Pri/og poznavanju faune prica srednje Bosne

BrodtHards

Ornitoloko druo "Nae ptice"*

Droci N..~ Contribution to the knowledge of bi.rd fauna of Central BosniaThe Central Bosnian ornithofauna has been researched to a various extent so far. The

first signif:icant dat a on ornithofauna of the mentioned area were published by OtmarReiser, and they relate to the period between 1888 and 1915. As for the period afterWorld War II, researches of Vranica Mountain ornithofauna performed by SvjetoslavObrat il can be singled out. This paper present s data on 160 s pecies recorded during theperiod between 1974 and 2005, in the area of today's municipalities of Zepe Zavidovi-i, and Maglaj, as well as the peripheral parts of the municipalities of Zenica, Tesli and

Te$anj.Key words: Central Bosnia, ornithofauna, 1974-2005

Uvod

Dosada$nja ornitolo$ka istraivanja u Bosni i Hercegovini kao osnovnu

karakteristiku iskazuju nejednako i nesistematsko prouavanje pojedinih po-

drua (Kotro$an et al., 2004). Ovakva ocjena, barem na osnovu publikovanihpodataka, moe se izrei i kada se govori o prouavanju ornitofaune podruja

srednje Bosne.

Prve sistematiije podatke o pticama navedenog podruja prikupio je to-kom samostalnih istravanja Otmar Reiser u periodu od 1888. do 1915. godine

(Reiser, 1939; Obratil, 1966, 1967 I 971, 1975, 1976 I 977). Pored ovih podata-

ka Reiser je obradio i podatke dobijene putem mree posmatraa ptica (Reiser,

Knotek 1900a I 90Ob). Osim u Reiserovim radovima interesantne priloge o pti-

cama navedenog podruja nalazimo i u zapisima drugih (istina ne ornitologa)

autora (npr. Ho'rmann, 1890; Wildenhainski 1908 - prema Dambo 1995).

Nakon II. svjetskog rata najznajnije podatke o faun! ptica spomenutog

podruja dao je Svjetoslav Obratil. Naime, on je u periodu od 1976. do 1979.

prouvao omitofaunu planine Vranice (Obratil, I 983). Pored spomenutog, pra-teci gnijedenje vrana gaca Obratil je obiao i podruja srednje Bosne (Obratil

I 979). Inae prvo gnijedenje date vrste zabiljeio je Kocer (1954) na podruju

Zavidovia.

U periodu od 1974. do 2005. godine, od strane autora i njegovog oca (Ramiz

Droci) prikupljeni su brojni podaci o pticama i njihovom ivotu na podruju

dananjih opIna 2ep Zavidovii, Maglaj te rubnih dijelova op na Zenica,

Tesli i Teanj. Nakon Reisera, s izuzet kom priloga o vranu gacu Obratila i Koce-

ra, izostaju publikovani podaci. Stoga prezentirani rad predstavlja prve rezulta-

te savremenih istraivanja ornitofaune navedenih podruja.

;� Semira Fra$te 6 71 000 Sarajevo, naseptice@hotmail.com

18

Opis istra2ivaCkog podruCja

Istravano podruje kao centalnu odrednicu ima rijeku Bosnu i slivove nje-nih pritoka (Pepelarska rijeka, 2eleki potok Gostovi i Krivaja Zeljeznica, Pa-pratnica, Lije$nica). Cijelo podruje Se nalazi na nadmorskoj visini izmedu 300i I 400 metara. Dato podruCje veinom je blago bre2uljkasto, a od planina samanjom nadmorskom visinom izdvajaju Se: Velika Mahnjaa (1358 m), VelikiSmolin (1148 m), Tvrtkovac C I 305 m), Smetovi (1025 m), Tre$njeva glava (1005m), Ravta (960 m), Udrin (799 m), Vele (915 m), KIek (746 m), Martinski Vis (946m), te jugozapadne padine Ozrena.

