i stečenimvještinama – empirijsko znanje

• Procedure

• Proceduralna pravila

• Strategije

• Programi

• Koncepti,

• Objekti

• Činjenice

• Određenje problemskog prostora ishvaćanje potrebnog znanja

• Empirija – znanje temeljeno na probi ipogrešci; ne mora imati uvijekkvalitetno objašnjenje


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

9

Vrste znanja i način objašnjenja

Vrste znanjaObjašnjenja /tipovi

• Strukturno znanje – opisuje mentalnemodele i organizaciju problemskog prostora

• Neegzaktna i neizvjesna znanja – nekompletni i nepouzdani podatci,nedostatne informacije, nejasne, metode,nejasni opis problemskog prostora

• Ustaljena znanja (Commonsense) – znanjakoja se ne oslanjaju na strogo dokazaneteorije, neprecizna i nekompletna; teško jeunaprijed znati iskoristivost tih znanja;oslanjaju se dobrim dijelom naaproksimacije, intuiciju i analogije

• ONTOLOŠKA znanja opisuju kategorije stvariu nekoj domeni i pojmove koji se koriste uopisu tih stvari

• Definiranje skupa pravila i aksioma

• Konceptualizacija odnosa

• Odnosi koncept – objekt

• Uvođenje vjerojatnosti,• Procijenjene pripadnosti skupu(Fuzzy skupovi

i fuzzy analize)

• Uobičajene (zadane) pretpostavke

• Aproksimativni koncepti

• Generalne hijerarhije i analogije

• Koncepti

• Relacije među konceptima• Aksiomi

• Ograničenja


2013/14

Opća menadžmentska paradigma

Menadžment Uloga menadžera

• Management se sastoji od

usmjeravanja i kontrole grupe

ljudi ili entiteta s ciljem

koordiniranosti i

usklađivanja aktivnosti za

postizanje cilja;

• Obuhvaća zapošljavanje imanipulaciju nad ljudskim,

financijskim, tehnološkim,prirodnim i njima pripadajućiminformacijskim resursima

Izvor: SOPHOCLO PROJECT: TOGA Paradigm on Distributed

Intelligence: A functional clusterof the subjective roles of personoids

in the POF approach. This is also the TOGA generic management

model.


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

9

Pristup KM-u – KM koncept

Koncept Pristup

• KM je usvojio, otkrio,

inovirao i rafinirao koncepte

iz različitih disciplina iprakse.

• KM KONCEPT: to je sve ono

što bi netko trebao znati da

bi bio savjetodavac ili

knowledge worker

1. Tehnocentrični pristup:• fokus je na tehnologiji; prikladan u

slučaju kada se želi proširitidijeljenje i rast znanja (omogućentehnološkim rješenjima kao što suekspertni sustavi, NN, semantičkiweb)

2. Organizacijski pristup:

• kako uspostaviti organizaciju koja ćeomogućiti proces prikupljanja,stvaranja i dijeljenja znanja

3. Ekološki pristup:• promatra interakciju ljudi,

osobnosti, znanja i čimbenikaokruženja kao adaptivni sustav


2013/14

KM koncepti


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

9

Otkrivanje znanja je koncept u područjuinformacijskih i računalnih znanosti kojiopisuje automatsko pretraživanje velikihvolumena podataka za uzorke koji se mogusmatrati znanjem o podatcima (najpoznatiji

među njima je danas data mining – otkrivanje znanja u velikim bazama podataka)

• Otkrivanje znanja u softverskim rješenjima(reverzno inžinjerstvo)

Otkrivanje znanja


2013/14

Usvajanje znanja obuhvaća iznošenje znanja, prikupljnaje,analizu, modeliranje i vrednovanje znanja u procesu KM-a

Problemi i pitanja za usvajanje znanja :

• Većina je znanja u glavama eksperata

• Eksperti imaju ogromnu količinu “tacitovog” znanja

• Oni ne znaju što sve znaju i koriste iskustvo

• Tacitovo znanje je teško (nemoguće ?) za opisati • Eksperti su teško dostupni i u pravilu prezaposleni • Jedan ekspert ne zna sve

• Znanje ima svoj rok trajanja

Izvor: Knowledge Acquisition, http://www.epistemics.co.uk/Notes/63-0-0.htm

Prikupljanje i usvajanje znanja


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

9

1. Tehnike generiranja protokola – • različiti tipovi intervjua (strukturirani, nestrukturirani

polustrukturirani), tehnike stvaranja izvješća

2. Tehnike analize protokola –

• analize intervjua i ostalih tekstualnih izvora da seidentificiraju različita znanja, ciljevi, odluke, odnosi iatributi uz upotrebu različitih metoda observacije

3. Tehnike generiranja hijerarhijskih odnosa kao što je

• skaliranje (metoda niza ljestvica),

• taksonomije i druge hijerarhijske strukture kao što su – stabla ciljeva i

– mreže odluka

Tehnike prikupljanja znanja


2013/14

4. Matrične tehnike – uključuju• konstrukciju matrica (mreža) koje pokazuju odnose između problema i

mogućih rješenja. Važan tip su okviri (frames) za prikaz koncepata itehnike otkrivanja, analize i kategorizacije svojstava koncepata

5. Tehnike sortiranja –

• koriste se da se uoči kako pojedinci stvaraju koncepte što možedovesti do novih otkrića između klasa, svojstava i prioriteta

