Plava nit20 Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
ZADAR - U sklopu projekta Boosting INVESTments in IN- novation of
SMEs along the en- tire FISHery and aquaculture value chain –
INVESTINFISH odrana je konferencija »Ino- vativni pilot projekti
Zadarske upanije u sektoru ribarstva i akvakulture« u kojoj je kao
par- tner na projektu sudjelovala i Agencija za ruralni razvoj Za-
darske upanije. Konferencija je odrana u Kneevoj pala- i, a na njoj
je predstavljeno sedam pilot projekata tvrtki Zadarske upanije iz
sektora ribarstva i akvakulture
kojima su za razvoj inova- tivnih procesa poslovanja u sklopu
projekta INVESTINFI- SH dodijeljena sredstva u izno- su od ukupno
420.000 kuna. Glavni cilj projekta INVESTIN- FISH jest jaanje
konkuren- tnosti proizvodnog sustava sektora ribarstva i
akvakulture
kroz promociju investicijskih programa, usmjerenih ka stje- canju
inovacijskih usluga, a sufinanciran je sredstvima programa
prekogranine su- radnje Interreg Italija-Hrvatska
2014. - 2020. U ime AGRRA-e, koja na
projektu ima ulogu partnera, prisutnima se obratio ravna- telj
Agencije Vladimir Kovae- vi koji je izrazio zadovoljstvo
zajednike podrške i suradnje javnog, civilnog i privatnog
sektora.
- Projekt INVESTINFISH nam daje obvezu i mogu- nost da našim
europskim
partnerima pokaemo zašto smo ponosni na našu tradiciju i postignua
u ovom segmen- tu. Naše aktivnosti su usmje- rene na daljnji razvoj
tog sek- tora kroz ovakve inovativne
projekte, rekao je Kovaevi te dodao kako su sad pred novim
programskim razdobljem koje im omoguava izdašna sred- stva i nudi
povijesnu priliku za daljnji razvoj.
upan Boidar Longin po- zdravio je inovativne plano- ve jer, kako
kae, zbog ova- kvih inicijativa naša upanija s ponosom je
najribarskija upanija.
- Ono na emu posebno radimo sve ove godine je po- zornost koju
posveujemo odrivom razvoju. Velika je pozornost i skrb kako bismo
uspješno balansirali izmeu korištenja mora u gospodar- ske svrhe i
njegove zaštite jer pored ribarstva moramo paziti i na turizam. Uz
projekte koje provodi naša upanija, veseli me da upravo na podruju
po- vlaenja europskih sredstava ima sve više korisnika iz real- nog
sektora, rekao je upan Longin, dok je Šime Mrši, dravni tajnik iz
Ministarstva poljoprivrede
kazao kako je ponosan da je upravo Zadarska upani- ja najribarskija
upanija te predvodnik u marikulturi i ribarstvu.
- Svakako trebamo spome- nuti uzgoj bijele i plavoperajne ribe koji
predvodi ovaj sektor, ali tu su još i školjkaši i jedan uzgajiva
pastrve, što nado- punjuje ponudu naše upa- nije, rekao je
Mrši.
ZADAR – Centar za kreativ- ne industrije ugostio je konfe- renciju
»Zdravstveni turizam kao prilika za strateški razvoj korištenjem EU
sredstava«, koju je organizirala razvojna agencija Zadarske upanije
– Zadra Nova i zastupnik u Eu- ropskom parlamentu doc. dr. sc.
Tomislav Sokol.
Zdravstveni turizam je spe- cifian oblik turizma, u sklopu kojeg se
zdravstvene usluge pruaju zajedno s ugostitelj- skim uslugama ili
usluga u turizmu. Cilj ove konferenci- je je, široj javnosti
predstaviti mogunosti koje nudi zdrav- stveni turizam, kao
odrednica strateškog razvoja.
Usluge vee dodane vrijednosti
- Upravo je fokus zdravstve- nog turizma na psihološki i fiziki
boljitak, koji se posti- e kroz pruanje usluga s ve- om dodanom
vrijednosti, istaknula je Marina Dujmovi Vukovi, ravnateljica
razvojne agencije Zadra Nova i dodala kako je cilj promijeniti
motiva- ciju turistikih dolazaka, jer u prošlosti motivacija za
dolazak u našu upaniju nije bilo ko- rištenje zdravstvenih
usluga.
upan Boidar Longin podsjetio je kako Zadarska
upanija kontinuirano ulae znatna financijska sredstva u
osuvremenjivanje zdravstve- nih ustanova, te kako se u na- rednim
godinama namjeravaju poveati ulaganja u segment zdravstvenog
turizma.
