RR\1116709HR.docx PE589.315v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0030/2017

7.2.2017

IZVJEŠĆE

o provedbi Uredbe (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od

11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i

stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br.

1041/2009/EZ

(2015/2328(INI))

Odbor za kulturu i obrazovanje

Izvjestiteljica: Silvia Costa

PE589.315v02-00 2/23 RR\1116709HR.docx

HR

PR_INI_ImplReport

SADRŽAJ

Stranica

OBRAZLOŽENJE – SAŽETAK ČINJENICA I NALAZA...................................................... 3

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 8

MIŠLJENJEODBORA ZA PRORAČUNE ............................................................................. 19

REZULTAT. KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU ......................... 22

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU ......................... 23

RR\1116709HR.docx 3/23 PE589.315v02-00

HR

OBRAZLOŽENJE – SAŽETAK ČINJENICA I NALAZA

Uredba o uspostavi programa Kreativna Europa1 stupila je na snagu 1. siječnja 2014., a

program će se provoditi od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

Program Kreativna Europa objedinjuje prethodno odvojene programe MEDIA i Kultura iz

razdoblja 2007. – 2013. i MEDIA MUNDUS te obuhvaća kulturni, kreativni i audiovizualni

sektor2.

Cilj izvješća o provedbi jest procjena toga kako se programom ostvaruju njegovi opći i

posebni ciljevi3 utvrđeni u Uredbi te kako se program provodi. Ovo izvješće prethodi izvješću

o reviziji sredinom razdoblja koje bi Komisija trebala podnijeti Europskom parlamentu i

Vijeću do 31. prosinca 2017.

Program se sastoji od dva odvojena potprograma Kultura i MEDIA te Međusektorskog

potprograma koji uključuje novi financijski instrument, Instrument jamstva. Potprogram

MEDIA obuhvaća niz mjera potpore4, a potprogram Kultura obuhvaća četiri djelovanja5.

Potprogram Kultura upotpunjuje se nizom posebnih djelovanja, kao što su europske kulturne

nagrade (za književnost, suvremenu arhitekturu, nagrade za pomicanje granica za glazbu i

kulturnu baštinu) i inicijative: Europske prijestolnice kulture i Oznaka europske baštine.

Međusektorski potprogram podupire uspostavu Instrumenta jamstva usmjerenog na kulturni

i kreativni sektor, promicanje suradnje transnacionalnih politika i mrežu deskova Kreativne

Europe.

Države koje sudjeluju u potprogramima Kultura i MEDIA te Međusektorskom potprogramu,

ne obuhvaćajući Instrument jamstva, jesu: Albanija, Bosna i Hercegovina, bivša

jugoslavenska Republika Makedonija, Crna Gora i Srbija. Gruzija, Moldova, Turska6 i

1 Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa

Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br.

1041/2009/EZ 2 Kulturni i kreativni sektor obuhvaća između ostalog arhitekturu, arhive, knjižnice i muzeje, umjetničke zanate,

audiovizualni sektor (uključujući film, televiziju, videoigre i multimediju), materijalnu i nematerijalnu kulturnu

baštinu, dizajn, festivale, glazbu, književnost, izvedbenu umjetnost, nakladništvo, radio i likovnu umjetnost 3 U skladu s općim odredbama Uredbe, glavni su ciljevi: zaštita, razvoj i promicanje europske kulturne i jezične

raznolikosti te promicanje europske kulturne baštine; jačanje konkurentnosti europskog kulturnog i kreativnog

sektora, a posebno audiovizualnog sektora, kako bi se promicao pametan, održiv i uključiv rast.

Posebni ciljevi jesu: podupiranje kapaciteta europskog kulturnog i kreativnog sektora za djelovanje na

transnacionalnoj i međunarodnoj razini, za promicanje transnacionalne mobilnosti kulturnih i kreativnih aktera,

za jačanje financijske sposobnosti malih i srednjih poduzeća i mikro, malih i srednjih organizacija u kulturnom i

kreativnom sektoru na održiv način te za poticanje razvoja politika, inovacija, kreativnosti, razvoja publike i

novih poslovnih i upravljačkih modela. 4 Osposobljavanje audiovizualnih stručnjaka, razvoj pojedinačnih i skupnih projekata, razvoj europskih video

igara, televizijsko emitiranje audiovizualnih djela, pristup tržištu, automatski program za kino, filmski festivali,

mreže kino dvorana, distribucija preko interneta, razvoj publike 5 Projekti suradnje, europske mreže, europske platforme, projekti književnog prevođenja 6 Turska je Komisiju obavijestila o svojem povlačenju iz programa, te je to trenutačno predmet pregovora

između EU-a i turske vlade, a stupit će na snagu 1. siječnja 2017.

PE589.315v02-00 4/23 RR\1116709HR.docx

HR

Ukrajina u potpunosti sudjeluju u potprogramu Kultura i Međusektorskom potprogramu, ne

obuhvaćajući Instrument jamstva, te djelomično sudjeluju u potprogramu MEDIA. To

djelomično sudjelovanje znači da im se mogu odobriti samo programi osposobljavanja,

pristupa tržištu, festivala i razvoja publike. U tijeku su pregovori s Izraelom.

Od 1. siječnja 2015. programom upravljaju dvije Glavne uprave (Glavna uprava za

obrazovanje i kulturu i Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije) i

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA). Glavna uprava za

obrazovanje i kulturu odgovorna je za program Kultura, a Glavna uprava za komunikacijske

mreže, sadržaje i tehnologije odgovorna je za program MEDIA, ali ima vodeću ulogu i u

pogledu Instrumenta jamstva. U Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i

kulturu dva su odvojena tijela odgovorna za ta dva potprograma. Osnovana je posebna radna

skupina kako bi se olakšala suradnja između tih dviju Glavnih uprava.

Ukupni proračun Kreativne Europe za razdoblje 2014. – 2020., koji pripada naslovu 3. VFO-a

utvrđen je na 1,46 milijardi EUR. Taj iznos predstavlja 0, 14 % ukupnog proračuna

financijske omotnice VFO-a. Od ukupno dodijeljenih sredstava, najmanje 31 % namijenjeno

je za potprogram Kultura, najmanje 56 % za potprogram MEDIA i najviše 13 % za

Međusektorski potprogram.

Proračunom programa Kreativna Europa upravljaju Glavna uprava za obrazovanje i kulturu i

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu. Financijska se podrška

većinom dijeli u obliku bespovratnih sredstava i dodjeljuje sustavom poziva na dostavu

prijedloga kojim upravlja Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu.

Sredstva za neke mjere (kao što su studije, organiziranje dodjela nagrada itd.) dodjeljuju se

preko javne nabave.

