1 Rezultati IEA-ovog istraivanja ICILS 2013 provedenog u
Republici Hrvatskoj Ukratko o ICILS-u
TheInternationalComputerandInformationLiteracyStudy(ICILS),odnosnoMeunarodno
istraivanjeraunalneiinformacijskepismenostikojeprovodiMeunarodnoudruenjeza
vrednovanje obrazovnih postignuda (IEA - International Association
for the Evaluation of Educational
Achievement)prvojemeunarodnoobrazovnoistraivanjekojeispitujeraunalnuiinformacijsku
pismenost uenika, odnosno pripremljenost uenika za ivot u
digitalnom
dobu.UciklusuICILS2013prikupljenisuvaljaniiusporedivipodaciorazinamaraunalneiinformacijske
pismenostiuenikaunjihovojosmojgodiniformalnogkolovanja,kaoikontekstualnipodacio
imbenicimakojiutjeunarazvojraunalneiinformacijskepismenostiuenika.Analizerazlikau
postignudimauenikaizmeuiunutarzemaljasudionicatekontekstualnipodaciprikupljeniu
istraivanju omoguduju zemljama sudionicama i obrazovnim sustavima
stjecanje boljeg razumijevanja konteksta i ishoda obrazovanja u
podruju raunalne i informacijske
pismenosti.GlavniciljICILSistraivanjajeistraitinainenakojemladirazvijajuraunalnuiinformacijsku
pismenostkako bi to uspjenije sudjelovali u suvremenom digitalnom
dobu. U skladu s time, glavna istraivaka pitanja odnose se na
kontekste u kojima se razvija raunalna i informacijska pismenost te
na znanja i sposobnosti uenika u raunalnoj i informacijskoj
pismenosti. Zemlje sudioniceAustralija, Buenos Aires (Argentina),
ile, eka, Danska, Hong Kong (Kina), Hrvatska, Republika Koreja,
Litva, Nizozemska, Newfoundland i Labrador (Kanada), Norveka (9.
razred), Njemaka, Ontario (Kanada), Poljska, Ruska Federacija,
Slovaka, Slovenija, vicarska, Tajland i
Turska.Odnavedenihobrazovnihsustavatrisuobrazovnasustava(gradBuenosAires,kanadskeprovincije
NewfoundlandiLabradorteOntario)sudjelovalauovomistraivanjukaoreferentnisudionici,
odnosno kao regionalni entiteti zemalja sudionica. Uzorak i
instrumenti Prvi ciklus ICILS istraivanja bio je usmjeren na
raunalnu i informacijsku pismenost uenika u dobi od
14godina,aukupnojesudjelovalo60000uenikaiz3300kola.Upitnikzauenikasadravaoje
pitanjaokoritenjuraunalaukoliiizvannje,ostavovimauenikaoICT-u,onjihovojrazini
samouinkovitosti prilikom koritenja raunala te o njihovim
demografskim karakteristikama.
Osimuenika,uciklusuICILS2013anketiranisuinjihoviuitelji,ravnateljiiICTadministratori
(informatiari)kolakojepohaajuuzorkovaniuenici.Upitnicimazaravnatelje,uiteljeiICT
administratoreprikupljenisupodaciokoritenjuraunalaukoli,razinamasamouinkovitosti
uiteljaprilikomkoritenjaraunala,ICTresursimatepolitikamaipraksamavezanimuzkoritenje
raunala u koli.2 U Republici Hrvatskoj u ciklusu ICILS 2013
ukupnoje uzorkovano 3533 uenika i 2736uitelja iz 180
osnovnihkola,avisokastopaodaziva(82,4%)omogudilajetestiranjeianketiranjeukupno2913
uenikaiz179osnovnihkola.Upitnikzauiteljeukupnojeispunilo2736hrvatskihuiteljakoji
predaju u osmim razredima, a upitnik za ICT administratora179
kolskih informatiara. Anketirano je ukupno 179 ravnatelja osnovnih
kola.KognitivnitestkoritenuciklusuICILS2013sastojaoseodpitanjaizadatakaprikazanihuetiri30-minutna
ispitna modula. Svaki uenik rjeavao je dva od ukupno etiri ispitna
modula. ModulOpis modula i vedeg zadatka Izvannastavni program
tjelovjebe
Uenicitrebajukoristitizajednikionlineradniprostorzarazmjenuinformacijate
odabrati i prilagodili informacije kako bi izradili plakat kojim de
oglaavati izvannastavni program tjelovjebe u koli. Natjecanje
bendovaUenici trebaju odabrati strukturu web-stranice, dizajnirati
web-stranicu, ureditisliku i
koristitijednostavanprogramzaizraduweb-stranicesluediseinformacijamao
natjecanju bendova u koli.