6. Tehnike ograničenih informacija i izvršenje zadataka u datim

ograničenjima – • promatra se ekspert u ograničenom vremenu ili s ograničenim

informacijama da se uoče ključna pitanja i utvrde prioriteti 7. Tehnike bazirane na dijagramima –konceptne mape, mreže prijelaznih

stanja, dijagrami događaja i procesne mape. Korisni za odgovore napitanja “što, kako, kada, tko i zašto” vezanih uz procese i događaje. Izvor: http://www.epistemics.co.uk/Notes/63-0-0.htm

Tehnike prikupljanja znanja


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

9

Usporedba tehnika za prikupljanje

znanja

Izvor: Knowledge Acquisition, http://www.epistemics.co.uk/Notes/63-0-0.htm


2013/14

Predstavljanje znanja

Predstavljanje znanjaAspekti relevantni zapredstavljanje

• Forme za reprezentaciju znanjadobivene kroz otkrivanje znanja su:

• Model podataka

• Metapodatci

• Metamodeli

• Ontologije

• Poslovna pravila

• Metamodeli za otkrivanje znanja (KDM)• Zabilješke o poslovnim pravilima

(BPMN)

• Intermediarna reprezentacija

• Okviri za opis resursa (RDF)

• Softverske metrike

• Izvor:"http://en.wikipedia.org/wiki/Knowledge_discovery"

• U kognitivim znanostimarazmatra se s aspekta kakočovjek pohranjuje iobrađuje znanje

• U domeni umjetne

inteligencije i strojnogučenja promatra se sspekta pohrane i programakoji ga može koristiti ipostići simuliranu ljudskuinteligenciju


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

9

Predstavljanje znanja u računalupodesnoj formi

• KR se u području umjetneinteligencije koristi

• za reprezentacijueksplicitnih objekata (klasa),njihovih svojstava i tvrdnji(činjenica) vezanih zanjihove odnose;

– Takva reprezentacija

omogućuje računalu odnosnoprogramu da iz nje izvučezaključke i primijeni ga nadruge slučajeve

• KR metode uvedene 1970-ih i 1980-ih:

• Heurističko pretraživanje ( question-answering, )

• Neuronske mreže, • Dokazi teorema,

• Ekspertni sustavi

• Programski jezici za reprezentaciju znanja (Prolog

• developed in 1972, KL-ONE (1980s)

• Jezici za eksplicitno predstavljanje strukture

• dokumenata ( SGML iz kojeg se razvio XML

• Danas na web-u: Semantic Web, u kojem KR

• bazirana na XML-u ( RDF, Topic Maps i slično)


2013/14

Predstavljanje (reprezentacija) znanja

Alati Jezici

• Linkovi i strukture

• Hyperlink-ovi (1980. ih)

• Semantički linkovi (1990.ih)

• Matematičke tablice • Tablice istinitosti iz Boole-

ove algebre

• Proračunske tablice (Excel,Lotus123)

• Vizualna reprezentacija

• Umjetni jezici iobilježavanje (notacije) ;bazirani na logici,matematici i s gramatičkimanalizatorima (parser) za

strojnu obradu; – pripadaju širokoj domeni

ontologija;

– Ideja: znanje = teorija +informacija (L. Ballard )

– jezik ne mora nužno bitiverbalni jezik;


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

10

Pohrana i manipulacija znanjem

• Pohrana i manipulacija znanjem; kako pohraniti znanje zaponovnu upotrebu i automatsko kotrištenje

• od strane stroja; – Ekspertni sustavi

– Strojno učenje

– Strojno prevođenje

– Strojno održavanje

– Semantičke mreže; čvorovi predstavljaju koncepte a lukovi sekoriste za definiranje relacija među konceptima

• Od 1960-ih izučavaju se okviri za predstavljnaje

• znanja (li samo okviri ) Okviri imaju ime skup atributa ilislotova koji sadrže vrijednosti (npr. Okvir kuća ima slotoveboja, stolarija, etaža...)


2013/14199

• BAZE ZNANJA

• Načelno je to centralizirani repozitorijinformacija; javna biblioteka, baza podataka orelevantnom području; u odnosu na ICT to jestrojno čitljivi resurs za diseminaciju informacija(načelno online)

• To nije statička kolekcija informacija većdinamički resurs koji ima sposobnost učenja (kaou ekspertnom sustavu ili semantičkom webu); onadaje smisao računalnoj kolekciji, organizaciji,pretraživanju i upotrebi znanjahttp://searchcrm.techtarget.com/sDefinition/0,,sid11_gci753399,00.html

Baze znanja


2013/14

7/25/2019 UIR_2013_14


2.6.201

Baze znanja

• Strojno (računalno) čitljive baze znanja –baze supohranjene u stroju čitljivom obliku; imajuautomatsko deduktivno rezoniranje primjenjivona baze uz upotrebu logičkih operatora; moguimati aktivnu AI komponentu koja može sugeriratirješenje za neke probleme i mogu učiti iz iskustvaČovjeku čitljive baze znanja – omogućuju ljudimada koriste znanje koje je u njima pohranjeno;

članci, pomoć za rješavanje problema, tutoriali,priručnici...


2013/14201

Na semantičkom webu bazirane

• Opća enciklopedija http://www.wikipedia.org

• Enciklopedija astronomije http://www.site.uottawa.ca:4321/astronomy/in dex.html

• Agrovoc- enciklopedija poljoprivrede

Organizacija baza znanja

Baze znanja - područja Baze znanja - primjer

• Mnoštvo baza znanja nainternetu koje omogućuju:

http://www.site.uottawa.ca:4321/astronomy/in



Documents

UIR_2013_14