Sporazum o delegiranju instrumenta financijskog jamstva potpisan je s Europskim

investicijskim fondom (EIF) 30. lipnja 2016. Tim će se instrumentom pružati jamstva

institucijama koje daju zajmove i jamstvenim institucijama kako bi ih se potaklo da ponude

zajmove malim i srednjim poduzećima, kulturnim institucijama i udrugama u tom sektoru.

Poziv za odabir financijskih institucija EIF je objavio 18. srpnja 2016. te će biti otvoren do

rujna 2020. Financijski posrednici podnose prijave koje trenutačno prolaze kroz postupak

detaljne analize. Za razdoblje 2014. – 2020. instrument ima proračun od 121 milijun EUR.

Deskovi Kreativne Europe prisutni su u svim državama koje su dio programa Kreativna

Europa, uz sufinanciranje iz država članica. U 38 država uspostavljeno je 39 Deskova – 29 u

28 država članica, jer u Belgiji postoje dva odvojena, dva u zemljama Europskog

gospodarskog prostora/Europskog udruženja slobodne trgovine (EGP/EFTA) i osam u trećim

zemljama. Njihov je cilj pružanje besplatnih informacija, smjernica za pristup mogućnostima

financiranja u okviru programa Kreativna Europa te organiziranje aktivnosti umrežavanja radi

olakšavanja kontakata između kulturnih subjekata.

U pripremi ovog izvještaja, izvjestiteljica je svoje zaključke temeljila na studijama1 koje je

naručio Resorni odjel B i na unutarnjoj procjeni provedbe koju je izvršio EPRS2.

1http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/573451/IPOL_STU(2016)573451_EN.pdf

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/573452/IPOL_STU(2016)573452_EN.pdf 2http://www.eprs.sso.ep.parl.union.eu/lis/lisrep/13-EPRS-

RR\1116709HR.docx 5/23 PE589.315v02-00

HR

Izvjestiteljica se sastala s dionicima, kulturnim subjektima, korisnicima i mogućim

korisnicima programa. Nadalje, izvjestiteljica je sudjelovala na Kulturnom forumu u

Bruxellesu i većini europskih filmskih foruma u sklopu filmskih festivala u Berlinu, Cannesu,

Veneciji, Karlovim Varima, kao i mrežama i sastancima korisnika u Krakovu, San Sebastianu

i Rimu. Nacionalni sastanci s korisnicima i podnositeljima neuspješnih prijava održani su

također u Italiji i u Francuskoj. Izvjestiteljica je zaprimila nekoliko dokumenata o stajalištu od

glavnih mreža i europskih stručnih udruga koje obuhvaćaju sve sektore. Također su održani

redoviti sastanci sa svakom glavnom upravom i s Izvršnom agencijom za obrazovanje,

audiovizualnu politiku i kulturu.

Obrazloženje

Kreativna Europa jedini je izravni program EU-a za kreativni, kulturni i audiovizualni sektor i

u tom je smislu učvrstila svoju ulogu, nadovezujući se na prethodne programe te posebno na

tradiciju razmjena i dijaloga u zajednici umjetnika i kulturnih institucija država članica.

Kreativna Europa pokazala se uspješnom u predviđanju novih trendova u relevantnim

sektorima povezivanjem kulture i kreativnosti te poticanjem kretanja mladih talentiranih

umjetnika i razvoja publike u ekosustavu jedinstvenog digitalnog tržišta. Njezinom su uspjehu

pridonijeli deskovi Kreativne Europe; vrlo opsežna mreža, koja je sve više integrirana s

obzirom na ograničenu veličinu programa. Kreativna Europa relativno je mali program sa

širokim opsegom i velikom razinom ambicija.

Dionici tvrde da je Kreativna Europa oblikovala njihov način rada u europskoj dimenziji, i u

smislu suradnje i u međusektorskom smislu te da više nema povratka na staro: program se

treba nastaviti nakon 2020. godine. Izvjestiteljica će predložiti neke promjene koje se mogu

uvesti već prilikom preispitivanja sredinom razdoblja.

Kreativna Europa pomaže u razvoju kritične mase konsolidiranjem kulturnog, kreativnog i

audiovizualnog sektora. Iako postoje znatne razlike između audiovizualnih sektora s jedne

strane i udruga, kulturnih institucija te kulturnih i kreativnih industrija s druge strane,

uspostavljen je interdisciplinarni dijalog, ojačan zajedničkim izazovima digitalnog okruženja,

potrebom za boljim vještinama upravljanja i osposobljavanja, odnosima sa širom, raznolikom

i participativnom publikom, pristupom kreditu i potragom za rješenjima na probleme nastale

globalizacijom. Iz tih razloga, i unatoč nekim poteškoćama, izvjestiteljica je i dalje uvjerena

da je pravi izbor jedan program koji je podijeljen na potprograme.

Ekonomskim pristupom programa Kreativna Europa, koji opravdava njegovo uključivanje u

Strategiju Europa 2020., postavljeni su ciljevi te je usvojen niz kriterija ocjenjivanja, kojim se

poboljšava kvaliteta poslovnih planova, vjerodostojnost mreže, inovacije i utjecaj na novu i

proširenu publiku, ali su zanemareni umjetnička kvaliteta te kreativni i kulturni prijedlozi, bez

kojih postoji opasnost da umjetnost postane čisti marketing. Program se izlaže riziku da

nagradi one koji slijede propisani oblik, umjesto da nastoji pronaći istinsku kvalitetu.

Iako je u početku zamišljen kao veoma integriran, program je zapravo, nakon razdvajanja

dviju glavnih uprava, prikazao razlike između dvaju sektora, audiovizualnog kao više

poduzetničkog i kulturnog kao više hibridnog. Do toga je došlo i jer se Međusektorski

potprogram, koji je zamišljen kao područje dijaloga među disciplinama, umjesto toga koristio

publications/2016/EPRS_IDAN_581413_The_Creative_Europe_programme.pdf

PE589.315v02-00 6/23 RR\1116709HR.docx

HR

kao sredstvo financiranja, osobito za komunikaciju i promidžbu. Oba potprograma dijele

potrebu za pristupom novim tržištima, razvojem novih publika te pružanjem osposobljavanja

u pogledu digitalnih i upravljačkih vještina te bi se tim aspektima trebalo baviti u sklopu

Međusektorskog potprograma.

Prve financijske institucije sudionice Instrumenta jamstva za kulturni i kreativni sektor, kojim

će se staviti na raspolaganje 120 milijuna EUR s procijenjenim multiplikacijskim faktorom od

5,7, objavit će se krajem 2016. Iako žali zbog kašnjenja s kojim je predstavljen instrument,

izvjestiteljica pozitivno pozdravlja odluku da se osigura otvorena lista.

Program je s pravom zadobio novu zadaću, odobravanjem u 2015. 1,6 milijuna EUR za

socijalno uključivanje izbjeglica, kao izraz međukulturnog dijaloga koji je veoma potreban u

našem društvu. Šteta je što u tu svrhu nisu dodijeljena dodatna sredstva.