DisanjeUenicitrebajuupravljatidatotekamatevrednovatiiprikupljatiinformacijekakobi
izradiliprezentacijuukojojdeobjasnitiprocesdisanjaosmogodinjimi
devetogodinjim uenicima u koli. kolski
izletUenicitrebajuisplaniratikolskiizletsluediseonlinebazamapodatakateodabratii
prilagoditiinformacijekakobiizradiliinformativniletakoizletuzasvojeprijateljeiz
razreda. Informativni letak sadri kartu izraenu pomodu online alata
za izradu karata. Definicija i konceptualni okvir raunalne i
informacijske pismenosti Komponenta 1-Prikupljanje i upravljanje
informacijama- odnosise na receptivne i organizacijske elemente
procesiranja i upravljanja informacijama te sadri tri aspekata.
Znanje i razumijevanje o uporabi raunala odnosi se na deklarativno
i proceduralno znanje o generikim obiljejima i funkcijama raunala,
ovaj je aspekt usmjeren na osnovna tehnika znanja i vjetine
potrebne za uporabu raunala i rad s informacijama. Pristupanje
informacijama i njihovo vrednovanje odnosi se na istraivake procese
pomodu kojih pojedinci trae i pronalaze informacije te ocjenjuju
njihovu vanost, tonost i
korisnost.Upravljanjeinformacijamaodnosisenasposobnostradasdigitalniminformacijama,ovaj
procesukljuujesposobnostprihvadanjaiprilagoavanjaklasifikacijskihiorganizacijskih
shema za organiziranje i pohranjivanje informacija kako bi se one
mogle uinkovito koristiti.Raunalna i informacijska pismenost je
sposobnost pojedinca da koristi raunala kako bi istraivao, stvarao
i komunicirao radi uinkovitog sudjelovanja kod kude, u koli, na
radnome mjestu i u drutvu.Komponenta 1Prikupljanje i upravljanje
informacijamaAspekt 1.1. - Znanje i razumijevanje o uporabi
raunalaAspekt 1.2 - Pristupanje informacijama i njihovo
vrednovanjeAspekt 1.3. - Upravljanje informacijamaKomponenta
2Stvaranje i razmjena informacijaAspekt 2.1. - Pretvaranje
informacijaAspekt 2.2 - Stvaranje informacijaAspekt 2.3 -
Dijeljenje informacijaAspekt 2.4 - Sigurno koritenje informacija3
Komponenta2-Stvaranjeirazmjenainformacija-usmjerenajenakoritenjeraunalakao
produktivnih alata za razmiljanje, stvaranje i komuniciranje i
sadri etiri aspekta. Pretvaranje informacija - odnosi se na
sposobnost pojedinca da koristi raunala za promjenu naina na koji
su informacije prikazane kako bi one bile jasnije odreenoj publici
i u odreenu svrhu.
Stvaranjeinformacija-odnosisenasposobnostkoritenjaraunalakakobidizajniralii
proizveli originalni informacijski proizvod u odreenu svrhu ili za
odreenu
publiku.Dijeljenjeinformacija-odnosisenarazumijevanjepojedincaonainunakojiseraunala
mogukoristiti,kaoinanjegovusposobnostkoritenjaraunalausvrhukomuniciranjai
razmjene informacija s drugima.
Sigurnokoritenjeinformacija-odnosisenarazumijevanjepravnihietikihpitanjavezanih
uz elektroniku komunikaciju i iz perspektive izdavaa i iz
perspektive itatelja.
*Detaljnijipodacioovimaspektimateprikazipojedinihzadatakakoritenihuistraivanjunalazeseu
nacionalnomizvjedu:BraRoth,M.,MarkoidDekanid,A.iRuid,D.(2014.)ICILS2013-Pripremazaivotu
digitalnom dobu. NCVVO, Zagreb ili na slubenim stranicama IEA/ICILS
2013 projekta www.iea.nlRezultati Istraivanje ICILS 2013, koje je
razvijeno na temelju ICILS konceptualnog okvira, predstavlja temelj
za ocjenjivanje i opisivanje etiriju razina raunalne i
informacijske pismenosti:
1.razinapismenostiNaovojserazininalazeuenicikojipokazujudasuupoznatisosnovnim
rasponomprogramskihnaredbikojeimomogudavajupristupdatotekama,ureivanjetekstate
oblikovanjepremazadanimuputama.Oviueniciprepoznajunekeosnovnekonvencijekoritenja
softvera za elektroniku komunikaciju kao i potencijal za zloporabu
raunala od strane neovlatenih korisnika.U Hrvatskoj 11% ispitanika
nije doseglo ovu razinu, dok se 25% hrvatskih uenika nalazi na ovoj
razini raunalne i informacijske pismenosti, a ICILS prosjek iznosi
23%.
2.razinapismenostiNaovojserazininalazeuenicikojiposjedujuosnovnevjetinekoritenja
raunalakaoizvorainformacija.Ueniciuspjenopronalazeeksplicitneinformacijeujednostavnim
elektronikimizvorima,odabiruinadopunjujusadrajnainformacijskimproizvodima(plakatima,
web-stranicama) sukladno dobivenim uputama za oblikovanje teksta
ili slike. Uenici pokazuju da su
svjesnivanostizatitepristupaodreenimelektronikiminformacijamaisvjesnisumogudih
posljedicaneeljenogpristupainformacijama.Najvedipostotak(42%)hrvatskihispitanikapokazuje
postignuda na ovoj razini, to je neto vie od ukupnog ICILS prosjeka
(38%).