U klimatskom pogledu preovladava tip!a varijanta umjereno-kontinen-talne klime, koja je karakteristiCna za ovaj dio srednje Bosne. U dolini Bosnesu zime hladne, do novembra obio bez snijega, dok su Ijeta topla i Drilloviaa, narcIto u periodu poslije 15~ augusta. Karakteristika je i pojava magleuz tok Bosne, koja dosee do obronaka i brda visine cca 350-400 metara nad-morske visine.

U vegetacijskom pogledu preovladavaju $umske zajednice hrasta kitnjaka iobiog graba u niim podrujima, a razliite zajednice bukovih $uma u ne$tovi$im. Na nekoliko planinskih lokaliteta su prisutne i zajednice bukva i jele iii bu-kve i smr dok su vee povr$ine $uma cmog i bijelog bora zbog sjee prisutnesamo na nekoliko lokaliteta uz rijeku Gostovi i Krivaju. Uz rijeku Bosnu Se pro-teu zajednice topole, vrbe i johe. Poto je podruje relativno gusto naselJenou dolinskom dijelu, utjecaj vjeka se oituje u obradi plodnih dolina, zasijanihpreteo itaricama, kukuruzom i period/no uljanom repicom i suncokretom.Podruje je poznato po urodu voa, narcIto tradicionalnih $Ijiva, jabuke, kru$-ke i tre$nje.

Na cijelom podruju Se nalaze tri vea gradska sredi$ta (Maglaj, Zepe i Za-vidovii) i relativno veliki broj seoskih naselja. Uticaj ovjeka na prirodu u vre-menskom periodu 1974 - 2005. ogleda Se prvenstveno u velikim povr$inamasjeenih $uma, posebno u zapadnom i jugozapadnom dijelu obuhvaene te-ritorije. Ovakvi tereni su oko 50% po$urn/Jeni prvenstveno gustim nasadimacmog i bijelog bora. Bjetogorica je u po$umljavanju manje zastupljena, a tamogdje nije saden bor tereni su veinom prepu$teni sami sebi, $to je dovelo dopojave velikih povr$Ina pod degradiranim $umama i $ibljacima koji tu prije nisubill. Takoder, vr$eni su i odredeni zahvati na izmjeni toka rijeke Bosne (dionicaepe - Zavidovii, cca 3 km), te melioracioni zahvati koji su ionako rijetke tr$-

ke, mrtvaje, slijepe rukavce, viae livade i druge movarne terene skoro sasvimiskorijeniii.

Metode

Terenska istraivanja su vr$ena u per!odu od 1974. do 2005. godine. Pritome, broj izlazaka varira za pojedine godine i za odredene itinerere. Kao redov-

19

ni itinereri, sa kojih postoje izvjeaji i zabilje$ke barem jednom tromjeseo iiijednom u est mjeseci u toku cijelog perioda, izdvajaju se:

1. 2epCe i okolina grada (raznolika Stani$ta)2. epe - Trebetovi - Zelea (odmorite ptica selica u okuci rijeke prirodni3. tjesnac)4. epe - Velika Mahnja I - Javor5. Zepe - Velika MahnjaCa 2 - Gojanovac6. ZepCe - Ozimica (bre2uljkasti teren pod vojacima i degradiranim umama

hrasta, graba i bukve)7. Zepe - Vitlaci 1 ($ume bora uz naselja Badnjare i Mehie)8. 2epe - Vitlaci 2 (podruCje prema Bilo$u i Martinskom Visu, bukva - jelova

sastojina)9. 2epCe - Begov Han 1 (podruCje uz rijeku Bosnu, uz Mrajsko brdo, $urku i