Neke odluke o prekidanju prethodnih programa, kao što su ukidanje ambasadora, posebnosti

programa Media Mundus i bespovratnih sredstava za mreže zapravo su ograničile sposobnost

programa da reagira na nove međunarodne društveno-gospodarske scenarije i da osnaži

transnacionalna partnerstva. Stoga je potrebno ponovno razmotriti situaciju.

Kreativna Europa trpi zbog vlastitog uspjeha: omjer podnesenih i podržanih prijava izuzetno

je nizak sa samo 15,83 % stope uspješnosti za potprogram Kultura i 32 % za potprogram

MEDIA1, isključujući automatske programe potpore distribuciji.

U prvim godinama programa (2014., 2015. i prva polovica 2016.), potprogram Kultura

zaprimio je 13,67 % prijava za pozive na suradnju, 39,66 % za mreže, 11,27 % za platforme,

24,03 % za književno prevođenje. U pozivu za projekte za integraciju izbjeglica zaprimljene

su 274 prijave, a samo ih je 12 odabrano, te je stopa uspješnosti samo 4, 38 %2.

Prag za financiranje vrlo je visok te su mnogi prijedlozi isključeni za manje od jednog boda

zbog nedostatka sredstava. Zbog toga je potrebno znatno povećanje proračuna programa. To

objašnjava široko rasprostranjeno nezadovoljstvo dionika i nedostatak motivacije za ponovno

podnošenje prijave.

Dionici izražavaju žaljenje naročito zbog neprimjerenosti poziva na suradnju (Kultura),

tvrdeći da je previše obuhvatan, preopćenit i nedovoljno financiran. Stoga se predlaže podjela

tog poziva na odvojena djelovanja sa specifičnim karakteristikama.

Većina dionika kritizira upravljanje programom. Najviše su razočarani nedostatkom

jednostavnosti, transparentnosti, komunikacije, predvidljivosti i, osobito, kriterijima za

ocjenjivanje, bodovanjem i upućenošću ocjenjivača u konkretnu temu, kao i njihovim

metodama rada, posebno ocjenjivanjem na daljinu.

U potprogramu MEDIA automatski je sustav bodovanja kontroverzan i čini se da negativno

utječe na jednake uvjete za sve te da vodi do narušavanja tržišta.

Novi prioritet socijalnog uključivanja trebao bi biti uključen na stalnoj osnovi, s posebnim

1 Stopa odabira među otvorenim pozivima za dostavu prijedloga programa MEDIA Kreativne Europe iznosi oko

32 % (+/- 8800 prijava i 2800 odabranih projekata). Iz toga su isključeni obnavljanje okvirnih partnerstva i

automatski programi potpore distribuciji, s obzirom na to da funkcioniraju u okviru drugačijih pravila odabira. 2 Podatke je pružila Europska komisija, Glavna uprava za obrazovanje i kulturu.

RR\1116709HR.docx 7/23 PE589.315v02-00

HR

naglaskom na ugrožene pojedince i skupine izložene riziku od marginalizacije i radikalizacije.

Drugo područje koje je potrebno poboljšati odnosi se na ograničeno sudjelovanje trećih

zemalja, posebno onih iz sredozemnog područja. Izvjestiteljica ističe potrebu za hitnim

uključivanjem država južnog europskog susjedstva, u kojima je potreban znatan napor za

promicanje bilateralnih sporazuma. Izvjestiteljica potiče hitno otvaranje pregovora s Tunisom.

Programom bi se trebala poticati kulturna raznolikost na međunarodnoj razini u skladu s

Konvencijom UNESCO-a iz 2005. godine. Trebao bi se razmotriti zasebni poziv za kulturni i

kreativni sektor te za audiovizualni sektor.

U svjetlu nedavne Komunikacije o kulturnoj diplomaciji1, program Kreativna Europa trebalo

bi još više promicati osoblje koje se izričito bavi kulturnom politikom u delegacijama EU-a u

trećim zemljama, radi promicanja europske kulture i kreativnosti u svijetu te poticanja

izgradnje mira, međukulturne razmjene i razvoja tržišta.

Potrebno je još više napora kako bi se ojačale planirane sinergije između programa Kreativna

Europa i nekoliko višegodišnjih programa te povezanih fondova, kao što su Erasmus +, Obzor

2020., strukturni fondovi (posebno za jačanje gospodarske i inovativne dimenzije kulturnog i

kreativnog sektora za strategiju S3, pametne gradove i ruralni razvoj). Puno bi se više trebalo

učiniti i kako bi se unaprijedilo znanje i iskustvo Europskih prijestolnica kulture, Oznake

europske baštine, europskih nagrada i Kulturnih ruta Vijeća Europe. Postignuća programa

trebaju se očuvati i poboljšati, uz zadržavanje strukture programa i poboljšanje

Međusektorskog potprograma. U tom smislu, na temelju izmjena sredinom razdoblja trebao

bi se pripremiti novi program za razdoblje nakon 2020. godine.

1 JOIN(2016) 29 final, Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose,

PE589.315v02-00 8/23 RR\1116709HR.docx

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi Uredbe (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od

11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju

izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ

(2015/2328(INI))

Europski parlament

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od

11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju

izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ1,

– uzimajući u obzir članke 167. i 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju

je 20. listopada 2005. usvojila Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost

i kulturu (UNESCO),

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću od 8. lipnja

2016. naslovljenu „Ususret strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”

(JOIN(2016)0029),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. rujna 2012. naslovljenu „Promicanje

kulturnog i kreativnog sektora za rast i radna mjesta u EU-u” (COM(2012)0537),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2010. naslovljenu „Europa,

vodeće svjetsko turističko odredište – novi politički okvir za turizam u Europi”

(COM(2010)0352),

– uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 27. travnja 2010. naslovljenu

„Iskorištavanje potencijala kulturnih i kreativnih industrija” (COM(2010)0183),

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25.

lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom

centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br.

1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja2,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. svibnja 2015. o kulturnim i kreativnim

preplitanjima u svrhu poticanja inovacija, ekonomske održivosti i socijalne uključenosti,

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. rujna 2015. naslovljenu „Ususret cjelovitom

pristupu kulturnoj baštini u Europi”3,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog

1 SL L 347, 20.12.2013., str. 221. 2 SL L 169, 1.7.2015., str. 1. 3 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0293.