- U svim našim strateškim planovima istaknuto je kako je upravo
zdravstveni turizam
jedan od segmenata koji se moe profilirati i razvijati u na- rednim
godinama. Vidimo do- datnu priliku za iskorak u kva- liteti ponude
i prvenstveno za produljenje turistike sezone, istaknuo je upan
Longin i do- dao kako je Zadarska upanije na vrijeme poduzimala
korake za poboljšanje i unaprjeenje
poslovanja svih zdravstvenih ustanova, kojima je osniva.
- Još jednu priliku vidim u Specijalnoj ortopedskoj bolni- ci
Biograd na Moru, iju dje- latnost elimo proširiti i ople- meniti
dodatnim sadrajima. Jedan od ciljeva jest da dugo- godišnju
tradiciju i kvalitet- nu reputaciju ove bolnice u
ortopediji iskoristimo za do- datan iskorak u rehabilitacij- skom
lijeenju, ali i za razvoj zdravstvenog turizma, obja- snio je
Longin.
Zdravstvo i turizam su prioriteti
Zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc.
Tomislav Sokol podsjetio je kako e podruje zdravstva i turizma biti
prioritet Uni- je u narednim godinama.
- U segmentu zdravstva i turizma bitna je i Direktiva o
prekograninom lijee- nju koja prua pravni okvir za pruanje
medicinskih usluga u zemljama lani- cama, jer pacijentima, koji su
zdravstveno osigurani u jednoj zemlji lanici, prua
pravo lijeenja u drugim ze- mljama lanicama. Kompa- rativna
prednost Hrvatske, pa time i Zadarske upanije proizlazi iz injenice
kako su kod nas zdravstvene usluge povoljnije nego u mnogim drugim
zemljama lanicama Europske unije. Ako detek- tiramo prave niše i
naine kako privui pacijente, mi- slim da zdravstveni turizam zaista
moemo iskoristiti u njegovom punom kapacite- tu, zakljuio je
Sokol.
ISKORAK U PONUDI SEKTOR ZA KOJI ZADARSKA UPANIJA IMA IZRAENE
PLANOVE
Zdravstveni turizam moe se razvijati europskim novcem Zadarska
upanija kontinuirano ulae znatna financijska sredstva u
osuvremenjivanje zdravstvenih ustanova. U narednim godinama
namjeravamo poveati ulaganja u segment zdravstvenog turizma, kazao
je upan Boidar Longin
U Zadru je upriliena konferencija »Zdravstveni turizam kao prilika
za strateški razvoj korištenjem EU sredstava«
V E
D R
A N
S IT
N IC
Z L
» Ako detektiramo
prave niše i naine kako privui pacijente, mislim da zdravstveni
turizam zaista moemo iskoristiti u njegovom punom kapacitetu
Tomislav Sokol, zastupnik U Europskom parlamentu
U SKLOPU PROJEKTA INVESTINFISH DODIJELJENO 420.000 KUNA
Zadarske tvrtke razvijat e sedam pilot projekata Projekt
INVESTINFISH nam daje obvezu i mogunost da našim europskim
partnerima pokaemo zašto smo ponosni na našu tradiciju i postignua
u ovom segmentu, rekao je Vladimir Kovaevi, ravnatelj AGRRA-e
S predstavljanja projekta u Kneevoj palai Nazoni ponosni na
najribarskiju upaniju, otvorenu razvoju i konkurentnosti
Plava nit 21Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
U Centru za razvoj i edukaciju u Po- liniku odrana je
konstituiraju-
a sjednica upanijske skupštine. Za predsjednika Skupštine izabran
je Anto- nio Vueti (DSU-HSLS- HNS), prvi potpredsjed- nik je Zoran
Šiki(HDZ), a drugi Davor erku (NL).
Nakon sveane prisege predsjednik upanijske Skupštine Antonio Vueti
zahvalio je na ukazanom povjerenju, estitao svim vijenicima te
upanu i njegovom zamjeniku na novom mandatu.
- elio bih svima poe- ljeti sretan i uspješan rad i da radimo u
interesu na- ših graana te da predstav- ljamo ljude koji su nam
dali povjerenje koje ne- emo iznevjeriti. Odmah
na poetku elim zauzeti stav kako emo cijeniti sve vaše prijedloge,
da emo se drati poslovnika, svih normi koje su u kulturnoj naravi.