Oglavak)10. Zepe - Begov Han 2 (hrastove $ume po padinama Golubinjskog brda)I 1. Zavidovii i okolina grada (raznolika Stahl$ta)I 2. Zavidovii - Gostovi 1 - dolina rijeke do naselja KamenicaI 3. Zavidovii - Gostovi 2 - planina Udrim i RavteI 4. Zavidovii - Gostovi 3 G okolina Sela Mitrovii i Priluk15. Zavidovii - Klek16. Zavidovii ~- dolina Krivaje - do Sela Memii17. Zavidovii - podruje Sela Dubravica, Biljai i Vrbica18. Maglaj - okolina grada19. Maglaj - padine Ozrena I - Plane i Bijela Ploa20. Maglaj ~- padine Ozrena 2 G Uli$njak i Kapetanovo gumno21. Maglaj - Novi Seher ~ Kopice - Mala i Velika Lipova Glava, Duba22. Maglaj - Lije$nica23. Maglaj - Moevac - dolina Bosne24. Zenica - Pepelari sa ptaninama Tisovac i Tvrt kovac25. Zenica - Dog|ode i izleti$te Bistrik26. Zenica - Smetovi, Tre$njeva glava i dolina Babine rijeke27. Tesli - Vetiki Smolin (niz okolnih brda - Visoki bor, Slatinsko br.,itd.)28. Tesli - Jezera i Blatnica

Podaci o pticama prikupljeni su na osnovu neposrednog osmatranja dvogle-dom pronadenih gnijezda posmatranja ptica na vje$takim gnijezdima i hra-nili$tima hvatanja ptica u toku jeseni i zime uvida u kolekcije uzgajivaCa ptica ilovaca te na osnovu terenskih izlazaka i informativnih razgovora sa lovcima.

Pored vtastitih podataka obradeni su i zapisi posmatranja Ramiza Drociaprikupkljeni tokom istog perioda.

Redosljed vrsta u radu dat je prema Sibley i Monroe (1990, 1993).

20

Rezultati

Prema podacima prikupljenim u periodu od 1974. do 2005. godina na po-druju obuhvacenom istraivanjima ukupno je registrovana 160 vrsta.

a) GnjezdariceNa istraivanom podruju srednje Bosne konstatovano je gnijeenje I 23

vrste. Vecina registrovanih gnjezdarica pripada vrstama karakteristiim za hra ~stove $ume u dolinama i po ni2im brdima. U samim gradovima na gnijedenjusu zabiljeeni vrabac pokucar (Passer domest!cus), piljak (De/!chon urb!ca), lasta~vica (H!rundo rust!ca), divlji golub (Co/umba /!v!a), gugutka (Streptope/!a decaoc-to), zelendur (Carduel!s ch/or!s) i e$Ijugar (Carduel!s cardue!!s). Uz obale rijekeBosne zabiljeno je gnijeenje bijele (Motac!!/a a/ba) i Ute pastirice (Motac!//afiava), te vrlo rijet ko divlje pat ke (Anas platyrhynchos).

Na navedenom podruju registrovano je gnijedenje sljedecih vrsta:

1.2.3.4.5.6.7.8.9.70.17.12.73.74.15.16.17.18.

19.20.27.22.23.24.25.26.27.

Perdix perdixCoturnix coturn!xPhas!anus co/chicusBonasa bonas!aAnas p/atyrhynchosJynx torqui/IaDendrocopus minorDendrocopus mediusDendrocopus majorDendrocopus syr!acusDryocopus mart/usPicus v!r!disPicus canusUpupa epopsCorac!as garrulusA/cedo atthisMerops ap!asterCuculus canorusApus opusTyto albaOtus scopsBubo buboStrix a!ucoAthene noctuaAs!o otusCaprimu/gus europaeusColumba /!via

28.29.30.37.32.33.34.35.36.37.38.39.40.47.42.43.44.45.46.47.48.49.50.51.52.53.54.

Columba oenasColumba palumbusStreptopelia turturStreptopel!a decaoctoRa/lus aquat!cusCrex crexGalh'nula chloropusCharadrius dub!usPernis apivorusM!/vus m!IvusMi/vus migransCircus aerug!nosusAcc!piter n!susAccipiter gent/IfsButeo buteoFa/co tinnuncu!usFa/co subbuteoFa/co peregr!nusIxobrychus minutusArdea c!nereaArdeo/a ra!lo!desLan!us col/ur!oLan!us minorGarru/us glandariusPica picaNuc!fraga caryocatactesCorvus monedu!a

21

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.71.

72.

73.

74.

75.