RR\1116709HR.docx 9/23 PE589.315v02-00

HR

dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a1,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2015. o europskoj kinematografiji u

digitalnom dobu2,

– uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Europske prijestolnice kulture: strategije uspjeha

i dugoročni učinci” koju je 2013. proveo Resorni odjel B za strukturnu i kohezijsku

politiku na zahtjev Odbora za kulturu i obrazovanje,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o promicanju europskih kulturnih

i kreativnih sektora kao izvora gospodarskog rasta i radnih mjesta3,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o kulturnoj dimenziji vanjskog

djelovanja EU-a4,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o iskorištavanju potencijala

kulturnih i kreativnih industrija5,

– uzimajući u obzir Plan rada EU-a za kulturu za razdoblje 2015. – 2018.;

– uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva između

Parlamenta, Vijeća i Komisije od 13. travnja 2016., a posebno njegove članke 20. do 24.

o ex-post evaluaciji postojećeg zakonodavstva,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) odluke

Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za

sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. toj odluci,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za

proračun (A8-0030/2017),

A. budući da su ciljevi programa Kreativna Europa zaštita i promicanje europske kulturne i

jezične raznolikosti, uz istovremeno promicanje europske kulturne baštine, s jedne

strane, i jačanje konkurentnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora, s druge

strane;

B. budući da je kultura ključni čimbenik u promicanju europske integracije;

C. budući da Kreativna Europa, a osobito njezin potprogram Kultura, nema ni približno

dovoljno sredstava na raspolaganju te stoga ne uspijeva ispuniti visoka očekivanja;

D. budući da su, u skladu s člancima 3. i 4. Uredbe, promicanje europske kulturne i jezične

raznolikosti i europske kulturne baštine, a osobito promicanje transnacionalnog

kruženja kulturnih i kreativnih djela, među osnovnim ciljevima programa;

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0005. 2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0108. 3 SL C 93, 9.3.2016., str. 95. 4 SL C 377 E, 7.12.2012., str. 133. 5 SL C 377 E, 7.12.2012., str. 142.

PE589.315v02-00 10/23 RR\1116709HR.docx

HR

E. budući da je, u skladu s člankom 12. Uredbe, promicanje transnacionalnog kruženja i

mobilnosti, a osobito podupiranje kruženja europske književnosti u cilju osiguravanja

njezine najšire moguće dostupnosti, među prioritetima potprograma Kultura;

F. budući da struktura jedinstvenog programa nosi prednosti koje omogućuju dostizanje

kritične mase i potencijalno daje vidljivost područjima koja su i dalje podcijenjena i

suočena s istim izazovima u pogledu fragmentacije, globalizacije, nedostatka podataka i

poteškoća u pristupu kreditu;

G. budući da podjela strukture programa na dva potprograma, čime se štite posebnosti i

identiteti oba potprograma, i dodatak Međusektorskog potprograma predstavljaju

prednost u pogledu boljeg razumijevanja suradnje i razvoja u području kulture,

povezivanjem s trećim zemljama;

H. budući da je Međusektorski potprogram samo djelomično razvio svoj strateški cilj

promicanja transnacionalne i transsektorske kulturne suradnje;

I. budući da se programom Kreativna Europa omogućuje suradnja i zajedničko djelovanje

sa zemljama koje ne sudjeluju u Programu i s međunarodnim organizacijama koje su

aktivne u kulturnom i kreativnom sektoru, kao što su UNESCO, Vijeće Europe i

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), na temelju zajedničkih

doprinosa ostvarivanju ciljeva Programa;

J. budući da sustav pokazatelja uspješnosti iz članka 18. Uredbe, uključujući pokazatelje

za opće ciljeve programa, pokazatelje povezane s potprogramima MEDIA i Kultura i

posebne pokazatelje koji se tiču Instrumenta jamstva, i dalje nije uspostavljen ili nije još

postao operativan;

K. budući da se trenutačni sustav ocjenjivanja pokazao neprikladnim za prirodu i

specifičnu prirodu programa te ga stoga treba poboljšati;

L. budući da su konkretna djelovanja, kao što su inicijativa Europskih prijestolnica kulture,

uključujući njezinu mrežu, nagrade i Oznaka europske baštine, pokazala potencijal za

održiv lokalni gospodarski razvoj i kulturni turizam te bi ih stoga trebalo unaprijediti i

proaktivnije promicati;

M. budući da je 2016. pokrenut poziv za izbjeglice koji se uključuju u europsko društvo u

okviru Međusektorskog potprograma radi promicanja i pružanja podrške kreativnosti i

međukulturnom dijalogu;

N. budući da financiranje područja „projekata suradnje” u okviru potprograma Kultura

predstavlja 70 % proračuna potprograma, budući da je to područje veoma popularno

među kulturnim subjektima i budući da je usmjereno na zajedničke pristupe na

prekograničnoj osnovi, te omogućuje otvoreno definiranje nepredvidivih, veoma

inovativnih i kreativnih projekata, koji su posebno poželjni;

O. budući da je, iako se Uredbom uređuje uspostava bilateralnih sporazuma s trećim

zemljama u cilju njihova sudjelovanja u programu ili u dijelovima programa, do ovog

trenutka samo nekoliko zemalja završilo postupak;

RR\1116709HR.docx 11/23 PE589.315v02-00

HR

P. budući da su, zahvaljujući djelovanju Parlamenta, kultura, kulturne i kreativne industrije

te audiovizualni sektor uključeni, premda nedovoljno, u višegodišnje programe Erasmus

+, Obzor 2020. i Cosme, u strukturne fondove i u prioritete Europskog fonda za

strateška ulaganja;

Q. budući da postoji snažna sinergija između informalnog učenja i kreativnog i medijskog

sektora, s obzirom na to da mnoge organizacije u području umjetnosti, medija i kulture

pružaju mogućnosti informalnog obrazovanja;

R. budući da je udio uspješnih podnositelja prijava 15 % u potprogramu Kultura i 44 % u

potprogramu MEDIA, ali je u potprogramu MEDIA još i manji (32 %) ako se ne

računaju automatski programi;

S. budući da je u okviru potprograma MEDIA do ovog trenutka ukupno zaprimljeno 13

000 prijava, a financirano je više od 5500 projekata;

T. budući da automatski sustav bodovanja u potprogramu MEDIA, koji je usmjeren na

osiguravanje jednakih uvjeta za sve države članice, dovodi do narušavanja tržišta i

znatno oštećuje države s visokim kapacitetom audiovizualne produkcije;

U. budući da vrsta bespovratnih sredstava koja se dodjeljuje za projekte suradnje u okviru

potprograma Kultura u sklopu programa Kreativna Europa ne ispunjava potrebe mreža,

koje se temelje na operativnoj strukturi i aktivnostima, kao i u prethodnom programu

Kultura 2007. – 2013.;

V. budući da su dionici kritizirali administrativno upravljanje (postupci prijave,

ocjenjivanja i izvještavanja) jer je i dalje previše opterećujuće; nadalje ističe potrebu za

pojednostavljivanjem postupka podnošenja zahtjeva kako bi se olakšao pristup

programu i potaknulo sudjelovanje među potencijalnim korisnicima;