3.razinapismenostiNaovojserazininalazeuenicikojipokazujudovoljnukoliinuznanjai
vjetinapotrebnihzasamostalnotraenjeipronalaenjeinformacijateureivanjeistvaranje
informacijskih proizvoda. Uenici na ovoj razini odabiru
prikladneizvoreelektronikih informacija te uz koritenje razliitih
softverskih naredbi ureuju i preoblikuju informacijske proizvode
osmiljenog
izgledaidizajna.Onitakoerpokazujudasusvjesnitogadainformacijekojesuimdostupnemogu
biti pristrane, netone ili nepouzdane. Jednako kao i ukupan ICILS
prosjek, 21% hrvatskih uenika ima rezultat koji odgovara ovoj
razini postignuda.
4.razinapismenostNaovojserazininalazeuenicikojisamostalnoupravljajupotragomza
informacijamaiprocesomstvaranjainformacijskihproizvodatepritomocjenjujuievaluiraju
informacije i proizvode. Ovi su uenici svjesni ciljane publike i
svrhe novog informacijskog proizvoda i 4
svjesnisuinjenicedainformacijemogubitikomercijaliziraneiiskrivljenekakobinekomeileu
korist.Osimtoga,svjesnisupitanjakojaseodnosenakoritenjetuegintelektualnogvlasnitvau
elektronikomobliku.Svega1%hrvatskihuenikanakrajuosnovnekolerazvilojenajviistupanj
raunalne i informacijske pismenosti, a ICILS prosjek na ovoj razini
je 2% uenika.
RaunalnaiinformacijskapismenostmjerenajenaskalinakojojjeICILSprosjekpodeenna500
bodova uz standardnu devijaciju od 100 bodova.Rezultati pokazuju da
su hrvatski uenici ostvarili prosjeni rezultat od 512 bodova na
skali raunalne
iinformacijskepismenosti,tojestatistikiznaajnoboljirezultatuodnosunaICILSprosjek(500
bodova).ProsjeanrezultatuenikauHrvatskojnerazlikujesestatistikiznaajnoodprosjenih
rezultatauenikauSlovakoj(517),Rusiji(516)iSloveniji(511).Najmanjiprosjeanrezultat
zabiljeen je u Turskoj (361), a najvii u ekoj
(553).Postignutirezultatiuenikauzemljamasudionicamauvelikevariraju.Prosjenirezultatiuenikau
pojedinanimdravamakreduseod361do553boda,toobuhvadarasponpismenostimanjiod1.
razinedopismenostina3.razini.Ovakavjerasponekvivalentangotovodvjemastandardnim
devijacijama. Nadalje, distribucija prosjenih rezultata iskrivljena
je na nain da su prosjeni rezultati
trijudravastatistikiloijiuodnosunaukupanICILSprosjek,doksuprosjenirezultati12drava
statistiki znaajno bolji u odnosu na ICILS prosjek.Napomena: Donji
prikaz donosi prosjeni rezultat uenika svih sudionica ICILS
istraivanja, no pritom valja uzeti
uobzirdaDanska,HongKong(Kina),Nizozemskaivicarskanisuzadovoljilemeunarodnekriterije
uzorkovanja,kaoireferentnasudionicaBuenosAires(Argentina).Kanadajezastupljenasdvijeprovincije
(NewfoundlandiLabradorteOntario)kaoreferentimsudionicama.Norvekajetestiralauenikedevetog
razreda (u dobi od 14 godina), a Rusija istu dobnu skupinu, ali
neto kasnije od ostalih zemalja. 0 100 200 300 400 500
600TurskaTajlandBuenos Aires (Argentina)ileLitvaHong Kong
(Kina)SlovenijaHrvatskaRuska
FederacijaSlovakaNjemakavicarskaNewfoundland i Labrador
(Kanada)NizozemskaRepublika KorejaNorveka (9.
