ruska revolucija.doc

7/27/2019 ruska revolucija.doc

1/8

SEMINARSKI RAD IZ

HISTORIJE

TEMA: PRVI SVJETSKI RATTEZA: 1917. REVOLUCIJAU RUSIJI

Uenica:Predmetni profesor:Nerina Priganica JasminkaFilipovi


2/8

SARAJEVO, OKTOBAR 2013.

SADRAJ

1. UVOD

2. UZROCI

3. FEBRUARSKA REVOLUCIJA

4. DVOVLAE

5. DIKTATURA ALEKSANDRA KERENSKOG

6. APRILSKE TEZE

7. PRIPREME ZA SOVJETSKU REVOLUCIJU

8. OKTOBARSKA REVOLUCIJA

9. DRUGI KONGRES SOVJETA

10. MIR U BREST LITOVSKU

11. LITERATURA


3/8

1.UVOD

Ruska revolucija je naziv za period politikih previranja u Rusiji godine1917. koje su zapoele zbacivanjem monarhije na elu s carem Nikolom IIa zavrile zbacivanjem privremene vlade i uspostavljanjem boljevikogreima koji e kasnije prerasti u Sovjetski Savez.

Ruska revolucija se dijeli na dva perioda:

Februarska revolucija - tokom koje je sruen Nikolin apsolutistiki reim

i ustanovljena Privremena vlada koja je Rusiju uvela u liberalnudemokratiju;

Oktobarska revolucija -tokom koje su Privremenu vladu sruili lijeviradikali, voeni boljevicima na elu s Vladimirom Iljiom Lenjinom.

2. UZROCI

Uzroci Ruske revolucije su bili: nezadovoljstvo seljaka jer nisu imali svoju

zemlju, radnici su bili eksplatisani i obespravljeni, buroazija je eljela veeuee u vlasti, neruski narodi su bili obespravljeni i dovelo je donacionalnog pitanja, carizam i apsolutizam je vladao to je predstavljaloveliko nezadovoljstvo naroda i rat za Rusiju je bio neuspjean.

3. FEBRUARSKA REVOLUCIJA

U Rusiji se jako brzo nakon poetka rata poela osjeati neimatina i glad.

Jedan od temeljnih problema je to to je Rusija jo uvijek apsolutnamonarhija. Radnici i seljaci stalno trae sazivanje parlamenta i donoenjeustava, no car o tome ne eli ni uti. Radnitvo je bespravno nemajupravo glasa, nemaju pravo trajka i nemaju nikoga ko e ih tititi. Seljacipak nemaju zemlje. Zemlju posjeduju veleposjednici koji je iznajmljuju ikupe rentu. Seljaci koji nemaju zemlju i ne mogu je unajmiti su najamnaradna snaga. U Rusiji je vladajui ruski narod, a nad drugim narodima sevlada. Neruski narodi nemaju autonomiju i izvrgnuti su rusifikaciji.


4/8

Sve to nezadovoljstvo poelo se iskazivati u trajkovima ve 1915.godine. trajkovi su najei na kraju zime i poetku proljea jer su ljuditada ve potroili sve zalihe hrane.

U noi s 12. na 13. marta (to je prema gregorijanskom kalendaru bio 26.

februar) 1917. godine podignut je masovni trajk u Petrogradu. U njemu jesudjelovalo pola miliona ljudi. Car je prvo poslao policiju da smiri stanje, akad policija nije uspjela, onda je poslao vojsku. Meutim, vojska je prelana stranu trajkaa i trajkai su na taj nain dobili oruje. Ustanak jedobio ime Februarska revolucija. U ustanku su se radnicima prikljuili igraani i seljaci i neruski narodi.

4. DVOVLAE

Rezultat Februarske revolucije bio je taj da je car Nikola morao odstupiti iRusija je proglaena republikom. Radnici su ponovno osnivali sovjete gdjegod su ukinuli carska tijela. Niko nije bio dovoljno snaan ni organizovanda preuzme vlast u Rusiji. Zato se dogodilo dvovlae koje je bilo jakonestabilno. Graani su osnovali privremenu vladu. Sovjeti su odmah nakonruenja cara u Petrogradu osnovali najvii sovjet Petrogradski sovjet. Unjemu su bili radnici i vojnici. Bilo je pokuaja da privremena vlada likvidirasovjete, a neki generali su ak pokuavali vratiti cara na vlast.

Graani ele nastaviti rat jer Rusi jo nita nisu zaradili ni osvojili u ratu i

ele ouvati kapitalizam odnosno privatno vlasnitvo. S druge strane,Petrogradski sovjet eli odmah prekinuti rat. Socijaldemokrati ele sruitikapitalizam i ukinuti privatno vlasnitvo.