W. budući da su deskovi Kreativne Europe ključni posrednici između Komisije, Izvršne

agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) i podnositelja

prijava te budući da bi trebali biti bolje informirani o tekućem postupku donošenja

odluka i snažno uključeni u pružanje informacija o projektima i promicanje njihovih

rezultata;

X. budući da akteri žale zbog velikog administrativnog opterećenja u postupku prijave, koji

uključuje opsežne smjernice i brojne dokumente s ponekad proturječnim informacijama;

Y. budući da je registracija poduzeća u Servis Europske komisije za provjeru autentičnosti

(ECAS) prijavljena kao problematična; budući da je, međutim, e-obrazac vrlo pozitivno

prihvaćen;

1. potiče države članice da povećaju proračun Kreativne Europe kako bi ga se uskladilo i s

očekivanjima europskih građana i s ambicijama svakog potprograma, prihvaćajući na taj

način da vrijednosti kulturne produkcije nije moguće procijeniti samo na temelju

ekonomskih brojki i omogućujući veću učinkovitost i bolje rezultate;

2. pozdravlja niz mjera uvedenih 2014. u cilju pojednostavljivanja upravljanja

programom;

PE589.315v02-00 12/23 RR\1116709HR.docx

HR

3. izražava žaljenje zbog toga što nedostatak financijskih kapaciteta i dalje ostaje jedna od

glavnih prepreka, uz one administrativne i regulatorne, za potencijalne podnositelje

zahtjeva; potiče Komisiju, Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i

kulturu i nacionalne deskove programa Kreativna Europa da posvete pozornost

nedovoljnoj zastupljenosti kulturnih mikrosubjekata među financiranim organizacijama

i određenim sektorima potprograma Kultura;

4. zahtijeva od Komisije da poboljša usklađenost programa sa svim relevantnim

politikama EU-a i drugim izvorima financiranja;

5. traži od Komisije da zajamči bolju koordinaciju među glavnim upravama nadležnima za

program Kreativna Europa, kao i s Izvršnom agencijom za obrazovanje, audiovizualnu

politiku i kulturu i s deskovima Kreativne Europe, brinući se o različitim fazama

provedbe Kreativne Europe i podsjeća da je uloga deskova Kreativne Europe i Izvršne

agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu ključna jer su izravno

povezani ne samo s korisnicima, već i s čitavim kulturnim i kreativnim sektorom;

6. traži od Komisije što je moguće užu suradnju s UNESCO-om, Vijećem Europe i

OECD-om kako bi se razvila čvršća osnova zajedničkih doprinosa u pogledu ciljeva

programa i procjene učinke, posebno u međunarodnoj dimenziji i u pogledu poštovanja

specifičnih ljudskih i ekonomskih vrijednosti kulture i stvaralaštva;

7. poziva Komisiju da zadrži postojeću strukturu Kreativne Europe, uz istovremeno

razmatranje i bolje definiranje specifičnosti ta dva različita potprograma, kako bi se

ojačao potencijal Međusektorskog potprograma i kako bi se provjerilo je li provedba

Instrumenta jamstva djelotvorna;

8. zahtijeva od Komisije da stvori bolju ravnotežu u oba potprograma i u smjernicama za

ocjenjivače između umjetničke i kreativne komponente te između upravljačkih i

inovativnih aspekata, posebice u kulturnoj i kreativnoj industriji;

9. traži od Komisije da koristi sustav pokazatelja uspješnosti iz članka 18. pravne osnove

Kreativne Europe, inzistirajući na taj način na umjetničkoj i kreativnoj komponenti

programa koju se prečesto žrtvuje u ime argumenata isključivo ekonomske prirode,

poput upravljačkih kapaciteta ili kvantitativnog razvoja publike;

10. potiče Komisiju da uspostavi više od postojećih šest područja stručnosti za ocjenjivače

kako bi se učinkovitije pozabavilo konkretnim područjima;

11. potiče Komisiju i Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu da

unaprijede postupak ocjenjivanja povećanjem broja ocjenjivača u prvom krugu te da

uspostave krug za donošenje de visu kolegijalne odluke za odabir između onih

kandidata koji su u drugom krugu uvršteni u uži izbor; ističe da razina transparentnosti

mora biti veoma visoka, a razlozi za odbijanje projekata jako temeljito i jasno

objašnjeni kako se prihvaćanje programa ne bi dovelo u pitanje zbog nerazumljivosti;

12. traži od Komisije da pruži mogućnosti osposobljavanja i izgradnje kapaciteta za

kulturne subjekte koji žele poboljšati svoje vještine u pogledu postupaka prijave,

cjelokupnog upravljanja projektima i provedbe projekata;

RR\1116709HR.docx 13/23 PE589.315v02-00

HR

13. traži od Komisije i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu da

u većoj mjeri podrže kulturne subjekte u traženju partnera za projekte suradnje, pomoću

mjera koje su među ostalim usmjerene na uspostavljanje posvećenih dijelova za

povezivanje u okviru najvažnijih europskih kulturnih događanja, poboljšanje postojećih

tražilica i baza podataka i organiziranje prilika za umrežavanje u pogledu prethodno

najavljenih tema;

14. traži od Komisije i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu da

poduzmu mjere za poboljšanje transparentnosti postupka žalbe za odbijene prijave,

smanjujući na taj način opće nezadovoljstvo među kandidatima i povećavajući

dugoročnu vjerodostojnost programa;

15. potiče Komisiju da još više pojednostavi postupke prijave i izvješćivanja,

ograničavanjem i pojednostavljivanjem smjernica i drugih dokumenata,

uspostavljanjem fleksibilnijih vremenskih tablica i sastavljanjem obrasca za sporazume

o suradnji;

16. poziva Komisiju da upotrijebi sve raspoložive instrumente za još bolje promicanje i

širenje rezultata provedenih projekata, kao i informacija o europskoj dodanoj vrijednosti

svih djelovanja izvršenih u okviru programa;

17. potiče Komisiju da izbjegne mijenjanje ili dodavanje novih prioriteta i pravila bez

pružanja deskovima Kreativne Europe i dionicima dovoljno vremena za pripremu za

sljedeće pozive;

18. potiče Komisiju da dodatno pojednostavi financijske aspekte, među ostalim proširenjem

instrumenta paušalnog plaćanja i poticanjem veće uporabe fiksnih povrata troškova i

uporabe kriterija kojima se ne ometa pristup malih projekata financiranju, te da se

pobrine da se završno plaćanje bespovratnih sredstava izvrši pravovremeno, što bi

trebalo biti kriterij izvrsnosti za rad Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu

politiku i kulturu, i za potprogram Kultura i za potprogram MEDIA;