76.77.

78.

79.

80.

87.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

Corvus frugilegusCorvus CoreneCorvus coraxOriolus oriolusCinclus cinclusTurdus torquatusTurdus merulaTurdus philomelosTurdus viscivorusMuscicapa striataFicedula albicollisErithacus rubeculaLuscim~a megarhynchosPhoenicurus ochrurosPhoenicurus phoenicurusSaxicola rubetraSaxicola torquataOenanthe oenantheSturnus vulgarisSitta europaeaCerthia familiarisCerthia brachydactylaTroglodytes troglodytesParus palustrisParus lugubrisParus aterParus cr/statusParus majorParus caeruleusAegithalos caudatusHirundo rust/caDelichon urbicaRegulus regulusRegulus igm'capillusAcrocephalus schoenobaenus

b) Zimovalice i preletniceSiijedece vrste su ustanovljene

kraim zadrvanjem:

7. Anser fabalis2. Anser anser3. Anas clypeata4. Anas acuta

90. Acrocephalus palustris91. Hippolais icterina92. Phylloscopus collybita93. Phylloscopus sibilatr/x94. Sylvia atricapilla95. Sylvia borin96. Sylvia communis97. Sylvia curruca98. Sylvia nisoria99. Galerida cristata100. LulIuIa arborea10 I . Alauda arvensis102. Passer domesticus703. Passer montanus704. Motac/liq albaI 05. Motacilla nova706. Motacilla cinereaI 07. Anthus campestrisI 08. Anthus trivialis709. Prune\la co\loris7 70. Prune\la modularis7 7 7. Fringilla coelebsI 72. Serinus serinusI 73. Carduelis ChlorisI I 4. Carduelis carduelis7 I 5. Cardueiis cannabina7 76. Loxia curvirostraI 17. Pyrrhula pyrrhuia1 78. Coccothraustes coccothraustes7 79. Emberiza citrinella720. Emberiza cirlus12 7. Emberiza hortulana722. Emberiza schoeniclus723. Emberiza calandra

zimovanju iii kao preietnice sa dumna iii

5. Anas crecca6. Mergus serrator7. Tachymarptis melba8. Scolopax rust/cola

22

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.16.

17.

18.

19.

20.21.

Gal\1'nago ga\h'nagoLymnocruptes min\musL\mosa I\mosaTr\nga totanusTr\nga ochropusCal\dr\s m\nutaLotus cacch\nansLotus fuscusLotus m\nutusLotus rid\bundusSterno a\b\ironsButeo lagopusCircus pygargus

22. Fa\co vesper\nus23. Fa\co columbar\us24. Lon\us excub\tor25. Tus\loris26. Turdus \\locus27. F\cedula hypo\euca28. Lusc\n\a svec\ca29. R\Daria r\patio30. Phy\\oscopus troch\lus3 1. Anthus pratens\s32. Fr\ng\Ila mont\fr\ng\Ila33. Carduel\s Sp\nus

c) Rijetko konstatovane vrste1. Hieraetus pennatusPrema svjedoCenjima lovaca primjerci patuljastog orla u podruju Smolina i

Velike MahnjaCe primjeceni su jo$ 1974. godine. S druge strane tokom vlastitihposmatranja data vrsta je registrovana u maju 1983. na lokalitetu Velike i MaleMahnja (dva primjerka) i 1985. godine na lokalitetu Ravne Rijeke (jedan pri-mjerak). Pri tome, nije Se moglo ustanoviti njihovo gnijedenje.

2. Bombycilla garrulusOva primjerka kugare svilorepe opana su 18. februara 1982. godine u Ba-

koticu (Maglaj), dok je pet primjeraka primjeeno 6. februara 1984. godine nazapadnim padinama Golubinjskog brda. Ja$arevic Osman je 23.12. 1989. ubiojednu 2enku u rejonu Bljuve (ZepCe). U periodu od 16.01. do 22. 01. 2005. zabi-ljeena je vea skupina koja je skitala desnom obalom rijeke Bosne na lokalitetu

eleckog ra$ca (Begov Han).3. Carduelis Rammed14.12.1987. godine u naselju Preko, na johama uz rijeku Bosnu registrovano

je jato od oko 30 primjeraka, a 15.12.1987. na istom lokalitetu ulovljena je jednaenka (pomocu lokera). Jedna enka je ulovljena bez lokera (na obiog iaka)

02.12.1991. godine u Te$nju. U Topic Polju (Zenica) 23. 01. 1997. opano je 7- 8 primjeraka.