5. DIKTATURA ALEKSANDRA KERENSKOG

Aleksandar Kerenski, tada ministar u Privremenoj vladi, u ljeto 1917.godine nareuje mobilizaciju vojske i veliku ofenzivu protiv Njemake.Neuspjeh ofenzive doveo je do novih proturatnih demonstracija, koje suboljevici eljeli iskoristiti kako bi sruili Privremenu vladu.

6. APRILSKE TEZE

Lenjin je 17. 4. dan nakon dolaska u zemlju, pred vodeim partijskimdunosnicima proitao referat poznat pod nazivom "Aprilske teze".Osnovne teme toga slavnoga politikoga programa sljedee su: odbijanjepotpore privremenoj vladi, traenje da Rusija izae iz rata, projekt vlasti

sovjeta i unitenja parlamentarizma, ukidanje vojske i policije, obnovaInternacionale, promjena naziva Socijaldemokratske partije u


5/8

komunistiku, oduzimanje zemlje veleposjednika. Osim oiglednoutopijskih dijelova, taj je program u glavnini pogodio elju veine naroda -pogotovo u dvije take: izlazak iz rata i podjela zemlje.

7. PRIPREME ZA SOVJETSKU REVOLUCIJU

Lenjin je odmah pozvao predstavnike Socijaldemokratske stranke i izloioim zadae po kojima treba dalje raditi. Smatrao je da je Februarskarevolucija samo prva etapa socijalistike revolucije. Lenjin se zalagao daradnici preuzmu vlast i da se ukine graanska republika i osnuje sovjetskarepublika. Lenjinov zahtjev bio je da boljevici istjeraju menjevike izsovjeta. Zato je u petom mjesecu 1917. godine s boljevicima izaao izSocijaldemokratske stranke i osnovao Sverusku komunistiku partiju. Onisu poeli pripremati drugu revoluciju. Isplaniran je svaki detalj revolucije.Lenjin je odredio da svaki sovjet mora osnovati svoj vojni komitet. Svakikomitet je morao pripremiti svoju vojsku koja e pomoi u stvaranjusovjetske republike. Ta se vojska zvala crvena garda. Trebalo je pripremitii narod za revoluciju. Zato su boljevici slali ljude koji e propagiratinjihove ideje u narodu. Ti su ljudi nazvani komesari.

8. OKTOBARSKA REVOLUCIJA

U VII mjesecu privremena vlada je hapsila i ubijala (bez suenja)boljevike. U jesen je situacija postajala jo gora jer se glad inezaposlenost pojaavala. Kad je Lenjin uoio da je narod nezadovoljanprivremenom vladom, donijeta je odluka da treba krenuti u borbu. Lenjin jedonio odluku da se tampa poziv na naslovnici asopisa na obraun saprivremenom vladom da narod ue u borbu za stvaranje socijalnerepublike.

Privremena vlada je saznala za Lenjinov plan i 24. oktobra 1917. (pogregorijanskom kalendaru 6. novembra) vojska je opkolila tiskaru. Poelaje pobuna. Tada je bio zakazan drugi sveruski kongres sovjeta.Naoruani ustanici kreu u akciju jo u zoru i zauzimaju najvanije dijelovePetrograda. Otpora nije bilo, pa je grad ve ujutro bio u rukama boljevika,a vlada je jo uvijek drala Zimski dvorac. Kerenski je uzalud pokuavaoprijei u protunapad jer jedinice nisu izvravale njegova nareenja.Krstarica Aurora odbija isploviti i usmjerava topove prema Zimskomdvorcu. Odlino pripremljeni ustanak donio je brzu pobjedu, praktino bezijednog pucnja. Cijeli Petrograd bio je u plamenu. Boljevici su ve prvi dan

kontrolisali sve vanije dijelove Petrograda. Bilo je ukupno samo 30poginulih. Tako je poela povijest komunizma u svjetskoj civilizaciji.


6/8

Boljevici su lagano doli na vlast. Ono to su napravili u Petrogradu, to sunapravili i u ostalim dijelovima Rusije.

9. DRUGI KONGRES SOVJETALenjin je u Petrograd pozvao delegate iz svih sovjeta i sazvan je drugisveruski kongres sovjeta. Taj kongres je donio 4 bitne odluke:

DEKRET O MIRU DEKRET O ZEMLJI

DEKRET O VLASTI DEKLARACIJA O PRAVIMANARODA RUSIJE

Socijalisti su bili veliki protivnici rata i radi toga su donijeli odluku da se

odmah prekine Prvi svjetski rat i da se odmah krene u sklapanje mira. Toje bilo poslano svim narodima koji su bili u ratu.

1) DEKRET O VLASTI - Dekret o vlasti govori o formiranju novogdravnog aparata, odnosno novih organa vlasti. Temeljni organi vlastipostaju sovjeti. Sovjeti se biraju i to su izabrana tijela (demokratski upoetku). Ljudi su u sovjete birali one u koje su imali najvie povjerenja. Usovjetima je bilo puno ratnika, ali i puno graana. Sovjeti su bili pravi

graanski organi vlasti.