razred)PoljskaDanskaAustralijaOntario (Kanada)eka
Republika361373450487494509511512516517523526528535536537537542542547553Prosjean
rezultat uenika u raunalnoj i informacijskoj pismenosti5 Utjecaj
individualnih i obiteljskih karakteristika uenika na njihovu
raunalnu i informacijsku pismenost
UsklopuICILSistraivanjaistraenjeutjecajodreenihsocioekonomskihimbenika(razina
obrazovanja i status zaposlenja roditelja, broj knjiga kod kude) i
osobnih karakteristika uenika(spol,
oekivanjaonajviemzavrenomstupnjuobrazovanja,jezikkojimgovorekodkude)nanjihovo
postignudeuraunalnojiinformacijskojpismenosti.Prikupljenirezultatipokazujudajevii
socioekonomskistatusobiteljiuenikapozitivnopovezansviimrazinamaraunalneiinformacijske
pismenosti.Osimtoga,ugotovosvimzemljamasudionicamadjevojiceostvarujuboljerezultate,a
ovakvisurezultatiioekivanibududidajeraunalnaiinformacijskapismenostpovezanasa
italakompismenodu,odnosnovjetinamakojesu,premadrugimobrazovnimistraivanjima,
uglavnomboljerazvijenekodenskogdijelauenikepopulacije.DjevojiceuHrvatskojuprosjeku
ostvarujuza15bodovaboljirezultat(520bodova)uodnosunadjeake(505bodova)natestu
raunalne i informacijske
pismenosti.UsklopuICILSistraivanjaposebnojeanaliziranarazinaraunalneiinformacijskepismenostis
obziromnadostupnostICTresursa,iskustvoukoritenjuraunalatestupanjuenikog
samopouzdanjaprilikomkoritenjaraunala.Vedinaispitanihuenikanavodikakosuiskusniu
koritenjuraunalatedasuimonadostupnakodkudeiukoli.Hrvatskiueniciuprosjekukoriste
raunala est godina, a najvedi postotak uenika (43%) koristi raunalo
dulje od sedam godina.0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%
100%TurskaTajlandBuenos Aires (Argentina)ileICILS prosjekHong Kong
(Kina)LitvaSlovakaHrvatskaRepublika KorejaRuska
FederacijaSlovenijaNizozemskaNjemakaNewfoundland i Labrador
(Kanada)vicarskaPoljskaAustralijaNorveka (9. razred)DanskaOntario
(Kanada)eka
Republika6764311817151512119988776655442242334302323302125192728192224242018191718138112740383739404236414741454045424246464248127132123152521302116292425232930273032340000231215204142443253Postotak
uenika na pojedinim razinama raunalne i informacijske
pismenostiIspod razine 1 (manje od 407 bodova) Razina 1 (od 407 do
491 bod) Razina 2 (od 492 do 576 boda)Razina 3 (od 577 do 661 bod)
Razina 4 (vie od 661 bod)6
Uprosjeku98%hrvatskihuenikakodkudeimabaremjednoraunalo(stolnoraunalo,prijenosno
raunalo,netbookilitabletureaj),dokih38%navodikakokodkudeimajutriilivieraunala.U
prosjeku 97% hrvatskih uenika navodi da kod kude imaju internetsku
vezu. Broj raunala kod kude i
dostupnostinternetskevezepozitivnosupovezanisraunalnomiinformacijskompismenodu
uenika.Analiziranajeuestalostimjestokoritenjaraunala,vrstezadatakakojeueniciobavljajupomodu
raunalatenjihovistavovipremakoritenjuraunala.Prikupljenipodacipokazujudauprosjeku
uenicinajedekoristeraunalakodkude(95%uenikauHrvatskojbaremjednomtjednokoriste
raunalokodkude,a61%ihbaremjednomtjednokoristeukolite7%onihkojiraunalabarem
jednom tjedno koriste na drugim mjestima. Hrvatski uenici najede
koriste raunalo za stvaranje ili ureivanje dokumenata - prosjeno
20%. Uenici ede koriste internet za drutvenu komunikaciju i
razmjenuinformacija-85%hrvatskihispitanikanajmanjejednomtjednokomunicirasdrugima
putem drutvenih mrea ili poruka. Preko polovice uenika najmanje
jednom tjedno koriste internet
zaobjavljivanjekomentaranaonlineprofilimailiblogovima,agotovopolovicaihnavodida
jednakoestopostavljaslikeilivideozapisenaonlineprofileilidrutvenemree.Uprosjeku
djevojice ede koriste internet za drutvenu komunikaciju, dok ga
djeaci ede koriste za razmjenu informacija.Uenici takoer esto
koriste raunala za rekreaciju.Hrvatski uenici najedekoristeraunalo
kako bi sluali glazbu - 90% to ini najmanje jednom tjedno, a 70% ih
jednako esto koristi internet kako bi vie doznali o stvarima koje
ih zanimaju, dok ih gotovo jednako toliko (68%) najmanje jednom
tjedno gleda preuzete videosadraje ili izravne prijenose. U
prosjeku u zemljama sudionicama neto vie od polovice uenika jednom
tjedno koristi raunala za igranje igrica, dok u Hrvatskoj ovaj
postotak iznosi
68%.Pronaenajemalanostatistikiznaajnarodnarazlikauuestalostikoritenjaraunalau