Cijenit e se afirma- tivni rad svih skupštinara,
bilo opozicijskih ili pozi- cijskih. Ono što u zamo- liti jest da
svi skupštinari pokau dozu poštovanja jedni prema drugima jer
trebamo poštovati ovaj dom i instituciju Zadarske
upanije, rekao je Vue- ti pri preuzimanju nove funkcije.
- U ovom poslu nema previše emocija, osim osje- aja odgovornosti za
gra- ane i pošteno obavljanje
posla , dodao je novi predsjednik upanijske skupštine.
estitajui predsjedni- ku i potpredsjednicima na izboru, upan Boidar
Longin izrazio je uvjere- nje kako e uspješno vo- diti
Skupštinu.
- Uvjeren sam da e svi vijenici asno i odgovorno
obnašati svoju dunost u ovoj Skupštini. Mi emo kao upanija
nastaviti ra- zvojni ciklus koji smo imali u zadnje etiri godine
una- to teškoj godini koja je iza nas. Nadam se da je to teš- ko
razdoblje pri kraju i da su pred nama etiri dobre, plodonosne
godine, rekao je upan Boidar Longin.
Konstituirajua sjednica odrana je u Centru za razvoj i edukaciju u
Poliniku
upan Longin izrazio je uvjerenje kako e predsjednik i
potpredsjednici uspješno voditi Skupštinu
Novi saziv upanijske skupštine
NOVI SAZIV SVEANOST U CENTRU ZA RAZVOJ I EDUKACIJU U POLINIKU
Konstituirana upanijska skupština Za predsjednika Skupštine izabran
je Antonio Vueti (DSU-HSLS-HNS), prvi potpredsjednik je Zoran Šiki
(HDZ), a drugi Davor erku (NL)
» Uvjeren sam da e svi vijenici
asno i odgovorno obnašati svoju dunost u ovoj Skupštini. Nadam se
da je teško razdoblje pandemije pri kraju i da emo nastaviti
razvojni ciklus te da su pred nama etiri dobre, plodonosne
godine
Boidar Longin
Vijenici upanijske skupštine HDZ: Dario Vrsaljko, Nikica aluši,
Nevenka Marinovi, elj- ko Šoša, Snjeana Jurini, Davor Lonar, Marija
Orlovi Koleg, Ivica Pintur, Branislav Jeleni, Joso Neki, Neven
Birki, Bruno Mandi, Zoran Šiki, Nedjeljko Jovi, Vesna Saboli, eljko
Dil- ber, Luka Grbi, Mario Pešut. Srcem za Zadar: Zlatko Marasovi,
Marko Pupi-Bakra, Ve- drana Miškovi, Jure Zubi, Ante Rubeša, Helena
Mikulandra. Nezavisna lista Ivice uvele: Ivica uvela, Davor erku,
Višnja Peari, eljko Perica, Marko Savi. DSU/HNS/HSLS: Antonio
Vueti, Marko Klanac, Milan Sto- janov. MOST: Ivan Mati, Frane
Vueti, Rade Škarica. Domovinski pokret: Nenad Klari, Angelo
ili.
Antonio Vueti, predsjednik upanijske skupštine
V E
D R
A N
S IT
N IC
PRIZEFISH UPRAVLJANJE EKO-INOVATIVNIM LANCIMA OPSKRBE U
RIBARSTVU
Cilj je osigurati bolju kvalitetu proizvoda i poveati konkurentnost
na svjetskom trištu Svrha sastanaka, radionica i treninga bila je
prikupljanje informacija i podataka o trenutnom stanju ribarskog
sektora te širenje znanja o provedenim aktivnostima, inovativnim
tehnologijama i postupcima koji doprinose dodanoj vrijednosti
jadranskih ribljih proizvoda
Zadarska upani- ja, Upravni odjel za poljoprivredu, ri- barstvo,
vodno gos-
podarstvo, ruralni i oto- ni razvoj odrao je 2. lipnja 2021. godine
u prostorijama INOVAcije, Centra za krea- tivne industrije u Zadru
sa- stanak na temu » Promicanje vanosti procesa ekološkog
oznaavanja s ciljem pro- mocije oznake s dodanom
vrijednosti«.
Zadarska upanija sudjelu- je u provedbi projekta PRIZE- FISH -
Upravljanje eko-ino- vativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi
se postigla dodana vrijednost jadran- skih ribljih proizvoda«, ija
je provedba zapoela 1.sije- nja 2019. godine i završava 31.
prosinca 2021. godine.