19. napominje da postoje znatne nacionalne razlike u razinama plaća osoblja uključenog u

projekte suradnje, što zatim dovodi do znatnih nejednakosti u pogledu sposobnosti

sufinanciranja među partnerima iz različitih država članica; stoga poziva Komisiju da

razmotri moguću alternativu za ocjenu rada osoblja u okviru projekata suradnje, na

osnovi pokazatelja koji nisu samo platni razred;

20. potiče Komisiju da zajedno s Eurostatom nastavi uspostavljanje posebnih kriterija

primjerenih za specifičnu prirodu tih sektora (stvaralaštvo, kulturna i umjetnička

vrijednost, inovacije, rast, socijalna uključenost, izgradnja zajednice,

internacionalizacija, poboljšanje poduzetništva, naklonost stvaranju prelijevanja i

ispreplitanja itd.) te da razmotri moguće uključivanje Zajedničkog istraživačkog centra

u taj postupak; u tom pogledu ističe važnost izgradnje visokokvalitetnog znanja o

sektorima, kao i statističkih istraživanja i pristupa usporedivim podacima u tom

području, omogućujući na taj način efektivno praćenje i analizu kulturnog, ekonomskog

i društvenog učinka politika na kulturni i kreativni sektor;

MEDIA

PE589.315v02-00 14/23 RR\1116709HR.docx

HR

21. pozdravlja trenutačni rad Komisije i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu

politiku i kulturu na izmjeni automatskog sustava bodovanja kako bi se omogućili

istinski jednaki uvjeti za sve, uzimajući na uravnotežen način u obzir sve kriterije

navedene u programu Kreativna Europa (transnacionalni karakter, razvoj

transnacionalne suradnje, ekonomije razmjera, kritična masa, učinak poluge), kao i

proizvodne kapacitete i postojeće nacionalne programe podrške za audiovizualnu

industriju;

22. potvrđuje da se potprogram MEDIA pokazao duboko ukorijenjenim u raznolik

audiovizualni sektor te da učinkovito podupire kulturnu raznolikost i industrijsku

politiku;

23. potiče veći razvoj podnaslovljavanja i sinkronizacije kako bi se olakšalo kruženje

audiovizualnih proizvoda unutar i izvan EU-a.

24. preporučuje da se europska audiovizualna baština zaštiti i da ju se stavi na raspolaganje

za istraživanje, angažiranje publike i ekonomsko promicanje, pomoću digitalizacije

filmova i audiovizualnih arhiva;

25. ističe da u međunarodnom filmskom okruženju u kojem je sve veća konkurencija,

europski audiovizualni sektor i dalje mora održati mjere za zaštitu svoje raznolikosti i

neovisnosti; ističe da je za europsku audiovizualnu produkciju potrebna izravna potpora,

osobito tijekom faze razvoja projekta, a trebalo bi je provesti proširenjem

osposobljavanja kako bi se njime obuhvatio veći broj djelovanja i povećala

konkurentnost sektora;

26. preporučuje jačanje mjera za susjedne zemlje u okviru programa, u cilju poticanja

promicanja europskih dijela na njihovu teritoriju i zajedničkih kreativnih projekata;

27. uviđa da europske internetske platforme i dalje nisu konkurentne na međunarodnoj

razini unatoč podršci koja se pruža internetskoj distribuciji i da je na postojećim

platformama teško pronaći europski sadržaj ili mu pristupiti;

28. pozdravlja podjelu razvoja publike na inicijative za filmsku pismenost, s naglaskom na

filmsko obrazovanje u školama, i inicijative za razvoj publike;

29. ističe potrebu da Komisija osmisli projekt europskog angažiranja publike temeljen na

podacima, kojem bi cilj bio usmjeren na razmatranje i jačanje kapaciteta europskog

audiovizualnog i filmskog sektora u pogledu prikupljanja, analize i predviđanja

podataka povezanih s ponašanjem publike kako bi se povećala potražnja za

nenacionalnim europskim filmovima;

30. ističe da se i dalje pruža podrška neovisnim televizijskim producentima serija koji se

žele natjecati na svjetskoj razini, posebno kako bi se pružili uistinu europski odgovori

na trenutačnu veliku potražnju za visokokvalitetnim serijama, iako se zasad najbolji

rezultati postižu u sektorima dokumentaraca i sadržaja za djecu;

31. traži od Komisije da zadrži svoju potporu mrežama kino dvorana, poput mreže Europa

Cinemas, koje promiču europski film diljem svijeta pružanjem financijske i operativne

pomoći kino dvoranama koje prikazuju znatan broj europskih filmova i naglašava

RR\1116709HR.docx 15/23 PE589.315v02-00

HR

ključnu ulogu koju kina imaju u podizanju osviještenosti publike i održavanju

društvenog elementa odlaska u kino;

32. traži od Komisije da izmijeni sustav bonusa za istovremeni izlazak sadržaja u kina i na

platforme koje pružaju usluge video sadržaja na zahtjev (VOD);

33. preporučuje da se ocjenjivačima pruži niz instrumenata kojima će se uzeti u obzir

posebnosti programa potpore svake zemlje, kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve u

okviru potprograma MEDIA;

34. poziva Komisiju da poveća gornje granice financiranja za europske videoigre kako bi se

uzelo u obzir njihove visoke i sve veće troškove izrade; nadalje ističe potrebu za

preispitivanjem kriterija prihvatljivosti koji se tiče isključivo narativne prirode

videoigara kako bi se proširilo područje primjene i obuhvatilo projekte s potencijalom

za transnacionalnu distribuciju (sportske videoigre, videoigre otvorenog

svijeta(sandbox), itd.) i u kriterije za ocjenu projekata uključilo „ključne elemente igre”

(gameplay) i na taj način odrazila središnja važnost tog aspekta u uspješnosti proizvoda;

Potprogram kultura

35. traži od Komisije da uspostavi ravnotežu između ekonomske dimenzije i intrinzične

vrijednosti umjetnosti i kulture te da se u većoj mjeri usredotoči na umjetnike i

stvaratelje;

36. predlaže da se europskim projektima suradnje uzimaju u obzir inovacije, mobilnost i

proširene koprodukcije;

37. traži od Komisije da uvede moguće mjere za ograničenje nerazmjera između broja

korisnika i broja podnositelja zahtjeva, uključujući povećanje proračuna potprograma

Kultura, adekvatniju zastupljenost svih kulturnih i kreativnih sektora i veću potporu za

manje projekte;

38. ističe važnost prevođenja za promicanje baštine jezične raznolikosti i predlaže da

projekti književnog prevođenja budu uključeni u promicanje knjiga i čitanja, kao i

podržavanje sudjelovanja na sajmovima knjige, uključujući razmatranje mogućnosti

godišnjeg europskog sajma knjige kako bi se povećalo kruženje knjiga, promicalo

europske književne razmjene i zajamčilo predstavljanje različitih nacionalnih

književnosti, kao i pristup pismenosti za sve, uključujući osobe s invaliditetom;