rekreativnesvrhe.Naime, rezultatipokazujukakou prosjekuuzemljama
sudionicamadjeaciede koriste raunalo za rekreaciju u odnosu na
djevojice. Anketiranjem uenika o njihovoj razini samopouzdanja
prilikom koritenja raunala irazini interesa i
zadovoljstvaprilikomkoritenjaraunalatakoersuuoeneodreenerodnerazlike.Uenice
pokazujuvierazinesamouinkovitostiuosnovnimICTzadacima,dokdjeaciimajuvie
samopouzdanja u izvravanju naprednijih ICT zadataka.Uenici su
takoer izrazili stupanj slaganja s
nizomtvrdnjivezanihuzinteresizadovoljstvoprilikomkoritenjaraunala.Iakovedinauenika
pokazujevelikinteresizadovoljstvoukoritenjuICT-a,onisuvedinomslabopovezanisnjihovim
ostvarenimrezultatom.RazinasamouinkovitostiuenikaurjeavanjuosnovnihICTzadataka
umjerenojepozitivnopovezanasostvarenimrezultatomnatesturaunalneiinformacijske
pismenosti. 7 Iskustvo koritenja ICT-a u
koliPodaciokoritenjuraunalazakolskesvrheiukoliprikupljenisunatemeljuodgovorauenikai
uiteljaokoritenjuraunalazakolskeobavezeiliICT-aunastavi,aanaliziranjenjihovutjecajna
raunalu i informacijsku pismenost uenika. U Hrvatskoj 24% uenika
najmanje jednom mjeseno koristi raunala za kolske obveze poput
pisanja izvjeda ili eseja, 41% za izradu prezentacija, dok ih 33%
najmanje jednom mjeseno koristi raunala u zajednikom radu s drugim
uenicima iz kole. Hrvatski uenici najede koriste raunala na nastavi
informatike (70%), dok ih tek neto vie od 10% koristi raunala na
satima prirodnih i drutvenih predmeta. Svega 5% uenika redovito
koristi ICT na nastavi hrvatskog i stranog jezika, a 6% na nastavi
matematike.PodaciprikupljeniupitnikomzaICTadministratorapokazujudasukoleuvedinizemaljasudionica
dobroopremljenepopitanjusoftverskihaplikacijaipristupainternetu.Meutim,uoenasuveda
variranja u uestalosti koritenja raunalnih resursa. U znaajno se
manjem broju zemalja u kolama
koristetabletureaji,kolskiintranet,internetskeaplikacijezasuradnikeposlovetesustavza
uenje na
daljinu.Analizaomjerabrojauenikaukoliibrojadostupnihraunalaukazalajenaznaajnerazlike
meu dravama sudionicama, a rezultati ukazuju na to da uenici u onim
zemljama sudionicama koje imaju vie dostupnih raunala u koli
ostvaruju bolje rezultate na testu raunalne i informacijske
pismenosti.
Uprosjekusvihzemaljasudionicaukolamajednoraunalokoristi18uenika,dokuhrvatskim
kolamajednoraunalouprosjekukoristi26uenika,tojasnoukazujenaslabijuopremljenost
hrvatskih kola. Za usporedbu, u Sloveniji ovaj omjer iznosi 15:1, u
Njemakoj 11:1, u ekoj i Poljskoj
10:1,auSlovakoj9:1.SlabijaopremljenostuodnosunaHrvatskuzabiljeenajejedinouTurskoj,
gdje jedno raunalo koristi ak 80 uenika. Najbolja je situacija u
Norvekoj i Australiji gdje ovi omjeri iznose 2:1 odnosno
3:1.Uzemljamasudionicamavedinaravnateljanavodidaunjihovojkolipostojestrategijekojesu
usmjerenenaomogudavanjekoritenjaICT-auuenjuipouavanju.Ovestrategijeukljuuju
povedanjebrojaraunalapouenikuukoli,povedanjebrojaraunalaspojenihnainternet,
povedanjebrojarazliitihdigitalnihmaterijalazauenje,omogudavanjesudjelovanjaustrunom
usavravanjuometodiko-didaktikojuporabiICT-a,povedanjedostupnostistrunogtehnikog
osobljakaopodrkeuuporabiICT-a,poticanjeuiteljanakoritenjeICT-aunastavite
osiguravanje
vievremenauiteljimazapripremusataukojemdekoristitiICT.Uvedinikolauzemljama
sudionicamapostojepravilaokoritenjuICT-a,odnosnosigurnosnemjerekojesprjeavaju
neovlaten pristup ili ulaz u sustave, ogranienje broja sati koje
uenici smiju provesti za raunalom, zabrane pristupa neprilinom
sadraju te pravila vezana za igranje igrica na kolskim raunalima. 8
Uitelji i raunalna i informacijska
pismenostPodaciprikupljeniICILSistraivanjemukazujunairokuprimjenuICT-auobrazovanju.Oko84%
uiteljauzemljamasudionicamanajmanjedvijegodinekoristiraunalausvrhupouavanja,au
Hrvatskoj ovo navodi 71% uitelja. U prosjeku 15% hrvatskih uitelja
uopde ne koristi raunala u svrhu pouavanja, dok je u svim ostalim
zemljama sudionicama taj postotak manji od 9%. U ukupnom ICILS
prosjeku tri od pet uitelja navelo je da barem jednom tjedno
koriste ICT u pouavanju, dok ih etiri
odpetnavodidanatjednojbazikoristeICTzadrugezadadeuokvirusvogposla.Uprosjeku41%
hrvatskihuiteljanajmanjejednomtjednokoristiraunalatijekompouavanja,dokih72%jednako
esto koristi raunala u druge svrhe vezane uz posao.