Certificiranje i ekološke oznake
Tijekom dvije godine pro- vedbe projekta kroz zajed- niku suradnju
hrvatskih i talijanskih partnera, javnih vlasti i institucija,
istrai- vakih instituta, obrazovnih institucija, malih i srednjih
poduzetnika, organizacija proizvoaa te nevladinih organizacija
odravani su sastanci, radionice i treninzi s predstavnicima
ribarskog sektora. Svrha sastanaka, radionica i treninga bila je
prikupljanje informacija i podataka o trenutnom sta- nju ribarskog
sektora te ši- renje znanja o provedenim aktivnostima, inovativnim
tehnologijama i postupci- ma koji doprinose dodanoj vrijednosti
jadranskih ribljih
proizvoda. Sastanak na temu pro-
micanja vanosti procesa ekološkog oznaavanja s ciljem promocije
oznake s
dodanom vrijednosti privu- kao je veliki broj sudionika. Sastanak
je bio interaktivan ukljuujui mišljenja, stavo- ve i pitanja
sudionika.
Uvodne napomene o pro- jektu PRIZEFISH, osnovnu ideju i viziju
projekta, glav- ne ciljeve i vanost sudjelo- vanja u projektu
PRIZEFISH za Zadarsku upaniju iznio je proelnik UO za poljopri-
vredu, ribarstvo, vodno gos- podarstvo, ruralni i otoni razvoj
Daniel Segari.
Ivan Matijaševi, MBA iz organizacije proizvoaa Omega3 u svojoj je
prezen- taciji - »Stvaranje dodane vrijednosti proizvoda kroz
pilotiranje inovativnih teh- nologija« pokazao kako je pilotiranje
inovativnih teh- nologija kroz selekcionirani izlov, maksimiziranje
isko- ristivosti ulovljenih resursa pribliio ribo-preraivaki sektor
certificiranju i eko- loškim oznakama.
- Glavna prepreka ekološ- kom certificiranju i postoje- im
certifikatima je stanje stocka i u tom pogledu osta- je istraiti
ostale, uglavnom prirodne utjecaje na popu- lacije lovnih vrsta-
istaknuo je Matijaševi.
Vanost ouvanja prirodnih resursa
- Uz poveanu svijest po- trošaa o vanosti ouvanja prirodnih
resursa, brige za okoliš i prava radnika, mi- jenjaju se i navike
te se sve vei broj okree prema pro- izvodima koji imaju oznaku eko
certifikata koja garanti- ra da su proizvodi iz odrive proizvodnje.
Ribari kao pri- marni proizvoai kojima je to osnovni prihod, u
skladu s ouvanjem društvene i gos- podarske odrivosti,
trebaju
pronai interes i mogunost za dobivanje takve oznake kojom dokazuju
da obavlja- ju odgovoran ribolov, te da osiguravaju sljedivost,
sigur- nost i kvalitetu proizvoda do krajnjeg potrošaa. Ukoliko se
dodavanjem vrijednosti proizvodima ribarstva kroz eko
certificiranje omogui ribarima kompenzacija za
smanjenje prihoda i dugoro- no osigura rast produktivno- sti i
pristojan standard, to bi mogao biti motiv za ulazak u postupak i
odgovor na nove zahtjeve trišta, istaknula je Valentina Andri iz
Ministar- stva poljoprivrede kroz svoje izlaganje »Ribari – motivi
za eko certificiranje proizvoda«
O vanosti ekološkog ozna- avanja i certificiranju s po- sebnim
naglaskom na odr- ivo i odgovorno ribarenje govorio je Giuseppe
Scar- cella, doktor znanosti iz In- stituta morskih znanosti iz
Italije koji je istaknuo da se poboljšanje stanja jadran- skih
resursa moe ostvariti i
Sudionici sastanka na temu »Promicanje vanosti procesa ekološkog
oznaavanja s ciljem promocije oznake s dodanom vrijednosti«
» Uz poveanu svijest potrošaa o vanosti ouvanja prirodnih resursa,
brige za okoliš
i prava radnika, mijenjaju se i navike te se sve vei broj okree
prema proizvodima koji imaju oznaku eko certifikata koja garantira
da su proizvodi iz odrive proizvodnje
Valentina Andri
O PROJEKTU Projekt PRIZEFISH ukupne je vrijednosti 3,12 milijuna
eura i dio je Programa prekogranine suradnje INTERREG V-A Italija -
Hrvatska 2014. -2020. Proraun Zadarske upanije za provedbu projekta
iznosi 349.430,00 eura od ega je 85 posto financirano sredstvima
ERDF-a.