Najvii sovjet bio je Kongres sovjeta. To je bio parlament najviezakonodavno tijelo u dravi. 1922. godine Sovjetski savez je dobio prviustav, a kongres je dobio ime Vrhovni sovjet. Ruska Sovjetska FederativnaRepublika od 1922. godine naziva se Savez Sovjetskih SocijalistikihRepublika. Sovjetska vlada je bila Komitet narodnih komesara. Komesarisu bili ministri, a prvi predsjednik vlade bio je Lenjin.

To je bio prvi pokuaj uspostave demokratije. 1924. godine Lenjin umire i

zamjenjuje ga Staljin. U Staljinovo doba u sovjet vie nije mogao ui nikoko nije bio lan SKP.

2) DEKRET O ZEMLJI - Dekret o zemlji rjeava vlasnitvo nad zemljom.To je agrarna reforma kojom se ukida privatno vlasnitvo nad zemljom.Zemlja je oduzeta veleposjednicima bez naknade i podijeljena je naindividualne posjede onima koji je obrauju seljacima. Svi seljaci su dobilizemlju.


7/8

To je imalo silne odjeke po svijetu jer su seljaci u drugim zemljama imaliiste takve situacije. Posvuda se osnivaju sovjeti i svuda u svijetu se dijelizemlja seljacima. Potrebe seljaka su svuda iste. Agrarna reforma u Rusijizadovoljila je seljake, a boljevici su imali najveu korist. Seljaci su zbog te

reforme eljeli da boljevici stalno ostanu na vlasti i dobili su milionskupodrku.

3) DEKRET O MIRU - Lenjin je smatrao: da bi mir bio trajan, on morabiti pravedan i zato predlae da rat zavri bez pobjednika i bez poraenih.Ako mir bude nepravedan, onda e jako brzo biti izazvani novi sukobi. Upovijesti ratovanja svi ratovi su zavravali tako da su se pobjednici debeloobogatili na gubitnicima. Poraena strana je uvijek morala plaati ratnu

odtetu. Zato se trai da rat zavri bez aneksija tuih teritorija i ratnihodteta. Takav mir onda moe biti trajan.

Na dekret o miru sile Antante se uope nisu osvrtale, a Centralne sile suga prihvatile i poele pregovarati s Rusijom. Vojnici na frontama su poelibacati oruje i vojske su se poele raspadati. Zato su osnivani prijekisudovi za vojnike. Drave su imale pune ruke posla da odre kontrolu nadvojskom i shvatile su da rat treba im prije zavriti.

4) DEKLARACIJA O PRAVIMA NARODA U RUSIJI - Za Rusiju je ratgotov, a ruski vojnici moraju se vratiti u Rusiju da bi smirili stanje. Najteiunutranji problem u Rusiji je to to je ruski narod vladajui, a svi ostalinarodi su potlaeni. Zato se javlja nacionalno pitanje jer je Rusija ogromnamultinacionalna drava i treba uspostaviti jednakost.

Deklaracija o pravima svih naroda u Rusiji proglaava ravnopravnost: svisu narodi postali jednaki. Lenjin je znao da to nee biti dovoljno samo napapiru zato je prvi put u svijetu proglasio pravo koje pripada svakom

narodu pravo na samoodreenje. To je neotuivo pravo i niko ga nemoe oduzeti ni jednom narodu, nikad ne moe zastarjeti, ukljuuje pravoda se vlada samim sobom autonomija, samouprava. Imati svoje organevlasti znai upravljati samim sobom. Pravo da narod sam odluuje o svojojdravi pripada svakom narodu, a ne samo o unutranjem ureenju ve i daima punu slobodu odluiti hoe li ivjeti samostalno ili u tuoj dravi.

Na temelju te odluke Rusija je postala federativna drava. Unutar njenarodu su poeli proglaavati republike i svoje organe vlasti. To jezahvatilo cijeli svijet. Svi narodi unutar Austrougarske su se poeli pozivati

na samoodreenje i velike multinacionalne drave su se poele raspadati.Isto tako se oslobaaju i kolonije pa nastaje itav niz novih drava.


8/8

10. MIR U BREST LITOVSKU

Mir u Brest- Litovsku, poznatiji kao Brestlitovski mir je sporazum kojeg je 3.

marta 1918. u gradu Brest-Litovsk (dananji Brest u Bjelorusiji) sklopilaboljevika vlada Rusije s predstavnicima Sredinjih sila. Njime je Rusijaformalno izala iz Prvog svjetskog rata, ali se morala odrei Poljske, Litve,Finske, Latvije, Estonije, Ukrajine - koje su postale formalno nezavisnedrave - i dijelova Gruzije koje je pripojilo Tursko Carstvo. Potpisan je utvravi u Brestu.

11. LITERATURA

1. J.M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb 2002.

2. "Komunizam kao religija", Mihail Riklin

3. Wikipedija

4. Udbenik za 4. Razred

Documents

ruska revolucija.doc