VedinauiteljauzemljamasudionicamaimaviegodinjeiskustvoukoritenjuICT-aiopdenito
prepoznajepozitivneishodekoritenjaICT-aunastaviteimajupozitivnestavovepremakoritenju
ICT-aunastavi,unatotometouoavajuodreenenegativneaspektekoritenjasuvremenih
tehnologija.UiteljivedinomsmatrajudakoritenjeICT-aomogudujeuenicimapristupboljim
informacijamatedaimpomaedaboljeobjedinjavajuiprocesirajuinformacije.Meutim,hrvatski
uitelji imaju manje pozitivne stavove vezane uz koritenje ICT-a u
nastavi. U prosjeku 69% hrvatskih uitelja smatra da ICT pomae
uenicima da rade na razini koja je u skladu s njihovim potrebama za
uenjem,dokih53%smatradaICTpoboljavakolskiuspjehuenika,tojenajniizabiljeeni
postotakmeuzemljamasudionicama.Uprosjeku54%hrvatskihuiteljasmatradaICTpomae
uenicimarazvitivjetineplaniranjaisamoregulacijeuenja.Rezultatiukazujuinaodreene
negativnestavovehrvatskihuitelja.Preko60%hrvatskihuiteljasmatradauporabaICT-aukoli
rezultira slabijom vjetinom pisanja kod uenika (65%) te da
ograniava koliinu osobne komunikacije meu uenicima (63%). Oko
polovice hrvatskih uitelja smatra da uporaba ICT-a u koli samo
potie
kopiranjematerijalaizobjavljenihinternetskihizvora(51%)tedarezultiraslabijimvjetinama
raunanjaiprocjenekoduenika(49%).etvrtinahrvatskihuiteljasmatradaICTsamoodvrada
uenike od uenja. Ovakve negativne stavove prema koritenju raunala
ede imaju stariji
uitelji.Uiteljisuanketiraniostupnjusamopouzdanjausvojesposobnostikoritenjaraunalnihaplikacija.
Hrvatskiuiteljiiskazujunajviusamouinkovitostzapronalazakkorisnihnastavnihmaterijalana
internetu(92%),pisanjepismakoristediprogramzaobraduteksta(90%)teslanjedatoteke
elektronikom potom kao privitak (86%). Vie od 70% hrvatskih uitelja
navodi kako uspjeno mogu
spremitidigitalnedokumenteumapeipodmape(79%),spremitidigitalnefotografijeuraunalo
(77%)tenapravitiprezentacijusjednostavnimanimacijama(73%).Malovieodpolovicehrvatskih
uitelja zna ocijeniti rad uenika pomodu raunala (59%), pratiti
napredakuenika pomodu raunala
(54%)tepripremitinastavnisatnakojemudeuenicikoristitiICT(52%).Uprosjeku45%hrvatskih
uitelja zna kako koristiti program tablinih kalkulacija za uvanje i
analizu podataka, dok ih 42% zna kako instalirati softver.
Rezultati su takoer pokazali da su mlai uitelji u prosjeku
samopouzdaniji u odnosu na starije
kolege.VedinauiteljakoristiICTupouavanju.RezultatipokazujudaICTunastavinajedekoristeoni
uitelji koji su uvjereniu svoje sposobnosti, koji rade u okruenju u
kojem uitelji surauju po pitanju
koritenjaICT-ateuokruenjusmanjepreprekakojeonemogudavajukoritenjeICT-aunastavi.Za
razvojraunalneiinformacijskepismenostikoduenikanunojerazvijatistrunostuiteljau
koritenjuICT-aterazvijatikolskookruenjeukojemuiteljiboljesuraujuukoritenjuICT-au
nastavi.Vedina uitelja uzemljama sudionicama navodi kako u njihovoj
koli postoji pozitivna klima te da uitelji meusobno surauju po
pitanju koritenja ICT-a u koli. 9 Hrvatski uitelji najede koriste
ICT na nastavi informatike te prirodnih i drutvenih predmeta. ICT
se
rjeekoristinanastavimatematiketehrvatskogistranogjezika.Podaciprikupljeniistraivanjem
pokazuju da uitelji u nastavi najedekoristealate vezaneuz obradu
tekstai izradu prezentacija te raunalne izvore informacija. U
prosjeku etvrtina hrvatskih uitelja na vedini ili (gotovo) svim
satima koristi programeza obradu tekstaili izradu prezentacija,
dokih 16% jednako esto koristi raunalne
izvoreinformacija.Manjeod10%hrvatskihuiteljanagotovosvimsatimakoristiinteraktivne
digitalne materijale za uenje (8%), dok manje od 5% na gotovo svim
satima koristitablice, alate za
izradumultimedijalnihsadraja,komunikacijskisoftver,grafikesoftvereilisoftverezacrtanje,
digitalneedukativneigrei alatezaprikupljanjeipradenjepodataka.