4. P/ectrophenax nivalisNalaz snijene strnadice je vezan samo za 1976. godinu. Ova primjerka su

ulovljena 23. januara 1976. uz rijeku Bosnu u samom centru ep, a jedan uMaglaju, lokalitetu Ult$njaka na desnoj obali rijeke.

Pored spomenutih vrsta zabiljeena su kazivanja lovaca o primjeenim iubijenim primjercima na podruju Ozimice sove vraparke (Glauc\d\um passer\-num) jastrebae (Str\x uralens\s) kukuvije (Tyto alba) i kratkoprstog kopca (Acc\ ~p\ter brev\pes). Medutim date informacije do danas nisu potvrdene.

23

Diskusija

Kompariraju podatke prikuptjene u periodu 1974-2005 i istorijske podatke

o ornitofauni istraivanog podruja uojive su razlike u pogledu zabiljeenihvrsta. Niz istorijskih podataka svjedoi o vrstama koje su ranije naseljavale spo-

menuto podruje, a koje Sada ne nalazimo. Primjera radi, Wildenhainski svje-

di da je krajem 19. stoljeca u Smolinu biio tetrijeba (Dambo, 1995). lako ne

precizira o kojemu je tetrijebu rije za pretpostaviti je da mist! na tetrijeba glu-

hana. Sa ovim se podudaraju podaci dobiveni od starijih mje$tana i tovaca da je

tetrijeba bilo ne samo na Smolinu, nego i u Pepelarima (Zenica) i Udrim planini(Zavidovii). Danas tetrijeba na spomenutim podrujima nema.

S druge strane, neki toponimi svjede i o prisustvu drugih vrsta u proosti(npr. Kraguljac, Orlovik). Medutim, danas orlova (osim opaanja vezanih za pa-

tuljastog orla) na cijelom podruju nema. Dri se da je zadnji videni i ustrijelje-

ni Sufi orao (Aquila chrysaetos) onaj koji se spominje iz jednog izvjetaja 1937.

godine. Ta koder, postoje kazivanja o gnijedenju bijele rode sjeverno od 2ep,

prema Maglaju, all u posljednjih tridesetak godina data vrsta osim na preletu

nije videna. Pored navedenog, poznato je da Se u Maglaju jo$ od srednjevje-

kovne Bosne, za turskog vremena, pa sve do pred Sam II. svjetski rat njegovalo

sokolarenje (H6rmann, 1890). Zna se da se za ovaj sport i naein lova begova

koristio sivi soko (Fa\coperegrinus) i kobac ptir (Accipiter nisus). Nakon II. svjet-skog rata spomenuta aktivnost je potpuno nestala.

Znatne promjene u sastavu registrovane ornitofaune i brojnost populaci-

ja pojedinih vrsta uoene su i tokom samog perioda istraivanja. Posebno su

velike promjene koje se odnose na ptice vodenih i vianih Stan!ta. Spome-

nuta skupina ptica bila je zastupljena znatno vecim brojem vrsta, kao i vem

brojno( u pojedinih vrsta nego $to je to danas Stuaj. Data skupina ptica Sada

je predstavljene gotovo samo divljom patkom (Anas p/atyrhynchos), sivom a-

ptjom (Ardea cinerea) i rijet kim nalazima trstenjaka mlakara (Acrocepha\us palu-

stris) i rogoara (Acrocepha\us schoenobaenus). Ovog posljednjeg se zadnji put

na$lo na gnijedenju u Bistrikom polju jo davne 1978. godine. Navedene pro-

mjene uglavnom su posljedica zahvata (isuivanje, melioracija i sl.) vr$enih radi

potrebe izgradnje puteva i poljoprivrede.