Daniel Segari proelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo,
vodno gospodarstvo, ruralni i otoni razvoj
Plava nit 27Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
PRIZEFISH UPRAVLJANJE EKO-INOVATIVNIM LANCIMA OPSKRBE U
RIBARSTVU
Cilj je osigurati bolju kvalitetu proizvoda i poveati konkurentnost
na svjetskom trištu
kroz prikladniju »trišnu dis- ciplinu« u tom sektoru i pri tome
doprinijeti prijelazu na odgovoran ribolov i odrivu upotrebu
resursa, kroz cer- tificiranje i ekološko ozna- avanje ribljih
proizvoda.
- Ova praksa moe djelo- vati kao pokretaka snaga za bolje
upravljanje i veu
svijest potrošaa, kazao je Giuseppe Scarcella.
Razvoj regionalne sheme certificiranja
Giulia Sandalli u svom je izlaganja govorila o temi ra- zvoja
regionalne sheme cer- tificiranja za riblje proizvode Jadranskog
mora i predstavila
ARMF kao mogui oblik certi- ficiranja proizvoda. Predloe- ni su
standardi koji se temelje na ekološkom, ekonomskom i socijalnom
aspektu te pro- ceduralni okvir kojima je de- finiran postupak
certificiranja za ARMF-a.
Dr. Igor Isajlovi s Instituta za oceanografiju i ribarstvo
iz Splita dao je kratki osvrt na glavne tipove ribarstva i stanje
ciljanih stokova koji su odabrani za certificiranje u okviru
PRIZEFISH projek- ta, pojasnio zašto su odabra- ni ovi tipovi
ribolova i vrste te naglasio veliki trud u suradnji dravnih
institucija, ribolov- nog sektora i znanstvenika s
ciljem poboljšanja odrivog ribolova.
Projekt PRIZEFISH uku- pne je vrijednosti 3,12 mili- juna eura i
dio je Programa prekogranine suradnje IN- TERREG V-A Italija -
Hrvatska 2014. -2020. Proraun Zadar- ske upanije za provedbu pro-
jekta iznosi 349.430,00 € od
ega je 85 posto financirano sredstvima ERDF-a.
Opi cilj projekta je uvo- enje i primjena inovativnih tehnoloških
rješenja kojima e se osigurati bolja kvaliteta proizvoda ribarstva
i omogu- iti poveanje konkurentno- sti na trištu EU i svjetskom
trištu.
Na koji nain pridonijeti dodanoj
vrijednosti jadranskih ribljih
Sastanak je odran u zadarskom Centru za kreativne
industrijeZadarska upanija sudjeluje u provedbi projekta PRIZEFISH
- Upravljanje eko- inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu
SE R
G E
J D
R E
C H
SL E
R /N
O V
I LI
Plava nit28 Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
upan Boidar Lon- gin primio je tradicio- nalno u Domu Zadar- ske
upanije uenike
osnovnih i srednjih škola koji su na dravnim natjecanjima osvojili
jedno od prva tri mje- sta ili su sudjelovali na drav- nim
smotrama.
- Jako sam sretan što su nam epidemiološke mjere dopusti- le da
ipak odrimo ovo prima- nje jer je vrijeme u kojem smo ivjeli od
oujka prošle godine bilo izuzetno teško. Prvi put svijet se našao u
situaciji da je jednostavno morao stati. Pred svima nama pojavio se
izazov kako dalje ivjeti. Svima je bilo teško, osobito onima koji
rade u zdravstvenom su- stavu, no ini mi se da je baš vama, djeci i
mladima, vjero- jatno bilo najtee, obratio se upan nadarenim
uenicima i dodao da mladi ljudi imaju potrebu druiti se sa svojim
vršnjacima, što je u vrijeme pandemije bilo vrlo oteano.
- U fazi ste kad vam prijatelji znae najviše na svijetu, a bili ste
prisiljeni ostati doma i vi- ati ih samo preko ekrana, re- kao je
upan Longin, dodajui
kako dobro zna da iza ove dje- ce i mladih ljudi stoji trud, ta-
lent i upornost, ali i upornost mentorica i mentora.