Preko60%hrvatskihuiteljaza vedinu je ICT alata i softvera navedenih
u upitniku navelo da ih nikada ne koriste u nastavi. Iznimke su
programizaobradutekstailiizraduprezentacija(41%uiteljanikadihnekoristi),raunalniizvori
informacija (46%) i softveri za uenje ili vjebu
(56%).Premaodgovorimauitelja,ICTseunastavinajedekoristiutraenjuinformacijaonekojtemi,u
radu na kradim zadacima te u samostalnom radu na vlastitim
materijalima. Manje od 10% hrvatskih
uiteljanavelojedanjihoviueniciestokoristeICTzapredavanjegotovogradanaocjenjivanje,u
objanjavanju i raspravljanju o idejama s drugim uenicima te u radu
na duim projektima. Nadalje, podaci pokazuju da se ICT u nastavi
najede koristi za direktno prezentiranje informacija, u
uenjuvjetinakrozponavljanjeteuraspravamaiprezentacijamakojevodeueniciiukojima
sudjelujecijelirazred.Manjeod10%hrvatskihuiteljaestokoristiICTzapruanjepovratnih
informacija uenicima i u poticanju suradnje meu uenicima, dok ih
manje od 5% esto koristi ICT u
posredovanjuukomunikacijiizmeuuenikaistrunjakailivanjskihmentora,uomogudavanju
uenike suradnje s drugim uenicima i u suradnji s roditeljima s
ciljem poboljanja
uenja.ICTadministratoriuzemljamasudionicamanavodeniznedostatakakojiometajuuporabuICT-au
uenjuipouavanju.OvinedostaciodnosesenadostupnostICTresursatenakadrovskeprobleme
vezane uz osoblje koje prua podrku radu s ICT-em. ICT
administratori u hrvatskim kolama najede
istiunedovoljanbrojraunalazanastavu74%uenikapohaakoleukojimanedovoljanbroj
raunalazanastavujakoiliprilinoometauporabuICT-auuenjuipouavanju.Druginajedi
problem u hrvatskim kolama je nedostatak ICT vjetina kod uitelja
(71%), dok se na tredem mjestu
nalazinedostatakstrunogitehnikogosobljazapruanjepodrkeukoritenjuICT-a(67%).U
prosjeku 65%hrvatskih uenika pohaa kolekojesesuoavaju snedostatkom
djelotvornih resursa
zastrunousavravanjeuitelja,dokih57%pohaakoleukojimaICTadministratoriistiuda
nedostatak poticaja uitelja da ukljue ICT u nastavu jako ili
prilino ometa uporabu ICT-a u uenju i pouavanju. Uitelji navode
sline probleme kao i ICT administratori. Hrvatski uitelji najede
kao problem istiu
injenicudaseuporabaICT-aunastavinesmatraprioritetomunjihovojkoli(66%),danemaju
dovoljnotehnikepodrkezaodravanjeICTresursa(54%),anitivremenazapripremusatakoji
ukljuuje ICT (51%) te da je raunalna oprema u njihovoj koli
zastarjela (46%). Od uitelja i ravnatelja prikupljeni su podaci o
dostupnosti aktivnosti strunog usavravanja. Hrvatski
ravnateljismatrajudauiteljinajedepohaajuteajeveouporabiICT-aunastavikojeorganizira
kola(85%),raspravljajuouporabiICT-aunastaviunutarskupinauitelja(51%)teradesdrugim
uiteljemkojijepohaaoidaljepouavaostalekolege(50%).Najvedipostotakhrvatskihuitelja
(61%)navodikakosuuprotekledvijegodinesudjelovaliuosnovnomteajuokoritenjuinterneta,
doksenadrugommjestupouestalostisudjelovanjanalazeosnovniteajevioopdimprogramima
10
(53%).Netomanjeodpolovicehrvatskihuitelja(45%)uproteklihjedvijegodinesudjelovalou
teaju okoritenjuICT-auuenjuipouavanju,dok
ihje36%uposljednjedvijegodinepromatralo
kakodrugiuiteljikoristeICTunastavi.Manjeod20%hrvatskihuiteljauproteklejedvijegodine
sudjelovalo u online raspravi ili forumu o uenju i pouavanju,
izobrazbi za koritenje softvera koji je specifian za njihov
predmet, teajevima multimedije koji ukljuuju uporabu digitalne
video ili audio opreme te naprednom teaju o koritenju interneta.