Zakljucfu periodu od 1974. do 2005~ godine na istraivanom dijelu srednje Bosne re-

gistrovano je 160 vrsta dok za jo nekoliko vrsta postoje usmena kazivanja

koja nisu do Sada potvrdena.

Od ukupno registrovanog broja vrsta 123. vrste su zabiljeene kao gnjezdarice.

Na zimovanju iii kao preletnice (sa dum iii kraim zadravanjem) registro-

vane su 33 vrste.

Cetiri vrste (Hieraetus pennatus, Bombycil\a garrulus Carduelis flammea iP\ectrophenax nivalis) su zabiljeene veoma rijet ko.

24

U odnosu na istorijske podatke kao i tokom samog perioda istravanjakonstatovane su znajne promjene u pogledu sastava ornitofaune nave-denog podruja i brojnosti pojedinih vrsta.

Literatura

D2ambo J., 1995: Pogledi u pro$lost i kulturu ZepCa, zavidovica maglaja Novog $ehera iKomuine~ knj~ I ., Kerschoffset Zagreb.

H6rmann K., I 890: Lov sa sokolovima. Glasnik Zemaljskog muzeja 2: 228 ~- 233.Kocer, F., 1954: Kolonija vrana gaca. Lovakt fist 4: 33.Kotroan, D., Mulaomerovic, J., Habul, A., 2004: Omit hology and bird protection in Bosnia

and Herzegovina: situation and perspectives. Acrocephalus 25 C I 22): I 49- 152.Obratif, S., 1966: Pregled istravanja omitofaune Bosne i Hercegovine I (Passeriformes)~

Glasnik Zemaljskog muzeja BiH (PN) NS 5: 19 I -268.Obratil, S., 1967: Pregled istraivanja omitofaune Bosne i Hercegovine II (Gaviiformes

Podicipediformes Pelecaniformes Ciconiiformes, Anseriformes). Glasnik Zemaljskogmuzeja BiH, (PN) NS 6: 227-254.

Obratil, S., 1971: Pregled istraivanja ornitofaune Bosne i Hercegovine III (Falconiformes).Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 10: I 39- I 55.

Obratil, S., I 975: Pregled istravanja ornitofaune Bosne i Hercegovine IV (GalliformesGruiformes)~ Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, CPN) NS I 3: I 53-161.

Obratil, S., 1976: Pregled istra2ivanja ornitofaune Bosne i Hercegovine V (Charadriifor-mes). Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 15: 221~ 241.

Obratil, S., I 977'. Pregled istravanja ornitofaune Bosne i Hercegovine XVI (Co/umbifor-mes Cuculiformes Strigiformes, Caprimulgiformes, Apodiformes, Coraciiformes, Picifor -mes). Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 16.. 203-223.

Obratif, S., 1979: Gnijedenje vrana gaa (Corvus frugi/egus frugi/egus Linnaeus, 1758) uBosni i Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 18: 251-259.

Obratil, S., 1983: Struktura i dinamika populacija ptica (Aves) nekih ekosistema na planiniVranici. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, (PN) NS 22: 95-114.

Rajzer, O., Knotek, I., 19008: Rezultati posmatranja seobe pt ica u Bosni i Hercegovini. Gla-snik Zemaljskog muzeja, I 2 (2): 257-293~

Rajzer, O., Knotek, I., I 900b: Rezultati posmatranja seobe ptica u Bosni i Hercegovini (Na-stavak i svretak). Glasnik Zemaljskog muzeja, I 2 (3.-4): 36 I -422.

Reiser, O., 1939: Materialien zu einer Ornis Balcanica I, Bosnien und Herzegovina. Wien.Siblay, C. G., Monroe, B. L Jr., 1990: Distribution and taxonomy of Bird of the World. U.P.,

New Haven.Siblay, C. G., Monroe, B. L. Jr., 1993: A Supplement to Distribution and Taxonomy of Birds

of the World, Yale U. P., New Haven.

25