- Vi ste ona ruka koja ih vo- di kroz najvanije ivotno razdoblje u
kojem su poput praznih ploa spremni da se u njih upiše toliko zna-
nja i vještina. Vi ste oni koji im ponekad budete i poput
zamjenskih roditelja, poput prijatelja i oslonca. Da, naa- lost,
vaš posao nije dovoljno ni plaen ni cijenjen, a to ko- liko ste se
namuili tijekom pandemije, nitko od nas ne moe ni zamisliti. Ipak,
si- guran sam da ste svoje zani- manje odabrali upravo zbog ovih
mladih ljudi, zbog onog osjeaja koji samo rad s nji- ma moe
stvoriti. Velika vam hvala na svemu, rekao je u- pan Longin.
Prigodne darove uenicima i mentorima uruili su upan i proelnik UO
za obrazovanje, kulturu i sport Ivan Šimuni, a darove je primilo
30-tero uenika i uenica osnovnih škola, etvero uenika glaz- benih
škola i 24-ero uenika i uenica srednjih škola.
TRADICIJA UPAN PRIMIO UENIKE KOJI SU OSVOJILI PRVA MJESTA NA
DRAVNIM NATJECANJIMA
Longin: Iza vas stoji trud, talent i upornost Svima je proteklo
razdoblje bilo teško, osobito onima koji rade u zdravstvenom
sustavu, no ini mi se da je baš vama, djeci i mladima, vjerojatno
bilo najtee, obratio se upan nadarenim uenicima i dodao da mladi
ljudi imaju potrebu druiti se sa svojim vršnjacima, što je u
vrijeme pandemije bilo vrlo oteano
Druenje u skladu s epidemiološkim mjeramaupan Longin estitao je
najuspješnijim uenicima
Osnovci i srednjoškolci koje povezuje ostvareni uspjeh na dravnim
natjecanjima
Tradicionalno primanje u Domu Zadarske upanije S uenicima su na
primanju bili i njihovi mentori
Plava nit 29Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
upan Boidar Longin primio je nagraene maslinare iz Zadarske
upanije
Nagrada za meunarodni uspjeh Maslinari postigli izuzetan uspjeh na
natjecanju New York International Olive Oil Competition
MASLINARSTVO USPJEH NA NATJECANJU NEW YORK INTERNATIONAL OLIVE OIL
COMPETITION
Nastavak tradicije uz primjenu novih znanja
Ove nagrade svjedoe o tome da vi, suvremeni maslinari, ne samo
nastavljate tradiciju svojih predaka, ve i primjenjujete nova
znanja u zaštiti stabala od bolesti i štetnika, pravilnoj ishrani i
pravom roku berbe. Trud i briga prepoznaju se u rezultatima i stoga
osvojena priznanja ne iznenauju, kazao je upan Longin
U povodu izuzetnog uspje- ha na natjecanju New York International
Oli- ve Oil Competition,
upan Boidar Longin primio je nagraene maslinare iz Za- darske
upanije koji su svojim uspjehom doprinijeli da se Hrvatska plasira
na 4. mjesto.
Udruivanje u udrugu sljedei korak
- Koliko je vrijednih pri- znanja, kako domaih, tako i meunarodnih,
stiglo u našu upaniju zahvaljujui vama i vašim kolegama kroz
posljed- njih desetak godina, mislim da je vrlo teško utvrditi. Ono
što me veseli jest injenica da, mada ivimo u vremenu kad sve više
ljudi odustaje od teškog rada na zemlji, toliki broj vas ipak
odluuje baviti se poljoprivredom. Ove na- grade svjedoe o tome da
vi, suvremeni maslinari, ne sa- mo nastavljate tradiciju svojih
predaka, ve i primjenjujete nova znanja u zaštiti stabala
od bolesti i štetnika, pravilnoj ishrani i pravom roku berbe. Trud
i briga prepoznaju se u rezultatima i stoga osvojena priznanja ne
iznenauju, re- kao je upan Boidar Longin dodajui kako bi sljedei
ko- rak trebao biti udruivanje u udrugu, a dugorono i u pro-
izvoaku organizaciju.
- Naime, premda imamo i nekoliko velikih proizvoaa, ipak je veina
onih koji proi- zvedu male koliine ulja. Iako je rije o vrhunskom
proizvo- du, zbog kvantiteta proboj na trište znatno je otean.
Udru- ivanjem postigli bismo to da imamo ne samo koliinu, ve i
prepoznatljivost jer vas moemo, kako se to danas modernim rjenikom
naziva, brendirati kao maslinovo ulje
Zadarske upanije, istaknuo je dalje Longin i naveo da se prema
prošlogodišnjim po- dacima u Zadarskoj upaniji masline uzgajaju na
2.578,7 hektara, a ak se 3,501 poljo- privredno gospodarstvo bavi
uzgojem maslina.