39. pozdravlja stvaranje „centara” (projekti europskih platformi) kako bi se podržalo nove

umjetnike i stvaratelje i kako bi im se omogućile razmjene i suradnja;

40. inzistira na tome da su stabilne i veoma reprezentativne europske kulturne mreže

ključne za vidljivost kulture i umjetničkih aktivnosti, u Europi i s trećim zemljama, jer

su one najčešće prve koje pokreću suradnje s novim područjima, sektorima ili

zemljama; smatra da bi njihovu ulogu koordinatora djelovanja i promicatelja kulture i

kreativnosti za čitava umjetnička područja trebalo podržati operativnim bespovratnim

sredstvima; smatra da bi u tom pogledu trebalo unaprijed uspostaviti jasne i

transparentne kriterije odabira;

PE589.315v02-00 16/23 RR\1116709HR.docx

HR

41. poziva Komisiju i Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu da

potprogramu Kultura pruže mogućnosti da se predstavi prema vani i da održava

strukturirane sastanke sa subjektima u tom sektoru;

42. predlaže da se ponovno uvede Europska kazališna nagrada i da se dodijeli odgovarajuća

razina sredstava;

43. ističe uspješnost i značaj programa Europskih prijestolnica kulture, koji se temelji na

dinamici gradova i regija uključenih u postupak, što tu oznaku i financijski doprinos

EU-a, koji je i dalje jako skroman, čini pravim adutom za dodatno financiranje i

aktivnosti, znatno nakon te jedne godine;

44. pozdravlja nadolazeće proširenje programa Europskih prijestolnice kulture na zemlje

kandidatkinje i zemlje članice Europskog udruženja slobodne trgovine od 2020. te

predlaže bolje širenje tog iskustva unutar i izvan EU-a;

45. preporučuje da se Oznaci europske baštine pruži veća vidljivost te naglašava značaj

dotičnih (materijalnih i nematerijalnih) lokacija u pogledu europskog identiteta te

promicanja zajedničkog osjećaja pripadnosti Europi, izgradnje EU-a i učenja o

različitim baštinama u cilju bolje budućnosti;

46. preporučuje da se poduzmu mjere za koordinaciju i adekvatno podržavanje inicijativa u

sklopu Europske godine kulturne baštine 2018. s Kreativnom Europom, počevši s

pripremnom godinom 2017., iako kroz za to namijenjenu proračunsku liniju i bez

korištenja sredstava dodijeljenih potprogramu Kultura, kao što je predložila Komisija;

47. traži od Komisije da razmotri načine za olakšavanje pristupa programu Kreativna

Europa za izbjeglice koji posjeduju umjetničke vještine;

Međusektorski program

48. potiče Komisiju da razvije i u potpunosti iskoristi potencijal potprograma kako bi se

postigli njegovi ciljevi navedeni u Uredbi, a osobito promicanje transnacionalne i

međusektorske suradnje;

49. predlaže uvođenje tri nove mjere potpore u sklopu potprograma: (a) Kreativna Europa

Mundus za transnacionalnu suradnju, (b) socijalno uključivanje te (c) inovativni

transverzalni i međusektorski projekti;

50. traži od Komisije da teži ostvarivanju zemljopisne i sektorske ravnoteže u Instrumentu

jamstva, da zajamči jednak pristup za manje organizacije i lokalne inicijative i projekte

iz svih država članica, da ocijeni učinak osobito na mala kulturna poduzeća, kulturne

posrednike i subjekte koji stvaraju mreže kontakata te da razmotri mogućnosti u

pogledu razvoja sinergija s EFSU-om i drugim programima, osobito COSME-om, kako

bi se zajamčilo da se Instrument jamstva koristi na najučinkovitiji mogući način kako bi

se pomoglo kulturnom i kreativnom sektoru;

51. iščekuje prve rezultate instrumenta financijskog jamstva uvedenog 2016.; očekuje da će

olakšavanjem pristupa kreditiranju malim i srednjim poduzećima i mikropoduzećima taj

novi tržišni instrument doprinijeti povećanju broja projekata u kulturnom i kreativnom

RR\1116709HR.docx 17/23 PE589.315v02-00

HR

sektoru, koji čini 4,4% BDP-a EU-a i zapošljava 3,8 % njegove radne snage, kako bi

ostvario svoj puni potencijal perspektivnog izvora rasta i radnih mjesta te pokretača

konkurentnosti, kulturne raznolikosti i prekogranične suradnje; međutim, žali zbog toga

što će taj instrument postati potpuno operativan samo u onim zemljama u kojima već

postoji sličan instrument;

52. pozdravlja mjere koje su poduzele Komisija i Izvršna agencija za obrazovanje,

audiovizualnu politiku i kulturu u cilju pružanja osposobljavanja i izjednačavanja

vještina u svim deskovima Kreativne Europe te preporučuje da se nastave provoditi

takvi napori;

53. poziva Komisiju i Izvršnu agenciju za obrazovanje audiovizualnu politiku i kulturu da

poboljša svoju komunikaciju i razmjenu informacija s deskovima Kreativne Europe o

tekućim postupcima donošenja odluka, uključujući o financijskim instrumentima i

novim međusektorskim inicijativama; predlaže Komisiji da, u cilju poboljšanja

provedbe programa, uzme u obzir stručnost deskova Kreativne Europe prije i nakon

postupka odabira i da instrumente i dokumentaciju koje razrade deskovi Kreativne

Europe stavi na raspolaganje na internetu kao primjere dobre prakse; ističe potrebu za

boljom suradnjom među deskovima Kreativne Europe kako bi ih se učinilo

djelotvornijim savjetodavnim instrumentima za nacionalne podnositelje zahtjeva; ističe

da povjerljiva razmjena izvješća o ocjeni, čak i onih negativnih, može biti pomoć za

poboljšanje njihovih kapaciteta, te poziva Komisiju da poveća transparentnost

evaluacija i postupaka odabira;

Preporuke za buduće generacije programa

54. predlaže da se Kreativna Europa nastavi, preispita i poboljša tijekom razdoblja 2021. –

2028., kao program koji uključuje sve kulturne i kreativne sektore, s naglaskom na

visokokvalitetnim projektima, s jednakim vrijednostima i prioritetima, s dva

potprograma i međusektorskim potprogramom koji obuhvaća osposobljavanje, razvoj

publike, pristup tržištu, socijalnu uključenost, suradnju, međusektorske i transverzalne

projekte te uzajamno podučavanje, kao i komunikaciju, studije, potporu prilagođenu

kulturnim i kreativnim sektorima, instrument jamstva te potporu za deskove Kreativne

Europe;

55. u svjetlu golemog priljeva migranata i izbjeglica u Europsku uniju tijekom posljednjih

godina, pozdravlja sve jaču međukulturnu dimenziju programa i nada se da će to od

2017. rezultirati većim brojem projekata kojima se potiču kulturna raznolikost i

međukulturni dijalog te promiče višejezičnost; ističe da bi se to trebalo poduprijeti kao

redovita programska komponenta s obzirom na to da će u predstojećim godinama

kulturna integracija vjerojatno ostati izazov za mnoge države članice.