ICILS 2013 pokazatelji i mogue implikacije za obrazovnu politiku i
praksuPokazateljidobiveniICILS2013istraivanjempruajuopisirazinurazvijenostikompetencija
raunalne i informacijske pismenosti kroz meunarodno dogovoren
konceptualni okvir koji obrazovni
zakonodavciiistraivaimogukoristitiunacionalnomplaniranjuraunalnogiinformacijskog
obrazovanja i evaluaciji postojedih programa. Bududi de ciklusi
ovog istraivanja omoguditi i pradenje
promjenauraunalnojiinformacijskojpismenostiuzrokovanihrazvojempolitikaipraksitijekom
vremena.Iakoobrazovnikurikulumiumnogimdravamaobuhvadajuraunalnuiinformacijskupismenost,u
vedini sluajeva ne postoje jasna pravila za vrednovanje ishoda
uenja u ovom podruju. Takoer se
smatradasuishodiuenjaupodrujuraunalneiinformacijskepismenostikroskurikularna
odgovornostte da se raunalna i informacijska pismenost treba
pouavati u sklopu nastave razliitih
predmeta.Stogaovoistraivanjemoeposluitiikaopolazitezarazvojnacionalnogvrednovanja
raunalne i informacijske pismenosti uenika kroz niz obrazovnih
predmeta i sadraja unutar kojih se
razvija.ICILSrezultatitakoerpokazujudaseznanja,vjetineirazumijevanjakojaineraunalnui
informacijskupismenostmoguitrebajupouavati.Ovakavzakljuakuodreenojmjeripostavlja
pitanjeperspektivemladihljudikojisusamostalnorazvilikapacitetezakoritenjedigitalnih
tehnologija.Konstruktraunalneiinformacijskepismenostikombinirainformacijskupismenost,
kritikomiljenjetetehnikeikomunikacijskevjetinekojeseprimjenjujuuirokomspektru
konteksta i za razliite
svrhe.Promjenjiveisvesofisticiranijetehnologije(poputdrutvenihmedijaimobilnihtehnologija)
povedavaju komunikacijske mogudnosti mladih ljudi te im omoguduju
da u realnom vremenu objave informacije publici irom svijeta. Ova
mogudnost obvezuje korisnike na to da promisle o tome to je etiki
opravdano te da ustanove kako povedatikomunikacijsku uinkovitost
informacijskih proizvoda.
Znanja,vjetineirazumijevanjaupodlozireceptivnihiproduktivnihaspekataraunalnei
informacijske pismenosti mogu se i trebaju pouavati i uiti kroz
sveobuhvatne obrazovne programe. Neovisno o prirodno razvijanim
kompetencijama mladih u ovom podruju, naivno jeoekivati da de mladi
razviti raunalnu i informacijsku pismenost bez sveobuhvatnih
obrazovnih
programa.Rezultatiovogistraivanjatakoerukazujunapotrebudaseukolama,osimpovedanja
odgovarajuderazineICTresursa,panjutrebausmjeritiinarazvijanjeICTstrunostiuitelja,kaoi
razvoju radnih okruenja u kojima vladaju suradniki odnosi unutar
kojih se sustavno provode planovi usmjereni na koritenje ICT-a i
pouavanje o raunalnoj i informacijskoj
pismenosti.RezultatipokazujurazlikeustavovimastarijihimlaihuiteljaokoritenjuICT-aunastaviteu
razinama samouinkovitosti. Stariji uitelji vedinom imaju manje
pozitivne stavove o koritenju ICT-a u nastavi u odnosu na mlae
uitelje, a ujedno imaju i manje samopouzdanja prilikom koritenja
ICT-11 a u nastavi. Stoga bi svi uitelji imali velike koristi od
programa usmjerenih na razvoj njihovih vjetina
isamopouzdanjakojeimjepotrebnozauinkovitokoritenjeICT-a.ICILSpodacipokazujudase
trenutnoraunalanajedekoristezapristupanjedigitalnimobrazovnimresursima,anekao
dinaminiiinteraktivnipedagokialati.Stogabistrunousavravanjeuiteljatrebalousmjeriti
upravo u tom pravcu.
ICILSistraivanjepredstavljaosnovuzasvabududamjerenjaraunalneiinformacijskepismenostii
raunalnogiinformacijskogobrazovanjauzemljamasudionicama.NaredniciklusICILSistraivanja
mogaobipratititrendoveurazinamaraunalneiinformacijskepismenostitetrendoveinovacijau
softverima,hardveruitehnologijamaprijenosainformacija,avelikajevjerojatnostdadesebududi
ciklusi ICILS istraivanja provoditi putem interneta, na tablet
ureajima te da de ukljuivati elemente
suvremenihirelevantnihsoftverskihokruenjapoputmultimedijeiigrica.Pritomjeubududim
istraivanjimakljunoodratipovezanoststemeljnimelementimaovogpodrujateistovremeno
prilagoditiistraivanjenovimkontekstimaunutarkojihuenicidemonstrirajusvojaraunalnai
informacijska znanja i vjetine. Najvanije od svega je konstruktivno
iskoristiti dobivene pokazatelje i svakako se ukljuiti u idudi
ciklus ICILS istraivanja.
ZavieinformacijamoetekontaktiratiMichelleBraRoth,nacionalnogkoordinatoraICILS2013
istraivanja:[email protected] Tel: 01/ 4501 826