- Radi 38 uljara, a procjena proizvodnje maslinova ulja za ovu
sezonu iznosi 8.018 hl. Imamo i 43 ovlaštena ocjenji- vaa maslinova
ulja, dodao je upan i još jednom svima e- stitao na uspjehu.
Teak put do potrošaa U ime svih nagraenih ma-
slinara obratio se dr. Ivica Vlat- kovi rekavši kako je Zadarska
upanija odavno dosegnu- la kvalitetu u proizvodnji, da imamo sada
ve i dva panela.
- To je jako vano jer svi oni koji tee postii kvalitetu bitno je da
im svake godine ocjenu da jedan struni panel. Od toga je i krenulo
postizanje te kvalitete da bismo mi došli do ovoga, rekao je
Vlatkovi,
dodajui kako je dug put do postizanja vrhunske kvalitete ulja što
nije lako postii budu- i da je svaka godina za sebe.
- Koliko je god vano posti- i vrhunsku kvalitetu, toliko je s tom
kvalitetom još tee nai put do potrošaa, onog koji prepoznaje i zna
da je to kvaliteta koju eli kupiti, a to je ono na emu trebamo po-
raditi, organizirati se na nivou upanije i napraviti svoj brend kao
što je to napravila Istra, dodao je Vlatkovi, naglasiv- ši kako je
bitno za budunost što imamo kvalitetne uljare i struku koja stoji
uz njih i go- dinama se trudi educirati ih. Naglasio je i kako
treba pro- mijeniti praksu u ugostitelj- stvu na podruju Zadarske
upanije, jer naši restorani ne nude kvalitetna domaa ulja. Predloio
je takoer da resto- rani imaju male boice ulja koje e naplaivati
kao što se primjerice naplauje boica vode i koje bi gosti mogli od-
nijeti sa sobom.
» Premda imamo i nekoliko
velikih proizvoaa, ipak je veina onih koji proizvedu male koliine
ulja. Iako je rije o vrhunskom proizvodu, zbog kvantiteta proboj na
trište znatno je otean, a udruivanjem bismo postigli da imamo ne
samo koliinu, ve i prepoznatljivost.
Boidar Longin
Nagraeni maslinari Nagraeni maslinari su Ni- ves Morovi, Benjamin
Raj- ner, Ivica Vlatkovi, Tomi- slav Perica, eljko Vrsaljko, Marin
Mateši, Bore Pedi, Denis Plasti, Mirko Krta- li, Boo Sura, Mladen
Koša i Rade Bobanovi.
Plava nit30 Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
Prva online konferencija o fundraisingu okupila je više od 150
sudionika iz Hrvatske i svijeta
ONLINE KONFERENCIJA PROJEKT HRVATSKE ZAJEDNICE UPANIJA
uta toka za izgradnju fundraising kulture u Hrvatskoj
Istraivanje provedeno na više od 400 udruga diljem Hrvatske
pokazalo je da njih 95 posto u sljedee dvije godine oekuje
financiranje kroz natjeaje na lokalnoj i regionalnoj ili
nacionalnoj razini te kroz europske fondove
Hrvatska zajednica upanija udruila je snage sa savjetnicom za
fundraising Mla-
denkom Majeri i Zakladom Konrad Adenauer na projektu »uta toka«
kojim se eli po- taknuti izgradnja fundraising kulture u Hrvatskoj,
a kick-off event je prva on-line konferen- cija o fundraisingu
odrana 10. lipnja koja je okupila više od 150 sudionika iz Hrvatske
i svijeta.
»Fundraising je gašenje po- ara«, »Fundraising je moderan izraz za
prosjaenje«, »Fundrai- sing je samofinanciranje«,«Vrlo
je teško skupiti prihode od do- nacija graana« – a koliko VI znate
o fundraisingu?
Istraivanje meu udrugama
Citirane izjave su odgovo- ri na pitanja unutar velikog istraivanja
o fundraisingu provedenog meu više od 400 udruga diljem Hrvatske, u
ko- jemu se fundraising prepozna- je kao aktivnost prikupljanja
financijskih donacija od gra- ana i tvrtki te veina udruga (42%)
kao glavnu aktivnost fundraisinga navode da se ba- ve prikupljanjem
sredstava
od tvrtki kroz slanje prijed- loga za doniranje tvrtkama. Meu
ispitanim udrugama, najzastupljenije su one s podruja grada Zagreba
(17%), Osjeko-baranjske (17%) i Primorsko-goran- ske upanije
(14%).
Prema vrstama djelat- nosti, ukljuile su se udru- ge koje se bave
kulturom (23%), socijalnim pitanji- ma (15%), statusom osoba s
invaliditetom (12%), djecom i mladima (9%), udruge pro- izašle iz
Domovinskog rata (8%), sportom (7%), ljudskim pravima i
obrazovanjem (8%),
zdravstvom (6%) te starijim osobama (6%).
Njih ak 30% ne provodi niti jednu od predloenih fundrai- sing
aktivnosti. 70% ispitanika ima prihode manje od 450.000 HRK, a više
od 80% udruga ima potrebe
za poveanjem prihoda u sljedee dvije godi- ne te 95% njih oekuje da
e ta sredstva ostvariti prijavom na natjeaje na lokalnoj i nacio-
nalnoj razini te od EU fondo- va. Tek njih oko 7 % oekuje da e
poveanje prihoda ostvariti od donacija graana.
Prema Izvješu o financira- nju projekata i programa or- ganizacija
civilnoga društva iz javnih izvora u 2018. godi- ni Ureda za udruge
Vlade RH, udruge u Republici Hrvatskoj su u 2018. godini primile
do- nacija u iznosu od gotovo 4 milijarde kn što je poveanje od 500
milijuna kuna u od- nosu na prethodnu godinu. Od ukupnih donacija,
65% sredstava dodijeljena su iz dr- avnog i lokalnih prorauna, oko
15% od inozemnih vlada i meunarodnih organizacija,
14,08% bili su prihodi od trgo- vakih društva i ostalih pravnih
osoba, a samo 2.5% od dona- cija graana.
ele li ljudi donirati? Jedino istraivanje o indi-
vidualnoj i koorporativnoj fi- lantropiji u Hrvatskoj pro-
vela je Zaklada Slagalica 2017. godine, a re-
zultati su pokazali da 68,3% ljudi u
Hrvatskoj eli donirati te više od 80% tvrtki.
Europski pak trendo- vi pokazuju (istraivanje je provedeno 2013.
godine
od strane Eu- ropean Rese-
arch Network on Philanthropy) da
su donacije graana (ukljuujui i ostavšti-
ne) u Europi u 2013. godini
iznosile 53% prihoda nepro- fitnih organizacija, u ukupnoj
vrijednosti preko 45 milijar- di EUR.
Ovi podaci su pokazatelj da postoji potencijal za fundrai- sing
koji udruge još nisu isko- ristile, a u Hrvatskoj ga ima, što je
kljuno. Tome u prilog ide injenica da su ipak ne- ke udruge koje su
sudjelova- nje u istraivanju prikupljale sredstva putem
crowdfunding platformi (samo oko 2% ispita- nika). Meu njima su
Udruga Psi vodii, Debra, Krijesnica, Plavi telefon, Savez DND Hr-
vatske. Tu je i kampanja Moje mjesto pod suncem Centra za kulturu
dijaloga iz Rijeke koju su proveli koristei KEKS Pay
platformu.
On-line konferencija o fun- draisingu u Hrvatskoj okuplja
relevantna imena u podruju uspješnog prikupljanja sred- stava. Uz
Mladenku Majeri, meu govornicima su i Bruno Šimleša, sociolog,
pisac i filan- trop, Ivan Blaevi, tajnik Za- klade Solidarna, Alina
Radusin, direktorica Slube marketinga i korporativnih komunikacija
Wiener osiguranja, urica Mostari, strunjakinja za neprofitno
raunovodstvo i Katarina Leko, komunikacij- ska strunjakinja.
Konferencija je odrana 10. lipnja, a namijenjena je nepro- fitnim
organizacijama, tvrt- kama koje se bave društve- no odgovornih
poslovanjem, graanima, ali i široj javnosti.
Projekt se nastavlja i nakon on-line konferencije natjea- jem za
jaanje fundraising ka- paciteta udruga. Udruge koje prema procjeni
irija najbolje predstave svoje djelovanje i utjecaj na lokalnu
zajednicu, sudjelovat e na fundraising edukaciji koja e postaviti
te- melje financijske odrivosti.
Fundraising se prepoznaje kao aktivnost prikupljanja financijskih
donacija od graana i tvrtki