56. preporučuje da se u pravnu osnovu za sljedeći program, među ciljeve programa i

potprograma te među kriterije za odabir i ocjenu, eksplicitno uvrste promicanje kulturne

i umjetničke kvalitete i intrinzična vrijednost kulture;

57. poziva Komisiju da prilikom revizije potprograma MEDIA razmotri bi li pružena

potpora mogla biti učinkovitija dodjelom manjih projekata programskim dijelovima za

produkciju, festivale, kino dvorane i distribuciju;

PE589.315v02-00 18/23 RR\1116709HR.docx

HR

58. potiče Komisiju da primijeni proaktivan pristup prijemu novih država u program, uz

poseban status za države južnog i istočnog europskog susjedstva;

59. napominje da su europske filmske koprodukcije ključne za jamčenje toga da su naši

proizvodi dovoljno konkurentni i za odgovaranje na izazove tržišta, te preporučuje da ih

se razvije korištenjem proporcionalnih metoda i resursa, među ostalim suradnjom s

vodećim europskim institucijama u tom sektoru, kao što je Eurimages;

60. poziva Komisiju da razmotri bi li imalo smisla, s obzirom na raznolikost kreativnih

industrija, stvoriti europski opservatorij za kulturu i kreativnost sličan Europskom

audiovizualnom opservatoriju, sa standardima sličnima onima tog opservatorija i, u

slučaju pozitivnog zaključka, poziva Komisiju da razradi kvalitativne kriterije koji

odgovaraju specifičnoj prirodi sektora;

61. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Izvršnoj

agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu.

RR\1116709HR.docx 19/23 PE589.315v02-00

HR

8.12.2016

MIŠLJENJEODBORA ZA PRORAČUNE

upućeno Odboru za kulturu i obrazovanje

o provedbi Uredbe (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013.

o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka

br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ

(2015/2328(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Clare Moody

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za kulturu i obrazovanje da kao nadležni odbor u prijedlog

rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

– uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva između

Parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije od 13. travnja 2016., a posebno njegove

članke 20. do 24. o ex-post evaluaciji postojećeg zakonodavstva,

1. pozdravlja niz mjera uvedenih 2014. s ciljem pojednostavnjenja upravljanja programom;

2. izražava žaljenje zbog toga što nedostatak financijskih kapaciteta i dalje ostaje jedna od

glavnih prepreka, uz one administrativne i regulatorne, za potencijalne podnositelje

zahtjeva; potiče Komisiju, Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i

kulturu i nacionalne urede programa Kreativna Europa da posvete pozornost nedovoljnoj

zastupljenosti kulturnih mikrosubjekata u financiranim organizacijama i određenim

sektorima potprograma Kultura;

3. s nestrpljenjem iščekuje prve rezultate instrumenta financijskog jamstva uvedenog 2016.;

očekuje da će olakšavanjem pristupa kreditiranju malim i srednjim poduzećima i

mikropoduzećima taj novi tržišni instrument doprinijeti povećanju broja projekata u

kulturnom i kreativnom sektoru, koji čini 4,4% BDP-a EU-a i zapošljava 3,8 % njegove

radne snage, kako bi se ostvario njegov puni potencijal kao perspektivnog izvora rasta i

radnih mjesta te pokretača konkurentnosti, kulturne raznolikosti i prekogranične suradnje;

međutim, žali zbog toga što će taj instrument postati potpuno operativan samo u onim

zemljama u kojima već postoji sličan instrument;

4. napominje da je stopa izvršenja 2014. i 2015. kontinuirano iznosila 100 % ili gotovo

toliko, što upućuje na kontinuiranu relevantnost tog programa; s obzirom na takve izvrsne

rezultate, smatra da postoje jasni argumenti za to da se u predstojećim godinama zadrži

jednaka razina financiranja ili se ona čak poveća, uzimajući u obzir pojačano financiranje

PE589.315v02-00 20/23 RR\1116709HR.docx

HR

tog instrumenta na kraju programskog razdoblja;

5. u svjetlu golemog priljeva migranata i izbjeglica u Europsku uniju posljednjih godina,

pozdravlja sve jaču međukulturnu dimenziju programa i nada se da će to od 2017.

rezultirati većim brojem projekata kojima se potiču kulturna raznolikost i međukulturni

dijalog te promiče višejezičnost; ističe da bi se to trebalo poduprijeti kao regularna

programska komponenta s obzirom na to da će u predstojećim godinama kulturna

integracija vjerojatno ostati izazov za mnoge države EU-a.

RR\1116709HR.docx 21/23 PE589.315v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 8.12.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

25

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Nedzhmi Ali, Richard Ashworth, Xabier Benito Ziluaga, Jean-Paul

Denanot, Gérard Deprez, Bill Etheridge, José Manuel Fernandes, Eider

Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Zbigniew Kuźmiuk,

Ivana Maletić, Vladimír Maňka, Clare Moody, Andrey Novakov, Paul

Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek

Tarand, Monika Vana, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Bill Etheridge, Nils Torvalds, Derek Vaughan

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

José Blanco López, Edouard Ferrand, Valentinas Mazuronis, Claudia

Schmidt

PE589.315v02-00 22/23 RR\1116709HR.docx

HR

REZULTAT. KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 24.1.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

24

0

4

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa,

Mircea Diaconu, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos

Grammatikakis, Petra Kammerevert, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov

Malinov, Curzio Maltese, Luigi Morgano, Momchil Nekov, John

Procter, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine

Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis,

Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Sylvie Guillaume, Marc Joulaud, Emma McClarkin

RR\1116709HR.docx 23/23 PE589.315v02-00

HR

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

24 +

ALDE: Mircea Diaconu, María Teresa Giménez Barbat, Yana Toom

GUE/NGL: Nikolaos Chountis, Curzio Maltese

PPE: Andrea Bocskor, Marc Joulaud, Svetoslav Hristov Malinov, Michaela Šojdrová, Sabine

Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski,

Milan Zver

S&D: Silvia Costa, Giorgos Grammatikakis, Sylvie Guillaume, Petra Kammerevert, Krystyna

Łybacka, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Julie Ward

Verts/ALE: Jill Evans, Helga Trüpel

0 -

4 0

ECR: Andrew Lewer, Emma McClarkin, John Procter

ENF: Dominique Bilde

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani