Open Source Mandriva Sve Press_enc

Grundler, Košturjak, Kuzminski

ECDL Open Source

Mandriva

Pro-mil,

Varaždin, 2008.

Kazalo-VPRO-MIL

Open source

KazaloOsnovni pojmovi informacijske tehnologije I-1

1.1 Osnovni pojmovi I-3

1.1.1 Informacijska tehnologija I-3

1.1.1.1 Računalno sklopovlje (engl. hardware) I-3

1.1.1.2 Računalni programi (engl. software) I-3

1.1.2 Vrste računala I-4

1.1.3. Glavni dijelovi računala I-6

1.1.3.1 Središnja jedinica za obradu I-6

1.1.3.2 Memorija I-7

1.1.3.3 Sabirnice I-7

1.1.3.4 Ulazno-izlazni uređaji I-8

1.1.3.5 Tvrdi disk I-9

1.1.3.6 Vanjski uređaji I-9

1.1.4 Rad računala I-10

1.1.4.1 Brzina obrade podataka I-10

1.1.4.2 Raspoloživa memorija I-10

1.2 Računalni uređaji I-11

1.2.1 Središnja jedinica za obradu I-11

1.2.2 Memorija I-13

1.2.3 Ulazni uređaji I-22

Kazalo-VIPRO-MIL

Open sourceKazalo

1.2.4 Izlazni uređaji I-28

1.2.5 Ulazno/izlazni uređaji I-33

1.2.6 Uređaji za pohranu I-34

1.2.6.1 Usporedba uređaja za pohranu I-43

1.3 Programi (engl. software) I-44

1.3.1 Vrste programa I-44

1.3.2 Operacijski sustav I-45

1.3.3 Korisnički programi I-46

1.3.4 GUI I-48

1.3.5 Razvoj računalnih programa I-49

1.4 Informacijske mreže I-54

1.4.1 LAN i WAN I-55

1.4.2 Intranet i extranet I-57

1.4.3 Internet I-58

1.4.4 Telefonska mreža u računalstvu I-61

1.4.5 Razmjena digitalnih podataka I-63

1.4.5.1 Analogno i digitalno I-63

1.4.5.2 Prijenos digitalnih podataka I-64

1.4.5.3 Modem I-65

1.5 Uporaba informacijskih tehnologija u svakodnevnom životu I-67

1.5.1 Računala na poslu I-68

Kazalo-VIIPRO-MIL

Open source

1.5.2 Elektronički svijet I-72

1.6 Zdravlje, sigurnost i okoliš I-79

1.6.1 Ergonomija I-79

1.6.2 Zdravstvene posljedice rada s računalom I-81

1.6.3 Mjere opreza I-81

1.6.4 Okoliš I-82

1.7 Sigurnost informacijskih sustava I-84

1.7.1 Sigurnost podataka I-84

1.7.2 Računalni virusi I-90

1.8 Autorska prava i zakon I-95

1.8.1 Vrste i distribucija programa s gledišta autorskih prava I-96

1.8.2 Licenca I-97

Korištenje računala i upravljanje datotekama II-1

2.1. Računalna okolina II-3

2.1.1. Prvi koraci na računalu II-3

2.1.1.1. Uključivanje računala II-3

2.1.1.2. Pravilno isključivanje računala II-3

2.1.1.3. Ponovno pokretanje (restart) računala II-5

2.1.1.4. Gašenje aplikacije koja ne reagira II-5

2.1.2. Osnovne informacije i operacije II-6

Kazalo-VIIIPRO-MIL

Open sourceKazalo

2.1.2.1. Pregled glavnih računalnih sistemskih informacija II-6

2.1.2.2. Mijenjanje konfiguracijskih parametara radne okoline II-9

2.1.2.2.1. Promjena datuma i vremena II-9

2.1.2.2.2. Podešavanje zvuka II-10

2.1.2.2.3. Podešavanje pozadine II-11

2.1.2.2.4. Podešavanje rezolucije II-12

2.1.2.2.5. Podešavanje čuvara ekrana II-14

2.1.2.3. Postavljanje i promjena rasporeda tipkovnice II-15

2.1.2.4. Formatiranje prijenosnih diskovnih medija II-16

2.1.2.5. Instalacija i deinstalacija softverskih aplikacija II-17

2.1.2.5.1. Instalacija softverskih aplikacija II-18

2.1.2.5.2. Deinstalacija softverskih aplikacija II-21

2.1.2.6. Korištenje mogućnosti ispisa ekrana (print screen) II-24

2.1.2.7. Korištenje dostupnog sustava pomoći II-25

2.1.3. Uređivanje teksta II-27

2.1.3.1. Pokretanje aplikacije za obradu teksta, otvaranje i kreiranje datoteka II-27

2.1.3.2. Spremanje datoteke na određenu lokaciju II-30

2.1.3.3. Zatvaranje aplikacije za obradu teksta II-31

2.2. Radna površina (desktop) II-33

2.2.1. Rad s ikonama II-33

2.2.1.1. Osnovne ikone na radnoj površini II-33

Kazalo-IXPRO-MIL

Open source

2.2.1.2. Označavanje i premještanje ikona II-35

2.2.1.3. Otvaranje datoteke, mape (direktorija) i aplikacije s radne površine II-36

2.2.1.4. Kreiranje prečaca na radnoj površini II-37

2.2.2. Rad s prozorima II-39

2.2.2.1. Osnovni elementi prozora II-39

2.2.2.1. Osnovne operacije s prozorima II-40

2.2.2.1.1. Minimiziranje prozora II-41

2.2.2.1.2. Maksimiziranje prozora II-42

2.2.2.1.3. Mijenjanje veličine prozora II-43

2.2.2.1.4. Premještanje prozora II-44

2.2.2.1.5. Zatvaranje prozora II-45

2.2.2.2. Prijelaz između otvorenih prozora II-45

2.3. Upravljanje datotekama II-46

2.3.1. Osnove upravljanja datotekama II-46

2.3.1.1. Hijerarhijski pregled uređaja i mapa za pohranu podataka II-46

2.3.1.2. Osnovni uređaji za pohranu: tvrdi disk, diskete, CD-ROM i mrežni disk II-49

2.3.2. Mape (direktoriji, folderi) II-51

2.3.2.1. Navigacija kroz mape II-51

2.3.2.2. Kreiranje mapa i podmapa II-52

2.3.2.3. Prikazivanje osnovnih informacija o mapi II-53

Kazalo-XPRO-MIL

Open sourceKazalo

2.3.3. Rad s datotekama II-54

2.3.3.1. Najčešći tipovi datoteka II-54

2.3.3.2. Prebrojavanje broja datoteka II-55

2.3.3.3. Promjena statusa datoteke II-57

2.3.3.4. Sortiranje datoteka po imenu, veličini, tipu i datumu kreiranja II-58

2.3.3.5. Važnost ekstenzije (nastavka) datoteke II-59

2.3.3.6. Mijenjanje imena datoteke ili mape II-59

2.3.4. Umnožavanje (kopiranje) i premještanje II-61

2.3.4.1. Odabir (selektiranje) pojedinačne ili grupe datoteka i mapa II-61

2.3.4.2. Umnožavanje datoteka II-63

2.3.4.3. Premještanje datoteka II-64

2.3.4.4. Važnost izrade sigurnosnih kopija (backupa) II-66

2.3.5. Brisanje i vraćanje datoteka II-66

2.3.5.1. Brisanje datoteka II-66

2.3.5.2. Vraćanje obrisanih datoteka II-67

2.3.5.3. Pražnjenje koša za smeće II-68

2.3.6. Pretraživanje II-69

2.3.6.1. Pretraživanje datoteka i mapa II-69

2.3.6.2. Pretraživanje datoteka po sadržaju, različitim datumima i korištenjem zamjenskih znakova II-71

2.3.6.3. Pregledavanje liste nedavno korištenih datoteka II-72

2.3.7. Komprimiranje datoteka II-73

Kazalo-XIPRO-MIL

Open source

2.3.7.1. Značenje komprimiranih datoteka II-73

2.3.7.2. Komprimiranje datoteka II-74

2.3.7.3. Dekomprimiranje datoteka II-75

2.4. Virusi II-78

2.4.1. Pojam virusa II-78

2.4.1.1. Virusi i posljedice II-78

2.4.1.2. Razmnožavanje virusa II-78

2.4.1.3. Antivirusi II-79

2.4.1.1. Dezinficiranje datoteka II-80

2.4.2. Postupanje s virusima II-80

2.4.2.1. Instaliranje aplikacije za otkrivanje virusa II-80

2.4.2.2. Korištenje aplikacije za otkrivanje virusa II-82

2.4.2.3. Postavljanje prečice za ažuriranje aplikacije za otkrivanje virusa II-87

2.4.2.4. Ažuriranje aplikacije za otkrivanje virusa II-90

2.5. Upravljanje ispisom II-93

2.5.1. Postavke ispisa II-93

2.5.1.1. Promjena osnovnog pisača s liste dostupnih pisača II-94

2.5.1.2. Instaliranje novog pisača II-96

2.5.2. Izlazni rezultati ispisa II-100

2.5.2.1. Ispis dokumenta iz aplikacije za obradu teksta II-100

2.5.2.2. Pregledavanje poslova ispisa II-101

Kazalo-XIIPRO-MIL

Open sourceKazalo

2.5.2.3. Zaustavljanje, ponovno pokretanje i brisanje poslova ispisa II-102

Obrada teksta III-1

3.1 Korištenje aplikacije III-3

3.1.1 Prvi koraci u radu s tekstom III-3

3.1.1.1 Pokretanje (i zatvaranje) aplikacije za obradu – uređivanje teksta III-3

3.1.1.2 Otvaranje jednog, više dokumenata III-5

3.1.1.3 Kreiranje novog dokumenta (korištenjem osnovnog i drugih predložaka) III-6

3.1.1.4 Spremanje dokumenta na određenu lokaciju na disku III-7

3.1.1.5 Spremanje dokumenta pod drugim imenom III-8

3.1.1.6 Pospremanje postojećeg dokumenta u drugom datotečnom formatu: tekst datoteka (.txt), obogaćena tekst datoteka - Rich Text Format (.rtf), HTML, predložak dokumenta, nastavak - ekstenzija specifična za softver, isti program, ali različita verzija III-8

3.1.1.7 Prijelaz među otvorenim dokumentima III-9

3.1.1.8 Uporaba funkcije pomoći u aplikaciji III-10

3.1.1.9 Zatvaranje dokumenta III-13

3.1.2 Prilagodba postavki III-14

3.1.2.1 Promjena vrste pogleda na dokument III-14

3.1.2.2 Uporaba funkcije za povećanje (zumiranje) dokumenta III-17

3.1.2.3 Prikaz, skrivanje ugrađene alatne trake III-19

3.1.2.4 Prikazivanje, skrivanje znakove koji nisu za ispis III-21

Kazalo-XIIIPRO-MIL

Open source

3.1.2.5 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime, primarna mapa (direktorij) za otvaranje i spremanje dokumenta III-22

3.2 Osnovne operacije III-25

3.2.1 Umetanje teksta III-25

3.2.1.1 Umetanje teksta III-25

3.2.1.2 Umetanje posebnih znakova, simbola III-27

3.2.2 Označavanje teksta III-28

3.2.2.1 Označavanje znaka, riječi, retka, rečenice, odlomka ili cijelog teksta III-28

3.2.3 Uređivanje teksta III-30

3.2.3.1 Uređivanje sadržaja umetanjem novog znaka, riječi unutar postojećeg teksta, pisanje preko postojećeg teksta III-30

3.2.3.2 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo) i poništavanje posljednje izmjene (redo) III-30

3.2.4 Umnožavanje, premještanje, brisanje III-33

3.2.4.1 Umnožavanje teksta unutar dokumenta i između otvorenih dokumenata III-33

3.2.4.2 Premještanje teksta unutar dokumenta i između otvorenih dokumenata III-34

3.2.4.3 Brisanje teksta III-34

3.2.5 Pronađi i zamijeni III-35

3.2.5.1 Uporaba funkcije Pronađi za traženje određene riječi ili fraze III-35

3.2.5.2 Uporaba funkcije Zamijeni za zamjenu određene riječi, fraze III-37

3.3 Oblikovanje III-38

Kazalo-XIVPRO-MIL

Open sourceKazalo

3.3.1 Oblikovanje teksta III-38

3.3.1.1 Promjena slova - veličina i vrsta fonta III-38

3.3.1.2 Primjena oblikovanje teksta - podebljanje, zakošenje i podvlačenje III-39

3.3.1.3 Primjena efekata - indeksiranje, eksponiranje III-41

3.3.1.4 Promjena malih slova u velika i obrnuto III-42

3.3.1.5 Bojenje teksta različitim bojama III-43

3.3.1.6 Kopiranje oblikovanja s jednog dijela teksta na neki drugi dio teksta III-43

3.3.1.7 Primjena postojećeg stila na riječ, redak, odlomak III-44

3.3.1.8 Korištenje automatske funkcije za rastavljanje riječi III-47

3.3.2 Oblikovanje odlomka III-49

3.3.2.1 Umetanje i uklanjanje oznaka odlomka III-49

3.3.2.2 Umetanje i uklanjanje oznaka za kraj reda III-49

3.3.2.3 Korištenje poravnanja teksta lijevo, desno, po sredini i obostrano III-49

3.3.2.4 Uvlačenje odlomka: lijevo, desno, prema prvom redu i uvlačenje cijelog odlomka osim prvog retka III-51

3.3.2.5 Odabir jednostrukog, dvostrukog proreda unutar odlomka III-52

3.3.2.6 Odabir razmaka ispred i iza odlomka III-53

3.3.2.7 Postavljanje, uklanjanje i uporaba tabulatora - lijevi, desni, centralni i decimalni III-54

3.3.2.8 Primjena, uklanjanje oznaka i numeriranje na listi koja ima jedan nivo III-55

Kazalo-XVPRO-MIL

Open source

3.3.2.9 Mijenjanje stila oznaka i brojeva na listi s jednim nivoom pomoću ugrađenih standardnih postavki III-56

3.3.2.10 Dodavanje ruba na početak i kraj, okvir i sjenčanje odlomka III-57

3.3.3 Oblikovanje dokumenta III-58

3.3.3.1 Promjena orijentacije dokumenta (način ispisa) – portret ili uspravno, pejzaž ili položeno, veličina stranice itd. III-58

3.3.3.2 Promjena margina u cijelom dokumentu: gore, dolje, lijevo, desno III-60

3.3.3.3 Umetanje i uklanjanje prijeloma stranice u dokumentu III-60

3.3.3.4 Dodavanje i promjena teksta u zaglavlju i podnožju dokumenta III-61

3.3.3.5 Umetanje polja u zaglavlje i podnožje stranice - datum, broj stranica, lokacija datoteke III-63

3.3.3.6 Umetanje automatskog numeriranja stranica u dokumentu III-65

3.4 Objekti III-67

3.4.1 Tablice III-67

3.4.1.1 Izrada tablice spremne za unos teksta III-67

3.4.1.2 Umetanje i uređivanje podataka u tablici III-69

3.4.1.3 Označavanje redaka, stupaca, ćelija i cijele tablice III-75

3.4.1.4 Umetanje i brisanje retka, stupca III-76

3.4.1.5 Mijenjanje širine stupca i visine retka III-78

3.4.1.6 Mijenjanje stila, boje i širine okvira ćelije III-79

3.4.1.7 Dodavanje sjenčanja ćelije III-82

3.4.2 Slike, crteži i grafikoni III-83

Kazalo-XVIPRO-MIL

Open sourceKazalo

3.4.2.1 Umetanje slike, crteža ili grafikona u dokument III-83

3.4.2.2 Označavanje slike, crteža, grafikona u dokumentu III-97

3.4.2.3 Umnožavanje slike, crteža, grafikona između otvorenih dokumenata III-97

3.4.2.4 Prenošenje slike, crteža, grafikona iz jednog u drugi dokument III-97

3.4.2.5 Promjena veličine slike, crteža, grafikona III-98

3.4.2.6 Brisanje slike, crteža, grafikona III-99

3.5 Cirkularna pisma (Mail Merge) III-100

3.5.1 Pojam i praksa III-100

3.5.1.1 Pojam cirkularnog (skupnog) pisma i povezivanja izvora podataka s glavnim dokumentom kao što su pisma i naljepnice III-100

3.5.1.2 Otvaranje i priprema glavnog dokumenta za cirkularno pismo unosnom polja III-100

3.5.1.3 Otvaranje i priprema popisa adresa i drugih datoteka s podacima za korištenje u cirkularnom pismu III-110

3.5.1.4 Spajanje popisa adresa s tipskim pismom ili naljepnicom III-111

3.6 Napredni poslovi III-112

3.6.1 Pripreme III-112

3.6.1.1 Shvaćanje važnosti provjere dokumenta - provjera izgleda dokumenta, margina, veličine i formata slova te pravopisa III-112

3.6.1.2 Korištenje funkcije za provjeru pravopisa i vršenje izmjena (ispravak krivo napisanih riječi i brisanje duplikata) III-112

3.6.1.3 Dodavanje riječi u ugrađeni rječnik III-119

3.6.1.4 Pregled dokumenta prije ispisa III-120

Kazalo-XVIIPRO-MIL

Open source

3.6.2 Ispis III-122

3.6.2.1 Odabir postavki za ispis - cijeli dokument, određene stranice i broj kopija III-122

3.6.2.2 Ispis dokumenta na instaliranom pisaču korištenjem već podešenih postavki III-123

Tablične kalkulacije IV-1

4.1 Korištenje aplikacije IV-3

4.1.1 Prvi koraci u radu s tabličnim kalkulacijama IV-3

4.1.1.1 Pokretanje i zatvaranje aplikacije za tablične kalkulacije IV-3

4.1.1.2 Otvaranje jedne, više radnih knjiga IV-5

4.1.1.3 Kreiranje nove radne knjige na osnovi predloška IV-6

4.1.1.4 Spremanje radne knjige na određenu lokaciju na uređaju za pohranu IV-6

4.1.1.5 Spremanje radne knjige pod drugim imenom IV-8

4.1.1.6 Spremanje radne knjige u drugom datotečnom formatu, kao tekst datoteka (.txt), HTML, predložak dokumenta, ekstenzija specifična za određeni softver, isti program, ali različita verzija IV-8

4.1.1.7 Prijelaz između radnih listova ili otvorenih radnih knjiga IV-9

4.1.1.8 Uporaba funkcije pomoći u aplikaciji IV-10

4.1.1.9 Zatvaranje aplikacije za tablične kalkulacije IV-14

4.1.2 Mijenjanje osnovnih postavki IV-15

4.1.2.1 Uporaba funkcije za povećanje (zumiranje) radne knjige IV-15

4.1.2.2 Prikaz, skrivanje ugrađene alatne trake IV-16

Kazalo-XVIIIPRO-MIL

Open sourceKazalo

4.1.2.3 Zamrzavanje, odmrzavanje naslova redaka i/ili stupaca IV-18

4.1.2.4 Izmjena osnovnih postavki aplikacije - korisničko ime, glavna mapa za otvaranje i spremanje radne knjige IV-19

4.2 Ćelije IV-22

4.2.1 Umetanje podataka IV-22

4.2.1.1 Upisivanje brojki, teksta, datuma u ćeliju IV-22

4.2.2 Označavanje ćelija IV-22

4.2.2.1 Označavanje ćelije, niza susjednih ili nesusjednih ćelija. Označavanje cijelog radnog lista IV-22

4.2.2.2 Označavanje retka, niza susjednih ili nesusjednih redaka IV-23

4.2.2.2 Označavanje stupca, niza susjednih ili nesusjednih stupaca IV-24

4.2.3 Retci i stupci IV-25

4.2.3.1 Umetanje redaka, stupaca u radni list IV-25

4.2.3.2 Brisanje redaka, stupaca iz radnog lista IV-25

4.2.3.3 Mijenjanje širine stupca i visine retka IV-26

4.2.4 Uređivanje podataka IV-28

4.2.4.1 Umetanje dodatnih sadržaja u ćeliju, zamjena postojećih sadržaja ćelije IV-28

4.2.4.2 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo) i poništavanje posljednje undo izmjene (redo) IV-31

4.2.5 Umnožavanje, premještanje, brisanje IV-32

4.2.5.1 Umnožavanje sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista, između radnih listova i otvorenih radnih knjiga IV-32

Kazalo-XIXPRO-MIL

Open source

4.2.5.2 Korištenje funkcije za samoispunu/kopiranje, za kopiranje ili inkrementalno povećanje ulaznih podataka IV-33

4.2.5.3 Premještanje sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista, između radnih listova i otvorenih radnih knjiga IV-35

4.2.5.4 Brisanje sadržaja ćelija IV-35

4.2.6 Pronađi i zamijeni IV-36

4.2.6.1 Uporaba funkcije Pronađi za traženje odgovarajućeg sadržaja u radnom listu IV-36

4.2.6.2 Uporaba funkcije Zamijeni za zamjenu određenog sadržaja radnog lista IV-38

4.2.7 Sortiranje podataka IV-40

4.2.7.1 Sortiranje niza ćelija po redoslijedu prema kriteriju uzlaznog sortiranja (Ascending) ili silaznog sortiranja (Descending). Abecedno sortiranje prema kriteriju uzlaznog sortiranja (A…Z) ili silaznog sortiranja (Z…A). IV-41

4.3 Radni list IV-42

4.3.1 Postupanje s radnim listovima IV-42

4.3.1.1 Umetanje novog radnog lista IV-42

4.3.1.2 Preimenovanje radnog lista IV-43

4.3.1.3 Brisanje radnog lista IV-44

4.3.1.4 Umnožavanje radnog lista unutar radne knjige i unutar otvorenih radnih knjiga IV-45

4.3.1.5 Premještanje radnog lista unutar radne knjige i unutar otvorenih radnih knjiga IV-46

4.4 Formule i funkcije IV-47

Kazalo-XXPRO-MIL

Open sourceKazalo

4.4.1 Aritmetičke formule IV-47

4.4.1.1 Izvođenje formula korištenjem relativnih adresa ćelija i aritmetičkih operatora (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) IV-47

4.4.1.2 Prepoznavanje i razumijevanje standardnih grešaka do kojih može doći prilikom korištenja formula IV-48

4.4.2 Adresiranje ćelija IV-49

4.4.2.1 Razumijevanje i uporaba relativne, mješovite i apsolutne adrese ćelija u formulama IV-49

4.4.3 Rad s funkcijama IV-51

4.4.3.1 Izvođenje formula korištenjem funkcija sume, prosjeka, minimuma i maksimuma te brojanja IV-51

4.4.3.2 Izvođenje formula korištenjem logičke funkcije IF (uzimanjem u obzir jedne ili dviju specifičnih vrijednosti) IV-52

4.5 Oblikovanje IV-53

4.5.1 Brojevi/datumi IV-53

4.5.1.1 Oblikovanje ćelije za prikaz određenog broja decimalnih mjesta, za prikaz broja sa ili bez oznake za tisućice IV-53

4.5.1.2 Oblikovanje ćelije za prikaz oblika datuma IV-54

4.5.1.3 Oblikovanje ćelije za prikaz valutnih simbola IV-55

4.5.1.4 Oblikovanje ćelije za prikaz postotaka IV-56

4.5.2 Sadržaj IV-57

4.5.2.1 Promjena načina na koji se pojavljuje sadržaj unutar ćelija - veličina i tip slova IV-57

4.5.2.2 Oblikovanje sadržaja ćelije - podebljano, ukošeno, jednom ili dvostruko podvučeno IV-58

Kazalo-XXIPRO-MIL

Open source

4.5.2.3 Promjena boje sadržaja ćelije i pozadine ćelije IV-59

4.5.2.4 Prenošenje oblikovanje sa ćelije ili niza ćelija na drugu ćeliju ili niz ćelija IV-59

4.5.2.5 Primjena omatanja teksta na sadržaj unutar ćelije IV-60

4.5.3 Poravnanje, efekti okvira IV-61

4.5.3.1 Korištenje poravnanja sadržaja ćelije lijevo, desno, u sredinu, gore i dolje IV-61

4.5.3.2 Centriranje naslova preko niza ćelija IV-63

4.5.3.3 Prilagođavanje orijentacije sadržaja ćelije IV-63

4.5.3.4 Dodavanje rubova ćeliji ili odabranom nizu ćelija IV-64

4.6 Dijagrami / grafikoni IV-66

4.6.1 Korištenje dijagrama/grafikona IV-66

4.6.1.1 Izrada različitih vrsta grafikona i dijagrama iz podataka u radnoj knjizi IV-66

4.6.1.2 Dodavanje naslova, oznaka na dijagramu/grafikonu. Uklanjanje naslova, oznaka s dijagrama/grafikona IV-70

4.6.1.3 Mijenjanje pozadinske boje u dijagramu/grafikonu IV-70

4.6.1.4 Mijenjanje pojedinih dijelova određenog dijagrama/grafikona IV-71

4.6.1.5 Promjena vrste dijagrama/grafikona IV-73

4.6.1.6 Umnožavanje, premještanje dijagrama/grafikona unutar radnog lista, između otvorenih radnih knjiga IV-74

4.6.1.7 Promjena veličine, brisanje grafikona/dijagrama IV-74

4.7. Priprema izlaznih rezultata IV-75

4.7.1. Postavke radnog lista IV-75

Kazalo-XXIIPRO-MIL

Open sourceKazalo

4.7.1.1 Promjena margina u radnom listu: gore, dolje, lijevo, desno IV-75

4.7.1.2 Promjena orijentacije radnog lista (način ispisa) – portret ili uspravno, pejzaž ili položeno. Promjena veličine stranice IV-77

4.7.1.3 Prilagodba postavki stranice tako da sadržaj radnog lista stane na određeni broj stranica IV-78

4.7.1.4 Dodavanje i promjena teksta u zaglavlju i podnožju radnog lista IV-79

4.7.1.5 Umetanje polja u zaglavlje i podnožje stranice - broj stranica, datum, vrijeme, ime datoteke, ime radnog lista IV-81

4.7.2 Pripreme IV-82

4.7.2.1 Razumijevanje važnosti provjeravanja kalkulacija unutar radne knjige i teksta prije distribucije IV-82

4.7.2.2 Pregled radnog lista prije ispisa IV-82

4.7.2.3 Uključivanje i isključivanje crta rešetke, prikazivanje rubrika, redaka i stupaca za potrebe ispisa IV-86

4.7.2.4 Primjenjivanje automatskog ispisa naslova redaka na svakoj stranici radnog lista IV-87

4.7.3 Ispis IV-89

4.7.3.1 Ispis niza ćelija iz radnog lista, cijelog radnog lista, određenog broja kopija radnog lista, cijele radne knjige, određenog grafikona IV-89

Baze podataka V-1

5.1 Korištenje aplikacije V-3

5.1.1 Pojam baze podataka V-3

5.1.1.1 Što znači baza podataka V-3

Kazalo-XXIIIPRO-MIL

Open source

5.1.1.2 Kako je organizirana baza podataka (tablice, slogovi, polja, tipovi podataka u poljima i svojstva polja) V-3

5.1.1.3 Pojam primarnog ključa V-4

5.1.1.4 Pojam indeksa V-4

5.1.1.5 Svrha povezivanja tablica u bazi podataka V-5

5.1.1.6 Važnost definiranja pravila povezivanja zbog osiguranja pravilnog povezivanja tablica V-6

5.1.2 Prvi koraci u radu s bazama podataka V-7

5.1.2.1 Pokretanje (i zatvaranje) aplikacije za rad s bazom podataka V-7

5.1.2.2 Otvaranje, prijava na postojeću bazu podataka V-9

5.1.2.3 Kreiranje nove baze podataka V-10

5.1.2.4 Spremanje baze podataka na određenu lokaciju na uređaju za pohranu V-15

5.1.2.5 Korištenje funkcije pomoći u aplikaciji V-16

5.1.2.6 Zatvaranje baze podataka V-19

5.1.3 Mijenjanje osnovnih postavki V-20

5.1.3.1 Promjena vrste pogleda na/u tablici, obrascu, izvještaju V-20

5.1.3.2 Prikaz, skrivanje ugrađene trake alata. V-23

5.2 Tablice V-25

5.2.1 Osnovne operacije V-25

5.2.1.1 Kreiranje i spremanje tablice te određivanje polja i tipova podataka u njima V-25

5.2.1.2 Dodavanje, brisanje slogova - zapisa u tablicu V-32

Kazalo-XXIVPRO-MIL

Open sourceKazalo

5.2.1.3 Dodavanje polja u postojeću tablicu V-33

5.2.1.4 Dodavanje, prilagodba podataka u slogu V-34

5.2.1.5 Brisanje podataka iz sloga V-34

5.2.1.6 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo) V-34

5.2.1.7 Navigacija unutar tablice do sljedećeg sloga, prethodnog sloga, prvog sloga, zadnjeg sloga, određenog sloga V-35

5.2.1.8 Brisanje tablice V-36

5.2.1.9 Spremanje i zatvaranje tablice V-37

5.2.2 Definiranje ključeva V-37

5.2.2.1 Definirati primarni ključ V-37

5.2.2.2 Postavljanje indeksa u određeno polje, bez dopuštanja duplikata V-38

5.2.3 Priprema tablice V-39

5.2.3.1 Promjena postavki polja: veličina polja, oblik broja, oblik datuma V-39

5.2.3.2 Razumijevanje posljedica promjene postavki polja u tablici V-42

5.2.3.3 Kreiranje jednostavnog pravila za provjeru brojeva, teksta, datuma/vremena, valute V-42

5.2.3.4 Promjena širine stupca u tablici V-42

5.2.3.5 Premještanje stupca unutar tablice V-44

5.2.4 Povezivanje tablica V-44

5.2.4.1 Kreiranje veze između tablica: jedan-prema-jedan, jedan-prema-više veza V-44

5.2.4.2 Brisanje veza između tablica. V-49

Kazalo-XXVPRO-MIL

Open source

5.2.4.3 Primjena pravila tako da se onemogući brisanje zapisa koji povezuju tablice dok postoji veza na neku od tablica. V-49

5.3 Obrasci V-51

5.3.1 Rad s obrascima V-51

5.3.1.1 Otvaranje obrasca V-51

5.3.1.2 Stvaranje i spremanje obrasca V-52

5.3.1.3 Korištenje obrasca za unos, izmjenu, brisanje zapisa V-59

5.3.1.4 Prelazak na sljedeći zapis, prethodni zapis, prvi zapis, posljednji zapis, određeni zapis unutar obrasca V-61

5.3.1.5 Dodavanje, promjena teksta u Zaglavlju i Podnožju obrasca V-62

5.3.1.6 Brisanje obrasca V-63

5.3.1.7 Spremanje i zatvaranje obrasca V-64

5.4 Dobivanje informacija V-65

5.4.1 Osnovne operacije V-65

5.4.1.1 Korištenje funkcije pomoći za pronalaženje određene riječi, broja, datuma u slogu V-65

5.4.1.2 Primjena filtra na tablicu, obrazac V-67

5.4.1.3 Uklanjanje filtra s tablice, obrasca V-70

5.4.2 Upiti V-70

5.4.2.1 Kreiranje i spremanje jednostavnog upita (koji obuhvaća jednu ili dvije tablice) korištenjem određenog uvjeta pretraživanja. V-71

5.4.2.2 Dodavanje uvjeta upitu korištenjem nekog od sljedećih operatora: < (manje od), <=(manje ili jednako od), > (više od), >= (više ili jednako od), = (jednako), <> (različito od), AND (I), OR (ILI). V-77

Kazalo-XXVIPRO-MIL

Open sourceKazalo

5.4.2.3 Uređivanje upita dodavanjem ili uklanjanjem uvjeta V-78

5.4.2.4 Uređivanje upita: dodavanje, uklanjanje, skrivanje, prikazivanje polja V-78

5.4.2.5 Pokretanje upita V-79

5.4.2.6 Brisanje upita V-80

5.4.2.7 Spremanje i zatvaranje upita V-81

5.4.3 Sortiranje zapisa (slogova) V-81

5.4.3.1 Sortiranje podataka u tablici, obrascu, rezultatu upita - prema kriteriju uzlaznog (Ascending) ili silaznog sortiranja (Descending), te abecedno sortiranje prema istim kriterijima V-81

5.5. Izvještaji V-83

5.5.1. Kreiranje izvještaja V-83

5.5.1.1 Kreiranje i spremanje izvještaja baziranog na tablicama, upitima V-83

5.5.1.2 Promjena rasporeda podatkovnih polja i rubrika unutar izvještaja V-87

5.5.1.3 Grupiranje podataka prema određenoj rubrici (polju) u izvještaju, uzlazno ili silazno V-88

5.5.1.4 Prikazi određenih polja u grupiranom izvještaju prema kriterijima: zbroja, minimuma, maksimuma, prosjeka, brojanja, na određenoj točki prekida V-89

5.5.1.5 Dodavanje, promjena teksta u Zaglavlju i Podnožju izvještaja V-89

5.5.1.6 Brisanje izvještaja V-90

5.5.1.7 Spremanje i zatvaranje izvještaja V-91

5.6 Priprema izlaznih rezultata V-92

5.6.1 Pripreme za ispis V-92

Kazalo-XXVIIPRO-MIL

Open source

5.6.1.1. Pregledavanje tablice, obrasca i izvještaja V-92

5.6.1.2 Promjena orijentaciju izvještaja (način ispisa) – portret (uspravno), pejzaž (položeno). Promjena veličine stranice V-93

5.6.2 Parametri ispisa V-96

5.6.2.1 Ispis stranice, izabranih slogova (sloga), cijele tablice V-96

5.6.2.2 Ispis svih slogova korištenjem pogleda na obrazac. Ispis određenih stranica korištenjem pogleda na obrazac V-98

5.6.2.3 Ispis rezultata upita. V-98

5.6.2.4 Ispis određenih stranica (stranice) izvještaja, ili ispis cijelog izvještaja. V-98

Prezentacije VI-1

6.1 Korištenje aplikacije VI-3

6.1.1 Prvi koraci pri radu s alatima za elektronske prezentacije VI-3

6.1.1.1 Otvaranje (i zatvaranje) aplikacije za elektronske prezentacije VI-3

6.1.1.2 Otvaranje jedne, više prezentacija VI-7

6.1.1.3 Kreiranje nove prezentacije prema predlošku VI-8

6.1.1.4 Spremanje prezentacije na određenu lokaciju na uređaju za pohranu VI-9

6.1.1.5 Spremanje prezentacije pod drugim imenom VI-10

6.1.1.6 Spremanje prezentacije u drugom datotečnom formatu: obogaćena tekstualna datoteka (.rtf), predložak dokumenta, slika, ekstenzija specifična za određeni softver, isti program, ali različita verzija VI-10

Kazalo-XXVIIIPRO-MIL

Open sourceKazalo

6.1.1.7 Prijelaz između otvorenih prezentacija VI-16

6.1.1.8 Korištenje funkcije pomoći u aplikaciji VI-17

6.1.1.9 Zatvaranje prezentacije VI-20

6.1.2 Prilagodba postavki VI-20

6.1.2.1 Korištenje funkcije za povećanje/zumiranje stranice VI-20

6.1.2.2 Prikaz, skrivanje ugrađene alatne trake VI-21

6.1.2.3 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime, primarna mapa (direktorij) za otvaranje i spremanje dokumenta VI-23

6.2 Razvijanje prezentacije VI-25

6.2.1 Pogledi na prezentaciju VI-25

6.2.1.1 Razlozi korištenja različitih pogleda na prezentaciju VI-25

6.2.1.2 Mijenjanje pogleda na prezentaciju VI-25

6.2.2 Slajdovi VI-28

6.2.2.1 Dodavanje novog slajda određenog oblika - naslovni slajd, grafikon i tekst, numerirana lista, tablica VI-28

6.2.2.2 Mijenjanje izgleda slajda pomoću ugrađenih predložaka VI-29

6.2.2.3 Mijenjanje pozadinske boje na određenom slajdu ili svim slajdovima VI-29

6.2.3 Korištenje predložaka za dizajn VI-32

6.2.3.1 Primjena dostupnih predložaka dizajna na prezentaciju VI-32

6.2.3.2 Promjena predloška dizajna u prezentaciji VI-33

6.2.4 Nadzorni slajd VI-34

Kazalo-XXIXPRO-MIL

Open source

6.2.4.1 Umetanje slike, nacrtanog objekta, crteža u nadzorni slajd. Uklanjanje slike, nacrtanog objekta, crteža iz nadzornog slajda VI-34

6.2.4.2 Dodavanje teksta u podnožje određenog slajda, svim slajdovima u prezentaciji VI-36

6.2.4.3 Primjena i automatsko numeriranje slajdova, automatska izmjena datuma, fiksni datum u podnožju određenog slajda ili svih slajdova u prezentaciji VI-37

6.3 Tekst i slike VI-38

6.3.1 Unos i oblikovanje teksta VI-38

6.3.1.1 Dodavanje teksta u prezentaciju u standardnom i kontura (outline) pogledu VI-38

6.3.1.2 Promjena sadržaja slajda, napomena (notes) umetanjem novog znaka, riječi VI-38

6.3.1.3 Mijenjanje postavki teksta - veličina slova, tip slova VI-38

6.3.1.4 Mijenjanje oblikovanja teksta - podebljani, nakošeni, podcrtani tekst VI-40

6.3.1.5 Promjena malih slova u velika i obrnuto VI-40

6.3.1.6 Mijenjanje boje teksta VI-41

6.3.1.7 Primjena sjenčanja teksta VI-42

6.3.1.8 Poravnanje teksta u slajdu: lijevo, centrirano i desno VI-43

6.3.1.9 Promjena razmaka između redaka prije i poslije numeriranja i označavanja VI-44

6.3.1.10 Promjena oblika označavanja, numeriranja u listi pomoću ugrađenih postavki VI-46

6.3.1.11 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo) i poništenje posljednje undo izmjene (redo) VI-47

Kazalo-XXXPRO-MIL

Open sourceKazalo

6.3.2 Slike i crteži VI-49

6.3.2.1 Umetanje slike iz galerije slika u slajd VI-49

6.3.2.2 Umetanje crteža u slajd VI-50

6.3.3 Umnožavanje, premještanje, brisanje VI-58

6.3.3.1 Umnožavanje teksta, slike i crteža unutar prezentacije, između otvorenih prezentacija VI-58

6.3.3.2 Premještanje teksta, slike i crteža unutar prezentacije, između otvorenih prezentacija VI-59

6.3.3.3 Promjena veličine slike i crteža u prezentaciji VI-60

6.3.3.4 Brisanje teksta, slike i crteža u slajdu VI-61

6.4 Grafikoni, dijagrami, crtanje objekata VI-62

6.4.1 Korištenje dijagrama i grafikona VI-62

6.4.1.1 Unos podataka za izradu, izmjenu različitih tipova ugrađenih dijagrama/grafikona u slajd VI-62

6.4.1.2 Promjena pozadinske boje u dijagramu/grafikonu VI-64

6.4.1.3 Mijenjanje pojedinog dijela određenog dijagrama/grafikona (stupčasti, u tortu itd.) VI-65

6.4.1.4 Promjena vrste dijagrama/grafikona VI-70

6.4.2 Organizacijski dijagrami VI-70

6.4.2.1 Kreiranje organizacijskog dijagrama s hijerarhijskim oznakama (koristeći ugrađene strukture) VI-70

6.4.2.2 Promjena hijerarhijske strukture organizacijskog dijagrama VI-72

6.4.2.3 Dodavanje, uklanjanje menadžera, suradnika, koordinatora u organizacijskom dijagramu VI-73

Kazalo-XXXIPRO-MIL

Open source

6.4.3 Crtanje objekata VI-73

6.4.3.1 Dodavanje različitih tipova nacrtanih objekata slajdu - linija, linija nacrtana slobodnim stilom, strelica, trokut, pravokutnik, krug, okvir s tekstom i drugi dostupni oblici VI-73

6.4.3.2 Mijenjanje pozadinske boje, boje linije, širine linije i stila linije nacrtanom objektu VI-74

6.4.3.3 Promjena početka i završetka nacrtane strelice VI-82

6.4.3.4 Dodavanje sjene nacrtanim objektima VI-82

6.4.3.5 Rotiranje ili obrnuto nacrtani objekt VI-83

6.4.3.6 Poravnavanje nacrtanih objekata: lijevo, centrirano, desno, na početak i na kraj slajda VI-85

6.4.3.7 Promjena veličine nacrtanog objekta, dijagrama unutar prezentacije VI-85

6.4.3.8 Postavljanje objekta ispred i ispod nekog drugog sadržaja VI-86

6.4.4 Umnožavanje, premještanje, brisanje VI-87

6.4.4.1 Umnožavanje dijagrama/grafikona, nacrtanih objekata unutar prezentacije i između otvorenih prezentacija VI-87

6.4.4.2 Premještanje dijagrama/grafikona, nacrtanih objekata unutar prezentacije i između otvorenih prezentacija VI-88

6.4.4.3 Brisanje dijagrama/grafikona, nacrtanog objekta VI-88

6.5 Prezentacijski efekti VI-89

6.5.1 Pripravljena animacija VI-89

6.5.1.1 Dodavanje pripravljenog animacijskog efekta tekstu, slici u slajdu. Promjena animacijskog efekta na tekstu, slici VI-89

6.5.2 Prijelazi VI-93

Kazalo-XXXIIPRO-MIL

Open sourceKazalo

6.5.2.1 Dodavanje efekata pri prijelazu slajdova. Promjena efekata pri prijelazu slajdova VI-93

6.6 Priprema izlaznih rezultata VI-97

6.6.1 Pripremanje VI-97

6.6.1.1 Izbor prikladnog izlaznog oblika za prezentaciju slajdova: grafoskop, skripta, 35mm slajdovi, slajdovi na računalu VI-97

6.6.1.2 Uporaba provjere pravopisa i prepravke teksta - ispravak krivo napisanih riječi, brisanje riječi koje se ponavljaju VI-98

6.6.1.3 Dodavanje napomene na slajdove VI-105

6.6.1.4 Promjena postavki i orijentacije slajda. Promjena veličine papira VI-106

6.6.1.5 Umnožavanje, premještanje slajdova unutar prezentacije, između otvorenih prezentacija VI-109

6.6.1.6 Brisanje jednog ili više slajdova VI-110

6.6.2 Ispis VI-110

6.6.2.1 Ispis cijele prezentacije, određenih slajdova, stranica s napomenama, kontura (outline) pogleda, nekoliko kopija prezentacije VI-110

6.6.3 Distribucija elektronske prezentacije VI-112

6.6.3.1 Skrivanje, prikaz slajdova VI-117

6.6.3.2 Pokretanje pregledavanja slajdova, pokretanje pregledavanja slajdova s određenog slajda VI-118

Informacije i komunikacija VII-1

7.1 Internet VII-3

7.1.1 Pojmovi/termini VII-3

Kazalo-XXXIIIPRO-MIL

Open source

7.1.1.1 Razlikovanje i razumijevanje termina internet i World Wide Web (WWW) VII-3

7.1.1.2 Definicija i razumijevanje termina: HTTP, URL, hiperveza, ISP, FTP VII-4

7.1.1.3 Sastav i struktura web adrese VII-5

7.1.1.4 Web preglednik (browser) i njegovo korištenje VII-6

7.1.1.5 Tražilica i korištenje tražilicom VII-6

7.1.1.6 Pojmovi kolačić (cookie) i priručna memorija ili međumemorija (cache) VII-7

7.1.2 Sigurnosni aspekti korištenja internetom VII-9

7.1.2.1 Zaštita stranice korisničkim imenom i zaporkom VII-9

7.1.2.2 Digitalni certifikat VII-10

7.1.2.3 Enkripcija (šifriranje) i njezina primjena VII-11

7.1.2.4 Mogućnost zaraze računala virusom prilikom preuzimanja datoteka VII-12

7.1.2.5 Zlouporabe/prijevare pri uporabi kreditne kartice za kupovinu preko interneta VII-13

7.1.2.6 Vatrozid (firewall) VII-13

7.1.3 Prvi koraci pri korištenju web pretraživača VII-14

7.1.3.1 Otvaranje (i zatvaranje) programa za pregledavanje weba VII-14

7.1.3.2 Kreiranje polazne stranice u web pregledniku VII-14

7.1.3.3. Prikaz web stranice u novom prozoru VII-15

7.1.3.4 Zaustavljanje daljnjeg učitavanja web stranice VII-16

7.1.3.5 Osvježavanje web stranice VII-16

Kazalo-XXXIVPRO-MIL

Open sourceKazalo

7.1.3.6 Korištenje funkcije pomoći u web pregledniku VII-17

7.1.4 Promjene osnovnih postavki VII-18

7.1.4.1 Prikazivanje i skrivanje ugrađenih alatnih traka VII-18

7.1.4.2 Prikazivanje i skrivanje slike na web stranici VII-18

7.1.4.3 Prikaz već postojećih URL adresa korištenjem pregrade s adresama VII-19

7.1.4.4 Brisanje popisa i sadržaja pregledanih stranica pohranjenih na disk VII-20

7.2 Navigacija web stranicama VII-22

7.2.1 Pristup do web adrese VII-22

7.2.1.1 Otvaranje URL-a (Uniform Resource Locator) VII-22

7.2.1.2 Aktiviranje hiperveze i veze u obliku slike VII-22

7.2.1.3 Prijelaz na prethodnu i sljedeću, već posjećenu stranicu VII-23

7.2.1.4 Nadopunjavanje web obrasca i unos informacija sa ciljem pokretanja prijenosa/transakcije VII-24

7.2.2 Korištenje zabilješki VII-25

7.2.2.1 Dodavanje stranice u zabilješke VII-25

7.2.2.2 Prikaz stranica pospremljenih u zabilješke VII-26

7.2.3 Organiziranje zabilješki VII-26

7.2.3.1 Kreiranje mape za spremanje zabilješke VII-26

7.2.3.2 Organiziranje zabilješki po mapama VII-27

7.2.3.3 Brisanje zabilješki VII-27

7.3 Pretraživanje weba VII-28

Kazalo-XXXVPRO-MIL

Open source

7.3.1 Uporaba tražilica VII-28

7.3.1.1 Odabir određenog alata za pretraživanje VII-28

7.3.1.2 Pretraživanje korištenjem ključne riječi i fraze VII-28

7.3.1.3 Kombiniranje kriterija odabira u pretraživanju VII-29

7.3.1.4 Kopiranje teksta, slike, URL-a s web stranice u dokument VII-30

7.3.1.5 Spremanje web stranice na određenu lokaciju na disku kao tekstualne ili html datoteke VII-31

7.3.1.6 Preuzimanje tekstualnih i grafičkih datoteka, zvučnih i video zapisa, programa s web stranice na određenu lokaciju na disku VII-31

7.3.2 Pripremanje za ispis VII-33

7.3.2.1 Pregledavanje web stranice VII-33

7.3.2.2 Promjena orijentacije i veličine papira VII-33

7.3.2.3 Promjena margina VII-34

7.3.3 Ispis VII-34

7.3.3.1 Odabir postavki za ispis kao što su: cijela ili određena stranica, označeni tekst, broj kopija VII-34

7.4 Elektronska pošta VII-36

7.4.1 Koncept/Pojmovi VII-36

7.4.1.1 Sastav i struktura adrese elektronske pošte VII-36

7.4.1.2 Prednosti sustava baziranog na elektronskoj pošti: brzina dostave, niski troškovi, fleksibilnost korištenja elektronskog pretinca za poštu na web stranicama koje se nalaze na različitim lokacijama VII-38

7.4.1.3 Pravila pristojnosti: korištenje pravovaljanog opisa poruke u dijelu za Predmet, sažetost u odgovaranju, korištenje provjere pravopisa VII-39

Kazalo-XXXVIPRO-MIL

Open sourceKazalo

7.4.2 Sigurnosni razlozi VII-39

7.4.2.1 Mogućnosti primanja neočekivane elektronske pošte VII-39

7.4.2.2 Opasnosti zaraze računala virusom prilikom otvaranja poruka ili privitka uz poruke od nepoznatih pošiljatelja VII-40

7.4.2.3 Što je to digitalni potpis VII-41

7.4.3 Prvi koraci pri korištenju elektronske pošte VII-42

7.4.3.1 Otvaranje i zatvaranje programa za rad s elektronskom poštom VII-42

7.4.3.2 Otvaranje pretinca za određenoga korisnika VII-44

7.4.3.3 Otvaranje jedne ili više poruka poslanih elektronskom poštom VII-44

7.4.3.4 Prijelaz između otvorenih poruka VII-45

7.4.3.5 Zatvaranje poruke VII-46

7.4.3.6 Korištenje funkcije pomoći u aplikaciji VII-46

7.4.4 Promjene osnovnih postavki VII-47

7.4.4.1 Dodavanje i uklanjanje rubrike u pretincu: pošiljatelj, predmet, datum prijama poruke VII-47

7.4.4.2 Prikaz, skrivanje ugrađene alatne trake VII-47

7.5 Slanje poruka VII-48

7.5.1 Čitanje poruka VII-48

7.5.1.1 Postavljanje zastavice na e-mail poruku. Uklanjanje (oznake) zastavice s e-mail poruke VII-48

7.5.1.2 Označavanje poruke kao pročitane ili nepročitane VII-49

7.5.1.3 Otvaranje i spremanje privitka poruke na određeno mjesto na disku VII-50

Kazalo-XXXVIIPRO-MIL

Open source

7.5.2 Odgovor na poruku VII-51

7.5.2.1 Uporaba funkcija Odgovori pošiljatelju i Odgovori svima VII-51

7.5.2.2 Odgovor bez i s uključivanjem originalne poruke VII-52

7.5.3 Slanje elektronske pošte VII-53

7.5.3.1 Kreiranje nove poruke elektronske pošte VII-53

7.5.3.2 Stavljanje e-mail adrese u polje “To:” VII-54

7.5.3.3 Slanje kopije poruke na drugu adresu ili grupu adresa VII-55

7.5.3.4 Upisivanje naslova u polje “Subject:” VII-56

7.5.3.5 Korištenje funkcije za provjeru pravopisa, ispravak pravopisnih pogrešaka, brisanje riječi koje se ponavljaju VII-57

7.5.3.6 Dodavanje privitka elektronskoj poruci VII-59

7.5.3.7 Slanje poruke s visokim/niskim prioritetom VII-61

7.5.3.8 Slanje poruke korištenjem distribucijske liste VII-62

7.5.3.9 Prosljeđivanje elektronske poruke VII-64

7.5.4 Kopiranje, premještanje, brisanje VII-65

7.5.4.1 Kopiranje i premještanje teksta unutar poruke ili između drugih aktivnih poruka VII-65

7.5.4.2 Kopiranje teksta s nekog drugog izvora u poruku VII-66

7.5.4.3 Brisanje dijela teksta iz elektronske poruke VII-66

7.5.4.4 Brisanje priložene datoteke iz elektronske poruke koja se šalje VII-66

7.6 Upravljanje porukama VII-67

7.6.1 Tehnike VII-67

Kazalo-XXXVIIIPRO-MIL

Open sourceKazalo

7.6.1.1 Prepoznavanje nekih od tehnika upravljanja porukama: izrada i pridjeljivanje imena mapi, premještanje poruke u određenu mapu, brisanje nepotrebnih poruka, korištenje kontakt liste VII-67

7.6.2 Uporaba Kontakata VII-70

7.6.2.1 Kreiranje nove kontakt/distribucijske liste VII-70

7.6.2.2 Dodavanje e-mail adrese u Kontakte VII-71

7.6.2.3 Brisanje e-mail adrese iz Kontakata VII-74

7.6.2.4 Dodavanje e-mail adrese iz dolazne poruke u Kontakte VII-74

7.6.3 Organiziranje poruka VII-75

7.6.3.1 Pretraživanje poruke prema pošiljatelju, predmetu ili sadržaju e-mail poruke VII-75

7.6.3.2 Kreiranje nove mape za e-mail poruke VII-77

7.6.3.3 Premještanje poruke u novu mapu VII-78

7.6.3.4 Razvrstavanje poruka po imenu, datumu VII-79

7.6.3.5 Brisanje poruke VII-79

7.6.3.6 Vraćanje poruke iz mape za obrisane poruke VII-80

7.6.3.7 Pražnjenje mape za obrisane poruke VII-80

7.6.4 Pripreme za ispis VII-81

7.6.4.1 Pregledavanje poruke VII-81

7.6.4.2 Odabir postavki za ispis: cijela poruka, određeni dio poruke i broj kopija. Ispis VII-82

Osnovni pojmovi informacijske tehnologijeModul sadrži prikaz i objašnjenje temeljnih pojmova informacijske tehnologije. Načelno su opisane vrste računala i njihova osnovna građa. Uz objašnjenje uloge i obilježja dijelova računala (CPU, memorija, sabirnice i sl.) opisano je i njihovo međudjelovanje. Dan je kratak pregled ulaznih i izlaznih računalnih uređaja (npr. tipkovnice, skenera, monitora, pisača i sl.) i usporedne značajke različitih tehnoloških rješenja. Opisani su i uređaji i mediji za pohranu podataka. Objašnjeni su osnovni pojmovi vezani uz računalne programe, uključujući razliku između pojedinih vrsta programa (npr. operacijski sustav, korisnički programi). U okviru informacijskih mreža opisani su uređaji za povezivanje računala kao i primjena računalnih mreža, uključujući internet. Kratko je prikazana praktična primjena informacijskih tehnologija u svakodnevnom životu. Dan je pregled primjene informacijske tehnologije sa zdravstvenog i ergonomskog gledišta kao i savjeti za zaštitu korisnika. Opisana je sigurnost informacijskih sustava s obzirom na sigurnost podataka uključujući i opis i način zaštite od računalnih virusa. Poseban je odjeljak posvećen autorskim pravima, načinu distribucije i pojmu licence računalnih programa.

Modul 1

xx

I-3PRO-MIL

MO

DU

L 1

Open source Osnovni pojmovi informacijske tehnologije (IT)

1.1 Osnovni pojmovi

1.1.1 Informacijska tehnologija

Informacijska tehnologija (IT) je tehnologija potrebna za obradu informacija. U užem smislu to je tehnologija uporabe elektroničkih računala, računalnih uređaja i računalnih programa pri pretvorbi, pohrani, zaštiti, obradi, prijenosu i dobavi podataka. U novije doba rabi se kratica ICT (engl. information and communications technology) zbog važne uloge koju ima razmjena podataka između računala.

1.1.1.1 Računalno sklopovlje (engl. hardware)

Pod sklopovljem računala (engl. hardware) razumijevaju se svi oni električni, elektronički i mehanički dijelovi od kojih je građeno računalo i pojedini njegovi priključci. To su primjerice tiskana pločica, integrirani krugovi, kutija, kabeli itd. Pojednostavljeno može se reći da je sklopovski dio računala sve ono što se može opipati.

1.1.1.2 Računalni programi (engl. software)

Sposobnost računala za izvršavanje različitih programa (engl. software) jest svojstvo koje ga bitno razlikuje od ostalih strojeva. Ovisno o programu koji se izvodi, jedno te isto računalo može obavljati različite poslove.

Programskim dijelom računala ili programskom podrškom naziva se skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu. Programi kojima se korisnik često služi pohranjeni su najčešće na tvrdom disku računala i kaže se da su instalirani na računalu.

Programski dio računala (instalirani programi) najčešće vrijedi više od njegova sklopovskoga dijela, a izbor programa ovisi o potrebama korisnika. Dio programa korisnik redovito kupuje već pri nabavi računala, a drugi dio može instalirati prema vlastitim potrebama. Instaliranje programa relativno je jednostavno i ne predstavlja veću teškoću ni korisniku koji ne zna previše o računalu.

I-4PRO-MIL

Open sourceModul 1 Osnovni pojmovi informacijske tehnologije (IT)

1.1.2 Vrste računala

Računala se mogu podijeliti s obzirom na različita svojstva. Glede snage ili moći računanja, računala se danas dijele uglavnom u tri skupine: osobna računala, radne stanice i velika računala.

Osobna računala (engl. personal computer) su računala koja su dovoljno niske cijene da ih mnogi mogu nabaviti za kućnu uporabu. Ako ih nabavlja tvrtka, onda su takva računala redovito namijenjena samo jednoj osobi. Sposobna su obrađivati podatke dovoljne za potrebe malih tvrtki pa se često rabe i za obradu poslovnih podataka. Često se za osobna računala rabi kratica PC (engl. personal computer).

Slika 1.1 Osobno računalo

Radne stanice (engl. workstation) jesu računala namijenjena opsežnijoj obradi podataka, a odlikuju se velikom brzinom obrade podataka, znatno većom radnom i ostalom memorijom od osobnih računala te odličnim mogućnostima grafičkog prikaza podataka.

I-5PRO-MIL

MO

DU

L 1


Prema vanjskom izgledu i temeljnoj građi ne razlikuju se bitno od osobnih računala, ali zbog ugrađenih komponenata odlikuju se većom računalnom snagom i znatno većom cijenom od osobnih računala. Najčešće se rabe za obradu slikovnih podataka, npr. crteža, shema, nacrta itd.

Velika računala (engl. mainframe) jesu računala najveće snage od svih do sada spomenutih i rabe se kada ostale vrste računala ne mogu zadovoljiti potrebnu brzinu obrade podataka. Relativno visoka cijena ograničava njihovu uporabu samo na velike tvrtke. Najsnažnija od tih računala, koja se često odlikuju posebnim tehnološkim rješenjima i namjenskom arhitekturom, nazivaju se superračunala (engl. supercomputer). Proizvode se pojedinačno, a cijena im je tako visoka da su često dostupna samo vladama pojedinih zemalja (vojna primjena) ili najvećim svjetskim tvrtkama.

Granice između navedenih skupina nisu jasno izražene pa je katkad teško odrediti kamo svrstati pojedino računalo. Uz to se s razvojem tehnologije pomiču i granice pojedinih područja pa, primjerice, snagu koju su prije desetak godina posjedovale radne stanice, danas imaju osobna računala. Uz to računala se mogu podijeliti i prema namjeni pa, primjerice, postoje tzv. poslužiteljska računala (engl. server) koja su svojim obilježjima prilagođena toj namjeni.

S obzirom na prenosivost računala mogu se podijeliti na stolna i na prijenosna. Stolna računala predviđena su za smještaj na jednomu mjestu i nije predviđeno njihovo često prenošenje. Prijenosna su računala predviđena za prenošenje pa su malih dimenzija i lagana. Opremljena su baterijama kako bi se mogla rabiti na mjestima gdje nije pristupačan priključak na gradsku električnu mrežu (zrakoplov, vlak i sl.). S obzirom na dimenzije prijenosna se računala mogu svrstati u ove skupine:

Prijenosna računala (od većeg prema manjem): engl. laptop (engl. lap hrv. krilo, koljena), engl. notebook (engl. notebook hrv. bilježnica), engl. subnotebook.

Ručna računala (računala približno veličine kalkulatora): engl. hand-held (engl. hand hrv. ruka, engl. held hrv. držati), engl. palmtop (engl. palm hrv. dlan) i engl. PDA (engl. personal digital assistant).

I-6PRO-MIL


1.1.3. Glavni dijelovi računala

S obzirom na sklopovlje računalo se može podijeliti na različite dijelove s obzirom na njihovu funkciju i zadaću. Ovdje su navedene glavne skupine u koje se mogu svrstati pojedini dijelovi računala.

Slika 1.2 Načelna građa računala

1.1.3.1 Središnja jedinica za obradu

Središnja jedinica za obradu (procesor, engl. central processing unit, processor, CPU) prihvaća binarne podatke, rukuje njima na temelju naredbi i prerađene binarne podatke predaje okolini. To se naziva obradom podataka, po čemu je jedinica i dobila ime. Obrada podataka uključuje obavljanje aritmetičkih i logičkih operacija s podacima, postupke premještanja i svrstavanja podataka te ostale moguće operacije s podacima koji se obavljaju pod nadzorom programa. Obrada podataka je, primjerice, zbrajanje dvaju brojeva, usporedba dvaju brojeva, premještanje podataka s jednog mjesta u računalu na drugo itd. Tijekom obrade podataka u računalu podaci putuju iz jednog dijela sustava u drugi, obavljaju se različite logičke i aritmetičke operacije, pohrana i dobavljanje podataka itd. Središnja jedinica za obradu brine o tome da se sve te aktivnosti sinkroniziraju i koordiniraju kako bi sustav djelovao usklađeno i bio svrhovit pa se može reći da, osim obrade podataka, ima i ulogu nadzora nad sustavom. Središnja jedinica za obradu uvelike određuje značajke računala i njegovu cijenu. Kod velikih i starijih računala središnja jedinica za obradu sastoji se od više poluvodičkih komponenata, dok se kod manjih i osobnih računala najčešće sastoji samo od jednog poluvodičkog integriranog kruga nazvanog mikroprocesor ili kraće procesor.

I-7PRO-MIL

MO

DU

L 1


1.1.3.2 Memorija Program i podaci pohranjeni su u dijelu računala koji se zove memorija. Memorija elektroničkog računala ima sposobnost pohrane ili čuvanja određene količine podataka. Najveća količina podataka koju memorija može pohraniti naziva se kapacitet memorije i najčešće se izražava u bajtovima ili većim jedinicama: KB, MB, GB itd.

Dvije su glavne vrste memorija ugrađenih u računalo: RAM i ROM. RAM je radna memorija u koju se mogu upisivati i iz nje čitati podaci onoliko puta koliko želimo. Pohranjeni podaci ostaju u ovoj memoriji dok se namjerno ne promijene ili dok se ne prekine napajanje memorije električnom energijom. To je radna memorija računala, tj. memorija u kojoj se čuvaju podaci s kojima program trenutno radi. Računala su građena tako da je moguća naknadna dogradnja RAM-a tj. povećanje kapaciteta radne memorije. ROM je memorija u koju se podatak može upisati samo jednom. Nakon upisa podatak se može čitati onoliko puta koliko se želi, ali ne i mijenjati, brisati ili upisivati novi podatak. Zato je primjena ove memorije ograničena na pohranu podataka koji su uvijek jednaki i nepromjenjivi.

1.1.3.3 Sabirnice

U širem smislu sabirnica (engl. bus) je normirana veza za razmjenu podataka između dvaju ili više uređaja. Prema toj definiciji u sabirnice se ubrajaju sve veze za razmjenu podataka. Tu pripadaju i sve do sada opisane norme paralelne i serijske veze, mrežne norme itd. Pojam sabirnice češće se koristi u užem smislu, tj. normirane veze za razmjenu podataka unutar računala ili između računala i istodobno više priključnih uređaja. Sabirnice se mogu podijeliti u dvije skupine.

Prva su skupina tzv. unutarnje sabirnice koje služe za razmjenu podataka u računalu. Unutarnje su sabirnice izvedene kao vodovi na matičnoj ploči računala. Osobna računala građena su tako da su priključnice unutarnjih sabirnica na koje se mogu priključiti dodatni sklopovi (kartice) smještene unutar kućišta računala. Obično su te priključnice zalemljene

Slika 1.3 USB priključnica

I-8PRO-MIL


za matičnu ploču računala. Za priključak dodatnog uređaja na te priključnice potrebno je otvoriti kućište računala.

Najrasprostranjenija sabirnica u suvremenim osobnim računalima je PCI sabirnica (engl. PCI bus, peripheral component interconnect bus). Opće je namjene i predviđena za priključak različitih dodatnih sklopova (kartica).

Za priključak sklopova koji zahtijevaju brzu razmjenu podataka (npr. grafička kartica) rabi se PCI Express sabirnica (skraćeno PCIe). Postoji više inačica te sabirnice, a razmjena podataka tom sabirnicom mnogo je brža nego PCI sabirnicom. Priključnice PCI i PCI Express sabirnica se razlikuju tako da nije moguća pogreška pri priključenju dodatnih sklopova.

Druga su skupina tzv. vanjske sabirnice koje služe za razmjenu podataka između računala i vanjskih uređaja. Vodič vanjskih sabirnica je najčešće višežilni kabel. Priključnice vanjskih sabirnica izvedene su na vanjskom dijelu kućišta. Obično su smještene na stražnjoj strani računala i na njih se može priključiti bez otvaranja računala.

Najpopularnija vanjska sabirnica je USB sabirnica koja omogućuje istodobno spajanje do najviše 127 uređaja s najvećom brzinom prijenosa 12 Mbps (USB 1.1) ili 480 Mbps (USB 2.0). USB sabirnica predviđena je za spajanje miša, pogonskog mehanizma CD ROM-a, vanjskog tvrdog diska, skenera, pisača, palice za igru i dr.

Norma IEEE 1394, poznata još i pod nazivom FireWire, jest sabirnička norma za serijsko spajanje velikom brzinom prijenosa (engl. high performance serial bus). Načelna namjena ista je kao i USB norme, ali je znatno skuplja od nje. Zbog toga ova sabirnica nije primjerena uporabi s relativno sporim uređajima kao što su to npr. pisač, miš ili tipkovnica. Jedna od glavnih primjena je povezivanje računala i uređaja za prijenos video zapisa, primjerice videokamere i videorekordera.

1.1.3.4 Ulazno-izlazni uređaji

Ulazni uređaji računala jesu svi oni koji omogućuju unos podataka ili programa iz okoline u računalo. Podaci u okolini računala, npr. zvuk, slika, pokret, temperatura itd. gotovo uvijek su u nepogodnu obliku za izravan unos u računalo. Te podatke treba prikladnim pretvornicima (senzorima) i njima prigrađenim sklopovima pretvoriti u oblik električnih veličina prihvatljivih računalu. U tom je smislu temeljna zadaća ulaznih uređaja djelotvorna i jeftina pretvorba podataka iz okoline u oblik prihvatljiv računalu.

I-9PRO-MIL

MO

DU

L 1


Izlazni uređaji pretvaraju podatke iz računala u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina mogu biti ljudi, pa su to onda prikazi u vizualnom ili zvučnom obliku, ili strojevi kada su prikazi u obliku električnih veličina, npr. napona ili struje. I u jednom i u drugom primjeru zadaća je izlaznih naprava brzo, jeftino i djelotvorno pretvaranje digitalnih električnih veličina iz računala u oblik prihvatljiv okolini.

1.1.3.5 Tvrdi disk

Za pohranu velike količine podataka rabe se magnetski i optički mediji. Za pohranu poda-taka i programa koji se često rabe koristi se tvrdi disk (engl. hard disk, HD) koji je obično ugrađen u unutrašnjost računala. Odlikuje se velikom brzinom (u odnosu na druge medije za pohranu velike količine podataka) i relativno niskom cijenom po pohranjenom bitu. Kapacitet tvrdih diskova (najveća količina podataka koja se može pohraniti na tvrdi disk) neprestano se povećava tako da trenutno stanje treba provjeriti na tržištu.

1.1.3.6 Vanjski uređaji

Pod vanjskim ili perifernim uređajima razumijevaju se računalni uređaji koji se nalaze izvan računala. Građeni su tako da imaju svoje kućište i čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, a s računalom se povezuju priključnim kabelom ili bežično. U takve se uređaje ubrajaju pisač, monitor, modem, skener i sl.

I-10PRO-MIL


1.1.4 Rad računala

Mnoga obilježja računala utječu na njegov rad, a dva najvažnija su brzina obrade podataka i raspoloživa memorija.

1.1.4.1 Brzina obrade podataka

Računalna snaga govori o brzini obrade podataka. Pod računalnom snagom razumijeva se sposobnost obrade podataka, točnije količina obrađenih podataka u jedinici vremena. Više o računalnoj snazi pogledati u odjeljku Središnja jedinica za obradu (engl. CPU).

1.1.4.2 Raspoloživa memorija

Raspoloživa memorija računala važno je obilježje računala. Premali kapacitet memorije (najveća količina podataka koju memorija može pohraniti) može onemogućiti ili usporiti rad računala, pa treba nastojati računalo opskrbiti sa što više memorije. To vrijedi za radnu memoriju (RAM) i za tvrdi disk računala. Kako je cijena računala jedno od ograničenja koje uvjetuje konačnu građu, raspoloživa memorija je kompromis između željene i cijenom prihvatljive.

I-11PRO-MIL

MO

DU

L 1


1.2 Računalni uređaji

1.2.1 Središnja jedinica za obradu

Procesor (engl. processor, central processing unit, CPU) ili mikroprocesor (engl. microprocessor) jest poluvodička komponenta kod koje su na jednoj pločici poluvodiča smješteni svi važni dijelovi središnje jedinice za obradu, npr. aritmetičko-logička jedinica, unutarnji spremnici, nadzorni sklopovi itd. Suvremeni procesori najsloženije su poluvodičke komponente koje se sastoje od više desetaka milijuna tranzistora smještenih na jednu pločicu poluvodiča veličine samo nekoliko desetaka kubičnih milimetara. Osnovni materijal od kojeg se proizvode mikroprocesori je silicij. Proizvode se od tankih diskova silicija koji se zovu engl. wafer (pločica). Na takvoj se pločici odjednom fotokemijskim postupkom izradi mnogo mikroprocesora koji se zatim rezanjem odijele jedan od drugoga. Tako izrezani mikroprocesor bez kućišta naziva se engl. chip (ploška, čip). Cijena procesora bitno se smanjuje smanjenjem dimenzija pa proizvođači nastoje proizvesti što više logičkih sklopova u što manjem volumenu poluvodiča. Uz ostalo, to nastoje tako da smanjuju širinu vodljivih staza u poluvodiču. Primjerice prvi mikroprocesor 4004 imao je staze široke 10 mikrometara (to je stotinka milimetra), a mikroprocesori proizvedeni 2002. godine su imali širinu vodljivih staza 0,13 mikrometara (što je manje od tisućinke milimetra).

Slika 1.4 Procesor (CPU)

Za povezivanje procesora s ostatkom računala rabi se skup od nekoliko pomoćnih integriranih krugova poznat pod nazivom engl. chipset. Glavna je zadaća tih pomoćnih integriranih krugova povezati na što bolji način različite dijelove sustava: memoriju, diskove, sabirnice i dr. s procesorom. Svi podaci prolaze kroz pomoćne integrirane krugove i svi ostali dijelovi računala komuniciraju s procesorom posredstvom pomoćnih integriranih krugova. Unutar pomoćnih integriranih krugova sadržan je sklop za upravljanje memorijom, tipkovnicom, mišem, PCI sabirnicom, ATA sučeljem itd.

I-12PRO-MIL


Pomoćni integrirani krugovi zalemljeni su na matičnu ploču i nije ih moguće mijenjati kao mikroprocesor.

Često se kaže da je jedna vrsta procesora računalno snažnija ili da ima veću moć od druge vrste. Pritom se pod računalnom snagom podrazumijeva sposobnost obrade podataka. Računalna snaga središnje jedinice za obradu ovisi o količini podataka koju može obraditi u jedinici vremena, a ovisi o više čimbenika.

Prvi od tih čimbenika jest frekvencija takta (engl. clock) procesora jer se podaci obrađuju u koracima. Tipičan slijed pri obradi podataka je:

dobava prvog podatka iz memorije u procesor

dobava drugog podatka iz memorije u procesor

obrada podataka (npr. zbrajanje)

pohrana rezultata u memoriju.

Svaka od navedenih operacija zbiva se u jednom ili više koraka ili takta pa je računalu za obavljanje cjelokupnog posla u ovom primjeru potrebno nekoliko koraka. Jednostavnije operacije obavljaju se u jednom koraku, a složenije (npr. množenje) u više koraka. Težnja je izraditi CPU sa što većom frekvencijom takta kako bi moglo obaviti što više operacija u jedinici vremena. Prva osobna računala početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća radila su s frekvencijom takta 2 MHz što je značilo da je takvo računalo obavljalo dva milijuna operacija u sekundi. Suvremena računala rade frekvencijama takta od približno 4 GHz što znači da su u tom pogledu dvije tisuće puta brža od onih od prije desetak godina. Svaka nova generacija procesora radi većim frekvencijama takta od prethodne, a taj je podatak toliko važan da je redovito naveden kao bitna značajka cijelog računala. Glavno ograničenje povećanja frekvencije koraka je ograničenje brzine poluvodičkih integriranih sklopova i brzine širenja električnih signala kroz spojne vodove između pojedinih dijelova računala. To je još jedan od razloga da se procesor proizvede što manji kako bi signali putovali što kraćim putovima.

Drugi važan čimbenik koji određuje računalnu snagu jest količina bitova koju procesor istodobno može obraditi. U prvim osobnim računalima procesori su mogli obraditi u jednom koraku 8 bitova te su se nazivali 8-bitni. Prvi procesori upotrijebljeni u osobnim računalima mogli su također u jednom koraku obraditi 8 bitova (npr. 8080, 6800, Z80 itd.) pa su se nazivali 8-bitni. Suvremena osobna računala imaju procesore koji u jednom koraku mogu obraditi 16, 32 i 64 bita. Procesori koji se upotrebljavaju u suvremenim osobnim računalima jesu 32-bitni ili 64-bitni. Procesor koji može u jednom koraku obraditi 64 bita ima veću računalnu snagu od onog koji istodobno može obraditi 8 bitova. Cjelokupna

•

•

•

•

I-13PRO-MIL

MO

DU

L 1


građa procesora prilagođena je količini bitova koju obrađuje u jednom koraku (unutarnji spremnici, unutarnje sabirnice itd.).

Treći čimbenik koji bitno utječe na računalnu snagu jest građa (arhitektura) procesora i osobito način na koji dobavlja i obrađuje podatke. Neki procesori imaju mogućnost istodobne obrade podataka (npr. zbrajanja) i dobave novog podatka iz vanjske memorije, čime se znatno ubrzava ukupna obrada podataka. Računalna snaga može se mjeriti na razne načine, ovisno o tome koja značajka sustava je bitna korisniku. Računalna snaga uglavnom se mjeri tako da se mjeri vrijeme potrebno računalu da obavi određenu obradu podataka ili pak se mjeri količina podataka koje računalo može obraditi u jedinici vremena (obično jednoj sekundi). Različiti računalni programi koji omogućuju takva mjerenja zovu se zajedničkim imenom engl. benchmark.

1.2.2 Memorija

Memorija o kojoj je ovdje riječ zove se radna memorija ili RAM i ugrađena je u samo računalo. Radna memorija je ona memorija koju procesor koristi za neposrednu pohranu i dobavu podataka. Dok je računalo uključeno i dok obrađuje podatke, ti podaci i programi nalaze se u radnoj memoriji. U radnoj se memoriji obično nalazi jedan, a rjeđe dva ili više programa. Obično se nekoliko bitova (najčešće jedan bajt) skuplja i pohranjuje na određeno mjesto u memoriji. Ovo mjesto naziva se memorijska lokacija. Memorijske lokacije možemo zamisliti kao niz pretinaca, od kojih svaki ima svoju adresu i može pohraniti jedan bit ili određenu količinu bitova, najčešće jedan bajt (osam bitova). Želi li se pohraniti bajt u memorijsku lokaciju, potrebno je navesti adresu te lokacije. Također, želi li se pročitati neki bajt iz memorije, potrebno je navesti adresu memorijske lokacije u kojoj je on pohranjen. Najveća količina podataka koju memorija može pohraniti naziva se kapacitet memorije i najčešće se izražava u bajtovima ili većim jedinicama: KB, MB, GB itd. Te jedinice odgovaraju ovim vrijednostima:

1 kilobajt = 1 KB = 1.024 bajta

1 megabajt = 1 MB = 10242 bajta = 1048576 bajta

1 gigabajt = 1 GB = 10243 bajta = 1073741.824 bajta

1 terabajt = 1 TB = 10244 bajta = 1099511627776 bajta

I-14PRO-MIL


U dekadskomu brojevnom sustavu oznaka “k” (početno slovo od grčkoga kilo, što znači s tisuću, koji ima tisuću) označava vrijednost 1000 (103). U binarnom brojevnom sustavu “K” označava prvu najbližu vrijednost koju je bilo moguće dobiti eksponiranjem broja 2 (osnova binarnoga brojevnog sustava), a to je 210 = 1024. Obratite pozornost da se rabi veliko slovo “K” (1024) za razliku od dekadskog označavanja gdje se rabi malo slovo “k” (1000). S obzirom na postojanost podataka radnu memoriju računala možemo podijeliti u dvije skupine: RAM i ROM.

RAM

RAM (engl. random access memory) je upisno-ispisna memorija (naziva se još i memorija s neograničenim pristupom). To je radna memorija u koju se mogu upisivati i iz nje čitati podaci onoliko puta koliko želimo. Pohranjeni podaci ostaju u ovoj memoriji dok ih računalo namjerno ne promijeni ili dok se ne prekine napajanje memorije električnom energijom. Dakle, RAM gubi svoj sadržaj prekidom napajanja pa se naziva i nepostojana memorija (engl. volatile memory). Isključi li se računalo, svi podaci koji su pohranjeni u RAM-u brišu se i nepovratno gube.

Glavne značajke RAM-a su kapacitet i brzina rada. Poželjno je da je RAM što većeg kapaciteta kako bi se pohranilo što više podataka. Međutim, računalo s velikim kapacitetom memorije je skupo, što je neprihvatljivo za korisnika. Brzina rada RAM-a određena je brzinom kojom ova memorija pohranjuje i izdaje podatke. Spomenuto je već da je za čitanje nekog podatka iz memorije potrebno navesti adresu memorijske lokacije u kojoj se taj podatak nalazi. Od pojave željene adrese na adresnim sabirnicama pa do pojave podatka pohranjenog u traženoj lokaciji na podatkovnim sabirnicama protekne određeno vrijeme. To se vrijeme zove vrijeme pristupa memoriji (engl. memory access time). Vrijeme pristupa ograničava brzinu kojom se podaci mogu čitati iz memorije i upisivati u nju pa može znatno ograničiti brzinu rada cijelog računala. Zbog toga se u računala nastoji ugraditi RAM sa što kraćim vremenom pristupa. Tehnologija izrade poluvodičkih komponenata od kojih su građeni suvremeni RAM-ovi ograničava brzinu pristupa na nekoliko desetaka nanosekundi. Suvremeni su RAM-ovi građeni od poluvodičkih integriranih krugova. S obzirom na način rada postoje dvije glavne vrste ove memorije: statička i dinamička.

Statička radna memorija ili skraćeno SRAM vrsta je radne memorije kojoj je svaki bit pohranjen u jednom od bistabilnih sklopova smještenih u memorijskom integriranom sklopu. Bez vanjskih poremećaja bistabilni sklop trajno zauzima jedno od dva stabilna stanja. Prelazak iz jednog stanja u drugo potiče se odgovarajućim signalom izvana. Jedno od stanja može se predočiti logičkom 0, a drugo logičkom 1. Upisani podatak ostaje pohranjen do prekida napajanja ili namjerne promjene.

Prednosti SRAM-a su jednostavnost građe, jednostavnost pogona i veoma brz pristup memoriji. Nedostatak SRAM-a su relativno velike dimenzije bistabilnog sklopa što

I-15PRO-MIL

MO

DU

L 1


ograničava broj bistabila koji se mogu smjestiti na jednu pločicu poluvodiča. SRAM-ovi su znatno manjeg kapaciteta od kapaciteta dinamičkih memorija (za jednaku površinu poluvodiča), dok je istodobno cijena za isti kapacitet znatno veća od cijene dinamičke memorije. U SRAM-u se pohranjuju male količine podataka, npr. karakteristični parameti računala, brza priručna memorija (engl. cache) i sl.

Ponekad se SRAM memoriji dogradi baterija kako bi se sadržaj memorije zadržao i nakon prekida napajanja računala. Kod osobnih računala ta je memorija poznata pod nazivom CMOS memorija. Iako taj naziv govori o tehnologiji izrade, uvriježilo se rabiti ga za vrstu SRAM radne memorije osobnih računala koja ne gubi svoj sadržaj prekidom napajanja računala. Kapacitet te memorije je mali (obično 64 KB), a u njoj se čuvaju podaci koji moraju biti prisutni u trenutku uključenja računala, primjerice: broj i tip disketnih jedinica i tvrdih diskova, medij na kojem se nalazi operacijski sustav, različite postavke vezane za memoriju, lozinke i sl. Ti se podaci nazivaju konfiguracija sustava. Podatke u CMOS memoriji moguće je prema potrebi mijenjati odmah po uključenju računala pokretanjem odgovarajućeg programa. To je rijetko potrebno raditi, obično pri prvom pokretanju računala ili pri promjeni sklopovlja računala. Pogrešnim unošenjem podataka moguće je onesposobiti računalo pa pri promjeni tih podataka treba biti oprezan. CMOS memorija napaja se iz minijaturnog akumulatora koji se puni dok je računalu uključeno. Podaci u CMOS memoriji ostaju nepromijenjeni sve dok se ne prekine napajanje što je moguće vađenjem akumulatora ili otvaranjem odgovarajućeg kratkospojnika. Brisanje CMOS memorije potrebno je samo zbog pogrešno upisanih postavki zbog kojih računalo neispravno radi ili zbog brisanja upisane lozinke koju je korisnik zaboravio. Lozinku koja se ovdje spominje ne treba miješati s različitim lozinkama vezanim za operacijski sustav ili internet. Lozinka u CMOS memoriji služi samo za pristup podacima u CMOS memoriji.

Dinamička radna memorija ili DRAM vrsta je radne memorije kojoj je svaki bit pohranjen kao naboj u minijaturnom kondenzatoru smještenom u memorijskom integriranom sklopu. Zbog nesavršenosti izolatora u kondenzatoru naboj pohranjen u kondenzatoru postupno se gubi, pa se time gubi i podatak pohranjen u tom kondenzatoru. Kako se to ne bi dogodilo, potrebno je naboj obnoviti prije nego se kondenzator potpuno isprazni. Naboj se obnavlja pomoću posebnih sklopova koji najprije čitaju podatke, a zatim obnavljaju naboj svakog kondenzatora prema očitanoj vrijednosti. Taj se postupak zove obnova ili osvježavanje memorije (engl. memory refreshing) i događa se svakih nekoliko milisekunda pa i kraće. Zbog toga je razmjena podataka s DRAM memorijom sporija i kompliciranija nego razmjena sa SRAM memorijom.

Prednost DRAM-a su male dimenzije kondenzatora koji pohranjuje bit informacije pa je moguće smjestiti mnogo takvih kondenzatora na jednu pločicu poluvodiča. Suvremeni DRAM-ovi mogu pohraniti milijune bitova na jednoj jedinoj pločici poluvodiča. Nedostatak DRAM-a je potreba za relativno složenim pogonskim sklopom i sporost u radu uzrokovana obnavljanjem memorije. Cijena dinamičkih memorija kojima je kapacitet veći od nekoliko

I-16PRO-MIL


desetaka KB, uključivši i pogonske sklopove, niža je od cijene statičkih memorija, tako da je radna memorija u suvremenim osobnim računalima DRAM. Različitim se postupcima komuniciranja s DRAM-om pokušava povećati brzina njegova rada pa postoje različite izvedbe DRAM memorija. Zbog svoje važnosti i cijene radna memorija računala građena je tako da se može lako naknadno ugrađivati i mijenjati. Kupac tako može birati kapacitet radne memorije prema cijeni i svojim potrebama. U slučaju potrebe memoriji se može povećati kapacitet tako da se ugrade dodatni memorijski integrirani krugovi. Takvo se povećanje kapaciteta memorije naziva proširenje memorije. Da bi se olakšalo proširenje memorije, memorija se prodaje i ugrađuje u tzv. memorijskim modulima.

Memorijski modul je tiskana pločica na koju su zalemljeni memorijski integrirani krugovi i na čijem se jednom rubu nalaze konektori. Na matičnoj ploči postoje odgovarajući konektori u koje je moguće utaknuti memorijski modul. Ovisno o izvedbi matične ploče postoje dva ili više konektora za memorijske module. Postoji nekoliko različitih modela memorijskih modula koji nisu međusobno zamjenjivi.

Slika 1.5 Memorijski moduli

SIMM (engl. single inline memory module) je najstarija vrsta memorijskog modula i ne rabi se više u suvremenim računalima. Moraju se ugrađivati u paru. Postoje izvedbe s 30 (DRAM) i 72 (FPM) kontakta.

DIMM (engl. dual inline memory module) je trenutno najrasprostranjenija vrsta memorijskih modula. Postoje izvedbe sa 168 (FPM, EDO, SDRAM) i 184 (DDR) konektora. Mogu se ugrađivati pojedinačno.

SODIMM (engl. small outline dual inline memory module) su memorijski moduli namijenjeni prijenosnim računalima pa su najmanjih dimenzija od svih modula. Postoje izvedbe sa 72 (FPM, EDO), 144 (FPM. EDO. SDRAM) i 200 kontakata (DDR).

I-17PRO-MIL

MO

DU

L 1


RIMM (engl. Rambus inline memory module) je namijenjen RDRAM memorijama. Postoje izvedbe sa 168 i 184 kontakta.

Ako je trgovački naziv memorije: DIMM PC2100, 128 MB, 184 pins, DDR RAM, 266 MHz, znači da je riječ o memorijskom modulu DIMM sa 184 kontakta, kapacitet je 128 MB, memorija radi taktom 266 MHz, najveća brzina razmjene podataka je 2100 MB u sekundi i vrsta memorije je DDR SDRAM.

Flash memorija

Flash memorija (engl. flash memory) posebna je vrsta poluvodičkih memorija čija je glavna značajka da se ponaša poput RAM memorije, ali joj je sadržaj neovisan o napajanju. Iz flash memorije mogu se čitati podaci, ali je za pohranu novih podataka potrebno prethodno izbrisati postojeće. Pri tome to nije moguće na samo jednoj memorijskoj lokaciji, već se mora izbrisati cijelo područje uzastopno smještenih memorijskih lokacija (engl. chunck). Takav postupak znatno usporava rad i praktično ograničava uporabu ove vrste memorije kao uobičajene radne memorije računala.

S jedne strane flash memorija objedinjuje dobra svojstva RAM memorije (nema pokretnih dijelova) i medija za trajnu pohranu podataka, primjerice tvrdog diska (sadržaj neovisan o napajanju). S druge pak strane znatno viša cijena po bitu pohranjenih podataka i ograničen vijek trajanja ograničava njenu uporabu na posebna područja primjene. Približno je 100000 puta moguće ponoviti postupak upisa podataka prije nego flash memorija postane neupotrebljiva. To pri uobičajenoj uporabi flash memorije odgovara trajnosti od približno 10 godina. Flash memorije rabe se uglavnom kao praktična zamjena za tvrdi disk relativno malog kapaciteta (nekoliko GB). Najviše se primjenjuju kod osobnih računala kao prijenosni medij za pohranu i kod digitalnih fotoaparata. Jedna od uobičajenih primjena flash memorije kod suvremenih osobnih računala jest njena uporaba za pohranu BIOS-a umjesto ROM memorije (tzv. engl. flash BIOS). To omogućuje zamjenu BIOS-a novim inačicama, a kako se to čini malokad, ograničenje trajnosti flash memorije i brzina upisa nisu prepreka. BIOS je objašnjen u poglavlju Operacijski sustav.

Memorijski ključić (engl. keydrive, keychain drive, pen drive, pocket drive, thumb drive, USB flash drive, USB flash memory drive, USB key, USB memory key, flash RAM, USB stick) je popularna inačica flash memorije smještene u praktično kućište dužine 3 do 6 cm na čijem se jednom kraju često nalazi privjesak za ključeve. Na kućištu se nalazi USB priključak kojim se može izravno priključiti na računalo. Operacijski sustav “vidi” tako priključeni memorijski ključić kao dodatni tvrdi disk i njime može rukovati jednako kao i tvrdim diskom računala. Memorijski ključići služe kao praktičan medij za prijenos podataka s jednog računala na drugo.

I-18PRO-MIL


Najveću primjenu flash memorija ima u digitalnim fotoaparatima. Mala potrošnja energije, male dimenzije i odsustvo pokretnih dijelova čine je upravo idealnom za pohranu slika. Razvijeno je nekoliko inačica flash memorija za primjenu u obliku praktičnih flash kartica : Secure Digital (SD) Media Card (64 MB do 1 GB), xDPicture Card (32 MB do 512 MB), Smart Media (16 MB do 128 MB), Compact Flash (64 MB do 4 GB), Memory Stick (64 MB do 256 MB) i MultiMedia Card MMC (16 MB do 128 MB).

Slika 1.6 Memorijski ključići

Slika 1.7 Flash memorija za digitalne fotoaparate

Osim u fotoaparatima ponekad se ova vrsta memorija rabi i u drugim uređajima: video kamerama, ručnim računalima, MP3 prijenosnim uređajima, pisačima i dr. Kako na

I-19PRO-MIL

MO

DU

L 1


računalu ne postoji priključnica na koju bi se mogla priključiti bilo koja od navedenih flash kartica, potrebno je nabaviti čitač kartica. To je mali uređaj koji se pomoću USB priključnice priključuje na računalo, a na sebi ima utore u koje se mogu priključiti flash kartice. U neke modele računala, posebice prijenosnih, tvornički se ugrađuju čitači flash kartica.

PC Card (PCMCIA)

Male dimenzije prijenosnih računala ograničavaju količinu sklopovlja koje se može izravno ugraditi u računalo pa je, ovisno o potrebama korisnika, dodatke potrebno prigrađivati izvana. Prvo takvo proširenje, koje se pojavilo znatno prije memorijskih ključića, bile su memorijske kartice pomoću kojih se povećavala radna memorija računala. Isprva se za te kartice rabio naziv PCMCIA kartice, ali je zbog teškog izgovaranja naziva izabran novi naziv PC Card. Kartice su normiranih dimenzija kućišta i priključnica (priključnica ima 68 priključaka) i mogu se priključiti na bilo koje računalo opskrbljeno PC Card priključkom. Veličine su otprilike poput kreditne kartice (85,6 mm x 54,0 mm), a debljina im ovisi o građi. PC Card kartice mogu umjesto memorije sadržavati i različite druge uređaje, npr. modem, mrežno sučelje, tvrdi disk itd. U PC Card kartice može biti ugrađena DRAM memorija ili flash memorija. Nakon pojave memorijskih štapića PC Card kartice rijetko se rabe kao flash memorija.

ROM

ROM (engl. read only memory) ispisna je memorija, tj. memorija u koju se podatak može upisati samo jednom. Nakon upisa podatak se može čitati onoliko puta koliko se želi, ali ne i mijenjati, brisati ili upisivati novi podatak. ROM memorija ne gubi svoj sadržaj prekidom napajanja. Zato je primjena ove memorije ograničena na pohranu podataka koji su uvijek jednaki i nepromijenjeni. Takvi su, primjerice, podaci u vezi s prikazom slova na zaslonu, dijelovima operacijskog sustava itd. Takvih nepromjenljivih podataka ima relativno malo pa je ugrađeni ROM malog kapaciteta (npr. 128 KB). Podatke u ROM upisuje proizvođač računala i korisnik ih nikada ne mijenja. U ROM-u su najčešće pohranjeni podaci potrebni operacijskom sustavu računala pa korisnik malokad izravno koristi te podatke.

Kod starijih računala ROM i CMOS su bile jedine memorije koje nisu gubile svoj sadržaj prekidom napajanja. CMOS memorija namijenjena je pohrani male količine podataka o konfiguraciji računala i nije pogodna za pohranu dijelova operacijskog sustava pa su oni bili pohranjeni u ROM memoriji. Tako se pri uključenju računala mogao početi izvršavati jedini raspoloživ program, a to je onaj pohranjen u ROM memoriji. Tek izvršenjem tog programa operacijski sustav bi se s tvrdog diska premjestio u radnu memoriju računala i zatim počeo izvršavati. Bez tog početnog programa nije bio moguć rad računala. Taj se program upisao u ROM kod proizvođača računala i korisnik ga više nije mogao mijenjati, osim u slučaju promjene ROM-a što je za prosječnog korisnika nepraktično. ROM memorija

I-20PRO-MIL


je jeftinija od bilo koje druge vrste memorije, ali je nemogućnost promjene upisanog programa kod korisnika dovela do zamjene ROM memorije flash memorijom. Riječ je o flash EPROM (FEPROM) memoriji koja omogućuje brisanje i pisanje podataka koji zatim ostaju trajno zapisani i kad nema napajanja. Suvremena računala zato za pohranu dijelova operacijskog sustava i programa koji se pokreće pri uključenju računala rabe flash EPROM memoriju, u koju korisnik po potrebi može upisati noviju inačicu programa pomoću relativno jednostavnog postupka i bez otvaranja računala.

Brza priručna memorija

Između memorije i procesora postoji nerazmjer u brzini. Procesor može slati i primati podatke brže nego što može memorija zbog čega je ograničena ukupna brzina razmjene. Povećanje brzine rada memorije, odnosno skraćenje vremena pristupa, uvelike bi i neprihvatljivo povećalo cijenu.

Brza priručna memorija (engl. cache) brza je memorija relativno malog kapaciteta koja pohranjuje dio sadržaja radne memorije te tako ubrzava razmjenu podataka između procesora i radne memorije. Građa i uporaba brze priručne memorije zavisi o njezinoj namjeni i proizvođaču, a sastoji se od vrlo brze memorije višestruko manjeg kapaciteta od radne memorije (od 1 KB do 1 MB kod IBM sukladnih osobnih računala) i složenog upravljačkog sklopa.

Načelno se može reći da brza priručna memorija ubrzava rad računala. Što je upravljački sklop brze priručne memorije složeniji, to je potreban manji kapacitet brze priručne memorije. Glavno svojstvo brze priručne memorije, za razliku od ostalih vrsta memorija, jest “pametno” rukovanje podacima koji se pohranjuju u memoriju i dobavljaju iz nje.

Slika 1.8 Brza priručna memorija (engl. cache)

Kod nekih procesora dio brze priručne memorije ugrađen je na istu pločicu poluvodiča na kojoj je i sam smješten što dodatno ubrzava rad. Zbog tehnoloških ograničenja i visoke

I-21PRO-MIL

MO

DU

L 1


cijene ugrađena brza priručna memorija manjeg je kapaciteta od zasebne brze priručne memorije.

Brza priručna memorija smještena na istu pločicu poluvodiča s mikroprocesorom naziva se primarna brza priručna memorija ili L1 (engl. primary cache, Level 1 cache) i kapaciteta je od 1 do 128 KB.

Zasebna brza priručna memorija koja se nalazi izvan procesora naziva se sekundarna brza priručna memorija ili L2 (engl. second level cache, Level 2 cache) i kapaciteta je od 128 KB do 1 MB. Tu memoriju treba razlikovati od radne memorije računala, a bitna je razlika da je L2 memorija mnogo brža, skuplja i manjeg kapaciteta od radne memorije. Istodobno ona je jeftinija i sporija od L1 memorije pa je na neki način kompromis između cijene i brzine pristupa.

Brza priručna memorija diska (engl. disc cache) ima zadaću ubrzati razmjenu podataka između relativno sporog tvrdog diska i znatno brže radne memorije računala. Zato brzina brze priručne memorije diska treba biti prilagođena brzini radne memorije i može biti građena od istih komponenata. Upravljačka elektronika smještena je unutar mehanizma tvrdog diska (točnije unutar sklopa za upravljanje diskom, engl. disc controller) ili izvan mehanizma tvrdog diska (redovito je dio radne memorije računala) ili oboje.

Načelo djelovanja brze priručne memorije koristi se i u mnogim drugim područjima gdje se brzina prijenosa podataka može ubrzati pohranom u memoriju koja može brže razmjenjivati podatke s okolinom. Tako, primjerice, postoje brze priručne memorije kod mrežnih kartica, pri prijenosu podataka internetom i dr.

Matična ploča

Matična ploča (engl. motherboard, mainboard, systemboard, mobo) je tiskana pločica na kojoj su smješteni glavni dijelovi računala: procesor, memorija, unutarnja sabirnica i dr. Sklopovi mogu biti zalemljeni na matičnu ploču ili se mogu dodati u za to predviđena podnožja i priključnice. Matična ploča često se prodaje zasebno, bez procesora, memorije i dodatnih sklopova (kartica) kako bi kupac sam mogao sastaviti računalo prema svojim potrebama. Format matične ploče (engl. form factor) govori o fizičkim dimenzijama matične ploče, otvorima za pričvršćenje u kućište, smještaju priključnica za priključak vanjskih uređaja i sl.

I-22PRO-MIL


1.2.3 Ulazni uređaji

Ulazni uređaji računala jesu svi oni koji omogućuju unos podataka ili programa iz okoline u računalo. Podaci u okolini računala, npr. zvuk, slika, pokret, temperatura itd. gotovo uvijek su u nepogodnu obliku za izravan unos u računalo. Te podatke treba prikladnim pretvornicima (senzorima) i njima prigrađenim sklopovima pretvoriti u oblik električnih veličina prihvatljivih računalu. U tom je smislu temeljna zadaća ulaznih uređaja djelotvorna i jeftina pretvorba podataka iz okoline u oblik prihvatljiv računalu.

Tipkovnica

Tipkovnica (engl. keyboard) jedan je od najstarijih i najčešćih ulaznih uređaja računala. Tipkovnica je posebno pogodna i za sada gotovo nezamjenjiva za unos teksta. Sastoji se od označenih tipaka koje su mehanički vezane za pripadne sklopke. Svakoj tipki pripada po jedna sklopka. Pritiskom na neku od tipaka ostvaruje se električni kontakt. Zatvaranjem kontakata zatvara se električni krug koji dovodi napon na odgovarajuće nožice ugrađenog sklopa. Sklop na temelju primljenih napona (a ovi ovise o pritisnutoj tipki) stvara prikladne električne impulse i prosljeđuje ih računalu. Tipkovnica je spojena s računalom savitljivim priključnim kabelom i to na priključnicu za tipkovnicu (obično oznake PS/2) koja se nalazi sa stražnje strane računala ili na USB sabirnicu. Postoje i bežične tipkovnice koje podatke s računalom razmjenjuju posredstvom radiovalova.

Miš

Miš je pokazna naprava koja služi za pomicanje kazala i davanje naredbi računalu pritiskom jedne od tipki miša. Miš (engl. mouse) je povezan s računalom pomoću spojnog kabela ili bežično. Pomicanjem miša po podlozi obično se pomiče pokazivač (kursor, engl. cursor) na zaslonu monitora, a pritiskom na jednu od tipaka na gornjem dijelu miša računalu se daje određena naredba. Miš nije pogodan za unos teksta, već je namijenjen crtanju ili pomicanju kazala po zaslonu monitora. Upravljanje nekim programom mišem svodi se na postavljanje kazala na jednu od ponuđenih mogućnosti na zaslonu monitora i zatim izborom te mogućnosti pritiskom na tipku miša. Za razliku od tipkovnice, mišem se može rukovati bez posebne izvježbanosti.

Grafička ploča

Izrada crteža pomoću računala jedno je od važnih područja njegove primjene, a najpogodniji ulazni uređaj za tu namjenu je grafička ploča (engl. tablet, digitizing tablet). Grafičke ploče za uporabu sa stolnim računalima sastoje se od radne plohe uobičajenih dimenzija 30 x 30 cm i debljine oko 1 cm te pokaznog uređaja u obliku miša ili olovke. Dio radne plohe (npr. 15 x 15 cm), odnosno splet vodiča smješten ispod tog dijela radne plohe, osjetljiv je na pokaznu napravu i u stanju je registrirati njezin položaj. Pomicanje

I-23PRO-MIL

MO

DU

L 1


pokaznog uređaja po površini ploče prenosi se spojnim kabelom u računalo te tako nastaje crtež pohranjen u računalu.

Slika 1.9 Grafička ploča

Palica

Palica (engl. joystick) pokazna je naprava koja služi za pomicanje kazala ili nekih drugih objekata na zaslonu monitora i davanje naredbi računalu pritiskom jedne od tipki palice.

Palica se sastoji od kućišta koje miruje na podlozi i palice koja izlazi uspravno iz kućišta. Korisnik drži palicu u ruci i naginje je u smjeru lijevo-desno i naprijed-natrag. Na vrhu palice je tipka koja na pritisak daje računalu naredbu. Pokreti palice pretvaraju se u električne impulse i priključnim kabelom prenose računalu. Jednostavnije i jeftinije palice rabe se uglavnom za računalne igre, dok su kvalitetnije i skuplje palice namijenjene uporabi u područjima gdje cijena nije presudna, npr. u vojnoj industriji.

Zaslon osjetljiv na dodir

Zaslon osjetljiv na dodir (engl. touch screen) jest zaslon monitora koji ima sposobnost “otkriti” mjesto na kojemu je dodirnut. Podaci o mjestu dodira rabe se zatim za iste namjene kao i miš. Zaslon je dovoljno dotaknuti prstom na željenu mjestu da bi se stvorili električni impulsi koji odgovaraju položaju dodirnutog mjesta.

Zbog jednostavnosti uporabe i pouzdanosti, zaslon osjetljiv na dodir prikladan je za javne informacijske sustave (npr. banke, kolodvori, turističke informacije, informacijski kiosci, internet kiosci i sl.). Zaslon osjetljiv na dodir primjenjuje se i kod ručnih računala.

I-24PRO-MIL


Zbog malog zaslona umjesto prstima kod ručnih se računala zaslon dodiruje prikladnim štapićem.

Slika 1.10 Zaslon osjetljiv na dodir

Osjetilna ploha

Kod prijenosnih računala miš je nepraktičan, posebice kad se računalo rabi na putovanju, primjerice u vlaku ili zrakoplovu. Zbog toga je većina prijenosnih računala opremljena drugačijom vrstom pokaznih uređaja. Većina prijenosnih računala rabi osjetilnu plohu (engl. touchpad, trackpad) kao pokazni uređaj. Osjetilna ploha je ploha približne veličine 60 mm x 20 mm smještena ispred tipkovnice. Korisnik lagano dodiruje i prstima klizi po osjetilnoj plohi i tako pomiče kazalo na zaslonu monitora. Uz osjetilnu plohu nalaze se dvije ili više tipki koje imaju istu funkciju kao tipke miša.

I-25PRO-MIL

MO

DU

L 1


Slika 1.11 Osjetilna ploha prijenosnog računala

Skener

Skener (engl. scanner) jest ulazni uređaj računala namijenjen izravnom unosu crteža i slika s papira u računalo. Za razliku od miša i grafičke ploče skener ne zahtijeva precrtavanje crteža, već je u stanju crtež izravno pretvoriti u električne veličine prihvatljive računalu.

Načelo djelovanja skenera temelji se na pretvorbi svjetlosti odbijene od slike u električne veličine. Slika koja se želi unijeti u računalo osvjetljava se ugrađenim izvorom svjetlosti. Zrake svjetlosti odbijene od površine slike usmjeravaju se sustavom leća i ogledala osjetilima (senzorima) za pretvorbu svjetlosti u električnu struju. Osjetilo ili senzor pretvara svjetlost u električnu struju, obično tako da je iznos struje proporcionalan jakosti svjetlosti. Osjetila su uglavnom integrirani poluvodički sklopovi osjetljivi na svjetlost, tipa CCD (engl. charge coupled devices). Slika se dijeli u točke, pri čemu je svaka od točaka predočena jakošću električne struje koja odgovara intenzitetu odbijene zrake svjetlosti. Takav se postupak očitavanja, pri čemu se slika dijeli u niz točaka koje se očitavaju u vremenskom slijedu, zove skeniranje. Slika je to vjernije prenesena što ima više točaka na jedinici površine osjetila, tj. što je veća razlučivost (rezolucija, engl. resolution) skenera. Razlučivost skenera mjeri se brojem točaka po jedinici dužine (točaka po palcu, engl. dpi, dots per inch).

Stolni skeneri (plošni skener, engl. flatbed scanner) sastoje se od kućišta čije su dimenzije prilagođene veličini papira koji se želi skenirati i mehanizma smještenog unutar kućišta. Na gornjoj strani kućišta skenera nalazi se prozirno staklo na koje se, licem prema dolje, polaže slika koju se želi skenirati. U unutrašnjosti kućišta skenera nalazi se izvor svjetlosti, sustav leća i osjetila odbijene svjetlosti. Slika se očitava tako da se sklop svjetiljke, leća i

I-26PRO-MIL


osjetila giba s donje strane stakla cijelom duljinom slike koja se očitava. Stolni skeneri odlikuju se relativno dobrom kvalitetom, prihvatljivom cijenom, dobrom razlučivošću i jednostavnim rukovanjem. Danas su najrasprostranjenija vrsta skenera, a s računalom se uglavnom povezuju USB sabirnicom.

Digitalni fotoaparat

Digitalni fotoaparat umjesto filma ima osjetilo svjetlosti. Rukovanje digitalnim fotoaparatom vrlo je slično rukovanju običnim fotografskim aparatom. Korisnik tražilom bira prizor koji želi snimiti te, namjestivši parametre snimanja, pritišće okidač. Prizor se projicira na osjetilo svjetlosti gdje se pretvara u električne veličine. Slika se zatim sprema na memorijsku karticu koja se nalazi u fotoaparatu. Podaci snimljeni na memorijsku karticu mogu se brisati tako da korisnik može uvijek iznova snimati na istu memorijsku karticu. Uz to, memorijska kartica može se izvaditi iz fotoaparata i zamijeniti drugom ako je to potrebno. Na digitalnim je fotoaparatima snimljenu sliku moguće vidjeti na ugrađenom LCD pokazivalu (engl. display) na samom fotoaparatu, dok je u jeftinijih modela sliku moguće vidjeti tek nakon prijenosa podataka u računalo. Nakon prijenosa slike u računalo, slika se može uređivati. Neki modeli digitalnih fotoaparata mogu se povezati izravno s pisačem i tako bez posredovanja računala otisnuti sliku.

Jednom od glavnih prednosti digitalnoga fotoaparata smatra se zaštita okoliša jer se ne rabi film i postupak kemijskog razvijanja. Osim toga, otpada trošak nabave filma i izrade fotografija te tako ukupna cijena uporabe za mnogo snimaka može biti manja nego za klasične fotografije. Izravan unos slika u računalo daljnja je prednost uporabe digitalnoga fotoaparata. Iako je trenutačno njegova cijena veća od klasičnog fotoaparata (uz ista obilježja), očekuje se da će za nekoliko godina digitalni fotoaparati u potpunosti istisnuti iz uporabe tradicionalne fotoaparate.

Webcam

Pojavom interneta pojavila se posebna, jeftina i praktična izvedba videokamera poznata pod nazivom engl. webcam . To je kamera koja se smješta uz računalo i spaja s računalom posredstvom USB sabirnice. Kamera je usmjerena prema korisniku koji sjedi za računalom i pomoću odgovarajućeg programa omogućuje da se dva udaljena sugovornika vide na zaslonu monitora. Razlučivost i kvaliteta slike tih kamera lošija je od kvalitete slike digitalnih fotoaparata ili digitalnih video kamera, ali je dostatna za jednostavnu vizualnu komunikaciju. Sama kamera ne može pohraniti sliku već se slike spremaju i obrađuju na računalu. Skuplji modeli kamera mogu se rabiti i za videonadzor.

I-27PRO-MIL

MO

DU

L 1


Slika 1.12 Webcam

Čitalo crtičnoga kôda

Jedno od važnih područja primjene računala jest automatsko raspoznavanje. Automatsko raspoznavanje omogućuje izravan, brz i praktički nepogrešiv unos podataka o obilježenom objektu u računalo. Ti objekti mogu biti proizvodi, roba na skladištu, ljudi itd. Najbolji primjer djelotvorne primjene je očitavanje podataka o robi u trgovini (oznaka ili šifra robe). Umjesto ručnog unosa podataka o robi koju je kupac donio na blagajnu, uređajem za automatsko raspoznavanje podaci o robi automatski se unose u računalo. Najčešće rabljena tehnologija automatskog raspoznavanja je tehnologija crtičnoga kôda (engl. bar code). Unos crtičnim kôdom mnogo je brži i točniji od ručnog unosa. Objekti se u toj tehnologiji obilježavaju oznakom u obliku debljih i tanjih tamnih crta na svijetloj podlozi. Takva oznaka može sadržavati samo brojke ili brojke i slova. Način prikaza propisan je međunarodnim normama, a svaka od tih normi podrobno opisuje dimenzije i raspored pruga, tolerancije itd.

Slika 1.13 Čitalo crtičnog kôda

I-28PRO-MIL


Čitalo crtičnoga kôda (engl. bar code reader) sastoji se od izvora svjetlosti koji osvjetljava crtični kôd, osjetila koje pretvara odbijenu zraku u električne impulse i elektroničkog sklopa koji te impulse pretvara u oblik prihvatljiv računalu. To je zapravo posebna vrsta skenera. Nekoliko je vrsta čitala crtičnoga kôda: u obliku olovke, u obliku pištolja i lasersko čitalo crtičnoga kôda. Lasersko čitalo proizvodi se u obliku ručnog pištolja ili kao ugrađeni nepokretni uređaj kojemu je dovoljno približiti crtičnu oznaku. U trgovinama je lasersko čitalo često ugrađeno u prodajni pult tako da pri prolasku tekućom vrpcom predmeti prelaze i preko čitala. Pri tome se treba jedino pobrinuti da je crtična oznaka okrenuta prema dolje kako bi bila dostupna ugrađenom čitalu.

1.2.4 Izlazni uređaji

Izlazni uređaji pretvaraju podatke iz računala u oblik prihvatljiv okolini. Ta okolina mogu biti ljudi, pa su to onda prikazi u vizualnom ili zvučnom obliku, ili strojevi kada su prikazi u obliku električnih veličina, npr. napona ili struje. I u jednom i u drugom primjeru zadaća je izlaznih naprava brzo, jeftino i djelotvorno pretvaranje digitalnih električnih veličina iz računala u oblik prihvatljiv okolini.

Monitor

Monitor je izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na svom zaslonu. Prikaz se sastoji od teksta, crteža, razumljivih simbola itd. Osnovni element slike na zaslonu monitora je zaslonska točka (engl. pixel, picture element) koja je po cijeloj površini jednake boje i intenziteta svjetlosti. Zaslonska točka je krug promjera od 0,1 do 0,5 mm ili pravokutnik podjednakih dimenzija. Kakvoća slike monitora ponajprije ovisi o broju zaslonskih točaka od kojih je slika sastavljena. Što je više točaka na zaslonu monitora, to je slika bolja. Mjera za kakvoću slike u tom smislu zove se razlučivost ili rezolucija. Razlučivost monitora je podatak o najvećem broju zaslonskih točaka koje na zaslonu može prikazati monitor, a izražava se kao umnožak vodoravne i uspravne razlučivosti. Tako npr. monitor razlučivosti 800 x 600 može prikazati najviše 480.000 točaka (800 točaka vodoravno i 600 točaka uspravno). Raspon razlučivosti suvremenih monitora je od 800 x 600 pa do 2.560 x 2.048. Veličina zaslona monitora mjeri se duljinom dijagonale zaslona izraženom u palcima (1 palac = 1 inč = 25,4 mm). Omjer između vodoravne i uspravne stranice monitora najčešće je 4:3 pa se iz podatka o duljini dijagonale mogu odrediti dimenzije zaslona. S obzirom na mogućnost prikaza višebojne slike monitori

I-29PRO-MIL

MO

DU

L 1


se dijele na jednobojne (monokromatske) i višebojne (kolor). Jednobojni monitori mogu podatke prikazati samo u jednoj boji na crnoj podlozi (ili crne podatke na jednobojnoj podlozi). Višebojni monitori prikazuju sliku kombinacijom triju osnovnih boja: crvene, zelene i plave (engl. RGB, red, green, blue), pa se zovu RGB monitori. Kombinacijom intenziteta tih triju boja moguće je dobiti bilo koju drugu boju.

Monitor s katodnom cijevi donedavno je bio najrasprostranjenija vrsta monitora. Dobra kakvoća slike, dobra pouzdanost i umjerena cijena glavni su razlozi tome. Nedostaci su mu relativno velike dimenzije i relativno velika potrošnja energije (mnogo veća od LCD monitora).

Monitori s tekućim kristalom (engl. LCD monitor, liquid crystal display monitor) dobili su ime po pokaznom dijelu monitora čije se djelovanje temelji na svojstvima tzv. tekućega kristala. LCD monitori odlikuju se malim dimenzijama i vrlo malom potrošnjom energije. Zbog tih se svojstava LCD monitori primjenjuju za prijenosna računala. Dio monitora koji prikazuje sliku naziva se LCD pokazivalo. Za razliku od monitora s katodnom cijevi LCD monitor nema štetnih zračenja pa se često reklamira kao ekološki. Zbog toga i zbog manjih dimenzija LCD monitori polako zamjenjuju monitore s katodnom cijevi i za stolna računala.

Za istodobni prikaz računalnih podataka većem broju gledatelja rabe se LCD projektori koji sliče dijaprojektorima, a koji imaju ugrađeno LCD pokazivalo. Ta vrsta monitora omogućuje projekciju prikaza na platno ili zid.

Slika 1.14 LCD monitor (lijevo) i monitor s katodnom cijevi

I-30PRO-MIL


Grafička kartica

Monitor se spaja s računalom sklopom koji se naziva grafička kartica (engl. graphic card). Zadaća je grafičke kartice pretvorba digitalnih signala iz računala u oblik prihvatljiv monitoru. Suvremene grafičke kartice su složeni sklopovi koji su zapravo malo zasebno računalo. Grafičke se kartice sastoje od tri glavna dijela: grafičkog procesora, memorije i digitalno-analognog pretvornika. Dio memorije grafičke kartice koji se koristi za pohranu slike zove se video-memorija ili video-RAM. O kapacitetu video-RAM-a ovisi razlučivost i broj boja koje može prirediti grafička kartica. Primjerice, za razlučivost od 1.024 x 768 i 16 milijuna boja potrebno je najmanje 3 MB video-RAM-a grafičke kartice. Suvremene grafičke kartice imaju kapacitet mnogo veći od navedene minimalne vrijednosti (tipično 128 MB ili 256 MB). Za bržu razmjenu podataka između grafičke kartice i računala rabi se i posebna sabirnica, pa se praktično sve suvremene grafičke kartice priključuju na AGP sabirnicu.

Pisač

Podatke iz računala na papir ispisuju izlazni uređaji koji se nazivaju pisači (engl. printer). Suvremeni pisači osim teksta s velikim izborom izgleda znakova (engl. font) mogu otisnuti i različite slike.

Višebojni pisači stvaraju višebojnu sliku kombinacijom triju tzv. komplementarnih boja: modrozelene (engl. cyan), ljubičastocrvene (engl. magenta), žute (engl. yelow) i crne (engl. black) ili skraćeno CMY (ili CMYK). Primjenom boja CMY rabi se tzv. suptraktivni postupak kojim se od temeljne boje (bijela) oduzima postotak boja CMY (tri se točke otiskuju jedna preko druge). Komplementarne boje CMY propuštaju svjetlost svih boja osim osnovnih RGB. Modrozelena propušta sve boje osim crvene, ljubičastocrvena sve boje osim zelene i žuta sve boje osim plave. Otiskivanjem jedne preko druge boje CMY i izborom odgovarajućeg intenziteta može se dobiti dojam svih ostalih boja. Višebojni pisači rabe slične tehnologije kao i jednobojni, uz nužne dodatke za ispis svih triju osnovnih boja i crne boje, što ih čini složenijima. Kakvoća slike u velikoj mjeri ovisi o primijenjenoj tehnologiji, a cijena višebojnih pisača viša je nego jednobojnih. Najrasprostranjeniji pisači u boji su pisači s mlazom tinte.

Pisači s mlazom tinte (engl. ink jet, bubble jet) sliku na papiru stvaraju štrcanjem mlaza tinte. Glava takvog pisača ima sposobnost štrcanja vrlo tankog mlaza tinte u smjeru papira. Na papiru se kap tinte osuši ostavljajući obojenu točku. Dobra svojstva pisača s mlazom tinte jesu bešuman rad i vrlo dobra kakvoća otiska, tek nešto lošija od otiska laserskog pisača. Pisači s mlazom tinte stekli su popularnost zbog mogućnosti relativno jeftinog i kvalitetnog ispisa u boji pa su danas najpopularnija vrsta pisača. Pri kupnji pisača s mlazom tinte treba usmjeriti pozornost na cijenu tinte. Ako je riječ o pisaču u boji, cijena jednog punjenja tinte može stajati jednako kao i jeftiniji pisač.

I-31PRO-MIL

MO

DU

L 1


Laserski pisači (engl. laser printer) najkvalitetnija su vrsta pisača, a načelo svog djelovanja naslijedili su od fotokopirnih strojeva. Podaci iz računala dolaze u pogonski sklop laserskog pisača koji je, zbog složenosti upravljanja svim dijelovima, pravo malo računalo. Uski snop laserske zrake i precizno upravljanje omogućuje kakvoću otiska kakvu ne može postići ni jedna druga vrsta pisača. Laserski snop usmjerava se na fotoelektrostatički bubanj koji se zbog toga električki nabija i privlači obojeni prah. S bubnja se prah prenosi na papir i zagrijavanjem trajno veže s papirom. Visoka kakvoća otiska i relativno pristupačna cijena razlog su popularnosti laserskih pisača. Boja u prahu, kojom se koristi laserski pisač (engl. toner), nalazi se u posebnom spremniku (engl. toner cartridge) i nakon što se istroši, baca se kompletan spremnik. Jedno pakovanje može otisnuti nekoliko tisuća kopija, a cijena mu nije zanemariva i iznosi od 10% do 20% cijene pisača. Neki od proizvođača uz spremnik za boju vežu i fotoelektrostatički bubanj pa se promjenom boje mijenja i cijeli sklop bubnja, što dodatno povećava cijenu zamjene. Laserski pisači u boji višestruko su skuplji od jednobojnih pa se rabe malokad.

Termički pisač (engl. thermal printer) stvara otisak na posebnom papiru toplinskim djelovanjem termičke glave. Papir na koji djeluju grijači temperaturno je osjetljiv i na zagrijanim mjestima površina papira prelazi u crnu boju. Pomicanjem papira i zagrijavanjem izabranih grijača stvara se slika na papiru. Dobra svojstva termičkih pisača jesu male dimenzije, bešuman rad i relativno niska cijena. Glavni nedostaci su potreba za posebnom vrstom papira ili termičke vrpce i mala brzina. Primjenjuju se u uređajima ograničenih dimenzija i težine, npr. u pisačima za izdavanje računa u trgovinama (engl. point of sale printer, POS printer), kalkulatorima, faksimil uređajima, prijenosnim pisačima itd.

Matrični ili iglični pisači (engl. dot matrix printer) stvaraju znak sastavljen od točaka koje su raspoređene u matrični oblik i ispisuju se pomoću iglica smještenih u glavi pisača. Broj iglica u glavi određuje najveći broj točaka koje glava može otisnuti u jednom položaju. Što je broj iglica veći, može se postići bolji otisak jer se otisnuti znak sastoji od većeg broja točaka. Matrični pisač ostvaruje otisak udarcem iglica preko obojene vrpce (engl. ribbon). Buka koju pritom proizvodi nipošto nije zanemariva i u prostoriji u kojoj se nalazi može ozbiljno ometati rad. Nakon određenog broja otisaka vrpcu treba zamijeniti. Matrični pisači danas nisu više toliko rasprostranjeni jer su ih zamijenili pisači s mlazom tinte i laserski pisači. Matrični pisači ostali su u uporabi ponajprije za ispis teksta kod kojeg kvaliteta nije bitna.

I-32PRO-MIL


Slika 1.15 POS termički pisač

Crtalo

Crtalo (engl. plotter) izlazni je uređaj namijenjen izradi crteža i nacrta. Sva se crtala temelje na istom osnovnome načelu: relativnom pomicanju pera za crtanje u odnosu prema mediju na kojemu se crta. Pomak u bilo kojem smjeru ostvaruje se kombinacijom dvaju neovisnih i međusobno okomitih pomaka koji se označuju kao pravac x i y.

Crtalo s nepomičnim papirom (engl. flatbed plotter) sastoji se od nepomičnog postolja i pokretnog pera. Papir na kojemu se želi izraditi crtež učvršćuje se na ploču postolja tako da je nepomično priljubljen uz nju. Iznad tako učvršćenoga i nepomičnog papira kreće se pero crtala. Upravljanjem pomaka pera u pravcu x i y, podizanjem i spuštanjem pera, moguće je izraditi crtež. Crtalo s pomičnim papirom (engl. drum plotter) prihvaća papir u sustav pokretnih valjaka koji ga mogu pomicati u jednom pravcu. Iznad oboda glavnog valjka nalazi se pokretno pero koje se pomiče također samo u jednom pravcu, i to pravcu koji je okomit na pravac gibanja papira. Pero se osim toga spušta na papir i podiže s njega. Valjci pomiču papir u pravcu y, a istodobno se pero pomiče u pravcu x te je tako moguće iscrtati crtež. Kako je pomicanje papira u pravcu y ograničeno samo dimenzijama papira koji je uložen u crtalo, ta vrsta crtala može izrađivati crteže velikih dimenzija. Širina crteža ograničena je dimenzijama pogonskih valjaka, a duljina mu je praktično neograničena.

I-33PRO-MIL

MO

DU

L 1


Crtalo s pomičnim papirom ne može se smjestiti na stol, već je samostojeći uređaj, a rabi se uglavnom za profesionalnu izradu tehničkih crteža većih dimenzija.

Osim perom crtala mogu pisati i štrcanjem tinte na papir pa je zapravo riječ o prilagođenom pisaču s mlazom tinte.

Sklopovi za stvaranje zvuka

Sklopovi za stvaranje zvuka koji se nazivaju još i sintetizatori zvuka (engl. sound synthesizer) izlazne su naprave sposobne digitalne podatke iz računala pretvoriti u zvuk. Najčešće je riječ o pretvorbi u ljudski govor i glazbu. Sintetizatori zvuka izrađuju se najčešće kao kartice za ugradnju u računalo i popularno se nazivaju zvučne kartice (engl. sound card). Glavno područje primjene zvučnih kartica je tzv. multimedija gdje se podaci korisniku priopćuju u obliku pokretnih i nepokretnih slika i zvukova (npr. kod računalnih igara). Zvučne valove stvaraju zvučnici (engl. speaker) koji se priključuju na zvučna kartice.

1.2.5 Ulazno/izlazni uređaji

Postoje računalni uređaji koji su ujedno i ulazni i izlazi. Primjer takvog uređaja je zaslon osjetljiv na dodir (engl. touch screen) opisan u odjeljku Ulazni uređaji ili modem opisan u odjeljku Razmjena digitalnih podataka. Pomoću takvih uređaja moguće je i unositi podatke u računalo i primati podatke iz računala.

I-34PRO-MIL


1.2.6 Uređaji za pohranu

Razvojem elektroničkih računala neprekidno raste potreba za pohranom sve veće količine podataka. Medij za pohranu podataka mora se odlikovati sljedećim svojstvima:

Pohranjeni podaci trebaju što dulje ostati nepromijenjeni i neoštećeni, a da za njihovo održavanje nije potrebno dovoditi energiju.

Medij za pohranu mora biti jednostavan za rukovanje i mora biti što manjih dimenzija. Upis i čitanje podataka trebaju biti što brži, a priključak na računalo što jednostavniji.

Cijena ukupnog sustava za pohranu, koji se sastoji od pogonskog mehanizma i samog medija za pohranu, treba biti što niža. Cijena pohrane obično se izražava u cijeni po bitu pohranjene informacije.

Navedene zahtjeve danas s uspjehom zadovoljavaju tri tehnologije: poluvodička, magnetska i optička. Poluvodička tehnologija odlikuje se najvećom brzinom, ali i najvišom cijenom pa se rabi za pohranu relativno male količine podataka u odnosu na ostale dvije spomenute tehnologije. Poluvodičke memorije opisane su u poglavlju o temeljnog građi računala pa će ovdje biti izostavljene. Magnetski mediji, koji se za pohranu podataka koriste svojstvima magnetskih tvari, najstariji su i danas već potpuno razvijeni mediji. Optička tehnologija, koja se za pohranu podataka koristi svojstvom svjetlosti, mlađa je i još je uvijek u intenzivnom razvoju.

Magnetski disk

Magnetski disk je okrugla ploča izrađena od nemagnetske tvari (npr. aluminij, staklo ili polimer) i presvučena vrlo tankim magnetskim slojem. Materijal magnetskog sloja obično je vrsta željeznog oksida. Disk se okreće oko svojeg središta. Iznad diska je magnetska glava koja je prislonjena uz površinu diska ili lebdi iznad nje, a može se pomicati radijalno po disku (prema središtu i od središta). Magnetska glava može pri upisu magnetizirati površinu diska, a pri čitanju registrirati magnetske čestice na površini diska. Podaci su na magnetskom disku zapisani kao niz magnetiziranih čestica smještenih u koncentričnim krugovima u magnetskom sloju diska.

Dobra svojstva magnetskih diskova su veliki kapacitet, dobra postojanost podataka i brzi pristup bilo kojem podatku na disku. Loša svojstva magnetskih diskova su osjetljivost na elektromagnetsko polje i nečistoće te ograničenje maksimalne gustoće podataka.

•

•

•

I-35PRO-MIL

MO

DU

L 1


Magnetski su diskovi posebno osjetljivi na elektromagnetsko polje i pri rukovanju treba to imati na umu.

Disketa

Disketa (savitljiv disk, meki disk, izmjenjiv disk, engl. diskette, floppy disk, FD) magnetski je disk koji se može razmjenjivati između pogonskih mehanizama. Naziv meki ili savitljivi potječe od građe diska. Izrađen je od tankog i savitljivog materijala kao što je npr. mylar. Pogonski mehanizam diskete (engl. floppy disk drive, FDD) ugrađen je u računalo, a disketa se može jednostavno umetati i vaditi iz pogonskog mehanizma. Diskete su se donedavno rabile za prijenos manje količine podataka s računala na računalo, pričuvnu pohranu (engl. backup) manje količine podataka te distribuciju manjih programa i posebice pogonskih programa (engl. driver) uz različite uređaje. Zbog ograničenog kapaciteta disketa njihovu ulogu preuzimaju optički diskovi i USB ključići (engl. USB key).

Tvrdi disk

Za razliku od diskete, tvrdi magnetski disk (tvrdi disk, engl. hard disk) nije savitljiv i izrađen je od krutih materijala. Neizmjenljivi magnetski diskovi obično su građeni u obliku aluminijskih diskova presvučenih magnetskom tvari. Na istu osovinu, jedan iznad drugoga, smješteno je nekoliko diskova. Za svaki disk postoje po dvije magnetske glave (za svaku stranu diska po jedna) koje su učvršćene u jedan sklop i pomiču se zajedno i istodobno. Sve zajedno smješteno je u zatvoreno kućište, tako da diskovi nisu vidljivi korisniku. Kapacitet suvremenih neizmjenljivih diskova mnogostruko je veći od kapaciteta disketa ili USB ključića i iznosi više stotina GB. Pogonski mehanizmi tvrdih diskova (engl. HDD, hard disc drive) izrađuju se najčešće kao uređaji za unutarnju ugradnju u računala. Svaki je magnetski disk prije prve uporabe potrebno formatirati kako bi se priredio za rad na određenoj vrsti računala i operacijskog sustava. Postupkom formatiranja na disk se zapisuju posebni podaci koji određuju njegovo logičko ustrojstvo. Taj se postupak u načelu provodi samo jedanput, dok na disku još nema podataka. Diskete se prodaju formatirane i neformatirane, pa je u slučaju neformatirane diskete prije uporabe disketu potrebno formatirati. Zbog složenosti postupka tvrdi se diskovi formatiraju kod isporučitelja diska ili računala i korisnik dobiva formatiran disk spreman za rad. VAŽNO: Postupkom formatiranja brišu se svi postojeći podaci na disku i disk postaje potpuno prazan!!! Ako se taj postupak provede s diskovima na kojima ima podataka, svi će podaci biti nepovratno izgubljeni!

Pogonski mehanizmi tvrdih diskova (engl. hard disc drive, HDD) izrađuju se u načelu kao uređaji za ugradnju u unutrašnjost računala. Postoje, međutim, izvedbe tvrdih diskova koji se mogu jednostavno izvana priključivati na računalo. Postoje dvije izvedbe. Jedna je izvedba s ladicom u koju je ugrađen tvrdi disk i koja se može jednostavno umetati i vaditi iz računala. Pritom se umeće i vadi tvrdi disk s kućištem i cjelokupnim pogonskim

I-36PRO-MIL


mehanizmom, a u računalu je ugrađeno ležište u koje se umeće ladica. Nezgodna strana takvog rješenja jest da se disk može umetnuti samo u računalo koje ima ležište za upravo takvu ladicu. Druga je izvedba zasebno kućište u koje je ugrađen tvrdi disk i koje se posredstvom USB sabirnice i odgovarajućeg kabela spaja s računalom.

Slika 1.16 Načelna građa tvrdog magnetskog diska

Nakon određenog razdoblja uporabe uputno je disk defragmentirati. Riječ je o postupku kojim se može znatno ubrzati čitanje podataka s tvrdog diska. Podaci se spremaju na disk tako da se nastoje iskoristi sva slobodna mjesta na disku. Zbog toga se podaci često podijele u dijelove koji se smjeste na područja diska gdje ima dovoljno slobodnog prostora. Za čitanje tako raštrkanih podataka računalu treba više vremena nego da su podaci pohranjeni kao cjelina na jednom mjestu na tvrdom disku. Postupkom defragmentacije raštrkani se podaci prikupljaju u cjelinu i smještaju na jedno mjesto na disku. To se provodi redom za sve cjeline podataka pa su nakon fragmentiranja podaci pohranjeni mnogo povoljnije s obzirom na brzinu čitanja. Defragmentacijom se ne mijenja sadržaj tvrdog diska, nego samo način na koji su podaci raspoređeni na disku. S gledišta korisnika postupak defragmentacije provodi se vrlo jednostavno pokretanjem odgovarajuće naredbe.

Tehnologija izrade tvrdih diskova toliko je usavršena da je pouzdanost suvremenih diskova približno milijun MTBF, što je više od 100 godina neprekidnog rada. Jedinica

I-37PRO-MIL

MO

DU

L 1


MTBF (engl. mean time between failure) jest iznos sati koji u prosjeku protekne između dva kvara. Katkad se kao mjera pouzdanosti upotrebljava jedinica FPMH (engl. failure per million hours), tj. očekivani broj kvarova u milijun sati rada.

Kvaliteta tvrdog diska ocjenjuje se na temelju više značajki. Važnije su ove:

Kapacitet diska najveća je količina podataka koja se može pohraniti na disk.

Vrijeme čekanja na sektor (engl. latency, rotational latency) prosječno je vrijeme potrebno da pred glavu koja se već nalazi na dobrom tragu dođe željeni sektor. Obično se izražava kao prosječno vrijeme čekanja, a to je zapravo vrijeme potrebno da se disk okrene za pola kruga. Moguće ga je izračunati ako se zna brzina okretanja diska. Kod suvremenih tvrdih diskova iznosi nekoliko ms.

Vrijeme traženja (engl. seek time) jest vrijeme potrebno glavi da se postavi na traženi trag. Kako je to vrijeme zavisno o relativnom položaju glave prema traženom tragu, obično se navodi vrijeme potrebno da glava iz početnog položaja dođe na srednji trag diska.

Brzina razmjene podataka (engl. external transfer rate, external data rate, data transfer rate, DTR) najveća je brzina kojom je moguće izmjenjivati podatke između tvrdog diska i računala. Mjeri se u MB u sekundi (engl. MBps) i kod suvremenih diskova je od 20 MBps do 60 MBps.

Disk se spaja s računalom posredstvom sučelja (engl. disk interface). Sučelje osigurava točnu i brzu razmjenu podataka između pogonskog mehanizma tvrdog diska i računala. Bilo bi uzaludno u računalo ugraditi disk velikoga kapaciteta i kratkog vremena pristupa ako bi sučelje sporo razmjenjivalo podatke s računalom. Brzina razmjene podataka tvrdog diska i računala uvelike određuje brzinu cijelog računala pa je važno ostvariti brzu i pouzdanu vezu. Iako je kod nekih ovdje spomenutih sučelja zapravo riječ o sabirnici (npr. USB ili ATA), u ovom ćemo ih odjeljku zvati jedinstvenim nazivom: sučelje. Kod većine suvremenih računala diskovi su s računalom povezani ATA ili SATA sučeljem.

ATA (engl. parallel advanced technology attachment, parallel ATA, PATA) je sučelje (norma) za paralelnu razmjenu podataka između tvrdog diska i računala. Postoji mnogo inačica ATA norme, a kod suvremenih računala uglavnom se rabe inačice ATA/ 100 i ATA/133. Osim tvrdih diskova novije inačice ATA sučelja omogućuju spajanje i ostalih uređaja, npr. CDROM i Iomega Zip pogonskih mehanizama.

Sva upravljačka elektronika tvrdog diska kod ATA sučelja smještena je na pogonski mehanizam. Veza između diska i računala sastoji se od jednostavnog i jeftinog digitalnog sklopa i spojnog kabela koji prenosi samo digitalne signale. Sklop ATA sučelja često se

•

•

•

I-38PRO-MIL


ugrađuje na matičnu ploču računala pa se ugradnja tvrdog diska svodi na priključenje diska spojnim kabelom s matičnom pločom. Na jedan te isti priključni kabel mogu se priključiti dva tvrda magnetska diska (ulančiti, engl. daisy chain), pri čemu je jedan nadređeni (engl. master), a drugi podređeni (engl. slave). Ukupna cijena, računajući disk i sučelje niža je nego kod bilo koje druge norme, a priključak na računalo je jednostavan. Sve je to razlog velike popularnosti i široke uporabe ATA norme.

SATA (engl. serial advanced technology attachment, serial ATA, SATA) je sučelje (norma) za serijsku razmjenu podataka između tvrdog diska i računala koju je predložila tvrtka Intel. Diskovi su građeni slično kao i ATA diskovi, samo im je sučelje prema računalu različito. Zbog sukladnosti mnogi suvremeni diskovi imaju oba priključka: SATA i ATA. Najveća brzina razmjene podataka je 150 MB u sekundi (engl. MBps) s očekivanim porastom brzine u budućim inačicama norme. Moguće je priključiti više diskova, svaki na zasebni upravljački sklop zasebnim kabelom. Jedna od prednosti spajanja zasebnim kabelom i upravljačkim sklopom jest mogućnost rada svakog diska punom brzinom razmjene podataka s računalom (za razliku od ATA sučelja kod koga diskovi dijele isto sučelje). Diskovi se povezuju kablovima sa 7 vodiča čija dozvoljena maksimalna dužina iznosi 1 metar. Tanji i duži kabel znatno olakšava povezivanje diskova, posebice kad ih je u računalu više. Uz to, naponske razine bitno su manje nego kod ATA sučelja što poboljšava pouzdanost i smanjuje smetnje i utrošak energije. Diskove je moguće mijenjati i u radu (engl. hot swapping), a SATA podržava i “uključi i radi” (engl. plug and play, PnP) tehnologiju.

Neprekidno povećanje brzine rada računala dovelo je do nesrazmjera između brzine rada središnje jedinice za obradu (engl. CPU) i tvrdog magnetskog diska. Tvrdi disk, čiji rad zahtijeva gibanje mehaničkih dijelova, nije u stanju brzinom slijediti rad ostalih, u potpunosti poluvodičkih, dijelova računala. Drugi veliki nedostatak je relativno niska pouzdanost tvrdog diska u odnosu prema ostalim dijelovima računala pa se smatra da je tvrdi disk najnepouzdaniji dio računala. Navedeni nedostaci tvrdog diska osobito su izraženi kod lokalnih mreža, kod kojih je tvrdi disk ključna komponenta glede potrebnog kapaciteta, brzine rada i pouzdanosti. Potencijalna opasnost gubitka podataka pri kvaru tvrdog diska nagnala je korisnike mreža da potraže bolje i sigurnije rješenje.

Niz tvrdih diskova (engl. RAID, redundant arrays of inexpensive disks) je sustav koji povezuje i objedinjuje više tvrdih diskova čineći tako cjelinu koja se prema računalu ponaša jednako kao jedan jedini disk velikoga kapaciteta i velike brzine rada. U odnosu prema odgovarajućem jednom tvrdom disku jednakog kapaciteta, niz tvrdih diskova ima veću brzinu, veću otpornost na pogreške i nižu cijenu. Osnovne prednosti niza tvrdih diskova jesu raspoloživost podataka (engl. data availability) i tolerancija na pogreške (engl. fault tolerance). Raspoloživost podataka postiže se povećanjem brzine rada niza tvrdih diskova u odnosu prema svakom pojedinačno ugrađenom disku. Povećanje brzine rada postignuto je istodobnim upisivanjem i čitanjem podataka s više diskova.

I-39PRO-MIL

MO

DU

L 1


Osnovno načelo rada niza tvrdih diskova jest raspodjela podataka na diskove (engl. striping), a sastoji se od istodobnog i usporednog upisa podataka na više diskova. Glede načina raspodjele podataka i mogućnosti naknadne obnove podataka, nizovi tvrdih diskova svrstani su u skupine nazvane RAID 0 do RAID 5.

Magnetska vrpca

Poput magnetskih diskova i magnetske vrpce (engl. magnetic tape) za svoje djelovanje koriste fizikalna svojstva magnetskog polja. Sve vrste magnetskih vrpci u načelu rade na isti način. Uska i dugačka vrpca putuje ispred glava za upisivanje, čitanje i brisanje. Magnetskim poljem glave upisuju, brišu ili čitaju podatke s magnetske vrpce. Magnetska vrpca izrađena je od uske polimerne savitljive vrpce na koju je nanesen magnetski sloj. Magnetski sloj izrađuje se od raznih magnetskih materijala od kojih su najčešći željezni oksidi i oksidi kroma. Na magnetski sloj nanesen je zaštitni završni sloj koji smanjuje trenje vrpce s glavom i čuva magnetski sloj od mehaničkih oštećenja. Magnetska vrpca namotana je na kolutove i smještena u prikladno kućište (engl. cartridge).

Tijekom upisivanja podataka vrpca putuje ispred magnetske glave i podaci se upisuju jedan iza drugoga. Novi se podaci mogu dodati samo na kraju već postojećih podataka. Zapis kod kojega se podaci nižu jedan iza drugoga i kod kojeg je za pristup do zadnjeg podatka potrebno pročitati (ili barem proći) sve prethodne podatke naziva se sekvencijalni zapis. Ako se magnetska glava za čitanje nalazi na početku vrpce, a treba pročitati podatak s kraja vrpce, potrebno je premotati vrpcu do željenog mjesta. Prematanje vrpce s početka na kraj traje približno jednu minutu što je u svijetu računala vrlo dugo vrijeme. Sekvencijalni zapis karakteristično je i neodvojivo svojstvo magnetskih vrpci.

Slika 1.17 Magnetska vrpca

I-40PRO-MIL


Najčešća primjena magnetskih vrpci je pričuvna pohrana podataka (engl. backup). Važni podaci se jednom dnevno, tjedno ili godišnje upisuju na magnetsku vrpcu koja se zatim odlaže na sigurno mjesto. Ako dođe do kvara na računalu i oštećenja podataka na ostalim medijima pohrane, npr. neizmjenjivom disku, podaci se ponovo čitaju s vrpci. Postupak sigurnosne pohrane obvezan je postupak kod svih profesionalnih sustava za obradu podataka.

Glavna je prednost magnetskih vrpci u odnosu prema drugim medijima za pohranu veliki kapacitet, niska cijena i dobro razvijena tehnologija proizvodnje. Osnovni nedostatak magnetskih vrpci je sekvencijalnost zapisa i zbog toga sporost pri čitanju i upisu podataka. Kod osobnih računala magnetske vrpce se rabe malokad, već se za pričuvnu pohranu podataka rabe optički diskovi.

Magnetska kartica

Magnetske kartice (engl. magnetic card) služe za pohranu male količine podataka. Trebaju imati posebna svojstva: nisku cijenu, male dimenzije, pouzdanost i jednostavnu uporabu. Tipični primjer magnetskih kartica su, primjerice, zdravstvene iskaznice i kreditne kartice. Na njih je nanesen magnetski sloj s kapacitetom pohrane podataka od nekoliko KB. Taj se magnetski sloj dobro vidi na poleđini kartice kao tamna vrpca po cijeloj dužini kartice. Na taj se sloj podaci upisuju i s njega čitaju slično kao s magnetske vrpce. Korisnik kartice ne upisuje niti čita podatke, već su podaci namijenjeni onom tko pruža uslugu korisniku: trgovini, knjižnici, zdravstvenoj ustanovi itd.

Optički disk

Načelo djelovanja optičkih diskova temelji se na fizikalnim svojstvima svjetlosti. Kao izvor svjetlosti pri upisu i čitanju podataka na optičkim se diskovima rabi laser. Laser ima mogućnost stvaranja vrlo uskog snopa svjetlosti koji se može fokusirati na malu površinu. Za upis podataka rabi se više različitih postupaka, npr.: lijevanje u kalupima, izobličenje podloge laserskom zrakom te kombinacija optičkoga i magnetskog upisa. Za čitanje se rabi svojstvo odbijanja ili refleksije laserske zrake od površine optičkoga diska. Različiti faktori odbijanja svjetla tumače se kao različite informacije logičkih “0” i “1”.

Ravna površina na kojoj nisu upisivani podaci odbija upadnu lasersku zraku u paralelnom snopu. Površina na kojoj su neravnine nastale upisom podataka, raspršuje upadnu lasersku zraku. Mjerenjem količine odbijene svjetlosti moguće je razlučiti od kakve se površine zraka odbila te tako čitati logičke “0” i “1”.

I-41PRO-MIL

MO

DU

L 1


CDROM

CDROM su početna slova engleskog naziva compact disc read only memory, što bi se moglo prevesti kao memorija za iščitavanje u obliku kompaktnog diska. CDROM-ovi su najraširenija vrsta optičkih diskova. Isporučuju se s upisanim podacima koje korisnik ne može ni mijenjati ni brisati. Primjena je CDROM-a zato ograničena na distribuciju računalnih programa i podataka pa se često CDROM-ovi nazivaju i bibliotekama. Tako se npr. mogu nabaviti CDROM-ovi na kojima je upisana enciklopedija, rječnik ili neki skup podataka određenog područja, baze podataka iz različitih područja itd. Danas je uobičajeno da se programi za računala isporučuju na CDROM-ovima. CDROM-ovi proizvode se postupkom lijevanja polimera u alatima, u velikim serijama što bitno pojeftinjuje pojedini primjerak. Kapacitet CDROM-a je 650 MB ili 700 MB, a promjer 120 mm. Dimenzije i format zapisa na CDROM-u normirani su pa se diskovi mogu izmjenjivati između pogonskih mehanizama različitih proizvođača. Podaci su na CDROM snimljeni samo s jedne strane i to u neprekinutoj spirali od središta prema rubu diska. Prednosti su CDROM-ova niska cijena, velik kapacitet, normirani format zapisa i dugotrajnost upisanih podataka. Nedostatak je nemogućnost promjene tvornički upisanih podataka i nemogućnost upisa novih podataka te znatno manja brzina čitanja od magnetskih diskova.

Slika 1.18 Optički diskovi

CDR

Posebna vrsta optičkih diskova jesu zapisivi diskovi, tzv. CDR (engl. compact disk recordable). CDR je istih dimenzija i slične građe kao CDROM, a isporučuje se prazan (bez podataka). Pomoću odgovarajućeg pogonskog mehanizma CDROM-a korisnik može upisati podatke na prazan disk. Podaci se upisuju djelovanjem relativno snažne laserske zrake na površinu optičkoga diska, pri čemu se površina zagrijava i mijenja

I-42PRO-MIL


svojstvo refleksnog sloja. Postupak je nepovratan, tj. jednom upisane podatke nije moguće naknadno brisati ni mijenjati. Disk s upisanim podacima jednakog je formata kao i CDROM i moguće ga je čitati na bilo kojemu CDROM pogonskom mehanizmu. Cijena praznog diska CDR višestruko je veća od proizvodne cijene CDROM-a, a postupak upisa podataka relativno je dugotrajan (u odnosu na vrijeme izrade CDROM-a), pa je njihova primjena ograničena na tri glavna područja: izradu prototipova CDROM-ova radi provjere sadržaja i promidžbe novih diskova, izdavanje CDROM-ova ograničene naklade (od 20 do 100 diskova) te za pričuvne kopije.

CDRW

CDRW je naziv za diskove na koje je moguće snimati i s njih brisati podatke. Taj je postupak moguće ponoviti mnogo puta pa su pogodni za pohranu velike količine podataka koje ne treba dulje čuvati i koji se češće mijenjaju. Prazan CDRW višestruko je skuplji od CDR-a pa se koristi kad je to nužno. Moguće ga je čitati u uobičajenom pogonskom mehanizmu za CDROM-ove.

DVD

DVD (engl. digital versatile disc, digital video disc) je posebna vrsta optičkih diskova velikog kapaciteta. Vanjske dimenzije DVD-a jednake su dimenzijama CD-ROM-a, ali su ostala obilježja bitno promijenjena kako bi se povećao kapacitet. Ponajprije su smanjene dimenzije površina za zapis logičkih “0” i “1” tako da ih na istu površinu na DVD stane više nego na CD-ROM. Nadalje, umjesto jednog DVD može imati dva sloja podataka i zapis s obiju strana. Najveći mogući kapacitet DVD-a je 17 GB (dvostrani disk s dva sloja), što je bitno više od CD-ROM-a. Jednostrani DVD s jednim slojem ima kapacitet 4,7 GB, a moguće su i različite kombinacije jednoslojni-dvoslojni, jednostrani-dvostrani disk. DVD se uz ostalo rabi za pohranu igranih filmova, čija je trajnost i kvaliteta reprodukcije mnogo bolja nego s magnetskih vrpci (videokaseta).

Postoje izvedbe DVD-a koji se kupuju prazni i na koje korisnik može upisivati podatke. Tako je, primjerice, na DVD s oznakom DVD-R i DVD+R moguće podatke zapisati samo jednom (kao na CD-R), a na diskove s oznakom DVD-RW i DVD+RW podatke je moguće pisati i brisati više puta.

Suvremeni pogonski mehanizmi optičkih diskova mogu čitati i upisivati na sve ovdje spomenute vrste optičkih diskova.

I-43PRO-MIL

MO

DU

L 1


1.2.6.1 Usporedba uređaja za pohranu

Kapacitet (od većeg prema manjem):

neizmjenjivi disk

optički disk

magnetska vrpca

USB ključić

disketa

magnetska kartica.

Brzina pristupa podacima (od bržeg prema sporijem):

neizmjenjivi disk

USB ključić

optički disk

disketa

magnetska kartica, magnetska vrpca.

Namjena:

neizmjenjivi disk: radna memorija, pohrana programa i podataka koji se relativno često rabe

optički disk: distribucija podataka i računalnih programa, pričuvna pohrana mnogo podataka

USB ključić: priručna pričuvna pohrana relativno male količine podataka

magnetska vrpca: pričuvna pohrana mnogo podataka

magnetska kartica: praktična prijenosna pohrana male količine podataka

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

I-44PRO-MIL


1.3 Programi (engl. software)

Sposobnost računala za izvršavanje različitih programa jest svojstvo koje ga bitno razlikuje od ostalih strojeva. Ovisno o programu koji se izvodi, jedno te isto računalo može obavljati različite poslove.

Programskim dijelom računala ili programskom podrškom zove se skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu. Programi kojima se korisnik često služi pohranjeni su najčešće na tvrdom disku računala i kaže se da su instalirani na računalu.

Programski dio računala (instalirani programi) najčešće vrijedi više od njegova sklopovskoga dijela, a izbor programa ovisi o potrebama korisnika. Dio programa korisnik redovito kupuje već pri nabavi računala, a drugi dio može instalirati prema vlastitim potrebama.

Instaliranje programa relativno je jednostavno i ne čini veću teškoću ni korisniku koji ne zna previše o računalu.

Svaki se računalni program sastoji od naredbi. Naredba je temeljni element programa. Pojam je naredbe u svakodnevnu životu jasan. To je određen postupak izražen na dogovoren i razumljiv način, kojim naredbodavac upućuje izvršitelja na obavljanje radnje. Slično je i s računalom. Programer (naredbodavac) naredbom naređuje računalu (izvršitelju) obavljanje željene radnje. Program je skup naredaba nanizanih strogo utvrđenim redoslijedom, čijim izvršenjem se obavlja željeni posao.

1.3.1 Vrste programa

Programi se mogu svrstati u skupine s obzirom na različita svojstva. Jedna od mogućih podjela jest podjela u dvije velike skupine tako da se u prvu skupinu ubrajaju operacijski sustavi (engl. operating system), a u drugu korisnički programi (aplikativni programi, aplikacije, namjenski programi, engl. application software).

I-45PRO-MIL

MO

DU

L 1


1.3.2 Operacijski sustav

Operacijski sustav (engl. OS, operating system) jest program ili, što je mnogo češće, skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove računala i omogućuju njihovu djelotvornu uporabu.

Operacijski sustav treba što je više moguće olakšati uporabu sklopovskih dijelova računala s gledišta korisnika i istodobno osigurati maksimalnu djelotvornost. On je podloga svim ostalim programima koji se izvode na računalu.

Operacijski se sustav brine za to na koje mjesto u memoriji pohraniti koji podatak, kako dobaviti podatke s magnetskog diska ili tipkovnice itd. Tijesno je vezan za sklopovsku građu računala pa je, sukladno tome, za svaku vrstu računala potrebno, u načelu, izraditi drugi operacijski sustav. Budući da je središnja jedinica za obradu u osobnom računalu mikroprocesor, i operacijski su sustavi građeni za sasvim određenu vrstu ili porodicu mikroprocesora. Svako višenamjensko računalo, a to su praktično sva osobna računala, mora djelovati pod nekim operacijskim sustavom jer je bez njega beskorisno. Svaki je korisnički program građen tako da pretpostavlja postojanje nekog od operacijskih sustava i pri svom radu rabi njegove funkcije. Pri nabavi korisničkog programa potrebno je provjeriti jesu li korisnički program i operacijski sustav sukladni. Poznatiji operacijski sustavi jesu: Windows, MSDOS, Linux, Unix.

Operacijski sustav je program koji se prvi pokreće pri uključenju računala i njegova jezgra ostaje cijelo vrijeme rada u memoriji računala upravljajući radom računala i cjelokupnim protokom podataka. Ostali dijelovi operacijskog sustava mogu se dobavljati u radnu memoriju i pokretati prema potrebi.

Postoje operacijski sustavi za osobna računala koji su građeni pod pretpostavkom da je računalo istodobno namijenjeno jednom korisniku i jednom programu. Drugim riječima, računalo je istodobno u stanju komunicirati samo s jednim korisnikom i samo jednim programom. Za razliku od njega višekorisnički i višezadaćni operacijski sustav omogućuje istodobni rad više korisnika i više programa na istom računalu.

Korisnik će pri prvom susretu s višekorisničkim i jednokorisničkim operacijskim sustavom odmah uočiti razliku. Pri pokretanju jednokorisničkog operacijskog sustava moguće je odmah pokrenuti neki od korisničkih programa bez posebne prijave korisnika. Pri pokretanju višekorisničkoga operacijskog sustava od korisnika se zahtijeva prijava (engl. logon). To je postupak kojim se korisnik predstavlja računalu. Predstavlja se tako da na početku upiše korisničko ime (engl. user name) i lozinku (zaporku, engl. password). Operacijski sustav mu na temelju unaprijed dodijeljenog dopuštenja dopušta (ili ne dopušta) rad na računalu. Ako je korisniku dopušten rad, tada operacijski sustav na temelju unaprijed određenih parametara ograničava rad korisnika na dopuštene radnje. Primjerice

I-46PRO-MIL


korisnik može pristupiti samo dopuštenim podacima pohranjenim na tvrdi disk, dok su mu svi ostali podaci nevidljivi i nedostupni. Korisničko ime i lozinku korisniku dodjeljuje osoba koja upravlja radom višekorisničkog računala, a zove se sistemski operater ili sistem operater (popularno sistemac). Sistem operater određuje što će sve korisnik moći raditi na računalu. Korisničko ime je obično jedna riječ duljine pet do osam znakova koja je javna i korisnik je slobodno može objaviti. Lozinka je također jedna riječ duljine pet do osam znakova, a za razliku od korisničkog imena strogo je povjerljiva i korisnik je ne bi trebao nikom priopćiti. Lozinkom korisnik dokazuje da je to upravo on i sve što se događa na računalu bit će pripisano korisniku koji je naveo tu lozinku. Zbog toga lozinku treba tajiti jer njezina zloporaba može prouzročiti korisniku velike neugodnosti.

Višekorisnički operacijski sustavi namijenjeni su za rad u mreži, a postavljaju povećane zahtjeve na računalo glede središnje jedinice za obradu, memorije i ulazno-izlaznih sklopova. Tipičan primjer jednokorisničkog operacijskoga sustava jest MS DOS, a višekorisničkog Linux.

BIOS

BIOS (engl. basic input output system) je program pohranjen u postojanoj poluvodičkoj memoriji računala (ROM-u ili flash memoriji). To je program koji se prvi izvršava pri uključenju računala i koji uz mnoge ostale zadaće provjerava ispravnost pojedinih dijelova računala te učitava i pokreće operacijski sustav.

1.3.3 Korisnički programi

Korisnički su programi namijenjeni rješavanju nekog specifičnog zadatka čiji je rezultat korisniku neposredno zanimljiv. Tu se, primjerice, ubrajaju programi za obradu teksta, programi za crtanje, programi za obradu baza podataka itd. Namjenskih programa ima mnogo više nego operacijskih sustava i s gledišta korisnika to su programi koji neposredno rješavaju njegov zadatak. Većina namjenskih programa izrađena je tako da su predviđeni za rad s određenim operacijskim sustavom i bez njega ne mogu raditi.

Dok operacijski sustavi rješavaju zadaće objedinjenja i usklađivanja rada računalnog sustava, korisnički programi rješavaju zadaće iz područja izravnog zanimanja korisnika.

I-47PRO-MIL

MO

DU

L 1


Korisnički su programi relativno jednostavni za uporabu i korisnik takva programa ne treba znati gotovo ništa o djelovanju i građi računala.

Ima mnogo namjenskih programa pa se ovdje spominju samo glavne skupine. S obzirom na vrstu zadatka koji rješavaju namjenske programe možemo podijeliti u sljedeće skupine:

Programi za obradu teksta (engl. text processor, word processor) služe za pisanje, oblikovanje i ispis teksta: dopisa, knjiga, članaka, pisama itd. Primjer takvog programa je OpenOffice Writer.

Sustav koji računalu omogućuje izravno strojno “čitanje” napisanog teksta zove se sustav za optičko raspoznavanje znakova ili OCR (engl. optical character recognition). Sustav omogućuje unos otisnutih ili rukom napisanih podataka u računalo bez posredovanja čovjeka (obično skenerom). Primjer takvog programa je OCR Shop.

Stolno izdavaštvo (engl. DTP, desk top publishing) jest računalni sustav koji omogućuje priređivanje teksta u obliku spremnom za tisak. Primjer takvog programa je Scribus.

Namjenski programi za obradu slike omogućuju jednostavnu i brzu obradu slika: crtanje, prepravke, ispis, pohranu i dr. Ta vrsta programa treba na što prikladniji način omogućiti crtanje i brisanje slike ili dijelova slike, bojenje, smanjivanje i povećavanje slike ili njezinih dijelova, kopiranje cijele slike ili njezinih dijelova, pohranu slike itd. Primjer takvog programa je OpenOffice Draw.

Programi za obradu zvuka omogućuju jednostavno rukovanje zvukom: generiranje, snimanje i reprodukciju zvuka, promjenu i izobličenje zvuka, sintetiziranje zvuka, pohranu zvučnog zapisa itd.

U programe za obradu baza podataka (engl. data base management system) ubrajaju se namjenski programi koji omogućuju obradu velike količine istovrsnih podataka pohranjenih u tzv. bazu podataka. Primjer takvog programa je OpenOffice Base.

Namjenski programi za tablično računanje (proračunske tablice, engl. spreadsheet) omogućuju jednostavno i djelotvorno računanje s mnogo, uglavnom brojčanih, podataka. Primjer takvog programa je OpenOffice Calc.

Programi za prezentacije služe za pripremu i prezentaciju različitih sadržaja koji se žele prikazati prilikom predavanja ili izlaganja. Program služi tome da se sadržaj pomoću računala i priključenog projektora projicira na platno kako bi ga moglo vidjeti više ljudi. Primjer takvog programa je OpenOffice Impress.

I-48PRO-MIL


Za pristup i uporabu interneta razvijeno je mnogo različitih programa. Tako, primjerice, postoje web preglednici (za pregledavanje www stranica), programi za elektroničku poštu, programi za prijenos datoteka (ftp) itd.

Osim navedenih postoji još mnogo drugih namjenskih programa za različite namjene. Ovisno o potrebama i sklonostima korisnik može izabrati neki od mnogih raspoloživih programa kako bi što jednostavnije i brže riješio svoj zadatak.

Inženjerski programi su posebna skupina namjenskih programa koji omogućuju i olakšavaju rješavanje specifičnih inženjerskih zadaća. Ti se programi mogu svrstati u dvije skupine:

Programi za projektiranje pomoću računala (engl. CAD , computer aided design) namijenjeni su izradi projekata pa se tu ubrajaju npr.programi za izradu nacrta, shema, proračuna različitih vrsta, tehničkih crteža, trodimenzionalnih modela, simulacijskih modela itd. Pojam CAD često se rabi u širem smislu i odnosi se na primjenu računala pri nastanku nekog proizvoda ili usluge.

Programi za proizvodnju pomoću računala (engl. CAM , computer aided manufacturing) omogućuju proizvodnju uz pomoć računala (strojevi upravljani računalom). U širem se smislu pojam odnosi na cjelokupni proizvodni sustav koji je pod nadzorom računala (računala, programi, sustav za komuniciranje, strojevi upravljani računalom itd.).

1.3.4 GUI

Dio programa koji je zadužen za komunikaciju s korisnikom zove se korisničko sučelje (engl. user interface). Taj je program zadužen za prihvat naredbi i podataka od korisnika i predaju podataka korisniku. Može biti zaseban program ili dio operacijskoga sustava. Operacijski sustavi koji komuniciraju s korisnikom znakovima i slikovnim simbolima zovu se operacijski sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem (engl. GUI, graphic user interface). Računalo osim pomoću slova i brojaka (znakova) predaje poruke korisniku pomoću sličica koje se zovu ikone (engl. icon), a koje likovno opisuju i podsjećaju na predočenu akciju ili objekt kojim korisnik može rukovati. Tako npr. sličica koša za smeće označuje operaciju brisanja podataka, sličica sa satom aktiviranje prikaza vremena itd.

I-49PRO-MIL

MO

DU

L 1


Korisnik svoje poruke računalu osim s pomoću tipkovnice može predavati i s pomoću miša pokazujući na prikazane slike na zaslonu i birajući na taj način željene radnje.

Starija računala rabila su tzv. znakovno korisničko sučelje. Komunikacija korisnik-računalo tekla je isključivo slovima, brojkama i još nekim znakovima. Korisnik je podatke i naredbe upisivao pomoću tipkovnice, a računalo je rezultat priopćavalo ispisom teksta ili brojaka. Za korisnika je takav način komuniciranja s računalom bio teži i neprirodniji od grafičkog korisničkog sučelja. Jedina prednost znakovnoga korisničkog sučelja je mogućnost rada na slabim računalima (računalima koja imaju malu moć računanja).

Slika 1.19 Grafičko korisničko sučelje

1.3.5 Razvoj računalnih programa

Pri rješavanju svakodnevnih zadaća čovjek se služi znanjem, iskustvom, intuicijom, osjećajima, logičkim rasuđivanjem itd. Za razliku od čovjeka, računala imaju samo dva od tih obilježja: pamćenje i logičko rasuđivanje. Zato se zadaci koje računalo treba riješiti moraju pretvoriti u oblik koji uključuje samo te dvije sposobnosti računala. Da bi si olakšao pretvorbu zadataka iz svijeta koji ga okružuje u oblik prihvatljiv računalu, čovjek se služi mnogim pomoćnim postupcima: planiranjem, opisom zadatka, algoritmom, pseudokôdom,

I-50PRO-MIL


dijagramom tijeka i dr. Svi ti postupci služe samo jednom: olakšati i pojednostavniti prikaz zadatka u oblik prihvatljiv računalu. Kako je jedini oblik koji računalo razumije programski jezik računala, to će konačni rezultat svih tih postupaka biti računalni program. Što je zadatak koji treba riješiti na računalu složeniji, to je u načelu više pomoćnih postupaka potrebno da bi se došlo do računalnog programa čijim se izvršavanjem rješava zadatak. Ti su postupci međusobno povezani i redovito se sljedeći postupak oslanja na prethodni. Što se više napreduje pri rješavanju zadatka, prikaz zadatka postaje sve podrobniji, razlučeniji na manje zadatke i sličniji konačnom računalnom programu.

Prvi korak u rješavanju bilo kojeg opsežnijeg zadatka jest planiranje. Kao i u svakom drugom poslu, tako i pri izradi računalnog programa planiranje može uštedjeti mnogo truda, vremena i novca. Planiranjem se predviđa tko će, kada i što raditi. Pri izradi složenih programa često sudjeluje mnogo ljudi pa je planiranje veoma važan dio pripreme kako bi se uskladio rad svih. Čak ako program izrađuje samo jedan čovjek, planiranjem se mogu predvidjeti i rasporediti pojedine faze izrade programa.

Prvi preduvjet da bi se neki zadatak mogao uspješno riješiti jest znati kako zapravo zadatak glasi. Iako se na prvi pogled može činiti da je zadatak jasan, podrobnijim razmatranjem često se ustanovi da zadatak nije u potpunosti jasno određen. Zbog toga je prije svega potrebno analizirati zadatak. Analiza zadatka (raščlamba) treba dovesti do potpunog razumijevanje zadatka i željenih rezultata. Analizu zadatka programer mora provoditi usko surađujući s korisnikom koji dobro poznaje zadaće koje treba riješiti. Rezultat takve analize je specifikacija zadatka, koja sadrži dovoljno podataka da bi se taj zadatak mogao riješiti. Specifikacija je dokument koji sadrži podroban popis i opis zadataka i željenih rezultata. Specifikacija zadatka nije prijedlog kako ga riješiti, već samo točan opis što je na raspolaganju i što se želi dobiti kao rezultat.

Algoritam je naputak kako riješiti neki zadatak ili obaviti neki posao. Primjerice, algoritam je naputak za pripravak nekog jela ili rukovanje mobilnim telefonom. Algoritam redovito svodi cjelokupan zadatak na rješavanje više jednostavnijih i manjih zadataka. Ako je algoritam jasno i podrobno napisan, tada je dovoljan da osoba koja nikad nije rješavala zadatak na temelju algoritma može doći do rješenja. I ne samo to; slijedeći upute algoritma, zadatak u načelu može riješiti i stroj (npr. računalo) koji posjeduje samo memoriju i sposobnost logičkog rasuđivanja. Zato se kaže da se algoritam sastoji od niza mehaničkih radnji. Pritom se pod mehaničkim radnjama razumijevaju takve radnje za čije izvršenje nije više potrebna posebna inteligencija, već ih može, slijedeći upute, izvršiti bilo tko (uključujući i stroj). Ako je riječ o računalima, onda je algoritam uputa računalu kako može riješiti postavljeni zadatak. Algoritam je načinjen na temelju specifikacije, a napisan je na način da se može pretvoriti u naredbe računalnog jezika. To je redovito niz relativno jednostavnih operacija čijim se slijednim izvršavanjem može na temelju ulaznih podataka dobiti rezultat. Te operacije ne moraju biti, i najčešće nisu, navedene pomoću naredbi programskog jezika, već na neki prikladni opisni način, primjerice:

I-51PRO-MIL

MO

DU

L 1


Dijagram tijeka (engl. flow chart) je grafički prikaz programa koji olakšava izradu programa. To je pomoćno sredstvo koje je neovisno o programskom jeziku i računalu, a vizualizira zadatak čime on postaje pregledniji. Dijagram tijeka sastoji se od nekoliko jednostavnih geometrijskih likova spojenih crtama na čijim su krajevima strelice. Tako usmjerene crte pokazuju tijek rješavanja zadatka pa odatle i naziv dijagrama. S pomoću geometrijskih likova i usmjerenih crta prikazuje se način na koji se zadatak može riješiti.

Može se reći da je dijagram tijeka slikovni prikaz algoritma. Dijagram tijeka može pomoći objasniti i drugima prenijeti što se događa i što se treba dogoditi pri rješavanju zadatka. On olakšava analizu, bolje razumijevanje zadatka i uočavanje logičke povezanosti pojedinih manjih zadataka koje treba riješiti da bi se postiglo dobro rješenje.

Izrada računalnog programa često je složen i dugotrajan postupak u kojem sudjeluje mnogo ljudi. Pri izradi složenih tvorevina ljudi si nastoje pomoći različitim pomagalima kako bi olakšali i ubrzali posao, pa si tako i pri izradi programa za računalo pomažu raznovrsnim postupcima. Jedan od najčešćih postupaka za rješavanje složenog zadatka je podjela tog zadatka u jednostavnije i manje zadatke koji se mogu sagledati i riješiti u mnogo kraćem vremenu i s mnogo manje truda.

Pri izradi računalnog programa postupak se može pojednostavniti tako da se najprije riješi manji i jednostavniji zadatak, a to je izradom pseudokôda. Pseudokôd je tobožnji program (grč. pseudos = laž) jer premda nalikuje na računalni program, zapravo nije napisan u programskom jeziku koji bi se mogao izravno primijeniti na bilo kojemu računalu. Pseudokôd se sastoji od kratkih izraza na govornom jeziku koji opisuju i ukratko objašnjavaju pojedine zadatke algoritma. Važno je uočiti da ti izrazi trebaju biti napisani na svakodnevnom govornom jeziku, a ne programskom jeziku računala. Riječ je, dakle, o izrazima koji su razumljivi svima koji govore taj jezik. Pseudokôd ne bi trebao sadržavati naredbe bilo kojeg programskog jezika za računalo jer bi time bio razumljiv samo onom tko razumije te naredbe. Trebao bi biti napisan kao popis izraza koji slijede jedan za drugim. Zbog bolje čitljivosti i razumljivosti pseudokôda, dobro je uvlačiti pojedine skupine izraza koje čine logičku cjelinu. Pseudokôd bi trebao biti napisan tako da bilo koji programer u bilo kojemu programskom jeziku za računalo može na temelju njega napisati program.

Programiranje

Program je skup naredaba nanizanih strogo utvrđenim redoslijedom, čijim se izvršenjem obavlja željeni posao. Čovjek koji piše program naziva se programer, a postupak nastanka programa naziva se programiranje ili kodiranje.

Programiranje je pisanje niza naredaba koje tvore program. Taj je korak tijesno vezan za programski jezik u kojemu se program piše, a često i sklopovsku opremu na kojoj se program izvodi.

I-52PRO-MIL


Logički način na koji programer može predočiti jedan te isti zadatak jest višestruk i uključuje i maštovitost programera. Jedna te ista radnja može se izvršiti pomoću više različitih programa. Može se slikovito reći da je programer graditelj koji slažući naredbe (cigle) na određen način gradi program (kuću). Pri tome on pri ugradnji svake naredbe (cigle) mora imati na umu i cijeli program (građevinu). O vještini programera uvelike ovisi stabilnost i kakvoća programa (građevine), kao i količina i način ugrađenih naredbi (materijala). Složene zadaće zahtijevaju složene programe pa je potreban sustavni pristup i uporaba različitih tehnika i pomagala pri izradi takvih programa: algoritama, dijagrama tijeka, pseudokôda i dr.

Da bi mogao uspješno napisati program, programer mora prije svega dobro poznavati njegove sastavne dijelove - naredbe. Upoznavši dobro značenje i način djelovanja svake naredbe, programer može započeti s kombiniranjem tih naredaba u program. Način korištenja naredaba u programu i njihovo slaganje strogo je propisano pravilima programskog jezika, a naziva se sintaksa. Programer mora znati raspoložive naredbe računala, njihovu funkciju i ispravan oblik. Glede logičke ispravnosti programa može se osloniti na algoritam, pseudokôd, dijagram tijeka i druga pomagala koja trebaju osigurati logičku ispravnost programa. Unatoč tome na programeru ostaje najveći dio odgovornosti za logičku ispravnost programa jer uporabom neodgovarajuće naredbe može poremetiti logičku ispravnost. Zato su dobri programeri cijenjeni i traženi.

Nakon što je program gotov, treba ga provjeriti. Provjera ili testiranje programa provodi se kod proizvođača programa i neovisnih ispitivača. Unatoč opsežnom ispitivanju, često se pogreška otkriva tek kod krajnjeg korisnika, nakon što je mnogo primjeraka programa već prodano. Razlog tome je složenost suvremenih programa. Upravo zbog te složenosti teško je napisati program bez pogreške. U računalom nazivlju pogreške su dobile i posebno ime: engl. bug (čita se bag). Bug je ime za trajnu pogrešku u programu ili sklopovlju računala. Pogreška dovodi do neželjenog ponašanja računala, a katkad može izazvati i opasne posljedice, primjerice, brisanje podataka s diska. Bug se može ispraviti samo tako da se prepravi program ili otkloni sklopovska pogreška. Pogreške u programu često su skrivene i pojave se tek stjecajem niza posebnih okolnosti. Događa se zato da i velike i poznate tvrtke prodaju programe za koje se tijekom uporabe ustanovi postojanje pogreške.

Riječ bug na engleskom jeziku znači kukac ili stjenica. Rašireno je, ali pogrešno, mišljenje da se riječ bug u značenju pogreške rada računala rabi od 1940. godine, kada je jedan noćni leptir izazvao pogrešan rad računala Mark I, zavukavši se između kontakata releja računala. Točno je da je pojam u uporabi od sredine devetnaestog stoljeća kao naziv za skrivenu pogrešku u različitim tehničkim uređajima, a značenje mu je prošireno s pojavom računala. Postupak provjere i ispravka programa je iterativan (opetovni) i često je potrebno nakon postupka provjere vratiti se na pisanje programa ili čak korake koje mu prethode.

I-53PRO-MIL

MO

DU

L 1


Postupak mijenjanja programa tijekom životnog vijeka programa i poduka korisnika o uporabi programa naziva se održavanje programa. Tijekom uporabe računalni program treba održavati. To znači osigurati da on radi upravo ono što korisnik od njega očekuje i da to radi bez pogrešaka. Obično program pri isporuci korisniku zadovoljava njegove potrebe, ali su tijekom vremena potrebne manje ili veće izmjene. Razlog za izmjene mogu biti promijenjene potrebe korisnika (npr. zbog izmjene zakona ili načina rada), promijenjeno sklopovlje na kojem se program izvršava, otkrivena skrivena pogreška u programu i dr. Neke tvrtke pri prodaji programa nude korisniku ugovor o održavanju kojim mu jamče da će uvijek urediti program prema njegovim potrebama i da će tu izmjenu brzo provesti. To je dobro za korisnika jer može tražiti izmjenu programa sukladno svojim potrebama. Većina tvrtki ipak to ne radi, već u određenim vremenskim razdobljima izdaju nove inačice (verzije) programa. To je neizravno održavanje programa na koje korisnik može malo izravno utjecati i pogodno je samo za programe koji se rabe u velikim količinama. U tom slučaju praktično nije moguće održavati program kod svakog korisnika pa se održavanje svodi na instaliranje nove inačice programa. Potpora kupcima je mogućnost kontaktiranja službe za korisnike telefonom ako takva postoji ili, što je mnogo češće, obratiti se autorima programa ili ostalim korisnicima elektroničkom poštom ili posredstvom foruma.

Važan dio izrade programa je izrada dokumentacije za korisnika i za kasnije održavanje programa. U dokumentaciju se ubrajaju primjerice uputa za instaliranje programa, priručnici za korisnika, tehnički opis programa i samo katkad izvorni program. Korisniku se obično isporučuje samo uputa za instaliranje programa i priručnik za njegovu uporabu. Napredniji korisnici mogu pribaviti izvorni kôd programa pa čak i mijenjati program.

I-54PRO-MIL


1.4 Informacijske mreže

Zbog rasprostranjenosti uporabe osobnih računala i u poslovne svrhe bilo je potrebno međusobno ih povezati. Osim računala trebalo je međusobno povezati i njihove priključne uređaje. Tipičan je primjer za to npr. potreba za povezivanjem informatičke opreme tvrtki, obično smještenih na jednom katu neke zgrade ili u cijeloj zgradi. Znatno je složenija zadaća povezivanja računala koja se nalaze u različitim zgradama, gradovima ili čak državama. I u jednom i u drugom primjeru sustav za povezivanje trebao bi omogućiti što jednostavniji, djelotvorniji i jeftiniji način razmjene podataka među korisnicima kao i uporabu raspoloživih priključnih naprava. Tako povezan sustav, koji u određenom smislu čini sklopovsku i programsku cjelinu, zove se mreža (engl. network). Mreža stvara okoliš u kojem korisnici mogu djelotvornije razmjenjivati i rabiti podatke i programe smještene na različitim računalima u mreži.

Povezivanje pojedinačnih dijelova informatičke opreme u mrežu zahtijeva ugradnju sklopovske i programske opreme te njihovo međusobno povezivanje (vodičima ili radiovalovima). Razlozi koji opravdavaju povezivanje informatičke opreme u mrežu jesu:

Jednostavan pristup podacima koji se nalaze na nekom drugom računalu u mreži (svaki od korisnika ima mogućnost sa svojeg računala pristupiti podacima kao da su smješteni upravo na njegovu računalu).

Jednostavna i djelotvorna razmjena podataka među korisnicima. Takva je razmjena podataka poznata pod nazivom elektronička pošta (engl. email, electronic mail), a osim razmjene jednostavnih i kratkih poruka uključuje i razmjenu opsežnih poslovnih podataka, programa itd.

Jednostavna uporaba zajedničkih uređaja u koje se ubrajaju mediji za pohranu velike količine podataka (npr. magnetske vrpce), skupi izlazni uređaji (npr. laserski pisači, crtala i sl.), skupi uređaji za razmjenu podataka itd.

Raspodijeljena obrada podataka. Računala povezana u mrežu omogućuju raspodjelu opsežnih poslova obrade podataka na više računala u mreži koja se onda ponašaju gotovo kao jedno veliko računalo.

•

•

•

•

I-55PRO-MIL

MO

DU

L 1


1.4.1 LAN i WAN

Mreže ograničene na relativno malo zemljopisno područje (npr. promjer od nekoliko kilometara) zovu se lokalne mreže ili skraćeno LAN (engl. local area network). Tipičan primjer lokalnih mreža jest sustav koji povezuje računala u jednoj zgradi. Lokalne mreže najčešće služe za povezivanje informatičke opreme neke tvrtke na jednoj lokaciji. Odlikuju se pristupačnom cijenom, relativno jednostavnom instalacijom i uporabom.

Mreže koje pokrivaju široko zemljopisno područje (nekoliko stotina kilometara pa i nekoliko tisuća kilometara) nazivaju se rasprostranjene mreže ili skraćeno WAN (engl. wide area network). Rasprostranjene mreže znatno su složenije od lokalnih, a uključuju povezivanje čvorova u različitim gradovima, zemljama i kontinentima. Najpoznatiji WAN je internet. On povezuje računala diljem svijeta u jedinstven sustav za razmjenu podataka.

Uređaji u mreži međusobno se povezuju bakrenim žicama ili za veće brzine i udaljenosti optičkim kabelima. Bakrenim žicama podaci se prenose pomoću električne struje, a optičkim kabelima svjetlošću.

Bežične mreže (engl. WLAN, wireless LAN) su računalne mreže koje se kao prijenosnim medijem koriste prostorom, a podaci se prenose radiovalovima.

Potreba za bežičnim mrežama naglo je porasla uporabom prijenosnih i ručnih računala. Sve više korisnika nosi računalo sa sobom i želi se povezivati u mrežu ili spajati na internet bez nespretnog povezivanja žicama. Primjer popularne uporabe bežičnih mreža je u hotelima ili restoranima gdje se namjernici mogu bežično vezati u mrežu i na internet.

Bežične mreže sukladne normama 802.11 poznate su još i pod nazivom WiFi (engl. wireless fidelity). Često se WiFi uređaji rabe za bežični pristup internetu. To, primjerice, omogućuje korisniku koji je u krugu desetak metara od WiFi pristupnog čvora da pomoću ručnog ili prijenosnog računala ostvari vezu s internetom. U primjeru povezivanja na internet pristupni čvor naziva se vruća točka (engl. hotspot).

Bežično povezivanje u načelu je skuplje i sporije od povezivanja žicama ili optičkim kabelima, ali mnogo praktičnije za prijenosne uređaje.

Tehnologija korisnik/poslužitelj

Tehnologija korisnik/poslužitelj (engl. client/server) dijeli obradu podataka između računala koje treba uslugu (računalo korisnik, engl. client) i računala koje pruža uslugu (računalo poslužitelj, engl. server).

I-56PRO-MIL


Bitno obilježje tehnologije korisnik/poslužitelj jest podjela i specijalizacija posla između dviju strana.

Program na računalu korisniku obično je zadužen za korisničko sučelje, slanje zahtjeva, slanje podataka i prijam obrađenih podataka. Program na računalu poslužitelju ima zadaću primiti zahtjeve, obraditi podatke sukladno zahtjevu i poslati obrađene podatke računalu korisniku. Takvom podjelom moguće je prilagoditi svako od računala zadatku kojem je namijenjeno.

Slika 1.20 Načelni prikaz bežične mreže

Prednosti uporabe tehnologije korisnik/poslužitelj u odnosu na druge načine povezivanja računala jest smanjenje količine podataka koji putuju mrežom, bolja prilagodljivost sustava, bolja mogućnost proširenja, mogućnost rada različitih vrsta računala i programa u mreži i bolja uporabljivost sustava.

Korisnicima često nije sasvim jasno koje je računalo korisnik, a koje poslužitelj. Kao pomoć može poslužiti slikovita predodžba da je u većini slučajeva računalo korisnik (engl. client) u blizini ili vidljivo za korisnika, a računalo poslužitelj (engl. server) udaljeno ili nevidljivo za korisnika.

I-57PRO-MIL

MO

DU

L 1


1.4.2 Intranet i extranet

Razvojem interneta razvijani su i različiti sklopovi i programi koji omogućuju djelotvoran rad. Zbog velikog broja korisnika interneta, koji je potkraj 2004. godine dosegao približno milijardu korisnika, sklopovlje i programi potrebni za uporabu interneta proizvode se u velikim količinama pa im je i cijena relativno niska. Zbog toga su mnogi korisnici svoje lokalne mreže utemeljili na istoj tehnologiji kako bi mogli rabiti jeftine sklopove i provjerene programe, a uz to i jednostavno se povezati s internetom.

Lokalna mreža koja je zasnovana na istoj tehnologiji kao i internet naziva se intranet. Takva lokalna mreža može, ali ne mora, biti povezana s internetom. Ako jest povezana, onda je obično povezana posredstvom posebnog računala koje nadzire i filtrira sav protok podataka između intraneta i vanjskog svijeta. Takvo se računalo zajedno s prikladnim programima naziva vatrozid (engl. firewall). Intranet je vlasništvo korisnika i on upravlja njime i nadzire ga.

Ponekad je potrebno dio podataka i usluga lokalne mreže dati na raspolaganje korisnicima koji nisu u nadležnosti vlasnika lokalne mreže, npr. kupcima ili poslovnim partnerima. Dio intranet mreže koji je uz određena ograničenja dostupan vanjskim korisnicima naziva se ekstranet (engl. extranet).

Slika 1.21 Lokalna mreža (LAN) spojena na internet

I-58PRO-MIL


1.4.3 Internet

Razvoj računalnih mreža stvorio je preduvjete za djelotvornu i relativno jeftinu distribuciju i razmjenu informacija. Za razliku od ostalih informacijskih sustava, npr. radiodifuznog i televizijskog sustava, telefonskog sustava, tiskanih publikacija i dr., računala i računalne mreže nude nove i poboljšane mogućnosti rukovanja informacijama. To su primjerice mogućnost pretraživanja i izdvajanja informacija, brz dvosmjerni prijenos teksta, slike i zvuka itd. Korisnik može birati kada, koliko i kojim slijedom želi primati informacije. Prvi put u povijesti korisnik s malo truda i sa skromnim sredstvima može putem interneta i web stranica objavljivati informacije u cijelom svijetu (pojam web stranica opisan je u nastavku). Uz to se pojavila mogućnost bitnog ubrzanja i pojeftinjenje nekih tradicionalnih postupaka komuniciranja. Primjerice, elektronička pošta je moguća zamjena za tradicionalno poštansko dopisivanje, ali s mnogo kraćim vremenom putovanja poruke i redovito s mnogo nižom cijenom. Nova je tehnologija omogućila nastanak potpuno novih izvora informacija koji se zajedničkim imenom zovu računalni informacijski sustavi.

Računalni informacijski sustav sastoji se od računala, računalnih mreža, pohranjenih informacija i organizacije koja održava takav sustav. Temeljna je zadaća informacijskog sustava omogućiti korisniku djelotvorno pretraživanje i dobavu informacije.

Uporabom računala, modema i računalne mreže korisnik se može povezati s izabranim informacijskim sustavom i koristiti se raspoloživim uslugama. Glavne usluge koje uobičajeno nudi računalni informacijski sustav jesu:

mogućnost razmjene podataka između sudionika, primjerice elektronička pošta, prijenos podataka na daljinu i sl.

mogućnost oglašavanja na elektroničkoj oglasnoj ploči i uvid u poruke koje se već nalaze na takvoj ploči

mogućnost pretraživanja i dobave informacija koje je prikupio i nudi na uvid informacijski sustav.

Posebno mjesto među informacijskim sustavima zauzima internet (kratica od engl. inter networking). Internet je skup međusobno povezanih raznovrsnih računalnih mreža razmještenih diljem svijeta, a može se slikovito zamisliti kao golema elektronička mreža koja obuhvaća cijelu kuglu zemaljsku i povezuje računala i računalne mreže. Zato se internet često naziva jednostavno engl. The Web (Mreža). Internetskom korisniku nudi mnogo različitih informacijskih usluga među kojima su najpopularnije elektronička pošta i www.

•

•

•

I-59PRO-MIL

MO

DU

L 1


Za razliku od svih ostalih računalnih mreža i sustava, internet nije u vlasništvu nijedne osobe, organizacije ili vlade, pa tako nije pod izravnim nadzorom nijedne institucije. Internet nije zemljopisno smješten na jednomu mjestu, već doslovno obuhvaća cijeli svijet. Cjelokupni se internetski prostor u fizičkom i informacijskom smislu popularno zove jednom riječju engl. cyberspace (čita se sajberspejs).

Uporaba interneta je besplatna. Korisnik će imati trošak nabave opreme, trošak uspostave komunikacijske veze s internetom i dr., ali neće morati posebno plaćati uporabu samog interneta. Organizacije koje omogućuju priključak korisnika na internet zovu se davatelji internetske usluge (engl. ISP, internet service provider) i obično naplaćuju svoju uslugu (mjesečno, godišnje, prema vremenu provedenom na internetu i sl.). ISP naplaćuje svoju uslugu povezivanja s internetom i taj trošak ne treba miješati s uporabom interneta koja je besplatna.

U Hrvatskoj posebnu ulogu ima davatelj internetske usluge CARNet. Zadatak je CARNeta graditi računalnokomunikacijski i informacijski sustav obrazovnih i znanstvenih ustanova. Na taj način hrvatska znanost i školstvo imaju na raspolaganju svjetsko znanje i informacije, ali i mogućnost da vlastita dostignuća prikažu svijetu. CARNet je dio interneta i svaki je sudionik CARNeta ujedno uključen i u internet. CARNet omogućuje priključak na internet praktično svim obrazovnim i istraživačkim ustanovama, npr.: profesorima i studentima fakulteta te nastavnicima i učenicima srednjih i osnovnih škola. CARNet ne naplaćuje svoje usluge te je najpogodniji način uključenja učenika na internet.

WWW

Internet je omogućio korisniku pristup velikoj količini informacija. Jedan od najčešćih i korisniku najprihvatljivijih načina prikaza informacija jest pomoću tzv. web stranica ili www stranica (od engl. world wide web). www sustav omogućuje prijenos i prikaz web stranica. Web stranica dokument je koji se može prikazati na zaslonu monitora, a sliči stranici knjige. Može sadržavati tekst, pokretne i nepokretne slike i zvuk. Web stranice su redovito zasnovane na tehnologiji hipermedija tako da korisnik može jednostavnim klikom miša na pojedine dijelove stranice dobaviti nove informacije (vidi odjeljak o HTML-u i hipermediji). Neobično je važna činjenica da korisnik ne mora znati na kojemu se računalu na internetu nalazi tražena informacija, već je dovoljno samo mišem kliknuti na označeno mjesto na web stranici za pristup željenim informacijama. Takvo označeno mjesto (podvučeno, podebljano i sl.) naziva se veza ili engl. link. Kad je stranica prenesena na računalo korisnika, moguće ju je pregledavati uporabom nekog od web preglednika (engl. web browser). Pružalac informacija, tj. vlasnik web stranice, često nudi više od jedne stranice. S prve ili uvodne stranice (engl. home page) može se pristupiti svim ostalim ponuđenim stranicama. Na uvodnoj stranici obično je naveden i onaj tko održava i uređuje stranice (engl. webmaster).

I-60PRO-MIL


Web stranice zasnovane su na tehnologiji hipermedije. Svaka riječ ili slika može biti veza (engl. link, hyperlink) s nekom drugom web stranicom na internetu. Takva su mjesta obično podvučena i naglašena bojom, a prepoznaju se i po tome što kazalo mijenja oblik kad se nalazi na vezi. Svaki put kada kazalo promijeni oblik, u vrpci stanja pojavi se adresa stranice na koju ta veza vodi. Klikom miša na vezu otvorit će se odabrana stranica. internet bez dvojbe svoju veliku popularnost duguje ponajprije sustavu www. Glavni razlog velike popularnosti www jednostavnost je uporabe i privlačan prikaz informacija. www na jednostavan i korisniku ugodan način povezuje cijeli internet u jedinstven informacijski sustav.

URL (engl. uniform resource locator) jedinstvena je adresa kojom se može pristupiti nekom dokumentu koji je dostupan preko interneta i sustava www. Svaki takav dokument koji je dio sustava www ima svojstvenu adresu (URL) oblika:

protokol://imeracunala/put/informacija

U gornjem obliku adrese “protokol” označava protokol kojim će se prenositi informacije koje pruža informacijski sustav. Protokol je propisani način kojim će se podaci prenositi mrežom. Najčešći protokoli jesu: http, ftp, gopher, a mogu se rabiti i telnet, news, wais itd. Nakon naziva protokola za prijenos slijedi dvotočje i dvije kose crte, a zatim ime računala koje nudi informacijsku uslugu, odnosno na kojemu je informacija pohranjena. Nakon imena računala je kosa crta pa zatim put koji pokazuje mjesto na računalu gdje se tražena informacijska usluga može dobaviti. Ponovno slijedi kosa crta i na kraju ime dokumenta, informacije ili usluge koja se želi dobaviti. Na primjer, za uvid u www stranice ustanove CARNet treba navesti URL:

http://www.carnet.hr/

Pomoću web preglednika korisnik može na zaslonu monitora vidjeti dokument koji se “krije” iza URL-a.

Treba reći da je opisani način adresiranja web dokumenata prikladan čovjeku jer relativno lako može zapamtiti nekoliko riječi odvojenih točkama. S gledišta računala pogodniji je način adresiranja brojkama jer su računala zapravo obilježena brojevima. Brojčane adrese sastoje se od četiri broja odvojena točkama, npr.: 104.37.56.167 i mogu se navesti umjesto slovne adrese. Brojčane adrese teško se pamte pa je smišljen sustav DNS kako bi ljudima olakšao pamćenje. No da bi se računalo pronašlo na internetu mora se svaka slovna adresa pretvoriti u brojčanu. Slovne u brojčane adrese pretvara DNS (engl. domain name system), a korisnik to i ne primjećuje niti se mora za to posebno brinuti.

Treba istaći da www nije isto što i internet. www je jedna od mnogih usluga koje internet nudi.

I-61PRO-MIL

MO

DU

L 1


1.4.4 Telefonska mreža u računalstvu

Razmjena podataka između korisnika i izvora informacija, tj. informacijskog sustava moguća je ako je između njih uspostavljen komunikacijski kanal. Komunikacijski kanal je npr. telefonska linija. U načelu je korisnikova briga ostvariti takav komunikacijski kanal; vlasnik izvora informacija nema s time ništa ni glede opskrbe korisnika tom mogućnosti ni glede naplate uporabe komunikacijskoga kanala. Korisnik se mora obratiti organizacijama koje mu mogu osigurati ostvarenje takve komunikacijske veze. U Hrvatskoj je to primjerice T-com. Dvije su glavne vrste komunikacijskoga kanala: iznajmljeni komunikacijski kanal i javna telefonska mreža.

Komuniciranje iznajmljenim komunikacijskim kanalom najbolji je, ali i najskuplji način komuniciranja pa ga rabe samo oni korisnici koji moraju imati praktički neprekidnu vezu s izvorom informacije. Iznajmljeni se komunikacijski kanal plaća cijelo vrijeme najma bez obzira na to rabi li ga korisnik ili ne. Uporabom iznajmljenog komunikacijskoga kanala korisnik je neprekidno u vezi s informacijskim sustavom.

Nasuprot tome ostvarenje veze pomoću modema i javne telefonske mreže jednostavno je i jeftino. Uporabom javne telefonske mreže (engl. public switched telephone network, PSTN, engl. public switched data network, PSDN) korisnik se prema potrebi samo povremeno povezuje s informacijskim sustavom. Sukladno utrošenom vremenu uporabe komunikacijskog kanala, korisnik ga i plaća (slično kao uporabu telefona). Nedostatak komuniciranja modemom je relativno mala brzina komunikacije i moguće zauzeće telefonske linije. Postoje i posebne inačice povezivanja s internetom posredstvom javne telefonske mreže.

ISDN

ISDN (engl. integrated services digital network) je sustav koji omogućuje objedinjeni prijenos zvuka, slike i digitalnih podataka jednim te istim prijenosnim kanalom. Fizički medij za prijenos podataka mreže ISDN su telefonske linije pa se sustav može primijeniti na postojećem telefonskom sustavu. Korisnik ISDN-a može posredstvom jednog priključka razmjenjivati zvučne informacije, slikovne informacije, faksimile, elektroničku poštu, digitalne podatke. Glavna razlika ISDN-a prema klasičnom telefonskom sustavu je u načinu prijenosa podataka od korisnika do telefonske ili komunikacijske centrale. Kod klasičnog telefonskog sustava prenosi se analogni signal, dok se kod ISDN-a prenosi digitalni signal. Pri uporabi ISDN-a korisnik mora imati opremu koja analogne signale pretvara u digitalne.

Za računalni priključak na ISDN korisnik mora imati dva uređaja. Prvi od njih je mrežni zaključni uređaj ili skraćeno NT (engl. network terminator). To je uređaj koji isporučuje telekomunikacijska tvrtka, a priključuje se na ISDN. U mrežni zaključni uređaj korisnik

I-62PRO-MIL


može uključiti do osam različitih uređaja: ISDN telefon, faksimiluređaj, ISDN modem itd. Premda svaki od tih uređaja može imati različit pozivni broj, istodobno mogu raditi samo dva uređaja. Za slanje računalnih podataka korisnik mora imati još jedan uređaj koji se naziva ISDN modem, ISDN kartica ili skraćeno TA (engl. terminal adapter). To je uređaj koji se s jedne strane povezuje s računalom posredstvom PCI ili USB sabirnice, a s druge strane s NT uređajem. Izrađuje se kao kartica za ugradnju ili kao vanjski uređaj. ISDN modem bitno je različit uređaj od klasičnog modema jer on ne pretvara digitalne podatke u analogne, već samo prilagođava digitalne podatke iz računala u digitalne podatke prilagođene prijenosu ISDN-om. Iako je naziv modem uobičajen, zapravo je pogrešan jer ovdje nije riječ o modulaciji i demodulaciji.

Prednosti ISDN-a u odnosu na klasičnu telefonsku mrežu su: brže biranje, veća brzina prijenosa podataka, mogućnost priključka više terminala na jednu telefonsku liniju te mogućnost prijenosa zvuka i digitalnih podataka iz računala.

Slika 1.22 Priključak uređaja na ISDN

DSL i ADSL

DSL (engl. digital subscriber line) je tehnologija koja iskorištava puno raspoloživo frekvencijsko područje telefonskih linija između korisnika i telefonske centrale te tako omogućuje mnogo veću brzinu prijenosa podataka od analognog modema ili ISDN-a. Umjesto pretvorbe u analogni signal i slanja analognih zvučnih signala telefonskim

I-63PRO-MIL

MO

DU

L 1


linijama, DSL šalje digitalne signale slično kao i ISDN. Da bi to bilo moguće, kod korisnika i u telefonskoj centrali mora postojati poseban uređaj koji omogućuje takav prijenos.

Za razliku od ISDN-a, DSL je stalno “na vezi” (engl. online), tj. nije potrebno pri svakom povezivanju na internet ostvarivati vezu. Za razliku od analognog modema i ISDN-a kod kojih se naplaćuje trajanje veze, DSL se obično naplaćuje prema količini prenesenih podataka. Neki od davatelja DSL usluge nude korisnicima stalnu cijenu bez obzira na količinu prenesenih podataka. Takav se način pretplate naziva engl. flat rate.

Glavna prednost DSL-a jest velika brzina prijenosa podataka (do 8 Mb u sekundi). Stvarna brzina za korisnika ovisi o ugovorenoj brzini s telekomunikacijskom tvrtkom.

Postoji više inačica DSL-a, a najpopularniji je ADSL (engl. asymetric digital subscriber line) čije je osnovno obilježje različita (asimetrična) brzina prijenosa podataka pri primanju i slanju. Uočilo se da većina korisnika pri korištenju interneta mnogo više podataka prenosi na svoje računalo nego što ih šalje, pa je velik dio raspoloživog kapaciteta neiskorišten.

Zato ADSL omogućuje mnogo veće brzine primanja podataka, nego slanja.

1.4.5 Razmjena digitalnih podataka

Unutar računala i računalnih uređaja podaci su u digitalnom obliku pa i sustavi za raz-mjenu podataka među njima moraju biti građeni tako da mogu prenositi digitalne podat-ke. Ako se podaci žele prenositi nekim od postojećih sustava koji nisu građeni za prijenos digitalnih signala, treba rabiti uređaje koji će na predajnoj strani digitalne podatke pretvo-riti u oblik pogodan za prijenos, a na prijemnoj ponovo rekonstruirati digitalne podatke.

1.4.5.1 Analogno i digitalno

Postoji mnogo načina na koje bi se podaci mogli predočiti električkim veličinama, ali se pokazalo da je za električki prikaz podataka najpogodniji prikaz s dva stanja. Takav prikaz omogućuje jeftinu građu pouzdanih elektroničkih sklopova.

Sustavi koji mogu imati konačan broj stanja i kod kojih ne postoje međustanja zovu se digitalni sustavi. Digitalni sustav je primjerice sklopka za paljenje svjetla jer može biti

I-64PRO-MIL


samo u jednom od dvaju stanja: uključeno ili isključeno. Digitalni sustav jest i prometna svjetlosna signalizacija (semafor) koja može biti u jednom od nekoliko stanja (crveno, žuto, zeleno, crveno-žuto, isključeno). Za razliku od digitalnih sustava, postoje i analogni sustavi koji mogu poprimiti bilo koje stanje između krajnjih vrijednosti (u načelu beskonačno mnogo stanja). Primjerice namještanje glasnoće kod radioprijamnika jest analogno jer ima beskonačno mnogo mogućih stanja.

Kod digitalnih elektroničkih računala, a takva su praktički sva računala danas u uporabi, podaci se predočuju pomoću dva moguća stanja: maksimalni napon i minimalni napon (npr. 0 V i 5 V). Zbog toga što je riječ o dvama stanjima, računala se zovu binarnima, a zbog toga što je riječ o odvojenim i jasno razlučivim stanjima, zovu se digitalnima. Digitalna binarna računala su dakle računala unutar kojih se podaci predočuju samo dvama, i to jasno odvojenim i razlučenim, stanjima. Kako su u uporabi velikom većinom upravo digitalna binarna računala, to se u svakodnevnom govoru najčešće rabi naziv digitalna računala ili samo računala.

1.4.5.2 Prijenos digitalnih podataka

Uporaba mnogih računala stvorila je potrebu razmjene podataka među njima. Danas ima mnogo sustava za povezivanje računala koji se međusobno razlikuju namjenom, svojstvi-ma i cijenom. Ima sasvim jednostavnih sustava za povezivanje samo nekoliko osobnih računala, ali i složenih sustava za povezivanje više stotina ili čak tisuća, često i vrlo uda-ljenih računala. Bez obzira na vrstu, složenost ili način građe, svaki sustav za razmjenu podataka ima istu osnovnu zadaću: prijenos digitalnih podataka između dvaju fizički od-vojenih mjesta.

Pod prijenosom podataka u užem smislu razumijeva se prijenos podataka između računala i okoline. U ovom poglavlju pod prijenosom podataka razumijevat će se razmjena digitalnih podataka između više računala ili između računala i vanjskih uređaja.

U razmjeni podataka sudjeluju najmanje dva sudionika: jedan koji želi predati poruku (kojeg ćemo zbog jednostavnosti zvati predajnik) i drugi kojemu je poruka upućena ili koji treba primiti poruku (kojega ćemo zvati prijamnik). Razmjena podataka među sudionicima moguća je ako među njima postoji “veza” kojom poruke mogu putovati s jednog mjesta na drugo. Tu ćemo “vezu” zvati prijenosnim kanalom.

Brzina prijenosa digitalnih signala mjeri se brojem bitova prenesenih u jednoj sekundi ili skraćeno bps (engl. bits per second). Sustavi za prijenos digitalnih podataka grade se

I-65PRO-MIL

MO

DU

L 1


tako da brzina prijenosa podataka bude što veća. Jedna od mogućnosti povećanja brzine prijenosa digitalnih podataka jest prethodno sažimanje podataka.

Sažimanje podataka (engl. data compression) je postupak pretvorbe podataka na takav način da konačan rezultat ima manje bitova od izvornih podataka. Na prijamnoj se strani niz bitova pretvara ponovno u izvorni oblik. Budući da se prenosi manje bitova, postiže se veća brzina prijenosa. Uz to sažeti podaci zauzimaju manje memorije pa se postupak sažimanja često rabi za djelotvorniju pohranu podataka. Primjer je sažimanja u svakodnevnu životu pisanje kratica, primjerice kad se umjesto “i tako dalje” napiše “itd.” Umjesto devet slova i dva razmaka napisana su samo tri slova i točka. Čitatelj će u mislima pretvoriti “itd.” u “i tako dalje”.

1.4.5.3 Modem

Modem je uređaj koji omogućuje prijenos digitalnih podataka posredstvom telefon-skih linija. Uporabom modema moguće je i pomoću javne telefonske mreže relativno jednostavno razmjenjivati podatke između dva udaljena računala. Telefonske linije građe-ne su za prijenos govornih signala, relativno su uskog frekventnoga područja i nepogodne za prijenos digitalnih signala. Zbog toga je prije prijenosa digitalne signale potrebno pre-tvoriti u signale za koje su građene telefonske linije. Na predajnoj strani modem pretvara digitalne podatke u signale zvučne frekvencije. Postupak pretvorbe digitalnih signala u signale zvučne frekvencije naziva se modulacija, a sklop koji to obavlja modulator. Na prijamnoj strani modem pretvara signale zvučne frekvencije ponovno u digitalne signale. Sklop za tu pretvorbu naziva se demodulator, a postupak demodulacija. Naziv modem nastao je iz početnih slova riječi modulator i demodulator.

Slika 1.23 Vanjski (lijevo) i unutarnji modem

I-66PRO-MIL


Unutarnji modemi (engl. internal modem) ili modemi za ugradnju ugrađuju se u raču-nalo. Građeni su u obliku kartice s priključnicom koja se priključuje na sabirnicu raču-nala. Glavne prednosti unutarnjih modema jesu male dimenzije i niža cijena od vanjskih. Vanjski modemi (engl. external modem) grade se kao samostalni uređaji, smješteni su u prikladno kućište, opremljeni nadzornim LED sijalicama koje prikazuju stanje modema i priključnicama za spoj s računalom i telefonskom linijom.

I-67PRO-MIL

MO

DU

L 1


1.5 Uporaba informacijskih tehnologija u svakodnevnom životu

Računalo je danas prisutno u svim ljudskim djelatnostima. Uloga računala u poslovnom i svakodnevnom životu velika je pa postoje poslovi koji se danas više ne bi mogli obavljati bez računala. Moguće uništenje računalnih sustava pojedinih tvrtki moglo bi izazvati nji-hovu propast, a već i djelomična oštećenja, primjerice zaraza računala računalnim viru-som, može izazvati goleme štete. Sveopća prisutnost računala katkad navodi na pomisao da je računalo pogodno za sve poslove i da može zamijeniti čovjeka u bilo kojem području. To nije točno i postoje brojni poslovi u kojima je čovjek bolji od računala ili pak računalo uopće ne može zamijeniti čovjeka. U takve se poslove ubrajaju npr. poslovi u kojima je potreban osjećaj zdravog razuma i rasuđivanja, poslovi za koje je važna izravna ljudska komunikacija, poslovi za čije su obavljanje potrebni osjećaji, stvaralački poslovi (pisanje, pjevanje, gluma) i sl. Zato prije zamjene ljudskog rada računalom treba procijeniti hoće li računalo moći uspješno obaviti posao koji radi čovjek. U većini slučajeva računalo poma-že čovjeku pri obavljanju posla obrađujući, spremajući i prikazujući mu potrebne podatke. Na temelju takvih podataka na čovjeku ostaje odluka što poduzeti.

Nabrojit ćemo ovdje neke od poslova u kojima je računalo djelomično ili u potpunosti zamijenilo čovjeka.

Računalo je velika pomoć pri obavljanju različitih administrativnih poslova: izrada, pohrana i ispis najrazličitijih dokumenata. Računalo je iz uporabe praktično istisnulo pisaće strojeve, a u nekim slučajevima i daktilografe (računala kojima se može diktirati glasom).

Banke ne mogu zamisliti svoje poslovanje bez uporabe računala i kvar računalnog sustava praktično obustavlja rad banke i može izazvati goleme gubitke. Cjelokupna obrada bankovnih računa, kamata i sl. automatizirana je i posao službenika svodi se na unos podatka i manipulaciju s novcem. U slučaju bankomata računalo preuzima cjelokupan posao provjere bankovnog računa, isplate i prikaza stanja računa klijentu. Većina banaka nudi klijentima mogućnost poslovanja posredstvom interneta, pa tako klijent bez dolaska u banku i bez kontakta sa službenikom banke može obaviti uplate, plaćanja i druge bankovne transakcije. Pri tome se cjelokupan posao obavlja bez posredovanja čovjeka.

U tvrtkama koja se bave osiguranjem računala su preuzela cjelokupni posao evidencije klijenata i obrade podataka. I njihova bi djelatnost bila u današnjim uvjetima nemoguća bez računala.

Tvrtke koje se bave rezervacijom i prodajom zrakoplovnih karata već duže vrijeme taj posao obavljaju pomoću računala i računalnih mreža. Takve su tvrtke redovito povezane

I-68PRO-MIL


u cijelom svijetu tako da se rezervacija i kupovina karte može obaviti u bilo kojem uredu u svijetu. I njihovo je poslovanje nezamislivo bez računala.

Mnogi poslovi državne uprave mogu se ubrzati i unaprijediti uporabom računala. Tu se primjerice ubrajaju obvezna evidencija građana (osobne iskaznice, prijava mjesta boravka), registracija vozila, oružja i sl., poslovi porezne uprave, glasovanje u nekim tijelima državne uprave, popis stanovništva itd.

Računala imaju široku primjenu u zdravstvu, od vođenja administrativnih poslova vezanih za pacijenta do različitih računalnih sustava koji pomažu pri medicinskim pretragama, postavljanju dijagnoze, evidenciji medicinske opreme i lijekova itd.

U obrazovanju se na svim razinama rabe računala. Osim administrativnih poslova prijave polaznika, vođenja njihove evidencije, izrade i objave rasporeda sati i prostorija, računala se često rabe i u samom procesu poučavanja. Tu je njihova uloga raznovrsna. Na najnižoj razini računalo može biti pomagalo za izradu domaćih zadaća ili traženje informacija na internetu, a na višim razinama sustav za samoučenje, učenje na daljinu, poučavanje pomoću računala, ocjenjivanje i sl. To se područje primjene računala još intenzivno razvija i za očekivati je sve veću ulogu računala u obrazovanju na svim razinama.

Postoji još mnogo drugih područja uspješne primjene računala. Dovoljno se osvrnuti oko sebe i na svakom će se koraku naći posao koji se obavlja pomoću računala. Uz to svakim danom računala postaju sve moćnija i preuzimaju sve više poslova pa i onih za koje se nekad smatralo da ih računala neće moći obavljati.

1.5.1 Računala na poslu

Većina tvrtki danas rabi računala za različite poslovne djelatnosti - od projektiranja pomoću računala (engl. CAD, computer aided design), proizvodnje (engl. CAM, computer aided manufacturing) do cjelovitog i objedinjenog poslovanja tvrtke pomoću računala (engl. CIM, computer integrated manufacturing). Računala možemo naći u svim dijelovima tvrtke: od ureda do proizvodnih pogona. Možemo ih naći čak i udaljena od prostora tvrtke.

Rad na daljinu

Računala su omogućila da su mnogi poslovi neovisni o fizičkom mjestu gdje se obavljaju. Podaci koji se obrađuju na računalu mogu se jeftino, brzo i jednostavno prenijeti na

I-69PRO-MIL

MO

DU

L 1


udaljeno mjesto pa ljudi koji rade na računalima mogu biti fizički međusobno udaljeni. To je omogućilo novu vrstu zaposlenja – rad na daljinu (engl. teleworking) ili rad kod kuće. Pri tome se posao može djelomično ili u potpunosti obavljati na daljinu. Zaposlenike koji rade na daljinu može se podijeliti u dvije skupine: zaposlenici koji rade za drugog poslodavca i osobe koje vode vlastiti posao.

Rad na daljinu za drugog poslodavca

Nisu svi poslovi pogodni ni mogući za rad na daljinu. Među poslove koji jesu pogodni ubrajaju se ovi:

promidžba i prodaja na daljinu

potpora klijentima

savjetodavne usluge

pisanje, lektoriranje, prevođenje, uređivanje publikacija i sl.

određeni administrativni poslovi.

Nisu ni svi zaposlenici pogodni za rad na daljinu čak i kad je riječ o poslovima koji se mogu obavljati na daljinu. Među vještine koje moraju imati zaposlenici posebno su važne ove:

motivacija

samodostatnost

komunikacijske sposobnosti

poznavanje tehnologije potrebne za rad na daljinu.

Omogućiti zaposlenicima rad na daljinu za poslodavca ima ove prednosti:

povećanu produktivnost i motiviranost zaposlenika (manje izostanaka s posla, manje vremena provedenog na putu na posao i s posla, bolja koncentracija, bolji radni okoliš, manji stres i sl.)

mogućnost biranja zaposlenika iz mnogo veće skupine ljudi koji mogu biti fizički vrlo udaljeni od ureda tvrtke ili su zbog drugih razloga u nemogućnosti izbivati duže iz kuće (roditelji, invalidi i sl.)

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

I-70PRO-MIL


mogućnost zadržavanja kvalitetnog zaposlenika koji više ne može iz bilo kojih razloga dolaziti u ured (roditeljstvo, preseljenje i sl.)

ušteda u radnom prostoru, energiji (rasvjeta, grijanje) i ostalim troškovima

zaposlenici mogu živjeti i raditi u blizini klijenata.

Rad na daljinu za poslodavca ima i nedostataka:

teškoće u nadzoru i upravljanju zaposlenicima

moguća degradacija vještina i kvalitete rada zaposlenika

početna investicija u uspostavljanje radnog mjesta na daljinu (oprema, obučavanje i sl.)

poteškoće u obrazovanju i obučavanju zaposlenika

smanjena sigurnost podataka

povećani telekomunikacijski troškovi

opasnost od prekida telekomunikacijskih veza i time veze s zaposlenikom

nema povezanosti između zaposlenika i osjećaja pripadnosti timu

neki se poslovi ne mogu obavljati na daljinu.

S gledišta zaposlenika rad na daljinu (točnije rad od kuće) ima ove prednosti:

nema putovanja na posao i s posla na koji mnogi zaposlenici gube mnogo vremena i živaca

radno vrijeme se u mnogim slučajevima rada na daljinu može prilagoditi potrebama zaposlenika (posebno važno roditeljima male djece)

nema pretpostavljenog koji je fizički prisutan i nadzire rad i koji odobrava izlaske i način rada.

Glavni nedostatak zaposlenika koji rade na daljinu posebice onih koji rade od kuće je izostanak socijalnog kontakta i druženja s ostalim zaposlenicima.

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

I-71PRO-MIL

MO

DU

L 1


Vođenje vlastitog posla od kuće

Vođenje vlastitog posla od kuće ne razlikuje se puno od vođenja bilo kojeg drugog posla. Ovdje se pod vođenjem posla od kuće razumijeva posao za koji ne treba poseban poslovni prostor već se sve poslovne aktivnosti, uključujući promidžbu, komunikaciju s klijentom, prodaju, naplatu i sl. obavljaju iz vlastitog doma uz pomoć računala, interneta, telefona, telefaksa i sl.

Glavni razlozi pokretanja vlastitog posla od kuće su ovi:

nema putovanja na posao i s posla

radno vrijeme se u mnogim slučajevima rada na daljinu može prilagoditi potrebama zaposlenika

nema pretpostavljenog

financijski dobitak (većina zaposlenika smatra da vrijedi više nego je plaćena, pa vlastiti posao nudi mogućnost veće zarade).

Pri pokretanju vlastitog posla može se na prvi pogled učiniti da je to lako, jednostavno i jeftino, a da je uspjeh neizostavan. Treba upozoriti na neke tipične zablude pri pokretanju vlastitog posla od kuće.

Ne treba nikakvo iskustvo. To je velika zabluda jer je za svaki uspješan posao, pa tako i ovaj od kuće, određeno iskustvo u području u kojem se misli poslovati važno.

Nisu potrebne investicije. Iako nije potrebno investirati u poslovni prostor, postoje mnoga druga područja poslovanja koja zahtijevaju ulaganja pa osnivač mora predvidjeti ta sredstva (početna promidžba, plaćanje vanjskih usluga, nabava opreme i sl.).

Neće biti potrebno prodavati. Temeljna funkcija svakog poslovanja je prodati robu ili uslugu koja se nudi pa se od tog dijela posla ne može pobjeći.

Proizvod ili usluga nije bitna. Poslovanje može biti uspješno samo ako se nudi roba ili usluga koju kupac želi kupiti, pa je s tog gledišta vrlo bitno o kojem je proizvodu ili usluzi riječ.

Moguće je odrediti radno vrijeme prema želji. Radno vrijeme će ovisiti o klijentima i njihovim potrebama želi li se ostvariti uspješno poslovanje.

•

•

•

•

•

•

•

•

•

I-72PRO-MIL


Nema pretpostavljenog. To je samo privid jer će neizravno posao nadzirati klijenti što je često veći psihički pritisak nego nadzor jednog pretpostavljenog.

Prijatelji i rođaci će kupovati. To će biti istina samo ako se nudi nešto što oni trebaju i žele kupiti. Uspješan posao ne može se razviti temeljeći ga samo na prijateljima i rođacima.

Obitelj i prijatelji će podržavati posao. Zbog mnogo razloga, među kojima su zavist, nerazumijevanje, skepsa i sl. ne treba previše računati na to.

Brzo će se zaraditi mnogo novaca. Mnogo je vjerojatnije da će osnivač izgubiti mnogo novaca u kratkom roku ne pristupi li poslu krajnje odgovorno, ozbiljno i oprezno. Iskustvo pokazuje da su potrebni mjeseci prije nego se na vlastitom poslu počne zarađivati isto ili više nego na poslu koji je osnivač napustio.

1.5.2 Elektronički svijet

Pojavom računala, njihovim umrežavanjem i posebice njihovom masovnom uporabom stvorili su se uvjeti za nov način komuniciranja i poslovanja među ljudima. Informacije u elektroničkom obliku mogu se umnažati, kopirati, obrađivati i putovati s mjesta na mjesto brzo i jeftino. Postoji mnogo načina na koji se rabe prednosti razmjene i obrade informacija u elektroničkom obliku, a jedna od najrasprostranjenijih je elektronička pošta.

Elektronička pošta

Elektronička je pošta (engl. electronic mail, e-mail, email) oblik dopisivanja putem računala i sustava koji ta računala međusobno povezuju. Zbog velike brzine prijenosa podataka, i to praktički bez obzira na udaljenost, relativno niske cijene i mogućnosti izravnog prijenosa teksta iz računala u računalo, elektronička je pošta danas vrlo popularan način dopisivanja. Osoba ili organizacija koja se želi dopisivati elektroničkom poštom treba imati računalo i pristup nekom od računalnih informacijskih sustava, npr. internetu. Na zahtjev takva korisnika administrator sustava, tj. osoba koja upravlja informacijskim sustavom i održava ga, dodijelit će korisniku jedinstvenu adresu elektroničke pošte. Ta adresa je jedini način razlikovanja korisnika u mreži i jedini podatak koji je potrebno znati želi li se nekome poslati elektronička pošta. Informacijski sustav osigurava da svaka poruka naslovljena na određenu adresu završi upravo na toj i samo na toj adresi. Uobičajen oblik adrese elektroničke pošte jest:

•

•

•

•

I-73PRO-MIL

MO

DU

L 1


[email protected]

Ime i prezime je obično stvarno ime i prezime korisnika, ali može biti i neki drugi, prema korisnikovoj želji izabrani naziv. Razdjelni je znak @ (čita se et ili master spejs), a zatim slijedi ime računala na kojemu korisnik ima elektroničku poštu, organizacija koja upravlja tim računalom i država u kojoj se računalo nalazi. Značenje pojedinih dijelova elektroničke adrese je preporuka i ne obvezuje onoga tko oblikuje adresu. Bitno je samo zadržati oblik adrese. Tako je primjerice elektronička adresa autora ovog poglavlja:

[email protected]

Lijevo od razdjelnog znaka je ime i prezime, a desno naziv računala (sk), tvrtke (t-com) i države (hr = Hrvatska).

Korisničko ime može biti stvarno ime ili se zbog praktičnosti rabi kraće zamjensko ime. Npr.: [email protected] ili [email protected].

Mnoge tvrtke, pružatelji usluge elektroničke pošte, korisnicima daju mogućnost otvaranja besplatne elektroničke adrese. Besplatna elektronička adresa može se otvoriti na web stranicama tvrtke koja nudi takvu uslugu npr.: www.t-com.hr, www.yahoo.com, www.hotmail.com i mnoge druge. Postupak otvaranja besplatne elektroničke adrese sličan je kod svakog od spomenutih pružatelja usluge tog tipa. Za početak je potrebno otvoriti web stranicu koja nudi mogućnost besplatne elektroničke adrese. Nakon otvaranja stranice kliknuti na vezu registracija. Nakon toga otvara se prozor u kojem se nalaze objašnjenja kako postati korisnikom te koje se sve vrste korisničkog odnosa mogu zasnovati.

Poruka se može poslati jednoj osobi ili više njih istodobno tako da se navedu adrese svih primatelja. Adresu primatelja treba upisati u okvir uz koji piše “To:” Programi za rukovanje elektroničkom poštom obično osim okvira u kojem se upisuje adresa primatelja imaju i okvir za istodobno slanje kopija poruke označen “Cc:” (engl. carbon copy). U tom se okviru mogu napisati adrese svih primatelja kojima se želi poslati poruka. U okvir “Subject:” treba s nekoliko riječi sažeti sadržaj poruke kako bi primatelj na prvi pogled mogao zaključiti o čemu je u poruci riječ.

Uporabom nekog od programa za rukovanje elektroničkom poštom (npr. Mozilla), postupak slanja i prijama pošte jednostavan je i svakom dostupan. U svijetu se na dan razmijeni više milijardi elektroničkih poruka pa je to vrlo rasprostranjen način pisanoga komuniciranja.

I-74PRO-MIL


Elektroničko poslovanje i elektronička trgovina

Elektroničko poslovanje je naziv za vođenje poslovne komercijalne komunikacije i uprav-ljanje poslovanjem elektroničkim putem, npr. elektroničkom naplatom ili razmjenom po-dataka.

Elektronička trgovina (engl. electronic commerce, ecommerce, EC) sastoji se od kupovine, prodaje, oglašavanja i promidžbe proizvoda ili usluga posredstvom računalnih mreža. Ako je riječ o elektroničkoj trgovini koja se obavlja posredstvom interneta, rabi se ponekad naziv engl. web commerce. Riječ je o trgovanju koje se obavlja posredstvom web stranica.

Unatoč optimističnim predviđanjima elektronička trgovina razvija se mnogo sporije od očekivanja.

Uobičajeni postupak elektroničkog poslovanja odvija se u nekoliko koraka.

Ponuđač objavljuje web stranice na kojima oglašava, promiče i nudi na prodaju robe ili usluge.

Potencijalni kupac posredstvom web preglednika pregledava web stranice ponuđača i bira što će kupiti.

Ako se odluči na kupovinu, slijedeći upute s web stranica naručuje i plaća željenu robu ili uslugu.

Ponuđač nakon naplate šalje korisniku naručeno. Ovisno o ponuđaču kupljeno se može platiti na više načina. Najbrži i najjednostavniji je plaćanje kreditnom karticom. Kupac upisuje potrebne podatke izravno u formular objavljen na web stranici i nakon potvrde kupnje automatski se tereti njegova kreditna kartica za cijenu naručene robe ili usluge. Ovaj način naplate izaziva kod kupca najveću sumnju i strah od zlouporabe. Naime kupac mora upisati i poslati podatke koji su dovoljni da netko zlonamjeran iskoristi te podatke i nanese štetu kupcu (troši njegov novac, zlorabi njegov identitet i sl.). Taj je strah uglavnom mnogo veći od stvarne opasnosti. Iako je načelno moguće "ukrasti" podatke koji putuju internetom, većina ponuđača se od toga brani šifriranjem poruke pri slanju i prijamu, pa tako internetom putuju šifrirane poruke beskorisne zlonamjerniku. Najčešće se za šifriranje rabi SSL protokol (engl. secure sockets layer). Platiti se može i posredstvom tvrtki koje služe kao posrednik između prodavača i kupca pa je time izbjegnuto upisivanje podataka iz kreditne kartice. Najveća i najpoznatija tvrtka koja nudi takvu uslugu je PayPal.

Osim plaćanja kreditnom karticom ili posredstvom neke posredničke tvrtke plaćati se može pouzećem, posredstvom banke i sl., ali su svi ti načini plaćanja sporiji ili skuplji.

•

•

•

•

I-75PRO-MIL

MO

DU

L 1


Najveća stvarna opasnost za kupca je plaćanje robe ili usluge koja ne odgovara oglašenoj. Kupac tako može platiti nepostojeću uslugu ili robu koju nikad neće dobiti zbog preva-ranata koji se na web stranicama predstavljaju kao pouzdane i poštene tvrtke. Zato je s gledišta kupca jako važno na neki način provjeriti vjerodostojnost objavljenih informacija na web stranicama i pouzdanost tvrtke kojoj plaćaju robu ili uslugu.

Obilježja elektroničkog trgovanja

Iako je po mnogočemu elektroničko trgovanje slično uobičajenom trgovanju, ipak se od njega razlikuje po mnogim obilježjima. Za uspješno elektroničko poslovanje važni su ovi čimbenici:

ponuditi robu ili uslugu koja za kupca ima vrijednost po povoljnoj cijeni

osigurati odgovoran, uslužan i prijateljski odnos s kupcem uz brzu reakciju na njegove zahtjeve (posvetiti pozornost svakom kupcu i stvoriti osobni odnos s kupcem)

osigurati privlačne web stranice na kojima se nude robe ili usluge sa slikovnim i tekstualnim opisom onog što se nudi i s mogućnošću jednostavnog snalaženja na web stranicama; osigurati prikaz sadržaja web stranice prilagođen svakom kupcu ovisno o njegovim sklonostima, potrebama i željama; osigurati stalno dostupne, pouzdane i sigurne web stranice

poticati kupca na kupovinu različitim akcijama (popustima, nagradnim igrama, posebnim ponudama i sl.)

stvoriti zajednicu kupaca različitim alatima za komuniciranje: specijaliziranim brbljaonicama (engl. chat), mrežnim novinama (engl. newsgroups), cirkularnim elekroničkim pismima i sl.

pružiti kupcu mogućnost dodatne pomoći i informiranja posredstvom web stranica koje će mu olakšati odluku pri kupnji (to može biti usporedba cijena sa sličnim proizvodima drugih ponuđača, objašnjenje načina uporabe proizvoda, objašnjenje tehnologije izrade proizvoda i sl.)

suziti područje roba ili usluga koje se nude (specijalizirati se za relativno usko područje)

nuditi robu ili usluge koje su suvremene i nove te neprestano pratiti razvoj

•

•

•

•

•

•

•

•

I-76PRO-MIL


ponuđač mora osigurati organizaciju koja će neprestano biti pripravna i brzo reagirati na promjene na tržištu u ekonomskom, društvenom, tehnološkom i svakom drugom pogledu.

Prednosti elektroničkog trgovanja s gledišta kupca

Temeljne prednosti elektroničkog trgovanja s gledišta kupca su ove:

dostupnost 24 sata na dan, 356 dana u godini (kupac može robu razgledati u bilo koje doba i može je razgledati koliko god želi)

podroban opis robe i mnogo popratnih informacija vezanih za robu ili uslugu

mnogo proizvoda među kojima se može birati

brza i jednostavna usporedba roba i cijena različitih ponuđača

brzo i jednostavno pronalaženje roba i usluga koje je teško pronaći u svom okolišu

praktično trenutna dobava roba ako je riječ o robi u digitalnom obliku (računalni programi, publikacije u digitalnom obliku, zvučni zapisi, video zapisi i sl.).

Poteškoće elektroničkog trgovanja

Kao i svaki drugi oblik poslovanja i elektroničko poslovanje i trgovanje ima svoje specifične poteškoće i opasnosti:

nerazumijevanje potreba, navika, želja i razloga za kupovanje potencijalnih kupaca

zanemarivanje potencijalne konkurencije pri osnivanju i radu elektroničke trgovine

nesposobnost predviđanja reagiranja potencijalnih kupaca, konkurencije, zakonske regulative i sl.

precjenjivanje vlastitih mogućnosti i sposobnosti

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

I-77PRO-MIL

MO

DU

L 1


nedovoljna motiviranost, koordinacija i posvećenost poslovanju zaposlenika ponuđača

loša procjena potrebnog vremena i sredstava za ostvarenje i vođenje elektroničkog poslovanja

nedosljedno ostvarenje poslovnog plana.

U poteškoće uspješnog elektroničkog trgovanja se ubrajaju i ovi čimbenici:

zabrinutost kupca za sigurnost podataka koje šalje internetom, posebice podataka kreditnih kartica koji bi se mogli zlorabiti (mnogi ljudi ne žele te podatke slati internetom i time praktično odustaju od elektroničkog poslovanja)

nemogućnost trenutnog preuzimanja robe (za razliku od uobičajene trgovine gdje kupac dolazi u posjed robe trenom plaćanja i može je odmah rabiti, kod elektroničke trgovine kupac mora čekati danima ili čak tjednima da roba stigne)

nemogućnost pristupa internetu, što je posebno prisutno u siromašnim i nerazvijenim zemljama i područjima

društvene navike kupovanja koje često uključuju razgovor s prodavačem, razgovor s ostalim kupcima u trgovini, obilazak trgovina i fizički dodir s robom i sl.

Robe i usluge pogodne za elektroničko poslovanje

S obzirom na specifičnosti elektroničkog poslovanja, kod kojeg se roba i usluge nude na uvid u digitalnom obliku, a nakon plaćanja se moraju transportirati do kupca, za elektroničku trgovinu su u načelu pogodne robe i usluge ovih obilježja:

robe koje su po svojoj naravi u digitalnom obliku (računalni programi, zvučni zapisi, video zapisi, publikacije na optičkim diskovima, usluge pohrane i obrade podataka i sl.)

robe koje imaju veliki omjer odnosa cijena/težina kako bi udio transportnih troškova u ukupnoj cijeni za kupca bio što manji i ne bi bitno povećavao cijenu robe (primjerice dragocjenosti, skupe elektroničke komponente, knjige i sl.)

rezervni dijelovi za različite strojeve i uređaje koje kupac ne može lako pronaći u trgovinama u svojoj blizini

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

I-78PRO-MIL


roba koju je iz bilo kog razloga kupcu nelagodno kupovati u uobičajenim trgovinama.

Robe koje u načelu nisu pogodne za elektroničku trgovinu su ove:

robe koje imaju mali omjer odnosa cijena/težina zbog relativno velikih transportnih troškova

pokvarljiva roba ili roba koja ima neugodan miris ili zahtijeva poseban transport

roba koja zahtjeva izravan fizički uvid ili probu prije kupnje (npr.odjeća, obuća); tu se ubraja i roba kod koje je važna vjernost boje jer nije moguće jamčiti istovjetnost boje prikazane na zaslonu monitora i stvarne boje robe.

•

•

•

•

I-79PRO-MIL

MO

DU

L 1


1.6 Zdravlje, sigurnost i okoliš

Danas postoje mnogi poslovi koji od zaposlenika zahtijevaju dnevni višesatni rad za raču-nalom. Takav rad može uzrokovati različite zdravstvene probleme pa korisnik treba biti upoznat s mogućim posljedicama rada za računalom i mjerama prevencije.

1.6.1 Ergonomija

Jedna od prvih i najvažnijih mjera sprečavanja negativnih zdravstvenih posljedica dugotrajnog rada za računalom jest uređenje radnog mjesta i radnog okoliša sukladno ergonomskim načelima. Te se mjere mogu podijeliti u skupine s obzirom na vrstu zdravstvenih problema koje mogu izazvati.

S obzirom na činjenicu da se pri radu s računalom sjedi, jedna od najvažnijih mjera prevencije zdravstvenih tegoba jest razgibavanje i promjena položaja. Zato se uz sve niže navedene mjere preporuča povremeno mijenjanje položaja i razgibavanje.

Monitor treba smjestiti tako da je pri normalnom radu glava u uspravnom položaju. To znači da pri uspravnom položaju glave monitor treba biti smješten tako da je pogled uprt u gornji rub zaslona. Ako je monitor smješten prenisko ili previsoko, nakon dužeg rada korisnik može osjetiti bolove u vratu.

Nastojati sjediti uspravno, stopalima na podlozi, koljenima koja su nešto niže od bokova, s radnom plohom koja je malo niža od laktova. Stolac na kome se sjedi trebao bi biti na kotačićima s naslonom za leđa i mogućnošću podešavanja visine i naslona. Nepridržavanje ovih smjernica najčešće uzrokuje bolove u leđima koji mogu biti vrlo neugodni i dugotrajni. Treba, međutim, skrenuti pozornost da nisu svi ljudi jednako osjetljivi na bolove u leđima pa neće jednako osjetiti posljedice nepravilnog položaja pri radu s računalom. Svakako treba s vremena na vrijeme mijenjati položaj i razgibavati se.

Posebno opterećenje pri radu s računalom trpe šake i zglobovi ruku. Zbog mnogo pokreta koje ti dijelovi tijela učine za vrijeme rada s računalom potrebno je posvetiti posebnu pozornost mjerama zaštite. Ruke trebaju pri radu biti u takvom položaju da su podlaktica, šaka i prsti na jednom pravcu. Kut u laktu mora biti pravi kut ili nešto veći. Ramena trebaju biti opuštena, a stolica treba imati oslonce za ruke. Tipkovnica treba biti na tvrdoj podlozi s osloncem (podmetačem) za ruke. Svakako s vremena na vrijeme

I-80PRO-MIL


razgibavati zglobove i prste. Nepridržavanje ovih načela može za posljedicu imati ozbiljne zdravstvene poremećaje koji se ponajprije očituju bolovima u šaci i zapešću.

Treba odmarati oči i to po mogućnosti svakih 15 minuta rada. Pri radu s računalom oči se povećano umaraju zbog više razloga. Oči manje trepću pa je zamijećena njihova povećana suhoća što dovodi do povećanog umora, svrbeža i upala. Zbog toga je posebno važno namjestiti pogodnu mikroklimu (temperaturu i vlažnost zraka) radnog prostora. Oči se umaraju i zbog neprekidnog fokusiranja na relativno bliski zaslon monitora pa povremeno treba gledati u daljinu i pogled skrenuti s zaslona. Očima može smetati i loše podešena slika monitora (mutna, prevelik ili premali kontrast, sitna slova i sl.) ili velika razlika svjetline između zaslona monitora i okoliša. Treba nastojati da su svjetlosni izvori smješteni tako da nema njihovog odraza na zaslonu.

Postoje i mnoge druge mjere prevencije koje je uputno rabiti pri dugotrajnom radu s računalom. Na internetu se može pronaći mnogo informacija koji govore o tome.

Elektronička računala i računalni uređaji emitiraju elektromagnetska zračenja. Ta zračenja mogu biti zanemarivog intenziteta ili mogu biti na razini koja može biti štetna po zdravlje. Smatra se da posebnu opasnost predstavljaju magnetska i električna polja veoma niskih frekvencija, elektrostatska polja i zračenje (X zrake koje emitira monitor). Unatoč brojnim istraživanjima nije nedvojbeno dokazano da bilo koje od navedenih elektromagnetskih zračenja koja proizvode računala uzrokuju zdravstvene probleme. Različite norme, propisi i preporuke navode najveće dozvoljene vrijednosti pojedine vrste zračenja. Ne postoje jedinstvene norme obvezujuće za sve zemlje ili proizvođače pa korisnik mora za svaki uređaj posebno provjeriti tehničke specifikacije.

Od važnijih normi koje se odnose na zdravstveni i ergonomski aspekt uporabe računala valja spomenuti:

Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja Republike Hrvatske

Direktiva EEC 90/270 u Povelji o socijalnim pravima (engl. Social charter) Europske zajednice

Norme Švedskog instituta za mjerenja i testiranja (engl. Swedish board for measurement and testing) pod nazivom MPR I i MPR II

Norme Švedske konfederacije profesionalnih zaposlenika (engl. TCO, The Swedish confederation of professional employees) pod nazivom TCO ’99

Norma IEC 60 950 koju propisuje IEC (engl. International electrotechnical commission)

•

•

•

•

•

I-81PRO-MIL

MO

DU

L 1


Norme koje propisuje ISO (engl. The international organization for standardization), posebice norma pod nazivom ISO 9241.

1.6.2 Zdravstvene posljedice rada s računalom

Mnogi zdravstveni problemi koji se javljaju pri radu s računalom javljaju se i kod drugih poslova koji se rade u sjedećem položaju ili traže povećano naprezanje ruku ili vida. Ipak se može izdvojiti nekoliko bolesti koje se usko vežu za rad na računalu.

Poremećaji vida

Zbog umora mišića oka koji fokusira leću duže vremena na istu žarišnu daljinu i povećane suhoće očiju zbog smanjenog treptanja pri radu s monitorom mogu se javiti upale očiju koje se očituju svrbežom, bolovima ili smetnjama u vidu.

Bolovi u leđima

Dugotrajni sjedeći položaj pri radu s računalom može uzrokovati bolove u vratu i leđima. Te tegobe nisu vezane izravno za računalo već za dugotrajni sjedeći položaj pri radu pa su svojstvene i drugim poslovima kod kojih se sjedi.

RSI

RSI (engl. repetitive strain injury) ili CTD (engl. cumulative trauma disorders) naziv je za ozljede koje nastaju zbog prekomjernog ponavljanja motoričkih radnji. Kod računala riječ je o mnogobrojnim pokretima prstiju, šake i zglobova zapešća pri radu s tipkovnicom i mišem. CTS (engl. carpal tunnel syndrome) je najpoznatiji poremećaj koji pripada u skupinu RTS bolesti. Očituje se bolovima u prstima, posebice palcu i prva tri prsta ruke. Liječi se terapijom ili kirurški. Treba reći da relativno mali broj ljudi obolijeva od te bolesti te da ona može biti posljedica i poslova koji nisu vezani za rad na računalu.

1.6.3 Mjere opreza

Elektroničko računalo je uređaj koji se energijom napaja iz električne gradske mreže pa s tog gledišta podliježe mjerama zaštite kao i drugi električni uređaji. Napon gradske mreže smrtonosan je za čovjeka pa treba poduzeti sve mjere opreza i zaštite. Kod računala to znači osigurati ispravnost priključnih kabela računalnih uređaja, utičnica i utikača. Kako

•

I-82PRO-MIL


se često više računalnih uređaja priključuje na istu utičnicu gradske mreže posredstvom produžnog kabela, treba paziti da se ne prekorači nazivno opterećenje utičnice ili produžnog kabela.

Pričuvno ili neprekidno napajanje (engl. uninterruptible power supply, UPS, backup power supply) je uređaj koji osigurava napajanje računala za vrijeme nestanka električne energije u gradskoj mreži. UPS može poboljšati rad računala i kad nema nestanka napajanja jer održava napon i frekvenciju konstantnom, smanjuje izobličenje valnog oblika napona, eliminira smetnje i prenapone (npr. zbog udara groma), izvješćuje korisnika o stanju u gradskoj mreži i dr. Energiju UPS crpi iz gradske mreže, odnosno ugrađenog akumulatora kad dođe do nestanka električne energije u gradskoj mreži. Zavisno o kapacitetu akumulatora i potrošnji energije UPS može napajati računalo u trajanju od 10 minuta pa do nekoliko sati.

Za zaštitu od prenapona (engl. surge protection) može poslužiti i produžni kabel s ugrađenom zaštitom koji u određenoj mjeri štiti priključene uređaje.

1.6.4 Okoliš

Računala i računalni uređaji utječu na okoliš na razne načine. Neki su izravni i trenutni, primjerice elektromagnetska zračenja koja emitira računalo i računalni uređaji (posebice monitor), utrošak električne energije, buka (posebno nekih vrsta pisača) i sl., dok su drugi neizravni, npr. istrošeni toneri laserskih pisača, zastarjela računalna oprema itd. Korisnik koji je svjestan čimbenika koji utječu na okoliš može različitim mjerama smanjiti taj utjecaj te tako pomoći očuvanju okoliša. Navest ćemo ovdje neke od mjera u tom smislu.

Uporabom prikladne računalne opreme i namještanjem obilježja operacijskog sustava i programa može se značajno smanjiti utrošak energije. Većina suvremenih monitora ima mogućnost štednog načina rada, što znači da se nakon određenog razdoblja neaktivnosti može automatski isključiti dio sklopova monitora i time smanjiti utrošak energije. Isto je moguće i kod različitih drugih računalnih uređaja, npr. tvrdog diska, pisača, skenera i dr. Važno je da to korisnik zna i da namjesti uređaje tako da se iskoristi ta ugrađena mogućnost.

Ušteda energije i materijala može se postići i prelaskom s papirnog na elektroničko poslovanje. Razmjena i obrada podataka umjesto na papiru može se provoditi elektronički pa se tako može uštedjeti mnogo papira i time značajno utjecati na okoliš (ušteda energije, nema otpadnog papira, pošteđeno je drveće itd.). Primjer za to je bankovno poslovanje

I-83PRO-MIL

MO

DU

L 1


posredstvom interneta gdje se plaćanje računa može provesti u potpunosti elektronički bez uporabe papira. Drugi je primjer isplata novca posredstvom bankomata kod koga također nema papirne dokumentacije.

Zbrinjavanje otpadnog materijala ili računalnih uređaja koji više nisu za uporabu važna je mjera zaštite okoliša. Otpadni papir i istrošeni toneri laserskih pisača mogu se reciklirati te tako korisno iskoristiti i smanjiti zagađenje okoliša. Zbrinjavanje računalnih uređaja koji više nisu za uporabu predajom sabirnim centrima koji su osposobljeni za njihovo zbrinjavanje uvelike doprinosi zaštiti okoliša.

I-84PRO-MIL


1.7 Sigurnost informacijskih sustava

Informacijski sustavi često su ključni za djelovanje nekog poslovnog ili privatnog sustava pa je s tog gledišta važna i njihova sigurnost. Narušavanje sigurnosti može biti razno-vrsno: od kvara računalne opreme ili pogrešnog rukovanja pa do neovlaštenog upada u sustav. Zbog toga je važno sigurnosti informacijskog sustava pristupiti ozbiljno i temeljito. Mogućnost pristupa informacijskom sustavu posredstvom interneta višestruko povećava opasnost narušavanja sigurnosti informacijskog sustava.

Upravljanje informacijskom sigurnošću (engl. information security management) zadatak je cjelokupne tvrtke odnosno korisnika informacijskog sustava, a ne samo odjela koji se bavi održavanjem informacijskog sustava. Upravljanje informacijskom sigurnošću trajna je djelatnost, a ne zadatak određenog vremenskog trajanja. Tri temeljna cilja svakog upravljanja informacijskom sigurnošću su osigurati tajnost, integritet i raspoloživost podataka.

Pod tajnošću se razumijeva osiguravanje zaštite uvida i dostupnosti povjerljivih podataka neovlaštenim osobama. Integritet podataka razumijeva osiguranje konzistentnosti podatka i sprečavanje promjena mimo ovlaštenih procedura. Raspoloživost razumijeva osigurati dostupnost podataka ovlaštenim osobama. Za ostvarenje navedenih ciljeva treba ustanoviti i provoditi brojne postupke zaštite sigurnosti podataka.

1.7.1 Sigurnost podataka

Sigurnost podataka je pojam koji označava takvo stanje i rukovanje podacima kod koga su podaci zaštićeni od iskrivljavanja, a pristup podacima nadziran i ograničen na ovlaštene korisnike. Pod iskrivljenjem podataka razumijeva se neželjena promjena podataka koja dovodi do pogrešnog djelovanja sustava. Jedno od temeljnih načela zaštite sigurnosti podataka jest načelo vlasništava pohranjenih podataka koje jasno određuje čija je odgovornost osigurati zaštitu sigurnosti podataka i tko određuje mogućnost pristupa podacima (npr. norma ISO/IEC 17799).

Informacijski sustavi koji se sastoje od računala, programa, komunikacijskih uređaja koji ih povezuju i ostale računalne opreme ne mogu se smatrati apsolutno pouzdanim i sigurnim. Tako se niti podaci pohranjeni u informacijskom sustavu ne mogu smatrati apsolutno sigurnima. Zbog kvara, prirodnih katastrofa, pogrešaka u programima i sl. može doći do gubitaka ili iskrivljavanja podataka. Ljudi koji rukuju informacijskim sustavima nisu

I-85PRO-MIL

MO

DU

L 1


apsolutno pouzdani u smislu sigurnosti podataka pa tako mogu nesvjesno ili zlonamjerno promijeniti ili zlorabiti podatke.

Sigurnosna politika

Zbog svih navedenih razloga vlasnik informacijskog sustava mora osigurati provođenje sigurnosne politike informacijskog sustava. Temeljna zadaća sigurnosne politike jest odrediti prihvatljive i neprihvatljive načine ponašanja pri rukovanju informacijskim sustavom, odrediti zadatke odgovornosti i sankcije za slučaj nepridržavanja sigurnosne politike. Sigurnosna politika mora biti u pisanom obliku, jasno i jednostavno napisana i usklađena s zakonima i propisima. Uprava vlasnika informacijskog sustava mora osigurati donošenje sigurnosne politike, svojim djelovanjem i odlukama jasno podržavati njeno provođenje te podrobno upoznavati djelatnike koji rukuju informacijskim sustavom i korisnike sa sigurnosnom politikom.

Pri donošenju sigurnosne politike uputno je rabiti postojeće norme, posebice norme ISO/IEC 17799 i BS77992:2002. Može pomoći i prijedlog norme koji je objavljen u SAD pod nazivom “Draft: internet Security Policy, A Technical Guide” te dokument RFC1855 – Netiquete Guidelines.

Posebno koristan može biti dokument “Sigurnosna politika informacijskih sustava za članice CARNeta (prijedlog), Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet prosinac, 2003.” Objavljen je na internetu na adresi http://sistemac.carnet.hr/. Ovaj odjeljak knjige temeljen je na tom dokumentu.

Organizacija upravljanja sigurnošću

Za osiguranje sigurnosti podataka mora postojati jasno definirana organizacija i propisana pravila za sve koji mogu utjecati na sigurnost. U tom smislu treba odrediti tijela i osobe i propisati njihova prava, obveze i sankcije za kršenje propisa.

Skupine osoba koje dolaze u dodir s informacijskim sustavom

Osobe koje dolaze u dodir s informacijskim sustavom mogu se podijeliti u dvije skupine s jasno razgraničenim pravima i obvezama.

Prva od tih skupina su korisnici koji se mogu služiti informacijskim sustavom, mogu pregledavati, mijenjati i brisati podatke, ali nisu odgovorni za instalaciju i održavanje programa na sustavu niti za njegov ispravan rad. Da bi im vlasnik informacijskog sustava omogućio korištenje informacijskog sustava, korisnici moraju poštovati određena pravila među koja se ubrajaju: rabiti informacijski sustav sukladno sigurnosnoj politici i sukladno zakonima i pravilima prihvatljive uporabe, rabiti lozinku sačinjenu prema savjetima

I-86PRO-MIL


iz sigurnosne politike, mijenjati lozinku sukladno preporukama sigurnosne politike, prijavljivati uočene sigurnosne propuste, brinuti o sigurnosnim kopijama podataka kojima rukuju i sl.

Druga su skupina davatelji informatičkih usluga koji brinu o uspostavi sustava, ispravnom radu sklopovlja nužnog za rad sustava (računala i računalni uređaji, mreže i sl.). Osobe iz ove skupine redovito su zaposlenici vlasnika informacijskog sustava. Unutar ove skupine mogu biti osnovane i različite podskupine, npr. skupina zadužena za sigurnost čija je posebna zadaća briga za sigurnost informacijskog sustava, skupina zadužena za administriranje računala koja se brine o instalaciji i održavanju računala, skupine za upravljanje mrežom, skupine za instalaciju programa i sl.

Posebnu skupinu mogu sačinjavati osobe zadužene za provjeru (audit) sigurnosnog sustava. Najčešće te osobe pripadaju organizaciji koja je neovisna o davatelju informacijskih usluga kako ne bi bila pod njenim utjecajem.

Fizička sigurnost informacijskog sustava

Jedna od prvih i djelotvornih zaštita sigurnosti informacijskog sustava jest fizičko ograničenje pristupa opremi neovlaštenim osobama. U sigurnosnoj politici moraju biti jasno označeni i osigurani prostori u kojima su smješteni dijelovi informacijskog sustava i propisano tko i pod kojim uvjetima može ući u te prostore. Mora biti jasno propisano kako su prostori fizički osigurani (ključevi, videonadzor, zaštitari i sl.), tko može i pod kojim uvjetima ovlastiti osobe da mogu ulaziti u određene prostore i sl. Također mora biti propisano tko i pod kojim uvjeti preuzima i brine se za opremu, tko i pod kojim uvjetima može servisirati opremu i sl.

Ovdje treba spomenuti činjenicu da je fizička sigurnost računalne opreme važna za korisnika čak i ako ne rabi informacijski sustav. Naime korisnik redovito na svom stolnom, prijenosnom ili ručnom računalu, pa čak i na mobilnom telefonu, ima povjerljive podatke koji mu mogu nanijeti štetu ili neugodnost dođu li u tuđe ruke. Zbog toga krađa takvih uređaja ili pristup drugih osoba može biti vrlo opasno s gledišta sigurnosti podataka. Korisnik u tom smislu mora fizički osigurati pristup svojim uređajima i na odgovarajući način ih osigurati od krađe i neovlaštenog pristupa. Uz to korisnik treba podatke na tim uređajima zaštiti lozinkama i drugim postupcima kako bi neovlaštenim osobama otežao pristup podacima. Lozinku i ostalo što omogućuje pristup podacima treba čuvati odvojeno od uređaja kako se krađom uređaja ili neovlaštenim pristupom uljez ne bi istodobno domogao i sredstva za pristup podacima. Osim opasnosti od zlorabe podataka, pri otuđenju opreme korisnik može ostati i bez podataka koje nema pohranjene negdje drugdje. Zbog toga se svakako preporuča izrada sigurnosnih kopija podataka koji se nalaze na računalnim uređajima korisnika (vidi odjeljak Sigurnosne kopije).

I-87PRO-MIL

MO

DU

L 1


Nadzor informacijskog sustava

Pod nadzorom informacijskog sustava razumijeva se mogućnost uvida u ustrojstvo informacijskog sustava, programe i podatke informacijskog sustava, način uporabe informacijskog sustava i sl. Kako se pri nadzoru zadire u privatnost podataka korisnika, sigurnosnom politikom mora se propisati pod kojim uvjetima i koje osobe mogu obaviti nadzor. Uobičajeni razlozi nadzora su osiguranje povjerljivosti i dostupnosti podataka, provođenje istrage u slučaju zlorabe informacijskog sustava, provjere provođenja sigurnosne politike i sl. Osobe ovlaštene za nadzor moraju posebno poštovati privatnost podataka korisnika.

Sigurnosne kopije (engl. backup)

Jedna od važnih mjera osiguranja sigurnosti podataka jest izrada sigurnosnih kopija programa i podataka. Pod pričuvnom ili sigurnosnom kopijom (engl. backup) razumijeva se istovjetna kopija pohranjena fizički na drugom mjestu od izvornika. Medij za pohranu podataka može biti magnetski (diskovi i vrpce) ili optički (optički diskovi). Važno je pri tome da se sigurnosna kopija nalazi fizički odvojena i po mogućnosti udaljena od izvornika, tako da u slučaju katastrofe (požar, potres, provala i sl.) na lokaciji izvornika ne strada sigurnosna kopija. Za izradu sigurnosnih kopija zadužen je i davatelj informacijskih usluga i korisnik, sukladno sigurnosnoj politici.

Prijava (engl. logon)

Pri uporabi višekorisničkog informacijskog sustava od korisnika se zahtijeva prijava (engl. logon). To je postupak kojim se korisnik predstavlja sustavu. Predstavlja se tako da na početku upiše korisničko ime (engl. user name) i lozinku (zaporku, engl. password). Sustav mu na temelju unaprijed dodijeljenog dopuštenja dopušta (ili ne dopušta) rad na računalu. Ako je korisniku dopušten rad, tada sustav na temelju unaprijed određenih parametara ograničava rad korisnika na dopuštene radnje.

Korisničko ime (engl. username, user name)

Korisničko ime i lozinku korisniku dodjeljuje davatelj informatičkih usluga koji određuje i što će sve korisnik moći raditi u okviru informacijskog sustava. Korisničko ime obično je jedna riječ duljine pet do osam znakova koja je javna i korisnik je slobodno može objaviti. Korisničko ime je ime pod kojim je korisnik poznat i vidljiv unutar informacijskog sustava. Korisničko ime korisnik ne može sam promijeniti, već (ako želi) to mora zahtijevati od davatelja informatičkih usluga.

I-88PRO-MIL


Lozinka (zaporka, engl. password)

Lozinka je jedna riječ, a za razliku od korisničkog imena strogo je povjerljiva i korisnik je ne bi trebao nikom priopćiti (čak niti davatelju informatičkih usluga). Lozinkom korisnik dokazuje da je to upravo on i sve što se događa na računalu bit će pripisano korisniku koji je naveo tu lozinku. Zbog toga lozinku treba tajiti jer njezina zloporaba može prouzročiti korisniku velike neugodnosti.

Lozinka osigurava korisniku ulaz u informacijski sustav pa je zato i potencijalna opasnost za sigurnost podataka. Čak i kad korisnik smatra da sigurnost njegovih podataka nije važna, mora imati na umu da se zlorabom njegove lozinke ponekad može ugroziti sigurnost podataka ostalih korisnika. Zato se u pri određivanju i promjeni lozinke korisnik mora držati sigurnosne politike. Tako primjerice treba poštovati preporuku o minimalnoj dužini lozinke (npr. ne kraća od šest znakova), ne rabiti uobičajene riječi, rabiti mala i velika slova i brojeve, ne rabiti pojmove vezane za osobu korisnika (npr. ime bliske osobe, ljubimca, datum rođenja i sl.), u određenim vremenskim intervalima mijenjati lozinku, čuvati tajnost lozinke i sl. Informacijski sustav pak zbog razloga sigurnosti može biti uređen tako da nakon tri uzastopno neispravno upisane lozinke spriječi daljnji rad korisnika. Mogu se uvesti i različite druge mjere koje smanjuju opasnost da druge osobe dođu u posjed lozinke korisnika.

Sigurnosne mjere pri radu s elektroničkom poštom

Mnogi informacijski sustavi omogućuju razmjenu poruka poznatu pod nazivom elektronička pošta (engl. e-mail). Kako je i ta usluga mogući put napada na sigurnost informacijskog sustava treba uvesti sigurnosne mjere koje se odnose na njenu uporabu. Dodjela i ukidanje adrese elektroničke pošte korisnika mora biti u skladu sigurnosne politike. Korisnike treba upoznati s njihovim pravima i obvezama sukladno sigurnosnoj politici pri preuzimanju adrese elektroničke pošte.

Posebno treba upozoriti na potencijalno opasna obilježja elektroničke pošte.

Sadržaj poruka elektroničke pošte relativno je lako presresti na putu do odredišta, pročitati sadržaj, izmijeniti sadržaj ili adresu pošiljatelja i sl. Zato se preporuča uporaba nekog od načina šifriranja (skrivanja) sadržaja poruke.

Pri sastavljanju i posebno pri slanju poruke nepravilnom uporabom programa za elektroničku poštu ili zabunom korisnik može povjerljive podatke poslati krivoj osobi ili više njih.

Iz adrese pošiljatelja mogu se ponekad saznati podaci o tvrtki u kojoj pošiljatelj radi, država ili grad u kojem živi i sl.

•

•

•

I-89PRO-MIL

MO

DU

L 1


Sadržaj poruke može se vrlo jednostavno i brzo proslijediti drugoj osobi ili javno objaviti na internetu pa pošiljatelj to treba imati na umu. To prosljeđivanje može biti zlonamjerno ili slučajno.

Pri primitku poruke korisnik mora provjeriti je li sadržaj poruke zaštićen autorskim pravom te s porukom postupati sukladno tome. U načelu svaka napisana poruka smatra se dokumentom i sukladno tome podliježe Zakonu o autorskom pravu.

Prilozi primljene poruke mogu sadržavati viruse ili druge štetne sadržaje pa pri njihovom preuzimanju i pohrani na svoje računalo treba biti oprezan.

Postupanje u slučaju narušavanju sigurnosti podataka

Ako se unatoč svim mjerama ili zbog propusta dogodi događaj koji je narušio sigurnost podataka, mora biti propisan postupak izvještavanja, otklanjanja, popravka štete i sl. U slučaju narušavanja sigurnosti podataka prvi je korak spoznaja o tome. Svaki onaj tko je ovlašten upravljati, nadzirati, rukovati ili rabiti informacijski sustav dužan je o uočenom događaju koji narušava ili ugrožava sigurnost podataka izvijestiti nadležna tijela ili osobe. U tom smislu davatelj informatičkih usluga mora propisati i o tome obavijestiti sve koje se to može ticati o načinu izvještavanja o sigurnosnim incidentima. Svaku takvu prijavu treba dokumentirati i pohraniti.

Nakon prijave nadležno tijelo mora provesti istragu i radnje za otklanjanje opasnosti sukladno sigurnosnoj politici. Prvi korak takve istrage obično je snimanje stanja sustava kako bi se na kopiji moglo istraživati zatečeno stanje. Nakon provedene istrage provode se sankcije prema prekršiteljima i mjere za otklanjanje štete odnosno propusta. Sve te radnje trebaju što podrobnije biti opisane u sigurnosnoj politici.

Tajnost podataka

Vlasnik podataka često želi sačuvati tajnost podataka. U Hrvatskoj je klasificiranje povjerljivih informacija uređeno Zakonom o zaštiti tajnosti podataka. Sukladno sigurnosnoj politici i navedenom zakonu propisuje se raspodjela odgovornosti i prava rukovanja takvim podacima.

Tako je primjerice propisano tko može odrediti stupanj tajnosti, tko i kako čuva tajne podatke, tko i pod kojim uvjetima ima pristup tajnim podacima, tko i prema kojem postupku može prenositi i kopirati tajne podatke, kako se uništavaju nepotrebni tajni podaci i sl.

•

•

•

I-90PRO-MIL


1.7.2 Računalni virusi

Virus je naziv za posebnu vrstu programa koji oštećuju ostale programe i podatke na računalu ili izazivaju kakvo drugo, s gledišta korisnika neželjeno, neočekivano i štetno ponašanje računala. Iako se pojedine vrste programskih nametljivaca zovu i posebnim imenima, ovdje ćemo ih zvati zajedničkim imenom virusi. Virusnom je programu jedini cilj više ili manje ometati korisnika u radu. To ometanje može biti relativno bezazleno (prikaz poruke na zaslonu ili neočekivana reprodukcija zvučnog zapisa) ili vrlo opasno, primjerice brisanje svih podataka s tvrdog diska računala. Na internetu najčešća posljedica virusa je slanje mnogobrojnih poruka elektroničke pošte s računala korisnika, a da on toga nije svjestan. Važno obilježje računalnog virusa jest da se on razmnaža stvarajući svoje kopije i smještajući te kopije na računalo korisnika ili na računala u računalnoj mreži.

Većina virusa nastala je iz dokolice i s namjerom autora da pokaže svoje poznavanje građe računala. U mnogim zemljama je puštanje virusa u opticaj zakonom kažnjiv čin pa su poznati i slučajevi zatvorskog kažnjavanja osoba kojima je to dokazano.

Virusi su ozbiljna prijetnja i mogu prouzročiti veliku štetu pa korisnik treba poduzeti sve mjere opreza kako bi se što bolje zaštitio.

Širenje virusa

Virusi se s jednoga računala na drugo šire na dva načina. Najčešće se šire uz pomoć samog korisnika, npr. kopiranjem programa ili podataka s jednoga računala na drugo, odnosno s medija za pohranu (disketa, CD ROM) na računalo i otvaranjem nepouzdanih priloga elektroničke pošte (engl. attachment).

Drugi je način širenja virusa bez izravnog djelovanja korisnika, primjerice u računalima koja su spojena u mrežu ili internet. Zbog sigurnosnih propusta u programima moguće je preko interneta pristupiti računalu korisnika i na njegovo računalo instalirati neki od virusa.

Vrste virusa

Virusi se mogu grubo podijeliti u tri skupine.

U prvu se skupinu ubrajaju virusi koji mijenjaju datoteke i to redovito datoteke izvršnih programa (.exe i .com). Ti virusi promijene datoteke tako da se pokretanjem izmijenjene datoteke aktivira i virus koji onda mijenja datoteke drugih izvršnih programa koje pronađe. Primjerice ako korisnik čije je računalo nezaraženo pokrene na svom računalu zaraženu datoteku izvršnog programa, pokrenut će se i virus i zaraziti datoteke izvršnog programa na korisnikovom računalu. Nakon toga moguće je da korisnik, ne znajući da su

I-91PRO-MIL

MO

DU

L 1


datoteke zarežene, neku datoteku prenese na drugo računalo i tako zarazi i to računalo. Tako se virus relativno brzo širi s računala na računalo. Posebno je opasna vrsta virusa koja mijenja datoteke operacijskog sustava jer se pri svakom pokretanju računala pokreće i operacijski sustav, a time i virus.

Treća, trenutno najrasprostranjenija vrsta virusa su virusi koji se šire prilogom elektroničke pošte. Virusi se pokreću (aktiviraju, izvršavaju) u trenutku kad korisnik pokrene prilog (engl. attachment) elektroničke pošte. Nakon pokretanja virus šalje poruke elektroničke pošte na sve adrese koje nađe u adresaru programa za elektroničku poštu korisnika ili na adrese koje skuplja s interneta. Iako ta radnja ne šteti izravno programima i računalu korisnika, dovodi korisnika u neugodan položaj jer primatelji misle da im poruke šalje korisnik, a on to ne zna niti zna koji je sadržaj tih poruka. Druga loša posljedica ove vrste virusa jest opterećenje komunikacijskih kanala interneta kojim zbog toga putuje mnogo nepotrebnih i neželjenih poruka.

Trojanski konj

Trojanski konj je program koji prikriveno radi ono što nije navedeno u njegovom opisu i čega korisnik nije svjestan. Korisnik može npr. instalirati i pokrenuti program za crtanje koji je ujedno i trojanski konj i koji bez znanja korisnika omogućuje izvana (npr. posredstvom interneta) pristup računalu korisnika. Tako netko neovlašten može pregledavati, kopirati ili uništavati sadržaje pohranjene na tvrdom disku korisnikovog računala. Programi ove vrste ne razmnožavaju se sami niti se bez znanja korisnika šalju elektroničkom poštom. Širenje im je ograničeno isključivo na svjesnu razmjenu programa između korisnika ili snimanje programa s interneta. Najčešće je riječ o programima koji se nude besplatno i na prvi pogled izgledaju kao korisni programi.

Crv

Crv je podvrsta virusa koja može samostalno djelovati. Nisu im potrebne nikakve dodatne datoteke koje bi zarazili. Crvi stvaraju svoje kopije i šalju ih elektroničkom poštom na mnogo adresa. Pokretanjem priloga elektroničke pošte pokreće se i crv i nastavlja svoje širenje.

Lažni virusi (engl. hoax)

Obavijest o lažnim virusima je poruka koju najčešće elektroničkom poštom dobiva korisnik, a u kojoj ga se obavještava da mora poduzeti određene radnje kako bi uništio tobožnji virus. Ako korisnik doista napravi to što se od njega traži, najčešće će sam izazvati štetu na svom računalu brišući datoteke potrebne za normalan rad računala. Tako će zapravo korisnik izazvati štetu na potpuno ispravnom i nezaraženom računalu. Po primitku takve

I-92PRO-MIL


obavijesti korisnik treba prije poduzimanja bilo kakvih radnji navedenih u toj poruci provjeriti njenu vjerodostojnost.

Spam

Iako se ne ubraja u viruse, spam (engl. spam, junk mail) ometa korisnika i opterećuje komunikacijske kanale interneta slično virusu. Spam je neželjena, neprimjerena poruka elektroničke pošte najčešće upućena na mnogo adresa nepoznatih primatelja. Glavni cilj takvih poruka jest pokušaj zarade nagovaranjem korisnika na kupnju nekog proizvoda ili usluge ili na poduzimanje neke radnje od koje će autor spam poruke imati koristi. To može biti nazivanje određenog telefonskog broja. Takav poziv će korisnika skupo koštati, a dio tog iznosa će na neki način pribaviti autor spama. Kako je spam poruka mnogo, one opterećuju komunikacijske kanale interneta, zauzimaju memoriju računala na internetu i smetaju korisnika jer mora trošiti vrijeme na izdvajanje korisnih poruka od spama.

Zaštitne mjere za obranu od virusa

U temeljne mjere zaštite koje bi trebao poduzeti svaki korisnik koji želi zaštiti svoje podatke i programe ubrajaju se strogi nadzor pristupa računalima, uporaba samo originalnih programa, provjera svakog medija za pohranu podataka prije uporabe, provjera ponašanja svakoga novog programa na izdvojenom tzv. karantenskom računalu i dr.

Dobra mjera zaštite je ograničenje pristupa računalu na pouzdane i ovlaštene korisnike. To se može osigurati fizičkom zaštitom (smještanjem računala u prostor koji nije svima dostupan) ili različitim zaštitama lozinkom koje ograničavaju pokretanje programa na računalu korisnika. Ako to nije nužno, računalo ne treba spajati s lokalnom mrežom ili internetom jer je to moguć izvor zaraze računala virusom. Ako je moguće, urediti da je računalo spojeno s internetom samo kad je to potrebno tj. kad korisnik šalje ili prima podatke s interneta.

Jedna od najvažnijih mjera zaštite je provjera izvora podataka. Prije nego pokrene bilo koji program ili presnimi neku datoteku na svoje računalo, korisnik treba provjeriti izvor. Ako nije siguran u izvor, ne treba pokretati program ili snimati datoteku. Posebno se to odnosi na prilog porukama elektroničke pošte (engl. attachment). Kako su takve poruke i prilozi koje stvaraju virusi često prikrivene bezazlenim tekstom ili pozivom da se pogleda prilog, a kako je adresa pošiljatelja često adresa nekog s kim korisnik doista komunicira, treba biti posebno oprezan. Manja je šteta takvu poruku obrisati ili provjeriti kod pošiljatelja je li je on poslao, nego je pokrenuti i zaraziti svoje računalo.

I-93PRO-MIL

MO

DU

L 1


Važna mjera opreza je izrada sigurnosnih kopija (engl. backup) svih važnih programa i dokumenata. Ako dođe do zaraze računala, korisnik može obrisati zaražene dokumente i sa sigurnosnih kopija vratiti na računalo nezaražene dokumente.

Antivirusni programi

Jedna od najpopularnijih, ali ipak nedostatnih mjera zaštite jest uporaba programa koji pronalaze i uništavaju viruse (engl. anti virus, virus killer). Takvi programi pretražuju memoriju računala te pronalaze i uklanjaju viruse. Neki od tih programa pokreću se odmah nakon pokretanja operacijskog sustava i cijelo vrijeme rada na računalu su aktivni pregledavajući podatke koji stižu na računalo, uključujući i elektroničku poštu. To u velikoj mjeri smanjuje opasnost od zaraze i štiti korisnikovo računalo od virusa svih vrsta.

U načelu takvi programi mogu pronaći samo poznate viruse. Kako se neprestano pišu i u optjecaj puštaju novi virusi, potrebno je što češće nabavljati nove inačice programa za pronalaženje virusa, odnosno nove dodatke (datoteke) takvim programima u kojima su zapisani podaci na temelju kojih se virus može pronaći (engl. virus signatures). Neki od programa za pronalaženje virusa mogu se obnavljati posredstvom interneta. Tako se pri svakom priključenju na internet antivirusni program obnovi novim podacima i mogućnost zaraze računala virusom smanji na najmanju moguću mjeru. Treba ipak imati na umu da nijedan program za zaštitu od virusa ne pronalazi sve viruse koji postoje pa unatoč uporabi programa postoji mogućnost zaraze. Zato je uz uporabu programa za obranu od virusa potrebno poduzeti i ostale mjere zaštite.

Postupak u slučaju zaraze računalnim virusom

Ako se unatoč svim mjerama računalo zarazi računalnim virusom, treba poduzeti niz mjera za njegovo uklanjanje i oporavak računala.

Ako je moguće ustanoviti vrstu virusa ili njegovu točnu oznaku, uputno je pogledati stranicu nekog od proizvođača antivirusnih programa i proučiti kakvo je djelovanje virusa i kako ga se uklanja. Najjednostavnije je ako je cjelokupan postupak moguće provesti nekim od programa za uklanjanje virusa jer je takav postupak najbrži i za korisnika najjednostavniji. Kod nekih virusa potrebno je neke datoteke obrisati ručno. Pri tom se može dogoditi da je potrebno obrisati i datoteke s korisnim podacima korisnika ili datoteke nužne za ispravan rad određenih programa. Nakon brisanja tih datoteka potrebno ih je ponovo snimiti na računalo sa sigurnosnih kopija i prema potrebi ponovno instalirati programe. Nakon što je korisnikovo računalo očišćeno od virusa i dovedeno u ispravno stanje, treba provjeriti i vanjske medije za pohranu podataka: diskete, CDR, CDRW i ostale medije te pokušati ustanoviti s kojeg je izvora virus stigao na računalo korisnika pa ograničiti pristup tom izvoru.

I-94PRO-MIL


Na kraju korisnik treba upozoriti sve koji su od njega na bilo koji način mogli primiti virus na potencijalnu mogućnost zaraze.

Vatrozid

Vatrozid (engl. firewall) je sustav koji nazire promet prema i od računala ili računalne mreže propuštajući samo podatke koji ne mogu štetiti korisniku. Postoji nekoliko vrsta vatrozida.

Vatrozid za zaštitu jednog računala naziva se još i osobni vatrozid (engl. personal firewall). To je program koji nadzire i filtrira promet jednog računala osiguravajući tako da na računalo ne dođu neželjeni podaci. Vatrozid za zaštitu više računala, primjerice računalne mreže, sastoji se od posebnog računala i programa namijenjenog samo tom poslu. Sav promet prema i od računalne mreže odvija se preko vatrozida pa su tako sva računala unutar mreže zaštićena.

I-95PRO-MIL

MO

DU

L 1


1.8 Autorska prava i zakon

Računalni je program nematerijalni plod ljudskog uma, usporediv s umjetničkim djelom. Sukladno tome, na sličan se način štite prava autora odnosno onoga na koga je autor pre-nio prava.

U većini zemalja postoje zakoni koji uređuju prava autora ili vlasnika programa. Pod prijetnjom kazni zabranjeno je umnažanje i uporaba programa bez odobrenja vlasnika. Ograničenja i kazne razlikuju se od zemlje do zemlje, ali im je zadaća ista: zaštititi prava autora ili vlasnika programa. Europska unija i Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo donijeli su odgovarajuće dokumente glede zaštite proizvođača programa.

Za razliku od umjetničkog djela, npr. slike ili skulpture, računalni je program vrlo jednostavno i jeftino kopirati, i to tako da se kopija ni po čemu ne razlikuje od originala. Zato se osim zakonskim mjerama, proizvođači štite i različitim sklopovskim ili programskim dodacima (engl. copy protection).

Svi oblici autorskih prava u Republici Hrvatskoj štite se Zakonom o autorskom pravu. Autorska djela koja se štite Zakonom o autorskom pravu određena su kao “tvorevina s područja književnosti, znanosti, umjetnosti i drugih područja stvaralaštva, bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja”, pa u to pripadaju i djela objavljena u elektroničkom obliku i na internetu. Zato nije dozvoljeno bez dopuštenja autora s interneta snimati i zatim objavljivati kao svoje tekstualne, slikovne, zvučne ili bilo kakve druge materijale. Za zlorabu autorskih djela u Hrvatskoj u Zakonu o autorskom pravu propisana je i kazna: “Tko pod svojim imenom ili pod imenom drugoga objavi, prikaže, izvede ili prenese tuđe autorsko djelo, ili dozvoli da se to učini, kaznit će se za krivično djelo zatvorom do pet godina.”

Krađa, tj. neovlašteno kopiranje i prodaja programa relativno je jednostavan i unosan posao. Osobe koje se time bave poznate su kao pirati. Pirat (engl. pirate) jest ime za osobu koja neovlašteno i protuzakonito presnimava, umnaža, dijeli ili prodaje tuđe programe. To je amoralan, a često i zakonski kažnjiv čin.

Katkad se zabunom rabi naziv haker za osobe koje se bave nedopuštenim aktivnostima vezanim za računala. Haker (engl. hacker) u vrijeme nastanka tog naziva bio je naziv za osobu “zaljubljenu” u računala, koja odlično i podrobno poznaje građu računala i programe za računala. U novije se doba naziv rabi za osobe koje pokušavaju neovlašteno prodrijeti u tuđe računalne sustave, uglavnom iz dokolice, i dokazivati vlastite sposobnosti.

I-96PRO-MIL


Haker je poznat i po tome što voli mijenjati djelovanje postojećih komercijalnih progra-ma dokazujući time svoje poznavanje računala, npr. odstranjivanjem zaštite programa od kopiranja.

1.8.1 Vrste i distribucija programa s gledišta autorskih prava

Glede naknade za uporabu programa i načina naplate i distribucije, većina programa pripada u jednu od ovih skupina:

Komercijalni programi su oni na kojima postoji autorsko pravo i za čiju se uporabu plaća naknada pri kupnji. Kupnjom takva programa kupac preuzima zakonom propisana prava i obveze. U prava pripada uporaba programa, a u obveze različita ograničenja preprodaje, umnažanja i dr. Uz program je redovito priložen ugovor o uporabi kojim se kupac obavještava o obvezama i pravima. Komercijalni programi isporučuju se u prigodnoj ambalaži i s odgovarajućim tiskanim priručnicima. Priručnici nekih programa imaju više tisuća stranica i bez njih nije moguća uporaba programa. Komercijalni se programi distribuiraju putem trgovačke mreže: u trgovinama, robnim kućama, prodajom putem pošte i sl.

Shareware (čita se šerver, engl. shared software) program može korisnik isprobati i rabiti stanovito vrijeme prije odluke o tome hoće li ga rabiti i dalje. Ako korisnik nastavi rabiti program i nakon probnog roka koji je naveden u prilogu takva programa, dužan je to prijaviti vlasniku programa i platiti propisanu naknadu. Postupak prijave korisnika zove se registracija. Probni je rok obično od 7 do 30 dana, a naknada je mnogo niža od cijene sličnih komercijalnih programa. Registracijom programa i plaćanjem naknade korisnik redovito stječe dodatne pogodnosti, npr. dobiva tiskani priručnik za uporabu programa, dodatke programu, obavijest o novim inačicama programa. Mnogi korisnici svjesno ili iz neznanja zanemaruju obvezu registracije i plaćanja naknade. Kako ne postoji jednostavan način za provjeru rabi li korisnik program nakon propisanog roka, nema ni posljedica za takav čin. Plaćanje takvih programa uglavnom je moralna obveza korisnika i ne podliježe zakonskim sankcijama.

Program u javnom vlasništvu (engl. public domain, PD) naziv je za programe koji se mogu slobodno rabiti, umnažati i mijenjati bez ikakva ograničenja ili plaćanja naknade autoru programa.

I-97PRO-MIL

MO

DU

L 1


Freeware (čita se friver, engl. free software) program može korisnik rabiti bez naknade. Uz freeware program obično je licenca koja dopušta distribuciju programa i kopiranje, ali zabranjuje komercijalnu uporabu i prodaju kopija programa.

1.8.2 Licenca

Licenca računalnog programa svojevrstan je ugovor između proizvođača i korisnika programa kojim proizvođač određuje uvjete pod kojima korisnik može rabiti program. Treba znati da korisnik licencom kupuje pravo korištenja programa istodobno samo na jednom računalu (ako licenca nije drugačije propisala) i ne kupuje autorsko pravo pa zato nije ovlašten djelo rabiti na način koji brani Zakon o autorskim pravima. Korisnik zato ne smije kopirati, prepravljati i distribuirati program.

Licenca se često naziva engl. end user license agreement (skraćeno EULA). Temeljna namjena licence jest zaštiti autorska prava proizvođača programa i ograda od štete koju bi program mogao nanijeti korisniku. Uz to mogući su i različiti drugi uvjeti koje licenca propisuje.

Većina licenci priložena je programu i zapakirana zajedno s medijem na kojem je program pohranjen tako da se bez oštećenja pakiranja program ne može instalirati. Otvaranje pakiranja smatra se prihvaćanjem licence. Neki programi prilikom instalacije predočuju korisniku licencu i traže od njega da se izjasni glede njena prihvaćanja. Ako prihvati, nastavlja se instalacija, a ako odbije, instalacija se prekida.

Jedna od mjera zaštite kojoj pribjegavaju proizvođači programa jest serijski broj otisnut na pakiranju programa. Pri instalaciji programa potrebno je upisati taj serijski broj. Sva-ko pakiranje programa ima drugačiji serijski broj. Ako se pri instalaciji upiše pogrešan serijski broj, program se neće instalirati. Takvom instalacijom svaka je kopija programa jednoznačno označena i može se utvrditi s kojeg je medija instalirana. Neki proizvođači zahtijevaju dodatnu registraciju posredstvom interneta te tako onemogućuju višekratno instaliranje program s istim serijskim brojem. Korisnik može saznati serijski broj (engl. product ID) instaliranog programa tako da izabere odgovarajuću naredbu. Kod mnogih program treba kliknuti na Help/About da bi se vidjeli podaci o programu uključujući se-rijski broj.

Korištenje računala i upravljanje datotekama Ovaj modul vodi nas kroz osnovno korištenje računala i upravljanje datotekama. Obradit ćemo osnove rada s operacijskim sustavom računala. U ovom modulu kandidat će naučiti ispravno uključiti i isključiti računalo, ponovno pokrenuti računalo (reboot), prilagoditi osnovne postavke sustava te koristiti ugrađeni sustav pomoći (help).Kandidat se isto tako osposobljava za osnovno snalaženje na radnoj površini računala (desktop), za osnovne funkcije rada s prozorima te osnovni rad s mapama (folder, directory) i datotekama (file) uključujući kopiranje, premještanje i brisanje datoteke odnosno mape. Obradit će se pojam računalnih virusa i uporaba antivirusnog softvera za pronalazak i brisanje virusa. Modul obrađuje Linux operacijski sustav pod nazivom Mandriva 2007 Spring Edition. Jedan veliki dio Mandrive je preveden, ali nije u potpunosti. Ukoliko želite pomoći u prevođenju, možete to učiniti na http://lokalizacija.linux.hr.

Modul 2

xx

II-3PRO-MIL

Open source Korištenje računala i upravljanje datotekama

MO

DU

L 2

2.1. Računalna okolina

Ako se kandidat upoznao s prvim dijelom gdje je usvojio osnovne koncepte i pojmove kod računala, u računalnoj okolini primijenit će ta znanja. Kako bismo krenuli s prvim koraci-ma na računalu, potrebno ga je uključiti. Govorit ćemo kako ispravno uključiti i isključiti te ponovno pokrenuti računalo, kako dobiti osnovne informacije o hardveru i softveru, otvoriti program za uređivanje teksta te urediti tekst i spremiti uređeni tekst.

2.1.1. Prvi koraci na računalu

2.1.1.1. Uključivanje računala

Prije nego krenemo s postupkom uključivanja računala, preporučljivo je provjeriti jesu li svi kablovi pravilno spojeni i je li računalo spojeno na električnu mrežu. Isto tako dobro je provjeriti ne nalazi li se disketa u disketnoj jedinici ili memorijski ključić (USB memory key, USB stick) u USB utoru jer se u nekim slučajevima neće moći podići operacijski sustav s tvrdog diska. Zato je najsigurnije izvaditi disketu ili memorijski ključić prije podizanja operacijskog sustava.

Nakon provjere uključujemo monitor. Zatim pronađemo tipku za uključivanje samog računala. Tipka za uključivanje obično je obilježena simbolom Power ili I/O i nalazi se na prednjoj strani kućišta. Neki noviji modeli računala imaju tipku za uključenje računala na samoj tipkovnici. Pritisnemo je i računalo će započeti postupak podizanja operacijskog sustava.

2.1.1.2. Pravilno isključivanje računala

Kako bismo očuvali podatke i samo računalo, potrebno ga je isključiti na ispravan način. Pritisak na Power ili I/O simbol nije ispravan postupak (na taj način možete izgubiti po-datke na računalu), već je potrebno naložiti operacijskom sustavu da započne postupak isključivanja.

II-4PRO-MIL

Open sourceModul 2 Korištenje računala i upravljanje datotekama

Prije nego isključimo računalo, potrebno je zatvoriti sve otvorene programe i dokumente. Nakon toga kliknemo na izbornik Mandriva koji se nalazi u donjem lijevom kutu:

Slika 2.1 Gumb koji nas vodi na izbornik Mandriva

i izaberemo Log out... kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.2 Izbornik Mandriva

Klikom na Log Out... pojavit će se izbornik u kojem odaberemo Isključi računalo (Turn Off Computer):

Slika 2.3 Izbornik Završetak sesije -> Isključivanje računala

II-5PRO-MIL


MO

DU

L 2

Operacijski sustav započet će postupak isključivanja i nakon određenog vremena će se is-ključiti. Ako je računalo starije, postoji mogućnost da ga treba isključiti već spomenutom tipkom Power ili I/O nakon što je postupak isključivanja okončan.

2.1.1.3. Ponovno pokretanje (restart) računala

Postupak restartanja računala sličan je isključivanju, osim što u posljednjem koraku ne odabiremo Isključi računalo (Turn Off Computer), već Ponovno pokretanje (Restart Computer):

Slika 2.4 Izbornik Završetak sesije -> Ponovno pokretanje

Operacijski sustav započet će postupak isključivanja i ponovnog podizanja operacijskog sustava (reboot).

2.1.1.4. Gašenje aplikacije koja ne reagira

Ukoliko određena aplikacija odbija poslušnost, nije nužno ponovno pokretanje računala, već je dovoljno ugasiti aplikaciju koja ne reagira. Kako bismo to učinili, istovremeno pri-tisnemo tipke Ctrl i ESC. Navedena kombinacija tipki otvorit će popis aktivnih procesa odnosno programa na računalu:

II-6PRO-MIL


Slika 2.5 Popis aktivnih procesa

Iz popisa odaberemo aplikaciju i kliknemo na gumb Ubij (Kill):

Slika 2.6 Gumb Ubij

Aplikacija će se ugasiti. Prilikom odabira aplikacije za gašenje s popisa treba biti maksi-malno oprezan jer krivim odabirom možemo ugasiti važne i kritične sistemske progra-me.

Ponekad opisani način gašenja aplikacija ne mora biti uspješan. Tek ukoliko navedeni po-stupak ne pomogne, možemo pokušati postupak restartanja računala. Prije toga prepo-ručljivo je zatvoriti sve ostale programe i dokumente koji su aktivni na računalu.

2.1.2. Osnovne informacije i operacije

2.1.2.1. Pregled glavnih računalnih sistemskih informacija

Osnovne informacije o samom računalu moguće je vidjeti prilikom uključivanja računala. Prije nego podigne operacijski sustav, računalo obično prikaže informacije o procesoru, ko-ličinu memorije i diska. To je potrebno brzo uočiti prilikom BIOS faze podizanja računala.

II-7PRO-MIL


MO

DU

L 2

Drugi način kako možemo pogledati osnovne informacije o računalu jest kliknuti na iz-bornik Mandriva koji se nalazi u donjem lijevom kutu:

Slika 2.7 Gumb koji nas vodi na izbornik Mandriva

U popisu odaberemo Sustav (System) te iz sljedećeg popisa KInfoCentar. Otvorit će se sljedeći prozor:

Slika 2.8 KInfoCenter

Klikom na Memorija (Memory) saznat ćemo ukupnu količinu memorije te količinu slo-bodne memorije kao što je vidljivo na sljedećoj slici:

II-8PRO-MIL


Slika 2.9 KInfoCenter -> Memorija

Inačicu operacijskog sustava najlakše je saznati klikom na ikonu Dobro došli (Welcome) koja se nalazi na samoj radnoj površini s lijeve strane. Kliknemo li na nju, bit će prikazana inačica operacijskog sustava (u našem slučaju: Mandriva Linux 2007 spring):

Slika 2.10 Mandriva Linux 2007 spring

Klikom na Zatvori (Close) zatvaramo prozor s informacijama o operacijskom sustavu.

II-9PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.1.2.2. Mijenjanje konfiguracijskih parametara radne okoline U ovom poglavlju naučit ćemo kako promijeniti osnovne parametre radne okoline poput mijenjanja datuma i vremena, postavki zvučne kartice i zvučnika te postavki ekrana što uključuje mijenjanje pozadine, rezolucije i podešavanje čuvara ekrana (screen saver).

2.1.2.2.1. Promjena datuma i vremena

Da bismo promijenili pozadinu, kliknemo desnim klikom na programsku traku gdje je prikazano vrijeme u donjem desnom kutu:

Slika 2.11 Sat

Prikazat će se izbornik u kojem odaberemo Podešavanje datuma i vremena... (Adjust Date & Time...):

Slika 2.12 Odaberemo Podešavanje datuma i vremena

Budući da su datum i vrijeme postavke sustava, u sljedećem prozoru treba upisati admi-nistratorsku lozinku i kliknuti na gumb U redu (OK):

Slika 2.13 Polje za unos administratorske lozinke

II-10PRO-MIL


Nakon toga upišemo ispravan datum i vrijeme kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.14 Precizno namještanje postavki vremena

Kada smo ispravno unijeli datum i vrijeme, klikom na gumb U redu (OK) računalo će prihvatiti upisano vrijeme i datum.

2.1.2.2.2. Podešavanje zvuka

Kako bismo podesili jačinu zvuka, kliknemo lijevim klikom na programsku traku gdje je prikazan zvučnik u donjem desnom kutu:

Slika 2.15 Ikona zvučnika

Prikazat će se sljedeći prozor:

Pomicanjem plavog pokazivača (slider) podešavamo gla-snoću zvuka. Daljnjim klikom na praznu radnu površinu ili neki drugi prozor, zatvorit će se gore navedeni prozor s no-vim postavkama zvuka (mixer).

Slika 2.16

Pojačavanje i stišavanje zvuka

II-11PRO-MIL


MO

DU

L 2

Desnim klikom na već spomenuti zvučnik moguće je dobiti i druge raspoložive opcije vezane uz zvučnu karticu.

2.1.2.2.3. Podešavanje pozadine

Da bismo podesili pozadinu, desnom tipkom miša kliknemo na prazan prostor radne po-vršine. Prikazat će se izbornik u kojem odaberemo Podesi radnu površinu... (Configure desktop...):

Slika 2.17 Izbornik iz kojeg odaberemo Podesi radnu površinu...

Otvorit će se prozor za podešavanje pozadine kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.18 Namještanje postavki pozadine

II-12PRO-MIL


Klikom na strjelicu prema dolje pokraj oznake Slika: (Picture:), moguće je izabrati koja će slika služiti za pozadinu kao što je prikazano na sljedećem prozoru:

Slika 2.19 Odabir slike za pozadinu

Iz popisa odaberemo pozadinu te kliknemo na gumb U redu (OK) koji se nalazi u donjem desnom kutu prozora kako bismo sačuvali izbor.

2.1.2.2.4. Podešavanje rezolucije

Da bismo podesili rezoluciju, kliknemo desnom tipkom miša na prazan prostor radne površine. Prikazat će se izbornik u kojem izaberemo Podesi radnu površinu... (Configure desktop...):


II-13PRO-MIL


MO

DU

L 2

Otvorit će se prozor za podešavanje radne površine (već poznat iz podešavanja pozadine) u kojem izaberemo Zaslon (Screen) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.21 Namještanje postavki zaslona

Iz popisa odaberemo rezoluciju (screen size) koja je u našem slučaju 1024x768 te kli-knemo na gumb U redu (OK) koji se nalazi u donjem desnom kutu prozora kako bismo promijenili rezoluciju. Ako je promjena rezolucije bila uspješna, prikazat će se dijalog za potvrdu:

Slika 2.22 Dijaloški okvir za potvrdu promjene rezolucije

Ukoliko sve izgleda ispravno, u roku 15 sekundi treba kliknuti na Accept Configuration da bismo sačuvali izabranu rezoluciju. Ukoliko se pojavi iskrivljena ili crna slika, pričeka-mo 15-ak sekundi kako bi se rezolucija vratila na staru vrijednost.

II-14PRO-MIL


2.1.2.2.5. Podešavanje čuvara ekrana I u slučaju podešavanja čuvara ekrana potrebno je kliknuti desnom tipkom miša na pra-zan prostor radne površine. Prikazat će se izbornik u kojem odaberemo Podesi radnu površinu... (Configure desktop...):


Otvorit će se prozor za podešavanje radne površine (već poznat iz podešavanja pozadine i rezolucije). Odaberemo Zaštita zaslona (Screen Saver) na lijevom dijelu prozora kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.24 Namještanje postavki Čuvara zaslona (Screen Saver)

Iz popisa koji se otvorio odaberemo željeni čuvar ekrana te kliknemo na gumb U redu (OK) u donjem desnom kutu prozora kako bismo sačuvali izbor.

II-15PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.1.2.3. Postavljanje i promjena rasporeda tipkovnice Postavljanje ili promjena rasporeda tipkovnice obavlja se pokretanjem dijaloga za raspo-red tipkovnice. Za navedeni dijalog kliknemo na izbornik Mandriva u donjem lijevom kutu. Nakon toga s popisa odaberemo Sustav (System) -> Postava (Configuration) -> KDE -> Regionalnost i pristupačnost (Regional & Accessibility) -> Raspored tipkovnice (Keyboard Layout). Ukoliko smo radnju obavili pravilno, pojavit će se dijalog za promjenu rasporeda tipkovnice:

Slika 2.25 Namještanje postavki tipkovnice

Uključimo odabir Omogući raspored tipkovnice (Enable keyboard layouts) klikom na praznu kućicu pokraj. Nakon toga pronađemo Croatia u popisu raspoloživih rasporeda i kliknemo na gumb Dodaj >> (Add >>).

II-16PRO-MIL


Slika 2.26 Namještanje hrvatskog rasporeda tipki na tipkovnici

Klikom na gumb Ukloni... (Remove...) pokraj rasporeda koji ne koristimo uklonit ćemo raspored tipkovnice.

Nakon promjene rasporeda tipkovnice kliknemo na gumb U redu (OK) u donjem desnom kutu prozora kako bismo sačuvali i aktivirali novi raspored tipkovnice.

2.1.2.4. Formatiranje prijenosnih diskovnih medija

Prije nego se počne zapisivati na novokupljene diskovne medije potrebno ih je pripremiti. Pripremanje diskovnih medija za korištenje naziva se formatiranje. Formatiranje koristi-mo i ukoliko želimo obrisati sav sadržaj s diskovnog medija.

Za formatiranje diskovnih medija kliknemo na izbornik Mandriva u donjem lijevom kutu. Nakon toga odaberemo s popisa Sustav (System), Postava (Configuration), Sklo-povlje (Hardware) te iz sljedećeg popisa KFloppy kao što je vidljivo na slici. Pokrenut će se program za formatiranje diskovnih medija:

II-17PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.27 Iz izbornika odaberemo KFloppy

Iz prozora odaberemo diskovni uređaj (Floppy drive) u kojem se nalazi diskovni medij koji želimo formatirati te kliknemo na gumb Format. Nakon što je formatiranje uspješno završeno, odaberemo gumb Izlaz (Quit).

Slika 2.28 Program za formatiranje diskete

2.1.2.5. Instalacija i deinstalacija softverskih aplikacija

Instalacijom softverskih aplikacija dodajemo nove funkcionalnosti računalu. Deinstala-cijom vršimo suprotno, uklanjamo nepotrebne funkcionalnosti s računala kako bismo oslobodili prostor na računalu.

II-18PRO-MIL


2.1.2.5.1. Instalacija softverskih aplikacija Za instalaciju dostupnih softverskih aplikacija kliknemo na izbornik Mandriva u donjem lijevom kutu. Nakon toga s popisa odaberemo Sustav (System), Postava (Configuration), Paketiranje (Packaging) te iz sljedećeg popisa Install, Remove & Update Software kao što je vidljivo na sljedećoj slici:

Slika 2.29 Izbornik iz kojeg odaberemo Install, Remove & Update Software

Pojavit će se dijalog u koji treba unijeti administratorsku (root) lozinku. Unesemo admini-stratorsku lozinku i kliknemo na gumb U redu (OK). Administratorska lozinka omoguću-je nam mijenjanje kritičnih parametara računala, kao i dodavanje i uklanjanje softverskih aplikacija. Ukoliko je ne znamo, vjerojatno nemamo prava dodavati i uklanjati softverske aplikacije. Preporučljivo je kontaktirati administratora računala.

Slika 2.30 Polje za unos Lozinke za root

Operacijski sustav će nas obavijestiti da smo pokrenuli alat za rad sa softverskim aplikaci-jama. Kliknemo na gumb Da (Yes) kako bismo započeli rad s alatom kao što je prikazano na slici:

Slika 2.31 Kliknimo na Da želimo li nastaviti s procedurom .

Kako operacijski sustav može instalirati dodatne softverske aplikacije s različitih medija uključujući internet, alat postavlja upit želimo li dodati neki određeni medij odakle ćemo instalirati dodatne softverske aplikacije. U našem primjeru kliknut ćemo na gumb Ne (No) jer softverske aplikacije instaliramo s medija na kojem je došao operacijski sustav Mandriva.

II-19PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.32 Još jednom kliknemo na “Da”

Nakon toga pričekamo određeno vrijeme dok sustav ne pronađe softverske aplikacije koje su instalirane i koje je moguće instalirati.

Slika 2.33 Traka napredovanja

Prikazat će se prozor s popisom kategorija aplikacija. Izaberemo kategoriju aplikacija koju želimo instalirati. U našem primjeru to je Ured (Office) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.34 Software management

Odabirom kategorije pojavit će se dostupne softverske aplikacije. Prazna kućica pokraj imena aplikacije znači da navedena aplikacija nije instalirana. Klikom na praznu kućicu odabiremo softverske aplikacije koje želimo instalirati. U našem primjeru to je abiword-2.4.6-2mdv2007.1.i586. Kućica će pozelenjeti kao što je prikazano na sljedećoj slici:

II-20PRO-MIL


Slika 2.35 Instalacija abiworda

Nakon toga izaberemo gumb Primijeni (Apply) kako bismo započeli instalaciju odabrane softverske aplikacije.

Računalo će nas obavijestiti postoje li određeni softverski preduvjeti da bi željena softver-ska aplikacija bila ispravno instalirana. Kliknemo na gumb Da (Yes) kako bismo instalirali softverske preduvjete koji su potrebni kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.36 Popis softverskih preduvjeta

Zatim će nas računalo obavijestiti o potrebnom mediju za instaliranje dodatnih softver-skih aplikacija. Kad umetnemo medij u pogon, kliknemo na gumb U Redu (OK).

II-21PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.37 Nakon umetanja odgovarajućeg medija potrebno je kliknuti na U redu

Računalo će početi ispisivati tijek instalacije kao što je prikazano na sljedećoj slici:


Tijekom instalacije moguće je vidjeti koje sve aplikacije računalo instalira kao što je pri-kazano na sljedećoj slici:

Slika 2.39 Trenutno se instalira paket 4/5.

Nakon obavijesti o uspješnoj instalaciji kliknemo na gumb Završi (Finish) kako bismo završili s instalacijom. Čestitamo! Upravo ste instalirali paket abiword.

2.1.2.5.2. Deinstalacija softverskih aplikacija

Za deinstalaciju odnosno uklanjanje dostupnih softverskih aplikacija kliknemo na iz-bornik Mandriva u donjem lijevom kutu. S popisa odaberemo Sustav (System), Postava (Configuration), Paketiranje (Packaging) te iz sljedećeg popisa Install, Remove & Upda-te Software kao što je vidljivo na sljedećoj slici:

Slika 2.40 Izbornik iz kojeg odaberemo Install, Remove & Update Software

Pojavit će se dijalog u koji treba unijeti administratorsku (root) lozinku. Unesemo admini-stratorsku lozinku i kliknemo na gumb U redu (OK). Administratorska lozinka omoguću-je nam mijenjanje kritičnih parametara računala kao i dodavanje i uklanjanje softverskih

II-22PRO-MIL


aplikacija. Ukoliko je ne znamo, vjerojatno nemamo prava dodavati i uklanjati softverske aplikacije. Preporučljivo je kontaktirati administratora računala ukoliko nismo sigurni.

Slika 2.41 Polje za unos Lozinke za root

Operacijski sustav će nas obavijestiti da smo pokrenuli alat za rad sa softverskim aplikaci-jama. Kliknemo na gumb Da (Yes) kako bismo započeli rad s alatom kao što je prikazano na slici:

Slika 2.42 Kliknimo na Da želimo li nastaviti s procedurom

Kako operacijski sustav može instalirati dodatne softverske aplikacije s različitih medija uključujući internet, alat nam postavlja upit želimo li dodati neki određeni medij odakle ćemo instalirati dodatne softverske aplikacije. U našem primjeru kliknut ćemo na gumb Ne (No) jer softverske aplikacije instaliramo s medija na kojem je došao operacijski sustav Mandriva.

Slika 2.43 Još jednom kliknemo na Da

Nakon toga pričekamo određeno vrijeme dok sustav ne pronađe softverske aplikacije koje su instalirane i koje je moguće instalirati.


II-23PRO-MIL


MO

DU

L 2

Prikazat će se prozor s popisom kategorija aplikacija. Izaberemo kategoriju aplikacija koju želimo. U našem primjeru to je Ured (Office). Odabirom kategorije pojavit će se softver-ske aplikacije koje je moguće ukloniti. Klikom na označenu kućicu odabiremo softverske aplikacije koje želimo ukloniti. U našem primjeru to je abiword-2.4.6-2mdv2007.1.i586 kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.45 Deinstalacija abiworda

Nakon toga odaberemo gumb Primijeni (Apply) kako bismo započeli uklanjanje softver-ske aplikacije. Računalo će nas upitati za potvrdu da tražene softverske aplikacije budu uklonjene (u našem slučaju abiword). Kliknemo na gumb Da (Yes) da bismo uklonili že-ljenu softversku aplikaciju:

Slika 2.46 Potvrda uklanjanja abiworda

II-24PRO-MIL


Računalo će početi ispisivati tijek uklanjanja aplikacije kao što je prikazano na sljedećoj slici:


Nakon obavijesti o uspješnoj instalaciji kliknemo na gumb Završi (Finish) kako bismo završili uklanjanje. Upravo smo završili postupak uklanjanja paketa abiword.

2.1.2.6. Korištenje mogućnosti ispisa ekrana (print screen)

Pritisnemo li tipku Print Screen (ili PrtSc na nekim računalima), otvorit će se program KSnapshot. KSnapshot moguće je isto tako pokrenuti na Mandriva izborniku odabirom Multimedija -> Grafika -> KSnapshot (Multimedia -> Graphics -> KSnapshot). Različit postupak pokretanja daje isti prozor prikazan na sljedećoj slici:

Slika 2.48 Prozor programa KSnapshot

U lijevom dijelu prozora prikazan je ispis ekrana. Klikom na gumb Spremi kao... (Save as...) spremamo prikazani ispis ekrana na disk. Pojavit će se dijalog za upis lokacije i imena datoteke. Upisom imena datoteke pod oznakom Lokacija: (Location:) i klikom na gumb Spremi (Save) spremamo ispis ekrana na disk.

II-25PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.49 Spremanje ispisa ekrana

Isto tako moguće je ispisati ispis ekrana klikom na gumb Ispis... (Print...). Klikom na gumb Izlaz (Quit) završavamo rad s programom KSnapshot.

2.1.2.7. Korištenje dostupnog sustava pomoći

Sustav pomoći je moguće pozvati u Mandriva izborniku odabirom Više aplikacija (More Applications) -> Dokumentacija (Documentation) -> Pomoć (Help).

Slika 2.50 Gumb Pomoć

Ako je to prvo pokretanje pomoći, računalo će nas pitati želimo li kreirati indekse. Krei-ramo li indekse, kasnije pretraživanje pomoći bit će brže, ali će zauzeti određeni prostor na disku. Klikom na gumb Create kreirat će se indeksi, a klikom na gumb Do Not Create neće se kreirati indeksi. Ukoliko ne koristite sustav pomoći jako često, preporučljivo je izabrati gumb Do Not Create.

Slika 2.51 Dijaloški okvir za stvaranje indeksa

II-26PRO-MIL


Nakon odabira želimo li indeksiranu pomoć, pojavit će se prozor s pomoći u kojemu mo-žemo izabrati područje za koje nam je potrebna pomoć kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.52 KDE Centar za pomoć

Pomoć u određenoj aplikaciji moguće je pozvati tipkom F1. Isto tako pomoć za određenu aplikaciju moguće je pozvati i u samoj aplikaciji odlaskom na izbornik Pomoć (Help), te klikom na priručnik za aplikaciju. U našem slučaju prilikom korištenjem aplikacije KWri-te odabrali smo KWrite Priručnik (KWrite Handbook).

Slika 2.53 Izbornik aplikacije KWrite u kojem odabiremo KWrite priručnik

Nakon završenog čitanja pomoći dovoljno je zatvoriti otvoreni prozor.

II-27PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.1.3. Uređivanje teksta

2.1.3.1. Pokretanje aplikacije za obradu teksta, otvaranje i kreiranje datoteka

Da bismo pokrenuli aplikaciju za obradu teksta, u Mandriva izborniku odaberemo Više aplikacija (More Applications) -> Uređivači (Editors) -> KWrite. Pokretanjem KWrite aplikacije pojavit će se sljedeći prozor:

Slika 2.54 Prozor aplikacije KWrite

Datoteku otvaramo tako da odaberemo Datoteke (File) te Otvori...(Open...) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.55 Iz izbornika odaberemo Otvori

II-28PRO-MIL


Pojavit će se dijalog za odabir datoteke koju želimo otvoriti kao što je prikazano na slje-dećoj slici:

Slika 2.56 Dijaloški okvir Otvori

Nakon toga odaberemo datoteku za otvaranje klikom na ime datoteke (u našem slučaju test.txt). Datoteka će biti označena kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.57 Označena datoteka

Klikom na Otvori (Open) otvorit će se datoteka test.txt odnosno bit će prikazan njezin sadržaj kao što je prikazano na sljedećoj slici:

II-29PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.58 Otvorena datoteka Test.txt

Kreiranje nove datoteke moguće je odabirom Datoteke (File) te Novi (New) iz izborni-ka.

Slika 2.59 Iz izbornika odaberemo Novi

Pojavit će se prazan prozor te možemo krenuti s unosom sadržaja u novu datoteku.

II-30PRO-MIL


2.1.3.2. Spremanje datoteke na određenu lokaciju

Spremanje datoteke vrši se tako da se odabere Datoteke (File) te Spremi (Save) iz izborni-ka kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.60 Iz izbornika odabremo Spremi

Ako datoteci nismo dali ime, morat ćemo to učiniti u sljedećem dijalogu. U traci Lokacija: (Location:) upišemo ime (u našem slučaju je ime spremljeno) te klikom na gumb Spremi (Save) spremamo datoteku:

Slika 2.61 Datoteci smo dali ime Spremljeno

Želimo li spremiti datoteku pod novim imenom, izaberemo Datoteke (File) te Spremi kao... (Save as...) u izborniku kao što je prikazano na sljedećoj slici:

II-31PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.62 Iz izbornika odaberemo Spremi kao...

Pojavit će se već spomenuti dijalog u kojem upišemo ime i klikom na gumb Spremi (Save) spremimo datoteku pod novim imenom.

2.1.3.3. Zatvaranje aplikacije za obradu teksta

U trenutku kad ne želimo više raditi s aplikacijom za obradu teksta, izaberemo Datoteke (File) te Izlaz (Quit) u izborniku kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.63 Iz izbornika odaberemo Izlaz

Aplikacija za uređivanje teksta će se zatvoriti. Ima li sadržaja koji nismo spremili, računa-lo će nas upozoriti sljedećim upitom:

Slika 2.64 Dijaloški okvir prilikom izlaska iz programa kad datoteka nije spremljena

II-32PRO-MIL


Želimo li spremiti sadržaj, odabrat ćemo gumb Spremi (Save). Ako ne želimo spremiti sadržaj, kliknut ćemo na gumb Odbaci (Discard). Ukoliko ne želimo uopće izaći iz apli-kacije za obradu teksta, odabrat ćemo gumb Odustani (Cancel).

II-33PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.2. Radna površina (desktop)

U ovom dijelu kandidat će upoznati rad s ikonama i prozorima što se smatra osnovnim radnjama na radnoj površini (desktopu).

2.2.1. Rad s ikonama

Rad s ikonama uključuje prepoznavanje osnovnih ikona na radnoj površini kao što su da-toteka, mapa, aplikacija, pisač i koš za smeće (Recycle Bin). Isto tako uključuje označavanje i premještanje ikona, otvaranje datoteka i mapa, kreiranje prečaca na radnoj površini.

2.2.1.1. Osnovne ikone na radnoj površini

Kad pokrenete računalo, osnovne ikone na radnoj površini su:

II-34PRO-MIL


Slika 2.65 Osnovne ikone na radnoj površini

Prije nego krenemo sa samim postupkom uključivanja računala, preporučljivo je provjeri-ti jesu li svi kabeli pravilno spojeni i je li računalo spojeno na električnu mrežu. Isto tako dobro je provjeriti nalazi li se disketa u disketnoj jedinici ili memorijski ključić (USB me-mory key, USB stick) u USB utoru jer se u nekim slučajevima neće moći podići operacijski sustav s tvrdog diska.

Slika 2.66 Prikaz mapa i datoteka

Najsigurnije je izvaditi disketu ili memorijski ključić prije podizanja operacijskog sustava.

početna mapa korisnika

mape

datoteka

II-35PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.2.1.2. Označavanje i premještanje ikona

Premještanje ikona po radnoj površini obavlja se mišem. Pokazivačem miša dođemo do ikone koju želimo premjestiti, pritisnemo lijevu tipku miša i držimo je pritisnutom:

Slika 2.67 Pokazivač preko ikone

Dok držimo pritisnutu tipku miša, pomičemo miš na područje kamo želimo premjestiti ikonu:

Slika 2.68 Lijevo je stari položaj ikone, a desno željeni

Kad dođemo do željenog područja, pustimo tipku miša i ikona će se premjestiti na željeno mjesto tj. na mjesto gdje smo otpustili tipku miša:

Slika 2.69 Kad dođemo do željenog mjesta, pustimo lijevu tipku miša

Ponekad je potrebno premjestiti ili vršiti druge operacije nad više ikona. Kako iste operacije ne bismo ponavljali više puta, računalo omogućuje odabir odnosno označavanje više ikona nad kojima možemo izvršiti razne operacije (premještanje,brisanje ...).

Označavanje više ikona može se obaviti na nekoliko načina. Jedan od uobičajenih načina jest odabirom područja na kojem ikone želimo obuhvatiti i to dijagonalno. Pritisnemo lijevu tipku miša na početku područja koje želimo označiti te je ne otpuštamo dok ne odaberemo kraj područja koje želimo označiti. Nakon što dođemo do kraja područja, otpustimo tipku miša. Ikone na tom području bit će označene:

II-36PRO-MIL


Slika 2.70 Označavanje dviju ikona uz pomoć miša

Drugi način odabira ikona jest pritiskom tipke CTRL na tipkovnici te pritiskom lijevom tipkom miša na ikonu koju želimo odabrati za određenu operaciju:

Slika 2.71 Označavanje ikona uz pomoć miša i tipke CTRL na tipkovnici

Nakon što smo izabrali željene ikone moguće je obaviti operacije nad grupom ikona.

Pokušajte za vježbu premjestiti grupu ikona.

2.2.1.3. Otvaranje datoteke, mape (direktorija) i aplikacije s radne površine

Otvaranje datoteke, mape ili aplikacije s radne površine obavlja se na isti način. Dvostru-kim klikom na ikonu otvaramo sadržaj kao što slika pokazuje:

Slika 2.72 Dvostruko kliknemo...

Pravilnim dvostrukim klikom na ikonu otvorit će se sadržaj koja ona predstavlja.

II-37PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.2.1.4. Kreiranje prečaca na radnoj površini Na radnoj površini držimo ikone aplikacija i dokumenata koje najčešće koristimo. Pre-poručljivo je napraviti prečac za aplikacije koje najčešće koristite. Desnom tipkom miša na praznu radnu površinu otvorit će se već poznati izbornik. Iz izbornika je potrebno izabrati Ozradi novo (Create New) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.73 Iz izbornika odaberemo Ozradi novo

Iz daljnjeg izbornika izaberemo koju vrstu prečaca želimo. U našem primjeru radimo pre-čac na aplikaciju odabirom Veza s aplikacijom... (Link to Application...) kao što je prika-zano na sljedećoj slici:

Slika 2.74 Iz idućeg izbornika odabiremo Veza s aplikacijom...

Otvorit će se prozor za unos podataka o prečacu koji želimo napraviti:

Slika 2.75 Prozor s poljem za unos podataka o prečacu

II-38PRO-MIL


Prvi korak koji je nužno napraviti jest upisati ime prečaca. U našem slučaju napisali smo Ime kao ime prečaca:

Slika 2.76 Prvi korak - upisivanje imena prečaca

Nakon upisa imena upisuje se ili odabire aplikacija na koju će prečac pokazivati. Za to je potrebno klikom na istoimeni naslov izabrati Aplikacija (Application). Otvorit će se novi skup postavki. Ukoliko ne znamo točno ime aplikacije, možemo potražiti klikom na gumb Potraži (Browse). Ako znamo ime aplikacije odnosno naredbe, upišemo ime apli-kacije desno od oznake Naredba: (Command:) kao što je prikazano na sljedećoj slici (u našem slučaju firefox):

Slika 2.77 Drugi korak - izbor aplikacije

II-39PRO-MIL


MO

DU

L 2

Kreiranje prečaca završava se klikom na gumb U redu (OK):

Slika 2.78 Naš novi prečac

Već opisanim postupkom otvaranja ikone dvostruki lijevi klik na prečac pokrenut će apli-kaciju (u našem primjeru firefox).

2.2.2. Rad s prozorima

Kad radimo u grafičkom sučelju, obično koristimo grafička sučelja koja koriste prozore (windows) kao osnovu. Svaka aplikacija može imati jedan ili više prozora. Gotovo svaki pro-zor sastoji se od osnovnih elemenata te je moguće izvesti osnovne operacije nad prozorima. Kada naučite koristiti osnovne elemente i operacije, moći ćete rukovati prozorima gotovo svake aplikacije.

2.2.2.1. Osnovni elementi prozora

Prozor se obično sastoji od sljedećih osnovnih elemenata:

Naslov prozora (Window title): prikazuje naslov prozora

Alatna traka (Toolbar): omogućava brzi pristup čestim operacijama kroz ikone

Izbornik (Menu): omogućava pristup opcijama i operacijama kroz padajuće izbor-nike

Statusna traka (Statusbar): prikazuje status aplikacije, operacije ili prikaza

•

•

•

•

II-40PRO-MIL


Klizač (Slider): omogućava prikaz sadržaja, mogu biti horizontalni ili vertikalni.

Položaj navedenih elemenata prozora najlakše je prikazati sljedećom slikom:

Slika 2.79 Prozor i njegovi osnovni elementi

Prozor može sadržavati i druge elemente. Ovo su neki od osnovnih.

2.2.2.1. Osnovne operacije s prozorima

Prednost korištenja prozora pri radu s aplikacijama jest da prozore možemo razmjestiti po radnoj površini kako nam najbolje odgovara za posao koji radimo. Tako možemo privre-meno smanjiti odnosno minimizirati prozor ako trebamo više prostora za drugi prozor odnosno aplikaciju.

U ovom poglavlju naučit ćemo osnovne operacije s prozorima. Većina osnovnih operacija vrši se uz pomoć kontrola prozora koje se nalaze desno od naslova prozora kao što prika-zuje slika iznad.

Kontrola prozora omogućuje minimiziranje, maksimiziranje i zatvaranje prozora. U ovom poglavlju obradit ćemo operacije poput promjene veličine prozora i pomicanja pro-zora po radnoj površini.

•

okomiti klizač

statusna traka

gumbi za kontrolu prozora

II-41PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.2.2.1.1. Minimiziranje prozora

Minimiziranje prozora vrši se pritiskom na tipku koja se nalazi desno od naslova prozo-ra:

Slika 2.80 Tipka za minimiziranje prozora

Klikom na ikonu za miniziranje prozora prozor će se smanjiti:

Slika 2.81 Minimiziranjem prozor se spušta u programsku traku

Klikom na ikonu prozora na programskoj traci prozor će ponovno postati normalne ve-ličine:

Slika 2.82 Vračanje prozora na normalnu veličinu

Minimiziranjem prozora ostavljate više prostora za druge aplikacije.

II-42PRO-MIL


2.2.2.1.2. Maksimiziranje prozora

Maksimiziranje prozora vrši se pritiskom na tipku koja se nalazi desno od naslova pro-zora:

Slika 2.83 Tipka za maksimiziranje prozora

Klikom na ikonu za maksimiziranje prozora prozor će se povećati na veličinu radne po-vršine:

Slika 2.84 Pritiskom na tipku za maksimiziranje prozora, prozor će ispuniti cijelu radnu površinu

Vraćanje maksimiziranog prozora na normalnu veličinu vrši se pritiskom na tipku koja se nalazi desno od naslova prozora:

Slika 2.85 Tipka za vračanje prozora na normalnu veličinu

II-43PRO-MIL


MO

DU

L 2

Klikom na ikonu za povratak na normalnu veličinu prozora prozor će se vratiti na nor-malnu veličinu:

Slika 2.86 Pritiskom na tipku za vračanje prozora u normalnu veličinu, prozor će zauzeti svoju prvobitnu veličinu

2.2.2.1.3. Mijenjanje veličine prozora

Mijenjanje veličine prozora znači povećavanje ili smanjivanje veličine prozora. Povećava-nje obično radimo kako bismo vidjeli veći dio sadržaja prozora, a smanjivanje kako bismo napravili prostora za druge prozore na kojima istovremeno radimo. Mijenjanje veličine prozora vrši se tako da postavimo pokazivač miša na donji desni kut prozora. Ukoliko smo ga pravilno postavili, pokazivač miša trebao bi se promijeniti kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.87 Ručno namještanje veličine prozora

II-44PRO-MIL


Lijevom tipkom miša kliknemo i držimo tipku dok povlačimo miš u smjeru u kojem želi-mo povećati ili smanjiti prozor. Kad smo zadovoljni novom veličinom prozora, otpustimo tipku miša.

Treba napomenuti kako nije moguće proširiti ili smanjiti sve prozore. Najbolji način da provjerite možete li povećati ili smanjiti prozor jest da prijeđete pokazivačem miša preko donjeg desnog kuta prozora. Ako se veličina može mijenjati, pokazivač miša će se promi-jeniti.

2.2.2.1.4. Premještanje prozora

Premještanje prozora obično radimo kako bismo organizirali radnu površinu. Vrši se tako da postavimo pokazivač miša na naslov prozora. Ukoliko smo pravilno postavili, pokazi-vač miša trebao bi se promijeniti kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.88 Premještanje prozora

Kliknemo lijevom tipkom miša i držimo tipku dok povlačimo miš u smjeru u kojem želimo pomaknuti prozor. Na kraju otpustimo tipku miša na mjestu kamo želimo premjestiti pro-zor.

II-45PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.2.2.1.5. Zatvaranje prozora

Zatvaranje prozora vrši se klikom na kontrolu prozora desno od naslova prozora kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.89 Tipka za zatvaranje prozora

Klikom na navedenu kontrolu, računalo će zatvoriti prozor. Ako je to jedini prozor aplika-cije, aplikacija više neće biti aktivna.

2.2.2.2. Prijelaz između otvorenih prozora

Klikom na sadržaj određenog prozora prelazimo na odabrani prozor. Prijelaz između otvorenih prozora moguće je obaviti i preko programske trake (taskbar). Klikom na naslov aplikacije u programskoj traci otvorit ćemo prozor željene aplikacije.

Slika 2.90 Prijelaz između otvorenih prozora

Prijelaz između otvorenih prozora moguće je obaviti i preko tipkovnice. Pritisnemo i drži-mo tipku ALT te pritisnemo tipku TAB. Uzastopnim pritiskanjem tipke TAB dok držimo tipku ALT prolazimo kroz otvorene prozore. Otpuštanjem tipke TAB pa ALT na odabra-nom prozoru, prijeći će se na odabrani prozor.

II-46PRO-MIL


2.3. Upravljanje datotekama

U ovom dijelu kandidat će upoznati rad s datotekama i mapama što uključuje njihovo kopiranje, premještanje, brisanje, pretraživanje i komprimiranje.

2.3.1. Osnove upravljanja datotekama

Spremanje podataka vrši se u datoteke. Kako postoji velik broj različitih podataka, po-trebno ih je organizirati u logičke cjeline kojima znamo ime, veličinu i tip. Takva logička cjelina naziva se datoteka.

2.3.1.1. Hijerarhijski pregled uređaja i mapa za pohranu podataka

U novom informacijskom dobu velik je broj datoteka koje se koriste i spremaju. Kako bi-smo organizirali pohranu datoteka na neki medij, koristimo mape koje imaju slične funk-cije kao i mape u stvarnom svijetu. Omogućuju nam grupiranje sličnih spisa odnosno datoteka u jednu cjelinu.

Za prikaz datoteka Mandriva koristi Konqueror aplikaciju. Klikom na ikonu Početak (Home) na radnoj površini pokrećemo Konqueror:

Slika 2.91 Klikom na ovu ikonu pokrećemo Konqueror

Tipičan prozor sadrži hijerarhijski pregled mapa i podmapa na lijevoj strani te ispis sadr-žaja mape u kojoj se trenutno nalazimo na desnoj strani:

II-47PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.92 Izgled prozora Konquerora

U hijerarhijskom pregledu mapa oznaka + pokraj mape znači da mapa sadrži podmape koje je moguće pogledati klikom lijevom tipkom miša na + oznaku. Klikom na oznaku prikazat će se podmape te će oznaka promijeniti izgled u -. Ponovnim klikom na oznaku - podmape neće biti prikazane, a vratit će se i oznaka + za slučaj da želimo ponovno vidjeti podmape.

Do sada smo gledali polaznu (home) mapu trenutnog korisnika. Korijenska (root) mapa sadrži sve uređaje, mape i datoteke na sustavu uključujući i one od svakog korisnika. Klik na ikonu na sasvim desnoj strani otvorit će korijensku (root) mapu:

hijerarhijski pregled mapa

pregled sadrža-ja mape

oznaka za prikazivanje podmapa

pregled kori-jenske (root) mape

II-48PRO-MIL


Slika 2.93 Korijenska (Root) mapa

Prozor prikazuje na lijevoj (hijerarhijskoj) strani korijensku (root) mapu. Kako Linux koristi specifičan način organizacije korijenske (root) mape (po uzoru na Unix susta-ve), prikazujemo tablicu najčešće korištenih podmapa s njihovim kratkim opisom:

Mapa Opis/bin programi i aplikacije/dev uređaji/etc konfiguracijska datoteke/home mapa za spremanje korisničkih podataka/lib biblioteke/media montirani uređaji za pohranu/proc sistemska mapa koja sadrži informacije o sustavu/sbin programi i aplikacije koje obično koriste administratori sustava/tmp mapa s privremenim datotekama/usr mapa s korisničkim podmapama i datotekama/var mapa sa sistemskim podacima koju obično koriste servisi operacij-

skogsustava

II-49PRO-MIL


MO

DU

L 2

Isto tako treba napomenuti da Linux uređaje montira na određene mape (obično u /media ili /mnt mape) pa ne postoje slovne oznake uređaja na Linux sustavima (primjerice: A:, C:, D:).

2.3.1.2. Osnovni uređaji za pohranu: tvrdi disk, diskete, CD-ROM i mrežni disk

Tijekom rada na osobnim računalima informacije pohranjujemo na tvrdi ili mrežni disk i CD odnosno DVD medij, dok se diskete sve rjeđe koriste. Pohranjujete li datoteke na samom računalu, najvjerojatnije koristite tvrdi disk računala za pohranu.

Za pregled dostupnih uređaja na računalu pomoći će nam ikona Uređaji (Devices) na radnoj površini:

Slika 2.94 Želimo li vidjeti dostupne uređaje na računalu, kliknut ćemo na ovu tipku

Klikom na navedenu ikonu na radnoj površini otvorit će se prozor s dostupnim uređajima za pohranu na računalu:

Slika 2.95 Dostupni uređaji za pohranu na računalu

II-50PRO-MIL


Kod i kod većine operacijskih sustava, a Mandriva ne čini razliku, za pohranjivanje po-dataka na CD/DVD medije obično se koristi poseban program za spremanje podataka. Pohranjivanje podataka na CD odnosno DVD medij naziva se još prženje. Mandriva do-lazi s K3b aplikacijom za prženje medija. K3b može se pokrenuti odlaskom na Mandriva izbornik te odabirom Sustav (System) => Arhiviranje (Archiving) => Prženje CD-a (CD Burning) => K3b. Otvorit će se K3b aplikacija:

Slika 2.96 Aplikacija K3b za prženje optičkih medija

K3b je u mogućnosti pohraniti audio, video i podatkovne tipove CD odnosno DVD medija.

II-51PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.3.2. Mape (direktoriji, folderi)

2.3.2.1. Navigacija kroz mape

Navigacija kroz mape vrši se putem preglednika. Preglednik je obično podijeljen na dvije strane. Na lijevoj strani prikazuje se hijerarhija mapa zajedno sa podmapama. Dok desna strana prikazuje sadržaj trenutne mape zajedno sa podmapama.

Kao što smo već naveli, podmape na lijevoj strani otvarate klikom na oznaku plus(+), te ih zatvarate klikom na oznaku (-). Navigacija kroz mape može se vršiti i pomoću ikona:

Slika 2.97 Gumbi za navigaciju na pregledniku

S navedenim ikonama moguće je otići u polaznu (home) odnosno osobnu mapu klikom na ikonu kućice ili navigirati se po mapama sa naznačenim strelicama.

II-52PRO-MIL


2.3.2.2. Kreiranje mapa i podmapa

Kao što smo već naučili, mape koristimo da bismo odijelili datoteke u logične cjeline. Da bismo kreirali mapu, kliknemo na željenu mapu na praznu površinu Konquerora te odaberemo Ozradi novo (Create New) => Mapa (Folder) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.98 Stvaranje nove mape

Računalo će nas upitati za ime nove mape. Upišemo kako želimo imenovati mapu te kli-knemo na U redu (OK). Računalo će nakon toga kreirati mapu.

Obratite pažnju da kao korisnik možete kreirati novu mapu samo tamo gdje je to dozvo-ljeno (u vašoj polaznoj mapi /home te u privremenoj mapi /tmp). Administrator sustava (root) u mogućnosti je kreirati mape na gotovo svakom mjestu na sustavu.

II-53PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.3.2.3. Prikazivanje osnovnih informacija o mapi Kao i fizička mapa, mapa na računalu može nositi i druge informacije osim samog naziva. Kako bismo vidjeli informacije o mapi, kliknemo desnom tipkom miša na mapu te izabe-remo Postavke... (Properties):

Slika 2.99 Iz izbornika odaberemo Postavke...

Pojavit će se prozor u kojemu je moguće vidjeti osnovne informacije o mapi (njezina loka-cija, veličina te podaci o tome kad joj je pristupljeno zadnji put i kad je mijenjana).

Slika 2.100 Osnovne informacije o mapi

Klikom na gumb U redu (OK) zatvorit ćemo prozor koji daje osnovne informacije o mapi.

II-54PRO-MIL


2.3.3. Rad s datotekama

2.3.3.1. Najčešći tipovi datoteka

Prikazom datoteka na računalu primijetit ćemo kako gotovo sve datoteke završavaju toč-kom i nekom troslovnom ili višeslovnom oznakom (primjerice: .rpm). Navedena oznaka zove se ekstenzija i služi da računalo (i osoba) mogu utvrditi koji je tip datoteke. Primjer datoteka i ekstenzija:

Slika 2.101 Datoteke sa ekstenzijama .rpm, .odt, .html, .txt

Lijevim klikom na ikonu u alatnoj traci, možemo vidjeti i kako sustav prepoznaje određene tipove datoteka na osnovi ekstenzije:

Slika 2.102 Kako sustav prepoznaje datoteke ovisno o ekstenziji

II-55PRO-MIL


MO

DU

L 2

U nastavku dajemo popis najkorištenijih ekstenzija u Linux operacijskom sustavu i nji-hovo značenje:

Ekstenzija Opis.rpm, .deb datoteka za instalaciju programa.tar.gz, .tar.bz2, .zip, .rar komprimirana datoteka.txt tekstualnadatoteka.sxw, .odt, .doc obrada teksta.sxc, .odc, .xls tablični proračuni.odp, .sxi, .ppt prezentacije.gif, .jpg, .png, .bmp slike.mp3, .ogg, .wav, .au audio sadržaj .mkv, .ogm, .avi, .mov, .mpg, .mpeg video sadržaj

Treba napomenuti da ekstenzija ne mora nužno odražavati i tip sadržaja u samoj datoteci. Više o tome možete pročitati u dijelu važnosti nastavka odnosno ekstenzije datoteke.

2.3.3.2. Prebrojavanje broja datoteka

U nekim situacijama potrebno je saznati koliki broj datoteka imamo te koliko su velike. Primjerice, ukoliko ih planiramo slati e-mailom. Kako bismo prebrojali datoteke u nekoj mapi, kliknemo desnom tipkom miša na željenu mapu i odaberemo Postavke... (Properti-es) kao što je prikazano na sljedećoj slici:


Pojavit će se prozor s informacijama o mapi: njezinoj veličini i broju datoteka:

II-56PRO-MIL


Slika 2.104 Informacije o mapi

Klikom na gumb U redu (OK) zatvorit ćemo prozor s informacijama.

U nekim slučajevima bit će potrebno prebrojiti samo određene datoteke u mapi. U tom slučaju odaberemo datoteke i mape koje želimo pobrojati. Postoji nekoliko načina. Prvi je prevlačenjem miša preko datoteka koje želimo odabrati (pritisnemo lijevom tipkom miša prvu točku dijagonale te pritisnutom tipku prevlačimo do druge dijagonalne točke). Drugi način jest pritiskom tipke CTRL te klikom na svaku pojedinu datoteku koju želimo pre-brojiti, kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.105 Prebrojavanje određenih datoteka u mapi

Kako odabiremo datoteke, tako se statusna traka na dnu prozora obnavlja prikazujući broj datoteka i mapa te njihovu veličinu.

II-57PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.3.3.3. Promjena statusa datoteke

Svakoj datoteci možemo dodijeliti određena svojstva i dozvole. Tako je primjerice mogu-će odobriti samo čitanje određene datoteke. Ako se pokuša zapisivati u takvu datoteku, računalo će javiti grešku. Kako bismo podesili navedene dozvole datoteke, odaberemo datoteku ili mapu kojoj želimo promijeniti dozvole, kliknemo desnim gumbom miša te odaberemo Postavke... (Properties):


Klikom na Postavke... (Properties) otvorit će se prozor s informacijama o datoteci ili mapi. Klikom na Ovlasti (Permissions) moći ćemo promijeniti dozvole na datoteci za vlasnika, grupu i ostale korisnike na sustavu:

Slika 2.107 Određivanje ovlasti za određenu mapu

Nakon odabira dozvola kliknemo na gumb U redu (OK) kako bismo spremili promijenje-no. U slučaju da pogriješimo u promjenama, možemo odabrati gumb Odustani (Cancel).

II-58PRO-MIL


2.3.3.4. Sortiranje datoteka po imenu, veličini, tipu i datumu kreiranja

U mogućnosti ste sortirati datoteke i mape po određenom kriteriju (imenu, veličini, tipu i datumu kreiranja). Kako bismo sortirali po određenom kriteriju, odaberemo Prikaz (View) u izborniku te zatim Sortiraj (Sort) iz padajućeg izbornika:

Slika 2.108 Iz izbornika odaberemo Sortiraj

U sljedećem izborniku možemo odabrati kriterij sortiranja. U našem primjeru odabrali smo Po veličini (By Size):

Slika 2.109 I odmah zatim kriterij po kojem želimo izvršiti sortiranje datoteka i mapa

Te će datoteke biti sortirane po veličini. Brži način kako odabrati kriterij sortiranja jest klikom na samo zaglavlje stupca po kojem želimo sortirati. Jednim klikom na zaglavlje (naziv stupca) sortirat ćete uzlazno (ascending), dok ćete drugim klikom sortirati sila-zno (descending). Trenutni kriterij sortiranja prikazuje mala strelica pokraj samog naziva stupca:

II-59PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.110 Određivanje kriterija sortiranja klikom na zaglavlje stupca

Treba napomenuti da na ovaj način sortirate samo datoteke u trenutnoj mapi.

2.3.3.5. Važnost ekstenzije (nastavka) datoteke

Već smo spomenuli kako se obično naziv datoteke sastoji od imena i ekstenzije (nastavka). Ekstenzija omogućuje određivanje tipa datoteke. Ukoliko prilikom promjene imena dato-teke, promijenite i ekstenziju, računalo neće znati koji program treba otvarati za tu dato-teku ili će prilikom otvaranja datoteke otvoriti neki drugi program po značenju ekstenzije. Zato je iznimno bitno zadržati ekstenziju (nastavak) prilikom preimenovanja ili bilo koje druge operacije nad datotekama.

2.3.3.6. Mijenjanje imena datoteke ili mape

Zbog bolje organizacije datoteka ponekad moramo preimenovati neku mapu ili datoteku. Da bismo to učinili, desnom tipkom miša kliknemo na mapu ili datoteku koju želimo preimeno-vati te odaberemo Preimenuj (Rename):

II-60PRO-MIL


Slika 2.111 Iz izbornika odaberemo Preimenuj

Nakon toga upišemo ime u koje želimo preimenovati te potvrdimo tipkom ENTER. Isto tako moguće je preimenovati mapu ili datoteku odabirom datoteke ili mape te pritiskom na tipku F2. Možemo upisati novo ime datoteke ili mape:

Slika 2.112 Drugi način mijenjanja imena mapi ili datoteci

Postupak je sličan i u ovom slučaju. Upišemo novo ime datoteke te potvrdimo tipkom EN-TER.

II-61PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.3.4. Umnožavanje (kopiranje) i premještanje

Nakon dužeg razdoblja rada na računalu može se pojaviti potreba reorganizacije vlastitih datoteka i mapa. Isto tako poželjet ćemo imati rezervne kopije datoteka i mapa za slučaj da dođe do kvara računala. U oba slučaja dobro će nam doći znanje umnožavanja i pre-mještanja datoteka i mapa.

2.3.4.1. Odabir (selektiranje) pojedinačne ili grupe datoteka i mapa

Želimo li obaviti neku operaciju nad skupinom datoteka, možemo izabrati hoćemo li ra-diti svaku operaciju nad pojedinačnom datotekom odnosno mapom ručno ponavljajući postupak za svaku datoteku ili odabrati operaciju za skupinu datoteka. Za veliki broj datoteka posljednji izbor je i jedini koji neće uzimati korisniku mnogo vremena i rada.

Postoji nekoliko načina odabira datoteka i mapa u zavisnosti o rasporedu datoteka. Ukoli-ko se mape nalaze zajedno na određenom području, najlakše je mišem odabrati datoteke. To činimo tako da lijevom tipkom miša kliknemo na početak područja gdje se nalaze željene datoteka te držeći tipku miša i povlačimo do suprotne dijagonale. Prilikom prevla-čenja datoteke će se označivati kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.113 Selektiranje mapa mišem

II-62PRO-MIL


Nakon toga otpustimo tipku miša te će željene datoteke biti odabrane (selektirane).

Drugi način odabira datoteka jest korištenjem tipke SHIFT. Držimo tipku SHIFT te kli-knemo na početnu i krajnju datoteku. Otpustimo tipku SHIFT. Bit će odabrane sve da-toteke u nizu (počevši od početne datoteke i završivši krajnjom datotekom) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.114 Selektiranje mapa tipkom SHIFT i mišem

Navedena dva slučaja dobra su kada su datoteke koje želimo odabrati blizu jedna dru-goj. Međutim, postoje slučajevi kada nisu. U tom slučaju možemo koristiti sljedeći način. Pritisnemo i držimo tipku CTRL (Control). Nakon toga lijevim klikom miša kliknemo na svaku datoteku koju želimo označiti. Nakon što smo završili, otpustimo tipku CTRL (Control). Datoteke će biti odabrane kao na sljedećoj slici:

Slika 2.115 Selektiranje mapa tipkom CTRL i mišem

II-63PRO-MIL


MO

DU

L 2

Naučene postupke odabira iskoristit ćemo prilikom umnožavanja i premještanja datoteka odnosno mapa.

2.3.4.2. Umnožavanje datoteka

Postupak umnožavanja datoteka moguće je obaviti na nekoliko načina. Prvi način jest prevlačenjem miša. Odaberemo (selektiramo) datoteke koje želimo umnožiti te desnom tipkom miša prevučemo u mapu u koju ih želimo kopirati. Prevlačenje se radi tako da pritisnemo desnu tipku miša i držimo je dok odlazimo u ciljanu mapu. Nakon toga otpu-stimo tipku miša:

Slika 2.116 Selektiranje datoteka i njihovo prenošenje uz držanje desne tipke miša

Drugi način na koji možemo umnožiti datoteku jest pomoću tzv. Copy-Paste mehanizma. Odaberemo datoteke koje želimo umnožiti. Nakon toga odaberemo Uređivanje (Edit) te Kopiraj (Copy) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

II-64PRO-MIL


Slika 2.117 Iz izbornika odaberemo Kopiraj

Odaberemo mapu u koju želimo umnožiti datoteke. Kliknemo desnom tipkom miša u ciljanoj mapi te odaberemo Paste Clipboard Contents kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.118 Iz izbornika odaberemo Paste Clipboard Contents

Računalo će započeti postupak umnožavanja. U zavisnosti od broja datoteka koje umno-žavamo, sam postupak umnožavanja koje računalo obavlja može trajati i duže vrijeme.

2.3.4.3. Premještanje datoteka

Premještanje datoteka slično je umnožavanju. Ukoliko to obavljamo mišem, odaberemo datoteke koje želimo premjestiti. Pritisnemo lijevu tipku miša i držimo je prilikom prevla-čenja do mape u koju želimo premjestiti. Tada otpustimo tipku miša.

II-65PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.119 Selektiranje datoteka i njihovo premještanje uz držanje lijeve tipke miša

Drugi način na koji možemo premjestiti datoteku jest pomoću tzv. Cut-Paste mehanizma. Odaberemo datoteke koje želimo umnožiti. Nakon toga odaberemo Uređivanje (Edit) te Izreži (Cut) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.120 Iz izbornika odaberemo Izreži

Nakon toga pozicioniramo se na mapu u koju želimo premjestiti datoteke. Kliknemo de-snom tipkom miša u ciljanoj mapi te odaberemo Paste Clipboard Contents kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.121 Iz izbornika odaberemo Paste Clipboard Contents

II-66PRO-MIL


Računalo će započeti postupak premještanja. U zavisnosti od broja datoteka koje premje-štamo postupak premještanja koje računalo obavlja može trajati i dulje vrijeme.

2.3.4.4. Važnost izrade sigurnosnih kopija (backupa)

Tijekom rada na računalu stvorit ćemo veliki broj datoteka i mapa. Može se dogoditi da se greškom na računalu ili našom greškom te datoteke i mape obrišu. Kako ih većini slu-čajeva ne želimo izgubiti, važno je izraditi sigurnosne kopije (backup) tih datoteka i mapa. Preporuča se redovito raditi sigurnosne kopije (dnevno, tjedno ili mjesečno u zavisnosti od važnosti podataka). Postoji mnogo načina izrade sigurnosnih kopija, a jedan od najče-šćih za kućne korisnike jest spremanjem na CD odnosno DVD medij.

2.3.5. Brisanje i vraćanje datoteka

Dogodit će se i da neke datoteke više nećemo trebati te ih želimo obrisati. Objasnit ćemo postupak slanja datoteka u koš za smeće kao i vraćanje datoteka iz koša za smeće.

2.3.5.1. Brisanje datoteka

Za brisanje datoteka odaberemo datoteku i mapu koje želimo obrisati. Pritiskom na desnu tipku miša dobit ćemo izbornik u kojemu odaberemo stavku Premjesti u otpad (Move to Trash) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 122 Iz izbornika odabremo Premjesti u otpad

II-67PRO-MIL


MO

DU

L 2

Računalo će nas upitati želimo li zaista premjestiti navedenu datoteku u otpad (koš za smeće). Odaberemo gumb U otpad (Trash) da bismo potvrdili ili Odustani (Cancel) uko-liko smo se predomislili:

Slika 2.123 Ako želimo nastaviti s premještanjem datoteka i mapa u otpad, kliknemo na U otpad

Primijetit ćete kako je ikona Otpad (Trash) na radnoj površini promijenjena (ikona dato-teke pojavit će se u smeću):

Slika 2.124 Promijenjena ikona Otpada

Treba napomenuti kako odabrane datoteke nisu zaista obrisane s računala već se nalazi u posebnoj mapi koje se zove Otpad (Trash).

2.3.5.2. Vraćanje obrisanih datoteka

Kako datoteke još uvijek nisu obrisane, već se nalaze u posebnoj mapi pod nazivom Otpad (Trash), moguće ih je vratiti. Da bismo vratili datoteku, dvaput kliknemo na ikonu Otpad (Trash).

Nakon toga otvorit će se prozor s obrisanim datotekama gdje desnom tipkom kliknemo na ime ili ikonu datoteke. Otvorit će se izbornik iz kojeg izaberemo Obnovi (Restore):

II-68PRO-MIL


Slika 2.125 Vračanje datoteka iz otpada

Datoteka će vratiti na svoje originalno mjesto.

2.3.5.3. Pražnjenje koša za smeće

Kako bismo trajno izbrisali datoteke s računala, trebamo isprazniti koš za smeće. Pražnje-nje koša za smeće vrši se na taj način da kliknemo desnom tipkom miša na ikonu Otpad (Trash) te odaberemo Isprazni otpad (Empty Trash Bin):

Slika 2.126 Pražnjenje otpada

Na taj način trajno ćemo obrisati sadržaj koša za smeće. Treba napomenuti kako je nakon ovakvog postupka teško vratiti datoteke pa se preporuča dodatan oprez prilikom pražnje-nja koša za smeće Zbog toga prije pražnjenja koša za smeće svakako pregledajte njegov sadržaj.

II-69PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.3.6. Pretraživanje

Imamo li mnogo dokumenata na našem računalu, možemo zaboraviti gdje se koja da-toteka ili mapa nalazi. U tom slučaju računalo nudi funkciju pretraživanja kako bi nam olakšalo pretraživanje po datoteka i mapama.

2.3.6.1. Pretraživanje datoteka i mapa

Da bismo pokrenuli funkciju pretraživanja datoteka i mapa, kliknemo na Mandriva iz-bornik u donjem lijevom kutu te odaberemo Traži (Find) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.127 Mandriva -> Traži -> Traži datoteke

Nakon toga pokazat će se prozor za pretraživanje. U unos s oznakom Pod imenom (Na-med) upišemo ime datoteke koju tražimo. Ukoliko ne znamo točan naziv datoteke već samo dio naziva, unesemo taj dio naziva, ali tako da riječ počinje i završava zvjezdicom (primjer: *test*). Nakon toga kliknemo na gumb Traži (Find):

II-70PRO-MIL


Slika 2.128 Prozor za pretraživanje

Računalo će pretražiti datoteke te će u donjem dijelu zaslona ispisati koje su datoteke i na kojem mjestu pronađene, kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.129 Rezultati pretraživanja (prema imenu datoteke)

Zvjezdice (*) u pretraživanju zamjenjuju bilo koji znak bilo koje dužine. Tako će, primjeri-ce, *test* pronaći datoteke koji imaju slova ispred riječi test i iza (testiranje, autotest ...).

II-71PRO-MIL


MO

DU

L 2

Ukoliko želimo pretražiti točno određeni broj znakova, koristimo upitnik (?). On označa-va točno jedan znak. Zadamo li test?.txt pronaći će sve datoteke koje u nastavku imaju jedan znak iza test te završava ekstenzijom txt. Unosom test*.txt pronaći će sve datoteke koje počinju riječju test i završavaju na ekstenziju .txt. Razlika je u tome što će izraz sa zvjezdicom pronaći i datoteku testiranje, a test?.txt izraz neće.

Klikom na gumb Zatvori (Close) zatvorit ćemo prozor za pretraživanje.

2.3.6.2. Pretraživanje datoteka po sadržaju, različitim datumima i korištenjem zamjenskih znakova

Ponekad se nećemo moći sjetiti imena, ali ćemo se sjetiti dana kad smo radili na odre-đenoj datoteci, njezinoj veličini ili pak sadržaju. I na taj način moguće je pretraživati. Da bismo pretraživali na taj način, otvorimo prozor za pretraživanje i odaberemo Sadržaj (Contents) u samom vrhu prozora za pretraživanje. Unesemo tekst koji tražimo pod Sa-drži tekst: (Containing text:) te pritisnemo gumb Traži (Find) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.130 Pretraživanje prema sadržaju datoteke

Računalo će ispisati datoteke koje sadrže upisani tekst u donjem dijelu prozoru za pretra-živanje.

II-72PRO-MIL


Želimo li pak pretraživati po svojstvima datoteke (vremenu nastajanja, veličini ili slično), iz gornjeg dijela prozora za pretraživanje odaberemo Svojstva (Properties) . Tada smo u mogućnosti unijeti približno vrijeme nastajanja, veličinu datoteke ili vlasništvo nad dato-tekom koju želimo pronaći. Nakon toga kliknemo na gumb Traži (Find) kao što je prika-zano na sljedećoj slici:

Slika 2.131 Pretraživanje prema svojstvima datoteke

Kao i u prethodnim primjerima pretraživanja, računalo će ispisati datoteke koje zadovo-ljavaju kriterij pretraživanja u donjem dijelu prozoru za pretraživanje. Klikom na gumb Zatvori (Close) zatvorit ćemo prozor za pretraživanje.

2.3.6.3. Pregledavanje liste nedavno korištenih datoteka

Računalo pamti koje smo datoteke koristili te smo tako u mogućnosti pregledati listu nedavno korištenih datoteka. Opcija je korisna ukoliko znamo da smo nedavno radili na datoteci, a isto tako služi i kao prečica do dokumenata na kojima radimo u posljednje vrijeme.

Kako bismo pristupili toj funkciji, kliknemo na Mandriva izbornik u donjem lijevom kutu radne površine te odaberemo oznaku Nedavno pristupljeni dokumenti (Recent Docu-

II-73PRO-MIL


MO

DU

L 2

ments). Pojavit će se novi izbornik s popisom nedavno korištenih datoteka kao što je to prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.132 Lista nedavno korištenih datoteka

Odaberemo željeni dokument odnosno datoteku i računalo će ga automatski otvoriti.

2.3.7. Komprimiranje datoteka

2.3.7.1. Značenje komprimiranih datoteka

Većina datoteka koje radimo ima na neki način redundantan sadržaj. Ideja komprimira-nja datoteka jest da se te redundancije prepoznaju i zapišu te na taj način uštedi prostor. Tako je neke datoteke (pogotovo tekstualne dokumente) moguće sažeti da budu i više od 10 manje nego originalna tekstualna datoteka.Dekomprimiranje je postupak kojim vraća-mo datoteke u originalno stanje.

II-74PRO-MIL


Neke datoteke su same po sebi već sažete (npr. .mp3 i .sxw) tako da ih nećemo moći puno komprimirati.

Komprimiranje se obično radi kada šaljemo dokumente e-mailom ili kada želimo da nam više sadržaja stane na USB memoriju, disketu ili CD odnosno DVD medij.

2.3.7.2. Komprimiranje datoteka

Postupak komprimiranje datoteka vrši se tako da odaberemo datoteke koje želimo kom-primirati, a zatim Komprimiraj (Compress). U sljedećem izborniku odaberemo Gzip-ana tar arhiva (Gzipped Tar Archive) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.133 Iz izbornika odaberemo Komprimiraj -> Gzip-ana tar arhiva

Računalo će započeti komprimiranje naših datoteka. U ovisnosti od veličine i broja dato-teka koje smo odabrali za komprimiranje, to može potrajati određeno vrijeme.

Slika 2.134 Pričekajte dok postupak ne završi

II-75PRO-MIL


MO

DU

L 2

Nakon završenog komprimiranja pojavit će se datoteka Arhiva.tar.gz u mapi, kao što je vidljivo na sljedećoj slici:

Slika 2.135 Komprimirana datoteka Arhiva.tar.gz

Arhiva pod imenom Arhiva.tar.gz (Archive.tar.gz) sada sadrži komprimirane datoteke koje smo odabrali za komprimiranje. Njima možemo rukovati kao običnim datotekama (umnožavati, premještati, brisati ...).

2.3.7.3. Dekomprimiranje datoteka

Dekomprimiranje datoteka je postupak vraćanja originalne datoteke iz komprimirane arhive. Vrši se tako da kliknemo desnom tipkom miša na arhivu koju želimo dekompri-mirati. Otvorit će se izbornik u kojemu odaberemo stavku Izvuci (Extract) te odaberemo Izvuci u... (Extract To...) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

II-76PRO-MIL


Slika 2.136 Iz izbornika odaberemo Izvuci -> Izvuci u...

Otvorit će se dijalog za dekomprimiranje datoteka. Odaberemo mjesto kamo želimo de-komprimirati datoteke pod unosom Destination Folder te kliknemo na gumb U redu (OK):

Slika 2.137 Treba izabrati mapu u koju ćemo smjestiti dekomprimirane datoteke

II-77PRO-MIL


MO

DU

L 2

Radimo li dekomprimiranje u mapu koja trenutno ne postoji, računalo će nas upitati želi-mo li napraviti mapu. U našem slučaju odgovorit ćemo potvrdno klikom na gumb Create Folder.

Slika 2.138 Stvaranje mape u koju ćemo smjestiti dekomprimirane datoteke

Računalo će izvršiti proces dekomprimiranja te ćemo moći pristupiti datotekama u mapi koju smo odredili u prethodnom koraku.

II-78PRO-MIL


2.4. Virusi

U ovom dijelu kandidat će naučiti što su i kako rade virusi, na koji se način prenose te kako se računalo čisti od virusa.

2.4.1. Pojam virusa

Virus je zlonamjerni dio koda koji ima sposobnost umnožavanja samoga sebe. Obično se virusi “nastanjuju” na informacije koje koristite u računalu. Njihovo ponašanje nalikuje ponašanju bioloških virusa, pa odatle i naziv virus. Viruse rade programeri sa zlim namje-rama ili programeri koji su ih željeli isprobati pa se virus oteo kontroli.

2.4.1.1. Virusi i posljedice

Osim što se razmnožavaju, obično su virusi u mogućnosti ispisivati razne poruke ko-risniku računala, brisati podatke i općenito onemogućavati normalan rad korisniku. U posljednje vrijeme kriminalci iskorištavaju i pišu viruse kako bi se domogli osobnih po-dataka, a posebno podataka s kreditnih kartica. Zbog toga je viruse potrebno na vrijeme prepoznati i obrisati.

Ono što valja napomenuti jest da ne postoji dobronamjerni virus. Svaki virus, pa makar se samo razmnožavao, zauzima prostor na disku te na taj način usporava ili onemogućuje kontrolirano upravljanje računalnim sustavima.

2.4.1.2. Razmnožavanje virusa

Najčešća mjesta koja virusi zaraze su datoteke i boot sektor (područje na početku diska koje služi za podizanje operacijskog sustava). Datoteke koje se najčešće zaraze su izvršne (executable) datoteke i datoteke s dokumentima koji imaju mogućnost pisanja makro na-

II-79PRO-MIL


MO

DU

L 2

redbi. Tako je moguće imati virus u primjerice OpenOffice.Org dokumentima (spisima, prezentacijama i slično).

Potencijalni način razmnožavanja virusa i širenje zaraze jest razmjena zaraženih datoteka preko USB štapića, e-mailom, disketom ili CD/DVD medijem te skidanje programa i do-kumenata sa sumnjivih internetskih stranica.

Zato je preporučljivo prije otvaranja datoteka dobivenih od prijatelja ili poslovnog kolege provjeriti ne sadrže li one virus. Isti takav postupak preporuča se i ukoliko smo datoteke skinuli s interneta.

Računalni bonton preporuča provjeru datoteke od zaraze virusom prije nego je pošaljete. Na taj način izrazito se smanjujete mogućnost zaraze i širenja virusa.

2.4.1.3. Antivirusi

Provjeravanje datoteka i sustava od virusa vrši se posebnim programskim paketima koji su u mogućnosti prepoznati, a u nekim slučajevima i “očistiti” (dezinficirati) datoteku od zaraze. Takvi programi nazivaju se još i antivirusnim programima.

Mandriva dolazi na svom distribucijskom mediju sa slobodnim antivirusnim programom pod nazivom ClamAV. ClamAV je komandno-linijski antivirusni program.

Najpoznatiji komercijalni antivirusni programi za Linux operacijski sustav u desktop ina-čici su:

AVG

F-prot

Sophos

Panda

•

•

•

•

II-80PRO-MIL


Naravno, postoji još mnogo komercijalnih programa (mnogi od njih nisu za Linux radnu stanicu, već su samo za Linux poslužitelje), no navedeni su najpoznatiji i provjereni za Linux desktop platformu.

2.4.1.1. Dezinficiranje datoteka

Dezinficirati datoteke znači obrisati virus, ali na taj način da originalna datoteka (a time sadržaj datoteke) ostane neoštećena. U nekim slučajevima zaraze jedini način na koji mo-žete obrisati virus jest brisanjem datoteke, ali to znači da ćete izgubiti i korisne informa-cije koje su se nalazile u datoteci.

Dezinficiranje datoteke može napraviti antivirusni program. Kad antivirusni program pronađe virus na računalu, ponudit će opciju dezinficiranja (ako je moguće). Najsigurnije je obrisati datoteku, no ako vam je datoteka potrebna i nemate njenu kopiju, preporučljivo je najprije pokušati dezinficirati datoteku. Ako postupak ne uspije, preporuča se obrisati čitavu datoteku kako se zaraza ne bi proširila. Proširivanjem zaraze raste rizik gubitka većeg broja datoteka.

2.4.2. Postupanje s virusima

2.4.2.1. Instaliranje aplikacije za otkrivanje virusa

Ako ste korisnik informatičke tehnologije u većoj organizaciji koja pridaje pozornost in-formacijskoj sigurnosti, antivirusnu aplikaciju postavljaju administratori informacijskog sustava.

Međutim, ukoliko ste kućni korisnik ili nemate administratora informacijskog sustava, za instalaciju aplikacije za otkrivanje virusa morat ćete se pobrinuti vi sami kao korisnik računala. Kako smo odlučili koristiti AVG antivirus kao primjer korištenja aplikacije za otkrivanje virusa, dajemo primjer kako ćete instalirati navedenu aplikaciju.

U vrijeme pisanja ovog priručnika, AVG antivirusni program moguće je bilo naći na inter-netskoj adresi: http://free.grisoft.com/doc/5390/us/frt/0

II-81PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.139 Web stranica s koje možemo skinuti antivirusni program

Klikom na Free Version kod oznake AVG Anti-Virus Free Edition 7.5 for Linux moguće je skinuti aplikaciju.

U ovom smo je primjeru skinuli na radnu površinu pa je potrebno desnom tipkom miša kliknuti na skinutu datoteku i odabrati Otvori s Instalacija programa (Open with Sof-tware Installer):

Slika 2.140 Iz izbornika odaberemo Otvori s instalacija programa

II-82PRO-MIL


Dalje je samo potrebno slijediti upute aplikacije za instaliranje (koju smo prošli u dijelu o instaliranju dodatnih programa) te će aplikacija za otkrivanje virusa biti instalirana na računalo.

Prozor sa sljedećim sadržajem označava završetak uspješne instalacije:

Slika 2.141 Instalacija

Poruka znači da je uspješno instalirana AVG aplikacija za otkrivanje i testiranje od virusa. Klikom na gumb Done završavamo postupak.

2.4.2.2. Korištenje aplikacije za otkrivanje virusa

Kao što smo već spomenuli, u ovom priručniku odlučili smo koristiti AVG antivirus kao primjer uporabe aplikacije za otkrivanje virusa. Ukoliko je AVG aplikacija za otkrivanje virusa ispravno instalirana, moguće ju je pokrenuti s izbornika Mandriva koji se nalazi u donjem lijevom kutu. Nakon toga s popisa odaberemo Više aplikacija (More applica-tions) te iz sljedećeg popisa AVG for Linux Workstation, kao što je vidljivo na sljedećoj slici:

Slika 2.142 Iz izbornika odaberemo AVG for Linux Workstation

II-83PRO-MIL


MO

DU

L 2

Pokrenut će se aplikacija za otkrivanje virusa pod nazivom AVG:

Slika 2.143 Aplikacija AVG

Aplikacija prikazuje tip licence i potrebno je kliknuti na gumb OK. Nakon toga moguće je pristupiti funkcijama aplikacije. Rad s AVG aplikacijom vrlo je jednostavan. Klikom na gumb Test pokrenut ćemo postupak testiranja računala na viruse. Aplikacija će nas pitati što želimo testirati:

Slika 2.144 Testiranje računala na viruse - odabir lokacija koje želimo testirati

Moguće je upisati ili odabrati u stablu datoteke i mape koje želimo testirati na viruse. Klikom na kvadratić pokraj / (root) mape, testiramo kompletno računalo. Isto tako može-mo testirati samo određenu datoteku ili mapu (direktorij). U našem slučaju odabrali smo polaznu mapu (/home/kost odnosno kost) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

II-84PRO-MIL


Slika 2.145 Odabrana mjesta koja želimo testirati

Nakon odabira željenih datoteka za testiranje, testiranje se pokreće gumbom Start Test. Započet će proces otkrivanja odnosno testiranja od virusa kao što je prikazano na slici:

Slika 2.146 Pokrenut proces testiranja

U zavisnosti od broja datoteka koje treba testirati, proces testiranja može potrajati i neko-liko sati. Kada je testiranje završeno, aplikacija će nas obavijestiti sažetkom testiranja što uključuje broj testiranih datoteka i broj zaraženih datoteka (u našem slučaju 0):

II-85PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.147 Rezultati testiranja

Klikom na gumb Close zatvorit ćemo izvješće. Želimo li vidjeti detalje testiranja, klikom na gumb Test Results otvara se prozor s detaljnijim informacijama kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.148 Detalji testiranja

Klikom na gumb Close zatvorit će se izvješće i dobit ćemo već poznati izgled AVG apli-kacije za otkrivanje virusa.

II-86PRO-MIL


U slučaju kada aplikacija pronađe virus u datotekama, obavijestit će nas na sljedeći način (Virus Found):

Slika 2.149 Obavijest o pronađenom virusu

Klikom na Test Results dobit ćemo detalje zaraze tj. dobit ćemo popis datoteka koje su zaražene:

Slika 2.150 Detalji o pronađenim virusima

Zaražene datoteke koje je aplikacija ispisala najbolje je pronaći i obrisati:

II-87PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.151 Brisanje zaraženih datoteka

Naravno, preporuča se posavjetovati s iskusnijim korisnikom kada dođe do velike zaraze odnosno kada je zaraženo mnogo datoteka.

2.4.2.3. Postavljanje prečice za ažuriranje aplikacije za otkrivanje virusa

Zavisno od sigurnosne politike vaše organizacije, ažuriranje aplikacije za otkrivanje viru-sa radite vi sami ili automatski administratori informacijskih sustava. Ukoliko ste kućni korisnik, morat ćete sami ažurirati aplikaciju za otkrivanje virusa.

Za ažuriranje AVG aplikacije za otkrivanje virusa morate imati administratorsku privile-giju (administratorsku lozinku). Nećete moći pokrenuti ažuriranje normalnim pokreta-njem AVG aplikacije kroz izbornik kao običan korisnik.

Ako morate sami ažurirati aplikaciju za otkrivanje virusa, pomoći ćemo postavljanjem prečice na radnoj površini.

Iz izbornika je potrebno izabrati Ozradi novo (Create New) kao što je prikazano na slje-dećoj slici:

Slika 2.152 Iz izbornika odaberemo Ozradi novo

II-88PRO-MIL


Iz daljnjeg izbornika potrebno je izabrati Veza s aplikacijom... (Link to Application...) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.153 Iz izbornika odaberemo Veza s aplikacijom...

Nakon toga upišemo avg u prostor za unos imena prečice kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.154 Namještanje prečaca

Nakon unosa imena prečice potrebno je izabrati područje Aplikacija(Application) te uni-jeti avggui pod unosom za Naredbu (Command):

II-89PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.155 Namještanje prečaca

Klikom na Advanced Options otvorit ćemo prozor s dodatnim opcijama. Kako želimo pokrenuti prečicu pod administratorskom privilegijom, označit ćemo Pokreni kao neki drugi korisnik (Run as a different user) i upisati root pod Username:

Slika 2.156 Napredno namještanje prečaca

Nakon toga izaberemo U redu (OK) te ponovno U redu (OK) u sljedećem prozoru kako bismo završili postupak pravljenja prečice.

II-90PRO-MIL


2.4.2.4. Ažuriranje aplikacije za otkrivanje virusa

Redovito ažuriranje aplikacije za otkrivanje virusa iznimno je bitno jer ukoliko ne ažu-rirate aplikaciju za otkrivanje virusa, nećete moći otkriti najnovije viruse. Na taj način moguće je nesvjesno još više proširiti zarazu. Zato se preporuča redovito ažuriranje apli-kacije za otkrivanje virusa.

Klikom na napravljenu prečicu pokrenut ćemo AVG aplikaciju. Prije nego je možemo po-krenuti s administratorskim privilegijama, računalo će nas pitati za administratorsku lo-zinku:

Slika 2.157 Pokretanje AVG aplikacije s administratorskim privilegijama

Unosom lozinke i klikom na gumb U redu (OK), pokrenut će se AVG aplikacija za otkri-vanje virusa:

Slika 2.158 Kliknemo na gumb OK pa zatim na gumb Update (lijevo)

II-91PRO-MIL


MO

DU

L 2

Potrebno je kliknuti na gumb OK i potom na gumb Update u donjem desnom kutu pro-zora kako bismo pokrenuli postupak ažuriranja aplikacije za otkrivanje virusa. Pokrenut će se postupak ažuriranja kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.159 Napredovanje postupka ažuriranja

Zavisno od vremena proteklog od prošlog ažuriranja i brzine vaše veze, ažuriranje može potrajati određeno vrijeme. Nakon uspješnog ažuriranja, aplikacija će nas obavijestiti:

Slika 2.160 Obavijest o uspješnom ažuriranju

Klikom na gumb OK, pojavit će se već poznati izgled prozora AVG aplikacije, ali pokraj gumba Update s desne strane pisat će nove informacije o novim potpisima virusa:

Slika 2.161 Informacije o novim potpisima virusa

II-92PRO-MIL


Ako pokrenemo ažuriranje na gumbu Update, a ne postoje nove antivirusne definicije za ažuriranje aplikacije, aplikacija će nas obavijestiti.

Ta poruka znači da već imamo najnoviju inačicu aplikacije za otkrivanje virusa. Potrebno je kliknuti na gumb OK kako bismo se vratili na početni zaslon AVG aplikacije.

Ažuriranje AVG aplikacije za otkrivanje virusa moguće je napraviti i u konzoli. Sljedeća slika prikazuje postupak ažuriranja AVG aplikacije iz konzole:

Slika 2.162 Ažuriranje AVG aplikacije iz konzole

II-93PRO-MIL


MO

DU

L 2

2.5. Upravljanje ispisom

Upravljanje ispisom pokriva područje podešavanja postavki ispisa te rukovanje izlaznim rezultatima ispisima.

2.5.1. Postavke ispisa

Postavke ispisa uključuju promjenu osnovnog pisača te instaliranje novog pisača. Kandi-dat će biti u mogućnosti promijeniti osnovni (default) pisač s liste dostupnih pisača te in-stalirati novi pisač. Promjena postavki ispisa vrši se kroz Mandriva specifičnu aplikaciju pod nazivom Printing configuration.

Za navedeni dijalog kliknemo na izbornik Mandriva koji se nalazi u donjem lijevom kutu. Nakon toga izaberemo s popisa Sustav (System) -> Postava (Configuration) -> Ispisivanje (Printing) -> Printing configuration:

Slika 2.163 Iz izbornika odaberemo Printing configuration

Ukoliko smo pokrenuli na ispravan način, pojavit će se dijalog za unos administratorske lozinke:

Slika 2.164 Dijalog za unos administratorske lozinke

Unesemo administratorsku (root) lozinku i kliknemo na gumb U redu (OK) kako bismo radili s postavkama ispisa:

II-94PRO-MIL


Slika 2.165 Postavke ispisa

Nakon što se otvorio prozor s postavkama pisača u mogućnosti smo upravljati postavka-ma ispisa.

2.5.1.1. Promjena osnovnog pisača s liste dostupnih pisača

Osnovni ili standardni pisač je onaj koji je odabran kao podrazumijevani pisač prilikom ispisa. Najčešće kao osnovni pisač definiramo onaj koji najčešće koristimo jer se on auto-matski postavlja prilikom ispisa.

Promjenu osnovnog pisača s liste dostupnih pisača moguće je ostvariti pokretanjem već spomenutih postavki ispisa (Printing configuration).

Slika 2.166 Lista dostupnih pisača (podrazumijevani ima oznaku x)

II-95PRO-MIL


MO

DU

L 2

Označimo pisač za koji želimo da bude osnovni te odaberemo Podesi kao uobičajeno (Set as default):

Slika 2.167 Ikona osnovnog (podrazumijevanog) pisača

Računalo će nas obavijestiti da je odabrani pisač postao osnovni odnosno podrazumije-vani pisač:

Slika 2.168 Obavijest o odabiru podrazumijevanog pisača

Klikom na gumb U redu (Ok) pojavit će se već poznati prozor, a odabrani pisač bit će označen kao osnovni (oznaka X na početku reda):

Slika 2.169 Novi podrazumijevani pisač

Sljedeći put prilikom ispisa u aplikacijama automatski će biti odabran podrazumijevani odnosno osnovni pisač.

II-96PRO-MIL


2.5.1.2. Instaliranje novog pisača

Instalacija novog pisača sastoji se od fizičkog priključivanja pisača na računalo i instalacije upravljačkog programa (driver) na samo računalo. Pisač se obično priključuje na paralelni priključak ili na USB priključak računala.

Nakon što smo ispravno priključili pisač na računalo uključimo računalo i pokrenemo već poznati Printing configuration alat. To ćemo uraditi tako da kliknemo na izbornik Mandriva koji se nalazi u donjem lijevom kutu. Nakon toga je izaberemo s popisa Sustav (System) -> Postava (Configuration) -> Ispisivanje (Printing) -> Printing configuration.

Ukoliko računalo pita za lozinku, unesemo administratorsku (root) lozinku i kliknemo na gumb U redu (OK) kako bismo radili s postavkama ispisa:

Slika 2.170 Namještanje novog piasča

Klikom na gumb Dodaj pisač (Add Printer) otvaramo dijalog za dodavanje novog pisa-ča:

Slika 2.171 Ikona koja predstavlja naredbu za dodavanje novog pisača

Računalo nas obavještava da se dodaje pisač te nam odmah daje opciju automatskog pre-poznavanja pisača:

II-97PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.172 Mogućnost automatskog prepoznavanja pisača

U većini slučajeva dovoljno je kliknuti na gumb Dalje (Next) kako bismo nastavili s doda-vanjem novog pisača:

Slika 2.173 Prepoznat je pisač na paralelnom priključku

Računalo je automatski pronašlo priključke na kojima bi mogao biti pisač te nam ponudilo opcije. Odabirom željenog priključka i klikom na gumb Dalje (Next) odaberemo model pisača koji smo priključili:

Slika 2.174 Izabiremo model pisača koji smo priključili

II-98PRO-MIL


Računalo uglavnom automatski prepoznaje tip pisača na odabranom priključku. Ukoliko to nije slučaj, potrebno je izabrati tip pisača s popisa. Klikom na gumb Dalje (Next), slije-dimo daljnje korake instalacije. Sljedeći korak je testiranje instaliranog pisača:

Slika 2.175 Mogućnost probnog ispisa testne stranice

Testiranje instaliranog pisača sastoji se od ispisa testne stranice. Računalo je već označilo da želimo ispisati standardnu testnu stranicu, a ukoliko želimo testirati i ispis fotografije, označimo Foto testna stranica (Photo test page). Isto tako moguće je isključiti ispis bilo koje stranice što znači da ne želite testirati novi pisač. Klikom na gumb Dalje (Next) za-vršavamo instalaciju pisača:

Slika 2.176 Uspješno namještanje pisača

Računalo nas je obavijestilo kako je novi pisač dodan i spreman za korištenje. Klikom na gumb Završetak (Finish), završavamo proces dodavanja novog pisača te ga možemo vidjeti na popisu pisača:

II-99PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.177 Ako je pisač jedini, on je automatski i podrazumijevani

Ukoliko je to prvi dodani pisač na računalu, automatski će postati i osnovni odnosno podrazumijevani pisač (primijetite oznaku X na početku retka). No ako već postoji insta-liranih pisača, računalo će nas tijekom opisane instalacije upitati želimo li novoinstalirani pisač postaviti kao osnovni što prikazuje sljedeća slika:

Slika 2.178 Ako imamo već instalirani neki drugi pisač, računalo nas pita želimo li ovaj novi postaviti kao podrazumijevani

Odabirom opcije Da (Yes) postavljamo novoinstalirani pisač kao osnovni odnosno podra-zumijevani pisač.

II-100PRO-MIL


2.5.2. Izlazni rezultati ispisa

2.5.2.1. Ispis dokumenta iz aplikacije za obradu teksta

Ispisivanje dokumenata u aplikaciji za obradu teksta obavlja se na način da odaberemo Datoteke (File) iz padajućeg izbornika te Ispis... (Print...) kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 2.179 Iz izbornika odaberemo Ispis...

Isto tako u većini aplikacija moguće je pokrenuti ispis pritiskom na tipku CTRL+P. Tako-đer će se otvoriti dijalog za ispis u kojemu možemo izabrati pisač na koji želimo ispisati te ostale postavke ispisa. Ukoliko želimo ispisati na osnovni pisač, dovoljno je kliknuti na gumb Ispis (Print):

Slika 2.180 Ako nemamo dodatne zahtjeve, dovoljno je odabrati Ispis

Slično je i u drugim aplikacijama za obradu teksta, primjerice u OpenOffice.Org ured-skom paketu također odaberemo File te Print kao što je prikazano na sljedećoj slici:

II-101PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.181 Ispis u OpenOffice.org

Klikom će se otvoriti dijalog za ispis nalik prethodnoj aplikaciji u kojem možete izabrati pisač:

Slika 2.182 Ako nemamo dodatne zahtjeve, dovoljno je odabrati Ispis

Klikom na gumb OK započet ćemo proces ispisa.

2.5.2.2. Pregledavanje poslova ispisa

Kako bismo pregledali poslove ispisa, kliknemo na izbornik Mandriva koji se nalazi u donjem lijevom kutu. Nakon toga izaberemo s popisa Sustav (System) -> Praćenje (Mo-nitoring) -> KJobViewer:

II-102PRO-MIL


Slika 2.183 Sustav (System) -> Praćenje (Monitoring) -> KJobViewer

Ispravnim pokretanjem aplikacije za pregledavanje poslova ispisa pojavit će se sljedeći prozor:

Slika 2.184 Aplikacija za pregledavanje poslova ispisa

Prozor prikazuje poslove ispisa koji su trenutno u obradi na računalu (u našem primjeru postoji samo jedan posao ispisa veličine 14 KB).

2.5.2.3. Zaustavljanje, ponovno pokretanje i brisanje poslova ispisa

Zaustavljanje, ponovno pokretanje i brisanje poslova ispisa obavlja se u već spomenutoj prethodnoj aplikaciji (KJobViewer). Moguće ga je pokrenuti tako da se klikne na izbornik Mandriva koji se nalazi u donjem lijevom kutu. Nakon toga izaberemo s popisa Sustav (System) -> Praćenje (Monitoring) -> KJobViewer. Otvorit će se prozor s prikazom poslo-va ispisa:

II-103PRO-MIL


MO

DU

L 2

Slika 2.185 Aplikacija za pregledavanje poslova ispisa

Primjerice, ukoliko nešto pošaljemo na ispis, u popisu će se pojaviti sljedeće:

Slika 2.186 Promjene koje prati aplikacija za pregledavanje poslova ispisa

Odabirom posla te pritiskom na gumb , zaustavit ćemo posao ispisa tj. Stanje (State) ispisa će postati Zadržano (Held):

Slika 2.187 Zadržano stanje ispisa

Odabirom istog posla te pritiskom na gumb , nastavit ćemo posao ispisa tj. Stanje (State) bit će opet Obrađujem...(Processing...):

II-104PRO-MIL


Slika 2.188 Nastavljeno stanje ispisa

Odabirom posla koji želimo obrisati te pritiskom na gumb obrisat ćemo posao ispi-sa kao što je vidljivo na sljedećoj slici:

Slika 2.189 Brisanje posla ispisa

III-1PRO-MIL

Open source Obrada teksta

MO

DU

L 3

Obrada tekstaOvaj modul priručnika bavi se obradom teksta pomoću računala. Cilj mu je os-posobiti čitatelja za izvršavanje svakodnevnih zadaća povezanih s kreiranjem, oblikovanjem i pripravom manjih dokumenata za distribuciju.Svi primjeri u ovom modulu rađeni su programskim alatom OpenOffice.org Write u inačici 2. Prikazano je osnovno korištenje aplikacije, prilagodba postavki apli-kacije samom korisniku, osnovne operacije s tekstom poput umeta-nja, označavanja i uređivanja teksta te premještanja i kopiranja teksta. Detaljnije je opisano oblikovanje teksta, rad s objektima poput tablica, sli-ka i grafikona koji mogu obogatiti sam tekst te priprema teksta za ispis. Posebna pažnja posvećena je cirkularnim pismima koja imaju sve veću važ-nost u današnjem poslovanju.

Modul 3

xx

III-3PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.1 Korištenje aplikacije

3.1.1 Prvi koraci u radu s tekstom

3.1.1.1 Pokretanje (i zatvaranje) aplikacije za obradu – uređivanje teksta

Da bismo pokrenuli aplikaciju za pisanje teksta, idemo kod većine Linux operacijskih su-stava na izbornik Start -> Office -> Word Processor, a kod kod nekih operacijskih su-stava idemo na izbornik Start -> Programs -> OpenOffice.org 2.x -> OpenOffice.org Writer.

Slika 3.1 Pokretanje programa kroz Start izbornik

III-4PRO-MIL

Open sourceModul 3 Obrada teksta

Program možemo pokrenuti i pomoću OpenOffice.org 2.x QuickStarter-a koji se nalazi na programskoj traci pored sata. Na QuickStarter-u odaberemo Tekstualni dokument (Text Document ili Word Processor).

Slika 3.2 Pokretanje programa kroz QuickStarter

Zatvaranje aplikacije:

Izbornik Datoteka -> Izlaz ili Datoteka -> Zatvori (File -> Exit ili File -> Close)

Ako smo unijeli promjene u dokument nakon posljednjeg spremanja dokumenta, pojavit će se pitanje “Dokument je promijenjen. Želite li spremiti vaše promijene?” (“The document has been modified. Do you want to save your changes?”) Ako želimo sačuvati promjene na dokumentu, kliknemo na “Spremi” (“Save”). Ukoliko kliknemo na “Odba-ci” (“Discard”), promjene na dokumentu neće biti pohranjene.

III-5PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.1.1.2 Otvaranje jednog, više dokumenata

Postojeći dokument možemo otvoriti na nekoliko načina:

Izbornik Datoteka -> Otvori (File -> Open)

Ikona “Otvori Datoteku” (“Open File”) na traci s osnovnim funkcijama

Pomoću tipkovnice kombinacijom tipki Ctrl + O

Bez obzira koji način odaberemo, pojavit će se dijalog za otvaranje dokumenta.

Slika 3.3 Dijalog za otvaranje dokumenta

Možemo izabrati dokument s popisa, ukoliko ga vidimo na popisu dokumenata ili može-mo sami upisati naziv dokumenta.

Prilikom upisa naziva dokumenta potrebno je najprije u dijaloškom okviru “Files of Type” odabrati vrstu dokumenta koji želimo otvoriti (npr. tekst dokument ili sliku), a zatim u dijaloškom okviru “File name” upisati putanju i ime dokumenta. Zanimljivo je uočiti da OpenOffice.org automatski prepoznaje putanje i inkrementalno ih uvećava. Že-limo li primjerice doći do mape “c:\My Documents”, dovoljno je početi pisati “c:\My “ i on će sam prepoznati u koju mapu želimo ići.

Otvaranje više dokumenata odjednom:

Ukoliko želimo otvoriti više dokumenata odjednom, postupak je identičan gore nave-denom s time da ovaj put označimo više datoteka pa tek onda kliknemo na “Otvori” (“Open”).

•

•

•

III-6PRO-MIL


3.1.1.3 Kreiranje novog dokumenta (korištenjem osnovnog i drugih predložaka)

Za stvaranje novog dokumenta bez predloška kliknemo na izbornik Datoteka -> Novi -> Tekstualni dokument (File -> New -> Text Document). Kad pokrenemo OpenOffice.org Writer, on automatski započinje novi dokument.

Za otvaranje novog dokumenta putem predloška idemo na izbornik Datoteka -> Novi -> Predlošci i dokumenti (File -> New -> Templates and Documents). Pojavi nam se popis predložaka s kojeg možemo izabrati predložak koji želimo. Predloške možemo i samoi stvarati.

Slika 3.4 Dijalog za izbor predloška

III-7PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.1.1.4 Spremanje dokumenta na određenu lokaciju na disku

Postojeći dokument možemo spremiti na nekoliko načina:

Izbornik Datoteka -> Spremi (File -> Save)

Ikona “Spremi dokument” (“Save Documet”) na traci s osnovnim funkcijama

Pomoću tipkovnice, kombinacijom tipki Ctrl + S

Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se dijalog za spremanje dokumenta:

Slika 3.5 Dijalog za spremanje dokumenta

Kako bismo odabrali lokaciju na disku u koju želimo spremiti dokument, potrebno ju je odabrati u dijaloškom okviru „Save in“.

Slika 3.6 Odabir lokacije na disku u dijalogu za spremanje dokumenta

•

•

•

III-8PRO-MIL


Kao i kod otvaranja dokumenata, tako i ovdje vrijedi inkrementalno pronalaženje putanje do dokumenta.

Ukoliko već postoji datoteka pod odabranim imenom, pojavit će se upit “The file alredy exist. Do you want to replace it?” Ukoliko odaberemo “Yes”, novi dokument će prepisati stari (Oprez! Stari dokument više se ne može vratiti!). Ukoliko odaberemo “No”, pojavit će se ponovno dijalog za odabir imena/formata dokumenta kako bismo odabrali novo ime za naš dokument.

3.1.1.5 Spremanje dokumenta pod drugim imenom

Postojeći dokument možemo spremiti pod drugim imenom na nekoliko načina:

• Izbornik Datoteka -> Spremi kao (File -> Save As)

• Ikona “Spremi kao” (“Save As”) na traci s osnovnim funkcijama

Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se standardni dijalog za spremanje doku-menta. Daljnji postupak identičan je uobičajenom spremanju dokumenta.

3.1.1.6 Pospremanje postojećeg dokumenta u drugom datotečnom formatu: tekst datoteka (.txt), obogaćena tekst datoteka - Rich Text Format (.rtf), HTML, predložak dokumenta, nastavak - ekstenzija specifična za softver, isti program, ali različita verzija

Postojeći dokument možemo spremiti u drugom datotečnom formatu na nekoliko nači-na:

Izbornik Datoteka -> Spremi kao (File -> Save As)

Ikona “Spremi kao” (“Save As”) na traci s osnovnim funkcijama

Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se standardni dijalog za spremanje doku-menta. Daljnji postupak identičan je uobičajenom spremanju dokumenta s time da sada

•

•

III-9PRO-MIL


MO

DU

L 3

u dijaloškom okviru “Save As Type” odaberemo format datoteke koji želimo imati (npr. tekstualni dokument .txt ili Rich Text Format .rtf.

Ukoliko dokument želimo spremiti kao predložak koji ćemo kasnije koristiti, odaberemo kao vrstu dokumenta “Predložak Open Document teksta”.

PDF dokumenti postaju sve popularniji jer se mogu koristiti na različitim vrstama ra-čunala i ne ovise o operacijskom sustavu. Za njihovo čitanje dovoljan je Adobe Acrobat Reader koji je besplatan i može se naći na nizu programskih CD-a ili na internetskim stranicama www.adobe.com

OpenOffice.org omogućuje spremanje prezentacija u PDF formatu te se one mogu tako koristiti i na računalima koja nemaju instaliran OpenOffice.org.

Za spremanje prezentacije u PDF formatu odaberemo izbornik Datoteka -> Izvoz u PDF (File -> Export As PDF). Pojavljuje se uobičajen dijalog za spremanje dokumenta.

3.1.1.7 Prijelaz među otvorenim dokumentima

Unutar programa možemo imati otvoreno više različitih dokumenata istovremeno. Do-kumente otvaramo na uobičajeni način, a unutar izbornika Prozor (Window) odabiremo način njihovog rasporeda na ekranu.

Slika 3.7 Prikaz više otvorenih dokumenata

III-10PRO-MIL


Opcija Novi prozor (New Window) omogućuje otvaranje novog prozora (s tim istim do-kumentom), dok se u donjem dijelu izbornika nalazi popis trenutno otvorenih dokume-nata.

3.1.1.8 Uporaba funkcije pomoći u aplikaciji

OpenOffice.org ima detaljno razvijen sustav on-line pomoći. Sustav se u mnogim situa-cijama aktivira sam (npr. kad počinjemo koristiti neku funkciju koju još nismo koristili, pojavit će se automatski pomoć s opisom te funkcije).

Pomoć se može aktivirati iz izbornika Pomoć -> OpenOffice.org Help (Help -> OpenO-ffice.org Help) ili pritiskom tipke “F1” na tipkovnici.

Slika 3.8. Izbornik Pomoć (Help)

Pojavljuje se on-line pomoć:

III-11PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.9 On-line pomoć

Opcije su sljedeće:

Sadržaj (Contents) – sadržaj pomoći

Slika 3.10. Sadržaj pomoći

•

III-12PRO-MIL


Indeks (index) – prikaz ključnih riječi

Slika 3.11. Prikaz ključnih riječi

Nađi ( find) – pretraživanje baze znanja na temelju ključnih riječi

Slika 3.12. Pretraživanje baze znanja pomoći

•

•

III-13PRO-MIL


MO

DU

L 3

Knjižne oznake (Bookmarks) – dijelovi sustava pomoći koje smo posebno označili. Kod svake točke pomoći možemo postaviti knjižnu oznaku (tzv. bookmark) koji nam kasnije pomaže u brzom pronalaženju te točke. Knjižnu oznaku (bookmark) postav-ljamo tako da kliknemo na gumb “Dodaj u knjižne oznake” (“Add to Bookmarks”) iznad okvira s tekstom pomoći. Ovu funkciju možemo dobiti i klikom na desnu tipku miša kad se nalazimo na nekoj temi pomoći.

Slika 3.13. Knjižna oznaka

Unutar pomoći nalaze se i ilustrirani primjeri uporabe programa.

3.1.1.9 Zatvaranje dokumenta



Ako smo unijeli promjene u dokument nakon posljednjeg spremanja dokumenta, pojavit će se pitanje “Dokument je promijenjen. Želite li spremiti vaše promijene?” (“The document has been modified. Do you want to save your changes?”) Ako želimo sačuvati

•

III-14PRO-MIL


promjene na dokumentu, kliknemo na “Spremi” (“Save”). Ukoliko kliknemo na “Odba-ci” (“Discard”), promjene na dokumentu neće biti pohranjene.

3.1.2 Prilagodba postavki

3.1.2.1 Promjena vrste pogleda na dokument

Na dokument možemo imati dvije različite vrste pogleda: izgled ispisa i web izgled.

Vrsta pogleda na dokument bira se u izborniku Pogled.

Slika 3.14. Izbornik Pogled

III-15PRO-MIL


MO

DU

L 3

Izgled ispisa prikazuje kako će dokument izgledati kad se ispiše na listu papira. U ovom pogledu na dokument vidimo rubove stranice, margine i ostale elemente koji su bitni za uređivanje ispisa dokumenta.

Slika 3.15. Pogled na dokument - izgled ispisa

III-16PRO-MIL


Web izgled prikazuje dokument kao jednu cjelinu bez podjele na stranice te bez prikaza margina i sl. Bitno je uočiti da, iako se u ovom pogledu margine i stranice ne prikazuju, one i dalje postoje.

Slika 3.16. Pogled na dokument - web izgled

III-17PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.1.2.2 Uporaba funkcije za povećanje (zumiranje) dokumenta

Postotak uvećanja (zoom) dokumenta možemo vidjeti na dnu ekrana OpenOffice.org Writer-a, na statusnoj traci. Ukoliko kliknemo desnom tipkom miša na taj postotak, dobit ćemo mogućnost promjene uvećanja na određeni postotak (50%, 75%, 100% i sl.) ili na optimalnu širinu stranice, odnosno cijelu stranicu ili širinu ekrana (Optimalno, Širina stranice, Cijela stranica)

Slika 3.17. Promjena uvećanja (zumiranja) teksta na statusnoj traci dokumenta

III-18PRO-MIL


Drugi način uvećanja dokumenta jest korištenje izbornika Pogled -> Uvećaj/Umanji (View -> Zoom) pri čemu se otvara dijalog koji nudi opcije zumiranja dokumenta. Opcija “Varijabilno” omogućuje da sami odredimo postotak zumiranja dokumenta.

Slika 3.19. Izbornik za zumiranje dokumenta

Treći način zumiranja teksta koji možemo koristiti jest uporaba kotačića na mišu. Ukoliko držimo pritisnutom tipku “Ctrl” na tipkovnici i okrećemo kotačić na mišu naprijed odno-sno nazad, mijenjat će se postotak uvećanja dokumenta.

III-19PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.1.2.3 Prikaz, skrivanje ugrađene alatne trake

Da bi prikazali odnosno sakrili određene alatne trake, idemo na izbornik Pogled -> Alat-ne trake (View -> Toolbars) i odaberemo trake koje želimo imati prikazane na ekranu. Trake pored kojih je kvačica vidljive su na ekranu, dok trake pored kojih nema kvačice nisu vidljive na ekranu. Kvačicu postavljamo, odnosno uklanjamo, klikom na naziv oda-brane trake u izborniku.

Slika 3.20. Izbornik Pogled -> Alatne trake (View -> Toolbars)

Važno je napomenuti da kad dođemo u područje dokumenta koje sadrži nabrajanja, ta-blicu, grafiku ili slične elemente, alatne trake vezane uz te elemente teksta automatski se prikazuju.

Položaj pojedine trake na ekranu možemo promijeniti na taj način da kliknemo na naziv alatne trake, držimo pritisnutom tipku miša i prenesemo je na područje ekrana na kojem želimo imati tu traku.

III-20PRO-MIL


Slika 3.21. Premještanje alatne trake po ekranu

Na pojedinim trakama također se mogu definirati elementi koji će biti prikazani na samoj traci koristeći mali kontrolni gumb na desnom kraju trake.

Slika 3.22. Odabir prikazanih elementa na alatnoj traci

III-21PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.1.2.4 Prikazivanje, skrivanje znakove koji nisu za ispis

U tekstu se često pojavljuju razni kontrolni i slični znaci koji nisu za ispis. Te znakove najčešće generira sam program za obradu teksta. Da bismo ih vidjeli, odnosno sakrili, koristimo izbornik Pogled -> Neispisivi znakovi (View -> Nonprinting Characters).

Slika 3.23. Izbornik Pogled -> Neispisivi znakovi

Isto se može postići i korištenjem gumba “Neispisivi znakovi” (“Nonprinting Charac-ters”) na alatnoj traci.

Slika 3.24. Korištenje gumba “Neispisivi znakovi” na alatnoj traci

III-22PRO-MIL


3.1.2.5 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime, primarna mapa (direktorij) za otvaranje i spremanje dokumenta

Za promjenu korisničkih postavki aplikacije OpenOffice.org Writer-a koristimo izbornik Alati -> Odrednice (Tools -> Options).

Slika 3.25. Izbornik Alati -> Odrednice (Tools -> Options)

U izborniku pod opcijom OpenOffice.org -> Korisnički podaci (OpenOffice.org -> User Data) definiramo ime korisnika aplikacije kao i ostale relevantne podatke o samom kori-sniku.

Slika 3.26. Opcija OpenOffice.org -> Korisnički podaci (OpenOffice.org -> User Data)

III-23PRO-MIL


MO

DU

L 3

Opcija OpenOffice.org -> Putanje (OpenOffice.org -> Paths) definira primarnu mapu za spremanje i učitavanje dokumenta kao i mape u kojima se nalaze slike, predlošci i sl.

Slika 3.27. Opcija OpenOffice.org -> Putanje (OpenOffice.org -> Paths)

U opciji Učitaj/Spremi -> Općenito (Load/Save -> General) definiramo format zapisa dokumenta jer OpenOffice.org omogućuje uz svoj format datoteke korištenje i formata datoteka ostalih popularnih uredskih aplikacija poput npr. MS Office-a i sl.

Slika 3.28. Opcija Učitaj/Spremi -> Općenito (Load/Save -> General)

III-24PRO-MIL


U opciji OpenOffice.org - > Writer definiramo ostale opcije specifične za rad s tekstom, poput pomagala za formatiranje teksta i sl.

Slika 3.29 Opcija OpenOffice.org - > Writer

III-25PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.2 Osnovne operacije

3.2.1 Umetanje teksta

3.2.1.1 Umetanje teksta

Tekst unosimo pomoću tipkovnice pri čemu tekst može sadržavati hrvatske kao i speci-jalne znakove.

Jedna od karakteristika OpenOffice.org jest njegova sposobnost pamćenja najčešće ko-rištenih riječi. Ukoliko se neka riječ češće koristi, program je upamti i prilikom pisanja, kad napišemo dio te riječi, ponudi nam cijelu riječ (obično ispisanu inverzno). Ako želimo prihvatiti predloženu riječ, pritisnemo tipku “Enter”. Ukoliko ne želimo prihvatiti tu riječ, samo nastavimo pisanje.

Ova opcija pamćenja riječi podešava se u izborniku Alati -> Samoispravljanje/SamoO-blikovanje -> Nadopunjavanje riječi (Tools -> AutoCorrect -> Word Completion).

Slika 3.30. Dijalog za uređivanje opcija Samoispravljanja (AutoCorrect-a)

Objašnjenja ponuđenih mogućnosti su sljedeća:

III-26PRO-MIL


Omogući nadopunu riječi (Enable word completion) - uključivanje/isključivanje au-tomatskog dovršenja riječi

Sakupi riječi (Collect words) - omogućeno prikupljanje riječi tijekom rada na doku-mentu. Kad radimo na našem dokumentu, OpenOffice.org Writer automatski priku-plja najčešće korištene riječi i sprema ih na svoj popis kako bi ih kasnije ponudio u radu.

Nakon zatvaranja... (When closing... ) - sprema listu prikupljenih riječi za korištenje u drugim dokumentima (ako isključimo ovu opciju, novounesene riječi neće biti za-pamćene)

Dodaj razmak (Append Space) - dodaje se razmak poslije prihvaćene riječi

Pokaži kao savjet (Show As Tip) - ponuđena riječ prikazuje se kao mali “hint” iznad riječi koju pišemo. U suprotnom, ponuđena se riječ pokazuje u nastavku riječi koju pišemo. Autor ovog teksta smatra puno boljim rješenjem imati prikaz u obliku hinta (tj. imati uključenu ovu mogućnost).

Prihvati s (Accept with) - određuje pritiskom na koju tipku će sugestija biti prihva-ćena

Min. duljina riječi (Min. word length) - minimalna dužina riječi; na taj način ograni-čeno je stavljanje kratkih riječi na popis

Maks. unos (Max entries) - maksimalan broj riječi na popisu. Ukoliko je velik broj riječi na popisu, oduzima se mjesto na disku i memoriji računala, a prevelik broj po-nuđenih riječi može zbunjivati. Najbolje je ostaviti na predloženih 500 riječi.

Obriši unos (Delete Entry) - briše riječ koja je označena na popisu iznad ove tipke. Ukoliko na popis uđe neka riječ koju ne želimo, možemo je naći na popisu i obrisati pomoću ove tipke.

Vrati izvorno (Reset) - poništavanje svih postavki i vraćanje opcija na tvorničke po-stavke

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

III-27PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.2.1.2 Umetanje posebnih znakova, simbola

Za umetanje simbola u dokument odaberemo izbornik Ubaci -> Posebni znak (Insert -> Special Characters). Odaberemo font koji želimo, regionalno područje, a zatim u donjoj tablici pronađemo simbol koji nam je potreban.

Slika 3.31. Dijalog za odabir posebnih znakova

Dvostrukim klikom na njega, simbol je umetnut u tekst. Drugi način umetanja jest klik na alatnu traku za ubacivanje elemenata u tekst i odabir Ubaci -> Posebni znak (Insert -> Special Characters).

Slika 3.32. Gumb za umetanje posebnih znakova

III-28PRO-MIL


3.2.2 Označavanje teksta

3.2.2.1 Označavanje znaka, riječi, retka, rečenice, odlomka ili cijelog teksta

Označavanje teksta obavlja se kao i kod svih aplikacija pomoću miša ili pomoću tipko-vnice.

Pomoću miša - mišem dođemo na početak teksta koji želimo označiti, kliknemo na tipku miša i držimo je pritisnutom dok mišem prelazimo preko teksta koji želi-mo označiti. Kad smo sve označili, otpustimo tipku miša. Označeni tekst promijeni boju.

Slika 3.33. Primjer označenog teksta u dokumentu

•

III-29PRO-MIL


MO

DU

L 3

Pomoću tipkovnice - držeći pritisnutom tipku "Shift”, pomoću kursora prelazimo preko teksta koji želimo označiti. Tipke “End”, “Home”, “Ctrl” omogućuju brže ozna-čavanje teksta. Kombinacija Ctrl + A označava cijeli dokument. Označeni tekst pro-mijeni boju.

Pomoću izbornika - označavanje pomoću izbornika Uređivanje -> Odaberi sve (Edit -> Select All).

Slika 3.34. Izbornik Uređivanje - Odaberi sve (Edit - Select All)

•

•

III-30PRO-MIL


3.2.3 Uređivanje teksta

3.2.3.1 Uređivanje sadržaja umetanjem novog znaka, riječi unutar postojećeg teksta, pisanje preko postojećeg teksta

Da bismo umetnuli novi znak ili riječ unutar postojećeg teksta, dođemo kursorom na dio teksta ispred kojeg želimo umetnuti novi sadržaj i zatim počnemo pisati novi sadržaj.

Ukoliko želimo pisati preko postojećeg teksta, možemo to uraditi na dva načina. Prvi je da označimo tekst koji želimo prepisati i zatim počnemo pisanje. Stari sadržaj bit će obrisan, a novi će biti umetnut umjesto njega. Drugi način je da pomoću tipke “Insert” uključimo funkciju prepisivanja teksta i zatim kliknemo na tekst koji želimo prepisati. Novi tekst će tada prelaziti preko postojećeg teksta. Kad je uključena funkcija prepisivanja, na statusnoj traci pojavljuje se oznaka “OVER”, a kad ta funkcija nije uključena, prikazana je oznaka “INSRT”.

Slika 3.35. Uključena funkcija prepisivanja teksta

3.2.3.2 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo) i poništavanje posljednje izmjene (redo)

Ukoliko nakon neke izmjene u dokumentu zaključimo da smo pogriješili, OpenOffice.org Writer omogućuje nam vraćanje na prethodno stanje pomoću funkcije poništavanje izmjena (undo). Da bismo aktivirali ovu funkciju, idemo na izbornik Uređivanje -> Vrati (Edit -> Undo) i vratit ćemo jedan korak unatrag. Ukoliko želimo poništiti više zadnjih izmjena, više puta kliknemo na vraćanje.

III-31PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.36. Izbornik Uređivanje -> Vrati (Edit -> Undo)

Funkciji vraćanja može se pristupiti i preko gumba “Vrati” (“Undo”) na alatnoj traci.

Slika 3.37. Gumb “Vrati” (“Undo”)

III-32PRO-MIL


Ukoliko vidimo da je promjena ipak bila potrebna i želimo poništiti vraćanje, idemo na izbornik Uređivanje -> Ponovi (Edit -> Redo) koji ima suprotni efekt od vraćanja. Funkciji možemo pristupiti također i preko gumba “Ponovi” (Redo”) na alatnoj traci.

Slika 3.38. Izbornik Uređivanje -> Ponovi (Edit -> Redo)

Slika 3.39. Gumb “Ponovi” (Redo”)

III-33PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.2.4 Umnožavanje, premještanje, brisanje

3.2.4.1 Umnožavanje teksta unutar dokumenta i između otvorenih dokumenata

Tekst možemo kopirati/umnožiti na sljedeći način: označimo ga, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl + C na tipko-vnici), odemo na mjesto kamo želimo kopirati tekst i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).

Slika 3.40. Izbornik Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy)

III-34PRO-MIL


3.2.4.2 Premještanje teksta unutar dokumenta i između otvorenih dokumenata

Za premještanje teksta označimo tekst, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut) (ili ikonu “Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkovnici), odemo na mjesto kamo želimo prenijeti tekst i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).

Slika 3.41. Izbornik Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut)

3.2.4.3 Brisanje teksta

Za brisanje označenog dijela teksta pritisnemo tipku za brisanje na tipkovnici. Ukoliko želimo brisati veće cjeline teksta, možemo ih najprije označiti, a zatim pritisnuti tipku za brisanje pri čemu će jednim pritiskom na tipku biti izbrisana veća količina teksta.

III-35PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.2.5 Pronađi i zamijeni

3.2.5.1 Uporaba funkcije Pronađi za traženje određene riječi ili fraze

Pretraživanje i zamjenu teksta možemo izvršiti na nekoliko načina:

Izbornik Uređivanje -> Pronađi i zamijeni (Edit -> Find & Replace)

Slika 3.42. Izbornik Uređivanje -> Pronađi i zamijeni (Edit -> Find & Replace)

klikom na ikonu “Pronađi i zamijeni uključeno/isključeno” (“Find On/Off ”) na tra-ci s osnovnim funkcijama s lijeve strane dokumenta

Slika 3.43. Gumb za pretraživanje teksta

•

•

III-36PRO-MIL


kombinacijom tipki Ctrl + F

Bez obzira na način pristupa pretraživanju i zamjeni teksta, pojavljuje se sljedeći dijalog:

Slika 3.44. Dijalog za pretraživanje i zamjenu teksta

Traži (Search for) - izraz koji tražimo; možemo upisati riječ koju tražimo ili odabrati neku od riječi s liste kad otvorimo dijaloški okvir klikom na strelicu prema dolje s njegove desne strane

Zamijeni s (Replace with) - riječ kojom želimo zamijeniti riječ koju tražimo; ako ovo polje ostavimo praznim, vršit će se samo pretraga teksta; ako upišemo ovdje neki izraz, vršit će se zamjena pronađenog teksta tim izrazom

Samo čitave riječi (Whole words only) - traženje/zamjena samo cijelih riječi. Ako je ova opcija uključena i upišemo “dana”, računalo će tražiti samo riječ “dana”. Ako je opcija isključena tražit će se i “danas”, “Zvjezdana” i ostale riječi koje unutar sebe sadrže skup “dana”

Unatrag (Backwards) - pretraživanje unatrag

Regularni izrazi (Regular expressions) - traženje pomoću tzv. “jokera” tj. simbola ? i *

Pazi na VELIKA/mala slova (Match case) - uzimanje u obzir velikih i malih slova prilikom traženja/zamjene

Nađi (Find) - traženje izraza

Traži sve (Find All) - traženje svih pojava izraza

•

•

•

•

•

•

•

•

•

III-37PRO-MIL


MO

DU

L 3

Zamijeni (Replace) - zamjena izraza

Zamijeni sve (Replace All) - zamjena svih pojava izraza.

U dijaloškom okviru “Traži” (“Search for”) upišemo izraz koji tražimo. Ukoliko želimo raditi i zamjenu teksta, u dijaloškom okviru “Zamijeni s” (“Replace with”) upišemo tekst kojim želimo zamijeniti traženi tekst.

3.2.5.2 Uporaba funkcije Zamijeni za zamjenu određene riječi, fraze

OpenOffice.org Write ima objedinjene funkcije pretraživanja i zamjene teksta i ona je detaljnije objašnjenja u prethodnoj točki.

•

•

III-38PRO-MIL


3.3 Oblikovanje

3.3.1 Oblikovanje teksta

3.3.1.1 Promjena slova - veličina i vrsta fonta

Promjena fonta može se raditi na tri načina:

1. Izbor željenog fonta u traci za formatiranje; OpenOffice.org podržava WYSWYG fon-tove, tj. u dijaloškom okviru fontova vidimo odmah izgled tog fonta

Slika 3.45. Traka za oblikovanje teksta

2. Desna tipka miša i izbornik Znak (Font)

Slika 3.46. Izbornik desne tipke miša

III-39PRO-MIL


MO

DU

L 3

3. Izbornik Oblik -> Znak -> Pismo (Format -> Character -> Font)

Slika 3.47. Dijalog za oblikovanje vrste i veličine slova

3.3.1.2 Primjena oblikovanje teksta - podebljanje, zakošenje i podvlačenje

Promjena fonta može se raditi na tri načina kao što je prikazano u prethodnoj točki.

Bez obzira koji način odaberemo, prikazuje se dijalog za oblikovanje vrste i veličine slova prikazan na prethodnoj slici.

Pod Pismom (Font) odaberemo vrstu slova koju želimo koristiti, u polju “Typeface” mo-žemo odabrati i dodatna svojstva fonta, kao što su podebljanje/masno (bold), ukošen font/kurziv (italic), Veličina (Size) određuje veličinu slova, a postoji i mogućnost izbora i jezika (Language).

Ukoliko kliknemo na “Efekti na pismu” (“Font effects”) možemo određivati boju fonta ( font color), prikaz konture fonta (outline), sjene (shadow), potcrtavanja (underline) i precrtavanje (strikethrough). Olakšanje (relief ) daje efekt ugraviranih ili ispupčenih slo-va. Ispisujem (Blinking) prikazuje slova treptajučim, dok Skriven (Hidden) određuje da će slova biti nevidljiva (postaju vidljiva ako se uključi prikaz neispisivih znakova - nonprin-ting characters).

III-40PRO-MIL


Večinu ovih operacija možemo izvršiti i pomoću gumba na alatnoj traci.

Slika 3.48. Odabir posebnih efekata slova

III-41PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.3.1.3 Primjena efekata - indeksiranje, eksponiranje

Za uporabu povišenih i spuštenih znakova (npr. u formulama i kod indeksa/fusnota) ide-mo na izbornik Oblik -> Znak -> Položaj (Format -> Character -> Position).

Slika 3.49. Izbornik za određivanje pozicije teksta

Mogućnosti su sljedeće:

Položaj, Eksponent (Position, Superscript) - povišeni znaci (kao kod oznake fusno-te)

Položaj, Obično (Position, Normal) - normalna slova

Položaj, Indeks (Position, Subscript) - spušteni znaci (kao kod kemijskih formula)

Položaj, Podigni/Spusti za (Position, Raise/Lower by) - u kojem postotku će znaci biti povišeni odnosno spušteni u odnosu na bazni tekst

Položaj, Relativna veličina pisma (Position, Relative font size) - veličina slova povi-šenih/spuštenih znakova u odnosu na bazni tekst

Rotacija / skaliranje (Rotation/scaling) - rotacija teksta za 0, 90 ili 270 stupnjeva u odnosu na bazni tekst

Skaliraj širinu (Scale width) - širina rotiranog teksta u postotcima u odnosu na bazni tekst

•

•

•

•

•

•

•

III-42PRO-MIL


Prored (Spacing) - razmak među slovima unutar riječi (Default=uobičajeno, Expanded=proširen, Condensed=zgusnuto)

od (by) - u kojoj mjeri će slova biti međusobno razmaknuta, odnosno skupljena

Par za smanjivanje razmaka (Pair Kerning) - razmak među slovima bit će automat-ski podešen

3.3.1.4 Promjena malih slova u velika i obrnuto

Za promjenu malih slova u velika idemo na izbornik Oblik -> Velika/mala slova (Format -> Change Case) i odaberemo opciju koju želimo. Ponuđeno nam je:

Velika slova (Capital Letters) - pretvara sva slova u velika

Mala slova (Lower Case) - pretvara sva slova u mala.

Slika 3.50. Izbornik Oblik -> Velika/mala slova (Format -> Change Case)

•

•

•

•

•

III-43PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.3.1.5 Bojenje teksta različitim bojama

Da bismo obojili tekst različitim bojama, idemo u izbornik Oblik -> Znak -> Efekti na pismu (Format -> Character -> Font Effects) i odaberemo “Boja pisma” (“Font Color”).

Drugi način je klik mišem na gumb “Boja pisma” (“Font Color”) na alatnoj traci.

Slika 3.51. Gumb “Boja pisma” (“Font Color”) na alatnoj traci.

3.3.1.6 Kopiranje oblikovanja s jednog dijela teksta na neki drugi dio teksta

Da bismo kopirali oblikovanje s jednog dijela teksta na neki drugi dio teksta, koristimo gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci.

Slika 3.52. Gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci

III-44PRO-MIL


Da bismo prenijeli oblikovanje s jednog dijela teksta na drugi dio, trebamo uraditi sljede-će:

1. Označiti tekst čije oblikovanje želimo kopirati

2. Kliknuti na gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci

3. Označiti tekst na koji želimo prenijeti formatiranje

4. Ponovno kliknuti na gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci.

3.3.1.7 Primjena postojećeg stila na riječ, redak, odlomak

U OpenOffice.org Write-u možemo unaprijed definirati stilove za oblikovanje teksta koje zatim primjenjujem po potrebi tijekom pisanja teksta.

Da bismo primijenili određeni stil, najprije trebamo označiti tekst na koji želimo primije-niti unaprijed definiran stil, a zatim odaberemo stil na jedan od dva načina: kroz dijaloški okvir “Primjeni stil” (“Apply Style”) na alatnoj traci ili preko izbornika Oblik -> Stilovi i formatiranje (Format -> Styles and Formatting).

Slika 3.53. Dijaloški okvir “Primijeni stil” (“Apply Style”)

III-45PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.54. Izbornik Oblik -> Stilovi i formatiranje (Format -> Styles and Formatting)

Pojavljuje se dijalog za izbor stila u kojem dva puta kliknemo na stil koji želimo primijeniti na označeni tekst.

Slika 3.55. Dijalog za izbor stila

III-46PRO-MIL


Da bismo promijenili postojeći ili definirali novi stil, odabiremo u gore navedenom dija-logu stil koji želimo promijeniti i kliknemo desnom tipkom miša na njega te u izborniku koji se pojavi biramo Izmijeni (Edit). Za definiranje novog stila biramo Novi (New). Po-javljuje se dijalog za formatiranje stila koji ima iste elemente kao i dijalozi za oblikovanje odlomaka, znakova i dr.

Slika 3.56. Dijalog za oblikovanje stila

III-47PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.3.1.8 Korištenje automatske funkcije za rastavljanje riječi

Ukoliko želimo zbog lakšeg oblikovanja odlomka rastavljati pojedine riječi, idemo u iz-bornik Alati -> Jezik -> Rastavljanje riječi (Tools -> Language -> Hyphenation). Pojavljuje se dijalog koji predlaže rastavljanje pojedinih riječi.

Slika 3.57. Izbornik Alati -> Jezik -> Rastavljanje riječi (Tools -> Language -> Hyphenation)

Slika 3.58. Dijalog za rastavljanje riječi

Opcije koje dijalog nudi su:

Sastavi riječ (Hyphenate) - rastavlja odabranu riječ iz teksta

Odustani (Cancel) - odustaje od rastavljanja odabrane riječi

Pomoć (Help) - objašnjava kako funkcionira rastavljanje riječi

•

•

•

III-48PRO-MIL


Dalje (Next) - zanemaruje odabranu riječ i ide na sljedeću

Strelice lijevo i desno - biranje pozicije crtice za rastavljanje unutar riječi.

Za automatsko rastavljanje riječi trebamo odabrati u izborniku Oblik -> Odlomak -> Tijek teksta (Format -> Paragraph -> Text flow) opciju “Rastavljanje riječi” (“Hyphens”) koja nudi sljedeće opcije:

Znakovi na kraju linije - definira minimalni broj slova riječi na kraju linije prije pri-mjene automatskog rastavljanja riječi

Znakovi na početku linije - definira minimalni broj slova riječi na početku nove linije nakon primjene automatskog rastavljanja riječi

Maksimalni broj povlaka za redom (Maximum no. of consecutive hyphens) - defini-ra maksimalan broj linija u nizu u kojima se može primijeniti rastavljanje riječi.

Slika 3.59. Izbornik Oblik -> Odlomak -> Tijek teksta (Format -> Paragraph -> Text flow)

•

•

•

•

•

III-49PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.3.2 Oblikovanje odlomka

3.3.2.1 Umetanje i uklanjanje oznaka odlomka

Da bismo umetnuli oznaku za novi odlomak, na kraju postojećeg odlomka ili u novom redu pritisnemo tipku Enter.

Za uklanjanje oznake novog odjeljka postavimo pokazivač ispred prvog znaka novog od-lomka i pritisnemo tipku Delete.

3.3.2.2 Umetanje i uklanjanje oznaka za kraj reda

Da bismo umetnuli oznaku za novi red, na kraju postojećeg reda ili u novom redu priti-snemo tipku Enter.

Za uklanjanje oznake novog reda postavimo pokazivač ispred prvog znaka novog reda i pritisnemo tipku Delete.

3.3.2.3 Korištenje poravnanja teksta lijevo, desno, po sredini i obostrano

Za uređivanje poravnanja teksta označiti tekst koji želimo poravnati (ili samo dođemo pokazivačem u red odnosno odlomak koji želimo poravnati), idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format -> Paragraph) nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka.

III-50PRO-MIL


Slika 3.60. Poravnavanje odlomka

Opcija Poravnanje (Alignment) definira poravnavanje odlomka teksta. Mogućnosti su sljedeće:

Lijevo (Left) - lijevo poravnanje (prečac na tipkovnici Ctrl + L)

Desno (Right) – desno poravnanje (prečac na tipkovnici Ctrl + R)

Sredina (Center) - centrirani tekst (prečac na tipkovnici Ctrl + E)

Obostrano (Justified) - obostrano poravnanje (prečac na tipkovnici Ctrl + R)

Obostrano, posljednja linija (Justified, Last line) - poravnanje zadnje linije odlomka kod obostranog poravnanja (zadnja linija odlomka može biti poravnata lijevo, desno ili obostrano u odnosu na ostatak odlomka)

Obostrano, nadopuni jednom riječju (Justified, Expand single word) - ukoliko kod obostrano poravnatog odlomka u posljednjem retku ostane samo jedna riječ, ona će biti uređena na taj način da se poveća razmak među slovima te riječi kako bi ona is-punila prostor retka

Tekst-na-tekst poravnanje (Text-to-text alignment) - okomito poravnanje slova unu-tar teksta. Mogućnosti su:

Automatski (Automatic) - automatsko

Osnovna linija (Base line) - prema osnovnoj liniji teksta

•

•

•

•

•

•

•

•

•

III-51PRO-MIL


MO

DU

L 3

Vrh (Top) - poravnanje po vrhu

Sredina (Middle) - poravnanje po sredini

Dno (Bottom) - poravnanje po dnu teksta.

Poravnanje se može postići i korištenjem gumba za poravnanje na alatnoj traci. Postoje gumbi za lijevo (left), desno (right), centrirano (center) i obostrano (justified) poravna-nje.

Slika 3.61. Gumbi za poravnanje teksta na alatnoj traci

3.3.2.4 Uvlačenje odlomka: lijevo, desno, prema prvom redu i uvlačenje cijelog odlomka osim prvog retka

Za uređivanje uvlačenja odlomka teksta idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format -> Paragraph) nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka:

Slika 3.62. Opcije za uvlačenje teksta i prored

•

•

•

III-52PRO-MIL


Opcija Uvlake i razmaci (Indents & Spacing) određuje uvlačenje odlomaka i razmake među njima. Mogućnosti su sljedeće:

Uvučeno, prije teksta (Indent Before text) - uvlačenje odlomka s lijeve strane

Uvučeno, poslije teksta (Indent After text) - uvlačenje odlomka s desne strane

Uvučeno, prva linija (Indent, Firts line) - uvlačenje prve linije odlomka

Uvučeno, Automatski (Indent, Automatic) - automatsko uvlačenje prve linije, ovisi o veličini fonta

Prored, iznad odlomka (Spacing, Above paragraph) - razmak iznad odlomka

Prored, ispod odlomka (Spacing, Bellow paragraph) - razmak ispod odlomka

Razmak između linija (Line spacing) - prored među redovima odlomka (Single=jednostruki, 1.5 lines=50% više od jednostrukog, Double=dvostruki, Proportional=proporcionalan)

Točno registrirano, Aktiviraj (Register-true, Activate) - automatski se primjenjuju odrednice definirane prilikom formatiranja stranice.

3.3.2.5 Odabir jednostrukog, dvostrukog proreda unutar odlomka

Za uređivanje proreda odlomka teksta idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format -> Paragraph) nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka prikazan na prethodnoj slici.





•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

III-53PRO-MIL


MO

DU

L 3






3.3.2.6 Odabir razmaka ispred i iza odlomka

Za uređivanje razmaka ispred i iza odlomka teksta idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format -> Paragraph), nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka prikazan na prethodnoj slici.









•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

III-54PRO-MIL



3.3.2.7 Postavljanje, uklanjanje i uporaba tabulatora - lijevi, desni, centralni i decimalni

Za uređivanje tabulatora idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format -> Paragraph) nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka:

Slika 3.63. Dijalog za uređivanje tabulatora

U opciji Tabulatori (Tabs) definiramo tabulatore koji će važiti unutar teksta kao i porav-nanje tabulatora i način ispune praznih mjesta do granice tabulatora.

Mogućnosti koji nam se nude su:

Položaj (Tab stop) - određuje položaj tabulatora u odnosu na rub stranice

Tip (Type) - određuje vrstu tabulatora koji modificiramo

Puni znak (Fill Character) - određuje kojim znakom će se popuniti prazna mjesta ispred tabulatora.

•

•

•

•

III-55PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.3.2.8 Primjena, uklanjanje oznaka i numeriranje na listi koja ima jedan nivo

Za stvaranje listi, numeriranje, za nabrajanje stavki i podnaslova u tekstu koristimo mo-gućnosti nabrajanja programa. Odaberemo u izborniku Oblik -> Grafičke oznake i nu-meriranje (Format -> Bullets and Numbering).

Slika 3.64 Izbornik Oblik -> Grafičke oznake i numeriranje (Format -> Bullets and Numbering)

Prilikom odabira nabrajanja preko izbornika pojavljuje se dijalog za odabir vrste nabra-janja:

Slika 3.65 Dijalog za odabir izgleda nabrajanja teksta

III-56PRO-MIL


Možemo odabrati izgled nabrajanja, razmake između pojedinih stavki liste i niz drugih mogućnosti.

Funkciju nabrajanja možemo odabrati i pomoću gumba na traci s osnovnim alatima.

Slika 3.66. Gumb za nabrajanje na traci s alatima.

3.3.2.9 Mijenjanje stila oznaka i brojeva na listi s jednim nivoom pomoću ugrađenih standardnih postavki

Za mijenjanje stila oznaka i brojeva odaberemo u izborniku Oblik -> Grafičke oznake i numeriranje (Format -> Bullets and Numbering).

Prilikom odabira nabrajanja preko izbornika pojavljuje se dijalog za odabir vrste nabra-janja:

Slika 3.67 Dijalog za odabir izgleda nabrajanja teksta

III-57PRO-MIL


MO

DU

L 3


Funkciju nabrajanja možemo odabrati i na traci s osnovnim funkcijama. Razlika između numeriranja (numbering) i grafičkih oznaka (bullets) je u tome što numeriranje (num-bering) ispred svake stavke stavlja redne brojeve, dok grafičke oznake (bullets) stavljaju samo oznaku nove stavke (npr. crticu).

3.3.2.10 Dodavanje ruba na početak i kraj, okvir i sjenčanje odlomka

Za dodavanje rubova i okvira te sjenčanje odlomaka teksta idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format -> Paragraph) nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka:

Za obrubljivanje i sjenčanje odlomaka kliknemo na opciju Rubovi (Borders):

Slika 3.68. Obrubljivanje teksta


Raspored linije (Line arrangement) - uređivanje oblika okvira; možemo kliknuti na neki već definirani oblik (pet ponuđenih mogućnosti, od kojih je prva bez okvira), a možemo i u većem prikazu kliknuti na rub odlomka na kojem želimo imati okvir

•

III-58PRO-MIL


Linija (Line) - definicija debljine i oblika linije okvira kao i njegove boje

Razmak do sadržaja, lijevo (Spacing to contents, Left) - udaljenost okvira od lijevog ruba odlomka

Razmak do sadržaja, desno (Spacing to contents, Right) - udaljenost okvira od de-snog ruba odlomka

Razmak do sadržaja, vrh (Spacing to contents, Top) - udaljenost okvira od vrha odlomka

Razmak do sadržaja, dno (Spacing to contents, Bottom) - udaljenost okvira od dna odlomka

Razmak do sadržaja, sinkronizacija (Spacing to contents, Synchronize) - podjednaka udaljenost od rubova odlomka

Stil sjene, položaj (Shadow style, Position) - definiranje sjene odlomka i njene pozi-cije u odnosu na odlomak

Stil sjene, udaljenost (Shadow style, Distance) - udaljenost sjene od odlomka

Stil sjene, boja (Shadow style, Color) - boja sjene.

3.3.3 Oblikovanje dokumenta

3.3.3.1 Promjena orijentacije dokumenta (način ispisa) – portret ili uspravno, pejzaž ili položeno, veličina stranice itd.

Za određivanje veličine i orijentacije stranice idemo u izbornik Oblik -> Stranica (For-mat -> Page).

Slika 3.69. Izbornik Oblik -> Stranica (Format -> Page)

•

•

•

•

•

•

•

•

•

III-59PRO-MIL


MO

DU

L 3

Opcija Stranica (Page) nudi sljedeće mogućnosti:

Format papira, Oblik (Paper format) – format papira (Širina (Width) i Visina (Hei-ght) pokazuje dimenzije odabranog formata)

Usmjerenje (Orientation) – orijentacija papira (Portretno (Portrait) = uspravan pa-pir, Pejzažno (Landscape) = položen papir)

Margine (Margins) – margine; detalji u poglavlju koje opisuje rad s marginama

Ladica papira (Paper tray) – ladica pisača iz koje se uzima papir prilikom ispisa

Postavke rasporeda, izgled stranice (Layout settings, Page layout) – vrsta prijeloma (right and left = lijeve i desne stranice; mirrored = stranice “u ogledalu”, tj. vanjske i unutarnje kao kod knjige; only right = samo desne; only left = samo lijeve)

Oblik (Format) – formatiranje brojeva stranica

Točno registrirano (Register-true) - poravnava tekst na stranici s vertikalnom mre-žicom (gridom) stranice. Razmak od mrežice definiran je opcijom Stil referenci (Re-ference Style).

Slika 3.70. Određivanje veličine i orijentacije stranice

Unutar Format papira, Oblik (Paper format) odaberemo s popisa jedan od ponuđenih formata papira (npr. A4) ili definiramo svoj vlastiti oblik pod „Korisnik“ („Custom“) i upišemo širinu i visinu stranice.

•

•

•

•

•

•

•

III-60PRO-MIL


3.3.3.2 Promjena margina u cijelom dokumentu: gore, dolje, lijevo, desno

Za određivanje veličine i orijentacije stranice idemo u izbornik Oblik -> Stranica (Format -> Page).

Opcija Stranica (Page), prikazana na prethodnoj slici, nudi sljedeće mogućnosti:

Format papira (Paper format) – format papira (Širina (Width) i Visina (Height) po-kazuje dimenzije odabranog formata)

Usmjerenje (Orientation) – orijentacija papira (Portretno (Portrait)=uspravan papir, Pejzažno (Landscape)=položen papir)

Margine (Margins) – margine; detalji u točki koja opisuje rad s marginama



Oblik (Format) – formatiranje brojeva stranica.

Unutar Margine (Margins) upišemo željene vrijednosti margina u centimetrima.

3.3.3.3 Umetanje i uklanjanje prijeloma stranice u dokumentu

Za umetanje prijeloma stranice u dokumentu postavimo pokazivač na dio stranice gdje želimo postaviti prijelom i pritisnemo tipke Ctrl + Enter. Sadržaj ispod pokazivača pre-bacit će se na novu stranicu, a iznad njega će se pojaviti tanka plava linija koja označava prijelom.

Za uklanjanje prijeloma stranice pokazivač postavimo na vrh stranice čiji prijelom želimo ukloniti i pritisnemo tipku za brisanje (BackSpace).

•

•

•

•

•

•

III-61PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.3.3.4 Dodavanje i promjena teksta u zaglavlju i podnožju dokumenta

Za dodavanje teksta u zaglavlju i podnožju dokumenta idemo u izbornik Ubaci -> Za-glavlje -> Uobičajeno (Insert -> Header -> Default) ili Ubaci -> Podnožje -> Uobičajeno (Insert -> Footer -> Default).

Slika 3.71. Postavljanje zaglavlja i podnožja stranice

Pri vrhu ili dnu stranice teksta pojavljuje se područje zaglavlja odnosno podnožja stranice u koje upišemo tekst koji želimo dodati:

III-62PRO-MIL


Slika 3.72. Položaj zaglavlja na vrhu stranice

III-63PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.3.3.5 Umetanje polja u zaglavlje i podnožje stranice - datum, broj stranica, lokacija datoteke

Za umetanje polja poput datuma, broja stranice, lokacije datoteke i sl. u podnožje ili za-glavlje stranice postavimo pokazivač na mjesto na kojem želimo imati polje, a zatim oda-beremo u izborniku Ubaci -> Polja -> Datum (Insert -> Fields -> Date).

Slika 3.73. Izbornik Ubaci -> Polja -> Datum (Insert -> Fields -> Date)

Ukoliko želimo oblikovati format prikaza datuma (fiksni ili dinamički), dva puta klikne-mo na polje datuma i pojavljuje se dijalog za oblikovanje polja.

Slika 3.74. Dijalog za oblikovanje polja

Za umetanje polja broja stranice pokazivač postavimo na mjesto na kojem želimo imati polje, a zatim odaberemo u izborniku Ubaci -> Polja -> Broj stranice (Insert -> Fields -> Page Numbers).

III-64PRO-MIL


Slika 3.75. Izbornik Ubaci -> Polja -> Broj stranice (Insert -> Fields -> Page Numbers)

Za umetanje polja lokacije datoteke pokazivač postavimo na mjesto na kojem želimo ima-ti polje, odaberemo u izborniku Ubaci -> Polja -> Ostalo (Insert -> Fields -> Other), a za-tim u dijalogu koji se pojavi odaberemo Dokument -> Ime datoteke -> Put/Ime datoteke (Document -> File name -> Path/file name).

Slika 3.76. Izbornik Ubaci -> Polja -> Ostalo (Insert -> Fields -> Other)

III-65PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.77. Dijalog Dokument -> Ime datoteke -> Put/Ime datoteke (Document -> File name -> Path/file name)

3.3.3.6 Umetanje automatskog numeriranja stranica u dokumentu

Za automatsko numeriranje stranica u dokumentu pokazivač postavimo u zaglavlje od-nosno podnožje na poziciju na kojoj želimo prikazati broj stranice. Zatim iz izbornika biramo Ubaci -> Polja -> Broj stranice (Insert -> Fields -> Page Numbers).

Slika 3.78. Izbornik Ubaci -> Polja -> Broj stranice (Insert -> Fields -> Page Numbers)

III-66PRO-MIL


Ukoliko dva puta mišem kliknemo na broj stranice, otvara se dijalog za uređenje oblika broja stranice u kojem možemo odrediti oblik numeracije (rimske, arapske brojke i sl.) kao i odmak (offset) koji dodaje/oduzima određen broj od stvarnog broja stranica (korisno kad ne želimo početi brojanje od nule).

Slika 3.79. Dijalog za određivanje oblika numeracije stranica

III-67PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.4 Objekti

3.4.1 Tablice

3.4.1.1 Izrada tablice spremne za unos teksta

Tablice možemo kreirati pomoću gumba na traci za alate (s lijeve strane dokumenta) tako da odaberemo dimenzije tablice:

Slika 3.80. Gumb za definiranje tablice

Drugi način kreiranja tablice jest korištenje izbornika Ubaci -> Tablica (Insert -> Table).

Slika 3.81. Izbornik Ubaci -> Tablica (Insert -> Table)

III-68PRO-MIL


Nakon toga pojavljuje se dijalog za definiranje nove tablice:

Slika 3.82. Dijalog za definiranje tablice

Mogućnosti koje nam se nude:

Ime (Name) - ime tablice

Veličina, stupci (Size, Columns) - broj stupaca u tablici

Veličina, redci (Size, Rows) - broj redaka u tablici

Odrednice, naslov (Options, Heading) - definiranje zaglavlja tablice; ako je ova mo-gućnost uključena, prvi redak tablice preuzet će ulogu zaglavlja stupaca

Odrednice, ponavljanje zaglavlja (Options, Repeat header) - ponavljanje zaglavlja tablice pri prelasku na novu stranicu

Odrednice, bez dijeljenja tablice (Options, Don't split table) - tablica se neće razdi-jeliti kroz stranice, već će biti očuvana na jednoj stranici

Odrednice, rub (Options, Border) - prikazat će se linije koje razdvajaju retke / stup-ce.

•

•

•

•

•

•

•

III-69PRO-MIL


MO

DU

L 3

3.4.1.2 Umetanje i uređivanje podataka u tablici

Za umetanje i uređivanje podataka u tablici postavimo pokazivač unutar ćelije u koju želi-mo upisati podatke. Isto vrijedi i za uređivanje i promjenu podataka u samoj tablici.

Kad je tablica jednom definirana, u izborniku Tablica (Table) pojavljuju se i dodatne funk-cije za rad s tablicom (“Table”), redcima (“Row”) i stupcima (“Column”). Ove funkcije omogućuju daljnje formatiranje tablice (npr. pozadina, linije i sl.) kao i dodavanje/brisanje i formatiranje redova i stupaca.

Za formatiranje same tablice koristimo izbornik Tablica -> Svojstva tablice (Table -> Table properties):

Slika 3.83. Izbornik Tablica -> Svojstva tablice (Table -> Table properties)

III-70PRO-MIL


Kod formatiranja tablice nude nam se sljedeće mogućnosti:

Slika 3.84. Dijalog za određivanje položaja tablice

Svojstva, ime (Properties, Name) - ime tablice

Svojstva, širina (Properties, Width) - širina tablice u centimetrima

Svojstva, relativno (Properties, Relative) - ako je ova mogućnost uključena, tada se širina tablice iskazuje u postotku širine stranice (npr. 95% širine stranice)

Prored (Spacing) - određivanje udaljenosti ruba tablice od ruba stranice (Left=lijevo, Right=desno, Above=iznad, Below=ispod)

Poravnanje (Alignment) - poravnavanje tablice na stranici (Automatski (Automatic)=automatsko, Left=lijevo, S lijeva (From left)=s lijeve strane, Right=desno, Center=centrirano, Manual=ručno određeno)

•

•

•

•

•

III-71PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.85. Dijalog za određivanje tijeka teksta unutar tablice

Opcija Tijek teksta (Text Flow) određuje kretanje teksta prije i poslije tablice. Mogućnosti su sljedeće:

Tijek teksta, prekid (Text Flow, Break) - ručno umetanje prekida prije ili poslije ta-blice; može se umetnuti prekid stranice (Page) ili prekid stupca (Column) i to prije (Before) ili poslije (After) tablice

Sa stilom stranice (With Page Style) - nakon prekida stranice primjenjuju se postavke stila tablice

Dozvoli tablicama prelamanje preko stranica i stupaca (Allow table to split across pages and columns) - dozvoljava prekid stranice unutar tablice;

Dozvoli retcima da se prelamaju preko stranica i odlomaka (Allow row to break across pages and columns) - dozvoljava prekid stranice unutar retka tablice;

Drži sa sljedećim odlomkom (Keep with next paragraph) - odlomci teksta međusob-no su povezani

Ponavljanje naslova (Repeat heading) - ponavljanje zaglavlja stupaca tablice nakon prelaska tablice na novu stranicu

Okomito poravnanje (Vertical alignment) - definiranje okomitog poravnanja teksta u ćelijama tablice (Vrh (Top) = tekst poravnat pri vrhu ćelije, Centrirano (Centered) = tekst okomito poravnat u sredini ćelije, Dno (Bottom) = tekst poravnat pri dnu ćelije).

•

•

•

•

•

•

•

III-72PRO-MIL


Slika 3.86. Određivanje dimenzija stupaca

Unutar tablice možemo odrediti širinu stupaca. Mogućnosti su sljedeće:

Prilagodba širine tablice (Adapt table width) - ako je uključena ova opcija, promje-na širine pojedinog stupca neće djelovati na širinu ostalih stupaca, već će se automat-ski prilagoditi širina cijele tablice

Prilagodi stupce proporcionalno (Adjust columns proportionally) - svi stupci bit će jednake širine

Preostali prostor (Remaining space) - prostor unutar tablice koji ostaje iskorišten nakon određivanja širine pojedinih stupaca; dolazi do izražaja ako je zbroj širina stu-paca manji od širine cijele tablice

Širina stupca (Columns Width) - širina pojedinih stupaca u tablici.

•

•

•

•

III-73PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.87. Određivanje okvira tablice

Pojedine ćelije mogu biti omeđene linijama, a tablici se može dodati i sjena. Mogućnosti su sljedeće:

Raspored linije (Line arrangement) - uređivanje oblika okvira; možemo kliknuti na neki već definirani oblik (pet ponuđenih mogućnosti, od kojih je prva bez okvira), a možemo i u većem prikazu kliknuti na rub ćelije na kojem želimo imati okvir

Linija (Line) - definicija debljine i oblika linije okvira te njegove boje

Razmak u sadržaj, lijevo (Spacing to contents, Left) - udaljenost okvira od lijevog ruba ćelije

Razmak do sadržaj, desno (Spacing to contents, Right) - udaljenost okvira od desnog ruba ćelije

Razmak do sadržaja, vrh (Spacing to contents, Top) - udaljenost okvira od vrha će-lije

Razmak do sadržaja, dno (Spacing to contents, Bottom) - udaljenost okvira od dna ćelije

Razmak do sadržaja, sinkronizacija (Spacing to contents, Synchronize) - podjednaka udaljenost od rubova ćelije

•

•

•

•

•

•

•

III-74PRO-MIL


Stil sjene, položaj (Shadow style, Position) - definiranje sjene tablice i njene pozicije u odnosu na tablicu

Stil sjene, udaljenost (Shadow style, Distance) - udaljenost sjene od tablice

Stil sjene, boja (Shadow style, Color) - boja sjene

Spoji susjedne stilove linija (Merge adjacent line styles) susjedne stilove rubnih li-nija spaja u jedan zajednički stil.

Slika 3.88. Određivanje pozadine tablice

Kod tablice može se definirati i pozadina sadržaja tablice. Ukoliko odaberemo boju za pozadinu, imamo sljedeće mogućnosti:

Kao (As) - tip pozadine, želimo li imati boju kao pozadinu (Boja (Color)) ili želimo umetnuti neki crtež ili sliku kao pozadinu (Grafika (Graphic))

Boja pozadine (Background color) - ukoliko smo odabrali boju kao pozadinu, ovdje možemo odabrati koju boju želimo imati kao pozadinu tablice.

Kod odabira grafike za pozadinu tablice mogućnosti postaju malo veće:

Datoteka (File) - ukoliko smo odabrali grafiku kao pozadinu, klikom na gumb Potraži (Browse) možemo odabrati željenu sliku/crtež koji će se nalaziti u pozadini tablice.

•

•

•

•

•

•

•

III-75PRO-MIL


MO

DU

L 3

Veza (Link) - umetanje putanje u dokument. Ako je ova opcija uključena, u dokument se ne sprema aktualna slika, već putanja do slike na disku. Time je ušteđen prostor na disku, ali mogu nastati problemi prilikom prijenosa dokumenta na drugo računalo (treba prenijeti i datoteku sa slikom i to s identičnom putanjom kao i na izvornom računalu). Ovu opciju bolje je ostaviti isključenom.

Tip, položaj (Type, Position) - slika će se pojaviti na određenoj poziciji unutar tablice, ovisno o tome koji položaj odaberemo u pravokutniku s desne strane (centrirano, u pojedinim kutevima i sl.)

Tip, područje (Type, Area) - slika će biti uvećana ili umanjena kako bi ispunila cjelo-kupnu tablicu

Tip, poploči (Type, Tile) - u tablici će se umnožiti slika onoliko puta koliko je potreb-no da se ispuni cijela tablica; dakle veličina pojedine slike ostat će nepromijenjena, ali će se nalaziti više slika koje će ispuniti cijelu tablicu

Pregled (Preview) - pregled slike u malom prozoru s desne strane dijaloga.

3.4.1.3 Označavanje redaka, stupaca, ćelija i cijele tablice

Za označavanje retka/stupca kliknemo na početak retka/stupca, držimo pritisnutom tip-ku miša i povučemo miš preko svih redaka/stupaca koje želimo označiti. Označeni redci/stupci prikazani su inverzno (najčešće crno).

Slika 3.89 Označavanje redaka u tablici

•

•

•

•

•

III-76PRO-MIL


Drugi način označavanja je korištenje izbornika Tablica -> Odabir (Table -> Select) i za-tim odaberemo želimo li označiti redak, stupac, ćelije ili cijelu tablicu.

Slika 3.90. Izbornik Tablica -> Odabir (Table -> Select)

3.4.1.4 Umetanje i brisanje retka, stupca

Da bismo umetnuli ili izbrisali retke i/ili stupce u tablici, kliknemo na redak/stupac posli-je kojeg želimo umetnuti novi redak/stupac.

Za dodavanje / brisanje redaka i stupaca možemo koristiti gumbe na traci s alatima,

Slika 3.91 Gumbi za dodavanje i brisanje redaka i stupaca

III-77PRO-MIL


MO

DU

L 3

a isto tako i naredbe iz izbornika desne tipke miša kad se nalazimo iznad označenih re-daka / stupaca:

Redak -> Ubaci (Format -> Row -> Insert) za dodavanje redaka

Redak -> Obriši (Format -> Row -> Delete) za brisanje redaka

Stupac -> Ubaci (Format -> Column -> Insert) za dodavanje stupaca

Stupac -> Obriši (Format -> Column -> Delete) za brisanje stupaca

Slika 3.92 Izbornici desne tipke miša za dodavanje i brisanje redaka

•

•

•

•

III-78PRO-MIL


3.4.1.5 Mijenjanje širine stupca i visine retka

Za određivanje širine ćelije idemo na izbornik desne tipke miša iznad označenog stupca Stupac -> Širina (Column -> Width).

Slika 3.93 Izbornici za određivanje visine i širine ćelija

Pojavljuje se dijalog koji nam nudi sljedeće mogućnosti:

Slika 3.94 Dijalog za određivanje širine stupca

Stupac (Column) – redni broj stupca kojem mijenjamo širinu

Širina (Width) – željena širina stupca

Visinu retka određujemo u izborniku desne tipke miša iznad označenog retka Redak -> Visina (Row -> Height). Princip je isti kao i kod određivanja širine stupca.

•

•

III-79PRO-MIL


MO

DU

L 3

Drugi način promjene širine retka/stupca jest postavljanje pokazivača miša iznad granič-ne linije retka, kliknemo na liniju, držimo pritisnutom tipku miša i povučemo pokazivač gore ili dolje dok ne dobijemo željenu visinu retka. Isto tako za širinu stupca kliknemo na graničnu liniju širine stupca, držimo pritisnutom tipku miša i razvučemo ili skupimo stupac do željene širine.

3.4.1.6 Mijenjanje stila, boje i širine okvira ćelije

Za mijenjanje stila, boje i širine okvira ćelije označimo ćelije koje želimo oblikovati, oda-beremo u izborniku Tablica -> Svojstva tablice (Table -> Table Properties) nakon čega nam se otvara dijalog za oblikovanje tablice.

Odaberemo Rubovi (Borders) i nude nam se opcije za određivanje okvira ćelije.

Slika 3.95. Određivanje okvira ćelije



•

III-80PRO-MIL




Razmak do sadržaja, desno (Spacing to contents, Right) - udaljenost okvira od de-snog ruba ćelije

Razmak do sadržaja, vrh (Spacing to contents, Top) - udaljenost okvira od vrha će-lije

Razmak do sadržaja, dno (Spacing to contents, Bottom) - udaljenost okvira od dna ćelije

Razmak do sadržaja, sinkronizacija (Spacing to contents, Synchronize) - podjednaka udaljenost od rubova ćelije




Slika 3.96. Određivanje pozadine tablice

•

•

•

•

•

•

•

•

•

III-81PRO-MIL


MO

DU

L 3

Može se definirati i pozadina sadržaja tablice. Ukoliko odaberemo boju za pozadinu, ima-mo sljedeće mogućnosti:

Kao (As) - tip pozadine, želimo li imati boju kao pozadinu (Boja (Color)) ili želimo umetnuti neki crtež ili sliku kao pozadinu (Grafika (Graphic))

Boja pozadine (Background color) - ukoliko smo odabrali boju kao pozadinu, ovdje možemo odabrati koju boju želimo imati kao pozadinu tablice.

Kod odabira grafike za pozadinu tablice mogućnosti postaju malo veće:

Datoteka (File) - ukoliko smo odabrali grafiku kao pozadinu, klikom na gumb Potra-ži (Browse) možemo odabrati željenu sliku/crtež koji će se nalaziti u pozadini tablice.

Veza (Link) - umetanje putanje u dokument. Ako je ova opcija uključena, u dokument se ne sprema aktualna slika, već putanja do slike na disku. Time je ušteđen prostor na disku, ali mogu nastati problemi prilikom prijenosa dokumenta na drugo računalo (treba prenijeti i datoteku sa slikom i to s identičnom putanjom kao i na izvornom računalu). Ovu opciju bolje je ostaviti isključenom.

Tip, položaj (Type, Position) - slika će se pojaviti na određenoj poziciji unutar tablice, ovisno o tome koji položaj odaberemo u pravokutniku s desne strane (centrirano, u pojedinim kutevima i sl.)

Tip, područje (Type, Area) - slika će biti uvećana ili umanjena kako bi ispunila cjelo-kupnu tablicu

Tip, poploči (Type, Tile) - u tablici će se umnožiti slika onoliko puta koliko je potreb-no da se ispuni cijela tablica; dakle veličina pojedine slike ostat će nepromijenjena, ali će se nalaziti više slika koje će ispuniti cijelu tablicu


•

•

•

•

•

•

•

•

III-82PRO-MIL


3.4.1.7 Dodavanje sjenčanja ćelije

OpenOffice.org Writer omogućuje sjenčanje cijele tablice, ali ne i pojedinih ćelija. U iz-borniku odaberemo Tablica -> Svojstva tablice (Table -> Table Properties) nakon čega se otvara dijalog za oblikovanje tablice.

Odaberemo Rubovi (Borders) i nude se opcije za određivanje okvira ćelije.

Slika 3.97. Određivanje okvira ćelije





Razmak u sadržaj, desno (Spacing to contents, Right) - udaljenost okvira od desnog ruba ćelije

Razmak u sadržaj, vrh (Spacing to contents, Top) - udaljenost okvira od vrha ćelije

•

•

•

•

•

III-83PRO-MIL


MO

DU

L 3

Razmak u sadržaj, dno (Spacing to contents, Bottom) - udaljenost okvira od dna ćelije

Razmak u sadržaj, sinkronizacija (Spacing to contents, Synchronize) - podjednaka udaljenost od rubova ćelije




Pomoću stila sjene definiramo kakvu sjenu želimo primijeniti na tablicu.

3.4.2 Slike, crteži i grafikoni

3.4.2.1 Umetanje slike, crteža ili grafikona u dokument

Za umetanje slika u dokument postupak je isti kao i kod umetanja ostalih objekata u do-kument, samo što biramo Ubaci -> Slika -> Iz datoteke (Insert -> Picture -> From File).

Pojavljuje se dijalog za umetanje slika u dokument:

Slika 3.98. Dijalog za umetanje slika u dokument

•

•

•

•

•

III-84PRO-MIL


Dijalog za umetanje slike ima standardne opcije izbora mape u kojoj se nalazi slika kao i nekoliko specifičnih opcija:

Filter (Files of type) - izbor formata grafičke datoteke (.gif, .jpeg i dr.)

Stil (Style) - vrsta grafike (grafika, OLE objekt, slika kao vodeni žig na pozadini do-kumenta i dr.)

Veza (Link) - umetanje putanje u dokument. Ako je ova opcija uključena, u dokument se ne sprema aktualna slika već putanja do slike na disku. Time je ušteđen prostor na disku, ali mogu nastati problemi prilikom prijenosa dokumenta na drugo računalo (treba prenijeti i datoteku sa slikom i to s identičnom putanjom kao i na izvornom računalu). Ovu opciju bolje je ostaviti isključenom.


Druga mogućnost za umetanja grafike je skeniranje slike direktno u dokument.

Kad se slika pojavi u dokumentu, označimo je klikom na nju, a zatim kliknemo desnom tipkom miša čime se otvara novi izbornik. Iz njega odaberemo “Slika” (“Pictures”) i sada nam se nudi napredniji rad s grafikom. Svakako je zanimljiva opcija Omatanje (Wrap) koja omogućuje određivanje poravnavanja slike i teksta. Možemo definirati na koji način će tekst ići oko slike, čime se mogu izraditi impresivni dokumenti profesionalnog izgleda. Primjeri wrapa:

Slika 3.99. Različite vrste poravnavanja grafike i teksta

•

•

•

•

III-85PRO-MIL


MO

DU

L 3

Od ostalih mogućnosti vezanih uz rad s grafikom spomenuli bismo sidrenje (anchor) gra-fike:

Slika 3.100. Dijalog za određivanje opcija sidrenja grafike

Nudi se sidrenje grafike na stranicu (“to page”), na odlomak (“to paragraph”) ili riječ (“to character”), a sama grafika također se može ponašati poput riječi (“as character”), tj. biti neovisna o ostatku teksta. Ako grafiku sidrimo uz odlomak, u slučaju pomicanja odlomka na stranici, pomicat će se i grafika koja je usidrena uz taj odlomak.

Grafika se može i povećati/smanjiti u odnosu na originalnu veličinu, a može se i izrezati dio grafike koji nam nije bitan:

Slika 3.101. Smanjivanje grafike unutar dokumenta

III-86PRO-MIL


Prilikom promjene veličine grafike omogućeno je održanje proporcionalne veličine gra-fike.

Slici i grafici mogu se dodati okvir i sjena. Pri tome imamo sljedeće mogućnosti:

Raspored linije (Line arrangement) - položaj linija okvira

Linija (Line) - oblik i boja linije

Razmak do sadržaja (Spacing to contents) - udaljenost okvira od slike/grafike

Stil sjene, položaj (Shadow size, Position) - pozicija sjene u odnosu na sliku/grafike

Stil sjene, udaljenost (Shadow size, Distance) - udaljenost od slike/grafike

Stil sjene, boja (Shadow size, Color) - boja sjene

Slika 3.102. Stavljanje okvira oko grafike

Crtanje u dokumentu

Unutar dokumenta možemo i sami crtati osnovne oblike pomoću funkcija za crtanje. Nji-ma pristupamo preko trake s alatima s lijeve strane radne površine. Ukoliko se traka s alatima za crtanje ne nalazi na ekranu, tada odemo u izbornik Pogled -> Alatne trake -> Crtanje (View -> Toolbars -> Drawing)

•

•

•

•

•

•

III-87PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.103. Gumbi za crtanje unutar dokumenta

Ponuđene su sljedeće mogućnosti (kad dođemo iznad nekog oblika, pojavi se hint s nazi-vom te funkcije za crtanje):

Odabir (Selection) – alat za označavanje crteža

Linija (Line) – crtanje ravnih linija. Kliknemo na početnu točku linije, držimo priti-snutom tipku miša i odemo do druge točke linije te tamo otpustimo tipku miša. Linija će biti nacrtana od prve do druge točke.

Pravokutnik (Rectangle) – crtanje pravokutnika. Kliknemo na prvu točku pravokut-nika i držeći pritisnutom tipku miša odemo na točku suprotno na dijagonali. Kad ot-pustimo tipku miša, pojavit će se pravokutnik. Pravokutniku možemo definirati boju i debljinu rubne linije (izbornik Linija (Line) desne tipke miša) kao i boju površine pravokutnika ( izbornik Područje (Area) desne tipke miša). Više detalja o linijama i površinama nalazi se u dijelu knjige koji opisuje rad s programom za crtanje.

Elipsa (Elipse) – crtanje kružnice/elipse. Kliknemo na točku gdje želimo imati po-četak kružnice/elipse, držimo pritisnutom tipku miša te povučemo pokazivač dok ne dobijemo željeni oblik i veličinu elipse/kružnice, a zatim otpustimo tipku miša. I ovdje možemo definirati rubnu liniju i ispunu kao i kod pravokutnika.

Poligon (Polygon) – crtanje poligona. Kliknemo na prvu točku poligona, držimo pritisnutom tipku miša i povučemo do druge točke. Otpustimo tipku miša, a zatim odemo do sljedeće točke i kliknemo tipkom miša gdje želimo imati sljedeću točku poligona (automatski se pojavljuje linija koja povezuje tu točku s prethodnom). Po-stupak ponavljamo za sve točke poligona. Kad dođemo do posljednje točke poligona, kliknemo dva puta i poligon je gotov.

Krivulja (Curve) – crtanje zaobljene linije. Princip je isti kao i kod poligona, s time da su u ovom slučaju linije zaobljene (dok su kod poligona one bile ravne).

•

•

•

•

•

•

III-88PRO-MIL


Ručno crtana linija (Freeform line) – prostoručna linija. Kliknemo na prvu točku linije, držimo pritisnutom tipku miša i vučemo miš dok ne dobijemo liniju kakvu želimo. Ova funkcija podsjeća na povlačenje olovke po listu papira.

Luk (Arc) – crtanje luka. Kliknemo na prvu točku kružnice / elipse. Kad držeći tipku miša nacrtamo kružnicu / elipsu, otpustimo tipku i zatim se pojavljuje radijus kojim odemo na dio kružnice gdje želimo imati početak luka. Kliknemo na početak luka, a zatim povlačimo po kružnici / elipsi dok ne dođemo do dijela gdje želimo imati drugi kraj luka te kliknemo tamo. Dio kružnice / elipse između tih dviju točaka automatski se obriše.

Eliptična pita (Elipse pie) – crtanje dijela elipse s ispunom. Princip je isti kao i kod rada s lukom (arc).

Dio kruga (Circle segment) – crtanje segmenta kruga s ispunom; princip je isti kao i kod rada s lukom (arc).

Tekst (Text) – umetanje okvira s tekstom

Animacija teksta (Text animation) – umetanje animiranog teksta unutar grafičkog elementa; tekst se kasnije kreće s desna ulijevo.

Oblačići (Callouts) – umetanje “oblačića” s tekstom (poput onih u stripovima). Kli-knemo na točku na koju želimo da se odnosi oblačić i zatim povlačimo držeći priti-snutom tipku miša dok ne dobijemo željeni položaj, veličinu i oblik oblačića.

Kod svih funkcija imamo nekoliko opcija za rad s linijama nacrtanih oblika. Ove opcije pojavljuju se na traci za formatiranje:

•

•

•

•

•

•

•

III-89PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.104. Formatiranje linija nacrtanih objekta

Mogućnosti koje nam se nude:

Linija (Line) – detaljno definiranje svojstava linije (rubne crte kod oblika s ispunom)

Stil strelice (Arrow style) – tip završetka linije

Stil linije (Line style) – vrsta linije (puna, isprekidana, točka-crta i dr.)

Širina linije (Line width) – debljina linije

Boja linije (Line color) – boja linije.

•

•

•

•

•

III-90PRO-MIL


Kod rada s oblicima s ispunom pojavljuju se i opcije za formatiranje ispune (također na traci za formatiranje).

Mogućnosti koje se nude:

Područje (Area) - detaljno definiranje svojstava ispune

Područje stila / Popunjavanje (Area style / filling) – vrsta ispune (boja, šrafura, slika i dr.)

Način rotacije objekta (Object rotation mode) – način rotacije objekta

Promijeni sidro (Change anchor) – promjena točke na koju je vezan objekt

U prednji plan (To foreground) – dovodi objekt u prvi plan

U pozadinu (To background) – stavlja objekt u pozadinu

Stavi ispred (Bring to front) – stavlja ga ispred ostalih objekata

Pošalji unazad (Send to back) – stavlja ga ispod ostalih objekata

Rasporedi objekt (Arrange objects) – aranžiranje objekata.

Umetanje grafikona

Za umetanje i rad s grafikonima slijedimo upute automatskog čarobnjaka (Wizarda) koji se pojavljuje kad odaberemo izbornik Ubaci -> Objekt -> Grafikon (Insert -> Object -> Chart).

•

•

•

•

•

•

•

•

•

III-91PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.105. Izbornik za umetanje grafikona u tekst

Da bismo uspješno umetnuli grafikon u naš dokument, trebamo najprije imati tablicu s podatcima na temelju kojih će se stvoriti grafikon.

III-92PRO-MIL


Kad pokrenemo Čarobnjak (Wizard) za stvaranje grafikona, pojavljuje se sljedeći dija-log:

Slika 3.106. Čarobnjak (Wizard) za stvaranje grafikona


Područje (Area) – područje koje će biti obuhvaćeno grafikonom

Prvi redak kao tekst opisa (First row as caption) – prvi redak bit će naziv osi grafi-kona

Prvi stupac kao tekst opisa (First column as caption) – prvi stupac bit će naziv osi grafikona.

Klikom na gumb “Dalje” (“Next”) prelazimo na sljedeći korak:

Slika 3.107. Odabir vrste grafikona

•

•

•

III-93PRO-MIL


MO

DU

L 3

Ovdje biramo vrstu grafikona kao i hoće li se podatci prikazivati u redovima (rows) ili stupcima (columns).


Slika 3.108. Odabir podvarijante unutar odabrane vrste grafikona

Ovdje definiramo varijantu odabrane vrste grafikona kao i izbor osi koja će prikazati lini-je za oznaku vrijednosti (moguć je izbor X, Y ili Z osi).


Slika 3.109. Definiranje osi grafikona

III-94PRO-MIL


Ovdje definiramo sljedeće:

Naslov grafikona (Chart title) – naziv grafikona

Legenda (Legend) – prikaz legende na grafikonu

Natpisi osi X,Y,Z (Axis titles, X,Y, Z) – nazivi pojedinih osi grafikona

Skupovi podataka u (Data series in) – prikaz podataka u redcima (rows) ili stupci-ma (columns).

Klikom na gumb “Napravi” (“Create”) bit će stvoren grafikon:

Slika 3.110. Prikaz grafikona unutar tekst dokumenta

•

•

•

•

III-95PRO-MIL


MO

DU

L 3

Dvostrukim klikom na grafikon ulazimo u opcije za dodatno formatiranje grafikona. Ovo formatiranje može se obavljati za svaku površinu unutar grafikona.

Slika 3.111. Formatiranje linije oko grafikona

Opcija Linije (Lines) nudi nam formatiranje linije oko grafikona. Mogućnosti su sljede-će:

Stil (Style) – vrsta linije; Invisible=nevidljiva, Continuos=puna linija i dr.

Boja (Color) – boja linije

Širina (Width) – debljina linije

Prozirnost (Transparency) – postotak prozirnosti.

•

•

•

•

III-96PRO-MIL


Slika 3.112. Odabir ispune područja grafikona

Opcija Područje (Area) nudi odabir vrste ispune pojedinog područja unutar grafikona.

Slika 3.113. Postavljanje prozirnosti odabranog područja

Opcija Prozirnost (Transparency) omogućuje postavljanje prozirnosti odabranog po-dručja. Mogućnosti su sljedeće:

Ne postoji prozirnost (No transparency) – bez prozirnosti (tj. puna površina)•

III-97PRO-MIL


MO

DU

L 3

Prozirnost (Transparency) – postotak transparentnosti

Gradijent (Gradient) – djelomična ispuna; ostale mogućnosti određuju vrstu, posto-tak i ostale parametre ispune.

Kad promijenimo pojedine parametre površine, automatski se usklađuju podatci i u le-gendi dokumenta

3.4.2.2 Označavanje slike, crteža, grafikona u dokumentu

Da bismo označili sliku, crtež ili grafikon u dokumentu, kliknemo mišem na njih.

3.4.2.3 Umnožavanje slike, crteža, grafikona između otvorenih dokumenata

Slike, crteže i grafikone možemo kopirati na sljedeći način: označimo željeni objekt, oda-beremo u izborniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl + C na tipkovnici), odemo na mjesto kamo želimo kopirati objekt u tom ili drugom dokumentu i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).

3.4.2.4 Prenošenje slike, crteža, grafikona iz jednog u drugi dokument

Slike, crteže i grafikone možemo prenijeti iz jednog dokumenta u drugi dokument na slje-deći način: označimo željeni objekt, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut) (ili ikonu “Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkovnici), odemo na mjesto kamo želimo prenijeti objekt u tom ili drugom dokumentu i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).

•

•

III-98PRO-MIL


Kod prenošenja grafikona mogu nastati problemi ukoliko ne prenesemo tablicu s podaci-ma na kojima se temelji grafikon.

3.4.2.5 Promjena veličine slike, crteža, grafikona

Veličinu slike, crteža i grafikona možemo mijenjati na dva načina:

Kliknemo na objekt čiju veličinu želimo promijeniti, kad je objekt označen, dođemo na jednu od rubnih oznaka (obično zeleni kvadratić na rubovima objekta), držimo pritisnutu tipku miša i skupimo ili rastegnemo objekt koliko želimo.

Slika 3.114. Promjena veličine slike povlačenjem pokazivača miša

Drugi način promjene veličine objekta jest da kliknemo dva puta na objekt da nam se otvori dijalog za uređivanje postavki objekta i zatim odaberemo novu veličinu. Ako je riječ o slici, dobro je uključiti opciju “Sačuvaj odnos” (“Maintain ratio”) kako ne bi došlo do izobličenja slike.

III-99PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.115. Dijalog za promjenu veličine slike.

3.4.2.6 Brisanje slike, crteža, grafikona

Da bismo obrisali objekt iz dokumenta, kliknemo na objekt kako bismo ga označili i zatim pritisnemo tipku za brisanje.

III-100PRO-MIL


3.5 Cirkularna pisma (Mail Merge)

3.5.1 Pojam i praksa

3.5.1.1 Pojam cirkularnog (skupnog) pisma i povezivanja izvora podataka s glavnim dokumentom kao što su pisma i naljepnice

Cirkularno ili skupno pismo koristi se u situacijama kada se neka informacija želi pisme-nim putem prenijeti većem broju primatelja s time da se djelomično prilagodi svakom primatelju. Drugi primjer uporabe cirkularnog pisma može biti korištenje formulara u kojem su neki elementi promjenjivi i uzimaju se iz unaprijed definirane baze podataka, dok su drugi elementi statični.

Kod svakog skupnog pisma postoji izvor podataka iz kojeg se uzimaju adresni i ostali podaci koji se koriste u samom pismu, kao i glavni dokument koji predstavlja polazište za sastavljanje skupnog pisma. OpenOffice.org Writer omogućuje međusobno povezivanje glavnog dokumenta s izvorima podataka krajnji rezultat čega je niz prilagođenih pisma.

Upravo zbog toga treba kod skupnog pisma najprije definirati izvore podataka (bazu po-dataka) te zatim napraviti glavni dokument, a na kraju se oni međusobno povezuju.

3.5.1.2 Otvaranje i priprema glavnog dokumenta za cirkularno pismo unosnom polja

Za slanje istog pisma na više različitih adresa koristimo skupno pismo. Ono omogućuje jednokratno kreiranje pisma koje se zatim automatski šalje na odabrane adrese, pri čemu se adrese nalaze u bazi podataka.

Za slanje pisma odaberemo u izborniku Datoteka -> Čarobnjaci -> Pismo (File -> Wi-zard -> Letter) ili odemo u izbornik Alati -> Čarobnjak spajanja pošte (Tools -> Mail Merge Wizard)

III-101PRO-MIL


MO

DU

L 3Slika 3.116. Izbornik za stvaranje skupnog pisma

Kad odaberemo pisanje pisma, pojavljuje se sljedeći dijalog:

Slika 3.117. Dijalog za stvaranje skupnog pisma


Koristi postojeći dokument (Use the current document) - koristi trenutno otvoreni dokument kao polazište za stvaranje skupnog pisma

•

III-102PRO-MIL


Stvori novi dokument (Create a new Writer document) - stvaranje novog dokumenta za polazište

Počni od postojećeg dokumenta (Start from existing document) - koristi neki od po-stojećih Writer dokumenta za polazište. Gumb Traži (Find) omogućuje pronalaženje željenog dokumenta

Počni od predloška (Start from a template) - uzima OpenOffice.org Writer predlo-žak dokumenta za polazište. Gumb Traži (Find) omogućuje pronalaženje željenog dokumenta.

Klikom na gumb “Dalje” (“Next”) prelazimo na sljedeći dijalog:

Slika 3.118. Odabir tipa dokumenta

Ovdje biramo hoće li novi dokument biti Pismo (Letter) koje se može ispisati ili E-mail (E-mail) poruka.


•

•

•

III-103PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.119. Umetanje adresnog bloka

U ovom dijalogu biramo adresna polja koja će se pojaviti u dokumentu. Opcije su sljede-će:

Odabir drugog popisa adresa (Select Address List) - otvara bazu podataka iz koje će se uzimati adrese za slanje dokumenta. Ukoliko želite odabrati novu bazu podataka umjesto predložene, ta nova baza treba biti registrirana u OpenOffice.org programu što se radi kroz izbornik Datoteka -> Čarobnjaci -> Izvornik podataka za adresar (File > Wizards > Address Data Source)

Slika 3.120. Dijalog za odabir baze podataka za adresni popis

•

III-104PRO-MIL


Ovaj dokument će sadržavati adresni blok (This document shall contain an address block) - definira da će se u dokumentu nalaziti adresni blok koji možemo ovdje oda-brati;

Ispusti retke s praznim poljima (Suppress lines with just empty fields) - linije za koje ne postoje podaci bit će ispuštene;

Uspoređivanje polja (Match fields) - otvara dijalog za uspoređivanje polja koji omo-gućuje povezivanje polja iz baze podataka s adresnim poljima u dokumentu. U dijalo-gu u pripadajućem dijaloškom okviru odaberemo polje koje će biti pridruženo odre-đenom adresnom polju na dokumentu. Važno je napomenuti da ćemo moći krenuti na sljedeći korak tek kad su podaci u adresi ispravno povezani s podacima u adresaru.

Slika 3.121. Dijalog za uspoređivanje polja

Provjerite da li se podudaraju podaci o adresi (Check if...) - pomoću strelica lijevo/desno ispod ovog polja možemo vidjeti na koji način će se podaci o adresi pojavljivati u adresnim poljima dokumenta;


•

•

•

•

III-105PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.122. Stvaranje pozdrava

Ovaj dijalog omogućuje stvaranje pozdrava kojim će početi svako pismo. Opcije su slje-deće:

Ovaj dokument trebao bi sadržavati pozdrav (This document should...) - omoguću-je korištenje pozdrava u dokumentu. Ukoliko je ova opcija isključena, ostala polja u dijalogu neće biti raspoloživa

Ubaci prilagođeni pozdrav (Insert a personalized salutation) - ukoliko želimo imati posebno prilagođen pozdrav za muško/žensko, tada označimo ovu opciju

Žena (Female) - pozdrav za ženu

Muškarac (Male) - pozdrav za muškarca

Polje adresnog popisa koje označava primateljicu, naziv polja (Address list field indicating a female recipient, Field name) - naziv polja koje označava primateljicu

Polje adresnog popisa koje označava primateljicu, vrijednost polja (Address list field indicating a female recipient, Field value) - vrijednost koja upućuje da je riječ o primateljici

Opći pozdrav (General salutation) - općeniti pozdrav koji se koristi ukoliko nema podjele na muško/žensko u pozdravljanju

•

•

•

•

•

•

•

III-106PRO-MIL


Pregled (Preview) - pregled kako će izgledati pozdrav u pismu.


Slika 3.123. Razmještaj adresnog bloka i pozdrava

U ovom dijalogu možemo odrediti položaj adresnog bloka i pozdrava na listu papira. Mo-gućnosti su sljedeće:

Poravnaj sa tijelom teksta (Align to text body) - poravnanje lijeve strane adresnog bloka i pozdrava s lijevom marginom teksta;

S lijeva (From left) - ukoliko je isključeno poravnanje s tijelom teksta, tada ovdje odre-đujemo koliko je blok udaljen od lijevog ruba papira;

S vrha (From top) - ovdje određujemo koliko je blok udaljen od vrha stranice;

Položaj pozdrava, Pomakni gore (Salutation position, Move up) - pomicanje po-zdrava iznad trenutne pozicije;

Položaj pozdrava, Pomakni dolje (Salutation position, Move down) - pomicanje po-zdrava ispod trenutne pozicije;

Uvećaj/umanji - određuje zumiranje prikaza dokumenta u prozoru za pregled.

•

•

•

•

•

•

•

III-107PRO-MIL


MO

DU

L 3


Slika 3.124. Pregled i uređivanje dokumenta

U ovom dijalogu možemo prije samog slanja na ekranu listati dokumente i vidjeti kako će oni izgledati. Opcije su sljedeće:

Primatelj (Recipient) - trenutni primatelj. Strelice omogućuju kretanje među prima-teljima

Isključi ovog primatelja (Exclude this recipient) - odabranom primatelju neće biti poslano skupno pismo

Uređivanje dokumenta (Edit document) - završno uređivanje i mijenjanje samog do-kumenta koji će biti poslan.

Klikom na gumb “Dalje” (“Next”) prelazimo na stvaranje pisama i otvara se sljedeći di-jalog:

•

•

•

III-108PRO-MIL


Slika 3.125. Prilagodba dokumenata

Ovdje možemo dodatno prilagoditi pojedine dokumente ukoliko ih je potrebno persona-lizirati za određenog primatelja. Mogućnosti su sljedeće:

Uređivanje pojedinih dokumenata (Edit individual document) - omogućuje izmje-ne u pojedinačnom dokumentu

Traži (Find) - omogućuje pretraživanje unutar spojenih dokumenata (npr. ako traži-mo neke ime).


•

•

III-109PRO-MIL


MO

DU

L 3

Slika 3.126. Spremanje, ispis ili slanje dokumenata

Ovdje određujemo na koji način će biti distribuirani spojeni dokumenti. Mogućnosti su sljedeće:

Spremi početni dokument (Save starting document) - sprema početni dokument koji sadrži adresna polja;

Spremanje spojenih dokumenta (Save merged document) - svaki od stvorenih do-kumenata sprema u zasebnu datoteku. Dokumenti se mogu spremiti kao jedan veći ili kao niz manjih dokumenata;

Ispis spojenih dokumenta (Print merged document) - ispis pojedinih dokumenata. Mogu se ispisati svi dokumenti ili od određenog dokumenta nadalje;

Slanje spojenih dokumenta kao e-pošte (Send merged document as e-mail) - slanje dokumenata elektroničkom poštom pri čemu definiramo format dokumenta (HTML, običan tekst, PDF i dr.) i naslov samog dokumenta.

•

•

•

•

III-110PRO-MIL


3.5.1.3 Otvaranje i priprema popisa adresa i drugih datoteka s podacima za korištenje u cirkularnom pismu

Za uređivanje popisa adresa i ostalih podataka koristimo modul programa OpenOffice.org Base koji pokrećemo kroz izbornik Datoteka -> Novi -> Baza podataka (File -> New -> Database). Više informacija o radu s bazama podataka može se naći u modulu progra-ma posvećenom bazama podataka.

Da bismo pristupili podacima u registriranoj bazi podataka, idemo u izbornik Pogled -> Izvori podataka (View -> Data Sources) koji se može pokrenuti i pritiskom na tipku F4 i otvara se dijalog za rad s izvorima podataka.

Slika 3.127. Izbornik Pogled -> Izvori podataka (View -> Data Sources)

Slika 3.128. Dijalog za rad s izvorima podataka

III-111PRO-MIL


MO

DU

L 3

U lijevom dijelu dijaloga izaberemo bazu podataka i tablicu u kojoj se nalaze podaci, a sami podaci se zatim prikazuju u desnom dijelu dijaloga. Pojedine podatke možemo pre-nijeti u tekst dokument.

U samoj tablici možemo mijenjati, dodavati i brisati podatke.

3.5.1.4 Spajanje popisa adresa s tipskim pismom ili naljepnicom

Za spajanje popisa adresa s tipskim pismom ili naljepnicom idemo u izbornik Alati -> Čarobnjak spajanja pošte (Tools -> Mail Merge Wizard).

Detalji spajanja objašnjeni su u točki 3.5.1.2 Otvaranje i priprema glavnog dokumenta za cirkularno pismo unosnom polja.

III-112PRO-MIL


3.6 Napredni poslovi

3.6.1 Pripreme

3.6.1.1 Shvaćanje važnosti provjere dokumenta - provjera izgleda dokumenta, margina, veličine i formata slova te pravopisa

Kad je dokument jednom napisan, bitno ga je pregledati kako bi se utvrdile eventualne pravopisne pogreške te postigao jedinstven izgled (oblik) unutar dokumenta jer to doku-mentu daje preglednost, čitljivost i profesionalniji izgled. Eventualno uočene greške mogu se lako ispraviti prije nego se dokument ispiše i distribuira.

Alati koje možemo koristiti u ovoj fazi pripreme dokumenta su provjera pravopisa, provje-ra veličine i izgleda stranice (kako bi se osigurao nesmetan i uredan ispis dokumenta) te pregled dokumenta prije ispisa pomoću kojeg vidimo kako će dokument izgledati kad se ispiše na papiru ili pretvori u neki od elektroničkih oblika (pdf i sl).

3.6.1.2 Korištenje funkcije za provjeru pravopisa i vršenje izmjena (ispravak krivo napisanih riječi i brisanje duplikata)

Ukoliko želimo provjeriti pravopis, to nam omogućuje funkcija Provjera pravopisa (Spe-llcheck) u izborniku Alati (Tools).

Slika 3.129. Izbornik Alati -> Provjera pravopisa (Tools -> Check)

III-113PRO-MIL


MO

DU

L 3

Provjera teksta može se pokrenuti i preko trake s alatima ili pomoću tipke F7:

Slika 3.130. Gumb za provjeru pravopisa

Kad pokrenemo provjeru pravopisa, pojavljuje se dijalog za provjeru pravopisa koji nudi sljedeće mogućnosti:

Nije u rječniku (Not in dictionary) - riječ koja se ne nalazi u rječnik i za koju program misli da je pogrešno napisana

Prijedlozi (Suggestion) - prijedlozi koje program nudi umjesto označene riječi

Jezik rječnika (Language) - jezik koji se koristi u tekstu

Zanemari jednom (Ignore Once) - zanemariti riječ i nastaviti s provjerom pravopisa

Zanemari sve (Ignore All) - zanemariti sve pojave označene riječi u tekstu

Dodaj (Add) - dodavanje označene riječi u rječnik

Promijeni (Change) - zamjena označene riječi odabranim prijedlogom;

Promijeni sve (Change All) - zamjena svake označene riječi u tekstu odabranim pri-jedlogom

Automatsko ispravljanje (AutoCorrect) - uključivane opcije automatskog ispravlja-nja.

Prilikom instalacije samog programa, određuju se jezici za koje se može obavljati provje-ra pravopisa. Ponuđeni jezik je hrvatski, odnosno engleski, a na internetu se mogu naći i rječnici za druge jezike. Jezik samog dokumenta određujemo prilikom odabira fonta. Za hrvatsku verziju programa ponuđeni jezik pravopisa je hrvatski.

•

•

•

•

•

•

•

•

•

III-114PRO-MIL


Slika 3.131 Određivanje jezika u kojem se piše tekst

Dodatne jezike za provjeru pravopisa možemo instalirati pomoću čarobnjaka u izborniku Datoteka -> Čarobnjaci -> Instaliraj nove rječnike (File -> Wizards -> Install new dic-tionaries).

Automatska provjera pravopisa (AutoSpellcheck)

OpenOffice.org Writer omogućuje i automatsku provjeru pravopisa prilikom pisanja tek-sta. Ova opcija uključuje se preko gumba na alatnoj traci.

Slika 3.132. Gumb za uključenje/isključenje automatske provjere pravopisa

III-115PRO-MIL


MO

DU

L 3

Kad je opcija uključena, tekst koji program smatra pogrešno napisanim pojavljuje se sa crvenom valovitom podvlakom. Kad kliknemo desnom tipkom miša na podcrtanu riječ, dobivamo mogućnosti ispravljanja riječi:

Popis riječi - riječi koje se predlažu kao zamjena podcrtane riječi

Provjera pravopisa (Spellcheck) - otvaranje dijaloga za provjeru pravopisa

Dodaj (Add) - dodavanje podcrtane riječi u neki od rječnika u programu

Zanemari sve (Ignore All) - zanemarivanje svih dijelova podcrtane riječi u dokumentu

Samoispravljanje (AutoCorrect) - uključivane opcije automatskog ispravljanja.

Slika 3.133. Dijalog za automatsku provjeru pravopisa

Samoispravak (AutoCorrect)

Samoispravak služi za automatsko ispravljanje pravopisnih grešaka tijekom pisanja tek-sta. Moguć je samo za podržane jezike (u ovoj varijanti OpenOffice.org-a to je engleski ili hrvatski). Njime je omogućeno automatsko ispravljanje kao i automatsko formatiranje teksta. Ove opcije i pojedine njihove cjeline uključuju se u izborniku Alati -> Samoi-spravljanje (Tools -> AutoCorrect).

•

•

•

•

•

III-116PRO-MIL


Slika 3.134. Izbornik Alati -> Samoispravljanje (Tools -> AutoCorrect)

Nudi nam se nekoliko varijanti opcije Samoispravljanje (AutoCorrect):

Slika 3.135. Određivanje opcija Samoispravljanje (AutoCorrect)

Opcija Zamijeni (Replace) služi za automatsku zamjenu teksta prilikom pisanja. Npr. ako nam se događa tijekom pisanja da često pogrešno napišemo “niej” umjesto “nije”, tada možemo u ovoj opciji upisati tu riječ i ona će biti automatski ispravljena (tj. kad napišemo “niej”, ta riječ bit će automatski ispravljena u “nije”). Objašnjenje pojedinih polja:

III-117PRO-MIL


MO

DU

L 3

Zamijeni (Replace) - riječ koju želimo zamijeniti

S (With) - riječ kojom želimo zamijeniti

Novi (Replace) - stavlja riječi na listu zamjene

Obriši (Delete) - briše riječ označenu na listi s liste

Slika 3.136. Odabir iznimaka kod samoispravka teksta

Opcija Iznimke (Exceptions) definira iznimke na koje neće biti primijenjena automatska zamjena. Ovdje se mogu definirati pojedine kratice i slične riječi na koje se neće odnositi pravila automatske zamjene.

•

•

•

•

III-118PRO-MIL


Slika 3.137. Odabir pojedinih mogućnosti samoispravka

Opcija Odrednice (Options) definira u kojim će se situacijama primjenjivati pojedina pravila automatskog ispravka. Stupac s oznakom [M] prikazuje opcije koje se primjenjuju prilikom izmjene postojećeg teksta dok stupac [T] prikazuje opcije koje se primjenjuju prilikom pisanja teksta. Pojedine opcije uključujemo/isključujemo na taj način da klikne-mo na kvadratić pored opcije (u odgovarajućem stupcu), pri čemu se unutar kvadratića pojavljuje kvačica ako je opcija uključena, odnosno kvadratić ostaje prazan ako opcija nije uključena.

Neke od najčešće korištenih mogućnosti samoispravka su:

Ispravi DVa POčetna VElika SLova (Correct TWo INitial CApitals) - automatsko ispravljanje prva dva slova koja su napisana kao velika; npr. ako zabunom napišemo “MArko”, riječ će automatski biti ispravljena u “Marko”

Stavi veliko slovo na početak svake rečenice (Capitalize first letter of every senten-ce) - prvo slovo rečenice (tj. prvo slovo poslije točke) uvijek će biti veliko; oprez: ova opcija može zadavati probleme prilikom pisanja datuma i rednih brojeva jer će prva riječ nakon točke početi velikim slovom

Prepoznavanje url-a (URL recognition) - automatsko prepoznavanje internetskih adresa; npr. ako napišemo internetsku adresu http://www.pro-mil.hr, ona će auto-matski biti prepoznata, podcrtana, napisana plavo i bit će pretvorena u aktivnu inter-netsku adresu (klikom na nju odlazimo na njeno odredište)

•

•

•

III-119PRO-MIL


MO

DU

L 3

Primijeni brojanje – simbol (Apply numbering symbol) - automatski će biti prepo-znato nabrajanje teksta

Primijeni granice (Apply border) - automatska primjena okvira na odlomak teksta koji pišemo

Za sve ove mogućnosti postoji detaljnije objašnjenje koje se dobiva klikom na gumb “Po-moć” (“Help”).

Slika 3.138. Oblikovanje citata unutar teksta

Opcija Korisnički definirani citati (Custom Quotes) automatski oblikuje navodnike u tekstu. Može se definirati pozicija i oblik otvorenih i zatvorenih navodnika.

Opciju Nadopunjavanje riječi (Word Completion) detaljnije smo opisali u poglavlju o na-činima unosa teksta u dokument.

3.6.1.3 Dodavanje riječi u ugrađeni rječnik

Ukoliko se neka riječ iz teksta ne nalazi u ugrađenom rječniku, a sigurni smo da je riječ pravopisno pravilno napisana, tada tu riječ možemo dodati u rječnik pomoću opcije Do-daj (Add) koja se pojavljuje u dijalogu za provjeru pravopisa.

•

•

III-120PRO-MIL


Detaljniji opis provjere pravopisa i dijaloga za provjeru pravopisa nalazi se u točki 3.6.1.2 Korištenje funkcije za provjeru pravopisa i vršenje izmjena (ispravak krivo napisanih ri-ječi i brisanje duplikata).

3.6.1.4 Pregled dokumenta prije ispisa

Da bismo vidjeli izgled dokumenta prilikom ispisa, idemo na izbornik Datoteka -> Pre-gled stranice (File -> Page Preview).

Slika 3.139 Izgled dokumenta prije ispisa

Ovdje se prikazuje izgled jedne ili više odabranih stranica. Na vrhu pregleda nalazi se alatna traka koja sadrži sljedeće gumbe:

Prethodna stranica (Previous Page) - povratak na prethodnu stranicu

Sljedeća stranica (Next Page) - prelazak na sljedeću stranicu

•

•

III-121PRO-MIL


MO

DU

L 3

Na početak dokumenta (To Document Begin) - povratak na početak dokumenta

Na kraj dokumenta (To Document End ) - prelazak na kraj dokumenta

Pregled stranica: dvije stranice (Page Preview: Two Pages) - pregled dviju stranica istovremeno

Pregled stranica. višestruke stranice (Page Preview: Multiple Pages) - pregled više stranica odjednom. Tablica koja se pojavljuje omogućuje izbor koliko će se stranica prikazati;

Pregled knjige (Book preview) - pregled u obliku knjige i pozicioniranje na prvu stra-nicu knjige

Uvećaj (Zoom In) - uvećanje pregleda za ispis

Zumiraj pregled (Preview Zoom) - postotak uvećanja pregleda

Umanji (Zoom Out) - smanjenje uvećanja pregleda

Cijeli zaslon (Full Screen) - pregled preko cijelog ekrana

Ispis pogleda stranice (Print page view) - otvaranje dijaloga za ispis stranice

Ispis opcija pregleda stranica (Print Options) - odrednice za ispis stranica

Zatvori pregled (Page Preview) - zatvaranje pregleda dokumenta za ispis.

Slika 3.140 Alatna traka za pregled dokumenta prije ispisa

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

III-122PRO-MIL


3.6.2 Ispis

3.6.2.1 Odabir postavki za ispis - cijeli dokument, određene stranice i broj kopija

Za ispis dokumenta na pisač/fax odaberemo izbornik Datoteka -> Ispis (File -> Print) ili kraće, pomoću tipkovnice, Ctrl + P. Pojavljuje se dijalog za ispis dokumenta koji nudi sljedeće opcije:

Slika 3.141. Dijalog za ispis dokumenta

Odabir pisača - u dijaloškom okviru "Ime (Name)” odaberemo ime željenog pisača, ukoliko ih imamo više. Gumb “Svojstva” (“Properties”) omogućuje dodatno podeša-vanje odabranog pisača (npr. odabir rezolucije ispisa, rad s bojom kod pisača u boji i sl.).

Status, tip, lokacija i komentar (Status, Type, Location i Comment) pobliže opisuju odabrani pisač.

Ispis u datoteku (Print to a file) - ispisuje dokument u binarnu datoteku umjesto na pisaču.

Raspon ispisa (Print range) - odabir stranica koje će se ispisati. “Sve” (“All”) označa-va cijeli dokument, “Stranice” (“Pages”) omogućuje odabir određenih stranica (npr. “6” je samo 6. str. “6,7” su 6. i 7. str. “6-12” su 6. do 12. str.), “Odabir” (“Selection)” ispisuje prethodno označeni tekst u dokumentu (tekst treba označiti prije pozivanja ispisa).

•

•

•

•

III-123PRO-MIL


MO

DU

L 3

Broj kopija (Copies) – u koliko će se primjeraka obavljati ispis. Gumb “Svrstaj za uvez” (“Collate”) omogućuje sortiranje pojedinih primjeraka što je i grafički ilustri-rano kad kliknemo na nju.

Gumb “Odrednice” (“Options”) - nudi dodatne opcije prilikom ispisa, npr. ispis gra-fike. U većini slučajeva nije potrebno mijenjati te opcije.

Slika 3.142. Dodatne opcije za ispis dokumenta

Gumb “U redu” (“Ok”) - početak ispisa

Gumb “Odustani” (“Cancel”) - odustajanje od ispisa.

3.6.2.2 Ispis dokumenta na instaliranom pisaču korištenjem već podešenih postavki

Za direktan ispis dokumenta na instaliranom pisaču prema unaprijed instaliranim opci-jama odaberemo gumb “Izravni ispis datoteke” (“Print File Directly”) na alatnoj traci.

•

•

•

•

IV-1PRO-MIL

Open source Tablične kalkulacije

MO

DU

L 4

Tablične kalkulacijeOvaj modul priručnika pojašnjava korištenje proračunskih tablica (ili kako se još nazivaju u literaturi tabličnih kalkulacija) koje postaju sve važnije u suvre-menom poslovanju. Cilj ovog modula jest osposobiti čitatelja za izvršavanje zadaća povezanih s kreiranjem, oblikovanjem, izmjenom i korištenjem rad-nih listova i radnih knjiga ograničenog opsega te distribucijom istih. Čita-telj će također biti osposobljen izvesti i primijeniti standardne matematičke i logičke formule korištenjem osnovnih formula i funkcija te demonstrirati kompetentnost u kreiranju i oblikovanju dijagrama i grafikona. Počinje se upoznavanjem same aplikacije za tablične kalkulacije, prilagodbom aplikacije korisniku, a zatim slijede osnovne radnje s ćelijama poput umetanja podataka, označavanje ćelija, rad s retcima i stupcima i dr. Nakon upoznavanja radnih listova slijedi korištenje formula i funkcija u dokumentima te oblikovanje do-kumenata za postizanje veće preglednosti. Posebna cjelina posvećena je di-jagramima i grafikonima, a opisana je i priprema izlaznih rezultata te ispis samih dokumenata. Svi primjeri rađeni su pomoću aplikacije OpenOffice.org Calc u inačici 2.

Modul 4

xx

IV-3PRO-MIL


MO

DU

L 4


4.1.1 Prvi koraci u radu s tabličnim kalkulacijama

4.1.1.1 Pokretanje i zatvaranje aplikacije za tablične kalkulacije

Da bismo pokrenuli aplikaciju za tablične kalkulacije, kod većine Linux operacijskih su-stava idemo na izbornik Start -> Office -> Spreadsheet, a kod nekih operacijskih sustava je to izbornik Start -> Programs -> OpenOffice.org 2.x -> OpenOffice.org Calc.

Slika 4.1 Pokretanje programa kroz Start izbornik

Program možemo pokrenuti i pomoću OpenOffice.org 2.x QuickStarter-a koji se nalazi na programskoj traci pored sata kod nekih operacijskih sustava. Na QuickStarter-u oda-beremo Proračunska tablica (Spreadsheet).

IV-4PRO-MIL

Open sourceModul 4 Tablične kalkulacije

Slika 4.1a Pokretanje programa kroz Start izbornik




IV-5PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.1.1.2 Otvaranje jedne, više radnih knjiga





Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se dijalog za otvaranje dokumenta.


Možemo izabrati dokument s popisa, ukoliko ga vidimo na popisu dokumenata, ili može-mo sami upisati naziv dokumenta.

Prilikom upisa naziva dokumenta potrebno je najprije u dijaloškom okviru “Files of Type” odabrati vrstu dokumenta koji želimo otvoriti (npr. proračunsku tablicu), a zatim u dijaloškom okviru “File name” upisati putanju i ime dokumenta. Zanimljivo je uočiti da OpenOffice.org automatski prepoznaje putanje i inkrementalno ih uvećava. Npr. ako želimo doći do mape “c:\My Documents”, dovoljno je početi pisati “c:\My “ i on će sam prepoznati u koju mapu želimo ići.

Otvaranje više dokumenata odjednom:

Ukoliko želimo otvoriti više dokumenata odjednom, postupak je identičan gore nave-denom s time da ovaj puta označimo više datoteka pa tek onda kliknemo na “Otvori” (“Open”).

•

•

•

IV-6PRO-MIL


4.1.1.3 Kreiranje nove radne knjige na osnovi predloška

Za stvaranje novog dokumenta na osnovi predloška idemo na izbornik Datoteka -> Novi -> Predlošci i dokumenti (File -> New -> Templates and Documents). Pojavi se popis predložaka s kojeg možemo izabrati predložak koji želimo. Predloške možemo i samo stvarati.

Slika 4.3. Dijalog za izbor predloška

4.1.1.4 Spremanje radne knjige na određenu lokaciju na uređaju za pohranu





•

•

•

IV-7PRO-MIL


MO

DU

L 4


Slika 4.4. Dijalog za spremanje dokumenta

Da bismo odabrali lokaciju na disku u koju želimo spremiti dokument, potrebno je u dija-loškom okviru „Save in“ odabrati lokaciju na disku na koju želimo spremiti dokument.

Slika 4.5. Odabir lokacije na disku u dijalogu za spremanje dokumenta


Ukoliko već postoji datoteka pod odabranim imenom, pojavit će se upit “The file alredy exist. Do you want to replace it?” Ukoliko odaberemo “Yes”, novi dokument će prepisati stari (Oprez! Stari dokument više se ne može vratiti!). Ukoliko odaberemo “No”, pojavit će se ponovno dijalog za odabir imena/formata dokumenta kako bismo odabrali novo ime za naš dokument.

IV-8PRO-MIL


4.1.1.5 Spremanje radne knjige pod drugim imenom





4.1.1.6 Spremanje radne knjige u drugom datotečnom formatu, kao tekst datoteka (.txt), HTML, predložak dokumenta, ekstenzija specifična za određeni softver, isti program, ali različita verzija




Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se standardni dijalog za spremanje doku-menta. Daljnji postupak identičan je uobičajenom spremanju dokumenta s time da sada u dijaloškom okviru “Save As Type” odaberemo format datoteke koji želimo imati (npr. tekstualni dokument .csv ili Microsoft Excel .xls i sl).

Ukoliko dokument želimo spremiti kao predložak koji ćemo kasnije koristiti, odaberemo kao vrstu dokumenta “Predložak OpenDocument proračunska tablica “.

PDF dokumenti postaju sve popularniji s obzirom na to da se mogu koristiti na različitim vrstama računala i da ne ovise o operacijskom sustavu. Za njihovo čitanje dovoljan je Adobe Acrobat Reader koji je besplatan i može se naći na nizu programskih CD-a ili na internetskim stranicama www.adobe.com

OpenOffice.org omogućuje spremanje dokumenata u PDF formatu te se oni mogu tako koristiti i na računalima koja nemaju instaliran OpenOffice.org.

•

•

•

•

IV-9PRO-MIL


MO

DU

L 4

Za spremanje dokumenta u PDF formatu odaberemo izbornik Datoteka -> Izvoz u PDF (File -> Export As PDF). Pojavljuje se uobičajeni dijalog za spremanje dokumenta.

4.1.1.7 Prijelaz između radnih listova ili otvorenih radnih knjiga

Za prijelaz između radnih listova kliknemo na tabulator s nazivom željenog lista na dnu ekrana.

Slika 4.6 Tabulatori za odabir radnog lista

Unutar programa možemo imati otvoreno više različitih dokumenata istovremeno. Do-kumente otvaramo na uobičajeni način, a unutar izbornika Prozor (Window) odabiremo način njihovog rasporeda na ekranu.

IV-10PRO-MIL


Slika 4.7. Prikaz više otvorenih dokumenata


4.1.1.8 Uporaba funkcije pomoći u aplikaciji

OpenOffice.org ima detaljno razvijen sustav on-line pomoći. Sustav se u mnogim situa-cijama aktivira sam (npr. kad počinjemo koristiti neku funkciju koju još nismo koristili, automatski će se pojaviti pomoć s opisom te funkcije).

Pomoć se može aktivirati ručno iz izbornika Pomoć -> OpenOffice.org Help (Help -> OpenOffice.org Help) ili pritiskom tipke “F1” na tipkovnici.

IV-11PRO-MIL


MO

DU

L 4



Slika 4.9. On-line pomoć

IV-12PRO-MIL







•

•

IV-13PRO-MIL


MO

DU

L 4



Knjižne oznake (Bookmarks) – dijelovi sustava pomoći koje smo posebno označili. Kod svake točke pomoći možemo postaviti knjižnu oznaku (tzv. bookmark) koji nam kasnije pomaže da brzo pronađemo tu točku. Knjižnu oznaku (bookmark) postav-ljamo tako da kliknemo na gumb “Dodaj u knjižne oznake” (“Add to Bookmarks”) iznad okvira s tekstom pomoći. Ovu funkciju možemo dobiti i klikom na desnu tipku miša kad se nalazimo na nekoj temi pomoći.

•

•

IV-14PRO-MIL




4.1.1.9 Zatvaranje aplikacije za tablične kalkulacije



Ako smo unijeli promjene u dokument nakon posljednjeg spremanja dokumenta, pojavit će se pitanje “Dokument je promijenjen. Želite li spremiti vaše promijene?” (“The document has been modified. Do you want to save your changes?”) Ako želimo sačuvati promjene na dokumentu, kliknemo na “Spremi” (“Save”). Ukoliko kliknemo na “Odbaci” (“Discard”), promjene na dokumentu neće biti pohranjene.

IV-15PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.1.2 Mijenjanje osnovnih postavki

4.1.2.1 Uporaba funkcije za povećanje (zumiranje) radne knjige

Postotak uvećanja (zoom) dokumenta možemo vidjeti na dnu ekrana OpenOffice.org Calc-a, na statusnoj traci. Ukoliko kliknemo desnom tipkom miša na taj postotak, dobit ćemo mogućnost promjene uvećanja na određeni postotak (50%, 75%, 100% i sl) ili na optimalnu širinu stranice, odnosno cijelu stranicu ili širinu ekrana (Optimalno, Širina stranice, Cijela stranica).


Drugi način uvećanja dokumenta je korištenje izbornika Pogled -> Uvećaj/Umanji (View -> Zoom) pri čemu se otvara dijalog koji nam nudi opcije zumiranja dokumenta. Opcija “Varijabilno” omogućuje da sami odredimo faktor zumiranja dokumenta.

Slika 4.15. Izbornik za zumiranje dokumenta.

IV-16PRO-MIL


Treći način zumiranja teksta koji možemo koristiti jest uporaba kotačića na mišu. Ukoliko držimo pritisnutu tipku “Ctrl” na tipkovnici i okrećemo kotačić na mišu naprijed odnosno nazad, mijenjat će se faktor uvećanja dokumenta.


Da bismo prikazali odnosno sakrili određene alatne trake, idemo na izbornik Pogled -> Alatne trake i odaberemo trake koje želimo imati prikazane na ekranu. Trake pored kojih je kvačica vidljive su na ekranu, dok trake pored kojih nije kvačica nisu vidljive na ekranu. Kvačicu postavljamo, odnosno uklanjamo, klikom na naziv odabrane trake u izborniku.

Slika 4.16. Izbornik Pogled -> Alatne trake

Važno je napomenuti da kad dođemo u područje dokumenta koje sadrži nabrajanja, tabli-cu, grafiku ili slične elemente, automatski se prikazuju alatne trake vezane uz te elemente teksta.

IV-17PRO-MIL


MO

DU

L 4

Položaj pojedine trake na ekranu možemo promijeniti na taj način da kliknemo na naziv alatne trake, držimo pritisnutom tipku miša i prenesemo traku na područje ekrana na kojem je želimo imati.




IV-18PRO-MIL


4.1.2.3 Zamrzavanje, odmrzavanje naslova redaka i/ili stupaca

Zamrzavanje ploha omogućuje nam fiksiranje određenog dijela dokumenta/tablice koji postaje nepomičan, dok se ostatak tablice/dokumenta može pomicati po ekranu. Ova op-cija naročito je zanimljiva ako imamo tablice s mnogo redaka i želimo uvijek vidjeti za-glavlje pojedinih stupaca kad se krećemo kroz retke.

Da bismo zamrzli određenu plohu ili dio tablice, najprije označimo redak iznad kojeg želimo staviti granicu zamrzavanja (tj. redovi iznad tog bit će zamrznuti). Zatim idemo na izbornik Prozor -> Zamrzni (Window -> Freeze).

Slika 4.19. Izbornik za zamrzavanje ploha

Kad smo plohu zamrznuli, u izborniku se pojavljuje kvačica pored naredbe Zamrzni (Freeze). Ukoliko želimo ukloniti zamrzavanje, idemo na izbornik Prozor -> Zamrzni (Window -> Freeze) i nestaje kvačica pored naredbe Zamrzni (Freeze), plohe prestaju biti zamrznute.

Slika 4.20. Primjer zamrznute plohe

IV-19PRO-MIL


MO

DU

L 4

Zamrzavanje se može primijeniti na retke, kao i na stupce.

Naredbi Zamrzni (Freeze) slična je naredba Podijeli (Split) koja prividno dijeli dokument na dva ekrana. Razlika je u tome što kod Podijeli (Split) možemo slobodno šetati kroz oba dijela tablice/dokumenta, dok je kod Zamrzni (Freeze) to moguće samo kod nezamrznu-tog dijela.

4.1.2.4 Izmjena osnovnih postavki aplikacije - korisničko ime, glavna mapa za otvaranje i spremanje radne knjige

Za promjenu korisničkih postavki aplikacije OpenOffice.org Calc-a koristimo izbornik Alati -> Odrednice (Tools -> Options).


IV-20PRO-MIL


U njemu pod opcijom OpenOffice.org -> Korisnički podaci (OpenOffice.org -> User Data) definiramo ime korisnika aplikacije kao i ostale relevantne podatke o samom kori-sniku.




IV-21PRO-MIL


MO

DU

L 4

U opciji Učitaj/Spremi -> Općenito (Load/Save -> General) definiramo format zapisa dokumenta jer OpenOffice.org uz svoj format datoteke omogućuje i korištenje formata datoteka ostalih popularnih uredskih aplikacija poput npr. MS Office-a i sl.


U opciji OpenOffice.org - > Calc definiramo ostale opcije specifične za rad s proračun-skim tablicama, poput pomagala za izračunavanje vrijednosti i sl.

Slika 4.25. Opcija OpenOffice.org - > Calc

IV-22PRO-MIL


4.2 Ćelije

4.2.1 Umetanje podataka

4.2.1.1 Upisivanje brojki, teksta, datuma u ćeliju

Za unos podataka u OpenOffice.org Calc trebamo najprije selektirati ćeliju u koju želimo upisati vrijednost. Ovisno o vrsti podatka koji se upisuje imamo nekoliko načina upisa:

Upis statičke vrijednosti (npr. tekst) - kliknemo na ćeliju i počnemo upisivati izraz. On je prikazan u samoj ćeliji kao i u liniji za unos vrijednosti.

Upis izračuna (npr. zbroj dva broja) - kliknemo na ćeliju i najprije upišemo znak jed-nakosti ("="), a zatim izraz. Npr. za zbrajanje 2+3 trebali bismo upisati "=2+3" (bez navodnika)

Upis formule (npr. zbroj stupca) - kliknemo na ćeliju i upišemo znak jednakosti, naziv formule te područje na koje se formula odnosi. Npr. za zbroj stupca A i to od redaka 1 do 5 upisali bismo „=SUM(A1:A5)“ bez navodnika. Popis formula možemo dobiti na traci s formulama ako kliknemo na tipku AutoPilot: Funkcije (AutoPilot:Functi-ons). Kad smo upisali funkciju, možemo i mišem odrediti (selektirati) raspon ćelija na koje se odnosi ta funkcija.

Za upis datuma koristimo format upisa koji je određen operacijskim sustavom (naj-češće dd.mm.gggg.)

4.2.2 Označavanje ćelija

4.2.2.1 Označavanje ćelije, niza susjednih ili nesusjednih ćelija. Označavanje cijelog radnog lista

Ćelije odabiremo i označavamo na taj način da uđemo u prvu željenu ćeliju (npr. kliknemo mišem na nju) i zatim povlačenjem miša odaberemo željeni broj ćelija. Označavanje se

•

•

•

•

IV-23PRO-MIL


MO

DU

L 4

može obaviti i tipkovnicom: držeći pritisnutu tipku “Shift”, pokazivačem prelazimo pre-ko ćelija koje želimo označiti. Tipke “End”, “Home”, “Ctrl” omogućuju brže označavanje ćelija.

Ćelije koje nisu susjedne možemo označiti na taj način da držimo pritisnutu tipku “Ctrl“ i zatim kliknemo na ćelije koje želimo označiti.

Kombinacija Ctrl + A označava cijeli radni list. Označene ćelije promijene boju.

Slika 4.26. Označivanje ćelija

4.2.2.2 Označavanje retka, niza susjednih ili nesusjednih redaka

Retke označujemo na taj način da dođemo na redni broj retka (kliknemo mišem na redni broj retka) i zatim povlačenjem miša odaberemo željeni broj susjednih redaka. Označava-nje se može obaviti i tipkovnicom: držeći pritisnutu tipku “Shift” pokazivačem prelazimo preko redaka koje želimo označiti. Tipke “End”, “Home”, “Ctrl” omogućuju brže označa-vanje redaka.

Ukoliko želimo označiti pojedine nesusjedne retke, držimo pritisnutu tipku “Ctrl“ i klik-nemo na redni broj redaka koje želimo označiti.

IV-24PRO-MIL


Slika 4.27. Označivanje redaka

4.2.2.2 Označavanje stupca, niza susjednih ili nesusjednih stupaca

Stupce označujemo na taj način da dođemo na redni broj stupca (kliknemo mišem na redni broj stupca) i zatim povlačenjem miša odaberemo željeni broj susjednih stupaca. Označavanje se može obaviti i tipkovnicom: držeći pritisnutu tipku “Shift”, pokazivačem prelazimo preko stupaca koje želimo označiti. Tipke “End”, “Home”, “Ctrl” omogućuju brže označavanje stupaca.

Ukoliko želimo označiti pojedine nesusjedne stupce, držimo pritisnutu tipku “Ctrl“ i kli-knemo na redni broj stupaca koje želimo označiti.

Slika 4.28. Označivanje stupaca

IV-25PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.2.3 Retci i stupci

4.2.3.1 Umetanje redaka, stupaca u radni list

Za umetanje ćelija, stupaca i redaka idemo u izbornik Ubaci -> Ćelije (Insert -> Cells) (odnosno Ubaci -> Stupci (Insert -> Columns) ili Ubaci -> Retci (Insert -> Rows)).

Isto se može postići i preko izbornika desne tipke miša Ubaci (Insert):

Slika 4.29. Dijalog za umetanje ćelija

Pojavljuje se dijalog koji nas pita želimo li:

Pomicanje ćelija dolje (Shift cells down) - pomaknuti sadržaj dolje prilikom umeta-nja ćelija

Pomicanje ćelija desno (Shift cells right) - pomaknuti sadržaj desno prilikom um-etanja ćelija

Cijeli redak (Entire row) - umetanje cijelog retka

Cijeli stupac (Entire column) - umetanje cijelog stupca.

Isti je princip i za umetanje redaka/stupaca.

4.2.3.2 Brisanje redaka, stupaca iz radnog lista

Za brisanje ćelija, stupaca i redaka selektiramo željene ćelije, stupce/retke, kliknemo de-snom tipkom miša i iz izbornika koji se pojavi izaberemo Obriši ćelije (Delete Cells) od-nosno Obriši retke (Delete rows) ili Obriši stupce (Delete Columns).

•

•

•

•

•

IV-26PRO-MIL


Slika 4.30. Dijalog za brisanje ćelija

Iz ponuđenih opcija izaberemo:

Pomicanjem ćelija gore (Shift cells up) - pomaknuti sadržaj gore prilikom brisanja ćelija

Pomicanjem ćelija ulijevo (Shift cells left) - pomaknuti sadržaj lijevo prilikom bri-sanja ćelija

Obriši cijeli redak (Delete entire row) - brisanje cijelog retka

Obriši cijeli stupac (Delete entire column) - brisanje cijelog stupca.

4.2.3.3 Mijenjanje širine stupca i visine retka

Za promjenu širine stupca označimo željeni stupac, a zatim u izborniku Oblik -> Stupac -> Širina (Format -> Columns -> Width) upišemo željenu širinu.

Slika 4.31. Promjena širine stupca

Ukoliko umjesto Širina (Width) odaberemo Optimalna širina (Optimal Width), širina će biti prilagođena najširem sadržaju stupca. Ova se funkcija može pozvati i klikom na desnu tipku miša.

Za promjenu visine retka označimo željeni redak, a zatim u izborniku Oblik -> Redak -> Visina (Format -> Row -> Height) upišemo željenu visinu.

•

•

•

•

IV-27PRO-MIL


MO

DU

L 4

Slika 4.32. Promjena visine retka

Ukoliko umjesto Visina (Height) odaberemo Optimalna visina (Optimal Height), visina će biti prilagođena najvišem sadržaju retka. Ova se funkcija može pozvati i klikom na desnu tipku miša.

Drugi način promjene širine stupca i visine retka jest da na zaglavlju retka/stupca kli-knemo na liniju, držimo pritisnutu tipku miša i razvučemo redak/stupac koliko nam je potrebno.

Slika 4.33. Promjena širine stupca unutar zaglavlja tablice

IV-28PRO-MIL


4.2.4 Uređivanje podataka

4.2.4.1 Umetanje dodatnih sadržaja u ćeliju, zamjena postojećih sadržaja ćelije

Automatska ispuna

Automatska ispuna omogućuje popunjavanje većeg broja ćelija odabranom vrijednošću (npr. cijeli stupac ispunjen brojem 1,23). Princip rada je sljedeći:

dođemo u prvi redak koji želimo ispuniti i u njega upišemo željenu vrijednost

označimo retke/stupce u koje želimo upisati vrijednosti

odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Ispuna -> Dolje (Edit -> Fill -> Down...)

Slika 4.34. Automatska ispuna

•

•

•

IV-29PRO-MIL


MO

DU

L 4

Imamo mogućnost ispune prema dolje (down), gore (up), lijevo (left), desno (right) ili po-punjavanje serije ćelija prema kriterijima koje zadamo u čarobnjaku koji se pojavi.

Kod serije ćelija možemo zadati inkrementalni porast vrijednosti (korisno za redne broje-ve) i sl. Mogućnosti su sljedeće:

Slika 4.35. Zadavanje parametara serije ćelija

Smjer (Direction) - smjer popunjavanja; Down=dolje, Right=desno, Up=gore, Left=lijevo

Tip serije (Series type) - vrsta serije; Linearni (Linear)=linearni porast; Rast (Growth) =porast za definiranu vrijednost; Datum (Date)=vremenski nizovi; Samoispuna (Auto Fill) =automatsko kompletiranje na temelju unesenog uzorka (npr. samo parni brojevi)

Vremenska jedinica (Time unit) = vremenske jedinice porasta kod vremenskih nizo-va; Day=dan, Weekday=dan tjedna, Month=mjesec, Year=godina

Početna vrijednost (Start value) =početna vrijednost niza

Krajnja vrijednost (End value) =završna vrijednost niza

Povećaj (Increment) =faktor porasta niza

Ispuna ćelija posebnim znacima

Ukoliko želimo u neku od ćelija ubaciti posebne znakove (npr. simbole), tada se najprije smjestimo unutar željene ćelije, a potom odaberemo iz izbornika Ubaci -> Posebni znak (Insert -> Special Character). Pojavi se tablica iz koje biramo željene znakove. Znaci su grupirani prema fontovima koji ih podržavaju pa je potrebno odabrati font, a zatim iz ta-blice izabrati znak koji želimo ubaciti. Dvostrukim klikom na znak, on se umeće u ćeliju.

•

•

•

•

•

•

IV-30PRO-MIL


Slika 4.36. Umetanje posebnih znakova u ćeliju

Promjena podataka i brisanje sadržaja ćelije

Za promjenu podataka unutar ćelije kliknemo jednom na ćeliju, a zatim u liniji za unos vrijednosti upišemo novu vrijednost. Drugi način promjene jest da dva puta kliknemo na ćeliju, a zatim unutar same ćelije upišemo novu vrijednost.

Za brisanje sadržaja ćelije označimo ćeliju, a zatim pritisnemo Delete na tipkovnici.

Slika 4.37. Dijalog za brisanje podataka

Kod brisanja pomoću tipke za brisanje ponudi nam se mogućnost želimo li izbrisati sadržaj i formatiranje ćelije (“Obriši sve” (“Delete all”)) ili samo neke elemente (“Polje znakova” („Strings“), “Brojevi” („Numbers“), “Formule”(„Formulas“), i dr.). Odaberemo koji način brisanja želimo i kliknemo na “U redu” (“Ok”).

IV-31PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.2.4.2 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo) i poništavanje posljednje undo izmjene (redo)

Ukoliko nakon neke izmjene u dokumentu zaključimo da smo pogriješili, OpenOffice.org Calc omogućuje nam vraćanje na prethodno stanje pomoću funkcije poništavanje izmje-na (undo). Da bismo aktivirali ovu funkciju, idemo na izbornik Uređivanje -> Vrati (Edit -> Undo) i vratit ćemo jedan korak unatrag. Ukoliko želimo poništiti više zadnjih izmjena, više puta kliknemo na vraćanje.




IV-32PRO-MIL






4.2.5.1 Umnožavanje sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista, između radnih listova i otvorenih radnih knjiga

Za premještanje i kopiranje sadržaja unutar ćelija koriste se standardne Izreži (Cut), Ko-piraj (Copy) i Umetni (Paste) funkcije koje se nalaze unutar izbornika Uređivanje (Edit), a možemo ih dobiti i klikom na desnu tipku miša.

Sadržaj ćelije možemo kopirati/umnožiti na sljedeći način: označimo ga, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl + C na tipkovnici), odemo na mjesto kamo želimo kopirati tekst i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tip-kovnici). Isti princip vrijedi za umnožavanje unutar radnog lista, unutar radne knjige ili između više otvorenih dokumenata.

IV-33PRO-MIL


MO

DU

L 4


4.2.5.2 Korištenje funkcije za samoispunu/kopiranje, za kopiranje ili inkrementalno povećanje ulaznih podataka

Automatska ispuna omogućuje popunjavanje većeg broja ćelija odabranom vrijednosti (npr. cijeli stupac ispunjen brojem 1,23). Princip rada je sljedeći:

dođemo u prvi redak koji želimo ispuniti i u njega upišemo željenu vrijednost

označimo retke/stupce u koje želimo upisati vrijednosti

odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Ispuna -> Dolje (Edit -> Fill -> Down...)

Slika 4.43. Automatska ispuna

•

•

•

IV-34PRO-MIL


Imamo mogućnost ispune prema dolje (down), gore (up), lijevo (left), desno (right) ili po-punjavanje serije ćelija prema kriterijima koje zadamo u čarobnjaku koji se pojavi.

Kod serije ćelija možemo zadati inkrementalni porast vrijednosti (korisno za redne broje-ve) i sl. Mogućnosti su sljedeće:

Slika 4.44. Zadavanje parametara serije ćelija

Smjer (Direction) - smjer popunjavanja; Down=dolje, Right=desno, Up=gore, Left=lijevo

Tip serije (Series type) - vrsta serije; Linearni (Linear)=linearni porast; Rast (Growth) =porast za definiranu vrijednost; Datum (Date)=vremenski nizovi Samoispuna (Auto Fill) = automatsko kompletiranje na temelju unesenog uzorka (npr. samo parni brojevi)

Vremenska jedinica (Time unit) = vremenske jedinice porasta kod vremenskih nizo-va; Day=dan, Weekday=dan tjedna, Month=mjesec, Year=godina

Početna vrijednost (Start value) = početna vrijednost niza

Krajnja vrijednost (End value) = završna vrijednost niza

Povećaj (Increment) = faktor porasta niza

•

•

•

•

•

•

IV-35PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.2.5.3 Premještanje sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista, između radnih listova i otvorenih radnih knjiga

Za premještanje i kopiranje sadržaja unutar ćelija koriste se standardne Izreži (Cut), Ko-piraj (Copy) i Umetni (Paste) funkcije koje se nalaze unutar izbornika Uređivanje (Edit), a možemo ih dobiti i klikom na desnu tipku miša.

Za premještanje sadržaja ćelije označimo sadržaj, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut) (ili ikonu “Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkovnici), odemo na mjesto kamo želimo prenijeti tekst i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici). Isti princip vri-jedi za premještanje unutar radnog lista, unutar radne knjige ili između više otvorenih dokumenata.

4.2.5.4 Brisanje sadržaja ćelija

Za brisanje sadržaja ćelije označimo ćeliju, a zatim pritisnemo Delete na tipkovnici.

Slika 4.45. Dijalog za brisanje podataka

Kod brisanja sadržaja ćelije ponudi nam se mogućnost želimo li izbrisati sadržaj i for-matiranje ćelije (“Obriši sve” (“Delete all”)) ili samo neke elemente (“Polje znakova” („Strings“), “Brojevi” („Numbers“), “Formule”(„Formulas“), i dr.). Odaberemo koji način brisanja želimo i kliknemo na “U redu” (“Ok”).

IV-36PRO-MIL


4.2.6 Pronađi i zamijeni

4.2.6.1 Uporaba funkcije Pronađi za traženje odgovarajućeg sadržaja u radnom listu

Pretraživanje i zamjenu sadržaja možemo izvršiti na nekoliko načina:



klikom na ikonu “Pronađi i zamjeni uključeno/isključeno” (“Find On/Off ”) na traci s osnovnim funkcijama s lijeve strane dokumenta



•

•

•

IV-37PRO-MIL


MO

DU

L 4





Sve ćelije (Entire Cells) - traženje cijelih ćelija ili riječi koje su identične zadanom izrazu




Pretraži na svim listovima (Search in all sheets) - pretražuje unutar cijele radne knjige

Pretraga sličnosti (Similarity Search) - traži vrijednosti koje su slične zadanom izra-zu. Klikom na gumb “...” mogu se definirati pravila sličnosti

Traži stilove (Search for Styles) - traži tekst formatiran pomoću definiranog stila. Ukoliko kliknemo na ovu opciju, u poljima “Traži” i “Zamijeni s” pojavljuju se stilovi koje možemo tražiti/zamijeniti

•

•

•

•

•

•

•

•

•

IV-38PRO-MIL


Pretraži u (Search in) - definiranje opsega pretrage, hoće li se izraz tražiti u formu-lama (Formulas), vrijednostima (Values) ili bilješkama (Notes);

Smjer pretrage (Search direction) - definiranje načina kretanja pretrage, kroz redove (By Rows) ili kroz stupce (By Columns);






4.2.6.2 Uporaba funkcije Zamijeni za zamjenu određenog sadržaja radnog lista



klikom na ikonu “Pronađi i zamijeni uključeno/isključeno” (“Find On/Off ”) na tra-ci s osnovnim funkcijama s lijeve strane dokumenta


Bez obzira na način pristupa pretraživanju i zamjeni teksta, pojavljuje se dijalog prikazan na prethodnoj slici:

Mogućnosti koje se nude su:


•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

IV-39PRO-MIL


MO

DU

L 4


Sve ćelije (Entire Cells) - traženje cijelih ćelija ili riječi koje su identične zadanom izrazu




Pretraži na svim listovima (Search in all sheets) - pretražuje unutar cijele radne knjige


Traži stilove (Search for Styles) - traži tekst formatiran pomoću definiranog stila. Ukoliko kliknemo na ovu opciju, u poljima “Traži” i “Zamijeni s” pojavljuju se stilovi koje možemo tražiti/zamijeniti;

Pretraži u (Search in) - definiranje opsega pretrage, hoće li se izraz tražiti u formu-lama (Formulas), vrijednostima (Values) ili bilješkama (Notes);

Smjer pretrage (Search direction) - definiranje načina kretanja pretrage, kroz redove (By Rows) ili kroz stupce (By Columns);





U dijaloški okvir “Traži” (“Search for”) upišemo izraz koji tražimo. Ukoliko želimo raditi i zamjenu teksta, u dijaloškom okviru “Zamijeni s” (“Replace with”) upišemo tekst kojim želimo zamijeniti traženi tekst.

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

IV-40PRO-MIL


4.2.7 Sortiranje podataka

Da bismo sortirali podatke, najprije označimo područje koje želimo sortirati (cijeli radni list ili samo određene stupce), a zatim odaberemo u izborniku Podaci -> Razvrstaj (Data -> Sort) nakon čega se otvara dijalog za sortiranje podataka:

Slika 4.49. Izbornik Podaci -> Razvrstaj (Data -> Sort)

Slika 4.50. Dijalog za sortiranje podataka


Razvrstaj po (Sort by) - definira stupac po kojem će se vršiti sortiranje podataka pri čemu sortiranje može biti uzlazno (Ascending) od manje prema većoj vrijednosti, ili silazno (Descending) od veće prema manjoj vrijednosti

Zatim po (Then by) - dodatni kriteriji sortiranja

•

•

IV-41PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.2.7.1 Sortiranje niza ćelija po redoslijedu prema kriteriju uzlaznog sortiranja (Ascending) ili silaznog sortiranja (Descending). Abecedno sortiranje prema kriteriju uzlaznog sortiranja (A…Z) ili silaznog sortiranja (Z…A).

Da bismo sortirali podatke, najprije označimo područje koje želimo sortirati (cijeli radni list ili samo određene stupce), a zatim odaberemo u izborniku Podaci -> Razvrstaj (Data -> Sort) nakon čega se otvara dijalog za sortiranje podataka prikazan na prethodnoj slici.


Razvrstaj po (Sort by) - definira stupac po kojem će se vršiti sortiranje podataka pri čemu sortiranje može biti uzlazno (Ascending) od manje prema većoj vrijednosti, ili silazno (Descending) od veće prema manjoj vrijednosti

Zatim po (Then by) - dodatni kriteriji sortiranja

Niz označenih ćelija možemo i direktno sortirati po uzlaznom ili silaznom kriteriju tako da kliknemo na gumb za uzlazno (Ascending) odnosno silazno (Descending) sortiranje na alatnoj traci.

Slika 4.51. Gumbi za uzlazno i silazno sortiranje ćelija

•

•

IV-42PRO-MIL


4.3 Radni list

4.3.1 Postupanje s radnim listovima

4.3.1.1 Umetanje novog radnog lista

Za umetanje novog radnog lista odaberemo izbornik Ubaci -> List (Insert -> Sheet) nakon čega se pojavljuje dijalog za umetanje radnih listova:

Slika 4.52. Izbornik Ubaci -> List (Insert -> Sheet)

Slika 4.53. Dijalog za umetanje radnih listova


Prije trenutnog lista (Before the current sheet) - umetanje novog radnog lista prije trenutnog lista

•

IV-43PRO-MIL


MO

DU

L 4

Nakon trenutnog lista (After the current sheet) - umetanje novog radnog lista poslije trenutnog lista

Novi list, Broj stranica (New sheet, No. of sheets) - broj radnih listova koji će umet-nuti

Novi list, Ime (New sheet, Name) - naziv novog radnog lista

Iz datoteke, Potraži (From file, Browse) - umetanje radnog lista iz postojećeg doku-menta u aktualni dokument

Iz datoteke, Veza (From file, Link) - stvaranje veze s radnim listom iz postojećeg dokumenta (ne kopira radni list iz postojećeg dokumenta u aktualni dokument, već se samo stvara veza).

Drugi način umetanja novog radnog lista je da kliknemo desnom tipkom miša na naziv postojećeg radnog lista i odaberemo “Umetni list” (“Insert sheet”).

Slika 4.54. Alternativni način umetanja novog radnog lista

4.3.1.2 Preimenovanje radnog lista

Za preimenovanje radnog lista kliknemo desnom tipkom miša na naziv radnog lista i iz izbornika odaberemo Preimenuj list (Rename Sheet). Pojavljuje se dijalog u kojem upiše-mo novi naziv radnog lista.

•

•

•

•

•

IV-44PRO-MIL


Slika 4.55. Preimenovanje radnog lista

Slika 4.56. Dijalog za promjenu imena radnog lista

4.3.1.3 Brisanje radnog lista

Za brisanje radnog lista kliknemo desnom tipkom miša na naziv radnog lista i iz izbor-nika odaberemo Obriši list (Delete Sheet). Pojavljuje se dijalog s pitanjem želimo li zaista obrisati radni list. Ukoliko odgovorimo potvrdno, list će biti obrisan bez mogućnosti vra-ćanja.

Slika 4.57. Brisanje radnog lista

IV-45PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.3.1.4 Umnožavanje radnog lista unutar radne knjige i unutar otvorenih radnih knjiga

Za umnožavanje radnog lista unutar radne knjige ili otvorenih radnih knjiga kliknemo desnom tipkom miša na naziv radnog lista i iz izbornika odaberemo Pomakni/kopiraj list (Move/Copy Sheet). Pojavljuje se dijalog za umnožavanje/premještanje radnog lista:

Slika 4.58. Umnožavanje/premještanje radnog lista

Slika 4.59. Dijalog za umnožavanje/premještanje radnog lista


Na dokument (To document) - izbor radne knjige u koju će radni list biti umnožen/premješten;

Umetni prije (Insert before) - izbor radnog lista u odabranoj radnoj knjizi ispred kojeg će aktualni radni list biti umnožen/premješten;

Kopiraj (Copy) - ukoliko je ova opcija označena, radni list će biti umnožen. Ukoliko opcija nije označena, radni list će biti premješten.

•

•

•

IV-46PRO-MIL


4.3.1.5 Premještanje radnog lista unutar radne knjige i unutar otvorenih radnih knjiga

Za premještanje radnog lista unutar radne knjige ili otvorenih radnih knjiga kliknemo desnom tipkom miša na naziv radnog lista i izbornika odaberemo Pomakni/kopiraj list (Move/Copy Sheet). Pojavljuje se dijalog za umnožavanje/premještanje radnog lista prika-zan na prethodnoj slici.


Na dokument (To document) - izbor radne knjige u koju će radni list biti umnožen/premješten;

Umetni prije (Insert before) - izbor radnog lista u odabranoj radnoj knjizi ispred kojeg će aktualni radni list biti umnožen/premješten;

Kopiraj (Copy) - ukoliko je ova opcija označena, radni list će biti umnožen. Ukoliko opcija nije označena, radni list će biti premješten.

•

•

•

IV-47PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.4 Formule i funkcije

4.4.1 Aritmetičke formule

4.4.1.1 Izvođenje formula korištenjem relativnih adresa ćelija i aritmetičkih operatora (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje)

OpenOffice.org Calc podržava osnovne kao i napredne matematičke operacije. Kod svake operacije sadržaj počinjemo pisati znakom jednakosti. Npr. za izračun umnoška dvaju brojeva pišemo “=23*17” (bez navodnika), a u ćeliji će se prikazati njihov umnožak, tj. “391”.

Od osnovnih formula valja istaći:

ABS = apsolutna vrijednost

AVERAGE = srednja vrijednost

COUNT = prebrojava broj vrijednosti u nekom nizu (npr.broj ispunjenih ćelija u stupcu i sl.)

INT = zaokruživanje na najbliži manji cijeli broj

LOG = izračunavanje prirodnog logaritma

LOG 10 = izračunavanje logaritma s bazom 10

MAX = izračunavanje maksimalne vrijednosti niza

MEDIAN = izračunavanje srednje vrijednosti (mediana) niza

MIN = izračunavanje najmanje vrijednosti niza

RAND = generator slučajnih brojeva između 0 i 1

SUM = zbrajanje.

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

IV-48PRO-MIL


Kod pisanja funkcija pisanje počinje se znakom jednakosti, a zatim se unosi naziv funkcije i argumenti (najčešće opseg na koji se odnosi). Npr. za zbroj vrijednosti 1-10 u stupcu A, formula bi glasila “=SUM(A1:A10)” (bez navodnika).

Kod definiranja opsega ćelija na koje se funkcije odnose, ćelije se mogu označiti mišem i OpenOffice.org Calc označeno prepoznaje kao opseg koji se uključuje u formulu.

Popis postojećih funkcija može se dobiti klikom na gumb Čarobnjak: Funkcije (AutoPi-lot:Functions) na traci s funkcijama.

4.4.1.2 Prepoznavanje i razumijevanje standardnih grešaka do kojih može doći prilikom korištenja formula

Prilikom definiranja formula može doći do pojave standardnih grešaka. Najčešće su pro-uzročene nečim od sljedećeg:

pogrešan unos znaka - unos slova umjesto brojke i suprotno

korištenje nedozvoljenih argumenata

dijeljenje s nulom

pogrešni parametri liste

nedostajanje varijable ili operatora u formuli

greška u sintaksi pisanja naziva funkcije

kružne reference i dr.

Kompletan popis grešaka može se dobiti u sustavu pomoći ako se na indeksu pomoći po-traži pojam "error codes, list of".

•

•

•

•

•

•

•

IV-49PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.4.2 Adresiranje ćelija

4.4.2.1 Razumijevanje i uporaba relativne, mješovite i apsolutne adrese ćelija u formulama

Ćelije mogu biti označene na tri načina: apsolutno, relativno i pomoću imena.

Apsolutno označivanje - ćelija ima svoju oznaku retka i stupca kojoj prethodi znak za dolar, npr. $A$1.

Relativno označivanje - ćelija ima oznaku retka i stupca, npr. A1. Razlika između apsolut-ne i relativne oznake je vidljiva ako se npr. doda jedan redak ili stupac u radnu plohu. Kod formula s relativnim adresama ove će biti ažurirane (npr u sum(A1:A10), ako smo dodali jedan redak ispred prvog retka, formula će biti automatski prilagođena na sum(A2:A11). Kod apsolutnih adresa neće doći do ovog ažuriranja formula.

Označivanje imenom - ćeliji možemo dati neko logičko, lako pamtljivo ime (npr. “cijena”), koje će se kasnije koristiti u formulama i sl (npr. “=A1+cijena”). Za označivanje ćelije ime-nom idemo u izbornik Ubaci -> Nazivi -> Definiraj (Insert -> Names -> Define) i defini-ramo ime te ćelije.

Slika 4.60. Izbornik za definiranje imena ćelije

IV-50PRO-MIL


U polju za upis imena upišemo ime koje ćemo pridijeliti toj ćeliji i zatim kliknemo na gumb Dodaj („Add“), a kasnije na gumb „U redu“ („Ok“) kako bismo izašli iz ovog dijaloga.

Slika 4.61. Dijalog za definiranje imena ćelije

Ćelije s imenima lako se pamte pa je ta opcija korisna kod ćelija koje će se često koristiti u formulama i sličnim izrazima. Tada u formuli ili izrazu upisujemo ime ćelije kao referencu na nju.

Slika 4.62. Korištenje imena ćelije u formuli

IV-51PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.4.3 Rad s funkcijama

4.4.3.1 Izvođenje formula korištenjem funkcija sume, prosjeka, minimuma i maksimuma te brojanja

Kod pisanja funkcija pisanje počinje se znakom jednakosti, a zatim se unosi naziv funkcije i argumenti (najčešće opseg na koji se odnosi). Npr. za zbroj vrijednosti 1-10 u stupcu A, formula bi glasila “=SUM(A1:A10)” (bez navodnika).

Kod definiranja opsega ćelija na koje se funkcije odnose, opseg se unosi u obliku (početna vrijednost : završna vrijednost) a može se upisati ručno pisanjem adrese početne i završne ćelije ili se ćelije mogu označiti mišem i OpenOffice.org Calc označeno prepoznaje kao opseg koji se uključuje u formulu.

Računanje prosjeka

Za računanje prosjeka koristi se funkcija AVERAGE(od:do), npr. AVERAGE(A1:A12).

Računanje najveće i najmanje vrijednosti

Za računanje najveće vrijednosti koristi se funkcija MAX(od:do), npr. MAX (B17:B21).

Za računanje najmanje vrijednosti koristi se funkcija MIN(od:do), npr. MIN (C17:C21).

Brojanje

Za brojanje ćelija koje sadrže brojčanu vrijednost koriste se funkcija COUNT (od:do), npr. COUNT (A1:A17).

IV-52PRO-MIL


4.4.3.2 Izvođenje formula korištenjem logičke funkcije IF (uzimanjem u obzir jedne ili dviju specifičnih vrijednosti)

Logička funkcija IF ispituje istinitost zadanog uvjeta i daje rezultat ovisno o tome je li uvjet istinit ili nije.

Sintaksa je oblika IF (test; vrijednost_ako_je_istinito; vrijednost_ako_nije_istinito), npr IF(D13>5000;”prolazi”;”Ne prolazi”).

Na ovaj način može se uvjetovati ishod rezultata ovisno o zadovoljenju određenih para-metara.

IV-53PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.5 Oblikovanje

4.5.1 Brojevi/datumi

4.5.1.1 Oblikovanje ćelije za prikaz određenog broja decimalnih mjesta, za prikaz broja sa ili bez oznake za tisućice

Sadržaj unutar ćelije možemo formatirati tako da odaberemo iz izbornika Oblik -> Ćelije (Format -> Cells).

Slika 4.63. Dijalog za formatiranje ćelija

Opcija Brojevi (Numbers) nudi sljedeće mogućnosti:

Kategorija (Category) - vrsta podataka koji su upisani unutar ćelije (npr. Number=brojevi, Text=tekst)

Oblik (Format) - oblik prikazivanja podataka; ovdje određujemo način prikaza broje-va s obzirom na decimalna mjesta i sl.

Jezik (Language) - jezik unosa podataka; najbolje ostaviti predloženi engleski

Odrednice, decimalna mjesta (Options, Decimal places) - broj decimalnih mjesta kod brojki

Odrednice, početne nule (Options, Leading zeros) - prikaz vodećih nula kod brojeva (npr. “08” umjesto “8”)

•

•

•

•

•

IV-54PRO-MIL


Odrednice, negativni brojevi crveni (Options, Negative numbers red) - prikaz nega-tivne brojčane vrijednosti u crvenoj boji

Odrednice, razdjelnik tisućica (Options, Thousands separator) - prikaz zareza ili točke kod oznake tisuća, milijuna i sl. Npr. 12,236,366.12

Formatiraj kod (Format code) - naziv odabranog / definiranog formatiranja.

Za prikaz određenog broja decimalnih mjesta trebamo u polju decimalnih mjesta defini-rati s koliko decimala želimo imati prikazane brojeve.

Označavanjem polja „razdjelnik tisućica“ određujemo želimo li imati razdiobu tisućica unutar brojke.

4.5.1.2 Oblikovanje ćelije za prikaz oblika datuma


Prethodna slika prikazuje izgled dijaloga za formatiranje ćelija.







•

•

•

•

•

•

•

•

IV-55PRO-MIL


MO

DU

L 4




Za oblikovanje datuma u polju „Brojevi“ („Numbers“) odabere se „Datum“ („Date“), a u polju „Oblik „ („Format „) oblik datuma koji želimo koristiti. Može se definirati i vlastiti oblik datuma u polju „Formatiraj kod“ („Format code“).

4.5.1.3 Oblikovanje ćelije za prikaz valutnih simbola









•

•

•

•

•

•

•

•

•

IV-56PRO-MIL





Za oblikovanje valuta u polju „Brojevi“ („Numbers“) odabere se „Valuta“ („Currency“), a u polju „Oblik „ („Format „) naziv i oblik valute koju želimo koristiti. Za prikaz određenog broja decimalnih mjesta trebamo u polju decimalnih mjesta definirati s koliko decimala želimo imati prikazane brojeve. Označavanjem polja „razdjelnik tisućica“ određujemo želimo li imati razdiobu tisućica unutar brojke.

4.5.1.4 Oblikovanje ćelije za prikaz postotaka



Opcija Brojevi (Numbers) nudi nam sljedeće mogućnosti:






•

•

•

•

•

•

•

•

IV-57PRO-MIL


MO

DU

L 4




Za oblikovanje postotaka u polju „Brojevi“ („Numbers“) odabere se „Postotak“ („Per-cent“), a u polju „Oblik „ („Format „) oblik datuma koji želimo koristiti. Može se definirati i vlastiti oblik postotka u polju „Formatiraj kod“ („Format code“). Za prikaz određenog broja decimalnih mjesta trebamo u polju decimalnih mjesta definirati s koliko decimala želimo imati prikazane brojeve. Označavanjem polja „razdjelnik tisućica“ određujemo že-limo li imati razdiobu tisućica unutar brojke.

4.5.2 Sadržaj

4.5.2.1 Promjena načina na koji se pojavljuje sadržaj unutar ćelija - veličina i tip slova


Slika 4.64. Dijalog za formatiranje ćelija - veličina i tip slova

•

•

•

IV-58PRO-MIL


Opcija Pismo (Font) omogućuje izbor željenog tipa i veličine slova. Kroz ovaj dijalog mo-žemo odabrati i dodatna svojstva fonta kao što su podebljanje/masno (bold), ukošen/kurziv font (italic).

4.5.2.2 Oblikovanje sadržaja ćelije - podebljano, ukošeno, jednom ili dvostruko podvučeno


Prethodna slika prikazuje dijalog za formatiranje ćelija - veličina i tip slova.

Opcija Pismo (Font) omogućuje izbor željenog fonta. Kroz ovaj dijalog možemo odabrati i dodatna svojstva fonta kao što su podebljanje/masno (bold), ukošen/kurziv font (ita-lic).

Slika 4.65. Odabir posebnih efekta pisma

U dijalogu Efekti na pismu (Font Effects) mogu se podešavati i posebni efekti slova kao što su podcrtavanje, precrtavanje, efekt ugraviranih slova, boja fonta, prikaz obrisa fonta (Kontura (Outline)), sjene (Sjena (Shadow)), podvlačenja (Potcrtavanje (Underline)), pre-crtavanje (strikethrough).

IV-59PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.5.2.3 Promjena boje sadržaja ćelije i pozadine ćelije


Prethodna slika prikazuje dijalog Efekti na pismu (Font Effects) u kojem se može odre-diti boja slova pod Boja pisma (Font color).

Opcija Pozadina (Background) omogućuje određivanje pozadinske boje ćelije.

Slika 4.66. Odabir pozadine ćelija

4.5.2.4 Prenošenje oblikovanje sa ćelije ili niza ćelija na drugu ćeliju ili niz ćelija

Da bismo kopirali oblikovanje s jedne ćelije ili niza ćelija na neku drugu ćeliju ili niz, ko-ristimo gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci.

Slika 4.67. Gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci

IV-60PRO-MIL


Da bismo prenijeli oblikovanje, trebamo uraditi sljedeće:

Označiti ćeliju ili niz ćelija čije oblikovanje želimo kopirati

Kliknuti na gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci

Označiti ćeliju ili niz ćelija na koji želimo prenijeti formatiranje

Ponovno kliknuti na gumb “Oblikuj slikarski kist” (“Format Paintbrush”) na alatnoj traci.

4.5.2.5 Primjena omatanja teksta na sadržaj unutar ćelije


U opciji Poravnanje (Alignment) određujemo poravnavanje teksta unutar ćelije kao i omatanje teksta unutar ćelije kako bi se tekst urednije prikazao. Mogućnosti su sljedeće:

Vodoravno (Horizontal) - vodoravno poravnanje: Left=lijevo, Center=centrirano, Right=desno, Justified=obostrano

Uvučeno (Indent) - uvlačenje prve linije teksta

Okomito (Vertical) - okomito poravnanje: Vrh (Top)=po vrhu, Sredina (Middle)=po sredini, Botton=po dnu ćelije

Orijentacija teksta (Text direction) - odabir smjera teksta. Tekst može biti unutar će-lije upisan pod određenim kutem. To postižemo upisom kuta u polju Stupnjeva (De-grees) (upisujemo broj stupnjeva, npr. 45) ili pomicanjem žute točke po kružnici unu-tar koje je napisano “ABCD”. Ukoliko kliknemo na okomito napisana slova “ABCD”, slova unutar ćelije bitiće ispisana jedno ispod drugog.

Rub reference (Reference edge) - određuje rub od kojeg se počinje pisati zaokrenuti tekst.

Vertikalno nakupljen (Vertically stacked) - poravnava tekst vertikalno.

1.

2.

3.

4.

•

•

•

•

•

•

IV-61PRO-MIL


MO

DU

L 4

Svojstva, omatanje teksta automatski (Properties, wrap text automatically) - auto-matski omata tekst u drugu, treću itd. liniju ovisno o tome koliko linija je potrebno za prikaz cijelog teksta.

Svojstva, rastavljanje riječi aktivno (Properties, Hyphenation active) - aktiviranje podjele riječi na slogove.

Svojstva, smanji na dimenziju ćelije (Properties, shrink to fit cell size) - smanjuje veličinu slova kako bi cijeli tekst bez prelamanja i omatanja stao u odabranu ćeliju.

Slika 4.68. DIjalog za poravnanja i omatanja unutar ćelija

4.5.3 Poravnanje, efekti okvira

4.5.3.1 Korištenje poravnanja sadržaja ćelije lijevo, desno, u sredinu, gore i dolje


Prethodna slika prikazuje dijalog za poravnanje i omatanje teksta unutar ćelije.

•

•

•

IV-62PRO-MIL






Orijentacija teksta (Text direction) - odabir smjera teksta. Tekst može biti unutar će-lije upisan pod određenim kutom. To postižemo upisom kuta u polju Stupnjeva (De-grees) (upisujemo broj stupnjeva, npr. 45) ili pomicanjem žute točke po kružnici unu-tar koje je napisano “ABCD”. Ukoliko kliknemo na okomito napisana slova “ABCD”, tada će slova unutar ćelije biti ispisana jedno ispod drugog.






Poravnanje sadržaja ćelije možemo vršiti i pomoći gumbi za poravnanje na alatnoj traci.

Slika 4.69. Gumbi za poravnavanje na alatnoj traci

•

•

•

•

•

•

•

•

•

IV-63PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.5.3.2 Centriranje naslova preko niza ćelija

Da bismo centrirali naslov preko niza ćelija, najprije trebamo spojiti željene ćelije u kojima će se nalaziti naslov, a to činimo na način da označimo ćelije i zatim u izborniku odabere-mo Oblik -> Spoji ćelije (Format -> Merge cells).

Kad smo ćelije spojili, napišemo naslov i centriramo ga pomoću gumba za centriranje na alatnoj traci ili kao što je to objašnjeno u prethodnoj točki.

4.5.3.3 Prilagođavanje orijentacije sadržaja ćelije

Sadržaj ćelije možemo napisati i pod nekim kutom ili okomito. Za to koristimo dijalog za oblikovanje poravnanja teksta do kojeg dolazimo preko izbornika Oblik -> Ćelije (Format -> Cells).

Slika 4.70. Dijalog za poravnanje i omatanje teksta unutar ćelije




•

•

IV-64PRO-MIL



Orijentacija teksta (Text direction) - odabir smjera teksta. Tekst može biti unutar će-lije upisan pod određenim kutom. To postižemo upisom kuta u polju Stupnjeva (De-gress) (upisujemo broj stupnjeva, npr. 45) ili pomicanjem žute točke po kružnici unu-tar koje je napisano “ABCD”. Ukoliko kliknemo na okomito napisana slova “ABCD”, slova unutar ćelije bit će ispisana jedno ispod drugog.






Za promjenu orijentacije (kuta) sadržaja ćelije upišemo željeni kut u polju Stupnjeva (De-grees) ili mišem odaberemo kut na prikazanom krugu orijentacije.

4.5.3.4 Dodavanje rubova ćeliji ili odabranom nizu ćelija

Ćeliji (ili odabranom nizu ćelija) možemo dodati rubove koristeći izbornik Oblik -> Ćelije (Format -> Cells).

•

•

•

•

•

•

•

IV-65PRO-MIL


MO

DU

L 4

Slika 4.71. Dijalog za odabir ruba ćelije

Opcija Rubovi (Borders) omogućuje oblikovanje rubnih linija (okvira) ćelije. Mogućnosti su sljedeće:

Raspored linije (Line arrangement) - uređivanje oblika okvira. Možemo kliknuti na neki već definirani oblik (pet ponuđenih mogućnosti, od kojih je prva bez okvira), a možemo i u većem prikazu kliknuti na rub odlomka na kojem želimo imati okvir.

Linija (Line) - definicija debljine i oblika linije okvira kao i njegove boje

Razmak do sadržaja, lijevo (Spacing to contents, Left) - udaljenost okvira od lijevog ruba odlomka

Razmak do sadržaja, desno (Spacing to contents, Right) - udaljenost okvira od de-snog ruba odlomka

Razmak do sadržaja, vrh (Spacing to contents, Top) - udaljenost okvira od vrha odlomka

Razmak do sadržaja, dno (Spacing to contents, Bottom) - udaljenost okvira od dna odlomka

Razmak do sadržaja, sinkronizacija (Spacing to contents, Synchronize) - podjednaka udaljenost od rubova odlomka

Stil sjene, položaj (Shadow style, Position) - definiranje sjene odlomka i njene pozi-cije u odnosu na odlomak

Stil sjene, udaljenost (Shadow style, Distance) - udaljenost sjene od odlomka


•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

IV-66PRO-MIL


4.6 Dijagrami / grafikoni

4.6.1 Korištenje dijagrama/grafikona

4.6.1.1 Izrada različitih vrsta grafikona i dijagrama iz podataka u radnoj knjizi

Osim klasičnog prikaza podataka pomoću tablica, OpenOffice.org Calc omogućuje i pri-kaz podataka pomoću grafikona. Grafikon i tablica na koju se on odnosi mogu biti smje-šteni na istom radnom listu, a mogu se nalaziti i na različitim radnim listovima.

Da bismo pokrenuli izradu grafikona, trebamo imati tablicu s podacima na temelju kojih će se izraditi grafikon.

Najprije označimo tablicu, zatim u izbornicima odaberemo Ubaci -> Grafikon (Insert -> Chart.)

Slika 4.72. Izbornik za rad s grafikonima

Pojavljuje se dijalog u kojem odabiremo opseg tablice na koji će se odnositi grafikon, a zatim odabiremo i radni list u koji će biti smješten nastali grafikon.

IV-67PRO-MIL


MO

DU

L 4

Slika 4.73. Izbor opsega tablice


Raspon (Range) – područje koje će biti obuhvaćeno grafikonom

Prvi red kao naslov (First row as caption) – prvi redak bit će naziv osi grafikona

Prvi stupac kao oznaka (First column as caption) – prvi stupac bit će naziv osi gra-fikona.

Rezultati grafikona u radnom listu (Chart results in worksheet) - radni list u kojem će se prikazati gotov grafikon.


Slika 4.74. Izbor vrste grafikona

Ovdje biramo vrstu grafikona kao i hoće li se podaci prikazivati u retcima (rows) ili stup-cima (columns).

•

•

•

•

IV-68PRO-MIL


Opcija Prikazivanje tekstualnih elemenata u pregledu (Show text elements in preview) određuje hoće li se u minijaturnom prikazu grafikona vidjeti legenda i oznake na osima grafikona.


Slika 4.75. Izbor varijante odabrane vrste grafikona

Ovdje definiramo varijantu odabrane vrste grafikona, kao i izbor osi koja će prikazati linije za oznaku vrijednosti (moguć je izbor X, Y, ili Z osi).

Mogućnost “Skupovi podataka u “ („Data series in“) omogućuje prikaz nizova vrijedno-sti u retcima (rows) ili stupcima (Stupac (Column)). Mali prikaz grafikona s lijeve strane prikazuje predviđeni prikaz grafikona pa na njemu možemo vidjeti kako će izgledati naš konačni grafikon, ovisno o parametrima koje izaberemo.

Klikom na gumb „Dalje“ („Next“) prelazimo na sljedeći korak:

Slika 4.76. Definiranje naziva grafikona kao i pojedinih osi

IV-69PRO-MIL


MO

DU

L 4

Ovdje definiramo sljedeće:

Naslov grafikona (Chart title) – naziv grafikona

Legenda (Legend) – prikaz legende na grafikonu

Natpisi osi x,y,z (Axis titles, X,Y, Z) – nazive pojedinih osi grafikona

Skupovi podataka u (Data series in) – prikaz podataka u retcima (rows) ili stupcima (columns).

Klikom na gumb „Napravi“ („Create“) bit će stvoren grafikon:

Slika 4.77. Prikaz stvorenog grafikona unutar dokumenta

Kad je grafikon stvoren, pojavljuje se automatski u našem dokumentu. Dvostrukim kli-kom na pojedino područje/vrijednost možemo mijenjati postavke za to područje (npr. promjena boje stupca i sl.). Promjenom vrijednosti podataka u tablici, automatski se mi-jenja i prikaz vrijednosti u grafikonu (ponekad je potrebno kliknuti na grafikon da bi se ažurirao).

•

•

•

•

IV-70PRO-MIL


4.6.1.2 Dodavanje naslova, oznaka na dijagramu/grafikonu. Uklanjanje naslova, oznaka s dijagrama/grafikona

Naslovi i oznake dodaju se grafikona prilikom njegovog stvaranja (pogledati prethodnu točku). Ukoliko želimo mijenjati naslov/oznaku ili ih obrisati, dva puta kliknemo na njih i pojavljuje se pokazivač teksta koji nam omogućuje promjene.

4.6.1.3 Mijenjanje pozadinske boje u dijagramu/grafikonu

Za promjenu pozadinske boje grafikona dva puta kliknemo na grafikon i u dijalogu koji se otvori odaberemo Područje (Area). U opciji Ispuna (Fill) odaberemo vrstu ispune koju želimo (boja, gradijent, šrafura, slika).

Slika 4.78. Dijalog za odabir pozadinske boje grafikona

IV-71PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.6.1.4 Mijenjanje pojedinih dijelova određenog dijagrama/grafikona

Da bismo promijenili pojedine dijelove grafikona, označimo grafikon i dva puta kliknemo na njega. Pojavljuje se alatna traka za rad s grafikonima.

Slika 4.79. Alatna traka za rad s grafikonima


Naslov uključen/isključen (Title On/Off ) - određuje prikazivanje naslova grafikona

Legenda uključena/isključena (Legend On/Off ) - određuje prikazivanje legende

Naslovi osi uključeni/isključeni (Axis Title On/Off ) - određuje prikazivanje naslova osi grafikona

Pokaži/sakrij opise osi (Show/Hide Axis Descriptions) - određuje prikazivanje opisa osi

Vodoravna mreža uključena/isključena (Horizontal Grid On/Off ) - određuje prika-zivanje vodoravne mreže

Okomita mreža uključena/isključena (Vertical Grid On/Off ) - određuje prikaziva-nje okomite mreže

Vrsta grafikona (Chart Type) - biranje vrste grafikona

SamoOblikovanje (AutoFormat) - ponovno definiranje vrste grafikona, naslova, na-ziva osi i dr.

Podaci grafikona (Chart Data) - rad s podacima na temelju kojih je stvoren grafi-kon

Podaci u redovima (Data in Rows) - prikaz prikaz podataka u redovima

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

IV-72PRO-MIL


Podaci u stupcima (Data in Columns) - prikaz podataka u stupcima

Skaliranje teksta (Scale Text) - promjena veličine teksta

Reorganizacija grafikona (Reorganize Chart) - reorganizacija prikaza grafikona

Daljnje izmjene dijelova grafikona mogu se postići ukoliko se klikne desnom tipkom miša na označeni grafikon pri čemu se dobiju mogućnosti primjene 3D efekta na grafikon, pro-mjene pozadine i ostalih elemenata.

Slika 4.80. Dodatne mogućnosti izmjene grafikona

Ukoliko u tablici s podacima na temelju kojih je stvoren grafikon promijenimo vrijednosti, grafikon će biti automatski ažuriran.

•

•

•

IV-73PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.6.1.5 Promjena vrste dijagrama/grafikona

Da bismo promijenili vrstu grafikona, označimo grafikon i dva puta kliknemo na njega. Pojavljuje se alatna traka za rad s grafikonima.

Slika 4.81. Alatna traka za rad s grafikonima

U njoj odaberemo Vrsta grafikona (Chart Type) nakon čega se otvara dijalog za izbor vrste grafikona u kojem odaberemo željenu vrstu grafikona.

Slika 4.82. Dijalog za izbor vrste grafikona

IV-74PRO-MIL


4.6.1.6 Umnožavanje, premještanje dijagrama/grafikona unutar radnog lista, između otvorenih radnih knjiga

Za premještanje i kopiranje grafikona koriste se standardne Izreži (Cut), Kopiraj (Copy) i Umetni (Paste) funkcije koje se nalaze unutar izbornika Uređivanje (Edit), a možemo ih dobiti i klikom na desnu tipku miša.

Grafikon možemo kopirati/umnožiti na sljedeći način: označimo ga, odaberemo u izbor-niku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl + C na tipkovnici), odemo na mjesto kamo ga želimo kopirati i odaberemo iz izbornika Uređiva-nje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici). Isti princip vrijedi za umnožavanje unutar radnog lista, unutar radne knjige ili između više otvorenih dokumenata.

Grafikon možemo premjestiti na sljedeći način: označimo ga, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut) (ili ikonu “Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkovnici), odemo na mjesto kamo ga želimo prenijeti i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umet-ni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici). Isti princip vrijedi za premještanje unutar radnog lista, unutar radne knjige ili između više otvorenih dokumenata.

4.6.1.7 Promjena veličine, brisanje grafikona/dijagrama

Za promjenu veličine grafikona označimo željeni grafikon, kliknemo na jedan od označe-nih rubova i povlačenjem miša odredimo željenu veličinu.

Za brisanje grafikona označimo grafikon i zatim na tipkovnici pritisnemo tipku Delete.

IV-75PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.7. Priprema izlaznih rezultata

4.7.1. Postavke radnog lista

4.7.1.1 Promjena margina u radnom listu: gore, dolje, lijevo, desno

Unutar OpenOffice.org Calc-a možemo odrediti postavke stranice, kao što su veličina i orijentacija papira, margine, pozadina i okvir stranice kao i formatiranje ispisa tablice.

Da bismo pristupili ovim postavkama, izaberemo iz izbornika Oblik -> Stranica (Format -> Page).

Otvara se dijalog za određivanje pojedinih postavki stranica:

Slika 4.83. Izbornik postavki stranice

IV-76PRO-MIL


Slika 4.84. Određivanje dimenzija stranice, orijentacije papira i margina




Margine (Margins) – margine




Poravnanje tablice (Table alignment) - poravnanja tablica na stranici (Horizontal= vodoravno, Vertical=okomito)

•

•

•

•

•

•

•

IV-77PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.7.1.2 Promjena orijentacije radnog lista (način ispisa) – portret ili uspravno, pejzaž ili položeno. Promjena veličine stranice


Otvara nam se dijalog za određivanje pojedinih postavki stranice prikazan na prethodnoj slici.




Margine (Margins) – margine




Poravnanje tablice (Table alignment) - poravnanja tablica na stranici (Horizontal= vodoravno, Vertical=okomito)

•

•

•

•

•

•

•

IV-78PRO-MIL


4.7.1.3 Prilagodba postavki stranice tako da sadržaj radnog lista stane na određeni broj stranica


Otvara se dijalog za određivanje pojedinih postavki stranice:

Slika 4.85. Određivanje skale ispisa stranice

Mogućnosti koji se nude u opciji List (Sheet) su:

Redoslijed stranica (Page order) - redoslijed ispisa tablica na papiru; “Od vrha do dna, onda desno” („Top to bottom, then right“) znači da će se tablice ispisivati najpri-je okomito, dok “S lijeva na desno, zatim dolje” („Left to right, then down“) znači da će se najprije ispisivati vodoravno. Kad kliknemo pojedinu mogućnost, vizualno se prikaže naš izbor.

Broj prvog paragrafa (First page number) - redni broj prve stranice; predlaže se da brojanje počne od broja jedan

Ispis, zaglavlja redova i stupaca (Print, column and row headers) - ispis zaglavlja stupaca i redaka

Ispis, mreža (Print, grid) - ispis linija tablice

Ispis, zabilješke (Print, notes) - ispis komentara ćelija

•

•

•

•

•

IV-79PRO-MIL


MO

DU

L 4

Ispis, objekti/grafike (Print, objects/graphics) - ispis slika i ostalih objekata koji se pojavljuju unutar tablice

Ispis, grafovi (Print, charts) - ispis grafikona

Ispis, crtani objekti (Print, drawing objects) - ispis crteža

Ispis, formule (Print, formulas) - ispis definicije formula; ako ova mogućnost nije odabrana, ispisuje se rezultat formule, a ako je odabrana, ispisuje se definicija formu-le

Ispis, vrijednosti nula (Print, zero values) - ispis nula; ako ova mogućnost nije oda-brana, tada se ne ispisuju nule unutar praznih ćelija

Skala, smanji/povećaj ispis (Scale, reduce/enlarge printout) - definiranje postotka povećanja/smanjenja radnog lista

Skala, stisni raspon ispisa u visinu/širinu (Scale, fit print range(s) to width/height) - definiranje maksimalnog broja stranica u visinu/širinu na koji će biti ispisan defi-niran raspon ispisa

Skala, prilagodi ispis na broj stranica (Scale, fit printout on numbers of pages) - na koliko stranica će se prostirati ispis radnog lista.

4.7.1.4 Dodavanje i promjena teksta u zaglavlju i podnožju radnog lista


Opcije Zaglavlje (Header) i Podnožje (Footer) služe za uređivanje zaglavlja i podnožja dokumenta. Princip rada je jedinstven pa ćemo ovdje na primjeru prikazati samo zaglav-lja, a na isti način se onda uređuje i podnožje.

•

•

•

•

•

•

•

•

IV-80PRO-MIL


Slika 4.86. Definiranje zaglavlja stranice


Zaglavlje uključeno (Header on) - uključen prikaz zaglavlja

Isti sadržaj lijevo/desno (Same content left/right) - zaglavlje je identično za lijevu i desnu stranicu

Lijeva margina (Left margin) - lijeva margina

Desna margina (Right margin) - desna margina

Prored (Spacing) - razmak između margine i zaglavlja

Visina (Height) - visina zaglavlja

SamoPrilagodi visinu (AutoFit height) - visina zaglavlja automatski se prilagođava količini teksta unutar zaglavlja.

Gumbi “Više” (“More”) i “Uredi” (“Edit”) omogućuju daljnje uređivanje zaglavlja/pod-nožja.

•

•

•

•

•

•

•

IV-81PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.7.1.5 Umetanje polja u zaglavlje i podnožje stranice - broj stranica, datum, vrijeme, ime datoteke, ime radnog lista

Da bismo pristupili ovim postavkama, izaberemo iz izbornika Oblik -> Stranica (Format -> Page). Otvara se dijalog kao na prethodnoj slici. Klikom na gumb “Uredi” (“Edit”) otvara se dijalog pomoću kojeg definiramo elemente zaglavlja/podnožja koje želimo imati prikazane:

Slika 4.87. Dijalog za umetanje polja u zaglavlje/podnožje.


Lijevo područje (Left area) - definira elemente lijeve strane zaglavlja. U polje se može upisati vlastiti tekst ili neki od ponuđenih elemenata (broj stranice i sl.)

Centriraj područje (Center area) - definira elemente sredine zaglavlja. U polje se može upisati vlastiti tekst ili neki od ponuđenih elemenata (broj stranice i sl.)

Desno područje (Right area) - definira elemente desne strane zaglavlja. U polje se može upisati vlastiti tekst ili neki od ponuđenih elemenata (broj stranice i sl.)

Zaglavlje (Header) - unaprijed definirana zaglavlja koja se mogu koristiti

Prilagođeno zaglavlje (Custom header) - sami možemo stvoriti svoje vlastito zaglav-lje koristeći elemente Ime datoteke (File name), Naziv lista (Sheet name), Stranica (Page), Stranice (Pages), Datum (Date), Vrijeme (Time).

•

•

•

•

•

IV-82PRO-MIL


4.7.2 Pripreme

4.7.2.1 Razumijevanje važnosti provjeravanja kalkulacija unutar radne knjige i teksta prije distribucije

Kad je dokument jednom napisan, bitno ga je pregledati kako bi se utvrdile eventualne pravopisne pogreške, pogreške u kalkulacijama te postigao jedinstven izgled (oblik) unu-tar dokumenta jer to dokumentu daje preglednost, čitljivost i profesionalniji izgled. Even-tualno uočene greške mogu se lako ispraviti prije nego se dokument ispiše i distribuira.

Alati koje možemo koristiti u ovoj fazi pripreme dokumenta su provjera pravopisa, provje-ra veličine i izgleda radnog lista (kako bi se osigurao nesmetan i uredan ispis dokumenta) te pregled dokumenta prije ispisa pomoću kojeg vidimo kako će dokument izgledati kad se ispiše na papiru ili pretvori u neki od elektroničkih oblika (pdf i sl).

4.7.2.2 Pregled radnog lista prije ispisa

Za pregled prije ispisa koristimo opciju Pregled stranice (PagePreview) koja se nalazi u izborniku Datoteka (File).

Slika 4.88. Pregled dokumenta prije ispisa

IV-83PRO-MIL


MO

DU

L 4

Prije samog pregleda dokumenta dobro je definirati format stranice te njenu orijentaciju (preporučljivo je koristiti Pejzažno (Landscape) orijentaciju kod stranica koje imaju više stupaca). Za detalje pogledajte točku 4.7.1.2 Promjena orijentacije radnog lista (način ispi-sa) – portret ili uspravno, pejzaž ili položeno. Promjena veličine stranice.

OpenOffice.org Calc omogućuje i definiranje područja koje će se ispisati. Ako imamo vrlo opsežnu tablicu, a želimo ispisati samo njen dio, tada možemo definirati područje koje će se ispisati, dok ostatak tablice neće biti ispisan. Za definiranje područja ispisa označino dio tablice koji želimo ispisati, a zatim idemo u izbornik Oblik -> Ispiši opsege -> Defi-niraj (Format -> Print ranges -> Define).

Slika 4.89. Definiranje područja ispisa

Prije samog ispisa možemo definirati i skaliranje stranice, tj. prilagoditi širinu ispisa širini lista papira na koji će se ispisati. Time možemo postići da se npr. stranica koja je šira od jednog lista papira proporcionalno smanji tako da stane na jedan list papira. Time su do-duše slova sitnija, ali imamo pregled cijele stranice (ili prije definiranog područja ispisa) na jednom listu papira.

IV-84PRO-MIL


Za određivanja skale ispisa tablice idemo na izbornik Oblik -> Stranica -> List (Format -> Page -> Sheet).


Mogućnosti koji se nude su:

Redoslijed stranica (Page order) - redoslijed ispisa tablica na papiru; “Od vrha do dna, onda desno” („Top to bottom, then right“) znači da će se tablice ispisivati najpri-je okomito, dok “S lijeva na desno, onda dolje” („Left to right, then down“) znači da će se najprije ispisivati vodoravno. Kad kliknemo pojedinu mogućnost, vizualno nam se prikaže naš izbor.





Ispis, objekti/grafike (Print, objects/graphics) - ispis slika i sličnih objekata koji se pojavljuju unutar tablice

Ispis, grafikoni (Print, charts) - ispis grafikona


•

•

•

•

•

•

•

•

IV-85PRO-MIL


MO

DU

L 4

Ispis, formule (Print, formulas) - ispis definicije formula; ako ova mogućnost nije oda-brana, ispisuje se rezultat formule, a ako je odabrana, ispisuje se definicija formule

Ispis, vrijednosti nula (Print, zero values) - ispis nula; ako ova mogućnost nije oda-brana, ne ispisuju se nule unutar praznih ćelija




Kad smo definirali način ispisa, možemo prijeći na pregled prije ispisa, kao što je defini-rano na početku.

Slika 4.91. Pregled dokumenta prije ispisa

•

•

•

•

•

IV-86PRO-MIL


Kad se nalazimo u pregledu prije ispisa (“Pregled stranice” (“PagePreview”)), na ekranu vidimo kako će izgledati ispis na papiru, a nudi nam se mogućnost pregleda pojedinih stranica, povećanje ili smanjenje prikaza na ekranu, kao i podešavanje parametara same stranice kao što smo to prije objasnili.

4.7.2.3 Uključivanje i isključivanje crta rešetke, prikazivanje rubrika, redaka i stupaca za potrebe ispisa

Za uključivanje ovih elemenata ispisa idemo na izbornik Oblik -> Stranica -> List (For-mat -> Page -> Sheet).


Mogućnosti koji se nude u opciji List (Sheet) su:

Redoslijed stranica (Page order) - redoslijed ispisa tablica na papiru; “Od vrha do dna, onda desno” („Top to bottom, then right“) znači da će se tablice ispisivati najpri-je okomito, dok “S lijeva na desno, onda dolje” („Left to right, then down“) znači da će se najprije ispisivati vodoravno. Kad kliknemo pojedinu mogućnost, vizualno nam se prikaže naš izbor.


•

•

IV-87PRO-MIL


MO

DU

L 4




Ispis, objekti/grafike (Print, objects/graphics) - ispis slika i sličnih objekata koji se pojavljuju unutar tablice

Ispis, grafikoni (Print, charts) - ispis grafikona


Ispis, formule (Print, formulas) - ispis definicije formula; ako ova mogućnost nije odabrana, ispisuje se rezultat formule, a ako je odabrana, ispisuje se definicija formu-le

Ispis, vrijednosti nula (Print, zero values) - ispis nula; ako ova mogućnost nije oda-brana, tada se ne ispisuju nule unutar praznih ćelija




4.7.2.4 Primjenjivanje automatskog ispisa naslova redaka na svakoj stranici radnog lista

Ukoliko želimo na svakoj stranici radnog lista ispisati naslove redaka/stupaca radi veće preglednosti dokumenta, odemo u izbornik Oblik -> Ispiši opsege -> Urede (Format -> Print ranges -> Edit).

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

IV-88PRO-MIL


Slika 4.93. Izbornik Oblik -> Ispiši opsege -> Uredi (Format -> Print ranges -> Edit)

Pojavljuje se dijalog u kojem definiramo opseg ispisa kao i redove (rows) i stupce (co-lumns) koji će se ponavljati. Pri tome se upisuju apsolutne vrijednosti redaka/stupaca, a mogu se označiti i klikom mišem na njih.

Slika 4.94. Dijalog za definiranje opsega ispisa i ponavljanja redova/stupaca

IV-89PRO-MIL


MO

DU

L 4

4.7.3 Ispis

4.7.3.1 Ispis niza ćelija iz radnog lista, cijelog radnog lista, određenog broja kopija radnog lista, cijele radne knjige, određenog grafikona

Nakon definiranja područja ispisa i pregleda dokumenta prije ispisa (vidjeti prethodne točke), možemo prijeći na ispis dokumenta.

Za ispis dokumenta na pisač/fax odaberemo izbornik Datoteka -> Ispis (File -> Print) ili kraće, pomoću tipkovnice, Ctrl + P. Pojavljuje se dijalog za ispis dokumenta koji nudi sljedeće opcije:


Odabir pisača - u dijaloškom okviru "Ime" (”Name”) odaberemo ime željenog pisača, ukoliko ih imamo više. Gumb “Svojstva” (“Properties”) omogućuje dodatno podeša-vanje odabranog pisača (npr. odabir rezolucije ispisa, rad s bojom kod pisača u boji i sl.).



Raspon ispisa (Print range) - odabir stranica koje će se ispisati. “Sve” (“All”) označa-va cijeli dokument, “Stranice” (“Pages”) omogućuje odabir određenih stranica (npr.

•

•

•

•

IV-90PRO-MIL


“6” je samo 6. str. “6,7” su 6. i 7. str. “6-12” su 6. do 12. str.), “Odabir” (“Selection)” ispisuje prethodno označeni tekst u dokumentu (tekst treba označiti prije pozivanja ispisa).

Broj kopija (Copies) – u koliko će se primjeraka obavljati ispis. Gumb “Svrstaj za uvez” (“Collate”) omogućuje sortiranje pojedinih primjeraka, što je i grafički ilustri-rano kad kliknemo na nju.





•

•

•

•

V-1PRO-MIL

Open source Baze podataka

MO

DU

L 5

Baze podatakaModul 5 Baze podataka olakšava čitatelju razumijevanje osnovnih pojmo-va baza podataka i demonstraciju sposobnosti korištenja baza podataka na računalu. Čitatelj će naučiti kreirati i vršiti promjene u tablicama, upitima, obrascima i izvještajima te pripremiti izlazne podatke za distribuciju. Naučit će povezivati tablice te dobivati i upravljati informacijama iz baze podataka koristeći upite, funkcije za sortiranje raspoložive u aplikaciji. Svi primjeri rađeni su pomoću aplikacije OpenOffice.org Base, a počinje se s osnovnim upoznavanjem aplikacije, prilagodbom aplikacije samom korisniku, nakon čega se uče osnovne operacije s tablicama, rad s ključevima te korištenje obrazaca za unos i prikaz podataka. Posebna pažnja posvećena je dobivanju informacija kroz upite te korištenju izvještaja za prikaz podataka u obliku koji je razumljiviji za čitanje.

Modul 5

V-3PRO-MIL


MO

DU

L 5


5.1.1 Pojam baze podataka

5.1.1.1 Što znači baza podataka

U radu s računalima često se javlja potreba organiziranja i čuvanja veće količine podataka i to na taj način da podaci budu konzistentni, da se osigura njihova jedinstvenost, brzo pronalaženje traženih podataka te njihov prikaz na željeni način, a da se pritom podaci racionalno uskladište. Upravo nabrojene zahtjeve zadovoljava baza podataka.

Baza podataka je organizirani skup podataka, a ako se između podataka uspostavljaju određeni odnosi (relacije), govorimo o relacijskoj bazi podataka (kratica je RDBMS).

Sama baza podataka služi za spremanje i dohvat podataka dok aplikacije koje se povezuju s bazom podataka vrše manipulaciju podacima (prikaz, ispis i sl).

5.1.1.2 Kako je organizirana baza podataka (tablice, slogovi, polja, tipovi podataka u poljima i svojstva polja)

Budući da su osnovni zahtjevi baze podataka konzistentnost i jedinstvenost spremljenih podataka, baza podataka treba se organizirati na način koji će to omogućiti.

Omogućuje se na način da se određeni podatak (npr. ime osobe) sprema u polje. Više polja koja se odnose na isti entitet čine slog ili zapis (npr. ime, prezime, adresa, br. telefona i ostali podaci jedne osobe). Slogovi se spremaju u tablice, a više tablica (koje mogu biti me-đusobno povezane ako govorimo o relacijskoj bazi podataka) sačinjavaju bazu podataka. Pritom vrijedi pravilo da u jednoj tablici ne mogu biti dva identična sloga.

Kod pojedinih polja postoje definirani tipovi podataka kako bi se osigurala konzistentnost i uniformnost upravljanja podacima. Neke vrste podataka su:

tekst (text)

slika (image)

•

•

V-4PRO-MIL

Open sourceModul 5 Baze podataka

broj (number)

broj s decimalama (decimal)

cijeli broj (integer)

da/ne vrijednost (boolean)

datum (date)

vrijeme (time) i dr.

Polja imaju svoju veličinu (duljinu), a neka polja imaju obvezan unos tj. ne mogu ostati prazna.

5.1.1.3 Pojam primarnog ključa

Primarni ključ je jedno polje ili kombinacija više polja unutar sloga koje jedinstveno odre-đuje taj slog, tj. ne može se desiti da unutar tablice postoje dva sloga s jednakom vrijedno-šću primarnog ključa.

Primarni ključ definira se prilikom kreiranja same tablice i za polja koja tvore primarni ključ obvezan je unos vrijednosti (ne mogu ostati prazna).

5.1.1.4 Pojam indeksa

Indeksi su posebne oznake stvorene nad nekom tablicom koje omogućuju brže pretraži-vanje i razvrstavanje podataka unutar tablice. Indeks se može sastojati od jednog polja ili kombinacije više polja. Kad se traži određeni podatak u tablici koja ima indekse, nema potrebe čitati sva polja u slogovima, već se pretražuje indeks čime se ubrzava dohvat po-dataka (npr. kad se traži osoba, čita se ime + prezime, a nema potrebe čitati sve podatke uključujući brojeve telefona i sl.).

•

•

•

•

•

•

V-5PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.1.1.5 Svrha povezivanja tablica u bazi podataka

Da bi se postiglo ekonomičnije i kvalitetnije spremanje podataka, podaci se spremaju u međusobno povezane tablice. Npr. ako imamo trgovinu i želimo organizirati svoje po-datke o kupcima i njihovim računima, tada ćemo to napraviti na taj način da stvorimo nekoliko tablica koje ćemo povezati:

tablica osoba

tablica gradova

tablica faktura

tablica stavki fakture

tablica proizvoda

Ovaj način organizacije podataka ima više prednosti:

štedi se prostor jer se ne pišu u slogu svaki put svi podaci o kupcu + svi proizvodi koje je on kupio

štedi se vrijeme jer se kod izrade fakture samo odabere kupac iz tablice kupaca, bez da se upisuju njegovi podaci

olakšano je ispravljanje jer ako se promijeni adresa kupca u tablici kupaca, ona je od-mah ažurirana na svim fakturama

ukoliko se promijeni naziv nekog grada, to je odmah ažurirano za sve kupce iz tog grada. Isto vrijedi za bilo koju promjenu podataka u bilo kojoj tablici jer će ta promje-na biti odmah ažurirana u svim povezanim tablicama.

mogu se raditi bogati statistički i sl. izvještaji.

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

V-6PRO-MIL


5.1.1.6 Važnost definiranja pravila povezivanja zbog osiguranja pravilnog povezivanja tablica

Kao što smo vidjeli u prethodnoj točki, tablice možemo međusobno povezati što ima niz prednosti. Prilikom povezivanja potrebno je pažljivo definirati veze među tablicama kako bi se osigurala konzistentnost podataka.

Povezivanje se radi na taj način da vanjski ključ jedne tablice povezuje s primarnim klju-čem druge tablice. Npr.u tablici kupaca imamo podatak o poštanskom broju mjesta kupca i taj poštanski broj (koji je indeksiran i predstavlja vanjski ključ tablice kupaca) vezan je s poljem poštanskog broja tablice mjesta koje je ujedno primarni ključ tablice mjesta.

Pri tome se može definirati tip veze koji može biti:

1:1 (npr. jedan vozač vozi jedan automobil i jedan automobil ima jednog vozača)

1:mnogo (npr. jedan vozač može biti vlasnik mnogih automobila, ali jedan automobil vozi jedan vozač)

mnogo:mnogo (npr. jedna faktura ima više proizvoda i jedan proizvod se pojavljuje u više faktura).

OpenOffice.org Base omogućuje neka osnovna povezivanja dok se za složenije baze po-dataka koriste specijalizirani database serveri i aplikacije koje koriste podatke koji dolaze sa servera.

•

•

•

V-7PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.1.2 Prvi koraci u radu s bazama podataka

5.1.2.1 Pokretanje (i zatvaranje) aplikacije za rad s bazom podataka

Da bismo pokrenuli aplikaciju za rad s bazama podataka, kod većine Linux operacijskih sustava idemo na izbornik Start -> Office -> Database, dok kod nekih operacijskih su-stava idemo na izbornik Start -> Programs -> OpenOffice.org 2.x -> OpenOffice.org Base.

Slika 5.1. Pokretanje programa kroz Start izbornik

Program možemo pokrenuti i pomoću OpenOffice.org 2.x QuickStarter-a koji se nalazi na programskoj traci pored sata kod nekih operacijskih sustava. Na QuickStarter-u oda-beremo Baza podataka (Database).

Kad pokrenemo aplikaciju, pojavljuje se dijalog koji nas pita koju vrstu posla želimo ura-diti. Mogućnosti su sljedeće:

V-8PRO-MIL


Kreiraj novu bazu podataka (Create a new database) - stvaranje nove baze podata-ka

Otvori postojeću datoteku s bazom podataka (Open an existing database file) - u polju Nedavno korišteno možemo odabrati bazu s kojom želimo raditi

Spoji se na postojeću bazu podataka (Connect to an existing database) - spajanje na postojeću bazu podataka pri čemu u dijaloškom okviru izaberemo vrstu baze na koju se želimo spojiti (JDBC, dBASE, adresar, Oracle, itd.) nakon čega nam se otvara standardni dijalog za otvaranje dokumenta.

Slika 5.2. Dijalog za otvaranje baze podataka



Ako smo unijeli promjene u dokument nakon posljednjeg spremanja dokumenta, pojavit će se pitanje “Dokument je promijenjen. Želite li spremiti vaše promjene?” (“The do-cument has been modified. Do you want to save your changes?”) Ako želimo sačuvati pro-mjene na dokumentu, kliknemo na “Spremi” (“Save”). Ukoliko kliknemo na “Odbaci” (“Discard”), promjene na dokumentu neće biti pohranjene.

•

•

•

V-9PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.1.2.2 Otvaranje, prijava na postojeću bazu podataka

Postojeću bazu podataka možemo otvoriti na nekoliko načina:




Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se standardni dijalog za otvaranje doku-menta.


Možemo izabrati dokument s popisa, ukoliko ga vidimo na popisu dokumenata, ili može-mo sami upisati naziv dokumenta.

Prilikom upisa naziva dokumenta potrebno je najprije u dijaloškom okviru “Files of Type” odabrati vrstu dokumenta koji želimo otvoriti (u ovom slučaju dokumente baze podataka), a zatim u dijaloškom okviru “File name” upisati putanju i ime dokumenta.

Ukoliko je baza podataka zaštićena lozinkom i korisničkim imenom, njih ćemo trebati upisati prije otvaranja baze.

•

•

•

V-10PRO-MIL


5.1.2.3 Kreiranje nove baze podataka

Za stvaranje nove baze podataka izaberemo Datoteka -> Novi -> Baze podataka (File -> New -> Templates and Documents). Pojavljuje se dijalog koji nas pita koju vrstu posla želimo uraditi.


Kreiraj novu bazu podataka (Create a new database) - stvaranje nove baze podata-ka;

Otvori postojeću datoteku s bazom podataka (Open an existing database file) - u polju Nedavno korišteno možemo odabrati bazu s kojom želimo raditi;

Spoji se na postojeću bazu podataka (Connect to an existing database) - spajanje na postojeću bazu podataka pri čemu u dijaloškom okviru izaberemo vrstu baze na koju se želimo spojiti (JDBC, dBASE, adresar, Oracle, itd.) nakon čega se otvara standardni dijalog za otvaranje dokumenta.

Slika 5.4. Dijalog za stvaranje baze podataka

Ukoliko smo odabrali stvaranje nove baze podataka (prva opcija), pojavljuje se dijalog že-limo li evidentirati bazu podataka u OpenOffice.org (ukoliko odaberemo ovu mogućnost, stvorenu bazu moći ćemo koristiti kao adresar za skupna pisma i sl.), želimo li otvoriti novostvorenu bazu za uređivanje ili želimo pomoć čarobnjaka za stvaranje tablica (kori-sno ukoliko stvaramo neku od standardnih baza podataka poput adresara, popisa dobara i sl.).

•

•

•

V-11PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.5. Čarobnjak za stvaranje tablica

Mogućnosti koje nam čarobnjak nudi su:

Kategorija, poslovni (Category, business) - kategorija tablice, tj. hoće li se stvarati tablica poslovne ili osobne namjene. Ovisno o odabranoj kategoriji, program će dati primjere gotovih tablica;

Kategorija, osobni (Category, personal) - izbor kategorije osobne tablice;

Primjeri tablica (Sample tables) - primjeri gotovih tablica u odabranoj kategoriji;

Dostupna polja (Available fields) - popis dostupnih polja za odabranu vrstu tablice. Polja koja su nam potrebna u našoj tablici odaberemo klikom na gumb >, a ukoliko želimo prenijeti sva polja, kliknemo na gumb >>;

Odabrana polja (Selected fields) - popis odabranih polja za tablicu koju stvaramo.

Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) dobivamo dijalog za namještanje tipova i formata polja:

•

•

•

•

•

V-12PRO-MIL


Slika 5.6. Dijalog za namještanje tipova i formata polja

Mogućnosti koje se nude su sljedeće:

Odabrana polja (Selected fields) - odabir polja koje želimo urediti

Naziv polja (Field name) - naziv odabranog polja

Tip polja (Field type) - tip polja (tekstualno polje, broj, datum i sl.)

Unos je nužan (Entry required) - ukoliko stavimo “DA” ovo polje će biti obvezan podatak

Duljina (Length) - duljina odabranog polja. Kod nekih tipova polja duljina je automat-ski određena, dok kod nekih tipova (npr. tekstualna polja) sami određujemo duljinu polja.

Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) dobivamo dijalog za postavljanje primarnog ključa tablice:

•

•

•

•

•

V-13PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.7. Dijalog za postavljanje primarnog ključa tablice


Kreiraj primarni ključ (Create a primary key) - tablica će imati primarni ključ čime je osigurana konzistentnost podataka u samoj tablici

Automatski dodaj primarni ključ (Automatically add a primary key) - program će sam stvoriti primarni ključ kao samostalno polje

Automatska vrijednost (Auto value) - vrijednost primarnog ključa će u podacima biti automatski stvarana

Koristi postojeće polje za primarni ključ (Use an existing field as a primary key) - neko od polja s popisa može se odabrati kao primarni ključ

Definiraj primarni ključ kao kombinaciju više polja (Define primary key as a com-bination of several fields) - primarni ključ može se definirati kombinirajući nekoliko polja tablice.

Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) dobivamo dijalog za stvaranje tablice:

•

•

•

•

•

V-14PRO-MIL


Slika 5.8. Dijalog za stvaranje tablice


Kako želite imenovati vašu tablicu? (What do you want to name your table?) - odre-đivanje imena tablice

Što želite raditi sljedeće? (What do you want to do next?) - mogućnost nastavka rada sa stvorenom tablicom. Možemo:

Odmah unesite podatke (Insert data immediately) - popunjavanje tablice podaci-ma

Promijeniti dizajn tablice (Modify the table design) - promijeniti neka obilježja dizajna tablice

Izradite formu na osnovi ove tablice (Create a form based on this table) - napraviti formu za prikaz i unos podataka.

•

•

•

•

•

V-15PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.1.2.4 Spremanje baze podataka na određenu lokaciju na uređaju za pohranu

Postojeću bazu podataka možemo spremiti na nekoliko načina:






Da bismo odabrali lokaciju na disku u koju želimo spremiti bazu podataka, potrebno je u dijaloškom okviru „Save in“ odabrati lokaciju na disku na koju želimo spremiti bazu.

Slika 5.10. Odabir lokacije na disku u dijalogu za spremanje dokumenta

•

•

•

V-16PRO-MIL


Kao i kod otvaranja baze, tako i ovdje vrijedi inkrementalno pronalaženje putanje do do-kumenta.

Ukoliko već postoji baza pod odabranim imenom, pojavit će se upit “The file alredy exist. Do you want to replace it?” Ukoliko odaberemo “Yes”, nova baza će prepisati staru (Oprez! Stara baza više se ne može vratiti!). Ukoliko odaberemo “No”, pojavit će se po-novno dijalog za odabir imena/formata baze kako bismo odabrali novo ime za našu bazu podataka.

5.1.2.5 Korištenje funkcije pomoći u aplikaciji

OpenOffice.org ima detaljno razvijen sustav on-line pomoći. Sustav se u mnogim situa-cijama aktivira sam (npr. kad počinjemo koristiti neku funkciju koju još nismo koristili, automatski će se pojaviti pomoć s opisom te funkcije).



V-17PRO-MIL


MO

DU

L 5






•

V-18PRO-MIL






•

•

V-19PRO-MIL


MO

DU

L 5

Knjižne oznake (Bookmarks) – dijelovi sustava pomoći koje smo posebno označili. Kod svake točke pomoći možemo postaviti knjižnu oznaku (tzv. bookmark) koja nam kasnije pomaže u brzom pronalaženju te točke. Knjižnu oznaku (bookmark) postav-ljamo tako da kliknemo na gumb “Dodaj u knjižne oznake” (“Add to Bookmarks”) iznad okvira s tekstom pomoći. Ovu funkciju možemo dobiti i klikom na desnu tipku miša kad se nalazimo na nekoj temi pomoći.



5.1.2.6 Zatvaranje baze podataka


Izbornik Datoteka -> Izlaz ili Datoteka -> Zatvori (File -> Exit ili File -> Close) Ako smo unijeli promjene u dokument nakon posljednjeg spremanja baze, pojavit će se pitanje “Dokument je promijenjen. Želite li spremiti vaše promjene?” (“The document has been modified. Do you want to save your changes?”) Ako želimo sačuvati promjene na bazi, kliknemo na “Spremi” (“Save”). Ukoliko kliknemo na “Odbaci” (“Discard”), pro-mjene na bazi neće biti pohranjene.

•

V-20PRO-MIL


5.1.3 Mijenjanje osnovnih postavki

5.1.3.1 Promjena vrste pogleda na/u tablici, obrascu, izvještaju

Unutar baze podataka možemo izabrati pogled na tablice, upite, obrasce i izvještaje. Svaka od ovih kategorija ima svoju specifičnu funkciju:

tablice (tables) - služi za spremanje podataka

upiti (queries) - služe za dohvaćanje podataka iz tablice na temelju zadanih kriterija

obrasci ( forms) - služe za unos/izmjenu i pregled podataka na ekranu

izvještaji (reports) - služe za prikaz podataka pogodnih za ispis na papir.

Svaku od ovih kategorija možemo nadalje otvoriti za unos/uređivanje podataka ili za ure-đivanje same tablice (izvještaja, upita, obrasca).

Slika 5.17. Pogled tablica

•

•

•

•

V-21PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.18. Pogled upita

Slika 5.19. Pogled obrasca

V-22PRO-MIL


Slika 5.20. Pogled izvještaja

Slika 5.21. Tablica otvorena za uređivanje

V-23PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.22. Tablica otvorena za unos/pregled podataka

5.1.3.2 Prikaz, skrivanje ugrađene trake alata.

Da bismo prikazali odnosno sakrili određene alatne trake, idemo na izbornik Pogled -> Alatne trake (View -> Toolbars) i odaberemo trake koje želimo imati prikazane na ekranu. Trake pored kojih je kvačica vidljive su na ekranu, dok trake pored kojih nije kva-čica nisu vidljive na ekranu. Kvačicu postavljamo, odnosno uklanjamo, klikom na naziv odabrane trake u izborniku.

Slika 5.23. Izbornik Pogled -> Alatne trake (View -> Toolbars)

V-24PRO-MIL


Položaj pojedine trake na ekranu možemo promijeniti na taj način da kliknemo na naziv alatne trake, držimo pritisnutom tipku miša i prenesemo traku na područje ekrana na kojem je želimo imati.




V-25PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.2 Tablice

5.2.1 Osnovne operacije

5.2.1.1 Kreiranje i spremanje tablice te određivanje polja i tipova podataka u njima

Da bismo stvorili novu tablicu, trebamo ići u pogled tablice, a zatim možemo odabrati hoćemo li tablicu stvarati pomoću čarobnjaka ili “ručno” definirajući polja i njihove atri-bute.

Kreiranje tablice pomoću čarobnjaka

Čarobnjaci nam omogućuju jednostavno stvaranje uobičajenih tablica za poslovne ili osobne upotrebe. U pogledu tablice pokrenemo čarobnjak koji nas vodi kroz stvaranje tablice - “Stvori tablicu pomoću čarobnjaka”(“ Use Wizard to Create Table”).

Slika 5.26. Pogled tablice i pokretanje čarobnjaka

V-26PRO-MIL


Slika 5.27. Čarobnjak za stvaranje tablica

Mogućnosti koje nam čarobnjak nudi su:

Kategorija, poslovni (Category, business) - kategorija tablice, tj. hoće li se stvarati tablica poslovne ili osobne namjene. Ovisno o odabranoj kategoriji, program će dati primjere gotovih tablica

Kategorija, osobni (Category, personal) - izbor kategorije osobne tablice

Primjeri tablica (Sample tables) - primjeri gotovih tablica u odabranoj kategoriji

Dostupna polja (Available fields) - popis dostupnih polja za odabranu vrstu tablice. Polja koja su nam potrebna u našoj tablici odaberemo klikom na gumb >, a ukoliko želimo prenijeti sva polja, kliknemo na gumb >>

Odabrana polja (Selected fields) - popis odabranih polja za tablicu koju stvaramo.

Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) dobivamo dijalog za namještanje tipova i formata polja:

•

•

•

•

•

V-27PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.28. Dijalog za namještanje tipova i formata polja


Odabrana polja (Selected fields) - odabir polja koje želimo urediti

Naziv polja (Field name) - naziv odabranog polja

Tip polja (Field type) - tip polja (tekstualno polje, broj, datum i sl.)

Unos je nužan (Entry required) - ukoliko stavimo “DA” ovo polje bit će obvezan po-datak

Duljina (Length) - duljina odabranog polja. Kod nekih tipova polja duljina je automat-ski određena, dok kod nekih tipova (npr. tekstualna polja) sami određujemo duljinu polja.

Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) dobivamo dijalog za postavljanje primarnog ključa tablice:

•

•

•

•

•

V-28PRO-MIL


Slika 5.29. Dijalog za postavljanje primarnog ključa tablice


Kreiraj primarni ključ (Create a primary key) - tablica će imati primarni ključ čime je osigurana konzistentnost podataka u samoj tablici

Automatski dodaj primarni ključ (Automatically add a primary key) - program će sam stvoriti primarni ključ kao samostalno polje

Automatska vrijednost (Auto value) - vrijednost primarnog ključa će u podacima biti automatski stvarana

Koristi postojeće polje za primarni ključ (Use an existing field as a primary key) - neko od polja s popisa može se odabrati kao primarni ključ

Definiraj primarni ključ kao kombinaciju više polja (Define primary key as a com-bination of several fields) - primarni ključ može se definirati kombinirajući nekoliko polja tablice.

Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) dobivamo dijalog za stvaranje tablice:

•

•

•

•

•

V-29PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.30. Dijalog za stvaranje tablice


Kako želite imenovati vašu tablicu? (What do you want to name your table?) - odre-đivanje imena tablice;

Što želite raditi sljedeće? (What do you want to do next?) - mogućnost nastavka rada sa stvorenom tablicom. Možemo:

Odmah unesite podatke (Insert data immediately) - popunjavanje tablice podaci-ma

Promijeniti dizajn tablice (Modify the table design) - promijeniti neka obilježja dizajna tablice

Izradite formu na osnovi ove tablice (Create a form based on this table) - napraviti formu za prikaz i unos podataka.

•

•

•

•

•

V-30PRO-MIL


Ručno kreiranje tablice

U pogledu tablice izaberemo “Kreiraj tabelu u pregledu dizajna” (“Create Table in De-sign View”)

Slika 5.31. Pogled tablice i pokretanje ručnog stvaranja tablice

Slika 5.32. Izgled dizajna tablice

V-31PRO-MIL


MO

DU

L 5

U dizajnu tablice definiramo za svako polje sljedeće elemente:

Naziv polja (Field name) - naziv pod kojim će polje biti evidentirano

Tip polja (Field type) - vrsta podataka koji će se upisivati u polje. Primjeri vrste po-dataka su tekst (text), slika (image), broj (number), broj s decimalama (decimal), cijeli broj (integer), da/ne vrijednost (boolean), datum (date), vrijeme (time) i dr.

Unos je nužan (Entry required) - je li unos podataka obvezan

Duljina polja (Length) - maksimalna duljina polja kad je u pitanju tekst i sl.

Uobičajena vrijednost (Default value) - vrijednost koja će se automatski predlagati

Primjer formata (Format example) - u kojem obliku će se zapisivati vrijednosti

Decimalna mjesta (Decimal places) - broj decimalnih mjesta kod brojeva.

Kad smo definirali sva polja, spremimo tablicu klikom na gumb Spremi (Save) nakon čega se pojavljuje dijalog za definiranje glavnog ključa:

Slika 5.33. Dijalog za definiranje glavnog ključa

Primarni (glavni) ključ može se stvoriti automatski kao zasebno polje (obično pod nazi-vom ID) ili se može odabrati neko od postojećih polja ili njihova kombinacija. Više detalja nalazi se u točki “5.2.2 Definiranje ključeva”.

•

•

•

•

•

•

•

V-32PRO-MIL


5.2.1.2 Dodavanje, brisanje slogova - zapisa u tablicu

Za dodavanje novih slogova direktno u tablicu, odemo na popis tablica u pogledu tablice i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Otvori (Open) kako bismo pristupili podacima tablice nakon čega se pojavljuje prikaz podataka u tablici.

Slika 5.34. Otvaranje tablice za dodavanje slogova

Slika 5.35. Dodavanje novog sloga u tablicu

V-33PRO-MIL


MO

DU

L 5

Kliknemo u prvi slobodni redak i počnemo redom upisivati podatke. Iz jednog polja u drugo prelazimo pomoću tipki strelica na tipkovnici ili tako da kliknemo u željeno polje. Ukoliko neki podatak pogrešno upišemo (npr. upišemo tekst u polje koje je brojčano), program će ignorirati ili ispraviti unijete podatke.

Brisanje slogova iz tablice

Da bismo obrisali slog iz tablice, dođemo na početak retka koji želimo obrisati, klikne-mo na redni broj retka i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Obriši retke (Delete rows).

Slika 5.36. Brisanje redaka iz tablice

Pojavljuje se dijalog koji nas pita želimo li obrisati podatke i ako odgovorimo potvrdno, odabrani redak bit će obrisan.

5.2.1.3 Dodavanje polja u postojeću tablicu

Za dodavanje novog polja u postojeću tablicu najprije u pogledu tablica odaberemo tabli-cu s kojom želimo raditi, a zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Uređivanje (Edit) nakon čega se tablica otvara u modu uređivanja.

Postupak je dalje isti kao i kod ručnog kreiranja tablice koje je opisano u točki “5.2.1.1 Kreiranje i spremanje tablice i određivanje polja i tipova podataka u njima”.

V-34PRO-MIL


5.2.1.4 Dodavanje, prilagodba podataka u slogu

Za dodavanje i prilagodbu (izmjenu) podataka u već upisanom slogu najprije otvorimo željenu tablicu kao što je opisano u “5.2.1.2 Dodavanje, brisanje slogova - zapisa u tablici”, a zatim kliknemo mišem u polje u koje želimo upisati podatke te unesemo vrijednost koju želimo.

Za izmjenu podataka princip je isti s time da najprije obrišemo staru vrijednost polja u slogu, a zatim upišemo novu vrijednost.

5.2.1.5 Brisanje podataka iz sloga

Da bismo obrisali postojeći podatak iz tablice, najprije otvorimo željenu tablicu kao što je opisano u “5.2.1.2 Dodavanje, brisanje slogova - zapise u tablici”, a zatim kliknemo mišem u polje iz kojeg želimo obrisati podatak te ga obrišemo pritiskom na tipku za brisanje na tipkovnici.

5.2.1.6 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo)

Ukoliko nakon neke izmjene u slogu zaključimo da smo pogriješili, OpenOffice.org Base omogućuje nam vraćanje na prethodno stanje pomoću funkcije poništavanje izmjena (undo). Da bismo aktivirali ovu funkciju, idemo na izbornik Uređivanje -> Vrati (Edit -> Undo) i vratit ćemo jedan korak unatrag. Ukoliko želimo poništiti više zadnjih izmjena, više puta kliknemo na vraćanje.

V-35PRO-MIL


MO

DU

L 5




5.2.1.7 Navigacija unutar tablice do sljedećeg sloga, prethodnog sloga, prvog sloga, zadnjeg sloga, određenog sloga

Za navigaciju unutar tablice možemo koristiti tipkovnicu ili ugrađenu traku za navigaci-ju.

Kod navigacije pomoću tipkovnice strelicama se krećemo unutar sloga lijevo - desno, od-nosno idemo slog naprijed ili slog natrag. Tipka “Home” stavlja nas na početak sloga dok nas tipka “End” stavlja na kraj sloga.

V-36PRO-MIL


Kod navigacije pomoću trake za navigaciju na dnu tablice, po tablici se krećemo streli-cama lijevo i desno. Postoji i strelica za prvi, odnosno posljednji slog u tablici, a polje za prikaz rednog broja označenog sloga omogućuje da u njega upišemo redni broj sloga na koji želimo prijeći.

Slika 5.39. Traka za navigaciju

5.2.1.8 Brisanje tablice

Za dodavanje novog polja u postojeću tablicu najprije u pogledu tablica odaberemo tabli-cu s kojom želimo raditi, a zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Obriši (Delete) nakon čega se pojavljuje dijalog koji traži da potvrdimo brisanje tablice. Ukoliko odgovo-rimo potvrdno, tablica će biti izbrisana.

Slika 5.40. Biranje brisanja tablice

Slika 5.41. Potvrda brisanja tablice

V-37PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.2.1.9 Spremanje i zatvaranje tablice

Podaci tablice spremaju se automatski prilikom svakog dodavanja ili izmjene sloga, ali postoji i mogućnost spremanja tablice kroz izbornik Datoteka -> Spremi (File -> Save) ili pomoću kombinacije tipki Ctrl + S na tipkovnici.

Za zatvaranje tablice odaberemo iz izbornika Datoteka -> Zatvori (File -> Close).

5.2.2 Definiranje ključeva

5.2.2.1 Definirati primarni ključ

Primarni ključ može se definirati automatski prilikom stvaranja tablice kao što je opisa-no u točki “5.2.1.1 Kreiranje i spremanje tablice i određivanje polja i tipova podataka u njima.”

Ukoliko smo propustili definirati primarni ključ prilikom stvaranja tablice, to možemo i naknadno tako da prvo u pogledu tablica odaberemo tablicu s kojom želimo raditi, a zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Uređivanje (Edit) nakon čega se tablica otvara u modu uređivanja.

Odaberemo polje koje želimo postaviti kao primarni ključ i desnom tipkom miša klikne-mo na početku polja te odaberemo Osnovni ključ (Primary key).

Slika 5.42. Definiranje primarnog ključa tablice

V-38PRO-MIL


5.2.2.2 Postavljanje indeksa u određeno polje, bez dopuštanja duplikata

Na tablicu možemo postaviti dodatne indekse koji olakšavaju pretraživanje tablice i pove-zivanje s drugim tablicama.

Za postavljanje indeksa najprije u pogledu tablica odaberemo tablicu s kojom želimo ra-diti, a zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Uređivanje (Edit) nakon čega se tablica otvara u modu uređivanja.

Odaberemo polje koje želimo postaviti kao indeks i izbornika odaberemo Alati -> Dizajn indeksa (Tools -> Index Design) nakon čega se pojavljuje dijalog za¸rad s indeksima.

Slika 5.43. Izbornik odaberemo Alati -> Dizajn indeksa (Tools -> Index Design)

Slika 5.44. Dijalog za rad s indeksima

U dijalogu odaberemo gumb za stvaranje indeksa, indeksu dodijelimo ime (možemo ga i promijeniti kasnije ukoliko kliknemo na gumb za promjenu imena indeksa), odaberemo polje na koje se indeks odnosi (index field) kao i redoslijed razvrstavanja (sort order). Kad smo završili sa stvaranjem i izmjenama indeksa, kliknemo na gumb “Zatvori” (Clo-se), potvrdimo promjene ukoliko nas program to pita i vraćamo se u dizajn tablice.

V-39PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.2.3 Priprema tablice

5.2.3.1 Promjena postavki polja: veličina polja, oblik broja, oblik datuma

Za promjene postavke polja tablice u pogledu tablica odaberemo tablicu s kojom želimo raditi, a zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Uređivanje (Edit) nakon čega se tablica otvara u modu uređivanja.

Promjena veličine polja:

odaberemo polje za koje želimo promijeniti veličinu i u parametru Duljina (Length) unesemo novu vrijednost.

kliknemo na gumb za snimanje promjena kako bi promjene bile spremljene.

Slika 5.45. Promjena veličine polja

•

•

V-40PRO-MIL


Promjena oblika broja:

odaberemo polje za koje želimo promijeniti oblik broja i u parametru Primjer for-mata (Format example) kliknemo na gumb s desne strane polja za unos kako bi se pojavio dijalog za izbor formata. U dijalogu izaberemo željeni format s popisa ili de-finiramo svoj vlastiti format.


Slika 5.46. Promjena oblika broja

Slika 5.47. Dijalog za izbor oblika broja

•

•

V-41PRO-MIL


MO

DU

L 5

Promjena oblika datuma:

odaberemo polje za koje želimo promijeniti oblik datuma i u parametru Primjer formata (Format example) kliknemo na gumb s desne strane polja za unos kako bi se pojavio dijalog za izbor formata. U dijalogu izaberemo željeni format s popisa ili definiramo svoj vlastiti format.


Slika 5.48. Promjena oblika datuma

Slika 5.49. Dijalog za izbor oblika datuma

•

•

V-42PRO-MIL


5.2.3.2 Razumijevanje posljedica promjene postavki polja u tablici

Ukoliko se rade promjene strukture tablice kad u tablici još nema podataka, nema većih posljedica same promjene (osim što se jednom snimljene promjene ne mogu poništiti). No kad se u tablicu počinju upisivati podaci, promjene strukture mogu za posljedicu ima-ti gubitak podataka. Naime, neke tipove podataka nije moguće međusobno konvertirati (npr. ako polje tipa teksta pretvorimo u brojčano polje) pa zbog toga dolazi do gubitka podataka u tom polju.

Ukoliko se veličina polja povećava, uglavnom nema promjena podataka, dok kod smanje-nja veličine polja može doći do gubitka podataka.

5.2.3.3 Kreiranje jednostavnog pravila za provjeru brojeva, teksta, datuma/vremena, valute

OpenOffice.org Base ne nudi posebne mehanizme provjere podataka u tablici, osim defi-niranja obveznosti nekog podatka (da je nužno upisati vrijednost u polje).

5.2.3.4 Promjena širine stupca u tablici

Za promjenu širine stupca označimo željeni stupac, a zatim u izborniku desne tipke miša odaberemo Širina stupca (Width). Otvara se dijalog u kojem upisujemo željenu širinu stupca.

V-43PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.50. Promjena širine stupca

Slika 5.51. Dijalog za određivanje širine stupca

Drugi način promjene širine stupca jest da na zaglavlju stupca kliknemo na liniju, držimo pritisnutu tipku miša i razvučemo stupac koliko nam je potrebno.

Slika 5.52 Promjena širine stupca unutar zaglavlja tablice

V-44PRO-MIL


5.2.3.5 Premještanje stupca unutar tablice

Da bismo premjestili stupac unutar tablice, otvorimo tablicu, kliknemo na zaglavlje stup-ca, držimo pritisnutu tipku miša te odvučemo polje na novu poziciju i otpustimo tipku miša.

Slika 5.53. Premještanje stupca unutar tablice

5.2.4 Povezivanje tablica

5.2.4.1 Kreiranje veze između tablica: jedan-prema-jedan, jedan-prema-više veza

Veze između tablica omogućuju kvalitetniju organizaciju podataka pronalaženjem poda-taka u više povezanih tablica, Time se izbjegava nepotrebno udvostručavanje podataka. Primjer toga je npr. tablica gradova s kojom se adresar povezuje pomoću poštanskog broja te se time izbjegava stalno upisivanje imena mjesta u svakoj adresi, a istovremeno ukoliko dođe do promjene u nazivu mjesta, naziv je automatski ažuriran u svim adresama.

Veze mogu biti tipa 1:1 (npr. jedan kupac može imati stalno boravište u samo jednom gra-du) ili 1:mnogo (npr. jedan kupac može imati mnogo računa u dućanu).

Da bismo stvorili veze među tablicama, trebamo imati kreirane ključeve na tablicama i to vanjski ključ na tablicu s koje ide veza i primarni ključ na tablici na koju se vežemo (npr. vanjski ključ je poštanski broj u tablici kupca i primarni ključ je poštanski broj na tablici gradova).

V-45PRO-MIL


MO

DU

L 5

Važno je napomenuti da polja primarnog i vanjskog ključa moraju biti iste vrste i duljine.

Stvaranje veze 1:1

Na primjeru povezivanja adresara mušterija i popisa mjesta prikazat ćemo stvaranje veze 1:1. Preduvjet je da smo na tablici Mušterije stvorili vanjski ključ (indeks) “Postanski_broj” na polju “PoštanskiBroj”, te da postoji primarni ključ tablice Mjesta na polju “Po-stanski broj”.

Iz izbornika izaberemo Alati -> Odnosi (Tools -> Relationships) i pojavljuje se dijalog za dodavanje tablica u odnose.

Slika 5.54. Dijalog za dodavanje tablica u odnose

Iz dijaloga odaberemo tablice koje želimo imati u odnosu i kliknemo na “Dodaj” (“Add”). Odabrane tablice pojavljuju se u dizajnu relacije.

Slika 5.55. Dizajn relacija

V-46PRO-MIL


Iz izbornika izaberemo Ubaci -> Nova relacija (Insert -> New relation). Pojavljuje se dija-log za povezivanje tablica. Dijalog možemo pozvati i ako kliknemo na gumb Nova relacija (New relation) na traci s alatima.

Slika 5.56. Stvaranje nove relacije


Uključene tablice (Tables involved) - tablice koje će biti međusobno povezane

Uključena polja (Fields involved) - polja preko kojih će se vršiti povezivanje

Ažuriranje odrednica (Update options) – hoće li odredište biti ažurirano ukoliko se promijeni vrijednost u izvorišnoj tablici

Brisanje odrednica (Delete options) – hoće li i kako biti obrisane vrijednosti u odre-dišnoj tablici ako se obriše vrijednost iz izvorišne tablice.

Relaciju napravimo tako da u ovom slučaju odredimo da je polje “Postanski broj” iz tablice “Mjesta” vezano na polje “PoštanskiBroj” iz tablice “Mušterije”.

Stvaranje veze 1: mnogo

Na primjeru povezivanja adresara mušterija i popisa faktura prikazat ćemo stvaranje veze 1:mnogo. Preduvjet je da smo na tablici Fakture stvorili vanjski ključ (indeks) “Musterija” na polju “ID Mušterije”, te da postoji primarni ključ tablice Mušterije na polju “ID Mu-šterije”.

•

•

•

•

V-47PRO-MIL


MO

DU

L 5

Iz izbornika izaberemo Alati -> Odnosi (Tools -> Relationships) i pojavljuje se dijalog za dodavanje tablica u odnose.

Slika 5.57. Dijalog za dodavanje tablica u odnose

Iz dijaloga odaberemo tablice koje želimo imati u odnosu i kliknemo na “Dodaj” (“Add”). Odabrane tablice pojavljuju se u dizajnu relacije.


V-48PRO-MIL


Iz izbornika izaberemo Ubaci -> Nova relacija (Insert -> New relation) i pojavljuje se dija-log za povezivanje tablica. Dijalog možemo pozvati i ako kliknemo na gumb Nova relacija (New relation) na traci s alatima.

Slika 5.59. Stvaranje nove relacije


Uključene tablice (Tables involved) - tablice koje će biti međusobno povezane

Uključena polja (Fields involved) - polja preko kojih će se vršiti povezivanje

Ažuriranje odrednica (Update options) – hoće li odredište biti ažurirano ukoliko se promijeni vrijednost u izvorišnoj tablici

Brisanje odrednica (Delete options) – hoće li i kako biti obrisane vrijednosti u odre-dišnoj tablici ako se obriše vrijednost iz izvorišne tablice.

Relaciju napravimo tako da u ovom slučaju odredimo da je polje “D Mušterije” iz tablice “Fakture” vezano na polje “D Mušterije” iz tablice “Mušterije”.

Na sličan način možemo povezati fakture i detalje faktura.

•

•

•

•

V-49PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.2.4.2 Brisanje veza između tablica.

Za brisanje veza između tablica iz izbornika izaberemo Alati -> Odnosi (Tools -> Relati-onships). Pojavljuje se prozor dizajna relacije.


Kliknemo dva puta mišem na spojnu liniju između dviju tablica koja pokazuje relaciju tih dviju tablica i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Obriši (Delete).

5.2.4.3 Primjena pravila tako da se onemogući brisanje zapisa koji povezuju tablice dok postoji veza na neku od tablica.

Da bismo primijenili pravila koja čuvaju integritet podataka u tablici, prilikom definiranja ili uređivanja veza između tablica iz dijaloga za kreiranje veza odaberemo način ažurira-nja odrednica (Update options) ili brisanja odrednica na sljedeći način:

Ažuriranje odrednica, Bez učinka (Update options, No action) - promjena vrijed-nosti primarnog ključa u jednoj tablici nema utjecaja na vrijednosti u povezanim ta-blicama

Ažuriranje odrednica, Ažuriraj kaskadu (Update options, Update cascade) - pro-mjena vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici ima za posljedicu ažuriranje vri-jednosti u povezanim tablicama

•

•

V-50PRO-MIL


Ažuriranje odrednica, Postavi null vrijednosti (Update options, Set null) - pro-mjena vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici ima za posljedicu postavljanja vrijednosti u povezanim tablicama na nulu (odnosno prazno polje kod tekstualnih podataka)

Ažuriranje odrednica, Postavi standardnu vrijednost (Update options, Set default) - promjena vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici za posljedicu ima postavlja-nje standardne vrijednosti u povezanim tablicama

Brisanje odrednica, Bez učinka (Delete options, No action) - brisanje vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici nema utjecaja na vrijednosti u povezanim tablica-ma

Brisanje odrednica, Obriši kaskadu (Delete options, Delete cascade) - promjena vri-jednosti primarnog ključa u jednoj tablici ima za posljedicu brisanje vrijednosti u povezanim tablicama

Brisanje odrednica, Postavi null vrijednosti (Delete options, Set null) - brisanje vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici ima za posljedicu postavljanja vrijedno-sti u povezanim tablicama na nulu (odnosno prazno polje kod tekstualnih podataka)

Brisanje odrednica, Postavi standardnu vrijednost (Delete options, Set default) - brisanje vrijednosti primarnog ključa u jednoj tablici za posljedicu ima postavljanje standardne vrijednosti u povezanim tablicama.

•

•

•

•

•

•

V-51PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.3 Obrasci

5.3.1 Rad s obrascima

Obrasci ili forme služe za unos i prikaz podataka na ekranu. Mogu biti u obliku polja za prikaz podataka kao i u obliku tabličnog prikaza.

Obrasci se u svom radu oslanjaju na tablice koje sadrže podatke i upite koji omogućuju dobivanje složenijih skupova podataka.

5.3.1.1 Otvaranje obrasca

Da bismo otvorili postojeći obrazac, odemo u pogled Obrasci, odaberemo željeni obrazac i dva puta kliknemo na njega.

Slika 5.61. Otvaranje obrasca

V-52PRO-MIL


5.3.1.2 Stvaranje i spremanje obrasca

Da bismo stvorili novi obrazac, možemo krenuti od postojeće tablice/upita i na temelju njih pomoću čarobnjaka stvoriti novi obrazac ili možemo sami stvarati novi obrazac. Pri-kazat ćemo oba slučaja.

Stvaranje obrasca pomoću čarobnjaka

Da bismo stvorili obrazac pomoću čarobnjaka, najprije odemo u pogled tablice, a zatim odaberemo tablicu koja će biti osnova za naš obrazac. Iz izbornika desne tipke miša oda-beremo Čarobnjak za forme (Form Wizard) nakon čega se pojavljuje dijalog za stvaranje obrasca.

Slika 5.62. Izbornik za stvaranje obrasca

V-53PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.63. Dijalog za stvaranje obrasca pomoću čarobnjaka

Mogućnosti koje nam se nude su:

Tablice ili upiti (Tables or queries) - izbor tablice ili upita na kojem će se temeljiti obrazac

Dostupna područja (Available fields) - polja koja su nam na raspolaganju

Područja u formi (Fields in the form) - polja koja će se pojaviti na obrascu

Strelice - odabir polja koja će se pojaviti na formi ili ukloniti s nje.

Odabirom tablice i polja te klikom na “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na sljedeći dijalog odabira podobrasca:

Slika 5.64. Dijalog odabira podobrasca

•

•

•

•

V-54PRO-MIL


Odaberemo želimo li imati podobrazac unutar našeg obrasca. Podobrazac omogućuje označavanje podataka koji će se nalaziti u pojedinim poljima.

Klikom na “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na dijalog za uređivanje kontrola na obrascu:

Slika 5.65. Dijalog za uređivanje kontrola na obrascu

Odaberemo oblik polja (ili tablični prikaz) za glavni obrazac ili eventualni podobrazac i klikom na “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na dijalog za odabir načina unosa podataka:

Slika 5.66. Dijalog za odabir načina unosa podataka

Ovdje možemo odabrati hoćemo li dopustiti samo unošenje novih podataka ili izmjenu i brisanje postojećih podataka.

Klikom na “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na dijalog za odabir stila obrasca:

V-55PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.67. Dijalog za odabir stila obrasca

Klikom na “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na dijalog za imenovanje obrasca i kad kli-knemo na “Završi” (“Finish”) obrazac je stvoren. Ukoliko želimo, možemo ga naknadno mijenjati ili odmah koristiti za prikaz/unos podataka.

Slika 5.68. Gotov obrazac za unos/prikaz podataka

V-56PRO-MIL


Ručno stvaranje obrasca

Za ručno stvaranje obrasca odemo u pogled obrasca i odaberemo Kreiraj formu u pre-gledu dizajna (Create form in design view).

Slika 5.69. Početak ručnog stvaranja obrasca

V-57PRO-MIL


MO

DU

L 5

Pojavljuje se prozor za stvaranje obrasca:

Slika 5.70. Prozor za stvaranje obrasca

Kad stavimo prvu kontrolu na obrazac, javlja se dijalog za povezivanje obrasca s tablicom/upitom.

Slika 5.71. Povezivanje obrasca s tablicom/upitom

V-58PRO-MIL


Iz alatne trake za dizajn obrasca i kontrolu obrasca odaberemo polja koja želimo staviti na obrazac.

Slika 5.72. Alatne trake za dizajn i kontrolu obrasca

Kad odabranu kontrolu stavimo na obrazac, iz izbornika desnog klika miša izaberemo Kontrola (Control). Pojavljuje se dijalog za podešavanje polja/kontrole. U ovom dijalogu odaberemo naziv te kontrole, način prikaza podataka (poravnavanje, pismo, oblik pozadi-ne, itd.), način povezivanja s bazom podataka kroz opciju Podaci (Data) i način ponašanja kontrole kroz opciju Događaji (Events).

V-59PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.73. Dijalog za podešavanje polja/kontrole

Kad smo stavili sve kontrole na obrazac, spremimo obrazac i zatvorimo uređivanje obras-ca.

5.3.1.3 Korištenje obrasca za unos, izmjenu, brisanje zapisa

Osim za prikaz podataka, obrasci se mogu koristiti i za unos, izmjenu i brisanje zapisa. Pritom koristimo alatnu traku izvora podataka kako bismo se kretali kroz podatke i vršili unos, izmjenu i brisanje.

Slika 5.74. Alatna traka izvora podataka

V-60PRO-MIL


Strelice lijevo, desno i dvostruke strelice lijevo i desno omogućuju kretanje kroz zapi-se (slogove) i prelazak na prvi/posljednji zapis. Ukoliko zastanemo mišem iznad ostalih gumba na traci, pojavit će se kratko objašnjenje njihove funkcije.

Unos zapisa

Za unos novih podataka kliknemo gumb “Novi slog” (“New record”) na alatnoj traci i u polja obrascu upišemo potrebne podatke. Kad smo upisali sve podatke, kliknemo na gumb “Spremi slog” (“Save record”) kako bismo spremili podatke.

Ukoliko imamo tablični prikaz obrasca, novi slog unesemo tako da dođemo na posljednji slog u tablici i tada strelicom prema dolje odemo jedno mjesto ispod njega čime se otvara novi slog. Za spremanje sloga možemo strelicom ići jedan slog iznad.

Slika 5.75. Unos novog sloga u tabličnom prikazu podataka

V-61PRO-MIL


MO

DU

L 5

Izmjena zapisa

Za izmjenu zapisa dođemo na željeni zapis, uđemo u polje koje želimo promijeniti, klikne-mo na podatke koji se tamo nalaze, obrišemo ih pritiskom na tipku za brisanje te upišemo nove podatke. Kad smo upisali novu vrijednost, kliknemo na gumb “Spremi slog” (“Save record”) kako bismo spremili promjene.

Brisanje zapisa

Za brisanje zapisa dođemo na slog koji želimo obrisati i zatim kliknemo na gumb “Izbriši slog” (“Delete record”). Pojavljuje se dijalog koji traži potvrdu brisanja. Ukoliko odgovori-mo potvrdno, slog će biti obrisan.

Slika 5.76. Dijalog za potvrdu brisanja sloga

5.3.1.4 Prelazak na sljedeći zapis, prethodni zapis, prvi zapis, posljednji zapis, određeni zapis unutar obrasca

Za navigaciju unutar obrasca možemo koristiti tipkovnicu ili ugrađenu traku za naviga-ciju.

Kod navigacije pomoću tipkovnice strelicama na tipkovnici krećemo se unutar sloga lijevo - desno, odnosno idemo slog naprijed ili slog natrag. Tipka “Home” stavlja nas na početak sloga, dok nas tipka “End” stavlja na kraj sloga.

Kod navigacije pomoću trake za navigaciju na dnu obrasca, po obrascu se krećemo po-moću strelica lijevo i desno. Postoji i strelica za prvi, odnosno posljednji slog, a polje za prikaz rednog broja označenog sloga omogućuje da u njega upišemo redni broj sloga na koji želimo prijeći.

V-62PRO-MIL


Slika 5.77. Traka za navigaciju i izvore podataka

5.3.1.5 Dodavanje, promjena teksta u Zaglavlju i Podnožju obrasca

Za dodavanje zaglavlja i podnožja na obrazac u izborniku odaberemo Pogled -> Izgled ispisa (View -> Print Layout). Zatim idemo u izbornik Ubaci -> Zaglavlje -> Uobičajeno (Insert -> Header -> Default) ili Ubaci -> Podnožje -> Uobičajeno (Insert -> Footer -> Default).


Pri vrhu ili dnu stranice obrasca pojavljuje se područje zaglavlja odnosno podnožja stra-nice u koje upišemo tekst koji želimo dodati:


V-63PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.3.1.6 Brisanje obrasca

Za brisanje obrasca u pogledu obrasca odaberemo obrazac koji želimo obrisati i iz izbor-nika desne tipke miša odaberemo Obriši (Delete). Pojavljuje se dijalog za potvrdu brisanja obrasca.

Slika 5.80. Brisanje obrasca

Slika 5.81. Dijalog za potvrdu brisanja obrasca

V-64PRO-MIL


5.3.1.7 Spremanje i zatvaranje obrasca

Postojeći obrazac možemo spremiti na nekoliko načina:




Za zatvaranje dokumenta odaberemo iz izbornika Datoteka -> Zatvori (File -> Close), a isto možemo postići i pritiskom na tipke Ctrl + W.

•

•

•

V-65PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.4 Dobivanje informacija

5.4.1 Osnovne operacije

5.4.1.1 Korištenje funkcije pomoći za pronalaženje određene riječi, broja, datuma u slogu

Za pronalaženje određenih vrijednosti u tablici možemo koristiti filtre koji omogućuju prikazivanje samo zapisa koji ispunjavaju određeni zadani uvjet.

Postoji samofiltar (AutoFilter) i standardni filtar (Standard Filter). Razlika je u tome što kod samofiltra označimo vrijednost u tablici koji želimo naći i filtar će naći sve zapise koji sadrže tu vrijednost. Kod standardnog filetra možemo definirati vrijednosti logičke operacije u uvjetima po kojima će podaci biti filtrirani.

Kod rada s obrascima možemo koristiti uobičajenu funkciju traženja/zamjene kao i kod tekstualnih dokumenata i sl.


izbornik Uređivanje -> Pronađi i zamijeni (Edit -> Find & Replace)


•

V-66PRO-MIL


klikom na ikonu “Pronađi i zamjeni uključeno/isključeno” (“Find On/Off ”) na traci s osnovnim funkcijama s lijeve strane dokumenta











•

•

•

•

•

•

•

•

V-67PRO-MIL


MO

DU

L 5

Traži stilove (Search for Styles) - traži tekst formatiran pomoću definiranog stila. Ukoliko kliknemo na ovu opciju, u poljima “Traži” i “Zamijeni s” pojavljuju se stilovi koje možemo tražiti/zamijeniti






5.4.1.2 Primjena filtra na tablicu, obrazac

Princip korištenja filtra isti je kod tablice i kod obrasca pa ćemo ovdje prikazati njegovo korištenje na tablici, a na isti način može se primijenili i kod obrasca.

Primjena samofiltra na tablicu/obrazac

Dođemo u tablici do vrijednosti čije instance želimo naći, kliknemo u njeno polje i zatim kliknemo na gumb “Samofiltar” (“AutoFilter”). U tablici se pojavljuju samo oni slogovi (zapisi) koji sadrže odabranu vrijednost u tom označenom polju.

Slika 5.85. Gumb za Samofiltar (AutoFilter)

•

•

•

•

•

V-68PRO-MIL


Primjena standardnog filtra na tablicu/obrazac

Da bismo primijenili standardni filtar na tablicu/obrazac, kliknemo na gumb “Standar-dni filter” (“Standard Filter”).

Slika 5.86. Gumb za standardni filtar

Pojavljuje se dijalog za definiranje filtra:

Slika 5.87. Dijalog za definiranje filtra


Naziv polja (Field name) - polje na koje će se primijeniti filtar

Uvjet (Condition) - matematički izraz koji će se koristiti kod filtriranja podataka (veće, manje, jednako i sl)

Vrijednost (Value) - vrijednost s kojom će se uspoređivati podaci u tablici

Operator (Operator) - logički operator koji će se koristiti kod povezivanja više izra-za. Operatori su AND koji znači da svi uvjeti moraju biti ispunjeni i OR koji znači da treba biti ispunjen neki od uvjeta.

Uvjet za filtriranje definiramo na taj način da odredimo polje, uvjet i vrijednost koji tre-baju biti zadovoljeni u tom polju (npr. da poštanski broj mora biti veći od 10000), a ako želimo povezivati nekoliko stupaca u uvjet, tada ih povežemo logičkim operatorom (npr. kod osobe definiramo da treba imati poštanski broj veći od 10000 i starost veću ili jedna-ku od 18 godina pa tako dobijemo sve punoljetne osobe izvan Zagreba).

•

•

•

•

V-69PRO-MIL


MO

DU

L 5

Kad smo definirali sve uvjete, kliknemo na “U redu” (“ OK”) i filtar će se primijeniti na tablicu.

Kod obrasca filtar se definira malo drugačije. Prvo kliknemo na gumb “Filtri bazirani na obrascima” (“Form-Based Filters”) nakon čega se pojavljuje alatna traka za definiranje filtra.

Slika 5.88. Gumb “Filtri bazirani na obrascima” (“Form-Based Filters”)

Slika 5.89. Alatna traka za definiranje filtra

U obrascu dođemo u polje po kojem želimo filtrirati podatke, upišemo traženu vrijednost u polje i na alatnoj traci za definiranje filtra kliknemo na gumb “Primijeni filtar baziran na obrascima” (“Apply Form-Based Filter”) nakon čega se na obrascu pojavljuju samo podaci koji zadovoljavaju postavljeni uvjet.

V-70PRO-MIL


5.4.1.3 Uklanjanje filtra s tablice, obrasca

Da bismo uklonili filtar s tablice/obrasca, kliknemo na gumb “Ukloni filtar/razvrstava-nje” (“Remove Filter/Sort”) na alatnoj traci.

Slika 5.90. Gumb “Ukloni filtar/razvrstavanje” (“Remove Filter/Sort”)

5.4.2 Upiti

Upite koristimo za dobivanje podataka koji su raspoređenih u više tablica pri čemu se s jedne strane vrši odabir slogova prema određenim zadanim kriterijima, a s druge strane tablice se međusobno povezuju preko odgovarajućih polja.

Time je postignuta mogućnost bogatijeg dohvata podataka i kvalitetnijih analiza što je naročito korisno u poslovanju, statistici i sl.

Kod stvaranja upita bitno je definirati uvjete koji se trebaju zadovoljiti, kao i tablice u koji-ma će se tražiti slogovi na temelju zadanih uvjeta. Uvjet može biti i na temelju samo jedne tablice ako želimo npr. prikazati samo određena polja te tablice.

Na temelju upita kasnije možemo pregledavati, mijenjati i dodavati podatke kao i stvarati izvještaje i dr.

V-71PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.4.2.1 Kreiranje i spremanje jednostavnog upita (koji obuhvaća jednu ili dvije tablice) korištenjem određenog uvjeta pretraživanja.

Upit možemo kreirati na dva načina: pomoću čarobnjaka ili ručno. U oba slučaja, potreb-no je odrediti koje će tablice sudjelovati u upitu, kao i uvjet na temelju kojeg će se raditi odabir podataka i (eventualno) povezivanje tablica.

Iskusniji korisnici mogu kreirati upit i korištenjem SQL jezika za upite.

Kreiranje upita pomoću čarobnjaka

U pogledu upita kliknemo na “Kreiraj upit pomoću čarobnjaka” (“Use Wizard to Creat Query”) i pojavljuje se dijalog čarobnjaka koji će nas voditi kroz stvaranje upita.

Slika 5.91. Pokretanje čarobnjaka za stvaranje upita

Slika 5.92. Dijalog za odabir tablica i polja koji će biti sadržani u upitu

U dijalogu koji se pojavio odaberemo tablicu (table) koja će se biti sadržana u upitu kao i Dostupna polja (Available fields) koja će upit sadržavati. Polja biramo ili uklanjamo po-moću prikazanih gumbi sa strelicama desno (za dodavanje) i lijevo (za uklanjanje).

V-72PRO-MIL


Kad smo odabrali sva željena polja, klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na sljedeći korak.

Slika 5.93. Dijalog za odabir smjera sortiranja

Među poljima koja se nalaze u upitu odaberemo po kojim poljima će se vršiti sortiranje podataka kao i smjer sortiranja (uzlazno/silazno).


Slika 5.94. Dijalog za odabir uvjeta pretrage

U ovom koraku definiramo koji će uvjeti trebati biti zadovoljeni u prikazu podataka. Mo-gućnosti koje se nude su:

Izjednači sve od sljedećih (Match all of the following) - svi postavljeni uvjeti trebaju biti zadovoljeni

•

V-73PRO-MIL


MO

DU

L 5

Izjednači bilo koji od sljedećih (Match any of the following) - treba biti zadovoljen bilo koji od postavljenih uvjeta

Polja (Field) - polje čija će se vrijednost uspoređivati

Uvjet (Condition) - uvjet koji treba biti zadovoljen kod usporedbe vrijednosti

Vrijednost (Value) - vrijednost s kojom se uspoređuje vrijednost polja u uvjetu.


Slika 5.95. Dijalog za odabir detaljnog ili sažetog upita

U ovom korku odabiremo želimo li imati detaljan ili sažet upit. Razlika je u tome što de-taljni upit (Detailed query) prikazuje sve slogove upita dok sažetak ili zbirni upit (sum-mary query) prikazuje samo rezultate zbirnih funkcija. Sažeti upit može se koristiti samo kod upita koji nose brojčane vrijednosti nad kojima se mogu izvršiti matematičko/stati-stičke operacije.

Ukoliko se odabere sažeti upit, tada se pojavljuje mogućnost odabira zbirne funkcije (Ag-gregate function) i polja (Field name) nad kojim će se izvršiti ta funkcija.

Kad smo odabrali sve željeno, klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na sljedeći korak.

Ovdje određujemo polja na temelju kojih će se vršiti grupiranje slogova. Princip izbora je identičan ranije opisanom izboru polja od kojih će se sastojati upit.


•

•

•

•

V-74PRO-MIL


U ovom koraku biramo uvjete grupiranja. Princip je identičan izboru uvjeta za izbor polja koji je ranije opisan.


Slika 5.96. Dijalog za odabir nadimaka poljima

Ovdje, ukoliko je to potrebno, odredimo nadimke (aliase) pojedinim poljima unutar upita. Originalni naziv polja obično sadrži naziv tablice u kombinaciji s nazivom polja, dok je nadimak kraći i lakše pamtljiv pa je zato praktičniji za korištenje od punog naziva polja.


Slika 5.97. Dijalog za prikaz konačnog upita

U ovom koraku imamo pregled cijelog upita, ovdje također definiramo ime upita (Name of the query) i možemo odabrati želimo li prikazati kreirani upit ili ga mijenjati.

V-75PRO-MIL


MO

DU

L 5

Klikom na gumb “Završi” (“Finish”) dovršeno je kreiranje upita.

Slika 5.98. Prikaz kreiranog upita

Ručno kreiranje upita

Za ručno kreiranje upita u pogledu upita odaberemo Kreiraj upit u dizajn pogledu (Create Query in Design View) nakon čega se otvara novi prozor za stvaranje upita.

Slika 5.99. Prozor za ručno stvaranje upita

U dijalogu odaberemo tablice/upite koji će sudjelovati u kreiranju novog upita. Kad smo odabrali sve željene tablice/upite, zatvorimo dijalog.

Sada slijedi izbor polja koja će sudjelovati u novom upitu. Polja odaberemo u tabličnom prikazu na dnu prozora, a mogućnosti koje nam se nude su:

Polje (Field) - polje koje će biti uključeno u upit•

V-76PRO-MIL


Alias - nadimak pod kojim će se polje prikazivati

Tablica (Table) - tablica iz koje dolazi polje

Razvrstavanje (Sort) - način sortiranja podataka;

Vidljivo (Visible) – je li polje vidljivo ili skriveno kod prikaza upita

Funkcija (Function) - matematičko/statistička funkcija koja će se koristiti u polju

Kriterij (Criterion) - kriterij na temelju kojeg će se vršiti filtriranje podataka

Ili (Or) - dodatni uvjeti za filtriranje podataka.

Kad smo odabrali sva polja, klikom na gumb za snimanje ili izborom iz izbornika Datote-ka -> Snimanje (File -> Save) spremimo kreirani upit pod imenom koje odaberemo.

Slika 5.100. Dijalog za dodjelu imena upitu

Kreirani i spremljeni upit zatvorimo kroz izbornik Datoteka -> Zatvori (File -> Close).

Kreiranje upita pomoću SQL jezika

Za kreiranje upita u pomoću SQL jezika u pogledu upita odaberemo Kreiraj upit u SQL pregledu (Create Query in SQL View) nakon čega se otvara novi prozor za stvaranje upi-ta.

Slika 5.101. Prozor za pisanje SQL definicije upita

•

•

•

•

•

•

•

V-77PRO-MIL


MO

DU

L 5

Kad smo napisali SQL definiciju upita, pomoću gumba “Izvedi upit” (“Run Query”) mo-žemo pokrenuti upit dok gumb “Direktno pokreni SQL naredbu” (“Run SQL command directly”) služi za pokretanje pojedinačnih SQL naredbi.

Definirani upit spremimo pod odabranim imenom i zatvorimo na isti način kao i kod ručnog stvaranja upita.

5.4.2.2 Dodavanje uvjeta upitu korištenjem nekog od sljedećih operatora: < (manje od), <=(manje ili jednako od), > (više od), >= (više ili jednako od), = (jednako), <> (različito od), AND (I), OR (ILI).

Kod stvaranja upita prilikom biranja polja koja će biti dodana u upit (vidi prethodnu točku pod “Ručno stvaranje upita”) možemo specificirati i određene uvjete koji trebaju biti zado-voljeni (npr. da neka vrijednost bude veća, manja, različita itd. od zadane vrijednosti).

Za definiranje tog uvjeta prilikom definicije polja u upitu pod parametrom “Kriterij” (“Criterion”) unesemo uvjet koji treba biti zadovoljen.

Slika 5.102. Definiranje uvjeta koji treba biti zadovoljen prilikom odabira slogova

V-78PRO-MIL


Pod parametrima “Ili” (“Or”) možemo dodati dodatne kriterije koji trebaju biti zadovo-ljeni.

Ukoliko poznajemo SQL upitni jezik, tada je pomoću SQL naredbe “WHERE...” još lakše definirati uvjete koji trebaju biti zadovoljeni u upitu.

5.4.2.3 Uređivanje upita dodavanjem ili uklanjanjem uvjeta

Dodavanje uvjeta u upit opisano je u prethodnoj točki, a za uklanjanje uvjeta u pogledu uređenja upita (vidi prethodnu sliku) obrišemo kriterije navedene pod parametrom “Kri-terij” (“Criterion”) i dodatne parametre pod “Ili” (“Or”) ukoliko oni postoje.

5.4.2.4 Uređivanje upita: dodavanje, uklanjanje, skrivanje, prikazivanje polja

Prilikom kreiranja upita možemo odrediti koje tablice i koja polja iz tih tablica će biti prikazani u upitu. To radimo na način opisan u točki “5.4.2.1 Kreiranje i spremanje jed-nostavnog upita koji obuhvaća jednu ili dvije tablice korištenjem određenog uvjeta pre-traživanja. “.

Za naknadno dodavanje, uklanjanje,skrivanje ili prikazivanje polja trebamo biti u pogle-du uređenja upita (vidi prethodnu sliku) i zatim pod parametrima koji se traže unesemo željene vrijednosti.

Polja odaberemo u tabličnom prikazu na dnu prozora. Mogućnosti koje se nude su:

Polje (Field) - polje koje će biti uključeno u upit

Alias - nadimak pod kojim će se polje prikazivati

•

•

V-79PRO-MIL


MO

DU

L 5

Tablica (Table) - tablica iz koje dolazi polje

Razvrstavanje (Sort) - način sortiranja podataka

Vidljivo (Visible) - je li polje vidljivo ili skriveno kod prikaza upita

Funkcija (Function) - matematičko/statistička funkcija koja će se koristiti u polju

Kriterij (Criterion) - kriterij na temelju kojeg će se vršiti filtriranje podataka

Ili (Or) - dodatni uvjeti za filtriranje podataka.

Ukoliko polje želimo ukloniti iz upita, obrišemo njegov naziv iz parametra Polje (Field) pritiskom na tipku za brisanje. Ukoliko želimo da polje bude vidljivo, stavimo kvačicu u parametru Vidljivo (Visible), odnosno uklonimo tu kvačicu ukoliko želimo da polje bude skriveno.

5.4.2.5 Pokretanje upita

Za pokretanje upita u pogledu upita dva puta kliknemo mišem na željeni upit i on se otva-ra kao što je prikazano na sljedećoj slici:

Slika 5.103. Pokrenut upit

•

•

•

•

•

•

V-80PRO-MIL


5.4.2.6 Brisanje upita

Za brisanje upita u pogledu upita odaberemo željeni upit i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Obriši (Delete).

Slika 5.104. Brisanje upita

Pojavljuje se dijalog za potvrdu brisanja:

Slika 5.105. Dijalog za potvrdu brisanja

V-81PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.4.2.7 Spremanje i zatvaranje upita

Podaci upita spremaju se automatski prilikom svakog dodavanja ili izmjene sloga, ali po-stoji i mogućnost ručnog spremanja upita kroz izbornik Datoteka -> Spremi (File -> Save) ili pomoću kombinacije tipki Ctrl + S na tipkovnici.

Za zatvaranje upita odaberemo iz izbornika Datoteka -> Zatvori (File -> Close).

5.4.3 Sortiranje zapisa (slogova)

Podaci se u tablicama prikazuju onim redoslijedom kojim su upisani. Ukoliko želimo ima-ti pregledniji prikaz podataka, koristimo sortiranje (razvrstavanje) podataka.

Jedan od načina sortiranja podataka je uporaba upita kod kojih se može definirati po ko-jim poljima i kojim redoslijedom će podaci biti prikazani. Više o tome može se vidjeti u dijelu koji govori o upitima.

Drugi način sortiranja podataka je korištenje funkcije sortiranja nad tablicama/upitima.

5.4.3.1 Sortiranje podataka u tablici, obrascu, rezultatu upita - prema kriteriju uzlaznog (Ascending) ili silaznog sortiranja (Descending), te abecedno sortiranje prema istim kriterijima

Za sortiranje prikaza podataka tablice ili upita otvorimo tablicu/upit čije podatke želimo prikazati i zatim na alatnoj traci kliknemo neki od gumba za razvrstavanje. Nude nam se mogućnosti:

Razvrstaj uzlazno (Sort Ascending) - uzlazno razvrstavanje na osnovi odabranog po-lja

•

V-82PRO-MIL


Razvrstaj silazno (Sort Descending) - silazno razvrstavanje na osnovi odabranog polja

Razvrstaj (Sort) - složenije razvrstavanje pri čemu se bira naziv polja (Field name) po kojem će se razvrstati podaci i redoslijed (Order) kojim će se razvrstati podaci. Pri tome se može odabrati više slijednih polja tj. više kriterija za razvrstavanje.

Slika 5.106. Gumbi za razvrstavanje na alatnoj traci

Slika 5.107. Razvrstavanje po više polja

•

•

V-83PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.5. Izvještaji

Izvještaji služe za prikaz podataka u obliku koji je prikladan za ispis na papir. Sami izvje-štaji temelje se na tablicama i upitima sadržanim u bazi podataka.

Uz jednostavan prikaz podataka, izvještaji omogućuju i neke složenije operacije poput grupiranja podataka, prikaz zbirnih vrijednosti, dodavanje grafike i teksta u izvještaj i sl.

Sami izvještaji mogu se prilagoditi ispisu na papiru standardnih dimenzija (npr. A4 for-mat) kao i na razne naljepnice, kuverte i korisnički definirane formate.

5.5.1. Kreiranje izvještaja

5.5.1.1 Kreiranje i spremanje izvještaja baziranog na tablicama, upitima

Za kreiranje izvještaja koristimo čarobnjak koji dolazi unutar OpenOffice.org Base-a. Ča-robnjak se pokreće u pogledu izvještaja.

Slika 5.108. Pokretanje čarobnjaka za kreiranje izvještaja

V-84PRO-MIL


Pojavljuje se dijalog koji nas vodi kroz odabir tablice i polja koji će se pojaviti na izvještaju:

Slika 5.109. Dijalog za odabir tablice/polja na izvještaju

Nakon odabira željenih vrijednosti, klikom na “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na sljedeći korak stvaranja izvještaja:

Slika 5.110. Dijalog za označavanje polja

U ovom dijalogu odabiremo kako želimo imati označena polja na izvještaju čime nam je omogućeno jasnije prikazivanje podataka.


V-85PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.111. Dijalog za odabir grupiranja

Ovdje biramo polja po kojima će podaci biti grupirani. Grupiranje nam daje bolji pregled podataka i kvalitetnije izvještaje.


Slika 5.112. Dijalog za odabir razvrstavanja podataka

U ovom dijalogu odaberemo na koji način će podaci biti razvrstani. Razvrstavanje može biti po više polja.

Ukoliko smo prethodno odabrali grupiranje, podaci će najprije biti grupirani, a zatim unutar grupa razvrstani na osnovi kriterija koje ovdje definiramo.


V-86PRO-MIL


Slika 5.113. Dijalog za odabir izgleda izvještaja

U ovom koraku biramo vizualni izgled izvještaja. Ponuđen nam je niz dizajna, a možemo odabrati i usmjerenje, hoće li biti pejzažno (landscape) ili portretno (portrait).

Ukoliko pomaknemo dijalog, ispod njega možemo vidjeti kako će izgledati gotov izvje-štaj.


Slika 5.114. Dijalog za imenovanje izvještaja

Ovdje biramo kako će se zvati naš izvještaj, želimo li imati statički izvještaj (Static re-port) ili dinamički izvještaj (Dynamic report) kao i želimo li još ručno mijenjati dizajn izvještaja ili ga želimo otvoriti i vidjeti.

V-87PRO-MIL


MO

DU

L 5

Razlika između statičkih i dinamičkih izvještaja je u tome što statički prikazuju podatke u trenutku stvaranja izvještaja (kasnije promjene ne vide se na izvještaju) dok dinamički izvještaji prikazuju uvijek aktualne podatke.

Nakon ovog koraka, prikazuje se gotov izvještaj:

Slika 5.115. Prikaz gotovog izvještaja

5.5.1.2 Promjena rasporeda podatkovnih polja i rubrika unutar izvještaja.

Da bismo promijenili raspored podatkovnih polja i rubrika unutar izvještaja, prvo odabe-remo željeni izvještaj u pogledu izvještaja a zatim iz izbornika desne tipke miša odabere-mo Uređivanje (Edit). Izvještaj se otvara spreman za ručne promjene:

V-88PRO-MIL


Slika 5.116. Unošenje ručnih promjena u izvještaju

Budući je izvještaj zapravo OpenOffice.org Write dokument koji koristi obrasce i tablice za prikaz podataka, pojedina polja možemo mijenjati, brisati i dodavati kao što je to opi-sano u modulu koji se bavi OpenOffice.org Write dokumentima.

5.5.1.3 Grupiranje podataka prema određenoj rubrici (polju) u izvještaju, uzlazno ili silazno

Grupiranje podataka radi se prilikom kreiranja samog izvještaja kao što je opisano u točki “5.5.1.1 Kreiranje i spremanje izvještaja baziranog na tablicama, upitima”.

V-89PRO-MIL


MO

DU

L 5

5.5.1.4 Prikazi određenih polja u grupiranom izvještaju prema kriterijima: zbroja, minimuma, maksimuma, prosjeka, brojanja, na određenoj točki prekida

Da bismo dodali ili uklonili kriterije podatkovnih polja i rubrika unutar izvještaja, najpri-je odaberemo željeni izvještaj u pogledu izvještaja, a zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Uređivanje (Edit). Izvještaj se otvara spreman za ručne promjene, kao što je prikazano na prethodnoj slici.

Budući je izvještaj zapravo OpenOffice.org Write dokument koji koristi obrasce i tablice za prikaz podataka, pojedina polja možemo mijenjati, brisati i dodavati kao što je to opi-sano u modulu koji se bavi OpenOffice.org Write dokumentima.

5.5.1.5 Dodavanje, promjena teksta u Zaglavlju i Podnožju izvještaja

Da bismo dodali ili uklonili kriterije podatkovnih polja i rubrika unutar izvještaja, oda-beremo željeni izvještaj u pogledu izvještaja, a zatim iz izbornika desne tipke miša oda-beremo Uređivanje (Edit). Izvještaj se otvara spreman za ručne promjene, kao što je to prikazano na prethodnoj slici.

Za dodavanje teksta u zaglavlju i podnožju dokumenta idemo u izbornik Ubaci -> Za-glavlje -> Uobičajeno (Insert -> Header -> Default) ili Ubaci -> Podnožje -> Uobičajeno (Insert -> Footer -> Default).


V-90PRO-MIL


Pri vrhu ili dnu stranice teksta pojavljuje se područje zaglavlja odnosno podnožja stranice u koje upišemo tekst koji želimo dodati:


5.5.1.6 Brisanje izvještaja

Za brisanje izvještaja označimo željeni izvještaj u pogledu izvještaja i zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Obriši (Delete). Pojavljuje se dijalog za potvrdu brisanja iz-vještaja:

Slika 5.119. Brisanje izvještaja

V-91PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.120. Dijalog za potvrdu brisanja izvještaja

5.5.1.7 Spremanje i zatvaranje izvještaja

Izvještaj spremamo kroz izbornik Datoteka -> Spremi (File -> Save) ili pomoću kombina-cije tipki Ctrl + S na tipkovnici.

Za zatvaranje izvještaja odaberemo iz izbornika Datoteka -> Zatvori (File -> Close).

V-92PRO-MIL


5.6 Priprema izlaznih rezultata

Kod rada s bazama podataka, neke objekte možemo pregledati i ispisati, dok kod nekih to nije moguće.

Tablice - moguć je ispis samo dizajna tablice

Upiti - nije moguć ni pregled ni ispis

Obrasci - moguć je prikaz/ispis podataka u obrascu kao i ispis dizajna obrasca

Izvještaji - moguć je prikaz/ispis podataka izvještaja kao i prikaz/ispis dizajna izvje-štaja.

U nastavku ćemo prikazati kako ispisati one elemente baze podataka koji se mogu ispisa-ti.

5.6.1 Pripreme za ispis

5.6.1.1. Pregledavanje tablice, obrasca i izvještaja

Kao što smo istaknuli u uvodnoj napomeni za točku 5.6, neke elemente nije moguće pre-gledati prije ispisa. Kod onih elemenata kod kojih je pregled moguć (npr. izvještaji), najpri-je otvorimo izvještaj, a zatim iz izbornika odaberemo Datoteka -> Pregled stranice (File -> Page Preview). Pojavljuje se pregled izvještaja prije ispisa.

•

•

•

•

V-93PRO-MIL


MO

DU

L 5

Slika 5.121. Pregled izvještaja prije ispisa.

5.6.1.2 Promjena orijentaciju izvještaja (način ispisa) – portret (uspravno), pejzaž (položeno). Promjena veličine stranice

Za promjenu orijentacije i veličine stranice izvještaja, u pogledu izvještaja odaberemo iz-vještaj kojem želimo mijenjati orijentaciju/stranicu i iz izbornika desne tipke miša odabe-remo Uređivanje (Edit).

V-94PRO-MIL


Slika 5.122. Otvaranje izvještaja za uređivanje

Otvara se uređivanje izvještaja:

Slika 5.123. Uređivanje izvještaja

V-95PRO-MIL


MO

DU

L 5

Za određivanje veličine i orijentacije stranice idemo u izbornik Oblik -> Stranica (For-mat -> Page).



Format papira, Oblik (Paper format) – format papira (Širina (Width) i Visina (Hei-ght) pokazuje dimenzije odabranog formata)

Usmjerenje (Orientation) – orijentacija papira (Portretno (Portrait) = uspravan pa-pir, Pejzažno (Landscape) = položen papir)

Margine (Margins) – margine; detalji u poglavlju koje opisuje rad s marginama




Točno registrirano (Register-true) - poravnava tekst na stranici s vertikalnom mre-žicom (gridom) stranice. Razmak od mrežice definiran je opcijom Stil referenci (Re-ference Style).

•

•

•

•

•

•

•

V-96PRO-MIL


Slika 5.125. Određivanje veličine i orijentacije stranice

Ovdje odaberemo željenu orijentaciju stranice kao i format papira na koji će se izvještaj ispisivati.

5.6.2 Parametri ispisa

5.6.2.1 Ispis stranice, izabranih slogova (sloga), cijele tablice

Kao što smo ranije istaknuli, kod tablice nije moguć direktan ispis tablice, već trebamo kreirati izvještaj koji ćemo ispisati. Prilikom kreiranja izvještaja određujemo hoće li se odnositi na cijelu tablicu ili će biti stvoren na temelju upita kojim će se odabrati samo određeni slogovi iz tablice.

Kreiranje izvještaja objašnjeno je u prethodnom poglavlju, a kad smo izvještaj kreirali i otvorili, tada ga možemo i ispisati. U točki “5.6.1.1. Pregledavanje tablice, obrasca i izvje-štaja” objašnjeno je kako vidjeti pregled izvještaja prije samog ispisa ukoliko želimo vidjeti kako će on izgledati na papiru.

Za ispis izvještaja na pisač/fax odaberemo izbornik Datoteka -> Ispis (File -> Print) ili kraće, pomoću tipkovnice, Ctrl + P. Pojavljuje se dijalog za ispis dokumenta koji nudi sljedeće opcije:

V-97PRO-MIL


MO

DU

L 5


Odabir pisača - u dijaloškom okviru "Ime” (“Name”) odaberemo ime željenog pisača, ukoliko ih imamo više. Gumb “Svojstva” (“Properties”) omogućuje dodatno podeša-vanje odabranog pisača (npr. odabir rezolucije ispisa, rad s bojom kod pisača u boji i sl.).



Raspon ispisa (Print range) - odabir stranica koje će se ispisati. “Sve” (“All”) označa-va cijeli dokument, “Stranice” (“Pages”) omogućuje odabir određenih stranica (npr. “6” je samo 6. str. “6,7” su 6. i 7. str. “6-12” su 6. do 12. str.), “Odabir” (“Selection)” ispisuje prethodno označeni tekst u dokumentu (tekst treba označiti prije pozivanja ispisa).

Broj kopija (Copies) – u koliko će se primjeraka obavljati ispis. Gumb “Svrstaj za uvez” (“Collate”) omogućuje sortiranje pojedinih primjeraka što je i grafički ilustri-rano kad kliknemo na nju.



•

•

•

•

•

•

V-98PRO-MIL




5.6.2.2 Ispis svih slogova korištenjem pogleda na obrazac. Ispis određenih stranica korištenjem pogleda na obrazac

Vidi točku “5.6.2.1 Ispis stranice, izabranih slogova (sloga), cijele tablice”.

5.6.2.3 Ispis rezultata upita.

Vidi točku “5.6.2.1 Ispis stranice, izabranih slogova (sloga), cijele tablice”.

5.6.2.4 Ispis određenih stranica (stranice) izvještaja, ili ispis cijelog izvještaja.

Vidi točku “5.6.2.1 Ispis stranice, izabranih slogova (sloga), cijele tablice.”.

•

•

V-99PRO-MIL


MO

DU

L 5

VI-1PRO-MIL

Open source Prezentacije

MO

DU

L 6

PrezentacijeU ovom modulu čitatelj će se upoznati stvaranje i korištenje prezentacija na računalu. Naučit će osnovne operacije kao što su kreiranje, oblikovanje, iz-mjena i priprema prezentacije korištenjem različitih postavki slajda za prikaz i distribuciju. Pokazat ćemo kako umnožavati i premještati tekst, slike, crteže i grafikone unutar prezentacije i između različitih prezentacija. Pokazat ćemo i korištenje osnovnih operacija sa slikama, grafikonima i nacrtanim objektima te različite prezentacijske efekte. Sve ovo prikazano je pomoću alata OpenO-ffice.org Impress u inačici 2.

Modul 6

VI-3PRO-MIL


MO

DU

L 6


6.1.1 Prvi koraci pri radu s alatima za elektronske prezentacije

6.1.1.1 Otvaranje (i zatvaranje) aplikacije za elektronske prezentacije

Da bismo pokrenuli aplikaciju za elektronske prezentacije, idemo kod većine Linux operacijskih sustava na izbornik Start -> Office -> Presentation, a kod nekih ope-racijskih sustava iedemo na izbornik Start -> Programs -> OpenOffice.org 2.x -> OpenOffice.org Impress.

Slika 6.1. Pokretanje programa kroz Start izbornik

Program možemo pokrenuti i pomoću OpenOffice.org 2.x QuickStarter-a koji se nalazi na programskoj traci pored sata. Na QuickStarter-u odaberemo Prezentacija (Presenta-tion).

VI-4PRO-MIL

Open sourceModul 6 Prezentacije

Slika 6.2. Pokretanje aplikacije preko QuickStartera

Početak rada s prezentacijom

Kad pokrenemo novu prezentaciju, pojavit će se Čarobnjak (Wizard) koji omogućuje za-počinjanje nove prezentacije ili rad na postojećoj.

Slika 6.3. Početak izrade prezentacije pomoću Wizarda

VI-5PRO-MIL


MO

DU

L 6

On omogućuje započinjanje nove prezentacije (“Prazna prezentacija” (“Empty presen-tation”)), stvaranje prezentacije na temelju predloška (“Iz predloška” (“From template”)) kao i otvaranje postojeće prezentacije (“Otvori postojeću prezentaciju” (”Open existing presentation”)).

Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na sljedeći korak:

Slika 6.4. Odabir izgleda prezentacije


Odaberi dizajn slike (Select a slide design) – izbor izgleda prezentacije (unaprijed definiranog stila prezentacije)

Odaberi izlazni medij, originalno (Select an output medium, Original) – izrada prezentacije koja koristi originalni oblik stranice iz predloška

Odaberi izlazni medij, prekoračeni list (Select an output medium, Overhead sheet) – izrada prezentacije koja će se prikazivati pomoću grafoskopa

Odaberi izlazni medij, papir (Select an output medium, Paper) – izrada prezentacije koja će se prikazivati na papiru

Odaberi izlazni medij, zaslon (Select an output medium, Screen) – izrada prezenta-cije koja će se prikazivati na ekranu računala

Odaberi izlazni medij, slajd (Select an output medium, Slide) – izrada prezentacije koja će se prikazivati pomoću projektora

•

•

•

•

•

•

VI-6PRO-MIL


Pregled (Preview) – sažeti prikaz izgleda prezentacije u prostoru iznad gumba “Pre-gled” (“Preview”).

Klikom na gumb “Sljedeće” (“Next”) prelazimo na sljedeći korak:

Slika 6.5. Izbor načina promjene slajdova

U ovom koraku biramo način izmjene slajdova prezentacije. Mogućnosti su sljedeće:

Efekt (Effect) – efekti prikaza slajdova (npr. pojavljivanje slijeva udesno i sl.)

Brzina (Speed) – brzina prikaza slajda

Uobičajeno (Default) – predloženi tip prezentacije

Automatski (Automatic) – automatsko pokretanje prezentacije i automatska izmjena slajdova.

Klikom na gumb “Napravi” (“Create”) stvara se nova prezentacija.

Zatvaranje aplikacije


Ako smo unijeli promjene u dokument nakon posljednjeg spremanja dokumenta, pojavit će se pitanje “The document has been modified. Do you want to save your changes?” Želi-mo li sačuvati promjene na dokumentu, kliknemo na “Spremi” (“Save”). Ukoliko klikne-mo na “Odbaci” (“Discard”), promjene na dokumentu neće biti pohranjene.

•

•

•

•

•

VI-7PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.1.1.2 Otvaranje jedne, više prezentacija



Ikona "Otvori Datoteku" ("Open File") na traci s osnovnim funkcijama

Pomoću tipkovnice kombinacijom tipki Ctrl + O.

Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se dijalog za otvaranje dokumenta.

Možemo izabrati dokument s popisa, ukoliko ga vidimo na popisu dokumenata ili može-mo sami upisati naziv dokumenta.

Prilikom upisa naziva dokumenta potrebno je najprije u dijaloškom okviru “Files of Type” odabrati vrstu dokumenta koji želimo otvoriti (npr. prezentaciju), a zatim u dijaloškom okviru “File name” upisati putanju i ime dokumenta. Zanimljivo je uočiti da OpenOffice.org automatski prepoznaje putanje i inkrementalno ih uvećava. Primjerice želimo li doći do mape “c:\My Documents”, dovoljno je početi pisati “c:\My “ i on će sam prepoznati u koju mapu želimo ići.

Slika 6.6. Dijalog za otvaranje postojećeg dokumenta

•

•

•

VI-8PRO-MIL


6.1.1.3 Kreiranje nove prezentacije prema predlošku

Otvaranje novog dokumenta objašnjeno je detaljnije u točki o pokretanju aplikacije.

Za stvaranje novog dokumenta bez predloška kliknemo na izbornik Datoteka -> Novi -> Prezentacija (File -> New -> Presentation).

Slika 6.7. Započinjanje nove prezentacije

Kad pokrenemo OpenOffice.org Impress, on automatski započinje novu prezentaciju i pojavljuje se čarobnjak koji nas vodi kroz početne korake izrade prezentacije.

Za otvaranje novog dokumenta pomoću predloška idemo na izbornik Datoteka -> Novi -> Predlošci i dokumenti (File -> New -> From Template) (ili Ctrl + N na tipkovnici). Pojavi se popis predložaka na kojem možemo izabrati predložak koji želimo. Predloške možemo i sami stvarati.

Više detalja o otvaranju prezentacije na temelju predloška je u točki 6.1.1.1 Otvaranje (i zatvaranje) aplikacije za elektronske prezentacije.

VI-9PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.1.1.4 Spremanje prezentacije na određenu lokaciju na uređaju za pohranu



Ikona "Spremi dokument" ("Save Document") na traci s osnovnim funkcijama

Pomoću tipkovnice, kombinacijom tipki Ctrl + S.


Slika 6.8. Spremanje dokumenta

Prilikom upisa naziva dokumenta potrebno je najprije u dijaloškom okviru “Save as type” odabrati format u kojem želimo spremiti dokument. Neki od podržanih formata su Ope-nOffice.org Presentation, MS PowerPoint, StarDraw, StarImpress.


Ukoliko već postoji datoteka pod odabranim imenom, pojavit će se upit “The file alredy exist. Do you want to replace it?” Ukoliko odaberemo “Yes”, novi dokument prepisat će stari (Oprez! Stari dokument ne može se više vratiti!). Ukoliko odaberemo “No”, pojavit će se ponovo dijalog za odabir imena/formata dokumenta kako bismo odabrali novo ime za naš dokument.

•

•

•

VI-10PRO-MIL


6.1.1.5 Spremanje prezentacije pod drugim imenom





6.1.1.6 Spremanje prezentacije u drugom datotečnom formatu: obogaćena tekstualna datoteka (.rtf), predložak dokumenta, slika, ekstenzija specifična za određeni softver, isti program, ali različita verzija




Bez obzira koji način upotrijebimo, pojavit će se standardni dijalog za spremanje doku-menta. Daljnji postupak identičan je uobičajenom spremanju dokumenta s time da sada u dijaloškom okviru “Save As Type” odaberemo format datoteke koji želimo imati (npr. tekstualni dokument .txt ili Rich Text Format .rtf.

Ukoliko dokument želimo spremiti kao predložak koji ćemo kasnije koristiti, odaberemo kao vrstu dokumenta “Predložak Open Document prezentacije”.

PDF dokumenti postaju sve popularniji s obzirom na to da se mogu koristiti na različitim vrstama računala i da ne ovise o operacijskom sustavu. Za njihovo čitanje dovoljan je Adobe Acrobat Reader koji je besplatan i može se naći na nizu programskih CD-a ili na internetskim stranicama www.adobe.com

OpenOffice.org omogućuje spremanje dokumenta u PDF formatu te se one mogu tako koristiti i na računalima koja nemaju instaliran OpenOffice.org.

•

•

•

•

VI-11PRO-MIL


MO

DU

L 6

Za spremanje dokumenta u PDF formatu odaberemo izbornik Datoteka -> Izvoz u PDF (File -> Export As PDF). Pojavljuje se uobičajeni dijalog za spremanje dokumenta.

Izrada web prezentacije

OpenOffice.org Impress omogućuje i izradu web prezentacija koje se mogu gledati po-moću web preglednika, kao što su MS Internet Explorer i Mozilla Firefox. Ova vrsta pre-zentacija nema sve efekte klasične OpenOffice.org Impress prezentacije, ali zato za njen prikaz nije potreban OpenOffice.org Impress.

Da bi se izradila ova vrsta prezentacije, u izborniku Datoteka -> Izvoz (File -> Export) i odaberemo HTML Document tip dokumenta te u kojoj mapi želimo spremiti prezenta-ciju.

Slika 6.9. Izbornik Datoteka -> Izvoz

VI-12PRO-MIL


Slika 6.10. Dijalog za spremanje prezentacije u obliku HTML dokumenta

Nakon toga pojavljuje se dijalog koji nas vodi kroz izradu prezentacije.

Slika 6.11. Dijalog za odabir dizajna web prezentacije

Odaberemo neki od postojećih dizajna web prezentacije, ukoliko oni postoje, i kliknemo na gumb „Dalje“ („Next“).

Slika 6.12. Odabir tipa web prezentacije

VI-13PRO-MIL


MO

DU

L 6

U ovoj opciji odaberemo tip prezentacije koji želimo. Mogućnosti su sljedeće:

Standardni HTML format (Standard HTML format) - uobičajena web stranica

Standardni HTML u okvirima (Standard HTML with frames) - u jednom okviru web stranice nalazit će se popis slajdova, a u drugom okviru će se prikazivati odabrani slajd

Automatski (Automatic) - izrada tzv. “kiosk” web prezentacije kod koje se slajdovi izmjenjuju automatski

Webcast - prezentacija s podrškom za perl i ASP; za ovakvu vrstu prezentacije potre-ban je internetski server na kojem će se ona nalaziti

Odrednice, napravi naslovnu stranicu (Options, Create title page) - izrada naslov-nice

Odrednice, pokaži zabilješke (Options, Show notes) - prikaz autorovih bilježaka za-jedno s prezentacijom.

Klikom na gumb “Dalje“ („Next“) prelazimo na sljedeći korak izrade web prezentacije:

Slika 6.13. Odabir formata zapisa grafike

Ovdje određujemo format zapisa grafike (jpg ili gif format slika), rezoluciju grafike, kao i eventualne zvučne efekte prilikom izmjene slajdova. Klikom na gumb „Dalje“ („Next“) prelazimo na sljedeći korak izrade web prezentacije:

•

•

•

•

•

•

VI-14PRO-MIL


Slika 6.14. Upis podataka za naslovnu stranicu prezentacije

Slika 6.15. Odabir izgleda navigacijskih gumba

Ovdje određujemo izgled navigacijskih gumbi na web prezentaciji. Klikom na gumb “Da-lje“ (“Next“) prelazimo na sljedeći korak izrade web prezentacije:

Slika 6.16. Odabir boja unutar prezentacije

VI-15PRO-MIL


MO

DU

L 6

U ovom koraku biramo boje koje će se koristiti unutar web stranice. Klikom na gumb “Napravi“ (“Create“) stvorit će se nova web prezentacija.

Rezultat je sljedeći:

Slika 6.17. Prikaz prezentacije u web pregledniku

Izrada FLASH prezentacije

OpenOffice.org omogućuje spremanje prezentacije u Macromedia Flash formatu. Ovaj format prezentacija i multimedijskih sadržaja postaje sve popularniji. Omogućuje kori-štenje niza animacijskih i drugih efekata, a za gledanje prezentacije dovoljan je internetski preglednik koji podržava Flash dokumente.

Za spremanje prezentacije u Macromedia Flash formatu odaberemo izbornik Datoteka -> Izvoz (File -> Export). U dijalogu koji se pojavi odaberemo kao Format datoteke (File Format) “Macromedia Flash”.

VI-16PRO-MIL


Slika 6.18. Dijalog za spremanje prezentacije u Macromedia Flash formatu

6.1.1.7 Prijelaz između otvorenih prezentacija

Unutar programa možemo imati više različitih dokumenata otvorenih istovremeno. Do-kumente otvaramo na uobičajeni način, a unutar izbornika Prozor (Window) odabiremo način njihovog rasporeda na ekranu.

Slika 6.19. Prikaz više otvorenih dokumenata


VI-17PRO-MIL


MO

DU

L 6


OpenOffice.org ima detaljno razvijen sustav on-line pomoći. Sustav se u mnogim situa-cijama aktivira sam (npr. kad počinjemo koristiti neku funkciju koju još nismo koristili, pojavit će se automatski pomoć s opisom te funkcije).





VI-18PRO-MIL







•

•

VI-19PRO-MIL


MO

DU

L 6



Knjižne oznake (Bookmarks) – dijelovi sustava pomoći koje smo posebno označili. Kod svake točke pomoći možemo postaviti knjižnu oznaku (tzv. bookmark) koji nam kasnije pomaže da brzo pronađemo tu točku. Knjižnu oznaku (bookmark) postav-ljamo tako da kliknemo na gumb “Dodaj u knjižne oznake” (“Add to Bookmarks”) iznad okvira s tekstom pomoći. Ovu funkciju možemo dobiti i klikom na desnu tipku miša kad se nalazimo na nekoj temi pomoći.



•

•

VI-20PRO-MIL


6.1.1.9 Zatvaranje prezentacije



6.1.2 Prilagodba postavki

6.1.2.1 Korištenje funkcije za povećanje/zumiranje stranice

Postotak uvećanja (zoom) dokumenta možemo vidjeti na dnu ekrana OpenOffice.org Im-pressa-a, na statusnoj traci. Ukoliko kliknemo desnom tipkom miša na taj postotak, dobit ćemo mogućnost promjene uvećanja na određeni postotak (50%, 75%, 100% i sl) ili na optimalnu širinu stranice, odnosno cijelu stranicu ili širinu ekrana (Optimalno, Širina stranice, Cijela stranica).


Drugi način uvećanja dokumenta je korištenje izbornika Pogled -> Uvećaj/Umanji (View -> Zoom) pri čemu se otvara dijalog koji nudi opcije zumiranja dokumenta. Opcija “Vari-jabilno” omogućuje da sami odredimo faktor zumiranja dokumenta.

VI-21PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.27. Izbornik za zumiranje dokumenta

Treći način zumiranja teksta koji možemo koristiti jest uporaba kotačića na mišu. Ukoliko držimo pritisnutu tipku “Ctrl” na tipkovnici i okrećemo kotačić na mišu naprijed odnosno nazad, mijenjat će se faktor uvećanja dokumenta.


Da bismo prikazali odnosno sakrili određene alatne trake, idemo na izbornik Pogled -> Alatne trake (View - > Toolbars) i odaberemo trake koje želimo imati prika-zane na ekranu. Trake pored kojih je kvačica vidljive su na ekranu, dok trake pored kojih nije kvačica nisu vidljive na ekranu. Kvačicu postavljamo, odnosno uklanjamo, klikom na naziv odabrane trake u izborniku.

Slika 6.28. Izbornik Pogled -> Alatne trake

VI-22PRO-MIL


Važno je napomenuti da kad dođemo u područje dokumenta koje sadrži nabrajnja, tablicu, grafiku ili slične elemente, automatski se prikazuju alatne trake vezane uz te elemente teksta.

Položaj pojedine trake na ekranu možemo promijeniti na taj način da kliknemo na naziv alatne trake, držimo pritisnutom tipku miša i prenesemo je na područje ekrana na kojem želimo imati tu traku.



Slika 6.30 Odabir prikazanih elementa na alatnoj traci

VI-23PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.1.2.3 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime, primarna mapa (direktorij) za otvaranje i spremanje dokumenta

Za promjenu korisničkih postavki aplikacije OpenOffice.org Impress-a koristimo izbor-nik Alati -> Odrednice (Tools -> Options).


U njemu pod opcijom OpenOffice.org -> Korisnički podaci (OpenOffice.org -> User Data) definiramo ime korisnika aplikacije kao i ostale relevantne podatke o samom kori-sniku.



VI-24PRO-MIL



U opciji Učitaj/Spremi -> Općenito (Load/Save -> General) definiramo format zapisa dokumenta jer OpenOffice.org omogućuje uz svoj format datoteke i korištenje formata datoteka ostalih popularnih uredskih aplikacija poput npr. MS Office-a i sl.


U opciji OpenOffice.org -> Impress definiramo ostale opcije specifične za rad s prezen-tacijama, poput pomagala za formatiranje teksta i sl.

Slika 6.35 Opcija OpenOffice.org - > Impress

VI-25PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.2 Razvijanje prezentacije

6.2.1 Pogledi na prezentaciju

6.2.1.1 Razlozi korištenja različitih pogleda na prezentaciju

Budući da se pomoću OpenOffice.org Impress-a mogu stvarati različite vrste prezentacija koje će se prikazivati na ekranu, grafoskopu ili otisnuti na papir, uz mogućnost dodavanja zabilješki svakom slajdu, postoji i više različitih pogleda na prezentaciju. Svaki od pogleda navedenih u nastavku ima svoje specifičnosti i idealan je za određenu situaciju.

6.2.1.2 Mijenjanje pogleda na prezentaciju

OpenOffice.org Impress nam nudi nekoliko mogućih pogleda na slajdove. Oni se mogu izabrati iz izbornika Pogled (View) ili iznad same radne površine za prikaz slajda. Pregledi koji se nude su:

Normalan pogled (Normal View) - prikaz cijelog slajda na ekranu s mogućnošću njegove izmjene. Uz to se s lijeve strane slajdova pokazuje lista svih slajdova čime je omogućeno lakše kretanje kroz slajdove. S desne strane radne površine slajda nalaze se alatne trake za izbor predloška slajda, animacija i sl.

Slika 6.36. Normalan pogled (Normal)

•

VI-26PRO-MIL


Pogled konture (Outline) - prikaz teksta koji se nalazi na slajdu bez formatiranja; također je moguće obavljati izmjene na tekstu samog slajda

Slika 6.37. Pogled konture (Outline)

Pogled zabilješki (Notes) - prikaz slajda i popratnih bilježaka koje idu uz taj slajd. Bilješke se mogu uređivati, ali sam slajd ne.

Slika 6.38. Pogled zabilješki (Notes View)

•

•

VI-27PRO-MIL


MO

DU

L 6

Pogled letka (Handout) - prikaz prezentacije u formatu u kojem će ispisana biti predana slušateljstvu.

Slika 6.39. Pogled letka (Handout View)

Pogled razvrstavanja slajdova (Slide Sorter) - prikaz slajdova međusobno poreda-nih jedan pored drugog; moguće uređivanje redoslijeda slajdova i sl. ali ne i uređiva-nje sadržaja slajda.

Slika 6.40. Pogled slajdova (Slide View)

•

•

VI-28PRO-MIL


6.2.2 Slajdovi

6.2.2.1 Dodavanje novog slajda određenog oblika - naslovni slajd, grafikon i tekst, numerirana lista, tablica

Za dodavanje novog slajda odaberemo normalni pogled na slajdove (izbornik Pogled -> Normalno (View -> Normal)), dođemo na slajd iza kojeg želimo umetnuti novi slajd i iz izbornika odaberemo Ubaci -> Slajd (Insert -> Slide) čime se otvara prozor s mogućno-stima za novi slajd.

Slika 6.41. Izbornik Ubaci -> Slajd (Insert -> Slide)

S alatne trake Zadaće -> Izbori (Tasks -> Layouts) koja se nalazi s desne strane radne površine slajda odaberemo koju vrstu slajda želimo dodati (naslovni, slajd s grafikonima i sl.).

Kad smo odabrali vrstu slajda, na sam slajd stavljamo željeni sadržaj (tekst, grafika, tablice i sl.).

VI-29PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.2.2.2 Mijenjanje izgleda slajda pomoću ugrađenih predložaka

Da bismo promijenili izgled slajda pomoću ugrađenih predložaka, u normalnom pogledu na slajd odaberemo slajd koji želimo mijenjati, a zatim s njegove desne strane s alatne trake Zadaće -> Izbori (Tasks -> Layouts) odaberemo vrstu slajda u koju želimo promijeniti odabrani slajd (npr. u naslovni, slajd s grafikonima i sl.).

Isto možemo postići pomoću izbornika Oblik -> Izgled slajda (Format -> Slide Layout).

6.2.2.3 Mijenjanje pozadinske boje na određenom slajdu ili svim slajdovima

Za mijenjanje pozadinske boje na slajdu označimo slajd kojemu želimo promijeniti boju i otvorimo izbornik Oblik -> Stranica (Format -> Page).

Slika 6.42. Izbornik Format - Page

VI-30PRO-MIL


Opcija “Pozadina” (“Background”) služi za uređivanje pozadine papira/slajda. Mogućno-sti su sljedeće:

Ispuna, ništa (Fill, None) - slajd nema definiranu pozadinu

Ispuna, boja (Fill, Color) - ukoliko smo odabrali boju kao pozadinu, ovdje možemo odabrati koju boju želimo imati kao pozadinu stranice.

Slika 6.43. Boja kao pozadina stranice

Ispuna, gradijent (Fill, Gradient) - definiranje prijelaza boje površine.

Slika 6.44. Prijelaz boje pozadine

•

•

•

VI-31PRO-MIL


MO

DU

L 6

Ispuna, hatching (Fill, Hatching) - definiranje šrafure površine.

Slika 6.45.. Šrafura kao pozadina stranice

Ispuna, bitmapa (Fill, Bitmap) - definiranje slike koja će ispuniti podlogu stranice/slajda.

Slika 6.46. Slika kao pozadina stranice

•

•

VI-32PRO-MIL


6.2.3 Korištenje predložaka za dizajn

6.2.3.1 Primjena dostupnih predložaka dizajna na prezentaciju

Prilikom pokretanja OpenOffice.org Impress-a i početka rada imamo mogućnost izbora predloška na kojem će se temeljiti dizajn naše prezentacije.

Ukoliko želimo tijekom rada započeti novu prezentaciju baziranu na predlošku, idemo u izbornik Datoteka -> Novi -> Predlošci i dokumenti (File -> New -> Templates and Documents) te u Predlošcima (Templates) odaberemo prezentacije i predložak na kojem želimo temeljiti našu prezentaciju.

Slika 6.47. Izbornik Datoteka -> Novi -> Predlošci i dokumenti (File -> New -> Templates and Documents)

Slika 6.48. Odabir predloška za prezentaciju

VI-33PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.2.3.2 Promjena predloška dizajna u prezentaciji

Za promjenu predloška dizajna u postojećoj prezentaciji najprije u normalnom pogledu na slajd odaberemo slajd koji želimo mijenjati, a zatim s njegove desne strane s alatne tra-ke Zadaće -> Glavne stranice (Tasks -> Master Pages) odaberemo vrstu predloška koju želimo primijeniti.

Desnom tipkom miša kliknemo na odabrani predložak i odaberemo želimo li ga primije-niti na cijelu prezentaciju ili samo na trenutno označen slajd.

Slika 6.49. Promjena predloška dizajna prezentacije

VI-34PRO-MIL


6.2.4 Nadzorni slajd

6.2.4.1 Umetanje slike, nacrtanog objekta, crteža u nadzorni slajd. Uklanjanje slike, nacrtanog objekta, crteža iz nadzornog slajda

Nadzorni slajd određuje dizajn cjelokupne prezentacije i nit je vodilja u stvaranju ostalih slajdova.

Da bismo ušli u dizajn nadzornog slajda, idemo u izbornik Pogled -> Glavni -> Glavni slajd (View -> Master -> Slide Master).

Rad s nadzornim slajdom isti je kao i rad s bilo kojim drugim slajdom.

Umetanje slike, nacrtanog objekta, crteža

Za umetanje slike i nacrtanog objekta na slajd odaberemo iz izbornika Ubaci -> Slika -> Iz datoteke (Insert -> Picture -> From file).

Slika 6.50. Dijalog za umetanje slike na slajd

Drugi način umetanja je umetanje slike ili crteža iz galerije. Odemo u izbornik Alati -> Galerija (Tools -> Gallery) nakon čega se otvori galerija slika i zvukova.

VI-35PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.51. Galerija slika i zvukova

U galeriji odaberemo elemenat koji želimo staviti na slajd i odvučemo ga na slajd.

Ukoliko želimo sami crtati na slajdu, iz alatne trake za crtanje odaberemo elemente za crtanje pomoću kojih možemo crtati po slajdu.

Slika 6.52. Elementi za crtanje po slajdu

VI-36PRO-MIL


Uklanjanje slike, nacrtanog objekta, crteža

Da bismo uklonili sliku ili neki drugi objekt s nadzornog slajda, kliknemo na željeni objekt kako bismo ga označili i zatim pritisnemo tipku “Delete” na tipkovnici.

Kada smo završili s uređivanjem nadzornog slajda, kliknemo na gumb “Zatvori glavni pogled” (“Close MasterView”) kako bi se vratili u normalan rad sa slajdovima.

6.2.4.2 Dodavanje teksta u podnožje određenog slajda, svim slajdovima u prezentaciji

Za dodavanje teksta u podnožje jednog ili svih slajdova, idemo u izbornik Pogled -> Zaglavlje i podnožje (View -> Header and Footer). Pojavi se dijalog za uređe-nje elemenata zaglavlja i podnožja nadzornog slajda:

Slika 6.53. Dijalog za uređenje elemenata zaglavlja i podnožja nadzornog slajda


Uključi na slajd, Datum i vrijeme (Include on slide, Date and time) - prikaz datuma i vremena na slajdovima

Popravljeno (Fixed) - unos fiksnog datuma

Varijabilno (Variable) - prikaz datuma i vremena nastanka slajda

Jezik (Language) - izbor jezika za oblikovanje datuma i vremena

Podnožje, tekst podnožja (Footer, Footer text) - tekst koji će se prikazati u podnožju slajda

•

•

•

•

•

VI-37PRO-MIL


MO

DU

L 6

Broj slajda (Slide number) - prikaz rednog broja slajda

Ne prikazuj na prvom slajdu (Do not show on first slide) - navedeni elementi neće biti prikazani na prvom slajdu

Primjeni na sve (Apply to All) - oblikovanje će se primjeniti na sve slajdove

Primjeni (Apply) - oblikovanje će se primijeniti samo na odabrani slajd.

Nakon definiranja elemenata koji će se prikazati na slajdu, odemo u izbornik Pogled -> Glavni -> Glavni elementi (View -> Master -> Master Elements) i pojavljuje se dijalog u kojem biramo koji će od definiranih elemenata biti prikazani.

Slika 6.54. Dijalog za odabir prikaza elemenata nadzornog slajda


Zaglavlje (Header) - prikaz zaglavlja

Datum/vrijeme (Date/time) - prikaz datuma i vremena

Podnožje (Footer) - prikaz podnožja

Broj slajda (Slide number) - prikaz rednog broja slajda.

6.2.4.3 Primjena i automatsko numeriranje slajdova, automatska izmjena datuma, fiksni datum u podnožju određenog slajda ili svih slajdova u prezentaciji

U prethodnoj točki uz dodavanje teksta u podnožje slajda objašnjeno je i dodavanje osta-lih elemenata.

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-38PRO-MIL


6.3 Tekst i slike

6.3.1 Unos i oblikovanje teksta

6.3.1.1 Dodavanje teksta u prezentaciju u standardnom i kontura (outline) pogledu

Za uređivanje teksta na slajdovima najprije kliknemo dva puta na željeni tekst nakon čega je omogućeno uređivanje teksta. Možemo označiti tekst, mijenjati mu boju, font i ostale karakteristike, kao kod pisanja teksta u programu za obradu teksta.

6.3.1.2 Promjena sadržaja slajda, napomena (notes) umetanjem novog znaka, riječi

Da bismo umetnuli novi znak ili riječ unutar postojećeg teksta na slajdu ili napomeni, dođemo pokazivačem na dio teksta ispred kojeg želimo umetnuti novi sadržaj i zatim počnemo pisati novi sadržaj.

Ukoliko želimo pisati preko postojećeg teksta, to možemo uraditi na dva načina. Prvi je da označimo tekst koji želimo prepisati i zatim počnemo pisanje. Stari sadržaj bit će obrisan, a novi će biti umetnut umjesto njega. Drugi način je da pomoću tipke “Insert” uključimo funkciju prepisivanja teksta i zatim kliknemo na tekst koji želimo prepisati. Novi tekst tada će prelaziti preko postojećeg teksta. Kad je uključena funkcija prepisivanja, na sta-tusnoj traci pojavljuje se oznaka “OVER”, a kad ta funkcija nije uključena, prikazana je oznaka “INSRT”.

6.3.1.3 Mijenjanje postavki teksta - veličina slova, tip slova

Za uređivanje teksta na slajdu označimo tekst, a zatim odaberemo iz izbornika Oblik -> Znak (Format -> Character).

VI-39PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.55. Izbornik Oblik -> Znak (Format -> Character)

Slika 6.56. Odabir vrste i veličine slova

Vrstu i veličinu slova, kao i dodatne odrednice slova možemo promijeniti i pomoću gumba na alatnoj traci.

Slika 6.57. Alatna traka za formatiranje teksta

VI-40PRO-MIL


6.3.1.4 Mijenjanje oblikovanja teksta - podebljani, nakošeni, podcrtani tekst

Za uređivanje teksta na slajdu označimo tekst, a zatim odaberemo iz izbornika Oblik -> Znak (Format -> Character). Pojavljuje se dijalog za izbor vrste i veličine slova kao na prethodnoj slici.

Pod Pismom (Font) odaberemo vrstu slova koju želimo koristiti, u polju “Typeface” mo-žemo odabrati i dodatna svojstva fonta, kao što su podebljanje/masno (bold), ukošen font/kurziv (italic). Veličina (Size) određuje veličinu slova, a postoji i mogućnost izbora jezika (Language).

Ukoliko kliknemo na “Efekti na pismu” (“Font effects”) možemo određivati boju fonta ( font color), prikaz konture fonta (outline), sjene (shadow), podcrtavanja (underline) i precrtavanje (strikethrough). Olakšanje (relief ) daje efekt ugraviranih ili ispupčenih slo-va. Većinu ovih operacija možemo izvršiti i pomoću gumba na alatnoj traci.


6.3.1.5 Promjena malih slova u velika i obrnuto

Za promjenu malih slova u velika idemo na izbornik Oblik -> Velika/mala slova (Format -> Change Case) i odaberemo opciju koju želimo. Ponuđeno je:

Velika slova (Capital Letters) - pretvara sva slova u velika

Mala slova (Lower Case) - pretvara sva slova u mala.

•

•

VI-41PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.59. Izbornik Oblik -> Velika/mala slova (Format -> Change Case)

6.3.1.6 Mijenjanje boje teksta

Da bismo obojili tekst različitim bojama, idemo u izbornik Oblik -> Znak -> Efekti na pismu (Format -> Character -> Font Effects) i odaberemo “Boja pisma” (“Font Color”).

Slika 6.60. Odabir boje pisma

VI-42PRO-MIL


Drugi način je klik mišem na gumb “Boja pisma” (“Font Color”) na alatnoj traci.

Slika 6.61. Gumb “Boja pisma” (“Font Color”) na alatnoj traci.

6.3.1.7 Primjena sjenčanja teksta

Za uređivanje teksta na slajdu označimo tekst, a zatim odaberemo iz izbornika Oblik -> Znak (Format -> Character). Pojavljuje se dijalog za izbor vrste i veličine slova kao na prethodnoj slici. Ukoliko kliknemo na “Efekti na pismu” (“Font effects”) možemo odre-đivati sjene (shadow) teksta.

Drugi način je korištenje gumba Sjena (Shadow) na traci s alatima.


VI-43PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.63. Gumb Sjena (Shadow) na traci s alatima.

6.3.1.8 Poravnanje teksta u slajdu: lijevo, centrirano i desno

Za uređivanje odlomaka teksta idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format -> Para-graph), nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka:

Slika 6.64. Izbornik Format - Paragraph

Slika 6.65. Poravnanje odlomaka

VI-44PRO-MIL


Opcija Poravnanje (Alignment) definira poravnanje odlomka teksta. Mogućnosti su slje-deće:

Lijevo (Left) - lijevo poravnanje (prečac tipkovnici Ctrl + L)

Desno (Right) - desno poravnanje (prečac na tipkovnici Ctrl + R)

Sredina (Center) - centrirani tekst (prečac na tipkovnici Ctrl + E)

Obostrano (Justified) - obostrano poravnanje (prečac na tipkovnici Ctrl + R).

6.3.1.9 Promjena razmaka između redaka prije i poslije numeriranja i označavanja

Za uređivanje uvlačenja (razmak između redaka prije i poslije numeriranja i označavanja ) odlomka teksta idemo u izbornik Oblik -> Odlomak (Format -> Paragraph), nakon čega se otvara dijalog s opcijama za uređivanje odlomaka:

Slika 6.66. Izbornik Oblik -> Odlomak (Format -> Paragraph)

•

•

•

•

VI-45PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.67. Opcije za uvlačenje teksta i prored








Razmak između linija (Line spacing) - prored među redovima odlomka (Single=jednostruki, 1.5 lines=50% više od jednostrukog, Double=dvostruki, Proportional=razmjeran)

•

•

•

•

•

•

•

VI-46PRO-MIL


6.3.1.10 Promjena oblika označavanja, numeriranja u listi pomoću ugrađenih postavki

Za stvaranje listi, numeriranje, za nabrajanje stavki i podnaslova u tekstu na slajdu ko-ristimo mogućnosti nabrajanja programa. Odaberemo u izborniku Oblik -> Grafičke oznake i numeriranje (Format -> Bullets and Numbering).

Slika 6.68 Izbornik Oblik -> Grafičke oznake i numeriranje (Format -> Bullets and Numbering)

Prilikom odabira nabrajanja preko izbornika, pojavljuje se dijalog za odabir vrste nabraja-nja. Razlika između numeriranja (numbering) i grafičkih oznaka (bullets) je u tome što numeriranje (numbering) stavlja redne brojeve ispred svake stavke, dok grafičke oznake (bullets) stavljaju samo oznaku nove stavke (npr. crticu).

Slika 6.69. Dijalog za odabir izgleda nabrajanja teksta

VI-47PRO-MIL


MO

DU

L 6


Funkciju nabrajanja možemo odabrati i pomoću gumba na traci s osnovnim alatima.

Slika 6.70. Gumbi za nabrajanje i grafičke oznake na traci s alatima.

6.3.1.11 Korištenje funkcije za poništavanje izmjena (undo) i poništenje posljednje undo izmjene (redo)

Ukoliko nakon neke izmjene u dokumentu zaključimo da smo pogriješili, OpenOffice.org Impress omogućuje nam vraćanje na prethodno stanje pomoću funcije poništavanje izmjena (undo). Da bismo aktivirali ovu funkciju, idemo na izbornik Uređivanje -> Vrati (Edit -> Undo) i vratit ćemo jedan korak unatrag. Ukoliko želimo poništiti više zadnjih izmjena, više puta kliknemo na vraćanje.


VI-48PRO-MIL


Funkciji vraćanja može se pristupiti i putem gumba “Vrati” (“Undo”) na alatnoj traci.





VI-49PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.3.2 Slike i crteži

6.3.2.1 Umetanje slike iz galerije slika u slajd

Za umetanje slike i nacrtanog objekta na slajd odaberemo iz izbornika Ubaci -> Slika -> Iz datoteke (Insert -> Picture -> From file).

Slika 6.75. Dijalog za umetanje slike na slajd

Drugi način umetanja je umetanje slike ili crteža iz galerije. Odemo u izbornik Alati -> Galerija (Tools -> Gallery) nakon čega se otvori galerija slika i zvukova.

Slika 6.76. Galerija slika i zvukova

U galeriji odaberemo elemenat koji želimo staviti na slajd i odvučemo ga na slajd.

VI-50PRO-MIL


6.3.2.2 Umetanje crteža u slajd

Crtež možemo umetnuti iz postojeće datoteke pri čemu je postupak isti kao prethodno opisan ili možemo sami napraviti crtež.



Kad smo načinili crtež, možemo uređivati njegove rubne linije i plohe. Za uređivanje linija iz izbornika Oblik (Format) odaberemo Linija (Line).

Slika 6.78. Izbornik Oblik -> Linija (Format -> Line)

VI-51PRO-MIL


MO

DU

L 6

Otvara se dijalog koji nudi sljedeće mogućnosti:

Slika 6.79. Izbor vrste linije

Svojstva linije, stil (Line properties, Style) – izbor vrste linije (puna, isprekidana, toč-ka – crta i sl.)

Svojstva linije, boja (Line properties, Color) – odabir boje linije

Svojstva linije, širina (Line properties, Width) – odabir debljine linije

Svojstva linije, prozirnost (Line properties, Transparency) – odabir prozirnosti (transparentnosti) linije

Stilovi strelice, stil (Arrow styles, Style) - odabir vrste završetaka linije

Stilovi strelice, širina (Arrow styles, Width) – odabir širine završetaka linije

Stilovi strelice, sredina (Arrow styles, Center) – okomito centriranje završetaka li-nije (po osi linije)

Uskladi krajeve (Synchronize ends) – sinkronizacija lijevog i desnog završetka linije

Stil uglova (Corner style) - odabir stila ugla linije.

•

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-52PRO-MIL


Slika 6.80. Izbor oblika linije

Opcija „Stilovi crta” (“Line style”) nudi nam sljedeće mogućnosti:

Stil linije (Line style) – oblik linije

Tip (Type) – vrsta elemenata od kojih je sastavljena linija (npr. niz sitnih točkica)

Broj (Number) - broj elemenata od kojih je sastavljena linija

Duljina (Length) - duljina pojedinih elemenata

Prored (Spacing) - razmak među elementima

Prilagodi širini linije (Fit to line width) - prilagodba broja i duljine elemenata, kao i razmaka među njima ukupnoj duljini linije.

Slika 6.81. Rad sa strelicama

•

•

•

•

•

•

VI-53PRO-MIL


MO

DU

L 6

Opcija “Stil strelice” (“Arrow style”) nudi sljedeće mogućnosti:

Naslov (Title) - naziv strelice

Stil strelice (Arrow style) - oblik strelice.

Za uređivanje površina/ploha iz izbornika Oblik (Format) odaberemo Područje (Area). Otvara se dijalog koji nudi sljedeće mogućnosti:

Slika 6.82. Izbornik Oblik -> Područje (Format -> Area)

Slika 6.83. Vrsta ispune površine

•

•

VI-54PRO-MIL



Ispuna, ništa (Fill, None) - površina bez ispune

Ispuna, boja (Fill, Color) - površina ispunjena bojom

Ispuna, gradijent (Fill, Gradient) - površina ispunjena prelaskom iz jedne boje u drugu

Ispuna, hatching (Fill, Hatching) - površina ispunjena šrafurom

Ispuna, bitmapa (Fill, Bitmap) - površina ispunjena slikom.

Slika 6.84. Definiranje sjene površine

Opcija „Sjena” (“Shadow”) služi za definiranje sjene površine; mogućnosti su sljedeće:

Koristi sjenu (Use shadow) - uključenje/isključenje sjene

Položaj (Position) - pozicija sjene u odnosu na površinu

Udaljenost (Distance) - udaljenost sjene od površine

Boja (Color) - boja sjene

Prozirnost (Transparency) - prozirnost (transparentnost) sjene.

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-55PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.85. Definiranje prozirnosti površine

Opcija „Prozirnost” (“Transparency”) služi za definiranje prozirnosti (transparentnosti) površine/plohe. Mogućnosti su sljedeće:

Ne postoji prozirnost (No transparency) - nema prozirnosti

Prozirnost (Transparency) - definiranje postotka prozirnosti

Gradijent (Gradient) - djelomična, prijelazna prozirnost; parametri su sljedeći:

Tip (Type) - vrsta prijelazne prozirnosti

Centriraj X, centriraj Y (Center X, Center Y) - koordinate točke od koje počinje pro-zirnost

Kut (Angle) - kut pod kojim će ići prozirnost

Rub (Border) - širina granice između pojedinih stupnjeva prozirnosti

Početna vrijednost (Start value) - početna vrijednost prozirnosti

Krajnja vrijednost (End value) - završna vrijednost prozirnosti.

•

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-56PRO-MIL


Slika 6.86. Definiranje boje površine

Opcija „Boje” (“Colors”) omogućuje definiranje boje površine; mogućnosti su sljedeće:

Ime (Name) - naziv boje

Boja (Color) - popis unaprijed definiranih boja.

Boje se mogu izabrati s popisa, iz tablice boja, a može se odrediti i vlastita boja miješanjem osnovnih boja- crvene (“R”), zelene (“G”) i plave (“B”).

Slika 6.87. Definiranje prijelaza boje površine

Opcija “Gradients“ omogućuje definiranje prijelaza boje površine. Mogućnosti su slje-deće:

Tip (Type) – vrsta šrafure (Linear = linearna, Radial=kružna, itd.)

•

•

•

VI-57PRO-MIL


MO

DU

L 6

Centriraj X, centriraj Y (Center X, Center Y) - koordinate točke od koje počinje pri-jelaz boje

Kut (Angle) - kut pod kojim će ići prijelaz boje

Rub (Border) - širina granice između pojedinih stupnjeva prijelaza boje

Od, za (From, To) – početna i završna boja prijelaza.

Slika 6.88. Definiranje šrafure površine

Opcija „Hatching” omogućuje definiranje šrafure površine; mogućnosti su sljedeće:

Prored (Spacing) – razmak među linijama šrafure

Kut (Angle) – kut pod kojim idu linije

Tip linije (Line type) – vrsta linije


•

•

•

•

•

•

•

•

VI-58PRO-MIL


Slika 6.89. Definiranje slike koja će ispuniti površinu

Opcija “Bitmape” (“Bitmaps”) omogućuje definiranje slike koja će ispunjavati površinu; mogućnosti su sljedeće:

Uređivač uzoraka (Pattern Editor) – u ovom polju možemo stvoriti uzorak kojim će biti ispunjena površina; uzorak se stvara klikom na pojedine pravokutnike unutar polja

Boja prednjeg plana (Foreground color) – definiranje boje uzorka

Boja pozadine (Background color) – definiranje boje pozadine.


6.3.3.1 Umnožavanje teksta, slike i crteža unutar prezentacije, između otvorenih prezentacija

Tekst, sliku i crtež možemo kopirati/umnožiti na sljedeći način: označimo ga, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl + C na tipkovnici), odemo na mjesto kamo ga želimo kopirati i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipko-vnici).

•

•

•

VI-59PRO-MIL


MO

DU

L 6


6.3.3.2 Premještanje teksta, slike i crteža unutar prezentacije, između otvorenih prezentacija

Za premještanje teksta, slike ili crteža označimo tekst, sliku ili crtež, odaberemo u izbor-niku Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut) (ili ikonu “Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkov-nici), odemo na mjesto kamo ga želimo prenijeti i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).


VI-60PRO-MIL


6.3.3.3 Promjena veličine slike i crteža u prezentaciji

Za promjenu veličine slike i crteža postoje dva načina:

1. Izbornik Oblik -> Položaj i veličina (Format -> Position and Size) koji se može dobiti i pritiskom na tipku F4 pri čemu dobijemo sljedeći dijalog:

Slika 6.92. Dijalog za promjenu položaja i veličine slike/crteža


Položaj, Položaj X (Position, Position X) - horizontalna udaljenost od polazišta

Položaj, Položaj Y (Position, Position Y) - vertikalna udaljenost od polazišta

Veličina, Širina (Size, Width) - širina objekta

Veličina, Visina (Size, Height) - visina objekta

Zaštiti, Položaj (Protect, Position) - onemogućuje promjenu položaja objekta

Zaštiti, Veličina (Protect, Size) - onemogućuje promjenu veličine objekta

Osnovna točka (Base Point) - polazište za mjerenje položaja i veličine

Vrati izvorno (Reset) - vraćanje originalnog položaja, veličine.

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-61PRO-MIL


MO

DU

L 6

2. Drugi način promjene veličine slike i crteža je označavanje željenog objekta nakon čega kliknemo na oznaku ruba označenog objekta i držeći pritisnutu tipka miša razvučemo ili sakupimo objekt prema želji.

6.3.3.4 Brisanje teksta, slike i crteža u slajdu

Da bismo obrisali sliku ili crtež najprije ih označimo tako da kliknemo mišem na njih, a zatim za brisanje objekta teksta pritisnemo tipku za brisanje na tipkovnici.

VI-62PRO-MIL


6.4 Grafikoni, dijagrami, crtanje objekata

6.4.1 Korištenje dijagrama i grafikona

6.4.1.1 Unos podataka za izradu, izmjenu različitih tipova ugrađenih dijagrama/grafikona u slajd

Za rad s grafikonima koristimo izbornik Ubaci -> Grafikon (Insert -> Chart).

Slika 6.93. Rad s grafikonom na slajdu

Ukoliko kliknemo desnom tipkom miša na grafikon, pojavit će se izbornik za uređivanje grafikona.

VI-63PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.94. Izbornik za uređivanje grafikona

Princip rada s grafikonima objašnjen je detaljnije u programu za proračunske tablice. Iz-među ostalog mogu se uređivati podaci na temelju kojih je izrađen grafikon. To radimo tako da iz gore prikazanog izbornika odaberemo Podaci grafikona (Chart Data).

Slika 6.95. Dijalog za rad s podacima grafikona

VI-64PRO-MIL


6.4.1.2 Promjena pozadinske boje u dijagramu/grafikonu

Za promjenu pozadinske boje u grafikonu kliknemo dva puta na grafikon, a tada iz iz-bornika desne tipke miša odaberemo Područje grafikona (Chart Area) nakon čega se pojavljuje dijalog za izbor pozadine područja:

Slika 6.96. Dijalog za uređivanje pozadine grafikona




Ispuna, gradijent (Fill, Gradient) - površina ispunjena prelaskom iz jedne boje u drugu



Bitno je također da se pod opcijom Prozirnost (Transparency) označi “Ne postoji prozirnost” (“No transparency”).

•

•

•

•

•

•

VI-65PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.4.1.3 Mijenjanje pojedinog dijela određenog dijagrama/grafikona (stupčasti, u tortu itd.)

Za promjenu dijela određenog grafikona (npr. boja stupca i sl.), kliknemo dva puta na grafikon kako bismo ušli u rad s grafikonima, a zatim mišem označimo određeni objekt koji želimo mijenjati (npr. kliknemo na stupac kojem želimo mijenjati boju). Iz izbornika desne tipke miša odaberemo Svojstva objekta (Objext Properties) i otvara se izbornik za promjenu svojstva objekta:

Slika 6.97. Opcija Odrednice (Options)

Opcija Odrednice (Options) nudi sljedeće mogućnosti:

Poravnaj podatkovni skup s, Glavna Y os (Align data series to, Primary Y axis) - svi podaci su poravnati s primarnom podatkovnom osi

Poravnaj podatkovni skup s, Druga Y os (Align data series to, 2nd Y axis) - promje-na skaliranja Y osi

Postavke, Prored (Settings, Spacing) - prored među stupcima u postocima

Postavke, Preklapanje (Settings, Overlap) - definira preklapanje niza podataka.

•

•

•

•

VI-66PRO-MIL


Slika 6.98. Opcija Rubovi (Borders)

Opcija Rubovi (Borders) nudi sljedeće mogućnosti:





Slika 6.99. Opcija Područje (Area)

•

•

•

•

VI-67PRO-MIL


MO

DU

L 6

Opcija Područje (Area) nudi sljedeće mogućnosti:


Ispuna, boja (Fill, Color) - ukoliko smo odabrali boju kao pozadinu, ovdje možemo odabrati koju boju želimo imati kao pozadinu stranice

Ispuna, gradijent (Fill, Gradient) - definiranje prijelaza boje površine

Ispuna, hatching (Fill, Hatching) - definiranje šrafure površine


Slika 6.100. Opcija Prozirnost (Transparency)

Opcija Prozirnost (Transparency) nudi sljedeće mogućnosti:






•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-68PRO-MIL






Opcije Znakovi (Characters) i Efekti na pismu (Font Effects) uređuju tekst i i o njima se može više vidjeti u točki o uređivanju teksta na slajdu.

Slika 6.101. Opcija Naslovi podataka (Data Labels)

Opcija Naslovi podataka (Data Labels) nudi sljedeće mogućnosti:

Pokaži vrijednost, kao broj (Show value, as number) - pokazuje apsolutnu vrijed-nost podataka

Pokaži vrijednost, kao postotak (Show value, as percentage) - pokazuje postotak vrijednosti svakog stupca

Pokaži tekst naslova (Show label text) - pokazuje naslove stupaca podataka

Pokaži sličicu legende s naslovom (Show legend icon with label) - pokazuje legendu pored stupaca s podacima.

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-69PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.102. Opcija Statistike (Statistics)

Opcija Statistike (Statistics) nudi sljedeće mogućnosti:

Srednja vrijednost (Mean value) - pokazuje srednju vrijednost podataka s grafikona

Kategorije greške, Nema funkcije (Error category, No function) - niti jedna funkcija se neće prikazati

Kategorije greške, Varijabla (Error category, Varaince) - pokazuje varijancu broja podataka i njihove vrijednosti

Kategorije greške, Standardna devijacija (Error category, Standard deviation) - po-kazuje standardnu devijaciju

Kategorije greške, Postotak (Error category, Percentage) - pokazuje postotak

Kategorije greške, Margina greške (Error category, Error margin) - pokazuje najvi-šu marginu greške

Kategorije greške, Konstantna vrijednost (Error category, Constant value) - poka-zuje konstantnu vrijednost u postocima.

•

•

•

•

•

•

•

VI-70PRO-MIL


6.4.1.4 Promjena vrste dijagrama/grafikona

Za promjenu vrste grafikona označimo željeni grafikon, a zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Vrsta grafikona (Chart Type). Iz dijaloga koji se pojavi odaberemo želje-nu vrstu grafikona i njenu varijantu.

Slika 6.103. Dijalog za odabir vrste grafikona

6.4.2 Organizacijski dijagrami

6.4.2.1 Kreiranje organizacijskog dijagrama s hijerarhijskim oznakama (koristeći ugrađene strukture)

Za crtanje organizacijskih dijagrama koristimo elemente “Grafikoni” (“Flowcharts”) s alatne trake za crtanje. Crtanje dijagrama radi se na sljedeći način:

Među elementima grafikona odaberemo oblik koji nam je potreban. Kliknemo mišem na slajd na mjestu na kojem želimo staviti odabrani element, držimo pritisnutu tipku miša i razvučemo element dok ne dobijemo željenu veličinu. Na navedeni način crta-mo sve potrebne elemente.

1.

VI-71PRO-MIL


MO

DU

L 6

Elemente dijagrama međusobno povežemo poveznicima (connectors) na taj način da odaberemo željeni poveznik, dođemo mišem iznad prvog elementa dijagrama (oko njega se pojavi oznaka pravokutnika), kliknemo na prvi element i držeći pritisnutu tipku miša povučemo poveznicu do drugog elementa te otpustimo tipku miša.

Za dodavanje teksta u elemente dijagrama dva puta kliknemo na element dok se u njemu ne pojavi pokazivač za unos teksta.

Za promjenu boje elementa, debljine obruba i sl. postupak je isti kao i kod uređivanja crteža.

Za uređivanje linija poveznica postupak je isti kao i kod uređivanja linija crteža.

Ukoliko želimo omogućiti interakciju pojedinih elemenata organizacijskog dijagrama (npr. pokretanje određene akcije kad se klikne na dijagram), označimo element i iz iz-bornika desne tipke miša izaberemo Interakcija (Interaction) nakon čega se pojavlju-je dijalog za odabir akcije koja će odvijati nakon klika mišem na element dijagrama.

Slika 6.104. Alatna traka za crtanje s elementima organizacijskih dijagrama

Slika 6.105. Dijalog za odabir akcije elementa dijagrama

Pojedinim elementima dijagrama mogu se dodijeliti imena kroz izbornik desne tipke miša Ime (Name Object).

2.

3.

4.

5.

6.

VI-72PRO-MIL


6.4.2.2 Promjena hijerarhijske strukture organizacijskog dijagrama

OpenOffice.org Impress nema ugrađen mehanizam automatske promjene hijerarhijske strukture organizacijskog dijagrama, već se ona treba ručno mijenjati na taj način da se pojedini elementi premjeste na dijagramu i po potrebi obrišu postojeće poveznice te na-prave nove.

Premještanje elemenata vrši se na način da se označi željeni element, drži se pritisnu-tom tipka miša i element se odnese na mjesto na koje ga želimo staviti. Otpustimo tipku miša.

Ukoliko je potrebno obrisati postojeću poveznicu, označimo je i zatim pritisnemo tipku Delete na tipkovnici.

Slika 6.106. Ručno premještanje elemenata organizacijskog dijagrama

VI-73PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.4.2.3 Dodavanje, uklanjanje menadžera, suradnika, koordinatora u organizacijskom dijagramu

Dodavanje i uklanjanje pojedinih uloga u organizacijskom dijagramu vrši se ručno kao što je to opisano u prethodnoj točki.

6.4.3 Crtanje objekata

6.4.3.1 Dodavanje različitih tipova nacrtanih objekata slajdu - linija, linija nacrtana slobodnim stilom, strelica, trokut, pravokutnik, krug, okvir s tekstom i drugi dostupni oblici



VI-74PRO-MIL


Pojedini element dodajemo na slajd tako da ga odaberemo na alatnoj traci, kliknemo mi-šem na poziciji na slajdu na kojoj želimo početi crtanje i držeći pritisnutu tipku miša razvučemo element do veličine koju želimo imati.

6.4.3.2 Mijenjanje pozadinske boje, boje linije, širine linije i stila linije nacrtanom objektu

Kad smo načinili crtež, možemo uređivati njegove rubne linije i plohe. Za uređivanje linija iz izbornika Oblik (Format) odaberemo Linija (Line).

Slika 6.108. Izbornik Oblik -> Linija (Format -> Line)

Otvara se dijalog koji nam nudi sljedeće mogućnosti:

Slika 6.109. Izbor vrste linije

VI-75PRO-MIL


MO

DU

L 6





Stilovi strelice, stil (Arrow styles, Style) - odabir vrste završetaka linije

Stilovi strelice, širina (Arrow styles, Width) – odabir širine završetaka linije

Stilovi strelice, sredina (Arrow styles, Center) – okomito centriranje završetaka li-nije (po osi linije)

Uskladi krajeve (Synchronize ends) – sinkronizacija lijevog i desnog završetka linije

Stil uglova (Corner style) - odabir stila ugla linije.

Slika 6.110. Izbor oblika linije

Opcija „Stilovi crta” (“Line style”) nudi sljedeće mogućnosti:

Stil linije (Line style) – oblik linije

Tip (Type) – vrsta elemenata od kojih je sastavljena linija (npr. niz sitnih točkica)

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-76PRO-MIL


Broj (Number) - broj elemenata od kojih je sastavljena linija

Duljina (Length) - duljina pojedinih elemenata

Prored (Spacing) - razmak među elementima

Prilagodi širini linije (Fit to line width) - prilagodba broja i duljine elemenata, kao i razmaka među njima, ukupnoj duljini linije.

Slika 6.111. Rad sa strelicama

Opcija “Stil strelice” (“Arrow style”) nudi sljedeće mogućnosti:

Naslov (Title) - naziv strelice

Stil strelice (Arrow style) - oblik strelice.

Za uređivanje površina/ploha iz izbornika Oblik (Format) odaberemo Područje (Area). Otvara se dijalog koji nudi sljedeće mogućnosti:

Slika 6.112. Izbornik Oblik -> Područje (Format -> Area)

•

•

•

•

•

•

VI-77PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.113. Vrsta ispune površine




Ispuna, gradijent (Fill, Gradient) - površina ispunjena prijelaskom iz jedne boje u drugu



Slika 6.114. Definiranje sjene površine

•

•

•

•

•

VI-78PRO-MIL


Opcija „Sjena” (“Shadow”) služi za definiranje sjene površine; mogućnosti su sljedeće:

Koristi sjenu (Use shadow) - uključenje/isključenje sjene





Slika 6.115. Definiranje prozirnosti površine

Opcija „Prozirnost” (“Transparency”) služi za definiranje prozirnosti (transparentnosti) površine/plohe. Mogućnosti su sljedeće:







•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-79PRO-MIL


MO

DU

L 6




Slika 6.116. Definiranje boje površine

Opcija „Boje” (“Colors”) omogućuje definiranje boje površine; mogućnosti su sljedeće:

Ime (Name) - naziv boje

Boja (Color) - popis unaprijed definiranih boja.

Boje se mogu izabrati s popisa, iz tablice boja, a može se odrediti i vlastita boja miješanjem osnovnih boja - crvene (“R”), zelene (“G”) i plave (“B”).

Slika 6.117. Definiranje prijelaza boje površine

•

•

•

•

•

VI-80PRO-MIL


Opcija “Gradients“ omogućuje definiranje prijelaza boje površine. Mogućnosti su slje-deće:

Tip (Type) – vrsta šrafure (Linear = linearna, Radial=kružna itd.)

Centriraj X, centriraj Y (Center X, Center Y) - koordinate točke od koje počinje pri-jelaz boje

Kut (Angle) - kut pod kojim će ići prijelaz boje

Rub (Border) - širina granice između pojedinih stupnjeva prijelaza boje

Od, za (From, To) – početna i završna boja prijelaza.

Slika 6.118. Definiranje šrafure površine

Opcija „Hatching” omogućuje definiranje šrafure površine; mogućnosti su sljedeće:

Prored (Spacing) – razmak među linijama šrafure

Kut (Angle) – kut pod kojim idu linije

Tip linije (Line type) – vrsta linije


•

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-81PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.119. Definiranje slike koja će ispuniti površinu

Opcija “Bitmape” (“Bitmaps”) omogućuje definiranje slike koja će ispunjavati površinu; mogućnosti su sljedeće:

Uređivač uzoraka (Pattern Editor) – u ovom polju možemo stvoriti uzorak kojim će biti ispunjena površina; uzorak se stvara klikom na pojedine pravokutnike unutar polja

Boja prednjeg plana (Foreground color) – definiranje boje uzorka

Boja pozadine (Background color) – definiranje boje pozadine.

•

•

•

VI-82PRO-MIL


6.4.3.3 Promjena početka i završetka nacrtane strelice

Za promjenu oblika početka i završetka strelice koristimo gumb Stil strelice (Arrow Style) iz alatne trake za uređivanje linija.

Slika 6.120. Alatna traka za uređivanje linija

6.4.3.4 Dodavanje sjene nacrtanim objektima

Za dodavanje sjene nacrtanim objektima označimo objekt kojemu želimo dodati sjenu, a zatim iz izbornika Oblik (Format) odaberemo Područje (Area). Otvara se dijalog koji nudi sljedeće mogućnosti:

Slika 6.121. Dijalog za uređivanje sjene objekta

Opcija “Sjena” (“Shadow”) služi za definiranje sjene površine; mogućnosti su sljedeće:

Koristi sjenu (Use shadow) - uključenje/isključenje sjene•

VI-83PRO-MIL


MO

DU

L 6





6.4.3.5 Rotiranje ili obrnuto nacrtani objekt

Da bismo rotirali nacrtani objekt, označimo ga, u izborniku izaberemo Položaj i veličina (Position and SIze), a kad se pojavi dijalog odaberemo Rotacija (Rotation).

Slika 6.122. Dijalog za rotaciju objekta


Točka pivot (Pivot point), Položaj X (Position X) - x koordinata središnje točke oko koje će se vršiti rotacija

Točka pivot (Pivot point), Položaj Y (Position Y) - y koordinata središnje točke oko koje će se vršiti rotacija

•

•

•

•

•

•

VI-84PRO-MIL


Točka pivot (Pivot point), Osnovne postavke (Default settings) - izbor položaja sre-dišnje točke unutar objekta

Kut rotacije (Rotation Angle), Kut (Angle) - kut pod kojim će se vršiti rotacija

Kut rotacije (Rotation Angle), Osnovne postavke (Default settings) - izbor kuta rota-cije u koracima od 45 stupnjeva.

Drugi način rotacije objekta jest da kliknemo na gumb Rotiraj (Rotate) na alatnoj traci za crtanje, dođemo na jedan od rubova označenog objekta, kliknemo i držimo pritisnutu tipku miša te okrećemo miš dok ne dobijemo traženi kut rotacije.

Slika 6.123. Gumb za rotaciju na alatnoj traci za crtanje

Slika 6.124. Ručno rotiranje objekta pomoću gumba za rotaciju

•

•

•

VI-85PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.4.3.6 Poravnavanje nacrtanih objekata: lijevo, centrirano, desno, na početak i na kraj slajda

Da bismo poravnali nacrtani objekt u odnosu na sredinu slajda, označimo ga i iz izborni-ka desne tipke miša odaberemo Poravnanje (Aligment). Opcije koje se nude su:

Lijevo (Left) - lijevo poravnanje na slajdu;

Centrirano (Centers) - centralno poravnanje na slajdu

Desno (Right) - desno poravnanje na slajdu

Vrh (Top) - poravnanje na vrhu slajda

Sredina (Center) - poravnanje vertikalno na sredini slajda

Dno (Bottom) - poravnanje na dnu slajda.

6.4.3.7 Promjena veličine nacrtanog objekta, dijagrama unutar prezentacije

Za promjenu veličine nacrtanog objekta postoje dva načina:

1. Izbornik Oblik -> Položaj i veličina (Format -> Position and Size) koji se može dobiti i pritiskom na tipku F4 pri čemu dobijemo sljedeći dijalog:


Položaj, Položaj X (Position, Position X) - horizontalna udaljenost od polazišta

Položaj, Položaj Y (Position, Position Y) - vertikalna udaljenost od polazišta

Veličina, Širina (Size, Width) - širina objekta

Veličina, Visina (Size, Height) - visina objekta

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-86PRO-MIL


Zaštiti, Položaj (Protect, Position) - onemogućuje promjenu položaja objekta

Zaštiti, Veličina (Protect, Size) - onemogućuje promjenu veličine objekta

Osnovna točka (Base Point) - polazište za mjerenje položaja i veličine

Vrati izvorno (Reset) - vraćanje originalnog položaja, veličine.

Slika 6.125. Dijalog za promjenu položaja i veličine slike/crteža

2. Drugi način promjene veličine objekta jest tako da označimo željeni objekt, kliknemo na oznaku ruba označenog objekta te držeći pritisnutum tipka miša razvučemo ili skupi-mo objekt prema želji.

6.4.3.8 Postavljanje objekta ispred i ispod nekog drugog sadržaja

Za postavljanje objekta ispred ili ispod nekog drugog objekta označimo objekt koji želimo postaviti i zatim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Posloži (Arrange). Mogućnosti su sljedeće:

Stavi ispred (Bring to Front) - označeni objekt doći će ispred svih objekata

Stavi naprijed (Bring Forward) - označeni objekt doći će jedan nivo iznad

•

•

•

•

•

•

VI-87PRO-MIL


MO

DU

L 6

Premjesti unazad (Send Backward) - označeni objekt ići će jedan nivo unazad

Pošalji nazad (Send to Back) - označeni objekt ići će ispod svih objekata

Ispred objekta (In Front of Object) - označeni objekt doći će ispred objekta koji ozna-čimo nakon njega

Iza objekta (Behind Object) - označeni objekt doći će iza objekta koji označimo na-kon njega.


6.4.4.1 Umnožavanje dijagrama/grafikona, nacrtanih objekata unutar prezentacije i između otvorenih prezentacija

Objekte možemo kopirati/umnožiti na sljedeći način: označimo objekt, odaberemo u iz-borniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl + C na tipkovnici), odemo na mjesto kamo ga želimo kopirati i odaberemo iz izbornika Uređi-vanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).


•

•

•

•

VI-88PRO-MIL


6.4.4.2 Premještanje dijagrama/grafikona, nacrtanih objekata unutar prezentacije i između otvorenih prezentacija

Za premještanje objekta označimo objekt, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut) (ili ikonu “Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkovnici), odemo na mjesto kamo ga želimo prenijeti i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).


6.4.4.3 Brisanje dijagrama/grafikona, nacrtanog objekta

Za brisanje objekta označimo željeni objekt i zatim ga obrišemo pritiskom na tipku Delete na tipkovnici.

VI-89PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.5 Prezentacijski efekti

6.5.1 Pripravljena animacija

6.5.1.1 Dodavanje pripravljenog animacijskog efekta tekstu, slici u slajdu. Promjena animacijskog efekta na tekstu, slici

Ukoliko želimo tekstu prezentacije dodati animacijske efekte (npr. otvaranje slova, tre-perenje teksta i sl.), idemo na izbornik Prikaz prezentacije -> Prilagođena animacija (Slide Show -> Custom animation) (to isto možemo odabrati s trake zadaća (tasks) s desne strane radne površine).

U Izmijeni efekt (Modify effect) kliknemo na gumb Dodaj (Add) i otvara se dijalog za odabir animacijskog efekta odabranom objektu na slajdu.

Slika 6.128. Izbor animacijskih efekata prezentacije

VI-90PRO-MIL


Slika 6.129. Dijalog za odabir vrste animacije

Opcija Ulaz (Entrance) nudi sljedeće mogućnosti:

Basic - izbor osnovnih načina pojavljivanja objekta na slajdu

Brzina (Speed) - brzina pojavljivanja objekta na slajdu

Automatski pregled (Automatic preview) - automatski prikaz kako će odabrani efekt izgledati na slajdu.

Slika 6.130. Opcija Istaknuto (Enphasis)

•

•

•

VI-91PRO-MIL


MO

DU

L 6

Opcija Istaknuto (Enphasis) nudi sljedeće mogućnosti:

Basic - izbor osnovnih načina isticanja objekta; na slajdu

Uzbudljiv (Exciting) - naglašeniji načini isticanja objekta

Umjereno (Moderate) - umjeren načini isticanja objekta

Brzina (Speed) - brzina pojavljivanja objekta na slajdu


Slika 6.131. Opcija Izlaz (Exit)

Opcija Izlaz (Exit) nudi sljedeće mogućnosti:

Basic - izbor osnovnih načina nestanka objekta sa slajda

Brzina (Speed) - brzina nestanka objekta sa slajda


•

•

•

•

•

•

•

•

VI-92PRO-MIL


Slika 6.132. Opcija Staza gibanja (Motion Path)

Opcija Staza gibanja (Motion Path) nudi sljedeće mogućnosti:

Basic - izbor osnovnih načina gibanja objekta na slajda

Brzina (Speed) - brzina gibanja objekta na slajda


Da bismo promijenili animacijski efekt na slajdu, u Izmijeni efekt (Modify effect) klikne-mo na gumb Izmijeni (Change). Procedura je ista kao i kod dodavanja efekta.

Za brisanje animacijskog efekta kliknemo na Ukloni (Remove) u Izmijeni efekt (Modify effect).

•

•

•

VI-93PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.5.2 Prijelazi

6.5.2.1 Dodavanje efekata pri prijelazu slajdova. Promjena efekata pri prijelazu slajdova

Ukoliko želimo dodati efekte pri prijelazu slajdova, idemo na izbornik Prikaz prezenta-cije -> Prijelaz slajda (Slide Show -> Slide Transition) (to isto možemo odabrati s trake zadaća (tasks) s desne strane radne površine).

U izborniku Prijelaz slajdova (Slide Transition) odaberemo željeni prijelaz slajdova. Mo-gućnosti koje se nude su:

Primijeni na odabrane slajdove (Apply to selected slides) - vrsta prijelaza slajda koja će se primijeniti

Izmijeni prijelaz, Brzina (Modify transition, Speed) - brzina prijelaza

Izmijeni prijelaz, Zvuk (Modify transition, Sound) - zvuk prilikom prijelaza slajda

Ponavljaj do sljedećeg zvuka (Loop until next sound) - zvuk se ponavlja do pojave novog zvuka. Ukoliko ova opcija nije uključena, zvuk se javlja samo jednom.

Unaprijedi slajd na pritisak miša (Advance slide on mouse click) - na sljedeći slajd prelazi se pritiskom miša

Unaprijedi slajd automatski nakon (Advance slide automatically after) - na sljedeći slajd prelazi se automatski nakon definiranog broja sekundi

Primijeni na sve slajdove (Apply to All Slides) - definirani način prijelaza slajdova primijenit će se na sve slajdove u prezentaciji

Odsviraj (Play) - prikazuje kako će izgledati prijelaz slajdova

Prikaz prezentacije (Slide Show) - pokreće prikaz prezentacije počevši od trenutno odabranog slajda

Automatski pregled (Automatic preview) - automatski prikaz izgleda prijelaza slaj-dova.

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-94PRO-MIL


Slika 6.133. Uređivanje prijelaza slajdova

Automatska izmjena slajdova

Ukoliko to želimo, OpenOffice.org Impress može automatski izmjenjivati slajdove u defi-niranim vremenskim razmacima.

Da bismo uključili ovu mogućnost, najprije trebamo definirati automatsku izmjenu slaj-dova koja se vrši u izborniku Prikaz prezentacije -> Postavke prikazivanja slajdova (Sli-de Show -> Slide Show Settings)

Slika 6.134. Odabir automatske izmjene slajdova

VI-95PRO-MIL


MO

DU

L 6

Dijalog koji se otvara nudi nam sljedeće mogućnosti:

Raspon, svi slajdovi (Range, All slides) - svi slajdovi uključeni u prikaz prezentacije

Raspon, od (Range, From) - prikaz prezentacije počinje od odabranog slajda

Raspon, korisniku prilagođen prikaz slajdova (Range, custom slide show) - prikaz prema redoslijedu definiranom u opciji korisničko prilagođene prezentacije

Tip, Uobičajeno (Type, Default) - prikaz prezentacije preko cijelog ekrana

Tip, Prozor (Type, Window) - prikaz prezentacije u prozoru OpenOffice.org Imress-a

Tip, Automatski (Type, Auto) - ponovno pokretanje prezentacije nakon definiranog perioda čekanja

Pokaži logotip (Show logo) - prikaz OpenOffice.org logotipa tijekom pauze među prezentacijama

Odrednice, Ručno mijenjanje slajdova (Options, Change slides manually) - ručna promjena slajda

Odrednice, Pokazivač miša je vidljiv (Options, Mouse pointer visible) - prikaz poka-zivača miša tijekom prezentacije

Odrednice, Pokazivač miša kao olovka (Options, Mouse pointer as pen) - pokazivač miša ima oblik olovke i omogućuje pisanje po slajdu tijekom prezentacije

Odrednice, Animacije dozvoljene (Options, Animations allowed) - omogućuje pri-kaz definiranih animacija objekata na slajdovima

Odrednice, Navigator vidljiv (Options, (Options, Navigator visible) - prikaz naviga-tora tijekom prezentacije

Odrednice, Promijeni slajdove klikanjem po pozadini (Options, Change slides by clicking on background) - promjena slajda kad se klikne na pozadinu slajda

Odrednice, Prezentacija uvijek na vrhu (Options, Presentation always on top) - pre-zentacija se prikazuje na ekranu poviše svih ostalih programa i uvijek je u prvom planu

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-96PRO-MIL


Više zaslona, Prezentacijski zaslon (Multiple Monitors, Presentation Monitor) - u slučaju višestrukih zaslona, prezentacija će se prikazati na odabranom zaslonu.

Slika 6.135. Definiranje postavki automatskog prikaza prezentacije

Mjerenje vremena izmjene slajdova

Kad smo na taj način definirali automatsku izmjenu slajdova, možemo ići u izbornik Prikaz prezentacije -> Proba vremena prikaza (Slide Show -> Rehearse Timings). Ova funkcija omogućuje nam dodatno mjerenje vremena izmjene pojedinog slajda te pomaže uvježbavanje održavanja same prezentacije.

Slika 6.136. Izbornik Prikaz prezentacije -> Proba vremena prikaza (Slide Show -> Rehearse Timings).

•

VI-97PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.6 Priprema izlaznih rezultata

6.6.1 Pripremanje

6.6.1.1 Izbor prikladnog izlaznog oblika za prezentaciju slajdova: grafoskop, skripta, 35mm slajdovi, slajdovi na računalu

Za odabir izlaznog oblika prezentacije idemo u izbornik Oblik -> Stranica (Format -> Page) u kojem odaberemo postavke stranice kako bi one bile prilagođene izlaznom me-diju:

Slika 6.137. Izbornik Format - Page

Slika 6.138. Dijalog za uređivanje stranice

VI-98PRO-MIL


Opcija “Stranica” (“Page”) služi za određivanje dimenzija slajda. Mogućnosti su sljede-će:

Format papira (Paper format) - dimenzija papira/slajda

Usmjerenje (Orientation) - orijentacija papira/slajda (Portretno (Portrait)=uspravno, Pejzažno (Landscape)=položeno)

Ladica papira (Paper tray) - odabir izvora papira prilikom ispisa

Margine, lijevo (Margins, Left) - veličina lijeve margine

Margine, desno (Margins, Right) - veličina desne margine

Margine, vrh (Margins, Top) - veličina gornje margine

Margine, dno (Margins, Bottom) - veličina donje margine

Postavke rasporeda, oblik (Layout settings, Format) - oblik numeriranja strani-ca

Prilagodi objekt formatu papira (Fit object to paper format) - zadržavanje rasporeda objekata prilikom promjene veličine papira/slajda

6.6.1.2 Uporaba provjere pravopisa i prepravke teksta - ispravak krivo napisanih riječi, brisanje riječi koje se ponavljaju

Ukoliko želimo provjeriti pravopis, to nam omogućuje funkcija Provjera pravopisa (Spe-llcheck) u izborniku Alati (Tools).

•

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-99PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.139 Izbornik Alati -> Provjera pravopisa (Tools -> Check)

Provjera teksta može se pokrenuti i preko trake s alatima ili pomoću tipke F7:

Slika 6.140 Gumb za provjeru pravopisa

Kad pokrenemo provjeru pravopisa, pojavljuje se dijalog za provjeru pravopisa koji nudi sljedeće mogućnosti:

Nije u rječniku (Not in dictionary) - riječ koja se ne nalazi u rječnik i za koju program misli da je pogrešno napisana

Prijedlozi (Suggestion) - prijedlozi koje program nudi umjesto označene riječi

•

•

VI-100PRO-MIL


Jezik rječnika (Language) - jezik koji se koristi u tekstu

Zanemari jednom (Ignore Once) - zanemariti riječ i nastaviti s provjerom pravo-pisa

Zanemari sve (Ignore All) - zanemariti sve pojave označene riječi u tekstu

Dodaj (Add) - dodavanje označene riječi u rječnik

Promijeni (Change) - zamjena označene riječi odabranim prijedlogom

Promijeni sve (Change All) - zamjena svake označene riječi u tekstu odabranim pri-jedlogom.

Prilikom instalacije samog programa, određuju se jezici za koje se može obavljati provje-ra pravopisa. Ponuđeni jezik je hrvatski, odnosno engleski, a na internetu se mogu naći i rječnici za druge jezike. Jezik samog dokumenta određujemo prilikom odabira fonta. Za hrvatsku verziju programa ponuđeni jezik pravopisa je hrvatski.

Slika 6.141. Određivanje jezika u kojem se piše tekst

Dodatne jezike za provjeru pravopisa možemo instalirati pomoću čarobnjaka u izborniku Datoteka -> Čarobnjaci -> Instaliraj nove rječnike (File -> Wizards -> Install new dic-tionaries).

•

•

•

•

•

•

VI-101PRO-MIL


MO

DU

L 6

Automatska provjera pravopisa (AutoSpellcheck)

OpenOffice.org Impress omogućuje i automatsku provjeru pravopisa prilikom pisanja teksta. Ova opcija uključuje se preko gumba na alatnoj traci.

Slika 6.142. Gumb za uključenje/isključenje automatske provjere pravopisa

Kad je opcija uključena, tekst koji program smatra pogrešno napisanim pojavljuje se crve-no valovito podvučen. Kad kliknemo desnom tipkom miša na podcrtanu riječ, dobivamo mogućnosti ispravljanja riječi:

Popis riječi - riječi koje se predlažu kao zamjena podcrtane riječi

Provjera pravopisa (Spellcheck) - otvaranje dijaloga za provjeru pravopisa

Dodaj (Add) - dodavanje podcrtane riječi u neki od rječnika u programu

Zanemari sve (Ignore All) - zanemarivanje svih dijelova podcrtane riječi u dokumen-tu

Samoispravljanje (AutoCorrect) - uključivane opcije automatskog ispravljanja.

Slika 6.143. Dijalog za automatsku provjeru pravopisa

•

•

•

•

•

VI-102PRO-MIL


Samoispravak (AutoCorrect)

Samoispravak služi za automatsko ispravljanje pravopisnih grešaka tijekom pisanja tek-sta. Moguć je samo za podržane jezike (u ovoj varijanti OpenOffice.org-a to je engleski ili hrvatski). Njime je omogućeno automatsko ispravljanje kao i automatsko formatiranje teksta. Ove opcije i pojedine njihove cjeline uključuju se u izborniku Alati -> Samoi-spravljanje (Tools -> AutoCorrect).

Slika 6.144. Izbornik Alati -> Samoispravljanje (Tools -> AutoCorrect)

Nudi nam se nekoliko varijanti opcije Samoispravljanje (AutoCorrect):

Opcija Zamijeni (Replace) služi za automatsku zamjenu teksta prilikom pisanja. Npr. ako nam se događa tijekom pisanja da često pogrešno napišemo “niej” umjesto “nije”, tada možemo u ovoj opciji upisati tu riječ i ona će biti automatski ispravljena (tj. kad napišemo “niej”, ta riječ bit će automatski ispravljena u “nije”). Objašnjenje pojedinih polja:

Zamijeni (Replace) - riječ koju želimo zamijeniti

S (With) - riječ kojom želimo zamijeniti

Novi (Replace) - stavlja riječi na listu zamjene

Obriši (Delete) - briše riječ označenu na listi s liste

•

•

•

•

VI-103PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.145. Odabir iznimaka kod samoispravka teksta

Opcija Iznimke (Exceptions) definira iznimke na koje neće biti primijenjena automatska zamjena. Ovdje se mogu definirati pojedine kratice i slične riječi na koje se neće odnositi pravila automatske zamjene.

Slika 6.146. Odabir pojedinih mogućnosti samoispravka

Opcija Odrednice (Options) definira u kojim će se situacijama primjenjivati pojedina pra-vila automatskog ispravka. Stupac s oznakom [M] prikazuje opcije koje se primjenjuju prilikom izmjene postojećeg teksta dok stupac [T] prikazuje opcije koje se primjenjuju prilikom pisanja teksta. Pojedine opcije uključujemo/isključujemo na taj način da klikne-mo na kvadratić pored opcije (u odgovarajućem stupcu), pri čemu se unutar kvadratića pojavljuje kvačica ako je opcija uključena, odnosno kvadratić ostaje prazan ako opcija nije uključena.

VI-104PRO-MIL


Neke od najčešće korištenih mogućnosti samoispravka su:

Ispravi DVa POčetna VElika SLova (Correct TWo INitial CApitals) - automatsko ispravljanje prva dva slova koja su napisana kao velika; npr. ako zabunom napišemo “MArko”, riječ će automatski biti ispravljena u “Marko”

Stavi veliko slovo na početak svake rečenice (Capitalize first letter of every senten-ce) - prvo slovo rečenice (tj. prvo slovo poslije točke) uvijek će biti veliko; oprez: ova opcija može zadavati probleme prilikom pisanja datuma i rednih brojeva jer će prva riječ nakon točke početi velikim slovom

Prepoznavanje url-a (URL recognition) - automatsko prepoznavanje internetskih adresa; npr. ako napišemo internetsku adresu http://www.pro-mil.hr, ona će auto-matski biti prepoznata, podcrtana, napisana plavo i bit će pretvorena u aktivnu inter-netsku adresu (klikom na nju odlazimo na njeno odredište)

Primijeni brojanje – simbol (Apply numbering symbol) - automatski će biti prepo-znato nabrajanje teksta

Primijeni granice (Apply border) - automatska primjena okvira na odlomak teksta koji pišemo

Za sve ove mogućnosti postoji detaljnije objašnjenje koje se dobiva klikom na gumb “Pomoć” (“Help”).

Slika 6.147. Oblikovanje citata unutar teksta

Opcija Korisnički definirani citati (Custom Quotes) automatski oblikuje navodnike u tekstu. Može se definirati pozicija i oblik otvorenih i zatvorenih navodnika.

•

•

•

•

•

•

VI-105PRO-MIL


MO

DU

L 6

6.6.1.3 Dodavanje napomene na slajdove

Govornik može napraviti napomene (bilješke) kao pomoć u održavanju prezentacije. Da bi se napravile bilješke, najprije se odabere slajd na koji se odnosi bilješka, zatim izbornik Pogled -> Zabilješke stranice (View -> Notes Pages) te se upišu bilješke koje se odnose na željenu prezentaciju. Bilješke se mogu kasnije, prema potrebi, ispisati.

Same bilješke nisu vidljive na ekranu prilikom pregleda prezentacije.

Slika 6.148. Pisanje napomena (bilješki) uz slajd

VI-106PRO-MIL


6.6.1.4 Promjena postavki i orijentacije slajda. Promjena veličine papira

Za uređivanje postavki i orijentacije slajda odaberemo iz izbornika Oblik -> Stranica (Format -> Page).


Slika 6.150. Dijalog za uređivanje stranice

Opcija “Stranica” (“Page”) služi za određivanje dimenzija slajda. Mogućnosti su sljede-će:

Format papira (Paper format) - dimenzija papira/slajda

smjerenje (Orientation) - orijentacija papira/slajda (Portretno (Portrait)=uspravno, Pejzažno (Landscape)=položeno)

•

•

VI-107PRO-MIL


MO

DU

L 6

Ladica papira (Paper tray) - odabir izvora papira prilikom ispisa

Margine, lijevo (Margins, Left) - veličina lijeve margine

Margine, desno (Margins, Right) - veličina desne margine

Margine, vrh (Margins, Top) - veličina gornje margine

Margine, dno (Margins, Bottom) - veličina donje margine

Postavke rasporeda, oblik (Layout settings, Format) - oblik numeriranja stranica

• Prilagodi objekt formatu papira (Fit object to paper format) - zadržavanje raspo-reda objekata prilikom promjene veličine papira/slajda

Slika 6.151. Uređivanje pozadine stranice/slajda

Opcija “Pozadina” (“Background”) služi za uređivanje pozadine papira/slajda. Mogućno-sti su sljedeće:


Ispuna, boja (Fill, Color) - ukoliko smo odabrali boju kao pozadinu, ovdje možemo odabrati koju boju želimo imati kao pozadinu stranice.

•

•

•

•

•

•

•

•

•

VI-108PRO-MIL


Slika 6.152. Boja kao pozadina stranice

Ispuna, gradijent (Fill, Gradient) - definiranje prijelaza boje površine.

Slika 6.153. Prijelaz boje pozadine

Ispuna, hatching (Fill, Hatching) - definiranje šrafure površine.

Slika 6.154. Šrafura kao pozadina stranice

•

•

VI-109PRO-MIL


MO

DU

L 6


Slika 6.155. Slika kao pozadina stranice

6.6.1.5 Umnožavanje, premještanje slajdova unutar prezentacije, između otvorenih prezentacija

Za umnožavanje i premještanje slajdova unutar prezentacije ili između otvorenih pre-zentacija prvo odemo u Razvrstavanje slajdova (Slide Sorter) pogled na prezentaciju. Označimo slajd, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl + C na tipkovnici), odemo na mjesto kamo ga želimo kopirati i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Pa-ste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).

Za premještanje odaberemo u izborniku Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut) (ili ikonu “Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkovnici), odemo na mjesto kamo ga želimo prenijeti i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Pa-ste”) ili Ctrl + P na tipkovnici)

Jednostavniji način premještanja slajdova unutar prezentacije jest da označimo i mišem odvučemo slajd na mjesto gdje ga želimo imati.

•

VI-110PRO-MIL


6.6.1.6 Brisanje jednog ili više slajdova

Za brisanje jednog ili više slajdova unutar prezentacije odemo u Razvrstavanje slajdova (Slide Sorter) pogled na prezentaciju, a zatim označimo slajd ili više njih te pritisnemo tipku Delete na tipkovnici.

6.6.2 Ispis

6.6.2.1 Ispis cijele prezentacije, određenih slajdova, stranica s napomenama, kontura (outline) pogleda, nekoliko kopija prezentacije

Za ispis dokumenta na pisač/faks odaberemo izbornik Datoteka -> Ispis (File -> Print) ili kraće, pomoću tipkovnice Ctrl + P. Pojavljuje se dijalog za ispis dokumenta koji nudi sljedeće opcije:

Slika 6.156. Dijalog za ispis prezentacije

Odabir pisača - u dijaloškom okviru “Ime“ (“Name“) odaberemo ime željenog pisača ukoliko ih imamo više. Gumb „Svojstva“ („Properties“) omogućuje dodatno podešavanje odabranog pisača (npr. odabir rezolucije ispisa, rad s bojom kod pisača u boji i sl.).

Raspon ispisa (Print range) - odabir stranica/slajdova koji će se ispisati. “Sve” (“All”) ozna-čava cijeli dokument, “Stranice” (“Pages”) omogućuje odabir određenih stranica (npr. “6”

•

•

VI-111PRO-MIL


MO

DU

L 6

je samo 6. str., “6,7” su 6. i 7. str., “6-12” su 6. do 12. str.), “Odabir (Selection)” ispisuje prethodno označeni tekst u dokumentu (tekst treba označiti prije pozivanja ispisa).

Broj kopija (Copies) - u koliko će se primjeraka obavljati ispis. Gumb “Svrstaj za uvez” (“Collate”) omogućuje sortiranje pojedinih primjeraka, što je i grafički ilustrirano.

Gumb “Odrednice” (“Options” ) - nudi dodatne mogućnosti prilikom ispisa, npr. ispis grafike i sl. U većini slučajeva nije potrebno mijenjati te opcije.

Gumb “U redu” (“Ok”) - početak ispisa.


Ukoliko kliknemo na “Odrednice” (“Options”), dobijemo sljedeće mogućnosti:

Slika 6.157. Dijalog s dodatnim mogućnostima ispisa prezentacije

„Sadržaj“ („Content“) označuje sadržaj koji će se ispisivati i ova opcija naročito je zani-mljiva jer omogućuje odabir ispisa u obliku grafičkog prikaza prezentacije („Crtanje“ („Drawing“)), prikaz bilježaka vezanih uz pojedini slajd (“Zabilješke” („Notes“)), prikaz materijala namijenjenih publici (“Letci” („Handouts“) - prikaz minijaturne prezentacije, obično nekoliko slajdova na istoj ispisanoj stranici) kao i prikaz natuknica vezanih uz pojedine slajdove („Kontura” („Outline“)).

„Odrednice stranice“ („Page options“) omogućuje određivanje formata stranice na kojoj će prezentacija biti ispisana, tj. hoće li ispis biti na cijeloj stranici, hoće li biti prilagođen širini stranice i sl.

Pomoću ovih dodatnih mogućnosti mogu se napraviti kvalitetni popratni materijali koji se mogu dijeliti nakon izvođenja same prezentacije.

•

•

•

•

VI-112PRO-MIL


6.6.3 Distribucija elektronske prezentacije

Izrada web prezentacije

OpenOffice.org Impress omogućuje i izradu web prezentacija koje se mogu gledati po-moću web preglednika, kao što su MS Internet Explorer i Mozilla Firefox. Ova vrsta pre-zentacija nema sve efekte klasične OpenOffice.org Impress prezentacije, ali zato za njen prikaz nije potreban OpenOffice.org Impress.

Da bi se izradila ova vrsta prezentacije, idemo na izbornik Datoteka -> Izvoz (File -> Export) i odaberemo HTML Document tip dokumenta te u kojoj mapi želimo spremiti prezentaciju.

Slika 6.158. Izbornik Datoteka -> Izvoz

Slika 6.159. Dijalog za spremanje prezentacije u obliku HTML dokumenta

VI-113PRO-MIL


MO

DU

L 6

Nakon toga pojavljuje se dijalog koji nas vodi kroz izradu prezentacije.

Slika 6.160. Dijalog za odabir dizajna web prezentacije

Odaberemo neki od postojećih dizajna web prezentacije, ukoliko oni postoje i kliknemo na gumb „Dalje“ („Next“).

Slika 6.161. Odabir tipa web prezentacije

U ovoj opciji odaberemo tip prezentacije koji želimo. Mogućnosti su sljedeće:

Standardni HTML format (Standard HTML format) - uobičajena web stranica

Standardni HTML u okvirima (Standard HTML with frames) - u jednom okviru web stranice nalazit će se popis slajdova, a u drugom okviru će se prikazivati odabrani slajd

•

•

VI-114PRO-MIL


Automatski (Automatic) - izrada tzv. “kiosk” web prezentacije kod koje se slajdovi izmjenjuju automatski

Webcast - prezentacija s podrškom za perl i ASP; za ovakvu vrstu prezentacije potre-ban je internetski server na kojem će se ona nalaziti

Odrednice, napravi naslovnu stranicu (Options, Create title page) - izrada naslov-nice

Odrednice, pokaži zabilješke (Options, Show notes) - prikaz autorovih bilježaka za-jedno s prezentacijom.

Klikom na gumb “Dalje“ („Next“) prelazimo na sljedeći korak izrade web prezentacije:

Slika 6.162. Odabir formata zapisa grafike

Ovdje određujemo format zapisa grafike (jpg ili gif format slika), rezoluciju grafike, kao i eventualne zvučne efekte prilikom izmjene slajdova. Klikom na gumb „Dalje“ („Next“) prelazimo na sljedeći korak izrade web prezentacije:

Slika 6.163. Upis podataka za naslovnu stranicu prezentacije

•

•

•

•

VI-115PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.164. Odabir izgleda navigacijskih gumba

Ovdje određujemo izgled navigacijskih gumbi na web prezentaciji. Klikom na gumb „Da-lje“ („Next“) prelazimo na sljedeći korak izrade web prezentacije:

Slika 6.165. Odabir boja unutar prezentacije

U ovom koraku biramo boje koje će se koristiti unutar web stranice. Klikom na gumb „Napravi“ („Create“)“ stvorit će se nova web prezentacija.

VI-116PRO-MIL


Rezultat je sljedeći:

Slika 6.166. Prikaz prezentacije u web pregledniku

Izrada FLASH prezentacije

OpenOffice.org omogućuje spremanje prezentacije u Macromedia Flash formatu. Ovaj format prezentacija i multimedijskih sadržaja postaje sve popularniji. Omogućuje kori-štenje niza animacijskih i drugih efekata, a za gledanje prezentacije dovoljan je internetski preglednik koji podržava Flash dokumente.

Za spremanje prezentacije u Macromedia Flash formatu odaberemo izbornik Datoteka -> Izvoz (File -> Export). U dijalogu koji se pojavi odaberemo kao Format datoteke (File Format) “Macromedia Flash”.

VI-117PRO-MIL


MO

DU

L 6

Slika 6.167. Dijalog za spremanje prezentacije u Macromedia Flash formatu

6.6.3.1 Skrivanje, prikaz slajdova

Pojedine slajdove možemo sakriti kako ne bi bili vidljivi prilikom prikaza prezentacije. Da bismo to uradili, odemo u Razvrstavanje slajdova (Slide Sorter) pogled na prezentaciju, označimo slajd te odaberemo u izborniku desne tipke miša Sakrij slajd (Hide Slide).

Da bismo ponovo vidjeli slajd na isti način, uklonimo oznaku skrivanja.

Slika 6.168. Skrivanje slajda

VI-118PRO-MIL


6.6.3.2 Pokretanje pregledavanja slajdova, pokretanje pregledavanja slajdova s određenog slajda

Prezentaciju možemo pokrenuti kroz izbornik Prikaz prezentacije -> Prikaz prezenta-cije (Slide Show -> Slide Show) ili pritiskom na tipku F5.

Ukoliko želimo prezentaciju pokrenuti od nekog određenog slajda (da ne krene od prvog slajda), odaberemo slajd od kojeg želimo krenuti i na gore opisani način pokrenemo pre-zentaciju.

VII-1PRO-MIL

Open source Informacije i komunikacija

MO

DU

L 7

Informacije i komunikacijaModul 7 podijeljen je na dva dijela. U prvom su objašnjeni pojmovi kao što su internet, World Wide Web, URL, HTML, hiperveza itd. te korištenje web preglednika za pretraživanje i pregledavanje web stranica. Posebna pažnja posvećena je snalaženju u hijerarhiji web prostora i tehnikama učinkovitog pronalaženja potrebnih informacija. Drugo poglavlje objašnjava glavne poj-move vezane uz uporabu elektroničke pošte i korištenje programa za rad s elektroničkom poštom. Web i elektronička pošta najrašireniji su i najčešće korišteni servisi dostupni putem globalne mreže – interneta. U pojedinim se dijelovima ova dva servisa nadopunjuju ili preklapaju, pa tako danas pri-mjerice možemo koristiti web aplikaciju za rad s elektroničkom poštom što će biti pokazano na primjeru u prvom dijelu modula. U oba dijela bit će riječi o sigurnosnom aspektu korištenja pojedinog servisa, weba i elektroničke pošte te očuvanja privatnosti.

Modul 7

xx

VII-3PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.1 Internet

7.1.1 Pojmovi/termini

U uvodnom poglavlju ( točka 14.3.1-1.4.3.2) već su opisani osnovni pojmovi internet i World Wide Web. Danas su svakodnevno u uporabi i unatoč tome još uvijek se često po-grešno poistovjećuje web s internetom. Ukratko ćemo ponoviti osnovnu razliku između ova dva pojma.

7.1.1.1 Razlikovanje i razumijevanje termina internet i World Wide Web (WWW)

Internet

Pojam interneta podrazumijeva globalnu računalnu mrežu koja se sastoji od mnoštva ma-njih mreža i podmreža, različitih ili istih tipova, međusobno povezanih. Svima njima zajedničko je korištenje internetskog protokola (IP) koji predstavlja specifikaciju po kojoj se odvija razmjena podataka među računalima, koja grubo možemo podijeliti na klijent-ska računala (krajnji korisnici) i servere koji pružaju različite vrste internetskih usluga (web, elektronička pošta itd.). U trenutku kad se pomoću vaše telefonske linije i pripadne opreme (modem, usmjernik/router), pomoću bežičnog ili satelitskog adaptera spojite na internet, vaše računalo postaje dio internetske mreže.

Worl Wide Web (www, w3, web)

Web je jedna od usluga dostupnih preko interneta, a predstavlja sustav web poslužitelja koji sadrže web dokumente međusobno povezane poveznicama - linkovima (hypertext/HTML dokument) koji služe za kretanje unutar dokumenta, među različitim dokumen-tima ili između dokumenata smještenih na različitim poslužiteljima. Danas postoje web stranice s pripadnim web aplikacijama preko kojih su nam dostupne različite baze po-datka, elektronske knjižnice ili specijalizirani servisi poput sustava za kupovinu putem weba, internetsko bankarstvo (obavljanja bankarskih transakcija poput plaćanja računa). Web se razvija velikom brzinom i prerastao je iz prvotnog sustava* sa statičkim hiperdo-kumentima u dinamički sustav koji sa temelji na interakciji korisnika s web aplikacijama ugrađenim unutar web dokumenata.

Web preglednikom korisnik pregledava web stranice i kreće se među njima koristeći po-veznice.

VII-4PRO-MIL

Open sourceModul 7 Informacije i komunikacija

*Web su osmislili 1989. g. Tim Berners-Lee (često ga zovu i ocem interneta), Sam Walker i Robert Cailliau radeći u institutu CERN u Ženevi.

7.1.1.2 Definicija i razumijevanje termina: HTTP, URL, hiperveza, ISP, FTP

HTTP (Hyper Text Transfer Protocol)

HTTP je protokol koji se koristi za prijenos web (HTML) dokumenata. Web preglednik upućuje HTTP zahtjev poslužitelju koji sadrži zahtijevanu URL adresu. Poslužitelj prema URL adresi pronalazi željeni dokument i šalje ga pregledniku. Preglednik dokument pri-kazuje na zaslonu interpretirajući HTML (HyperText Markup Language) format u kojem je web dokument izrađen.

URL (Uniform Resource Locator)

URL je web adresa koja upućuje na određeni web (HTML) dokument ili pojedinu dato-teku (sliku, audio ili video zapis). Sastoji se od identifikatora protokola (http://), imena poslužitelja, domene ili IP adrese i staze do datoteke pohranjene na poslužitelju.

protokol://domena, IP, host/putanja_do_datoteke/ .

Hiperveza (Hyperlink)

Hiperveza je pokazivač na neki objekt unutar trenutnog dokumenta ili na neki drugi web dokument. Klikom na hipervezu dolazimo do tog objekta ili dokumenta. Hiperveza može biti pridijeljena nekoj riječi, rečenici, dijelu teksta, slici, dijelu slike (hot spot). Hiperveze su obično prikazane drugom bojom teksta ili se pomicanjem pokazivača miša preko hiperve-ze mijenja boja teksta, dio slike ili se mijenja oblik pokazivača.

ISP (Internet Service Provider)

Ovaj pojam označava tvrtku – davatelja usluga pristupa internetu. Uz ovu uslugu neki ISP-i pružaju i hosting uslugu – uslugu smještaja web stranica uz zakup diskovnog prosto-ra na njihovim web poslužiteljima. U Hrvatskoj postoji niz ISP tvrtki – CARNet, T-Com, Iskon, Vodatel, VipNet, Optima itd.

VII-5PRO-MIL


MO

DU

L 7

FTP (File Transfer Protocol)

Ovo je protokol namijenjen prijenosu datoteka između računala spojenih na internet, iako se prijenos može vršiti i korištenjem drugih protokola koji nisu prvenstveno stvoreni za tu namjenu. Obično ga koristimo za postavljanje izrađenih web stranica na web poslužitelje (upload).

7.1.1.3 Sastav i struktura web adrese

Web dokumenti smješteni su na web poslužitelju i imaju svoju web adresu (URL) koja omogućuje dohvaćanje (otvaranje) dokumenta u web pregledniku. Pritom trebamo razli-kovati pojedinačnu web stranicu (page) od skupa stranica i datoteka uređenih u određenu hijerarhijsku strukturu koje čine web sjedište (web site).

Mogući primjeri web adrese:

http://www.linux.hr (internetska domena, web sjedište)

http://www.ubuntu.linux.hr (ubuntu je poddomena linux.hr domene)

http://www.linux.hr/galerija/slika1.jpg ( adresa pojedinačne datoteke, slika1.jpg )

Opći oblik web adrese je:

protokol://ime_hosta.ime_poddomene.ime_domene.vršna_domena/staza_do_web_do-kumenta

Web preglednici mogu raditi i s drugim protokolima (npr. ftp). Prvi dio adrese uobičajeno predstavlja cjelokupno web sjedište i naziva se internetska domena ili poddomena, a dio odvojen kosom crtom predstavlja putanju do pojedinačnih dokumenata na tvrdom disku web poslužitelja. Vršna domena može biti jedna od općih domena međunarodnog značaja (com, net, org, biz) ili domena pojedine države ( hr – Hrvatska, de – Njemačka itd.).

VII-6PRO-MIL


7.1.1.4 Web preglednik (browser) i njegovo korištenje

Web preglednik je program kojim pregledavamo hipertekst (web) dokumente, kako na in-ternetu tako i one smještene lokalno na tvrdom disku. Mi ćemo koristiti Firefox, a ostali popularni preglednici su InternetExplorer (IE), Konqueror, Opera, Mozilla itd.

7.1.1.5 Tražilica i korištenje tražilicom

Tražilica ili pretraživač (search engine) specijalizirano je web sjedište koje pretražuje sa-držaje web prostora i stvara baze podataka pretražive preko web sučelja (korištenjem upi-ta koji se temelje na ključnim riječima). Takvi katalozi povezuju na jednom mjestu , kao odgovor na postavljeni upit, mnoštvo web stranica razbacanih širom web prostora koje sadrže informacije vezane uz traženi pojam. Tražilice mogu biti specijalizirane za poje-dine vrste sadržaja – tekstualne, slikovne, video sadržaje itd. One pohranjuju cjelokupni sadržaj ili dijelove sadržaja pojedinačnih web sjedišta lokalno na svoje poslužitelje koje je potom moguće dohvatiti i određeno vrijeme nakon što ti sadržaji više nisu dostupni na izvornim poslužiteljima (caching). U određenim vremenskim razmacima tražilice auto-matizirano (robot, crawler, bot) pregledavaju već posjećena i nova web sjedišta te ažurira-ju i dopunjuju sadržaje. Pristup do informacija je brži i omogućen je kritičniji pogled na dostupne podatke s obzirom na golemu količinu sadržaja koji se nalaze razbacani širom web prostora.

VII-7PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.1 Najpopularnija web tražilica Google

7.1.1.6 Pojmovi kolačić (cookie) i priručna memorija ili međumemorija (cache)

Kolačići (cookies)

Kolačići su tekstualne datoteke koje pri pregledavanju nekih web stranica server pohra-njuje na vaše računalo, sa ili bez vašeg znanja, ovisno o tome kako je podešen pregled-nik. Najčešće se koriste prilikom autorizacije, tj. prijave na stranice koje sadrže zaštićeni sadržaj ili prilikom popunjavanja web obrazaca. Ako ne omogućite prihvaćanje kolačića moguće je da se nećete moći ispravno koristiti tim stranicama. Kod sljedeće posjete istim stranicama web server koristi te datoteke. Kolačići ponekad sadrže i druge podatke (po-veznice koje ste pokretali, vrijeme pristupa i zadržavanja, broj posjeta stranici itd. ) koji mogu narušiti vašu privatnost.

Pravila prihvaćanja kolačića možete podesiti sa Edit->Preferences-> ikona Privacy -> sekcija Cookies, a kolačiće pohranjene na vašem računalu odabirom Show Cookies .

VII-8PRO-MIL


Slika 7.2 Pregled kolačića pohranjenih na našem računalu

Slika 7.3 Podešavanje opcija vezanih uz prihvaćanje kolačića

Priručna ili međumemorija (cache)

U priručnu memoriju (dio prostora na lokalnom disku vašeg računala) pohranjuje se sadržaj web stranica (tekst, slike, itd.) koje smo otvorili u pregledniku. Prilikom ponov-nog otvaranja iste stranice preglednik koristi one datoteke koje su ostale nepromijenjene od prošle posjete i time ubrzava prikaz web stranice u pregledniku. Veličinu prostora na disku rezerviranu za cache podešavamo sa Edit->Preferences->Advanced-> kartica Network -> sekcija Cache. Sa Clear Now možemo obrisati sadržaj priručne memorije.

VII-9PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.4 Podešavanje veličine cache prostora na disku

7.1.2 Sigurnosni aspekti korištenja internetom

7.1.2.1 Zaštita stranice korisničkim imenom i zaporkom

Pristup mnogim stranicama danas je zaštićen sustavom provjere autentičnosti. Da biste pristupili stranicama, morate biti registrirani korisnik i posjedovati korisničko ime i za-porku. Na taj način dio podataka vidljiv je samo vama. Kod upisivanja zaporki za pristup zaštićenim web stranicama, sustav će nam ponuditi mogućnost pohrane zaporke kako ju pri idućem pristupanju toj stranici ne bi trebali iznova upisivati. Ovo ima i loših strana jer u slučaju da netko treći ima pristup računalu dok ste prijavljeni svojim korisničkim ime-nom na sustav, bit će mu omogućeno pristupanje tim stranicama bez potrebe poznavanja vaše zaporke. Ovu mogućnost možete isključiti (Edit -> Preferences -> Security -> sekcija Passwords -> Remember passwords for sites).

VII-10PRO-MIL


Slika 7.5 Primjer zaštićene web stranice

Slika 7.6 Pohrana zaporke

7.1.2.2 Digitalni certifikat

Digitalni certifikat elektronički je dokument koji najčešće sadrži javni ključ za enkriptira-nje, zapis o pripadnosti osobi, ustanovi, tvrtki itd., rok valjanosti, adresu ustanove (Certi-ficate authority- CA) koja je izdala certifikat i koja može potvrditi njegovu autentičnost za što služi digitalni potpis certifikata. Tom provjerom potvrđuje se da web sjedište pripada onom vlasniku kako je u certifikatu navedeno. Kod uspostave enkriptirane veze sa zašti-ćenim web sjedištem u donjem desnom kutu pojavit će se ikona lokota koja označava da je veza zaštićena (enkriptirana). Dvostrukim klikom na tu ikonu dobit ćemo uvid u sadržaj certifikata. Dvostrukim klikom na tu ikonu, kartica Security ->View, dobit ćemo uvid u sadržaj certifikata. Ukoliko se autentičnost ne može potvrditi (slika 7.8), ne biste trebali pristupati takvim stranicama.

VII-11PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.7 Obavijest o certifikatu koji koristi stranica i prikaz osnovnih detalja

Slika 7.8 Certifikat bez valjanog digitalnog potpisa

7.1.2.3 Enkripcija (šifriranje) i njezina primjena

Enkripcija je postupak kojim se podaci šalju između dva računala na način da budu ne-čitljivi za treće osobe. Kriptografski protokoli koji pružaju zaštićenu komunikaciju preko interneta su TLS (Transport Layer Securrity) i SSL (Secure Socket Layer). Proces uspo-stave zaštićene veze obuhvaća izmjenu javnog ključa (vidi prethodnu točku) i provjeru autentičnosti baziranu na certifikatu te enkripciju nekim od raspoloživih algoritama. Na ovaj način mogu biti zaštićeni dijelovi web sjedišta (forma za prijavu korisničkim imenom i zaporkom) ili cijela web sjedišta (cjelokupna razmjena podataka). Rad sa zaštićenom stranicom pokazuje ikona lokota u desnom donjem kutu preglednika i adresa koja zapo-činje sa ‘https://’ .

VII-12PRO-MIL


Slika 7.9 Zaštićena stranica

7.1.2.4 Mogućnost zaraze računala virusom prilikom preuzimanja datoteka

Datoteke koje preuzimamo s interneta te aplikacije i multimedijski sadržaji koje pokreće-mo mogu sadržavati viruse koji iskorištavaju eventualne sigurnosne propuste u pregled-niku i operacijskom sustavu. Stoga i ovdje vrijede ista pravila kako je navedeno u poglavlju 2.4.1. Uporaba antivirusne zaštite je obvezna i potreban je kritički pristup prema sumnji-vim web sjedištima.

VII-13PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.1.2.5 Zlouporabe/prijevare pri uporabi kreditne kartice za kupovinu preko interneta

Ovdje ćemo navesti tri mogućnosti zlouporabe vaših podataka pri kupnji na internetu:

postoje virusi koji sadrže sakrivene maliciozne programe koji prate vaš rad na raču-nalu i pamte podatke koje upisujete kod kupnje preko interneta, te ih bez vašeg znanja elektroničkom poštom ili na drugi način s vašeg računala šalju trećim osobama koje ih kasnije zlorabe. Prije nego se povežete na internet, trebali biste imati aktivnu i na-dograđenu antivirusnu zaštitu.

ako koristite nezaštićenu vezu za prijenos podataka, treća osoba može se 'ubaciti' u vezu i prikupiti kritične podatke. Stoga prije slanja kritičnih podataka internetom obvezno provjerite koristi li poslužitelj sigurnu vezu. U suprotnom ne koristite takav poslužitelj.

'Pishing' - oblik prijevare gdje se korisnika navodi putem lažnih elektroničkih poruka ili lažnih web sjedišta koja izgledom odgovaraju pravim sjedištima ustanova, tvrtki itd. da ostave svoje podatke. Uvijek provjerite pripadnost (autentičnost) poslužitelja (certifikat) i pazite da deklarirana adresa poveznice koju koristite doista predstavlja web sjedište za koje se predstavlja.

Kada u pregledniku pokazivač postavite na poveznicu, u donjem lijevom kutu statusne trake provjerite odgovara li stvarna adresa opisu poveznice sa stranice.

Slika 7.10 Primjer poveznice na lažne stranice

7.1.2.6 Vatrozid (firewall)

Vatrozid je aplikacija koja štiti vaše računalo od neovlaštenih pokušaja pristupa drugih računala i poslužitelja, a često sadrži i neke oblike zaštite (blokiranje neželjenih iskočnih – ‘pop-up’ prozora, provjera izvornosti web adresa itd.) prilikom korištenja preglednika. Većina Linux distribucija, pa tako i Ubuntu, ima uključenu ovu vrstu zaštite.

•

•

•

Prikaz linka unutar stranice

Prikaz stvarne adrese na koju link vodi

VII-14PRO-MIL


7.1.3 Prvi koraci pri korištenju web pretraživača

7.1.3.1 Otvaranje (i zatvaranje) programa za pregledavanje weba

Preglednik koji obrađujemo u ovom tekstu je Firefox. Pokrećemo ga sa Programi ->Internet->Firefox Web Browser. Kao često korištena aplikacija obično ima pripadnu ikona na gornjoj radnoj ploči. Ako ne postoji, možemo je sami kreirati (desni klik na gornju radnu ploču, Dodaj na ploču ->Program iz menu-a i pod Internet odaberemo Firefox). Prozor aplikacije zatvaramo sa File->Quit.

7.1.3.2 Kreiranje polazne stranice u web pregledniku

Polazna stranica je ona koja se otvara pri prvom pokretanju preglednika. Postavljamo je sa Edit->Preferences->Main, sekcija Startup pa pod Home Page upišemo željenu adresu. Trenutno otvorenu stranica postavit ćemo klikom na Use Current Pages. Opciju When Firefox Start treba postaviti na Show my home page. Show blank page otvorit će praznu stranicu. Polazna stranica dostupna je u svakom trenutku klikom na ikonu kućice na traci s alatima.

Slika 7.11 Postavljanje polazne stranice

VII-15PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.12 Način prikaza polazne stranice

7.1.3.3. Prikaz web stranice u novom prozoru

Preglednik nam omogućuje otvaranje više stranica unutar istog prozora na tzv. karticama ili u novom prozoru (Window). Na ovaj način možemo imati više istovremeno otvorenih stranica, prebacivati se brzo između njih i uspoređivati sadržaj.

File->New Tab ili CTRL+T otvara novu karticu unutar istog prozora. Karticu odabirem klikom ili sa CTRL+Tab. Desni klik na postojeću karticu otvorit će izbornik, pa sa New Tab i ovako možemo otvoriti novu karticu. Karticu zatvaramo sa Close Tab, CTRL+W ili klikom na križić aktivne kartice.

File->New Window ili CTRL+N otvara potpuno novi prozor preglednika (aktivni prozor možemo mijenjati sa ALT+Tab).

Slika 7.13 Stranica sa više otvorenih kartica

VII-16PRO-MIL


Slika 7.14 Otvaranje nove kartice preko iskočnog izbornika

7.1.3.4 Zaustavljanje daljnjeg učitavanja web stranice

Ako iz nekog razloga (otežano otvaranje stranice, krivi odabir stranice) želimo zaustaviti učitavanje, treba pritisnuti tipku ESC, ići na View->Stop ili kliknuti na ikonu kako je pri-kazano na slici 7.15.

Slika 7.15 Zaustavljanje daljnjeg učitavanja stranice

7.1.3.5 Osvježavanje web stranice

Postoje situacije kada želimo provjeriti postoje li promjene u sadržaju stranice otvorene u pregledniku, npr.:

ako pratimo stranicu čiji se sadržaj vrlo brzo mijenja

ako smo otvorili kopiju stranice s lokalnog diska (vidi 7.1.1.6, Cache – priručna memorija), a ne 'on-line' verziju

•

•

VII-17PRO-MIL


MO

DU

L 7

Osvježavanje možemo napraviti sa View->Reload, CTRL+R ili klikom na ikonu s trake za navigaciju. Ako želimo da se stranica u potpunosti učita iznova, koristimo CTRL+F5 .

Slika 7.16 Osvježavanje stranice

7.1.3.6 Korištenje funkcije pomoći u web pregledniku

Pomoć možete otvoriti klikom na Help glavnog izbornika programa ili tipkom F1. Kroz teme se možete kretati prateći sadržaj u lijevom dijelu prozora (klikom na + otvarate pod-teme) ili prateći poveznice u desnom dijelu prozora (hipertekst). U polje Search možete upisati pojam koji vas zanima pa ćete dobiti teme u kojima se spominje.

Slika 7.17 Izgled prozora s pomoći

VII-18PRO-MIL


7.1.4 Promjene osnovnih postavki

7.1.4.1 Prikazivanje i skrivanje ugrađenih alatnih traka

Prikaz alatnih traka kontroliramo kroz izbornik View->Toolbars. Navigation toolbar sa-drži adresnu traku i alate za navigaciju kroz web stranice. Bookmarks Toolbar sadrži po-hranjene zabilješke za brzo dohvaćanje najčešće korištenih stranica.

Slika 7.18 Izbornik za podešavanje s isključenim objema trakama

7.1.4.2 Prikazivanje i skrivanje slike na web stranici

Preglednik ima mogućnost podešavanja tako da se slike ne prikazuju, što nam može omo-gućiti brži rad jer je količina podataka koju poslužitelj šalje pregledniku bitno smanjena (slike, audio i video datoteke veličinom značajno nadmašuju ‘obični’ hipertekst). Prika-zivanje isključujemo klikom na Edit->Preferences->Content->Load images automati-cally i uklanjanjem kvačice. Pod Exceptions je moguće navesti adrese za koje ovo neće vrijediti.

VII-19PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.19 Opcija sakrivanja slika unutar stranice

7.1.4.3 Prikaz već postojećih URL adresa korištenjem pregrade s adresama

Zadnje otvorene stranice preglednik pohranjuje u listu koja se može otvoriti klikom na strelicu desno na adresnoj traci. Adresu s popisa odabiremo klikom.

Popis posjećenih stranica za duže razdoblje* dostupan je preko izbornika History. Ako uključimo opciju History->Show in Sidebar, dobit ćemo pregradu s lijeve strane prozora (slika 7.21).

* Opcija Edit->Preferences->Privacy->Remember visited pages for the last ... days

Slika 7.20 Korištenje adresa pohranjenih u listi s adresne trake

VII-20PRO-MIL


Slika 7.21 Prikaz pregrade s otvaranim adresama

7.1.4.4 Brisanje popisa i sadržaja pregledanih stranica pohranjenih na disk

Sve podatke koje je preglednik pohranio na disk moguće je obrisati automatski (Edit->Preferences->Privacy->Always clear my private data when I close Fire-fox) pri zatvaranju programa ili ručno sa Edit->Preferences->Privacy->Clear Now-> Clear Private Data Now. Moguće je odabrati brisanje ovih podataka:

Browsing History - lista posjećenih stranica (vidi prethodnu točku)

Download Histroy – lista datoteka preuzetih na lokalni disk

Saved Form and Search History – podaci upisani prilikom popunjavanja web formi i upiti pretraživanja

Cache i Cookies – vidi 7.1.1.6

Saved Passwords – pohranjene zaporke za prijavu na web stranice (pohrana se može isključiti, pa ova opcija neće biti dostupna).

VII-21PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.22 Brisanje pohranjenih podataka

Slika 7.23 Odabir podataka za brisanje

VII-22PRO-MIL


7.2 Navigacija web stranicama

7.2.1 Pristup do web adrese

7.2.1.1 Otvaranje URL-a (Uniform Resource Locator)

U pokrenutom pregledniku željenu adresu otvaramo upisom u adresnu traku. Pritom nije potrebno upisivati dio koji se odnosi na vrstu protokola ‘http://’ jer je on podrazumije-van. Ako se radi o ftp poslužitelju čiji naziv počinje sa ‘ftp’ (ftp.linux.hr), također ne treba upisivati protokol. Ako upišete nepotpunu adresu ( www.linux ) preglednik će je automat-ski dopuniti sa ‘.com’ itd. i pokušati otvoriti. Ako neki dokument, elektronička poruka ili drugi objekt sadrži URL, klikom na njega stranica će se automatski otvoriti unutar nove kartice. Ako preglednik nije otvoren, automatski će se pokrenuti.

Slika 7.24 Adresna traka

7.2.1.2 Aktiviranje hiperveze i veze u obliku slike

Kad pokazivačem dođemo iznad hiperveze, pokazivač mijenja oblik, a tekst ili slika (dio slike) koji predstavlja poveznicu mijenja boju, veličinu slova itd. ili je istaknut na neki dru-gi način (podcrtani tekst, poveznice organizirane u izbornike itd.). Poveznicu aktiviramo klikom. Desni klik nudi nam i neke dodatne mogućnosti.

VII-23PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.25 Izbornik vezan uz poveznice unutar dokumenta

7.2.1.3 Prijelaz na prethodnu i sljedeću, već posjećenu stranicu

Navigacija na prethodno pogledane stranice i ponovni povratak moguć je klikom na iko-ne lijeve i desne strelice s alatne trake (Go back one page, Go forward one page) . Uz svaku strelicu može se otvoriti popis stranica prema ‘naprijed’ i ‘unatrag’.

Slika 7.26 Alati za navigaciju

VII-24PRO-MIL


7.2.1.4 Nadopunjavanje web obrasca i unos informacija sa ciljem pokretanja prijenosa/transakcije

Kod popunjavanja web obrazaca možete se služiti mišem i tipkovnicom. Da bismo omo-gućili upis u neko polje, potrebno ga je staviti u fokus (klikom na njega). Koristimo li tipkovnicu za prijelaz iz polja u polje, koristimo tipku Tab, za označavanje/odznačavanje listi s jednom opcijom i odabir s padajućih listi koristimo strelice za gore i dolje, a za liste s više mogućih odabira (kvadratići) koristimo tipku Space. Ovisno o načinu izvedbe forme i podešavanjima preglednika moguće je da u slučaju greške i pokušaja povratka na pret-hodnu stranicu sav uneseni sadržaj bude obrisan. Prijenos podataka pokrećemo klikom ili pritiskom tipke Enter, kad smo pozicionirani na gumb predviđen za kraj unosa.

Slika 7.27 Primjer popunjavanja forme

VII-25PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.2.2 Korištenje zabilješki

Zabilješka (bookmark, favorite) predstavlja adresu pospremljenu u adresar (bookmark file) organiziran u mape i podmape , sa svrhom da ih kasnije možemo po potrebi jedno-stavnim odabirom u adresaru otvoriti.

7.2.2.1 Dodavanje stranice u zabilješke

Trenutno otvorenu stranicu možemo dodati u bilješke sa Bookmarks->Bookmark This Page ili CTRL+D. U otvorenom prozoru možemo mijenjati naziv zabilješke (Name) pa pod Create In otvoriti padajući popis (sadrži listu zadnje korištenih mapa), odabrati mapu i potvrditi sa Add.

Slika 7.28 Spremanje zabilješke

Ako želimo dodati stranicu koja predstavlja poveznicu unutar stranice, desnim klikom dobit ćemo izbornik s opcijom Bookmark This Link.

Slika 7.29 Iskočni izbornik

VII-26PRO-MIL


7.2.2.2 Prikaz stranica pospremljenih u zabilješke

Zabilješku otvaramo kroz izbornik Bookmarks, navigacijom kroz mape i klikom na želje-nu adresu. Ako intenzivno koristimo zabilješke, sa View->Side Bar->Bookmarks moguće ih je prikazati u lijevom dijelu preglednika.

Slika 7.30 Odabir zabilješke

7.2.3 Organiziranje zabilješki

7.2.3.1 Kreiranje mape za spremanje zabilješke

Ako pri dodavanju zabilješke želimo kreirati novu mapu, odaberemo Bookmarks ->Bookmark This Page, kliknemo na strelicu desno od liste Create in, pa u proširenom prozoru idemo na New Folder, imenujemo mapu. Odaberemo novu mapu i sa Add doda-mo zabilješku.

VII-27PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.31 Kreiranje mape za spremanje zabilješke

7.2.3.2 Organiziranje zabilješki po mapama

Ako je potrebno reorganizirati zabilješke u postojećem adresaru, odemo na Bookmarks->Organize Bookmarks. U otvorenom prozoru moguće je kreiranje novih mapa (New Folder), odjeljivača za odvajanje grupa mapa i zabilješki (New Separator) kao i premještanje zabilješki iz mape u mapu. Za premještanje možete koristiti i tehniku ‘povu-ci i ispusti’ (drag&drop) kao što je to moguće u pregledniku datoteka (modul 2).

Slika 7.32 Organizator zabilješki

7.2.3.3 Brisanje zabilješki

Zabilješke brišemo direktno kroz izbornik Bookmarks, odabirom zabilješke te desnim klikom i Delete ili kroz organizator zabilješki (Edit->Delete ili ikona Delete na traci s alatima).

VII-28PRO-MIL


7.3 Pretraživanje weba

7.3.1 Uporaba tražilica

7.3.1.1 Odabir određenog alata za pretraživanje

Odabir alata ovisi o tome kakav sadržaj tražimo. Postoje tražilice koje su specijalizirane kao i one koje ne posjeduju vlastite baze već postavljeni upit prosljeđuju drugim pretraži-vačima pa korisniku vraćaju njihove odgovore objedinjene u jedinstvenom prikazu- takve tražilice zovemo metatražilice (meta-search engines).

Tražilice opće namjene

www.google.com

www.ask.com

search.yahoo.com

Metatražilice

www.metacrawler.com

mamma.com

www.excite.com

7.3.1.2 Pretraživanje korištenjem ključne riječi i fraze

Uobičajeni način pretraživanja jest upisivanje ključne riječi ili fraze u tražilicu. Tražilice uglavnom ne razlikuju velika i mala slova. Ako pretražujemo s više ključnih riječi, odvaja-mo ih razmakom, a ako tražimo frazu upisujemo je u navodnicima.

VII-29PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.33 Primjer jednostavne pretrage

7.3.1.3 Kombiniranje kriterija odabira u pretraživanju

Napredni oblici pretraživanja podrazumijevaju složeniju sintaksu. Jedan od primjera jest korištenje operatora AND ili OR. Jednostavniji način je korištenje formi za napredno pretraživanje kao što se vidi na slici.

Slika 7.34 Primjer napredne pretrage

VII-30PRO-MIL


7.3.1.4 Kopiranje teksta, slike, URL-a s web stranice u dokument

Postupak se sastoji od označavanja teksta, slike ili kombinacije teksta, slika itd. povlače-njem pokazivača. Desnim klikom pa odabirom Copy ili sa Edit->Copy (CTRL+C) spre-mamo sadržaj u međumemoriju. Sad možemo otvoriti program ili dokument u koji želi-mo umetnuti označeni sadržaj i sa Paste (Zalijepi, CTRL+V) umetnemo ga u dokument. Ako se radi o pojedinačnoj slici, izbornik će izgledati kao na slici 7.37.

Slika 7.35 Spremanje u međumemoriju

Slika 7.37 Kopiranje pojedinačne slike (Save image as)

Slika 7.36 Lijepljenje u novi dokument

VII-31PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.3.1.5 Spremanje web stranice na određenu lokaciju na disku kao tekstualne ili html datoteke

Stranicu spremamo na lokalni disk sa File->Save Page As. Navigacijom kroz datotečni sustav odaberemo mapu pa sadržaj koji želimo snimiti (Web Page Complete obuhvaća cje-lokupni sadržaj, tekst, slike itd. – moguće je naknadno otvaranje stranice s lokalnog diska u pregledniku). Ako stranica sadrži dinamički sadržaj, prikaz možda neće biti potpun.

Slika 7.38 Spremanje web stranice na disk

7.3.1.6 Preuzimanje tekstualnih i grafičkih datoteka, zvučnih i video zapisa, programa s web stranice na određenu lokaciju na disku

Datoteke preuzimamo desnim klikom i odabirom opcije Save Link As. Ovisno o tipu datoteke, otvorit će se dijalog za preuzimanje ili prozor za odabir mogućnosti otvaranja ili preuzimanja datoteke, kako je prikazano na slikama.

Slika 7.39. Opcija Save Link As

VII-32PRO-MIL


Slika 7.40 Umjesto otvaranja odabiremo opciju Save to Disk

Nakon potvrde otvara se prozor u kojem možemo pratiti tijek preuzimanja.

Slika 7.41 Tijek preuzimanja datoteke

VII-33PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.3.2 Pripremanje za ispis

7.3.2.1 Pregledavanje web stranice

Prije ispisa sa File->Print Preview možemo pogledati kako će izgledati ispisana stranica.

Slika 7.42. Pretpregled za ispis

7.3.2.2 Promjena orijentacije i veličine papira

Orijentaciju ispisa podešavamo sa File->Page Setup-> kartica Format&Options, pa pod Orientation odabirom Portrait ili Landscape .

Slika 7.43 Promjena orijentacije papira

VII-34PRO-MIL


7.3.2.3 Promjena margina

Margine podešavamo File->Page Setup-> kartica Margins&Header/Footer.

Slika 7.44 Podešavanje margina

7.3.3 Ispis

7.3.3.1 Odabir postavki za ispis kao što su: cijela ili određena stranica, označeni tekst, broj kopija

Ostale postavke ispisa podešavaju se sa File->Print (CTRL+P):

Print Range – ispis svih stranica (All Pages), niz stranica ili označeno (Selection), ako smo pokazivačem označili dio stranice

Number of Copies - broj kopija

Print Frames – ako se stranica sastoji od okvira ( frames) tada je moguće ispisati pojedi-načne okvire

VII-35PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.45 Ostale postavke ispisa

VII-36PRO-MIL


7.4 Elektronska pošta

7.4.1 Koncept/Pojmovi

7.4.1.1 Sastav i struktura adrese elektronske pošte

Da bismo mogli koristiti elektronsku poštu tj. primati i slati e-mail, potrebno je imati otvoren tzv. e-mail račun (tj. pretinac na serveru u koji može dolaziti pošta namijenjena nama) kao i znati e-mail adresu primatelja kojemu šaljemo poruku.

Oblik adrese je standardiziran:

[email protected]_domene

Pritom je značenje sljedeće:

vrsta_domene - Krajnje desna kombinacija slova pokazuje državu unutar koje je smješteno računalo (izvan SAD) ili područje primjene (unutar SAD).

Sljedeća tablica prikazuje internetske oznake pojedinih zemalja:

Zemlja Oznaka Zemlja Oznaka

Iceland is Australia auNorway no Finland fiU.S. Total var New Zealand nzSweden se Netherlands nlCanada ca Czech Republic czSwitzerland ch U.K. ukIsrael il Denmark dkHong Kong hk Austria atChile cl Germany deSlovak Republic sk Singapore sgCosta Rica cr Hungary huPortugal pt Ireland ieBelgium be Taiwan twFrance fr Luxembourg luPoland pl South Korea kr

•

VII-37PRO-MIL


MO

DU

L 7

Spain es Liechtenstein liGreece gr Kuwait kwCroatia hr Mexico mxMalaysia my Slovenia siJapan jp Ecuador ecItaly it Brazil brNicaragua ni Turkey trThailand th Uruguay uyVenezuela ve Romania roCyprus cy Panama paTunisia tn Macau moFiji fj Puerto Rico prColombia co Argentina arBulgaria bg Peru pePhilippines ph Egypt egIndia in China cnIndonesia id Algeria dzIran ir Saudi Arabia saYugoslavia yu Czechoslovakia csSoviet Union su US Int’l usInternational int Antarctica aqEstonia ee Latvia lvUkraine ua Lithuania ltRussia ru Moldova md

Unutar SAD koriste se oznake područja primjene računala (tzv. domene) umjesto oznake države, a te oznake koriste i neke države lijevo od oznake države. Oznake područja dome-ne su sljedeće:

Oznaka domene:

Značenje: Primjer upotrebe:

edu obrazovna ustanova New York University, nyu.edugov vladina ustanova NASA, nasa.govmil vojno računalo USA Air Force, af.milnet mrežni prolaz, administrativno

računalo područne mreženear.net

org privatna organizacija Electronic Frontier Foundation, eff.org.

com komercijalna institucija Borland, borland.com

VII-38PRO-MIL


organizacija - naziv organizacije unutar koje se nalazi primatelj. Danas se osim uobi-čajenog naziva organizacije koriste i razni nazivi, kratice i dr.

primatelj - ime osobe, organizacije, usluge kojoj je namijenjena poruka

Ovdje donosimo nekoliko primjera ispravnih e-mail adresa:

[email protected] - osoba koja je član organizacije HrOpen i dolazi iz Hrvatske

[email protected] - osoba koja ima poštanski pretinac u organizaciji Yahoo unutar SAD-a.

[email protected] - služba informacija fondacije ECDL.

7.4.1.2 Prednosti sustava baziranog na elektronskoj pošti: brzina dostave, niski troškovi, fleksibilnost korištenja elektronskog pretinca za poštu na web stranicama koje se nalaze na različitim lokacijama

U odnosu na klasičnu “papirnatu” poštu, korištenje e-maila ima niz prednosti, a neke od njih su:

Brzina dostave - za razliku od klasične pošte koja putuje danima (a kad govorimo o me-đunarodnoj pošiljci, tada i tjednima), e-mail poruka u pravilu dolazi od pošiljatelja do primatelja unutar nekoliko minuta. Uz to sve veći broj mobilnih telefona i PDA uređaja omogućuje primanje e-maila u pokretu pa više nema potrebe dolaska u ured i sjedanja za računalo da bi se primila ili poslala poruka, već se to može učiniti bilo gdje ukoliko postoje tehnički preduvjeti za to.

Niski troškovi - slanje e-mail poruke ne iziskuje posebne troškove ukoliko zanemarimo cijenu električne energije i cijenu pristupa internetu. Dakle, kod nje ne postoji “poštarina” bez obzira na to gdje je sjedište primatelja.

Fleksibilnost korištenja elektronskog pretinca za poštu na web stranicama koje se nalaze na različitim lokacijama - posebna pogodnost su web bazirani e-mail sustavi koji omogućuju korištenje e-maila na bilo kojem računalu koje ima pristup internetu. To je naročito korisno prilikom putovanja i u sličnim situacijama kad nemamo u blizini svoje osobno računalo pa možemo koristiti računala u knjižnicama, hotelima, ugostiteljskim objektima i sl. za korištenje e-maila.

•

•

VII-39PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.4.1.3 Pravila pristojnosti: korištenje pravovaljanog opisa poruke u dijelu za Predmet, sažetost u odgovaranju, korištenje provjere pravopisa

Kod korištenja e-maila, kao i kod svakog oblika pismene komunikacije, postoje određena pravila ponašanja koja između ostalog ne dopuštaju korištenje tona i jezika koji mogu biti uvredljivi i sl. Preporučuje se i provjera pravopisa te sažetost i jasnoća u pisanju poruka.

Kod e-maila postoji i jedna specifičnost, a to je korištenje naslova (predmet/subject) po-ruke. Naslov poruke ukazuje na tematiku same poruke i bitan je u e-mail komunikaciji jer o njemu često ovisi hoće li poruka biti prihvaćena i pročitana od strane primatelja. Zbog sve češće zloupotrebe e-maila (tzv. spam ili nepoželjna pošta) mnogi serveri koriste algo-ritme pretraživanja naslova kako bi otkrili je li riječ o regularnoj poruci ili o spamu pa loše sročen naslov može imati za rezultat odbacivanje poruke.

7.4.2 Sigurnosni razlozi

7.4.2.1 Mogućnosti primanja neočekivane elektronske pošte

Neočekivana ili neželjena elektronska pošta (engl. spam) su poruke koje možemo dobivati od osoba ili servisa za koje ne znamo, te poruke nismo tražili i one obično reklamiraju proizvode i/ili usluge koje često znaju biti i nelegalne (npr. reklamiranje prostitucije, por-nografija, kockanje, ilegalni lijekovi i sl).

Spam funkcionira na taj način da posebni programi pretražuju internet u potrazi za e-mail adresama (npr. e-mail adresama koje se pojavljuju na internetskim stranicama, u ra-znim forumima i news grupama, u dokumentima objavljenim na internetu i sl.) i skupljaju te adrese u baze podataka.

Pošiljatelji spama kupuju te e-mail adrese i na njih šalju svoje reklamne poruke u velikim količinama (često se poruka šalje na milijune adresa istovremeno).

VII-40PRO-MIL


U novije vrijeme autori spama koriste i posebne spyware programe koji se nasele na kori-snikovo računalo (npr. prilikom posjete nekoj internetskoj stranici ili dođu u sklopu za-ražene poruke, o čemu će više riječi biti u sljedećoj točki) te šalju adrese iz korisničkog adresara autoru spyware programa. Te adrese se onda koriste kao odredište novih spam poruka, ali u novije vrijeme često se koriste i za lažno predstavljanje autora spam-a pa nam se može desiti da naizgled dobijemo poruku od nekog nama poznatog, a zapravo je riječ o spamu.

Spam treba ignorirati ili ukoliko koristimo napredniji program za rad s e-mailom, tada treba postaviti filtre poruka koji prepoznaju i blokiraju spam poruke.

Jedna greška koju korisnici e-maila često čine jest odgovaranje na spam poruke. Naime, mnoge spam poruke imaju na kraju uputu tipa “Ukoliko ne želite primati ove poruke, javite se na adresu..”. Ukoliko se javimo na navedenu e-mail adresu, kod većine spam po-ruka samo ćemo potvrditi da je naša adresa aktivna i time ćemo postati još zanimljiviji autorima spama.

7.4.2.2 Opasnosti zaraze računala virusom prilikom otvaranja poruka ili privitka uz poruke od nepoznatih pošiljatelja

Kao što ćemo vidjeti kasnije, poruke mogu sadržavati privitak (attachement) koji nosi neki dokument, program i sl. Svaki privitak može biti potencijalni nositelj virusne zaraze. Zato je bitno ne otvarati poruke od nepoznatih pošiljatelja koje imaju privitak, već ih je najbo-lje odmah obrisati bez otvaranja. U tu svrhu poželjno je onemogućiti automatski prikaz poruke u našem programu za rad s e-mailom kako se poruke ne bi same otvarale prilikom dospijeća.

Budući da autori spama i virusa koriste sve suptilnije metode prijevare poput lažnog pred-stavljanja i sl., najbolje je na računalo staviti antivirusni program koji će provjeravati sve pristigle poruke sadrže li potencijalno opasan sadržaj. Naravno, antivirusni program tre-ba redoviti osvježivati kako bi uvijek bio aktualan.

Ukoliko već otvaramo privitak iz poruke, najbolje je privitak prvo spremiti na lokalni disk računala, a zatim ga otvoriti.

VII-41PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.4.2.3 Što je to digitalni potpis

Kao što klasičan potpis identificira osobu, tako i digitalni potpis identificira pošiljate-lja potpisane poruke. Digitalni potpis je sve važniji zbog česte krađe identiteta i lažnog predstavljanja u porukama. Ukoliko se koristi digitalni potpis, tada se može sa sigurnošću utvrditi je li poruka zaista došla s adrese koja je navedena i je li poruka doživjela presreta-nje i izmjenu na putu od pošiljatelja i primatelja.

Najčešće korišteni oblik digitalnog potpisa je korištenje neke od inačica PGP servisa koji omogućuje potpisivanje i šifriranje (enkripciju) poruka.

On radi na taj način da postoji primatelj, pošiljatelj poruke i centralni autoritet za provjeru ispravnosti poruke. Kod potpisa se koriste dva “ključa” koja čine potpis. Jedan je privatni ključ koji ima samo njegov vlasnik (kod poruke je to pošiljatelj), a drugi ključ je javni ključ koji je objavljen na centralnom serveru i dostupan svima. Vlasnik ključa uz to ima i zapor-ku pomoću koje aktivira privatni ključ. Sustav može uspješno funkcionirati jedino kad su prisutna sva tri elementa, tj. privatni i javni ključ te lozinka za aktivaciju.

Kod pisanja poruke pošiljatelj odabere primatelja poruke, napiše poruku, a zatim upotri-jebi svoj privatni ključ i zaporku kako bi poruci dodao niz kontrolnih znakova koji sači-njavaju digitalni potpis i koji ovise o sadržaju poruke. Kad primatelj dobije poruku, on na temelju javnog ključa pošiljatelja može utvrditi je li poruka zaista stigla od tog pošiljatelja te je li putem doživjela izmjene/otvaranja (ukoliko dođe do izmjene ili neovlaštenog otva-ranja digitalni potpis postaje nevažeći).

Kod šifriranja poruke postupak je sličan, s time da se za šifriranje sadržaja koristi javni ključ primatelja koji nakon primitka uz pomoć svog privatnog ključa i zaporke može deši-frirati poruku i vidjeti njen sadržaj.

VII-42PRO-MIL


7.4.3 Prvi koraci pri korištenju elektronske pošte

U opisu korištenja elektronske pošte koristit ćemo Mozilla Thunderbird program za rad s e-mailom pa će svi primjeri biti rađeni u tom programu. Ovaj program smo odabrali jer postoji za gotovo sve distribucije Linux-a, kao i za mnoge druge operacijske sustave i nametnuo se kao neka vrsta standarda za e-mail kod otvorenih sustava.

Korištena verzija Thunderbird-a je 2.0. Ova verzija programa ne postoji u hrvatskoj inači-ci pa će biti prikazani izbornici i dijalozi na engleskom jeziku.

7.4.3.1 Otvaranje i zatvaranje programa za rad s elektronskom poštom

Za pokretanje programa za rad s elektronskom poštom iz izbornika odaberemo Start -> Internet -> Mozilla Thunderbird i pojavljuje se program. Prilikom pokretanja prikazuje inbox pretinac uobičajenog korisnika.

Slika 7.46. Pokretanje programa za e-mail

VII-43PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.47. Izgled Mozilla Thunderbird-a

S lijeve strane prozora nalazi se popis pretinaca pošte, dok se u središtu i s desne strane nalazi pregled poruka u odabranom pretincu kao i pregled odabrane poruke (ukoliko je omogućen automatski pregled poruke). Nove nepročitane poruke označene su masnim slovima.

Iznad prikaza pretinaca i poruka nalazi se traka za najčešće radnje s porukama te izbornik iznad trake.

Slika 7.48. Traka za najčešće radnje s porukama

Za zatvaranje programa izaberemo iz izbornika File -> Exit. Ukoliko ima neposlanih po-ruka u pretincu Unsernt, poželjno ih je poslati prije zatvaranja programa. Za zatvaranje programa može se koristiti i kombinacija tipki Ctrl + Q.

VII-44PRO-MIL


7.4.3.2 Otvaranje pretinca za određenoga korisnika

Za otvaranje korisničkog pretinca, kliknemo na mapu Inbox unutar željenog korisničkog računa.

Slika 7.49. Otvaranje pretinca Inbox

S desne strane popisa pretinaca pojavljuje se popis poruka u pretincu i automatski pregled označene poruke (ukoliko je automatski pregled omogućen).

7.4.3.3 Otvaranje jedne ili više poruka poslanih elektronskom poštom

Za otvaranje poruke prvo odaberemo pretinac u kojem se nalazi željena poruka, a zatim na popisu nađemo poruku te dva puta kliknemo na nju.

VII-45PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.50. Primjer otvorene poruke

Poruka se otvara u zasebnom prozoru, a sastoji se od izbornika na vrhu prozora, trake s najčešćim radnjama, zaglavlja poruke, sadržaja same poruke i popisa eventualnih prilo-ga.

Zaglavlje poruke sadrži podatke o pošiljatelju (Od, From), naslovu poruke (Naslov, Su-bject), datumu slanja poruke i adresu primatelja (Za, To).

7.4.3.4 Prijelaz između otvorenih poruka

Između otvorenih poruka možemo se kretati pomoću gumba “Back” i “Forward” na traci za najčešće radnje.

Slika 7.51. Gumbi “Back” i “Forward” na traci za najčešće radnje.

VII-46PRO-MIL


7.4.3.5 Zatvaranje poruke

Za zatvaranje poruke izaberemo File -> Close ili kombinaciju tipki Ctrl + W.


Mozilla Thunderbird ima on-line sustav pomoći koji pokrećemo kroz izbornik Help -> Mozilla Thunderbird Help nakon čega se u internetskom pregledniku pojavljuje početna stranica pomoći.

Slika 7.52. Izbornik Help -> Mozilla Thunderbird Help

S lijeve strane stranice nudi se dodatni izbornik s mogućnostima:

Mozilla Thunderbird FAQ - popis najčešće postavljanih pitanja o programu i nje-govom korištenju

Tips & Tricks - mali savjeti koji olakšavaju korištenje programa

Keyboard Shortcuts - prečice na tipkovnici za obavljanje određenih radnji

Mouse Shortcuts - prečice miša za obavljanje određenih radnji

Menu Reference - objašnjenje pojedinih izbornika

Editing Config. Files - objašnjenje naprednog podešavanja programa

Reporting Bugs - objašnjenje postupka prijave uočenih nedostataka programa.

•

•

•

•

•

•

•

•

VII-47PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.4.4 Promjene osnovnih postavki

7.4.4.1 Dodavanje i uklanjanje rubrike u pretincu: pošiljatelj, predmet, datum prijama poruke

Za dodavanje i uklanjanje pojedinih rubrika popisa poruka odemo u desni gornji rub po-pisa poruka i kliknemo na “Click to select columns to display” nakon čega se pojavljuje popis raspoloživih rubrika. Da bismo odabrali rubriku za prikaz, kliknemo na nju tako da se pored nje pojavljuje kvačica. Ukoliko želimo ukloniti rubriku, kliknemo ponovo kako bi kvačica bila uklonjena.

Slika 7.53. Odabir rubrika prikaza poruka


Za prikazivanje i skrivanje određenih alatnih traka idemo u izbornik View -> Toolbars nakon čega se pojavljuje popis raspoloživih traka. Da bismo odabrali traku za prikaz, kli-knemo na nju tako da se pored nje pojavljuje kvačica. Ukoliko želimo ukloniti traku, kli-knemo ponovo kako bi kvačica bila uklonjena.

VII-48PRO-MIL


7.5 Slanje poruka

7.5.1 Čitanje poruka

7.5.1.1 Postavljanje zastavice na e-mail poruku. Uklanjanje (oznake) zastavice s e-mail poruke

U programu za e-mail možemo koristiti zastavice (engl. flags) za označavanje poruka te na taj način možemo organizirati poruke prema važnosti, hitnosti i sl. Zastavice ne utje-ču na sadržaj poruke, one su samo interna oznaka koja nama olakšava snalaženje među porukama.

Za postavljanje zastavice najprije kliknemo na poruku koju želimo označiti i zatim s alatne trake kliknemo na gumb Tag te odaberemo vrstu zastavice koju želimo postaviti. Poruka u tom slučaju promijeni boju, ovisno o vrsti postavljene zastavice.

Za uklanjanje zastavice ponovo kliknemo na poruku s koje želimo ukloniti zastavicu, za-tim s alatne trake kliknemo na gumb Tag i odaberemo “Remove all tags”.

Slika 7.54. Primjer postavljanja zastavice na poruku

VII-49PRO-MIL


MO

DU

L 7

Još jedan način označavanja jest stavljanje zvjezdice uz poruku. Kliknemo na poruku koju želimo označiti, a zatim iz izbornika izaberemo Message -> Mark -> Add Star nakon čega se pojavljuje zvjezdica pored poruke. Za uklanjanje zvjezdice ponovimo gore opisano i zvjezdica će nestati.

Na ovaj način možemo označiti poruke od posebne važnosti.

Slika 7.55. Označavanje poruke zvjezdicama

7.5.1.2 Označavanje poruke kao pročitane ili nepročitane

Da bismo poruku označili kao pročitanu, dovoljno je da je otvorimo kao što je prethodno opisano. Drugi način jest da izaberemo Message -> Mark -> As Read nakon čega se po-red “As Read” pojavljuje kvačica i poruka više nije podebljana na popisu poruka.

VII-50PRO-MIL


Slika 7.56. Označavanje poruke kao pročitane

Da bismo poruku postavili kao nepročitanu, ponovimo gore opisanu proceduru kako bi uklonili kvačicu pod “As Read” i poruka ponovo biva podebljano ispisana na popisu po-ruka.

7.5.1.3 Otvaranje i spremanje privitka poruke na određeno mjesto na disku

Ukoliko poruka ima privitak koji želimo spremiti, otvorimo poruku, kliknemo na privitak i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Save As.

Slika 7.57. Izbornik desne tipke miša za spremanje privitka

VII-51PRO-MIL


MO

DU

L 7

Nakon toga otvara se standardni dijalog za spremanje dokumenata u kojem odaberemo lokaciju na koju želimo spremiti dokument kao i naziv pod kojim ćemo ga spremiti.


7.5.2 Odgovor na poruku

7.5.2.1 Uporaba funkcija Odgovori pošiljatelju i Odgovori svima

Da bismo odgovorili na pristiglu poruku, na alatnoj traci odaberemo gumb “Reply”. Poja-vit će se prozor za pisanje nove poruke s tim da će u polju primatelja biti navedena adresa s koje smo dobili poruku na koju odgovaramo, polje naslova počet će sa “Re:” i zatim naslov originalne poruke (“Re” dolazi od engleske riječi reply = odgovor), a u tijelu poruke citirat će se tekst originalne poruke.

Ukoliko je originalna poruka bila poslana na više primatelja, a mi želimo da naš odgovor dobiju svi ti primatelji, kliknemo na gumb “Reply All”.

Slika 7.59. Gumbi “Reply” i “Reply All” na alatnoj traci za rad s porukama

VII-52PRO-MIL


Kad smo poruku napisali, pošaljemo je na uobičajeni način.

Slika 7.60. Primjer odgovora na originalnu poruku

7.5.2.2 Odgovor bez i s uključivanjem originalne poruke

Kod programa za e-mail uobičajeno je da se u odgovoru citira originalna poruka, a odgo-vor na nju dolazi ispod ili iznad originalne poruke. Može se pisati i unutar teksta original-ne poruke ukoliko odgovaramo na pojedine misli/rečenice originala.

Slika 7.61. Primjer citiranja originalne poruke u odgovoru

VII-53PRO-MIL


MO

DU

L 7

U ovoj verziji Thunderbird-a još ne postoji mogućnost stalnog izostavljanja teksta origi-nalne poruke u odgovoru na nju.

7.5.3 Slanje elektronske pošte

7.5.3.1 Kreiranje nove poruke elektronske pošte

Za kreiranje nove poruke elektronske pošte na alatnoj traci kliknemo na gumb “Write” nakon čega se otvara prozor za pisanje poruke.

Drugi načini kreiranja poruke jest izbornik Message -> New Message ili kombinacija tipki Ctrl + N.

Slika 7.62. Gumb “Write” na alatnoj traci

Slika 7.63. Prozor za pisanje nove poruke

VII-54PRO-MIL


U točkama koje slijede opisano je kako se poruka adresira te ostale radnje potrebne kod pisanja nove poruke.

7.5.3.2 Stavljanje e-mail adrese u polje “To:”

Kod svake poruke potrebno je definirati primatelja što se čini u polju “To:” u zaglavlju poruke (vidi prethodnu sliku). Adresa se može upisati ručno ili se može kliknuti na gumb “Contacts” na alatnoj traci nakon čega se u sklopu prozora za pisanje poruke otvara adre-sar iz kojeg možemo odabrati adresu i kliknuti na gumb “Add To:” odnosno “Add Cc:” kako bi se ta adresa upisala kao adresa primatelja.

Slika 7.64. Otvaranje adresara za izbor adrese primatelja

Ponovnim klikom na gumb “Contacts” na alatnoj traci zatvara se prikaz adresara.

VII-55PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.5.3.3 Slanje kopije poruke na drugu adresu ili grupu adresa

Jedna poruka može se poslati na više primatelja pri čemu je uobičajeno da se adresa glav-nog primatelja stavi u adresno polje “To:” dok se adresa primatelja kopije poruke stavlja u polje “Cc:” (od engleskog carbon copy = identična kopija).

Da bi se dobilo polje za upis “Cc:” adrese, klikne se na padajući izbornik u polju “To:” i iz njega se odabere vrijednost “Cc:”.

Slika 7.65. Odabir adresnog polja “Cc:” za adresiranje kopije poruke

Adresa se u polje može upisati ručno ili se može kliknuti na gumb “Contacts” na alatnoj traci nakon čega nam se u sklopu prozora za pisanje poruke otvara adresar iz kojeg može-mo odabrati adresu i kliknuti na gumb “Add To:” odnosno “Add Cc:” kako bi se ta adresa upisala kao adresa primatelja.

Slika 7.66. Otvaranje adresara za izbor adrese primatelja

VII-56PRO-MIL


Ponovnim klikom na gumb “Contacts” na alatnoj traci zatvara se prikaz adresara.

Kod slanja poruke postoji i mogućnost slanja poruke na adresu koja je nevidljiva ostalim primateljima, a koja se upisuje u adresno polje “Bcc:” (od engleskog blind carbon copy = nevidljiva istovjetna kopija). Princip rada je isti kao kod gore opisanog “Cc:” adresnog polja.

Slika 7.67. Definiranje “nevidljivog” primatelja poruke

7.5.3.4 Upisivanje naslova u polje “Subject:”

Kao što smo objasnili u uvodnim napomenama o korištenju elektronske pošte, svaka poruka treba imati naslov. Naslov se upisuje u polje “Subject:” u zaglavlju nove poruke. Postupak kreiranja nove poruke objašnjen je u točki “7.5.3.1 Kreiranje nove elektronsku poruke” Poželjno je da naslov bude sažet i jasan.

Ukoliko je nova poruka odgovor na primljenu poruku, automatski joj se dodjeljuje naslov originalne poruke uz prefiks “Re:” (“Re” dolazi od engleske riječi reply = odgovor).

Ukoliko prosljeđujemo poruku drugim primateljima, automatski joj se dodjeljuje naslov originalne poruke uz prefiks “Fw:” (“Fw” dolazi od engleske riječi forward = proslijedi).

VII-57PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.5.3.5 Korištenje funkcije za provjeru pravopisa, ispravak pravopisnih pogrešaka, brisanje riječi koje se ponavljaju

Prilikom pisanja nove poruke može se koristiti funkcija provjere pravopisa koja nam po-maže da poruku pošaljemo bez pravopisnih greški. U ovoj verziji Thunderbird-a prisutna je provjera pravopisa za engleski jezik dok za hrvatski još nije raspoloživa.

Za pokretanje provjere pravopisa iz izbornika izaberemo Options -> Check Spelling (možemo koristiti i kombinaciju tipki Ctrl + K) nakon čega se pojavljuje dijalog za provje-ru pravopisa.

Slika 7.68. Izbornik Options -> Check Spelling

Slika 7.69. Dijalog za provjeru pravopisa

Mogućnosti koje se nude kod provjere pravopisa su:

Misspelled word - riječ koja je pogrešno napisana

Suggestion - riječ koja se predlaže kao zamjena. Možemo sami upisati svoj prijedlog

Language - predloženi jezik za provjeru pravopisa

•

•

•

•

VII-58PRO-MIL


Replace - zamjena riječ predloženom riječi

Replace All - zamjena svih pojava te riječi u poruci predloženom riječi

Ignore - ignoriranje pogrešno napisane riječi

Ignore All - ignoriranje svih pojava pogrešno napisane riječi

Ad Word - dodavanje riječi u korisnički rječnik

Edit - uređivanje korisničkog rječnika

Recheck Page - ponovna provjera pravopisa cijele stranice/poruke

Check Word - provjera riječi (ukoliko smo upisali svoj prijedlog u polje Suggestion)

Close - zatvaranje dijaloga

Thunderbird omogućuje i automatsku provjeru pravopisa tijekom pisanja poruke. Ovu opciju možemo aktivirati u izborniku Options -> Spell Check As You Type.

Slika 7.70. Aktiviranje automatske provjere pravopisa

Ukoliko je opcija aktivirana, riječi koje su krivo napisane bivaju podvučene crveno (na-pomena: provjera se vrši prema definiranom jeziku pravopisa, ako je taj jezik pogrešno postavljen, sav tekst će biti označen kao pogrešno napisan).

Slika 7.71. Primjer označavanja pogrešno napisanog teksta

•

•

•

•

•

•

•

•

•

VII-59PRO-MIL


MO

DU

L 7

Ukoliko na podvučenu riječ kliknemo desnom tipkom miša, pojavljuje se popis predlože-nih ispravaka, a podvučenu riječ možemo dodati u korisnički rječnik (Add to Dictionary) ili ignorirati u provjeri pravopisa (Ignore Word).

Slika 7.72. Izbor ispravka pogrešno napisane riječi

7.5.3.6 Dodavanje privitka elektronskoj poruci

Poruci možemo dodati privitak na taj način da prilikom pisanja poruke kliknemo na gumb “Attach” na alatnoj traci ili odaberemo iz izbornika File -> Attach. Zatim odabere-mo želimo li dodati datoteku (File), web adresu (Web Page) ili adresnu karticu (Personal Card).

Slika 7.73. Gumb za dodavanje privitka

VII-60PRO-MIL


Slika 7.74. Izbornik File -> Attach

Nakon toga pojavljuje se standardni dijalog za otvaranje datoteke, ukoliko želimo dodati datoteku kao privitak,ili dijalog za upis web adrese ako želimo dodati web adresu kao privitak.

Slika 7.75. Dijalog za otvaranje datoteke koja će biti dodana u privitak

Slika 7.76. Dijalog za definiranje web adrese koja će biti dodana u privitak

Dodani privitak pojavljuje se na dnu prozora za pisanje poruke.

VII-61PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.77. Poruka s dodanim privitkom

7.5.3.7 Slanje poruke s visokim/niskim prioritetom

Kod slanja poruke možemo definirati prioritet same poruke kroz izbornik Option -> Priority. Odaberemo jedan od ponuđenih prioriteta na skali od najnižeg (lowest) do najvišeg (highest).

Slika 7.78. Određivanje prioriteta poruke

VII-62PRO-MIL


7.5.3.8 Slanje poruke korištenjem distribucijske liste

Thunderbird omogućuje stvaranje distribucijskih lista koje omogućuju automatsko slanje jedne poruke na veći broj adresa. Da bismo definirali distribucijsku listu, idemo u adresar tako da kliknemo na gumb “Address Book” na alatnoj traci. Otvara se adresar kao što je prikazano na slici:

Slika 7.79. Adresar

Na alatnoj traci adresara kliknemo na gumb “New List” nakon čega se pojavljuje dijalog za kreiranje nove distribucijski liste:

Slika 7.80. Dijalog za kreiranje nove distribucijski liste

VII-63PRO-MIL


MO

DU

L 7


Add to - odabir adresara u koji će se dodati distribucijska lista

List name - naziv nove liste

List nickname - nadimak nove liste (služi za lakše pronalaženje i korištenje liste)

Description - opis liste

Type email adresses.. - popis adresa koje lista sadrži

Nakon toga pišemo poruku na uobičajeni način opisan u točki “7.5.3.1 Kreiranje nove elektronske poruke” i adresiramo kao što je opisano u točki “7.5.3.2 Stavljanje e-mail adre-se u polje “To:”” s time da kao adresu primatelja odaberemo naziv liste.

Slika 7.81. Primjer poruke poslane korištenjem distribucijske liste

•

•

•

•

•

VII-64PRO-MIL


7.5.3.9 Prosljeđivanje elektronske poruke

Da bismo primljenu poruku proslijedili dalje, kliknemo na gumb “Forward” na alatnoj traci nakon čega se otvara prozor za pisanje nove poruke s time da je u tijelu poruke citi-rana originalna poruka.

Slika 7.82. Primjer prosljeđivanja poruke

Kad prosljeđujemo poruku drugim primateljima, automatski joj se dodjeljuje naslov ori-ginalne poruke uz prefiks “Fw:” (“Fw” dolazi od engleske riječi forward = proslijedi).

VII-65PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.5.4 Kopiranje, premještanje, brisanje

7.5.4.1 Kopiranje i premještanje teksta unutar poruke ili između drugih aktivnih poruka

Tekst koji se nalazi unutar jedne poruke može se kopirati ili premjestiti na drugo mjesto u toj poruci ili u drugu poruku.

Tekst možemo kopirati/umnožiti na sljedeći način: označimo ga, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Kopiraj (Edit -> Copy) (ili ikonu “Kopiraj” (“Copy”) ili Ctrl + C na tipko-vnici), odemo na mjesto kamo želimo kopirati tekst i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).


Za premještanje teksta označimo tekst, odaberemo u izborniku Uređivanje -> Izreži (Edit -> Cut) (ili ikonu “Izreži” (“Cut”) ili Ctrl + X na tipkovnici), odemo na mjesto kamo želimo prenijeti tekst i odaberemo iz izbornika Uređivanje -> Umetni (Edit -> Paste) (ili ikona “Umetni” (“Paste”) ili Ctrl + P na tipkovnici).


VII-66PRO-MIL


7.5.4.2 Kopiranje teksta s nekog drugog izvora u poruku

U poruci možemo citirati tekst iz nekog drugog izvora (npr. iz nekog tekstnog dokumenta, s internet stranice i sl.). Princip je isti kao i kod kopiranja ili premještanja teksta unutar poruke što je opisano u prethodnoj točki.

7.5.4.3 Brisanje dijela teksta iz elektronske poruke

Da bismo obrisali dio teksta iz poruke, označimo željeni tekst i pritisnemo tipku za brisa-nje na tipkovnici.

7.5.4.4 Brisanje priložene datoteke iz elektronske poruke koja se šalje

Za brisanje datoteke iz poruke koja se šalje, označimo datoteku koju želimo obrisati i za-tim iz izbornika desne tipke miša odaberemo Delete. Možemo koristiti i tipku “Delete” na tipkovnici.

Slika 7.85. Primjer brisanja datoteke iz poruke koja se šalje

VII-67PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.6 Upravljanje porukama

7.6.1 Tehnike

7.6.1.1 Prepoznavanje nekih od tehnika upravljanja porukama: izrada i pridjeljivanje imena mapi, premještanje poruke u određenu mapu, brisanje nepotrebnih poruka, korištenje kontakt liste

Za efikasnije korištenje programa preporučuje se bolja organizacija poruka kroz primjenu ovdje navedenih tehnika.

Izrada i pridjeljivanje imena mapi

Mape nam omogućuju bolju organizaciju poruku (kao što je i slučaj s mapama za čuvanje dokumenata na disku).

Za stvaranje nove mape dođemo na ime internetskog računa/pretinca u kojem želimo stvoriti mapu i iz izbornika desne tipke miša odaberemo New Folder.

Slika 7.86. Stvaranje nove mape u pretincu

Pojavljuje se dijalog za stvaranje mape koji nas pita za ime nove mape (“Name”) kao i kamo želimo staviti novu mapu (“Create as a subfolder of”).

Slika 7.87. Dijalog za stvaranje nove mape u pretincu

VII-68PRO-MIL


Kad smo odabrali sve što želimo, na popisu mapa pretinca pojavljuje se i naša nova mapa.

Slika 7.89. Nova mapa u pretincu

Premještanje poruke u određenu mapu

Da bismo poruku premjestili u neku mapu, kliknemo na poruku koju želimo premjesti-ti kako bismo je označili, a zatim je, držeći pritisnutu tipku miša, odvučemo u željenu mapu.

Slika 7.90. Premještanje poruke korištenjem drag-n-drop metode

VII-69PRO-MIL


MO

DU

L 7

Drugi način premještanja poruka je kroz izbornik Message -> Move.

Slika 7.91. Izbornik Message -> Move

Brisanje nepotrebnih poruka

Za brisanje nepotrebnih poruka označimo poruke koje želimo obrisati, a zatim koristimo tipku za brisanje na tipkovnici ili gumb za brisanje na alatnoj traci.

Slika 7.92. Gumb za brisanje na alatnoj traci

Obrisane poruke premještene su u mapu “Trash” iz koje se po potrebi vratiti u neki od pretinaca. Ukoliko poruke želimo trajno izbrisati, ispraznimo mapu “Trash” tako da je označimo i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Empty Trash.

VII-70PRO-MIL


Slika 7.93. Pražnjenje mape “Trash”

Korištenje kontakt liste

Za efikasnije korištenje programa postoji mogućnost stvaranja distribucijske kontakt liste koja omogućuje slanja jedne poruke na veći broj adresa. Stvaranje i korištenje liste objaš-njeni su u točki 7.5.3.8 Slanje poruke koristeći distribucijsku listu.

7.6.2 Uporaba Kontakata

7.6.2.1 Kreiranje nove kontakt/distribucijske liste

Stvaranje distribucijske liste objašnjeno je detaljnije u točki “7.5.3.8 Slanje poruke korište-njem distribucijske liste”.

VII-71PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.6.2.2 Dodavanje e-mail adrese u Kontakte

Za dodavanje e-mail adrese u kontakte otvorimo adresar tako da kliknemo na gumb “Ad-dress Book” u Thunderbird-u nakon čega se pojavljuje adresar.

Slika 7.94. Adresar u Thunderbird-u

U adresaru kliknemo na gumb “New Card” kako bi se otvorio dijalog za unos nove adre-se:

VII-72PRO-MIL


Slika 7.95. Dijalog za unos nove adrese

U adresar možemo unijeti cijeli niz podataka o osobi, a podaci koji se preferiraju su:

Name, Last - prezime osobe

Name, First - ime osobe

Name, Display - način prikaza imena na ekranu

Name, Nickname - nadimak pod kojim možemo naći osobu (da se ne upisuje cijelo ime i prezime)

Email - e-mail adresa

Additional Email - dodatna e-mail adresa

Screen Name - način prikaza e-mail adrese na ekranu

•

•

•

•

•

•

•

VII-73PRO-MIL


MO

DU

L 7

Prefers to receive messages formated as - oblik formatiranja poruke, tj, hoće li se poruka formatirati kao običan tekst (plain text) ili u obliku uređenog teksta s hiper-vezama (HTML).

Opcije “Addresses” i “Other” omogućuju upis dodatnih informacija o osobi.

Slika 7.95. Opcije “Addresses” i “Other” u kontaktu

Kad smo upisali kontakt, klikom na “Ok” spremamo podatke.

•

VII-74PRO-MIL


7.6.2.3 Brisanje e-mail adrese iz Kontakata

Za brisanje e-mail adrese iz kontakta označimo adresu koju želimo obrisati, a onda iz izbornika desne tipke miša odaberemo Delete.

Slika 7.96. Brisanje kontakta

Drugi način jest da označimo kontakt i pritisnemo tipku za brisanje.

7.6.2.4 Dodavanje e-mail adrese iz dolazne poruke u Kontakte

Da bismo e-mail adresu pošiljatelja (ili nekog od primatelja) iz dolazne poruke stavili u kontakte, prvo odaberemo i otvorimo poruku, a zatim dođemo mišem iznad e-mail adrese koju želimo dodati u adresar. Iz izbornika desne tipke miša odaberemo Add To Address Book nakon čega nam se otvara prije opisan dijalog za dodavanje adrese u kontakte s time da su u ovom slučaju popunjena polja “Display” i “Email”.

VII-75PRO-MIL


MO

DU

L 7

Slika 7.97. Dodavanje adrese iz poruke u kontakte

7.6.3 Organiziranje poruka

7.6.3.1 Pretraživanje poruke prema pošiljatelju, predmetu ili sadržaju e-mail poruke

Na alatnoj traci Thunderbird-a nalazi se polje za pretraživanje poruka. Ukoliko se klikne na simbol upitnika, može se odabrati način pretraživanja:

Subject - pretraživanje po naslovu poruke

Sender - pretraživanje pošiljatelja

Subject or Sender - pretraživanje naslova ili pošiljatelja

To or Cc - pretraživanje primatelja

Entire message - pretraživanje cjelokupnog teksta poruke

Save Search as a Folder - spremanje rezultata pretrage u zasebnu mapu

•

•

•

•

•

•

VII-76PRO-MIL


Slika 7.98. Polje za pretraživanje poruka na alatnoj traci

Kad se odabere način pretraživanja i upiše ključna riječ koja će se tražiti, u popisu poruka pojavljuju se poruke koje zadovoljavaju zadani kriterij.

Slika 7.99. Popis poruka koje zadovoljavaju zadani kriterij pretraživanja

Ukoliko smo označili opciju “Save Search as a Folder “, pojavljuje se dijalog koji nas pita za naziv nove mape u koju će biti spremljene poruke koje udovoljavaju kriteriju.

Slika 7.100. Dijalog za stvaranje mape s rezultatima pretrage

VII-77PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.6.3.2 Kreiranje nove mape za e-mail poruke

Mape nam omogućuju bolju organizaciju poruka (kao što je slučaj i s mapama za čuvanje dokumenata na disku).

Za stvaranje nove mape dođemo na ime internetskog računa/pretinca u kojem želimo stvoriti mapu te iz izbornika desne tipke miša odaberemo New Folder.

Slika 7.101. Stvaranje nove mape u pretincu

Pojavljuje se dijalog za stvaranje mape koji nas pita za ime nove mape (“Name”) kao i kamo želimo staviti novu mapu (“Create as a subfolder of”).

Slika 7.102. Dijalog za stvaranje nove mape u pretincu

Kad smo odabrali sve što želimo, na popisu mapa pretinca pojavljuje se i naša nova mapa.

Slika 7.103. Nova mapa u pretincu

VII-78PRO-MIL


7.6.3.3 Premještanje poruke u novu mapu

Da bismo poruku premjestili u neku mapu, kliknemo na poruku koju želimo premjesti-ti kako bismo je označili, a zatim je, držeći pritisnutu tipku miša, odvučemo u željenu mapu.

Slika 7.104. Premještanje poruke korištenjem drag-n-drop metode

Drugi način premještanja poruka jest kroz izbornik Message -> Move.

Slika 7.105. Izbornik Message -> Move

VII-79PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.6.3.4 Razvrstavanje poruka po imenu, datumu

Poruke možemo prikazati razvrstane po naslovu, pošiljatelju, datumu primitka i ostalim poljima koja se pojavljuju na popisu poruka. Da bismo razvrstali poruke po određenom polju, kliknemo mišem na naslov tog polja u zaglavlju popisa poruka nakon čega se s de-sne strane naslova polja pokazuje mala strelica prema dolje koja označava da su poruke razvrstane silazno po tom polju.

Ukoliko ponovo kliknemo na isto polje, strelica pokazuje prema gore, a poruke su razvr-stane uzlazno.

7.6.3.5 Brisanje poruke

Za brisanje nepotrebnih poruka označimo poruke koje želimo obrisati, a zatim koristimo tipku za brisanje na tipkovnici ili gumb za brisanje na alatnoj traci.

Slika 7.106. Gumb za brisanje na alatnoj traci

Obrisane poruke premještene su u mapu “Trash” iz koje se po potrebi vratiti u neki od pretinaca. Ukoliko poruke želimo trajno izbrisati, ispraznimo mapu “Trash” tako da je označimo i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Empty Trash.

VII-80PRO-MIL


Slika 7.107. Pražnjenje mape “Trash”

7.6.3.6 Vraćanje poruke iz mape za obrisane poruke

Vraćanje poruke iz mape za obrisane poruke radi se kao i svako drugo premještanje po-ruka, kao što je opisano u točki “7.6.1.1 Prepoznavanje nekih od tehnika upravljanja poru-kama: izrada i pridjeljivanje imena mapi, premještanje poruke u određenu mapu, brisanje nepotrebnih poruka, korištenje kontakt liste”.

7.6.3.7 Pražnjenje mape za obrisane poruke

Ukoliko izbrisane poruke želimo trajno izbrisati, ispraznimo mapu “Trash” tako da je označimo i iz izbornika desne tipke miša odaberemo Empty Trash kao što je prikazano na prethodnoj slici.

VII-81PRO-MIL


MO

DU

L 7

7.6.4 Pripreme za ispis

7.6.4.1 Pregledavanje poruke

Da bismo vidjeli kako će poruka izgledati na papiru, odaberemo željenu poruku, iz izbor-nika odaberemo File -> Print Preview nakon čega se prikazuje izgled ispisane poruke na papiru.

Slika 7.108. Prikaz pregleda poruke

Pregled možemo prilagoditi tako da odaberemo:

Print - ispis poruke

Page Setup - prilagodba stranice za ispis

Page - odabir stranice koja se prikazuje (ukoliko poruka ima više stranica)

Scale - uvećanje/smanjenje prikaza poruke

Portrait/Landscape - odabir uspravne ili položene orijentacije papira

•

•

•

•

•

VII-82PRO-MIL


7.6.4.2 Odabir postavki za ispis: cijela poruka, određeni dio poruke i broj kopija. Ispis

Za ispis poruke na pisač/fax odaberemo izbornik File -> Print ili pomoću tipkovnice Ctrl + P. Pojavljuje se dijalog za ispis dokumenta koji nudi sljedeće opcije:


Odabir pisača - u dijaloškom okviru "Name” odaberemo ime željenog pisača, ukoliko ih imamo više. Gumb “Properties” omogućuje dodatno podešavanje odabranog pi-sača (npr. odabir rezolucije ispisa, rad s bojom kod pisača u boji i sl.).

Status, Type, Location i Comment - pobliže opisuju odabrani pisač.

Print to a file - ispisuje dokument u binarnu datoteku umjesto na pisaču.

Print range - odabir stranica koje će se ispisati. All” označava cijeli dokument, Pa-ges omogućuje odabir određenih stranica (npr. “6” je samo 6. str. “6,7” su 6. i 7. str. “6-12” su 6. do 12. str.), Selection ispisuje prethodno označeni tekst u dokumentu (tekst treba označiti prije pozivanja ispisa).

Copies – u koliko će se primjeraka obavljati ispis. Gumb “Collate” omogućuje sorti-ranje pojedinih primjeraka što je i grafički ilustrirano kad kliknemo na nju.

Dodatne opcije za ispis okvira ("Print Frames”) definiraju kako će se ispisivati okviri ukoliko html poruka ima više okvira.

•

•

•

•

•

•

Priručnik za bazu test pitanja

Syllabus verzija 4.0

Primjeri testova za ECDL Open Source

Ovo je primjer testova za kandidate koji namjera-vaju polagati ECDL/ICDL Certification Test. Cilj ovih primjera jest dati kandidatima mogućnost upoznavanja stila i strukture testa.

Ovi se testovi ne smiju ni u kom slučaju upotrije-biti prilikom testiranja za certifikaciju.

A-3PRO-MIL

Open source Primjeri testova

1. UVOD

1.1 Europska računalna diploma

1.2 Ciljevi ECDL-a

1.3 Korisnost ECDL-a

1.4 ECDL ciljna populacija

1.5 ECDL standard

1.6 ECDL primjeri testova

2. ECDL PRIMJERI TESTOVA ZA MODULE 1-7

2.1 Modul 1 – Osnovni pojmovi informacijske tehnologije

2.2 Modul 2 – Korištenje računala i upravljanje datotekama

2.3 Modul 3 - Obrada teksta

2.4 Modul 4 - Tablične kalkulacije

2.5 Modul 5 - Baze podataka

2.6 Modul 6 - Prezentacije

2.7 Modul 7 - Informacije i komunikacije

A-4PRO-MIL

Open sourcePrimjeri testovaDodatak 1

1. Uvod

1.1 Europska računalna diploma (ECDL)/Međunarodna računalna diploma (ICDL)

Europska računalna diploma (ECDL) potvrđuje da korisnik posjeduje znanja o osnovnim konceptima informacijske tehnologije (IT) i da je sposoban upotrebljavati osobno računalo i standardne računalne aplikacije na osnovnoj razini kompetencije. U praksi ECDL/ICDL certifikat ukazuje da je korisnik položio teorijske testove za provjeru znanja o osnovnim konceptima informacijske tehnologije te šest praktičnih testova koji ocjenjuju korisniko-ve kompetencije u uporabi osobnog računala i rada sa standardnim aplikacijama.

ECDL/ICDL je međunarodno prihvaćeni certifikat. On može omogućiti jednostavnije za-pošljavanje i jamčiti poslodavcu da kandidat za posao, ali i uposlenici, imaju potrebnu razinu znanja i kompetencija za uporabu računalnih aplikacija. ECDL/ICDL je certifikat znanja i dokazanih kompetencija koje se baziraju na prihvaćenom nastavnom programu (syllabusu).

Opći cilj ECDL/ICDL programa jest poboljšanje i podizanje razine osnovnih znanja o informacijskim tehnologijama te višoj razini kompetencija u uporabi osobnih računala i standardnih računalnih aplikacija u cijeloj Europi i u svijetu.

ECDL/ICDL uspostavljen je i nadziran od strane European Computer Driving Licen-ce Foundation. Uloga Fondacije jest promoviranje i koordiniranje razvoja ECDL/ICDL koncepta. ECDL Fondacija jamči ECDL standard i Fondacija osigurava da je ECDL/ICDL proveden na jedinstven način u Europi i u svijetu.

ECDL Fondacija formirana je sa svrhom koordiniranja uvođenja i izvođenja ECDL kon-cepta u Europi. ECDL koncept vlasništvo je ECDL Fondacije. Fondacija je neprofitna or-ganizacija koja daje nacionalne licence za uporabu ECDL koncepta i provođenje ECDL programa u nekoj zemlji. U Europi nositelji nacionalnih licenci moraju biti članovi Vijeća europskih profesionalnih društava (CEPIS – Council of European Professional Informati-cs Societies). Izvan Europe ECDL Fondacija daje licencu organizacijama koje su na teme-lju procjene Fondacije kvalificirane da budu nositelji licence.

Izvan Europe ECDL je poznat kao ICDL. ECDL nastavni program (ECDL Foundation Syllabus) i testna baza verzija 4.0 (MQTB Version 4.0) službeno su publicirani dokumenti za uporabu u okviru ECDL i ICDL certifikacijskih programa.

Osobno računalo kao termin u ovom dokumentu znači bilo koji brand (marku) stolnog ili prijenosnog osobnog računala.

A-5PRO-MIL


1.2 Ciljevi ECDL-a / ICDL-a

• Promoviranje i podržavanje uvođenja informatičke pismenosti za sve

• Podizanje razine znanja o informacijskim tehnologijama i razine kompe-tentnosti uporabe osobnih računala i standardnih aplikacija za sve građane Europe i šire

• Osiguravanje svim korisnicima upoznavanja s dobrim praktičnim primjeri-ma i prednostima uporabe osobnog računala

• Povećanje produktivnosti zaposlenika koji moraju upotrebljavati računalo

• Osiguravanje valjanosti investicija u informacijsku tehnologiju i time ade-kvatan povrat investiranih sredstava

• Određivanje osnovne kvalifikacije koja će omogućiti svim ljudima, bez obzi-ra na njihovo predznanje, da postanu dio informacijskog društva

1.3 Koristi od ECDL-a/ICDL-a

U današnje vrijeme vještine rada s računalom veoma su važne u svim vidovima života i rada. ECDL-/ICDL je certifikat za korištenje informacijske tehnologije za sve građane. Namijenjen je svima koji trebaju ili žele znati kako upotrebljavati osobno računalo. Pogo-dan je za sve struke, za ljude koji traže posao, za sve bez obzira na starost. Neke od koristi ECDL-a/ICDL-a su:

• Vještine rada na računalu za svakoga

• Inovativna i svrsishodna metoda mjerenja vještina i vrednovanje

• Model za obrazovanje i trening za informacijsko društvo

• Vrlo efikasan način podučavanja

• Javna svijest i prihvaćanje koristi od aktivne participacije u informacij-skom društvu

A-6PRO-MIL


• Fleksibilna i pogodna kvalifikacija koja pruža povećanu mobilnost onom tko je posjeduje

1.4 ECDL/ICDL ciljana populacija

Ciljana populacija za ECDL/ICDL je široka opća populacija ljudi koji žele upotrebljavati osobno računalo. ECDL/ICDL kvalifikacija omogućuje svojim certifikatom radnicima, studentima i građanima formalno dokazivanje da posjeduju osnovna znanja i kompe-tencije za uporabu osobnog računala. Primjerice službenici koji žele da njihovo znanje i sposobnosti rada na osobnom računalu budu priznati, uzet će ECDL/ICDL testove da bi dobili potvrdu tj. certifikat. Formalno potvrđivanje računalnog znanja važno je i po-slodavcima za procjenu službenikova znanja ili potencijalnih mogućnosti. U tom smislu ciljna grupa za ECDL/ICDL je vrlo široka populacija ljudi.

1.5 Razine složenosti

ECDL/ICDL certifikat je potvrda znanja i kompetencija uporabe osobnog računala na osnovnoj razini. Ta osnovna razina je za ECDL/ICDL definirana u nastavnom programu (ECDL/ICDL Syllabus). U Modulu 1 navedena su detaljno područja i znanja, a u Modu-lima 2-7 uključene su vještine i ciljevi koje ECDL/ICDL pokriva. Znanja i vještine koje ECDL/ICDL uključuje priznaju eksperti praktičari u raznim područjima kao potrebna znanja i vještine na osnovnoj razini uporabe i primjene osobnih računala i najčešće upo-trebljavanih računalnih aplikacija.

1.6 ECDL / ICDL Standard

Dokument prezentiran u ovoj publikaciji je skup testova ili testna baza (takozvani ECDL / ICDL Foundation MQTB Version 4.0 Sample Tests). Taj ECDL standard sastoji se od sljedećeg :

• ECDL/ICDL nastavni program (syllabus) koji je detaljan opis područja znanja i skup vještina koje standard pokriva

• Priručnik pitanja i testna baza (Manual – Questions and Test Base /EQTB/) koji sadrži pitanja i testove koji određuju ECDL/ICDL standard

A-7PRO-MIL


• Vodič za ECDL/ICDL postupak certifikacije

Za korisnika računala ECDL/ICDL proizvodi su ECDL/ICDL Certifikat i ECDL/ICDL kartica vještina (ECDL/ICDL Skill Card). Suglasnost primijenjenog programa s ECDL/ICDL standardom prati i osigurava European Computer Driving Licence Foundation iz Dublina u Irskoj.

Sve gore navedeno dio je ECDL / ICDL standarda i opisano u detalje u daljnjem tekstu.

1.6.1 Moduli

Modul 1.

Koncept informacijske tehnologije (IT) zahtijeva od kandidata razumijevanje osnov-nih koncepata IT-a na općoj razini. Kandidat treba razumjeti ustroj osobnog računala u smislu hardware-a i software-a te razumjeti neke koncepte IT-a kao što su npr. memorije i memoriranje podataka. Kandidat također mora razumjeti kako se informacijske mreže upotrebljavaju u računalstvu i biti upoznat s računalnim aplikacijama u svakodnevnom životu. Kandidatu će sigurno koristiti poznavanje nekih aspekata zdravstvene sigurnosti i zaštite zdravlja kao i nekih ekoloških faktora koji se tiču uporabe računala. Također kandidat će biti upoznat sa sigurnosnim pitanjima i pitanjima pravne regulative koja se tiču računala i uporabe računala.

Modul 2.

Uporaba računala i upravljanje datotekama traži od kandidata demonstriranje znanja i kompetencija u uporabi osnovnih funkcija računala i operacijskog sustava. Kandidat će biti osposobljen da podesi postavke, upotrebljava ugrađene funkcije za pomoć (built-in-help features) i da zna postupati s aplikacijama koje ne daju odgovora. Bit će osposobljen za efikasno upravljanje i korištenje radne površine (desktop) te ikona i prozora. Bit će osposobljen za upravljanje i organiziranje datoteka i mapa, njihovo kopiranje, premješta-nje, komprimiranje i ekstrahiranje. Kandidat će razumjeti što je računalni virus i kako provjeriti računalo na prisutnost virusa. Kandidat će biti osposobljen za uporabu jedno-stavnih alata za obradu i ispisivanje (print) koje operacijski sustav pruža.

Modul 3.

Obrada teksta traži od kandidata demonstriranje sposobnosti uporabe aplikacije za obra-du teksta na računalu. Kandidat će biti osposobljen za izvršavanje svakodnevno potrebnih zadataka kao što su kreiranje, oblikovanje i završavanje manjeg dokumenta koji je pogo-

A-8PRO-MIL


dan za daljnju distribuciju. Bit će osposobljen za kopiranje i premještanje teksta unutar dokumenta i u druge dokumente. Kandidat će biti osposobljen za uporabu funkcija pri-druženih obradi teksta kao što su kreiranje standardnih tablica, uporaba slika i crteža unutar dokumenta te uporaba alata za povezivanje dokumenata (merge).

Modul 4.

Tablične kalkulacije traže od kandidata razumijevanje koncepta proračunske tablice i poznavanje korištenja aplikacije tablične kalkulacije. Kandidat će razumjeti i biti os-posobljen za izvođenje osnovnih operacija kao što su kreiranje, oblikovanje, mijenjanje i uporaba proračunskih tablica ograničenog dosega. Kandidat će biti osposobljen za gene-riranje i primjenu standardne matematičke i logičke formule uporabom standardnih (ugrađenih) formula i funkcija. Isto tako bit će osposobljen za kreiranje i oblikovanje grafova i grafičkih prikaza.

Modul 5.

Baze podataka traže od kandidata razumijevanje glavnih koncepata baze podataka i de-monstriranje sposobnosti uporabe baze podataka na računalu. Kandidat treba biti ospo-sobljen za kreiranje tablice, upita, formulara i izvještaja te pronalaženje, dohvaćanje i korištenje informacija iz baze podataka uporabom upita i alata za sortiranje koji stoje na raspolaganju.

Modul 6

Prezentacija traži da kandidat demonstrira kompetentnost u uporabi prezentacijskih alata na računalu. Kandidat će biti osposobljen za kreiranje, oblikovanje, prilagođavanje i pripremu prezentacije uporabom raznih prikaza slajdova za projekcije i za ispis. Bit će također osposobljen za kopiranje i premještanje teksta, slika, crteža i grafova unutar pre-zentacije i između pojedinih prezentacija. Moći će demonstrirati sposobnost rukovanja općim operacijama sa slikama, grafovima i crtanim objektima kao i za uporabu raznih efekata za prikaz slajdova.

Modul 7

Informacije i komunikacije - podijeljen je u dva dijela. Prvi dio, Informacije, traži od kandidata razumijevanje koncepata i uvjeta vezanih uz uporabu interneta te shvaćanje si-gurnosti prilikom uporabe interneta. Kandidat će biti osposobljen za i pretraživanje web-a (Web searsh) uporabom pretraživača i alata koji su mu na raspolaganju. Bit će također osposobljen da zabilježi web stranice (bookmark) i ispisuje stranice na pisaču. Kandidat će znati služiti se navigacijom i koristiti razne web bazirane formulare.

A-9PRO-MIL


U drugom dijelu, Komunikacije, od kandidata će se tražiti razumijevanje koncepta elek-tronske pošte (e-mail) i poznavanje sigurnosnih aspekata vezanih za uporabu e-maila. Osposobit će se za uporabu e-mail software-a, za primanje i odašiljanje poruka te korište-nje privitaka (attachment) porukama. Kandidat će znati organizirati i upravljati mapama (direktorijima) koje se upotrebljavaju u e-mail software-u.

1.6.2 ECDL/ICDL nastavni program (syllabus)

Svrha ECDL/ICDL nastavnog programa jest da navede područja znanja i pojedinačne stavke te skupove vještina i ciljeve koje ECDL/ICDL pokriva u svom standardu te izrazi na općenit način razine znanja i vještina koje se postižu pomoću ECDL/ICDL standarda.

ECDL/ICDL standard bazira se na tome da korisnik računala, poznavajući neke osnovne činjenice o informacijskoj tehnologiji i imajući osnovna znanja i vještine upotrebe osob-nog računala i aplikacijskog software-a, može rješavati svakodnevne zadatke koji se pred njega postavljaju. Područja znanja i skupovi vještina koji su potrebni da se usvoji ECDL/ICDL standard opisani su u ECDL/ICDL nastavnom programu. Svrha ECDL/ICDL na-stavnog programa jest navođenje činjenica koje treba poznavati i vještina kojima se mora ovladati, a koje pokriva ECDL/ICDL standard tj. ECDL/ICDL Syllabus Version 4.0 publi-ciran na web stranici ECDL Fondacije www.ecdl.com (u okviru dijela o proizvodima).

1.6.3 Pitanja i test baza (QTB)

Pitanja i Test baza (QTB) sadrže pitanja i testove koji se upotrebljavaju u postupku ECDL/ICDL certifikacije. Test baza je vlasništvo ECDL Fondacije i nije u javnoj domeni. ECDL/ICDL testovi su neovisni o proizvođaču software-a. ECDL/ICDL može se položiti običnim testiranjem, ali i automatskim testiranjem na računalu.

1.6.4 ECDL/ICDL testovi

ECDL/ICDL testiranje može biti provedeno pomoću skupa testova na računalu i ručnim vrednovanjem ili alternativno uzimanjem skupa testova na računalu s automatskim vred-novanjem. ECDL/ICDL postupak certifikacije sve se više pomiče prema automatskom vrednovanju testiranja.

A-10PRO-MIL


1.6.5. Primjena ECDL/ICDL testova

ECDL/ICDL se primjenjuje pod nadzorom European Computer Driving Licence Foun-dation. Kako bi se održavao ECDL/ICDL standard, svaka zemlja mora imati neku ovlaštenu organizaciju od strane ECDL Fondacije za praćenje baziraju li se svi testovi na ECDL/ICDL nastavnom programu. Postupci obrazovanja i procedure ispitivanja mogu se razlikovati među zemljama, međutim ECDL Fondacija zahtijeva da u svim ovlaštenim centrima bude uspostavljen dobro organiziran proces ispita i pouzdana testna procedura. ECDL/ICDL postupak dodjele nadziran je od strane ECDL Fondacije da bi se održao standard.

ECDL/ICDL bazira se na standardnom ECDL/ICDL nastavnom programu na engles-kom jeziku. Nastavni program definira područja i praktične kompetencije koje se traže u ECDL/ICDL-u. Standardni test lokaliziran je za uporabu u raznim zemljama, međutim upotrebljava se isti nastavni program i to potvrđuje istu razinu znanja i kompetencija uporabe računala. Postupak autoriziranja lokalne test baze provjerava se i evidentira od strane ECDL Fondacije.

Širenje ECDL/ICDL programa razlikuje se od većine nacionalnih ili internacionalnih ob-razovnih programa jer se bazira na standardnom testu i ispitivanju umjesto na standard-nom podučavanju. ECDL/ICDL uvijek certificira isti standard znanja i kompetencija, bez obzira na nacionalnost osobe, obrazovanje, starost, spol i drugo. ECDL/ICDL certifikat postignut u nekoj zemlji vrijedi i u bilo kojoj drugoj zemlji.

1.6.6 ECDL / ICDL proizvod

ECDL / ICDL proizvod, što se tiče korisnika, sastoji se od dvojega : European Compu-ter Driving Licence kao potvrde i ECDL / ICDL Skills Card (ECDL kartice) u kojoj je službeno navedeno (napisano) koji su testovi položeni do sada. ECDL / ICDL Start je potvrda koja se može dati nakon što se polože bilo koja četiri modula ECDL programa.

ECDL je potvrda kojom se potvrđuje sposobost uporabe osobnog računala i općih apli-kacija posjedniku takve potvrde i potvrđuje da je osoba bila testirana po ECDL / ICDL standardu i autoriziranom ECDL / ICDL nastavnom programu. ECDL / ICDL je inter-nacionalno prihvaćen dokument. Potpuna ECDL/ICDL potvrda temelji se na ECDL / ICDL kartici vještina. Kandidat dobiva karticu prilikom polaganja prvog testa. Kartica vještina je službeni oblik registriranja svakog testa koji se uspješno položi. Kartica se ažurira nakon polaganja novih testova. Kandidat ili test centar šalju karticu nacionalnom ECDL/ICDL uredu koji izdaje ECDL potvrdu. Moduli se mogu polagati bilo kojim redos-

A-11PRO-MIL


lijedom u raznim testnim centrima ili čak u raznim zemljama. ECDL/ICDL potvrda ili kartica izdana u jednoj zemlji vrijedi u svakoj drugoj. I potvrda i kartica međunarodno su priznate.

A-12PRO-MIL


2. ECDL/ICDL PRIMJERI TESTOVA ZA MODULE 1-7

2.1 Modul 1 Primjer testa

Koncepti informacijske tehnologije (IT)

Primjer testova za ECDL Modul 1, Koncepti informacijske tehnologije.

Svaki ovdje navedeni primjer testa sadrži 36 pitanja s različitim izborom odgovora što daje 36 bodova. Standardni ECDL test za modul 1 također sadrži 36 pitanja s različitim izborom odgovora. Kandidat koji postigne 27/36 (27 od 36) pravilnih odgovora položio je test. Prolaz za Modul 1 je 75% ispravnih odgovora. Trajanje testa je 45 minuta.

ECDL primjer testa ukazuje na pristup i raspon koji su usvojeni u ECDL standardnim testovima. Sve stavke u ECDL testu baziraju se na nastavnom programu verzije 4.0 (ECDL Syllybus Version 4.0). Za ostale informacije o skupovima vještina i područjima znanja u ECDL testu treba pogledati ECDL nastavni program verzija 4.0 (ECDL Syllybus Version 4.0).

Vodič za odgovore

Broj točnih odgovora za svako pitanje označen je u primjerima testova u zagradi pokraj pitanja.

Manje pogreške, kao što su pravopisne ili gramatičke, neće se smatrati negativnim odgo-vorom.

Kandidat može dobiti prilikom polaganja testova takozvani sample aswerfile to jest datoteku za odgovor koja se nalazi na njegovom disku ili disketi. To je jednostavan Word dokument koji omogućuje kandidatu da odgovori na pitanja s višestrukim izborom. Ta datoteka sadrži brojem obilježene tablice u koje kandidat unosi odgovore kao i dio za identifikaciju kandidata. Alternativno kandidat može dati svoje odgovore za test Modula 1 na tekst dokumentu.

A-13PRO-MIL


Prolazni bodovi (točan odgovor je jedan bod) za ECDL test

Sljedeća tablica prikazuje prolazne bodove za razne module ECDL testa

MODUL PROLAZNI BODOVI

%

1 27 bodova od 36 75%

2 24 boda od 32 75%

3 24 boda od 32 75%

4 24 boda od 32 75%

5 24 boda od 32 75%

6 24 boda od 32 75%

7 24 boda od 32 75%

A-14PRO-MIL


Modul 1, Test primjer 1.1

Ovo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL certifikacijski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i struktura testa postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa ni u kom slučaju ne smije se upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.

1.1.1 Koji od sljedećih termina označava hardware?1. Pisač2. Računalne igre3. Proračunske tablice4. Internetski petraživač

1.1.2 Koji od navedenih tipova računala bi se najvjerojatnije upotrijebio za intenzivna računanja u velikoj multinacionalnoj organizaciji?

1. Mainframe računalo2. PDA3. Radna stanica4. Notebook računalo

1.1.3 Koji od sljedećih elemenata može usporiti performanse računala?1. Povećani broj aplikacija koje se izvode 2. Upotreba većih monitora 3. Povećanje RAM-a 4. Ispisivanje s nižom rezolucijom

1.1.4 Koji od navedenih uređaja biste upotrijebili za kreiranje digitalne verzije neke fotografije?

1. Dodirni ekran (Touch screen)2. Pisač3. Crtač4. Skener

1.1.5 Koji od sljedećih navoda o RAM memoriji je istinit?

1. RAM zadržava podatke kad se računalo isključi2. RAM je vrsta memorije za čitanje i upisivanje3. RAM je Read Access Memory4. RAM se ne može povećati ni u jednom računalu

A-15PRO-MIL


1.1.6 Instrukcije koje pokreću računalo memorirane su u _____________. Koji od sljedećih navoda pravilno dopunjuje rečenicu?

1. RAM2. Cache memorija3. memorija s direktnim pristupom4. ROM

1.1.7 Koja od sljedećih mjernih jedinica za memoriju je najmanja?1. Megabyte2. Byte3. Bit4. Kilobyte

1.1.8 Koja od sljedećih perifernih jedinica se može upotrijebiti kao grafičko korisničko sučelje?

1. Crtač (Plotter)2. RAM3. Pisač4. Skener

1.1.9 Koji od sljedećih termina se odnosi na računalni sustav koji upotrebljava ikone i miš?

1. DOS (Disk operating system)2. Simboličko korisničko sučelje3. Sučelje s komandama4. Grafičko korisničko sučelje

1.1.10 Koji od sljedećih naziva označava operacijski sustav?1. OpenOffice.org Writer2. OpenOffice.org Base3. Linux4. OpenOffice.org Calc

1.1.11 Koji od sljedećih memorijskih uređaja omogućava najbrži pristup dokumentu?1. CD-ROM2. Disketa3. Tvrdi disk (Hard disk)4. Zip disk

A-16PRO-MIL


1.1.12 Tablične kalkulacije su najpogodniji software za upotrebu za ____________________________________________. Koja od sljedećih riječi dopunjuje rečenicu?

1. kreiranje standardnog pisma za elektroničku poštu2. rezervaciju avionskih karata3. prikaz podataka o prodaji nekom velikom auditoriju4. izračunavanje proračuna i priliva sredstava za novi projekt

1.1.13 Koja od navedenih veličina bi bila tipična veličina za malu datoteku?1. 1 byte2. 30 kilobytes3. 1 GB4. 30 MB

1.1.14 Računalo s 56K modemom odnosi se na …1. Kapacitet podataka modema 2. Marku proizvođača modema 3. Prijenosni omjer od 56 kilobita u sekundi 4. Prijenosnu brzinu modema

1.1.15 Koji tip računalne aplikacije bi se upotrijebio u bolnici za evidentiranje detalja o pacijentu?

1. Neki anti-virus utility program2. Računovodstveni program3. Aplikacija proračunskih tablica4. Aplikacija baze podataka

1.1.16 Koji od navedenih nije aplikacijski software?1. Obrada teksta2. Baze podataka3. Prezentacijski software4. Windows XP

1.1.17 Koji od navedenih tipova treninga je najpogodniji za ljude koji rade na opasnim poslovima?

1. Simulacije2. Grupni rad uporabom LAN-a3. Seminari koji upotrebljavaju prezentacijski software4. Radionice putem interneta

A-17PRO-MIL


1.1.18 Koje od navedenog je druga faza razvoja računalno baziranog sustava?1. Dizajn2. Analiza3. Implementacija4. Programiranje

1.1.19 Računala u lokalnoj uredskoj zgradi povezana su tako da osoblje u zgradi može zajednički koristiti datoteke i pisač. Kako se takva organizacija računala zove?

1. LAN2. ISDN3. WAN4. FTP

1.1.20 PSTN, ISDN i ADSL su sve tipovi …. 1. Operacijskog sustava 2. Komunikacijske tehnologije3. Uredske aplikacije4. Licenci software-a za krajnjeg korisnika

1.1.21 Što termin analogno znači u telekomunikacijama?1. Signal koji kontinuirano varira u snazi2. Način pretvaranja signala3. Računalne informacije prikazane nulama i jedinicama4. Tip memorijskog uređaja

1.1.22 Koji od nevedenih termina najbolje opisuje Extranet?1. Svjetska mreža poslužitelja na kojima je memorirana skupina povezanih hipertekstualnih dokumenata2. Produžetak mrežnog operacijskog sustava za kontrolu i nadzor toka podataka3. Produžetak intraneta koji upotrebljava internet tehnologiju za bolju komunikaciju sa specifičnim korisnicima izvan intraneta4. Vanjski umreženi datotečni sustav za izradu sigurnosnih kopija (backup) velikih datoteka

1.1.23 Koje od sljedećeg se podrazumijeva kao računalna opasnost?

1. Zaglavljeni papir u pisaču2. Neispravna tipkovnica3. Previše otvorenih aplikacija4. Neosigurani kablovi za struju

A-18PRO-MIL


1.1.24 Koje od sljedećeg predstavlja dobru praksu uporabe računala?1. Reduciranje svjetla na mjestima oko računala2. Uzimanje čestih odmora od rada na računalu3. Sjedenje u udobnom stolcu kada se upotrebljava računalo4. Smještaj tipkovnice na stolu ispod razine ručnog zgloba

1.1.25 Koje ime odgovara uporabi interneta za kupovanje i prodavanje robe?1. e-pošta2. e-razmjena podataka3. e-prodaja4. e-poslovanje

1.1.26 Što predstavlja dobru praksu kod učitavanje podataka s udaljenog računala (download)?

1. Isključiti software za detektiranje virusa prilikom učitavanja2. Otvoriti svu elektronsku poštu koju ne prepoznajemo3. Uključiti software za detektiranje virusa i prenositi podatke samo iz sigurnih mjesta 4. Učitavati datoteke s internetskih oglasnih ploča (Internet bulletin boards)

1.1.27 Što od navedenog predstavlja uporabu interneta kod kuće?1. Ispis novinskih brošura2. Uređivanje obiteljskih slika3. Traženje destinacija za odmor4. Upravljanje kućnim proračunom

1.1.28 Koja od sljedećih aktivnosti može voditi do širenja računalnih virusa?1. Samo uporaba software-a koji je provjeren na prisustvo virusa2. Redovito održavanje antivirusnog software-a 3. Otvaranje samo onih priloga koji su provjereni na viruse4. Uporaba disketa nepoznatog izvora za razmjenu podataka

1.1.29 Koje ime odgovara licenciranom software-u koji se može bez plaćanja upotrebljavati u nekom pokusnom periodu, a kasnije se mora platiti za trajnu uporabu?

1. Shareware2. Freeware3. Licencirani software4. Pakirani Software

A-19PRO-MIL


1.1.30 Instalirali ste novu verziju software-a na vašem kučnom računalu. Verzija je……1. Broj koji identificira stanje razvoja software-a2. Broj koji identificira izdanje software-a3. Broj koji identificira autora software-a4. Broj koji identificira gdje je software instaliran

1.1.31 Što od navedenog se primjenjuje kad je na računalu instaliran software zaštićen autorskim pravom?

1. Nositelj prava zadržava autorsko pravo 2. Nositelj prava zadržava autorsko pravo za neko ograničeno vrijeme3. Nositelj prava uvijek zadržava autorsko pravo za godinu dana4. Nositelj prava ne zadržava dalje autorsko pravo

1.1.32 Koji od sljedećih navoda o autorskom pravu software-a je istinit?1. Autorsko pravo promovira ilegalnu uporabu software-a2. Autorsko pravo je ekskluzivno legalno pravo autora software-a da izrađuje kopije vlastitog software-a3. Autorsko pravo ima namjenu štititi disk od računalnih virusa4. Autorsko pravo spriječit će kopiranje CD-ROM-a

1.1.33 Što od dolje navedenog može biti prednost elektroničkog dokumenta?1. Ne može se nikad izgubiti2. Može se uvijek poslati elektroničkom poštom bez obzira na veličinu3. Može smanjiti uporabu papira4. Ne može se nikad kopirati

1.1.34 Koja od sljedećih tvrdnji opisuje dobar pristup informacijskoj sigurnosti neke organizacije?

1. Osjetljivi podaci su na raspolaganju svakome2. Računalni sustav se kopira da se dobiju rezervne kopije (backup)3. Nema postupaka za izvještavanje o sigurnosnim propustima4. Lozinke osoblja se nikad ne mijenjaju

1.1.35 Sigurnosni propisi reguliraju __________ da bi dopustili ili zabranili korisniku mogućnost kreiranja, gledanja, mijenjanja ili brisanja podataka u računalnom sustavu. Koji od navedenih termina dopunjuje rečenicu?

1. prava klijenta 2. prava pristupa 3. znak na pravo 4. prava ulaza

A-20PRO-MIL


1.1.36 Krađa kojeg od dolje navedenih uređaja rezultira gubitkom mogućnosti pristupa?1. Pisač2. PDA3. Modem4. Memorija

A-21PRO-MIL


Modul 1 Test primjer 1.2

Ovo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL certifika-cijski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i struktura testa postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa se ni u kom slu-čaju ne smije upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.

1.2.1 Koji od dolje navedenih naziva označava software?1. Internetski pretraživač2. Pisač3. Monitor4. Tipkovnica

1.2.2 Koji od dolje navedenih uređaja/računala bi bio najprikladniji za nekog tko putuje vlakom da mu omogući rad na raznim lokacijama?

1. Radna stanica 2. Veliko računalo (Mainframe)3. Prenosno računalo (Laptop)4. Stolno računalo (Desktop)

1.2.3 Prijenosno računalo će najvjerojatnije imati jedan od dolje navedenih uređaja kao standardni ulazni uređaj. Koji?

1. Dodirni zaslon (Touchscreen)2. Lasersko pero (Laser pen)3. Miš 4. Dodirni podložak (Touch pad)

1.2.4 Što znači kratica CPU?1. Calculating Process Unit2. Control Program Unit3. Control Process Unit4. Central Processing Unit

1.2.5 Vaše računalo sporo izvodi neke aplikacije. Što od dolje navedenog će najvjerojatnije poboljšati karakteristike vašeg računala?

1. Zip uređaj2. Veći monitor3. Instaliranje veće memorije4. Instaliranje bržeg CD-ROM uređaja

A-22PRO-MIL


1.2.6 Koja tvrdnja za ROM (Read Only Memory ) od dolje navedenih je istinita? 1. Aplikacijski programi mogu upisivati podatke u ROM2. Sadržaji ROM-a ne mogu se izbrisati kad se računalo isključi3. Internetske stranice smještene su u ROM dok se pune4. Sadržaji ROM-a brišu se kad se računalo isključi

1.2.7 Koja je svrha punog formatiranja diskete? 1. Da ispita sadrži li disketa viruse2. Da zaključa disketu3. Da pripremi disketu za upis datoteka4. Da omogući pristup za čitanje/upisivanje datotekama na disketi

1.2.8 Koje od nevedenih tvrdnji najbolje opisuje grafičko ulazno sučelje (GUI)?1. Način komuniciranja s računalom uporabom teksta2. Međunarodni standard za rangiranje monitora3. Međunarodni standard za rangiranje ulaznih uređaja4. Način komuniciranja s računalom uporabom uređaja s pokazivačem za rad s ikonama, izbornicima i tekstom.

1.2.9 Linux je …1. Aplikacija baze podataka2. Antivirusni skener3. Program za kreiranje rezervne kopije4. Operacijski sustav

1.2.10 Koja od dolje navedeni tvrdnji najbolje opisuje periferni uređaj?1. Periferni uređaj je tip računala2. Periferni uređaj je uređaj koji se može priključiti na računalo3. Periferni uređaj je tip grafičkog sučelja4. Periferni uređaj je samo tip tipkovnice ili skenera

1.2.11 Koji od sljedećih uređaja može biti upotrijebljen i za ulaz i izlaz podataka?1. Dodirni ekran2. Monitor3. Tipkovnica4. Miš

1.2.12 Kolika je veličina kilobajta?1. 1,000,000 bajta2. 1000 bajta3. 1024 bita4. 1024 bajta

A-23PRO-MIL


1.2.13 Koji medij za memoriranje podataka ima najmanji kapacitet?1. Zip disk2. Tvrdi disk 3. Disketa4. CD ROM

1.2.14 Koja od aktivnosti se normalno izvodi posljednja u postupku razvoja sustava?1. Programiranje2. Testiranje3. Dizajn4. Analiza

1.2.15 Koji tip software-a kontrolira dodjelu resursa u računalu?1. Operacijski sustav2. Utility software3. Intenetski pretraživač4. Sigurnosni software

1.2.16 Baza podataka najprikladnija je aplikacija za ……1. Dizajn naslovne stranice časopisa2. Kreiranje standardnog pisma za elektroničku poštu3. Evidenciju detalja vezanih za trening osoblja4. Izračunavanje proračuna za novi projekt

1.2.17 Koja kategorija software-a je najprikladnija za razvoj sustava za on-line zahtjeve u nekom sustavu osiguranja?

1. Softweare za stolno izdavaštvo 2. Software za obradu teksta3. Software velikih aplikacija4. Software operacijskog sustava

1.2.18 Koje od navedenog bi bila tipična veličina datoteke za pismo od 2 stranice kreirano obradom teksta?

1. 30 bita2. 100 bajta3. 30 kilobajta4. 1 megabajta

A-24PRO-MIL


1.2.19 Koje se od navedenog odnosi na uporabu računala za trening?1. WAN2. CBT3. HTTP4. LAN

1.2.20 Koji od zadataka će vjerojatnije biti izveden bez uporabe računala?1. Izrada repetitivnih izračuna velikom brzinom2. Dijagnostička analiza3. Intervjuiranje kandidata za neki posao4. Obrada čekova u banci

1.2.21 Koji od nevedenih uređaja trebate da biste mogli komunicirati s nekim drugim računalom preko telefonskih linija?

1. Zvučnici2. Crtač 3. Modem4. CD-ROM

1.2.22 Što u telekomunikacijama znači termin ‘digitalni’ ?1. Način pretvaranja signala2. Signal koji varira po jačini3. Informacija predstavljena u računalu nulama i jedinicama4. Prikaz niza obojenih piksela

1.2.23 Što će poslužiti za povezivanje računala neke multinacionalne firme u uredima u Italiji i Engleskoj?

1. WWW2. LAN3. WAN4. e-poslovanje

1.2.24 Koji od navedenih termina se odnosi na mrežu gdje jedno računalo posjeduje zajedničke resurse koje dijele ostala računala?

1. Poslužitelj/klijent 2. Klijent/korisnik 3. Klijent/poslužitelj 4. Poslužitelj/ Pružatelj internetskih usluga

A-25PRO-MIL


1.2.25 World Wide Web je …1. Multimedijski aplikacijski paket koji se upotrebljava u obrazovanju2. Skup dokumenata za računalno bazirani trening i učenje putem LAN-a3. Svjetska mreža računala povezanih telefonskim linijama4. Skup dokumenata na HTTP poslužiteljima povezanih hipertekstom

1.2.26 Intranet je …1. Mreža od maksimalno 3 računala2. Privatna mreža neke tvrtke3. Samo za uporabu kod kuće4. Svjetska mreža računala

1.2.27 Koje od navedenog je prednost rada na daljinu?1. Naglasak na timski rad2. Dozvoljava samo rad za vrijeme fiksnog uredovnog vremena3. Dozvoljava rad u fleksibilno radno vrijeme4. Ne treba nikad upotrebljavati računalo ili telefon

1.2.28 Što od navedenog obično prouzrokuje RSI?1. Gledanje u monitor koji ima puno sjaja i refleksija 2. Rad u neadekvatnm uvjetima osvjetljenja i ventilacije3. Uporaba stolice bez naslonjača za ruke4. Tipkanje kroz neki dugi period bez odmora i prekida

1.2.29 Koja od navedeni udaljenosti se smatra primjerenom za sjedenje ispred ekrana računala?

1. 30 centimetara (12 inches)2. 60 centimetara (24 inches)3. 90 centimetara (36 inches)4. 120 centimetara (48 inches)

1.2.30 __________ je samoproširujući program koji može naštetiti datotekama u računalu. Koji naziv pravilno dopunjuje rečenicu?

1. Puž2. Crv3. Osa4. Miš

A-26PRO-MIL


1.2.31 Dezinfekcija datoteka je postupak …1. uklanjanja nastavaka iz imena datoteka2. uklanjanje karakteristika datoteka da se može samo čitati3. uklanjanje virusa iz inficiranih datoteka4. premještanje datoteka na periferne jedinice

1.2.32 Software copyright …1. negira prava autora software-a2. uzrokuje da se software teško instalira3. štiti autora od softwarskog piratstva4. potiče softwarsko piratstvo

1.2.33 Kako se odnosi copyright na članke koji se uzimaju iz novinskih web stranica (download)?

1. Copyright se nikada ne primjenjuje na kopiranje (download) članaka2. Puni copyright se primjenjuje i na preuzete članke3. Copyright se primjenjuje kroz mjesec dana od datuma preuzimanja 4. Samo dio copyright prava se primjenjuje na preuzete članke

1.2.34 Koji je najbolji način zaštite računala od gubitaka podataka?1. Zaključati računalo kada se ne upotrebljava2. Mijenjati redovno lozinku 3. Brisati arhivirane datoteke svaki mjesec4. Raditi redovito backup podataka na izmjenjivu vanjsku memoriju

1.2.35 Koji od navedenih rezultata računalnog kriminala ima najozbiljnije dugotrajne posljedice?

1. Gubitak vremena računalne obrade 2. Nužnost reinstaliranja software-a 3. Mogućnost zloupotrebe ili gubitka tajnih datoteka i podataka 4. Nužnost ponovnog izdavanja lozinki

1.2.36 Zakonska regulativa zaštite podataka …1. daje vlasniku računala pravo da se zaštiti od računalnih prijevara2. daje vlasniku software-a pravo da promovira zabranu kopiranja software-a3. daje vlastima pravo da kontroliraju pristup internetu4. daje pravo pojedincima da se brinu o postojanju svojih osobnih podataka

A-27PRO-MIL


2.2 Modul 2 Test primjer

Uporaba računala i upravljanje datotekama

Slijedi primjer testa za ECDL Modul 2, Uporaba računala i upravljanje datotekama. Ovaj primjer testa sadrži 24 pitanja koja mogu dati ukupno 32 boda. Trajanje testa je 45 minu-ta.

ECDL test primjer daje naznaku o rasponu i pristupu koji je usvojen za ECDL standardne testove. Sva pitanja u ECDL testovima baziraju se na nastavnom programu verzija 4.0 (ECDL Syllabus Version 4.0).

Za daljnje informacije o tome šta pokriva Skup vještina i Područja znanja u ECDL testovi-ma treba pogledati na ECDL nastavni program verzija 4.0 (ECDL Syllabus Version 4.0)

Prolazni bodovi za ECDL testove



%

1 27 bodova od 36 75%

2 24 boda od 32 75%

3 24 boda od 32 75%

4 24 boda od 32 75%

5 24 boda od 32 75%

6 24 boda od 32 75%

7 24 boda od 32 75%

Kandidatova jedinica

A-28PRO-MIL


Kandidatova jedinica je memorijska jedinica namijenjena kandidatu za smještaj test primjera za module 2-7. Tamo gdje se traže smještene pomoćne datoteke, mape, radne da-toteke ili datoteka za odgovore (answer file) koja odgovara za pojedini test, one se nalaze i stavljaju se na tu kandidatovu jedinicu.

Upute za postavke

Za korištenje datoteka i mapa za testove u modulu 2 treba učiniti sljedeće :

- Uvjerite se imate li instaliran alat za baratanje komprimiranim arhivama.

- napravite dvoklik na M2 mapu na MQTB CD-u da je otvorite

- Zatim dvoklik na Workfile mapu

- Dvoklik na ecdltest.zip datoteku

- raspakirajte datoteku

- Izvadite edcltest.zip datoteku

- To će kreirati ecdltest mapu te sve podmape i tražene datoteke.

Ispis u datoteku

Za neke testne centre mogu postojati restrikcije u vezi s ispisom dokumenata izlazne rad-ne datoteke. U takvim slučajevima upotrebljava se ispis u datoteku ( “print-to-file” ) Za daljnje detalje treba kontaktirati nacionalnog koordinatora.


A-29PRO-MIL



Slijedi primjer testa za Modul 2, Uporaba računala i upravljanje datotekama.

U tom test primjeru od vas se traži da odgovorite na pitanja vezana za operacijski sustav i uporabu vašeg računala. Trebate kreirati datotečnu strukturu i izvesti razne operacije s datotekama i mapama u toj strukturi. [32 boda]

1. Pronađite mapu answer na vašoj kandidatskoj jedinici. Otvorite primjer datoteku an-swerfile 2.1 koja se nalazi u answer mapi. [2 boda].

2. Upišite vašu identifikaciju u prostor predviđen za to, red 1 tablice u datoteci sample answerfile 2.1 na vašoj kandidatskoj jedinici . [2 boda]

3. Koja od sljedećih ikona predstavlja mapu? Upišite vaš odgovor (a,b,c,ili d) u datoteku sample answerfile 2.1 (određen prostor za 3. pitanje). [1 bod]

(a) (b) c) (d)

4. Koji gumb između dolje navedenih treba pritisnuti da se obnovi prozor? Upišite vaš odgovor (a, b, c, ili d) u sample answerfile 2.1 (određen prostor za 4. pitanje). [1 bod]

(a) (b) (c) (d)

5. Koja od navedenih opcija će privremeno zaustaviti pisač? Upišite vaš odgovor (a, b, c, ili d) u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za 5. pitanje) [1 bod]

(a) Uporaba pisača Offline(b) Postavi kao Default vrijednost (Set as defaut)(c) Poništi ispisivanje (Purge Print)(d) Zaustavi ispisivanje (Pause Printing)

6. Koje od navedenog nije svojstvo desktop ekrana? Upišite vaš odgovor (a, b,c, ili d) u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za 6. pitanje). [1 bod]

A-30PRO-MIL


(a) Odabir tzv. screen saver-a(b) Odabir default pisača(c) Odabir rezolucije ekrana(d) Promjena pozadinske slike na ekranu desktopa

7. Što je ime i verzija operacijskog sustava računala koje upotrebljavate za ovaj test primjer. Upišite odgovor u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 7) [1 bod]

8. Što se događa kad se formatira disk? Upišite odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 8) [1 bod]

(a) Disk je napravljen samo za čitanje (read-only)(b) Sve datoteke na disku se zaključavaju radi zaštite(c) Disk je spreman za smještaj podataka(d) Sve datoteke na disku se komprimiraju

9. Koja od navedenih tvrdnji o računalnom virusu je točna? Upišite odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 9) [1 bod]

(a) Tekstualne datoteke su jedine datoteke koje mogu biti iskvarene od virusa(b) Datoteke postaju permanentno uništene od virusa (c) Datoteke mogu biti uništene od virusa(d) Komprimirane datoteke ne mogu nikad biti uništene od virusa

10. Što se događa kad se zatvori aplikacija koja ne daje odgovora? Upišite odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 10) [1 bod]

(a) Računalo se ponovno pokreće (restart)(b) Aplikacija se zatvara(c) Aplikacija bude minimizirana(d) Aplikacija se deinstalira

11. Koje od navedenog je rezultat obnove datoteke iz košare za smeće (Recycle Bin). Upišite odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 10) [1 bod]

(a) Datoteka se kopira na desktop(b) Datoteka se kopira na svoju originalnu poziciju(c) Datoteka se premješta na neku privremenu kaciju(d) Datoteka se premješta na svoju originalnu lokaciju

12. Koja od navedenih ikona predstavlja prečac do neke mape? Upišite odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 12) [1 bod]

A-31PRO-MIL


(a) (b) (c) (d)

13. Upotrijebite funkciju operacijskog sustava za pomoć (Help function) da pronađete informaciju o start izborniku (start menu). Upišite dvije linije teksta informacije o start izborniku u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 13) i spremite datoteku. [2 boda]

14. Locirajte i otvorite ecdltest mapu na vašoj kandidatskoj jedinici. Prikažite mape i da-toteke, njihovo ime, veličinu, tip, i datum modificiranja. Sortirajte prikaz da prikazuje najnovije modificiranu datoteku kao prvu na listi. [2 boda]

15. Odaberite tri zadnje (najnovije) modificirane datoteke. [1 bod]

16. Zahvatite sliku na ekranu koja pokazuje te odabrane datoteke i nalijepite je na drugu stranicu datoteke sample answerfile 2.1. Spremi sample answerfile 2.1. [2 boda]

17. Locirajte mapu Planets na vašoj kandidatskoj jedinici i kreirajte strukturu podmapa prikazanu na dolje navedenom dijagramu [2 boda]

Planets

Jupiter Pluto

18. Locirajte datoteku helpctx.odt u ecdltest mapi i preimenujte je u userlist.odt [1 bod]

19. Izbrišite datoteku Provence.odt [1 bod]

20. Kopirajte datoteku earth quiz.odt u Earth podmapu. [1 bod]

21. Premjestite sve datoteke formata ‘rich text’ (.rtf) files u Earth podmapu. [1 bod]

A-32PRO-MIL


22. Izbrojite broj datoteka (uključujući i podmape) koje su sadržane u ecdltest mapi.Upišite svoj odgovor u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 22). [2 boda]

23. Tražite sve datoteke u ecdltest mapi (uključujuči i podmape) čije ime počinje sa fa i upišite broj pronađenih datoteka kao odgovor u sample answerfile 2.1 (prostor predviđen za pitanje 23). [2 boda]

24. Ispišite jednu kopiju datoteke sample answerfile 2.1 na pisaču. Spremite i zatvorite sample answerfile 2.1 [1 bod]


A-33PRO-MIL



Slijedi test primjer za Modul 2, Uporaba računala i upravljanje datotekama.

U test primjeru od vas se traži da odgovorite na pitanja u vezi s rukovanjem i uporabom vašeg računala. Traži se da kreirate strukturu mapa i izvedete razne operacije s datoteka-ma i mapama ove strukture. [32 boda]

1. Locirajte answer mapu na vašoj kandidatskoj jedinici. Otvorite sample answerfile 2.2 koji se nalazi u mapi answerr. [2 boda]

2. Upišite svoju kandidatsku identifikaciju u predviđeni prostor u prvom retku tablice u datoteci sample answerfile 2.2 na vašoj kandidatskoj jedinici. [2 boda]

3. Koji od dolje navedenih tipova datoteke je muzička datoteka? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 3). [1 bod]

(a) .zip(b) .png(c) .ods(d) .mp3

4. Koji od sljedećih zadataka se može izvršiti direktno na desktopu bez otvaranja neke mape? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 4). [1 bod] (a) Deinstaliranje aplikacije (b) Promjena datuma i vremena (c) Promjena default pisača (d) Postavljanje modema

5. Koje od navedenih imena je pravilno za dolje prikazanu sliku? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 5). [1 bod]

A-34PRO-MIL


(a) Menu Bar (b) Title Bar (c) Scroll Bar (d) Status Bar

6. Koja od navedenih ikona predstavlja datoteku koja je kreirana u nekoj aplikaciji? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 6). [1 bod]

(a) (b) (c) (d)

7. Zašto morate redovito obnavljati (ažurirati) antivirusni scanning software? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 7). [1 bod] (a) Da se zaštitite od infekcije novim virusima (b) Da obnovite ugovor za korištenje antivirusnog scanning software-a (c) Da zaustavite nedozvojeni pristup računalu (d) Da izbjegnete nenamjerno brisanje antivirusnog software-a

8. Koje od navedenog je rezultat kompresije datoteke? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 8). [1 bod] (a) Datoteka je izbrisana (b) 3 znaka za nastavak u imenu su skrivena (c) Smanjena je veličina datoteke (d) Sve karakteristike datoteke su izgubljene

9. Zašto je važno da rezervne datoteke (backup) budu na nekom izmjenjivom memorijskom mediju? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 9). [1 bod] (a) Radi povećanja prostora na internom čvrstom disku (b) Radi oslobađanja prostora u košari za smeće (recycle bin) (c) Radi lakšeg i bržeg pronalaženja važnih datoteka (d) Da se izbjegne gubitak podataka ako čvrsti disk bude u kvaru

10. Zašto je važno da ime datoteke ima pravilan nastavak (extension)? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 10). [1 bod] (a) Da se omogući kompresija datoteke

A-35PRO-MIL


(b) Da se poveže datoteke s pravilnom i odgovarajućom aplikacijom (c) Da se poveže datoteka s pravilnom mapom (d) Da se omogući da datoteka bude stavljena u košaru za smeće

11. Koliko ima memorije s direktnim pristupom (Random Access Memory) u računalu koje upotrebljavate za ovaj test primjer? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 11). [2 boda]

12. Upotrijebite funkciju za pomoć operacijskog sustava (Help function) da pronađete informaciju o multimediji. Upišite dvije linije teksta informacije o multimediji kao svoj odgovor na pitanje br. 12 u predviđeni prostor u sample answerfile 2.2 i spremite tu datoteku. [2 boda]

13. Koje od navednog je rezultat pražnjenja košare za smeće (Recycle Bin)? Upišite vaš odgovor (a,b,c, ili d) u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 11). [1 bod] (a) Datoteke su premještene u privremenu mapu (b) Datoteke su obnovljene na prijašnjoj lokaciji (c) Datoteke su kopirane i preimenovane (d) Datoteke su trajno izbrisane

14. Locirajte ecdltest mapu na vašoj kandidatskoj jedinici. Otvorite ecdltest mapu da se prikaže ime, veličina, tip i datum modifikacije datoteke. [1 bod]

15. Sortirajte datoteke u ecdltest mapi po veličini, tako da najveća datoteka bude prva na listi. [1 mark]

16. Odaberite dvije najveće datoteke i zahvatite sliku koja prikazuje odabrane datoteke. Nalijepite (Paste) sliku na drugu stranicu sample answerfile 2.2 datoteke. [2 boda]

17. Upotrijebite tražilicu da pronađete sve datoteke s nastavkom .gif u ecdltest mapi (uključujući podmape) i upišite broj datoteka kao odgovor u sample answerfile 2.2 (prostor predviđen za pitanje 17). [2 boda]

18. Locirajte mapu Oceans na vašoj kandidatskoj jedinici i kreirajte strukturu podmapa kao što je prikazano na dijagramu. [2 boda]

A-36PRO-MIL


Oceans

Atlantic Pacific

19. Odaberite (Select) datoteku ocean info.odt i atlantic ocean.odt. Kopirajte odabranu datoteku u mapu Atlantic. [2 boda]

20. Premjestite datoteku earth quiz.odt u mapu Earth. [1 bod]

21. Preimenujte test.odt u decision.odt [1 bod]

22. Izbrišite datoteke factors.dat i agenda1.ods [1 bod]

23. Promijenite atribute datoteke delivery.ods tako da se datoteka može otvoriti i promijeniti. [1 bod]

24. Ispišite jednu kopiju datoteke sample answerfile 2.2 na pisaču. Spremite i zatvorite sample answerfile 2.2 [1 bod]

A-37PRO-MIL


2.3 Modul 3 Test primjer

Slijede test primjeri za ECDL Modul 3, Obrada teksta

Svaki test primjer sadrži 32 test pitanja za ukupno 32 boda. Standardni test za Modul 3 također sadrži 32 pitanja za 32 boda. Trajanje testa je 45 minuta. ECDL primjeri testova daju indikaciju o širini i pristupu u ECDL standardnim testovima. Sve stavke u ECDL testovima baziraju se na ECDL nastavnom programu verzija 4.0 (ECDL Syllabus Version 4.0). Za daljnje informacije o skupovima vještina i području znanja u ECDL testovima treba se obratiti na ECDL Syllabus Version 4.0.




%

1 27 bodova od 36 75%

2 24 boda od 32 75%

3 24 boda od 32 75%

4 24 boda od 32 75%

5 24 boda od 32 75%

6 24 boda od 32 75%

7 24 boda od 32 75%


Kandidatova jedinica je memorijska jedinica namijenjena kandidatu za smještaj test primjera za module 2-7. Tamo gdje se traže smještene pomoćne datoteke, mape, radne da-toteke ili datoteka za odgovore (answer file) koja odgovara za pojedini test, one se nalaze i stavljaju se na tu kandidatovu jedinicu.

A-38PRO-MIL




Vaš zadatak je da radite na dokumentu koji se odnosi na vrtni centar. U testnom primjeru od vas će tražiti da uredite (editirate) informativni obrazac koji služi za upute o zalijevanju biljaka. Trebat ćete urediti informativni obazac i primijeniti razne oblike oblikovanja te kreirati tablicu. [32 boda]

1. Otvorite aplikaciju obrade teksta i otvorite datoteku nazvanu sampletest31.odt na vašoj kandidatskoj jedinici. [1 bod]

2. Spremite dokument na vašu kandidatsku jedinicu pod imenom spring garden.odt[1 bod]

3. Poravnajte glavni dio teksta na stranici 1 od A monthly fact… do … spring and summer months. [1 bod]

4. Odaberite (select) cijeli tekst u dokumentu i promijenite font u Arial. [1 bod]

5. Odaberite tekst od A monthly fact… do …summer months i primijenite 0.21cmrazmak iza (ispod) svakog odlomka te spremite dokument. [1 bod]

6. Podcrtajte naslovni tekst gardening for amateurs. [1 bod]

7. Promijenite naslov gardening for amateurs u velika slova i spremite dokumet. [1 bod]

8. Umetnite današnji datum ispod teksta gardening for amateurs. [1 bod]

9. Uredite tekst monthly fact sheet u prvom odlomku da glasi weekly informationsheet. [1 bod]

10. Primijenite italred stil na tekst Gardening tips for Spring. [1 bod]

11. U odlomku koji počinje s Bed in new young plants… započnite novi odlomak na mjestu gdje rečenica počinje s Apply a good… i Complete all… [1 bod]

A-39PRO-MIL


12. Primijenite automatsko brojanje na odlomke koji počinju s Bed in new… do …spring and summer months. [1 bod]

13. Izbrišite prijelom stranice između stranica 1 i 2. [1 bod]

14. Kreirajte tablicu s dva stupca i četiri retka ispod teksta koji počinje sa Special Offers This Week. [1 bod]

15. Umetnite sljedeći tekst u tablicu kao što je dolje prikazano. [1 bod] Plant Price Crocus 2.99 Pansy 4.99 Lily 3.50

16. Dodajte 2.50 pt plavi rub svim ćelijama u tablici. [1 bod]

17. Kopirajte oblikovanje teksta Gardening tips for Spring i primijenite ga na naslove u prvom retku tablice. [1 bod]

18. Poravnajte desno cijeli tekst u stupcu 2 (Price € ) u tablici. [1 bod]

19. Promijenite gornju i donju marginu dokumenta da bude 2.5 cm i spremite ga. [1 bod]

20. Upotrijebite program za ispravljanje i unesite promjene ako je potrebno. (Ispravljanje imena nije uključeno). Spremite dokument i zatvorite spring garden.odt [1 bod]

21. Otvorite datoteku nazvanu plants.odt na vašoj kandidatskoj jedinici. Izbrišite sliku vrtnog centra dolje ispod teksta THE CONTAINER GARDNER na stranici 1. [1 bod]

22. Premjestite sliku ruže na dnu stranice 2 u datoteci plants.odt na stranicu 1 ispod teksta Hanging Baskets [1 bod]

23. Promijenite dimenzije slike tako da bude 5cm visine.[1 bod]

24. Stavite naslov THE CONTAINER GARDENER masnim slovima (bold) na vrh dokumenta.[1 bod]

25. Upišite vaše puno ime i prezime, npr. Joe Bloggs, nakon teksta Author: u zaglavlju dokumenta. [1 bod]

26. Primijenite za cijeli dokument automatsko lijevo poravnanje brojeva stranice na dnu stranice i spremite dokument. [1 bod]

A-40PRO-MIL


27. Ostavite otvorenu datoteku plants.odt, kreirajte novi prazni dokument.1 bod]

28. Kopirajte tabelu sa stranice 2 datoteke plants.odt u novi prazni dokument.[1 bod]

29. U novom dokumentu promijenite širinu drugog stupca (Flowering Season) tablice tako da bude 4 cm.[1 bod]

30. Spremite dokument na vašu kandidatsku jedinicu pod imenom containerplants.odt i zatvorite dokument.[1 bod]

31. Ispišite na pisaču jednu kopiju stranice 1 datoteke plants.odt. Spremite i zatvorite plants.odt dokument. [1 bod]

32. Otvorite datoteku beddingplants.odt na vašoj kandidatskoj jedinici. Spremite dokument beddingplants.odt na vašu kandidatsku jedinicu u tekstualnom formatu kao bedding.txt. Spremite sve otvorene datoteke i zatvorite aplikaciju obrade teksta.[1 bod]

A-41PRO-MIL


Modul 3 Test primjer3.2


Vaš je zadatak pripremiti pismo i raspored za glavni sastanak lokalnog Windsurfing klu-ba. U test primjeru tražiti će se da izmijenite pismo, primijenite razna oblikovanja kao i da izvedete operaciju spajanja (mail merge) tako da se pismo može poslati kao cirkularno pismo svim članovima Windsurfing kluba. [32 boda]

1. Otvorite aplikaciju obrade teksta i otvorite datoteku sampletest32.odt na vašoj kandidatskoj jedinici.[1 bod]

2. Spremite dokument na vašu kandidatsku jedinicu pod imenom windagm.odt [1 bod]

3. Promijenite orijentaciju čitavog dokumenta da bude ‘portrait’. [1 bod]

4. Promijenite format papira za ispis na pisaču iz ‘legal’ u A4 (nemojte ispisivati) i spremite dokument. [1 bod]

5. Podcrtajte naslov southampton windsurfing club. [1 bod]

6. Promijenite naslov southampton windsurfing club da bude pisan velikim slovima i spremite dokument. [1 bod]

7. Unesite datum 14/7/2006 iznad teksta To the members of the Windsurfing Club. [1 bod]

8. Odaberite tekst To the members of the Windsurfing Club i promijenite font u Times New Roman. [1 bod]

9. Poravnajte tekst u odlomku koji počinje s This is a call… [bod]

10. Centrirajte tekst Agenda [1 bod]

11. Uvucite stavke teksta Agenda od Election of the Chairman… sve do …for 2007 & 2008 za 2 cm od lijeve margine i spremite dokument.[1 bod]

A-42PRO-MIL


12. Primijenite točke (bullets) na listu stavki od Election of the Chairman… sve do … for 2007 & 2008 [1 bod]

13. Primijenite dvostruki prored na točke od Election of the Chairman… sve do…for 2007 & 2008 [1 bod]

14. Izbrišite prijelom iza riječi Sea u odlomku koji počinje s There are still spaces… [1 bod]

15. Postavite i primijenite lijevi tabulator na 2.5cm od početka teksta koji počinje sa Special Rate For... [1 bod]

16. Primijenite natpis (superscript) na tekst See Anne for details i spremite dokument. [1 bod]

17. Umetnite prijelom stranice neposredno prije teksta 2007 EXPEDITIONS [1 bod]

18. Dodajte 2.5 pt plavi rub tekstu 2007 EXPEDITIONS na početku stranice 2. [1 bod]

19. Umetnite na vrhu stranice 2 ispod teksta 2007 EXPEDITIONS 3 simbola zastavica () iz Wingdings fonta. [1 bod]

20. Primijenite plavu boju na simbole zastavice i spremite dokument. [1 bod]

21. Umetnite dodatni stupac desno od Dates stupca u tablici na stranici 2. [1 bod]

22. Dodajte novom stupcu zaglavlje Fares i umetnite cijene kao što je dolje prikazano. [1 bod]

Fares

€999€425€750€295

23. Izbrišite prazni redak u tablici. [1 bod]

24. Primijenite sjenčanje žute boje na prvi redak tablice. [1 bod]

A-43PRO-MIL


25. Zamijenite sva pojavljivanja riječi club riječju association. [1 bod]

26. Upotrijebite program za ispravak pravopisa i načinite promjene ako je potrebno. (Ispravna imena ili imena mjesta nisu uključena u provjeru i mogu se ignorirati). Spremite windagm.odt dokument. [1 bod]

27. Umetnite ispod tablice na stranici 2 sliku iz datoteke sail.jpg s vaše kandidatske jedinice. [1 bod]

28. Kopirajte sliku jedrenja sa stranice 2 na stranicu 1 između SOUTHAMPTONWINDSURFING ASSOCIATION i imena Gareth Williams na vrhu pisma.[1 bod]

29. Promijenite veličinu slike na stranici 1 da bude 30% od originalne visine i širine. [1 bod]

30. Upišite vaše puno ime i prezime u lijevu stranu zaglavlja dokumenta, npr. Joe Bloggs. Spremite dokument windagm.odt. [1 bod]

31. Ispišite na pisaču jednu kopiju stranice datoteke windagm.odt. Zatvorite dokument windagm.odt. [1 bod]

32. Otvorite dokument faxtoDW.odt na vašoj kandidatskoj jedinici u template formatu kao surffax.ott. Zatvorite surffax.dot template i zatvorite aplikaciju obrade teksta. [1 bod]

A-44PRO-MIL


2.4 Modul 4, Primjeri testova

Slijede test primjeri testova za ECDL Modul 4, Proračunske tablice.

Svaki primjer testa sadrži 32 stavke za ukupno 32 boda. Standardni test sadrži također 32 test stavke za ukupno 32 boda. Trajanje testa je 45 minuta.

ECDL test primjeri daju indikaciju o širini i pristupu koji je usvojen za ECDL standardne testove. Svi testovi su bazirani na ECDL nastavnom programu verzija 4.0 (ECDL Syllabus Version 4.0).


Sljedeća tablica prikazuje prolazne bodove za razne module ECDL testa:


%

1 27 bodova od 36 75%

2 24 boda od 32 75%

3 24 boda od 32 75%

4 24 boda od 32 75%

5 24 boda od 32 75%

6 24 boda od 32 75%

7 24 boda od 32 75%


Kandidatova jedinica je memorijska jedinica namijenjena kandidatu za smještaj testnih primjera za module 2-7. Tamo gdje se traže smještene pomoćne datoteke, mape, radne da-toteke ili datoteka za odgovore (answer file) koja odgovara za pojedini test, one se nalaze i stavljaju na tu kandidatovu jedinicu.

A-45PRO-MIL



Ovo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL certifikacijski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i struktura testa po-stanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa ni u kom slučaju ne smije se upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.

Sljedeći primjer testa za Modul 4, Proračunske tablice, odnosi se na kreiranje proračun-skih tablica za jedriličarski klub. Traži se izrada proračuna kluba da bi se unaprijedile klubske mogućnosti, izrada izračuna prije nego se prezentira proračun članovima kluba te izvođenje raznih oblikovanja. [32 boda]

1. Otvorite aplikaciju proračunske tablice i otvorite datoteku sailingbudget.ods koja je na vašoj kandidatskoj jedinici. [1 bod]

2. Spremite sailingbudget.ods tablicu pod imenom extensionbudget.ods na vašu kandidatsku jedinicu.[1 bod]

3. Zumirajte costings radnu tablicu na 100% [1 bod]

4. Proširite na costings radnoj tablici stupac A koliko treba tako da su upisani podaci potpuno vidljivi. [1 bod]

5. Spojite i centrirajte naslov Budget For Extension to Sailing Club u ćeliji A1 preko raspona ćelija A1 : F1 [1 bod]

6.Upišite 2700 u ćeliju C9 i promijenite broj u ćeliji D7 s 52002 na 5200 [1 bod]

7. Upišite formulu u ćeliju B12 koja će izračunavati sumu raspona ćelija B7 : B11 [1 bod]

8. Kopirajte formulu iz ćelije B12 u raspon ćelija C12 : E12 te spremite tablicu. [1 bod]

9. Upišite formulu koja dijeli sadržaj ćelije E7 sa ćelijom E12, u ćeliju F7 s apsolutnom adresom (za samo jednu ćeliju). Kopirajte formulu iz ćelije F7 u raspon ćelija F8:F12. [1 bod]

10. Oblikujte raspon ćelija F7 : F11 da prikazuje postotak s 2 decimalna mjesta. [1 bod]

11. Upišite formulu u ćeliju B14, koja oduzima ćeliju B12 od ćelije B3. Kopirajte formulu iz ćelije B14 u raspon ćelija C14 : E14 [1 bod]

A-46PRO-MIL


12. Upišite formulu u ćeliju B15 koja računa maksimum u rasponu ćelija B7 : B11. Kopirajte formulu iz ćelije B15 u raspon ćelija C15 : E15 [1 bod]

13. Upišite formulu u ćeliju B16 koja računa minimum u rasponu B7 : B11. Kopirajte formulu iz ćelije B16 u raspon ćelija C14 : E16 [1 bod]

14. Upišite formulu u ćeliju B17 koja računa prosjek u rasponu ćelija B7 : B11. Kopirajte formulu iz ćelije B17 u raspon ćelija C17 : E17 [1 bod]

15. Upišite formulu u ćeliju J18 uporabom + operatora koji zbraja ćeliju B7 i ćeliju B9 [1 bod]

16. Upišite formulu u ćeliju B20 koja prikazuje riječ Yes ako je broj u ćeliji E14 manji od nule odnosno riječ No ako nije manji od nule.[1 bod]

17. Oblikujte raspon ćelija B3 : E17 da prikazuje valutu € bez decimalnih mjesta. [1bod]

18. Kopirajte oblikovanje ćelije A6 u ćeliju A14 (proširite stupac A, ako je potrebno, da se podaci u potpunosti vide). [1 bod]

19. Izbrišite redak 5 u radnoj tablici costings. [1 bod]

20. Umetnite lijevo poravnano polje, koje pokazuje ime radne tablice, u podnožje (footer) radne tablice costings.[1 bod]

21. U radnoj tablici donations sortirajte raspon ćelija A2 : D135 po datumu, (Date) u rastućem redoslijedu. 1 bod]

22. U radnoj tablici donations zamrznite redak 1 i spremite tablicu. [1 bod]

23. Promijenite orijentaciju radne tablice donations da bude portrait. [1 bod]

24. U radnoj tablici donations promijenite postavke tako da se naslov u prvom redku automatski pojavljuje na vrhu svake stranice tablice. Nemojte ispisivati tablicu. 1 bod]

25. Izbrišite tablicu memberst. [1 bod]

26. Preimenujte tablicu bank loan da bude funding i spremite je. [1 bod]

27. U tablici funding kreirajte stupčasti dijagram iz raspona ćelija A2 : B6.(preuzmite default prikaz dijagrama).[1 bod]

A-47PRO-MIL


28. U tablici funding premjestite stupačasti dijagram tako da počinje od ćelije C3. [1 bod]

29. Promijenite boju stupaca u dijagramu da bude žuta. [1 mark]

30. Ispišite na pisaču 1 kopiju sadržaja tablice funding. Spremite i zatvorite radnu tablicu extensionbudget.ods. [1 bod]

31. Otvorite datoteku competition.ods na vašoj kandidatskoj jedinici. Premjestite radnu tablicu teams tako da postane prva tablica (ispred junior tabele) i spremite je.[1 bod]

32. Spremite proračunsku tablicu Competition.ods na vašu andidatsku jedinicu u template formatu kao teamresults.ots. Spremite i zatvorite sve otvorene tablice i zatvorite aplikaciju. [1 bod]

A-48PRO-MIL



Ovo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL certifikacijski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i struktura testa po-stanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa se ni u kom slučaju ne smije upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.

Primjer testa za Modul 4, Proračunske tablice.

Vaš zadatak bazira se na kreiranju proračunskih tablica za Hannah’s Garden Centre. U testnom primjeru tražiti će se da uredite proračunske tablice koje se odnose na prodaju i na troškove iz prošle godine, zatim da izvedete razna oblikovanja te neka računanja i kreirate dijagram. [32 boda]

1. Otvorite aplikaciju proračunskih tablica i otvorite datoteku hannah.ods na vašoj kandidatskoj jedinici.[1 bod]

2. Spremite hannah.ods tablicu pod imenom garden budget.ods na vašu kandidatsku jedinicu. [1 bod]

3. Na budget tablicu primijenite plavu boju fonta na ćeliju A1 [1 bod]

4. Na tablici budget prilagodite visinu 3. redka tako da upisani podaci budu u potpunosti vidljivi. [1 bod]

5. Upišite 719 u ćeliju D6 i promijenite broj u ćeliji B11 da bude 517 umjesto 71. [1 bod]

6. Upišite formulu u ćeliju B13 da računa zbroj raspona ćelija B5 : B12 [1 bod]

7. Kopirajte formulu iz ćelije B13 u raspon ćelija C13 : F13 i spremite tablicu.[1 bod]

8. Oblikujte raspon ćelija B5 : F13 da nema decimalnih mjesta, ali ima separator za tisuće.[1 bod]

9. Upišite formulu u ćeliju B16 da računa maksimum prodaje u rasponu ćelije B5 : B12.Kopirajte formulu iz ćelije cell B16 u raspon ćelija C16 : F16 [1 bod]

10. Upišite formulu u ćeliju B17 da računa minimum prodaje u rasponu ćelija B5 : B12.Kopirajte formulu iz ćelije B17 u raspon ćelija C17 : F17 [1 bod]

A-49PRO-MIL


11. Upišite formulu u ćeliju B18 koja će računati vrijednost prodaje iz raspona ćelija B5 : B12 [1 bod]

12. Upišite formulu u ćeliju G5 s apsolutnom adresom (samo za jednu ćeliju) koja će dijeliti sadržaj ćelije F5 sa sadržajem ćelije F13. Kopirajte formulu iz ćelije G5 u raspon ćelija G6 : G13. [1 bod]

13. Upišite formulu u ćeliju J8 koja će oduzeti sadržaj ćelije J6 od sadržaja ćelije F13 [1 bod]

14. Upišite formulu u ćeliju J11 koja će prikazati tekst iz ćelije L2 ako je broj u ćeliji F13 veći od broja u ćeliji J6, a ako nije, onda tekst iz ćelije L3. [1 bod]

15. Upišite formulu u ćeliju J14 koja će množiiti vrijednost u ćeliji F12 s vrijednošću u ćeliji L4 [1 bod]

16. Oblikujte ćeliju I2 tako da bude prikazan datum; godina, dan, mjesec i spremite tablicu. [1 bod]

17. Promijenite gornju i donju marginu za tablicu budget da bude 2. [1 bod]

18. Umetnite tekst Plant Sales 2006 u desnu stranu zaglavlja u tablici budget. [1 bod]

19. Prilagodite raspon ćelija B2 : E2 tako da se sadržaj prikazuje pod kutem od 45o. [1 bod]

20. Izbrišite tekst u ćeliji A22 [1 bod]

21. U tablici planting prelomite sadržaj u ćeliji A2l. [1 bod]

22. Izbrišite stupac B u tablici planting. [1 bod]

23. U tablici planting odaberite raspon ćelija B4 : M4 i centrirajte sadržaj u njima. [1 bod]

24. U tablici planting prikažite mrežu za potrebe ispisa i spremite tablicu. Nemojte ispisivati tablicu. [1 bod]

25. U tablici planting promijenite postavke (bez prilagođivanja veličine fonta ili margine) tako da se sadržaj ispisuje na dvije stranice. Nemojte ispisivati tablicu. Spremite je. [1 bod]

A-50PRO-MIL


26. Otvorite datoteku orders.ods na vašoj kandidatskoj jedinici. Kopirajte tablicu bedding iz tablice orders.ods u tablicu garden budget.ods (ispred tablice budget). [1 bod]

27. Idite na tablicu orders.odst. Kopirajte raspon ćelija A1 : G4 iz tablice bedding u tablicu perennials počevši od ćelije cell A1 te spremite i zatvorite tablicu orders.ods [1 bod]

28. U tablici trees 06 kreirajte kružni dijagram (preuzmite default postavke) s podacima iz raspona ćelija A2 : B5. [1 bod]

29. Dodajte dijagramu naslov Evergreen Tree Sales. [1 bod]

30. U tablici potted plants promijenite veličinu linijskog dijagrama tako da se dijagram i podaci mogu ispisati na jednoj stranici. Nemojte ispisivati tablicu.[1 bod]

31. Ispišite samo linijski dijagram na pisaču. Spremite i zatvorite garden budget.odstablicu. [1 bod]

32. Otvorite datoteku CustomerList.ods na vašoj kadidatskoj jedinici. Spremite na vašu kandidatsku jedinicu tablicu CustomerList.ods kao tekst CSV datoteku (tab elimited) pod imenom customer.cs (kliknite na Yes u dijaloškom okviru). Spremite sve tablice i zatvorite aplikaciju. [1 bod]

A-51PRO-MIL


2.5 Modul 5, Primjeri testova

Slijede primjeri testova za ECDL Modul 5, Baze podataka. Svaki test sadrži 28 test stavki dajući ukupno 32 boda. Standardni ECDL test Modul 5 sadrži također 28 test pitanja koja daju ukupno 32 boda. Trajanje testa je 45minuta.

ECDL test primjeri daju indikaciju o širini i pristupu koji je usvojen za ECDL standardne testove. Svi testovi su bazirani na ECDL nastavnom programu verzija 4.0 (ECDL Syllabus Version 4.0)

Baze podataka

Radne datoteke baza podataka date su na kandidatskoj jedinici, a sastoje se od tablica, upita, formulara i izvještaja te omogućuju kandidatu da uredi test. Formati podataka za aplikaciju baze podataka moraju biti postavljeni u formatu dd/mm/yy da mogu odražavati specifična pitanja test baze Modula 5 (Question and Test Base (QTB). Sve standardne aplikacije baze podataka moraju biti instalirane prije testa kako bi kandidat mogao odg-ovoriti na specifična pitanja.




%

1 27 bodova od 36 75%

2 24 boda od 32 75%

3 24 boda od 32 75%

4 24 boda od 32 75%

5 24 boda od 32 75%

6 24 boda od 32 75%

7 24 boda od 32 75%

A-52PRO-MIL



Kandidatova jedinica je memorijska jedinica namijenjena kandidatu za smještaj test primjera za module 2-7. Tamo gdje se traže smještene pomoćne datoteke, mape, radne da-toteke ili datoteka za odgovore (answer file) koja odgovara za pojedini test, one se nalaze i stavljaju na tu kandidatovu jedinicu.

A-53PRO-MIL



Ovo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL certifika-cijski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i struktura testa postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa ni u kom slučaju ne smije se upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.

Sljedeći test primjer za Modul 5, Baze podataka, bazira se na bazi podataka nazvanoj Painting Sales. U ovom testu vi trebate kreirati tablicu, upisati podatke, uspostaviti jed-nostavne relacije, dizajnirati upite koji će izvući podatke iz baze podataka te kreirati jed-nostavne formulare za odgovore i jednostavne izvještaje.[32 Marks]

1.Otvorite Sample answer file 5.1 na vašoj kandidatskoj jedinici i odgovorite na pitanja 1, 2, 3 i 4. Spremite i zatvorite datoteku nswer file 5. [4 boda]

2. Otvorite bazu podataka Painting Sales na vašoj kandidatskoj jedinici. [1 bod]

3. Kreirajte novu tablicu s 2 polja sa svojstvima kao što je prikazano dolje. [2 boda]

4. Postavite Category ID polje kao primarni ključ. [1 bod]

5. Spremite tablicu pod imenom Painting Types i zatvorite je.[1 bod]

6. Otvorite tablicu Painting Types i dodajte sljedeće slogove. Spremite i zatvorite tablicu. [1 bod]

A-54PRO-MIL


7. Uredite tablicu Artists tako da dodate sljedeće polje. Spremite i zatvorite tablicu. [1 bod]

8. Otvorite tablicu Artists i zamijenite prezime Vine sa svojim prezimenom. Spremite i zatvorite tablicu. [1 bod]

9. Uredite tablicu Paintings tako da modificirate svojstvo polja Price da pokazuje dva decimalna mjesta za sve slogove. Spremite tablicu. [1 bod]

10. Kreirajte novi indeks Art Titles u tablici Paintings koristeći indeks polje Title. Osigurajte da indeks polje nije jednoznačno i sortirajte ga u silaznom redoslijedu. Zatvorite i spremite tablicu [1 bod]

11.Otvorite tablicu Paintings. Postavite širinu stupca Title polja na 2.5cm. Zatvorite tablicu.[1 bod]

12. Uporabom Artist ID polja iz tablice Artists i Artist ID polja iz tablice Exhibitions kreirajte među tablicama odnos jedan-mnogo.[1 bod]

13. Izbrišite odnos među tablicama Paintings i Stock. Spremite ih i zatvorite prozor odnosa. [1 bod]

14. Otvorite tablicu Customers i sortirajte je silaznim redoslijedom po polju First Name. [1 bod]

15. U tablici Customers primijenite filter tako da prikaže samo slogove s proračunom klijenata većim od €300,000. Zatvorite tablicu. [1 bod]

16. Uporabom polja Date of Purchase u tablici Customers i polja Price u tablici Paintings, kreirajte upit koji će pokazati datum kupnje za sve slike vrjednije od €30000. Spremite upit Purchases > 30000 i zatvorite upit. [1 bod]

17. Kreirajte upit pomoću polja Location iz tablice Exhibitions i polja Last Nameiz tablice Artists koji će pokazati prezimena svih umjetnika koji su izlagali u Parizu ili Amsterdamu. Spremite upit pod imenom Exhibit i zatvorite upit.[1 bod]

A-55PRO-MIL


18. Kreirajte upit uporabom polja u tablici Customers koji će pokazati klijente s datumom kupnje (Date of Purchase) iza 01/07/05 (prihvatite default format podataka).Spremite upit kao After May 07 i zatvorite upit. [1 bod]

19. Uredite upit Painting ID tako da izbrišete kriterij 5. Spremite i zatvorite upit. [1 bod]

20. Izbrišite upit Stock <3. [1 bod]

21. Uredite upit Customer Purchases tako da izbrišete polje Invoice Number. Spremite i zatvorite upit. [1 bod]

22. Kreirajte jednostavni formular uporabom svih polja iz tablice Paintings. Spremite formular pod imenom Paintings Details (prihvatite preostale default postavke) i zatvorite formular. [1 bod]

23. Uredite formular Customer Names tako da promijenite tekst Details na vrhu formulara da glasi Content. Spremite i zatvorite formular. [1 bod]

24. Izbrišite formular Buyers. [1 bod]

25. Kreirajte izvještaj uporabom First Name, Last Name, Painting ID and Customer Budget i Customers tablica (prihvatite default postavke). Spremite izvještaj kao Collectors i zatvorite izvještaj. [1 bod]

26. Kreirajte izvještaj uporabom svih polja iz tablice Exhibitions grupiranih prema polju Location (prihvatite default postake). Spremite izvještaj kao Display i zatvorite izvještaj [1 bod]

27. Uredite izvještaj Paintings tAko da modificirate tekst Good Artists na vrhu izvještaja da glasi Great Artists. [1 bod]

28. Premjestite tekst Page 1/1 na vrhu izvještaja pod poljem Date u podnožje. Spremite i zatvorite izvještaj Paintingst. Spremite sve promjene i zatvorite aplikaciju baze podataka. [1 bod]

A-56PRO-MIL



Ovo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL certifikaci-jski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i struktura testa postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa ni u kom slučaju ne smije se upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.

Slijedi test primjer za Modul 5, Baze podataka.

Vaš se zadatak bazira na otvaranju baze podataka nazvane CarAccessoriesSales. U testu ćete kreirati malu tablicu i upisati neke podatke, postaviti neke relacije (odnose) među tablicama, dizajnirati upite koji će izvući podatke iz baze te kreirati neke upite i formulare. [32 boda]

1. Otvorite dokument Sample answer file 5.2 na vašoj kandidatskoj jedinici i pokušajte pitanja Questions 1, 2, 3 i 4. Spremite i zatvorite Sample answer file 5.2 dokument. [4 boda]

2. Otvorite bazu CarAccessoriesSales na vašoj kandidatskoj jedinici.[1 bod]

3. Kreirajte novu tablicu s 3 polja sa svojstvima kako je dolje prikazano.[2 boda]

4. Postavite polje Part ID za primarni ključ. [1 bod]

5. Spremite tablicu pod imenom Parts i zatvorite je. [1 bod]

6. Otvorite tablicu Parts i dodajte sljedeće slogove. Zatim zatvorite tablicu. 1 bod]

A-57PRO-MIL


7. Uredite tablicu Parts tako da dodate polje kao dolje. Spremite tablicu. [1 bod]

8. Kreirajte novi indeks nazvan Items u tablici Parts koristeći indeks polje Part Name. Osigurajte da detalji nisu jednoznačni i sortirajte polja u padajućem redoslijedu. Zatvorite i spremite tablicu. [1 bod]

9. Otvorite tablicu Customers i zamijenite prezime Newman s Oldman [1 bod]

10. Postavite širinu stupca polja Address u tablici Customers na 4 cm. Spremite i zatvorite tablicu Customers. [1 bod]

11. Uporabom polja Merit ID iz tablice Merit i tablice Merchandise, kreirate među tablicama odnos (relaciju) jedan-mnogo. [1 bod]

12. Izbrišite relaciju među tablicama Outdated Stock i Merchandise. Spremite i zatvorite prozor relacije. [1 bod]

13. Otvorite tablicu Merchandise i sortirajte tablicu po polju Product Name u rastućem redoslijedu. Zatvorite tablicu.[1 bod]

14. Otvorite tablicu Sales, primijenite standardni filter da budu prikazani svi slogovi za Customer ID veći od 14. Zatvorite tablicu. [1 bod]

15. Otvorite tablicu Payment Methods i izbrišite filter da se prikazuju svi slogovi sa Cash kao načinom plaćanja. [1 bod]

16. Uporabom polja First Name, Last Name i Payment Method u Customers tablici i polja Delivery Date u Sales tablici, kreirajte upit koji će prikazati ime kupca, način plaćanja i datume isporuke robe. Spremite upit kao Delivery Details i zatvorite upit. [1 bod]

17. Kreirajte novi upit uporabom polja Product Name i Price iz tablice Merchandise koji će prikazati sve proizvode čija je cijena manja od €200. Spremite upit kao less than €200 i zatvorite upit. [1 bod]

18. Uredite upit Date of Sale tako da izbrišete uvjet ’Deflectors’. Spremite i zatvorite upit. [1 bod]

A-58PRO-MIL


19. Uredite upit Delivery Dates tako da izbrišete polje First Name. Spremite i zatvorite upit. [1 bod]

20. Uredite upit Payment tako da također prikažete polje Payment Method. Spremite i zatvorite upit. [1 bod]

21. Uredite upit Accessories tako da polje Merit ID ne bude vidljivo. Spremite i zatvorite upit. [1 bod]

22. Izbrišite upit Names. [1 bod]

23. Kreirajte formular uporabom svih polja tablice Merchandise (prihvatite default postavke). Spremite formular kao Sales Information i zatvorite formular. [1 bod]

24. Uredite formular Merchandise modificirajući tekst Details na vrhu formulara tako da postane Merchandise Details, font veličine 18, boja plava. Spremite i zatvorite formular. [1 bod]

25. Izbrišite formular Clients. [1 bod]

26. Kreirajte izvještaj uporabom svih polja tablice Sales (prihvatite default postavke). Spremite izvještaj kao Sales i zatvorite ga. [1 bod]

27. Uredite izvještaj Cities premještajući tekst Sales by City s dna stranice 1 na vrh izvještaja pokraj teksta Title. Spremite i zatvorite izvještaj. [1 bod]

28. Kreirajte izvještaj uporabom polja Last Name, City, Address, Post Code, Payment Method iz tablice Customers grupiranih prema polju Payment Method. Spremite izvještaj kao Payment i zatvorite izvještaj. Spremite sve promjene i zatvorite aplikaciju baze podataka. [1 bod]

A-59PRO-MIL


2.6 Modul 6, primjer testova

Slijede primjeri testova za ECDL Modul 6, Prezentacije.

Svaki test sadrži 32 test stavke dajući ukupno 32 boda. Standardni ECDL test Modul 6 sadrži također 32 test pitanja koja daju ukupno 32 boda. Trajanje testa je 45 minuta.

ECDL test primjeri daju indikaciju o širini i pristupu koji je usvojen za ECDL standardne testove. Svi testovi su bazirani na ECDL nastavnom programu verzija 4.0 (ECDL Sylla-bus Version 4.0) Za daljnje detaljnije informacije o skupu vještina i području znanja testa treba vidjeti ECDL Syllabus Version 4.0.




%

1 27 bodova od 36 75%

2 24 boda od 32 75%

3 24 boda od 32 75%

4 24 boda od 32 75%

5 24 boda od 32 75%

6 24 boda od 32 75%

7 24 boda od 32 75%


Kandidatova jedinica je memorijska jedinica namijenjena kandidatu za smještaj test primjera za module 2-7. Tamo gdje se traže smještene pomoćne datoteke, mape, radne da-toteke ili datoteka za odgovore (answer file) koja odgovara za pojedini test, one se nalaze i stavljaju na tu kandidatovu jedinicu.

A-60PRO-MIL




Sljedeći primjer testa za Modul 6, Prezentacije, bazira se na modificiranju prezentacija za Apple Marketing Board. Vaš je zadatak dodavanje informacija, oblikovanje sadržaja pre-zentacija, dodavanje grafova i ispis prezentacije za dolazeći sastanak prodaje. [32 boda]

1. Pokrenite aplikaciju prezentacije i otvorite datoteku apple varieties.odp na vašoj kandidatskoj jedinici. [1 bod]

2. Spremite prezentaciju apple varieties.odp na vašu kandidatsku jedinicu kao OpenDocument Presentation Template pod imenom apple varieties.otp. Zatvorite datoteku apple varieties.otp. [1 bod]

3. Otvorite datoteku apple pips.odp na vašoj kandidatskoj jedinici i spremite na nju prezentaciju pod imenom apple marketing.odp. [1bod]

4. Zumirajte prezentaciju apple marketing.odp na normalni izgled od 75% [1 bod]

5. Promijenite izgled slajda 1 u naslovni slajd. [1 bod]

6. Na slajdu 1 dodajte podnaslov Apple Marketing Board. [1 bod]

7. Primijenite sjenu na tekst Apple Marketing Board i spremite prezentaciju. [1 bod]

8. Primijenite design template Dark Blue with Orange na apple marketing.odp prezentaciju. [1 bod]

9. Umetnite slikovnu datoteku (image file) red apple.jpg s vaše kandidatske jedinice na najviše gornje desno mjesto tako da se pojavljuje na svim slajdovima. [1 bod]

10. Dodajte na slajdu 2 u organizacijskoj strukturi ime Carl Kent s titulom Assistant Accountant kao podređenu osobu gospodinu John Browne čija je titula Finance Manager i spremite prezentaciju.[1 bod]

11. Dodajte slajdu 2 bilješke prezentatora (presenter note) Carl Kent – newly appointed

A-61PRO-MIL


to the Finance Team. [1 bod]

12. Na slajdu 3 povećajte veličinu fonta na 44 za naslov Apple Varieties. [1 bod]

13. Na slajdu 3 poravnajte lijevo tekst označen točkastim znakom za označavanje (bulleted text). [1 bod]

14. Na slajdu 3 u desnom donjem uglu slajda dodajte tekstualni okvir s vašim imenom i prezimenom. [1 bod]

15. Na slajdu 4 promijenite slova naslova Green Applesu u velika slova, dakle GREEN APPLES.[1 bod]

16. Na slajdu 4 s naslovom Green Apples promijenite veličinu zelene i sive jabuke da bude 10 cm visoka i 8.68 cm široka. Spremite apple marketing.odp prezentaciju. [1 bod]

17. Na slajdu 6 s naslovom Green Apples Make… upišite sljedeći tekst označen točkastim znakovima za označavanje.[1 bod]

•Jams and jellies•Classic pies and crumbles•Sauce for meats - goose and pork

18. Na slici 6 bez premještanja objekata postavite nacrtani objekt “Pie” ispred objekata “Jam” i “Sauce”. [1 bod]

19. Na slajdu 7 okrenite strelicu vertikalno. [1 bod]

20. Umetnite novi slajd neposredno nakon slajda 7 s prikazom dijagrama i naslovom slajda Apple Production Statistics. [1 bod]

21. Na novom slajdu 8 kreirajte kružni dijagram (pie chart) s dolje navedenim podacima (prihvatite default postavke za pie chart) : [1 bod] Pie 10 Jam 25 Sauce 10 Juice 55

22. Na slajdu 8 dodajte naslov dijagrama Apple Production i prikažite relevantne postotke kao dio kružnog dijagrama za svaki navedeni dio. [1 bod]

23. Izbrišite slajd 9 Cooking With Apples iz apple marketing.odp prezentacije.[1 bod]

A-62PRO-MIL


24. Na slajdu 9 Apple Nutrition… promijenite prored između odlomaka s točkastim oznakama na 1.5 liniju. [1 bod]

25. Premjestite slajd 5 Finally… tako da postane posljednji slajd u apple marketing.odpprezentaciji i spremite prezentaciju.[1 bod]

26. Primijenite prijelazni efekt Wipe Down među slajdovima prezentacije. [1 bod]

27. Otvorite datoteku Apple Trees.odp na vašoj kandidatskoj jedinici. Kopirajte “cut apple” sliku sa slajda 2 na donji desni ugao slajda 6 apple marketing.odp prezentacije. Zatvorite Apple Trees.odp. [1 bod]

28. Provjerite (Spell-check) pravopisno apple marketing.odp prezentaciju. (Imena nisu uključena u provjeru i mogu se ignorirati). [1 bod]

29. Sakrijte slajd 4 Green Apples u apple marketing.odp u prezentaciji. [1 bod]

30. Na slajdu 9 finally... promijenite boju fonta za tekst An apple a day keeps thedoctor away da bude žuta. [1 bod]

31. Na posljednjem slajdu apple marketing.odp prezentacije s naslovom finally... tekst An apple a day keeps the doctor away neka bude prikazan masnim slovima (bold). [1 bod]

32. Ispišite slajd 3 Apple Varieties of prezentacije apple marketing.odp na pisaču. Spremite apple marketing.odp prezentaciju na vašu kandidatsku jedinicu i zatvorite aplikaciju. [1 bod]


A-63PRO-MIL



Sljedeći primjer testa za Modul 6, Prezentacije, bazira se na modificiranju prezentacije

ColourBright - an Interior Design Company. Vaš zadatak uključuje dodavanje informacija prezentaciji, oblikovanje sadržaja, dodavanje dijagrama i ispisivanje prezentacije na pisaču za potrebe klijenata.[32 boda]

1. Pokrenite prezentaciju i otvorite datoteku Colourbright Design.odp na vašoj kandidatskoj jedinici. [1 bod]

2. Spremite Colourbright Design.odp prezentaciju na vašu kandidatsku jedinicu kao OpenDocument Presentation Template pod nazivom colourbright.otp. Zatvorite colourbright.otp datoteku. [1 bod]

3. Otvorite datoteku colour.odp na vašoj kandidatskoj jedinici i spremite prezentaciju na vašu kandidatsku jedinicu kao interior.odp. [1 bod]

4. Promijenite boju fonta za sve naslove u interior.odp prezentaciji u plavu.[1 bod]

5. Na slajdu 1 dodajte vaše ime i prezime ispod podnaslova ColourBright Design Ltd. [1 bod]

6. Na slajdu 1 izbrišite sliku sunflower s vrha slajda i spremite prezentaciju.[1 bod]

7. Na slajdu 1 poravnajte sliku colour wheel da bude na dnu slajda.[1 bod]

8. Na slajdu 1 primijenite bijelu podlogu (background) i spremite prezentaciju. [1 bod]

9. Na slajdu 2 promijenite prikaz slajda da bude lista s točkastim oznakama (bulleted list slide). [1 bod]

10. Na slajdu 2 promijenite font teksta Colour effects the human eye: u Arial.[1 bod]

11. Na slajdu 2 promijenite točkasti stil (bullet style) u okrugle točke relativne veličine 90% (round shaped bullets with a relative size of 90%). [1 bod]12. Na slajdu 2 promijenite širinu strjelice na 3.25 pt. [1 bod]

A-64PRO-MIL


13. Na slajdu 2 primijenite animacijski efekt na točke za označavanje (bullet points) (prihvatite default postavke). [1 bod

14. Neposredno nakon slajda 2 umetnite novi slajd s novim naslovom Primary andSecondary Colours [1 bod]

15. Na novoumetnutom slajdu 3 kreirajte proračunske tablice kako slijedi : [1 bod] Primary Colours Secondary Colours Red Green Yellow Orange Blue Violet

16. Na slajdu 4 podcrtajte naslov slajda Consider … [1 bod]

17. Na slajd 5 umetnite ispod postojeće slike slikovnu datoteku floral paper.jpg s vaše kandidatske jedinice i spremite prezentaciju. [1 bod]

18. Na slajd 6 primijenite strukturu organizacijskog dijagrama tako da Hannah Holmes s titulom Design Assistant bude sada podređena Kirsty Grahamu s titulom Chief Designer. [ 1 bod]

19. Izbrišite Gareth Jones s titulom Cashier iz organizacijskog dijagrama i spremite interior.odp prezentaciju.[1 bod]

20. Na slajdu 7 promijenite tekst Grey, Brown and Green da bude Black, Grey and White i spremite prezentaciju.[1 bod]

21. Otvorite datoteku blue strawberry.odp na vašoj kandidatskoj jedinici. Premjestite slajd 2 iz blue strawberry.odp prezentacije u interior.odp prezentaciju tako da postane slajd 3. Spremite blue strawberry.odp prezentaciju na vašu kandidatsku jedinicu i zatvorite blue strawberry.odp datoteku. [1 bod]

22. Na slajdu 9 Decorating Costs promijenite stupčasti dijagram u linijski dijagram (prihvatite sve default opcije za linijski dijagram). [1 bod]

23. Promijenite boje linija u dijagramu da budu plave za osnovne (Basic) linije, smeđe standardne linije (Standard) i žute superiorne linije (Superior). [1 bod]

24. Na slajdu 9 dodajte dijagramu naslov Decorating Spend 1995 - 2005 [1 bod]

25. Sakrijte slajd 9 u interior.odp prezentaciji. [1 bod]

A-65PRO-MIL


26.Na slajdu 2 izrežite sliku Shades of Green i nalijepite je na isto mjesto na slajdu 10.[1 bod]

27. Promijenite veličinu slike Shades of Green na slajdu 10 da bude 4 cm visoka. [1 bod]

28. Na slajdu 11 promijenite boju ispune od smeđe na plavu i spremite prezentaciju. [1 bod]

29. Promijenite efekt prijelaza u cijeloj prezentaciji interior.odp da bude Venetian blinds horizontal (prihvatite default postavke) i spremite prezentaciju. [1 bod]

30. Provjerite gramatički i pravopisno (Spell-check) prezentaciju interior.odp. (Imena nisu uključena u provjeru i mogu se ignorirati.) [1bod]

31. Umetnite tekući datum tako da se automatski obnavlja (ažurira) u podnožju svih slajdova osim naslovnih slajdova interior.odp prezentacije. [1 bod]

32. Ispišite na pisaču samo slide 1 COLOUR IN INTERIOR DESIGN od cijele prezentacije interior.odp. Spremite prezentaciju interior.odp i zatvorite aplikaciju. [1 bod]

A-66PRO-MIL


2.7 Modul 7, Test primjeri

Slijede primjeri testa za ECDL Module 7. Primjeri sadrže 30 test stavki za ukupno 32 boda. I test primjeri i i pravi testovi za Modul 7 podijeljeni su u dva dijela. Prvi dio su Informa-cije, a drugi dio su Komunikacije. Trajanje testa je 45 minuta. ECDL primjeri testa daju indikaciju o širini i i pristupu koji je usvojen u standardnim ECDL testovima. Svi testovi baziraju se na nastavnom programu verzija 4.0 (ECDL Syllabus Version 4.0). Za daljnje informacije o skupu vještina i području znanja u ECDL testovima treba pogledati ECDL Syllabus Version 4.0.

Instrukcije za postavke za test Komunikacija

Za dio Komunikacije u Modulu 7 zahtijeva se da autorizirani ECDL ispitivač kreira e-mail account na koji će kandidat moći slati odgovore za dio testa iz Komunikacija.

Generička adresna shema “_ _ _@_ _ _._ _” daje se u testnim papirima da bi se poslala po-ruka. Ovlašteni ECDL ispitivač (Authorised ECDL Tester) mora umetnuti e-mail adresu na koju se šalje kandidatova poruka. Ovlašteni ECDL ispitivač mora također kreirati drugi e-mail account – generička adresna shema “_ _ _@_ _ _._ _” daje se u test papirima za cc poruke i i za blind copy. Ovlašteni ECDL ispitivač mora umetnuti adresu na koju se šalje cc i i bcc kandidatova e-mail poruka. Treba osigurati da e-mail adrese budu aktivirane u e-mail aplikaciji.

Ovlašteni ECDL ispitivač mora također kreirati treći e-mail account – generička adresna shema “_ _ _@_ _ _._ _” daje se u test papirima za prosljeđivanje poruka (forward). Ovla-šteni ispitivač mora umetnuti e-mail adresu na koju će biti prosljeđivane kandidatove e-mail poruke.

Za izvođenje testova svi kandidati moraju imati postavljene e-mail račune. Ovlašteni ispi-tivač mora dati detalje o ovim računima samim kandidatima prije testa.


Kandidatova jedinica je memorijska jedinica namijenjena kandidatu za smještaj test primjera za module 2-7. Tamo gdje se traže smještene pomoćne datoteke, mape, radne da-toteke ili datoteka za odgovore (answer file) koja odgovara za pojedini test, one se nalaze i i stavljaju na tu kandidatovu jedinicu.

A-67PRO-MIL





%

1 27 bodova od 36 75%

2 24 boda od 32 75%

3 24 boda od 32 75%

4 24 boda od 32 75%

5 24 boda od 32 75%

6 24 boda od 32 75%

7 24 boda od 32 75%

Ovlašteni ECDL ispitivač mora poslati sljedeće poruke svakom kandidatu prije početka svakog testa.

Test primjer 7.1Subject: ScrapbookingOva poruka treba sadržavati sljedeći tekst.:HiWe are starting a new class in September for creating a scrapbook of memories. Ifyou are interested please contact Paula for further information.LorraineTutor

Ova poruka sadrži privitak Babypage.jpg koji se daje.Subject: embellishmentsOva poruka treba sadržavati sljedeći tekst :Embellishments can be added to your scrapbook pages – Ribbon, buttons, clips andpins. Anything you can imagine to add interest and texture to your pages.RegardsClaire

A-68PRO-MIL


Test primjer 7.2Subject: WavesOva poruka mora sadržavati sljedeći tekst:HiWe had a fantastic trip with sailing every day. i have been jumping the new boardbut not yet looped.Will you come with us next year?RegardsGareth

Ova poruka sadrži privitak Mauritius.jpg koji je zadan.Subject: TricksOva poruka sadrži sljedeći tekst:Advance Notice.Learn how to Carve Gybe at a clinic next Monday evening. All sailors welcome.Paul SmythInstructor

A-69PRO-MIL



žOvo je primjer testa za kandidate koji namjeravaju polagati ECDL/ICDL certifi-kacijski test. Cilj ovog primjera testa jest omogućiti kandidatima da im stil i struk-tura testa postanu bliski, a time i rješavanje testa ležerno. Primjer testa ni u kom slučaju ne smije se upotrebljavati prilikom pravog testiranja za certifikat.

Sljedeći test primjer za Modul 7, Informacije i i Komunikacije, podijeljen je u dva dijela. U informacijskom dijelu test primjera traži se da se izvedu neki osnovni zadaci aplikacije web pretraživanja i napravi traženje o Mauricijusu.[32 boda]

1. Pronađite mapu answer na vašoj kandidatskoj jedinici. Otvorite sample answerfile 7.1 koji je sadržan u mapi answer . Upišite svoju kandidatsku identifikaciju u ćeliju koja je za to predviđena i spremite sample answerfile 7.1 na vašu kandidatsku jedinicu. [3 boda]

2. Što je FTP FTP? Upišite vaš odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 2) [1 bod] (a) File Transaction Protocol (b) Fast Transmission Protocol (c) File Transfer Protocol (d) Fast Transaction Protocol

3. Što je URL? Upišite vaš odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 3) [1 bod] (a) User Resource Locator (b) Uniform Refresh Locator (c) Uniform Resource Link (d) Uniform Resource Locator

4. Što se od sljedeće navedenog odnosi na ime domene u URL-u http://www.ecdl.com? Upišite vaš odgovor (a, b, c or d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 4) [1 bod] (a) .com (b) http:// (c) //www. (d) ecdl

A-70PRO-MIL


5. Zašto se označavaju stranice (bookmark)? Upišite vaš odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 5) [1 bod] (a) Da se sačuva web stranica kao tekst datoteka za ispis (b) Da se odabere web stranica kao početna stranica pretraživača (c) Da se označi web stranica za brisanje (d) Da se zapamti web stranica za buduće pretraživanje

6. Kako se promijeni početna stranica web pretraživača ? Upišite vaš odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 6) [1 bod] (a) Spremi se stranica kao bookmark (b) Upotrijebi se izbornik Options da se postavi tekuća stranica za početnu (c) Pošalje se e-mail vašem ISP i i traži promjena (d) Instalira se novi pretraživač

7. Vatrozid (firewall) se upotrebljava za … Upišite vaš odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 7) [1 bod] (a) zaštitu računala od ispada struje (b) skeniranje računala na viruse (c) enkripciju e-mail poruka (d) zaštitu računalnog sustava od neautoriziranog pristupa

8. Za koju od navedenih aktivnosti je vjerojatno da je subjekt prijevara? Upišite vaš odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 8 [1 bod] (a) Upisivanje vašeg grada, poštanskog broja i detalja o zemlji u elektronički formular (b) Upisivanje količine kupljene robe u elektronički formular (c) Upisivanje vaših podataka o kreditnoj kartici kad kupujete na internetu (d) Slanje e-mail poruka o proizvodima na web stranici

9. Otvorite aplikaciju web pretraživanja i i idite na adresu http://www.ecdl.com/m7testv4/ [1 bod]

10. Spremite muzičku sliku iz ECDL Syllabus 4 Module 7 Test Page kao score.gif na vašu kandidatsku jedinicu. [1 bod]

11. Aktivirajte Book Order Form hyperlink na ECDL Syllabus 4 Module 7 Test stranici .[1 bod]

12. Sa Book Order Form naručite 3 kopije knjige Persuasion i 2 kopije knjige Emma. Kad ste ispunili narudžbu knjiga, kliknite na gumb Order. Upišite broj koji je prikazan u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 12) i i spremite datoteku.[1 bod]13. Pristupite tražilici i pretražite koristeći riječ Mauritius. [1 bod]

A-71PRO-MIL


14. Odaberite iz rezultata pretraživanja web stranicu koja daje informacije o Mauricijusu i spremite je u mauritius.txt na vašu kandidatsku jedinicu. [1 bod]

15. Kopirajte URL web stranice o Mauritiusu u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 15). Spremite sample answerfile 7.1 [1 bod]

Vi sada počinjete dio Komunikacija koji je također dio testa. Upotrebljavat ćete također sample answerfile 7.1 za ovaj dio test primjera.

16. U e-mail adresi [email protected] koji dio adrese identificira geografsko područje? Upišite svoj odgovor (a,b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 16) [1 bod] (a) @ (b) dwilliams (c) uk (d) ldce

17. Koja od sljedećih tvrdnji je istinita? Upišite svoj odgovor (a,b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 17) [1 bod] (a) e-mail ne može prenositi slike kao privitak (b) e-mail je jeftin način za slanje i primanje poruka (c) e-mail ne može biti inficiran virusima (d) e-mail je siguran način za slanje i memoriranje povjerljivih informacija

18. Što je distribucijska lista? Upišite svoj odgovor (a,b, c ili d) u sample answerfile 7.1 (prostor predviđen za pitanje 18) [1 bod] (a) Lista poslanih e-mail poruka (b) Lista proslijeđenih e-mail poruka (c) Lista primatelja na nekoj e-mail listi (d) Lista e-mailova u izlaznoj pošti (outbox-u)

19. Poslat ćete e-mail poruku. Otvorite e-mail aplikaciju i kreirajte novu poruku. [1 bod]

20. Pripremite poruku s adresom _ _ _ _@_ _ _ _._ _1 i Craft Class kao subjektom poruke. [1 bod]

A-72PRO-MIL


21. Upišite sljedeći kratki tekst kao e-mail poruku: [1 bod] Dear Molly The next meeting of the craft class will be on Tuesday morning. Sally is baking scones for our coffee. Attached is a birthday card. We hope to see you there. Regards Jenny

1 Ovlašteni ECDL ispitivač treba umetnuti e-mail adresu na koju se šalje poruka.

22. Upotrijebite bcc mogućnost tako da Craft Class poruka ode na adresu _ _ _ _@_ _ _ _._ _2. [1 bod]

2 Ovlašteni ECDL ispitivač treba umetnuti drugu e-mail adresu za bcc poruku

23. Umetnite datoteku Happy.odt s vaše kandidatske jedinice kao privitak (attachment) Craft Class poruci. [1 bod]

24. Pošaljite Craft Class poruku s visokim prioritetom. [1 bod]

25. Otvorite poruku Scrapbooking u vašoj ulaznoj pošti (inbox). [1 bod]

26. Spremite privitak (attachment) Babypage.jpg u Scrapbooking poruci na vašu kandidatsku jedinicu. [1 bod]

27. Vi ćete odgovoriti na Scrapbooking poruku. Otvorite datoteku memories.odtna vašoj kandidatskoj jedinici, kopirajte tekst dokumenta u lijevi gornji kut Scrapbooking poruke i pošaljite je (sa ili bez umetanja originalne poruke). Zatvorite poruku i otvorite bez spremanja. [1 bod]

28. Potražite poruku u vašoj ulaznoj pošti koja sadrži tekst buttons [1 bod]

29. Ispišite na pisaču kopiju poruke koja sadrži tekst buttons. [1 bod]

30. Sada ćete proslijediti poruku koja sadrži tekst Gybe na adresu _ __ _@_ _ _ _._ _3. Umetnite sljedeće : Please tell me if you plan to attend kao prvu liniju i proslijedite (forward) poruku. Zatvorite otvorene poruke bez spremanja i zatvorite e-mail aplikaciju.[1 bod]

3 Ovlašteni ECDL ispitivač treba umetnuti treću e-mail adresu za forward poruku

A-73PRO-MIL




Sljedeći test za Modul 7, Informacije i komunikacije, podijeljen je na dva dijela. U informa-cijskom dijelu testa traži se od vas da izvedete neke osnovne zadatke vezane uz uporabu web pretraživača i poduzmete neka web pretraživanja o leptirima. [ 32 boda]

1. Pronađite mapu answer na vašoj kandidatskoj jedinici. Otvorite datoteku sample answerfile 7.2 koja se nalazi u mapi. Upišite vašu kandidatsku identifikaciju u predviđeni prostor i spremite sample answerfile 7.2 na vašu kandidatsku jedinicu. [3 boda]

2. Kakva je razlika između interneta i World Wide Web-a? Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za pitanje 2) i spremite datoteku. [1 bod] (a) Nema razlike; to su različiti termini za isto (b) Internet je svjetska mreža računala, a World Wide Web je dio interneta koji upotrebljava povezane hypertext dokumente (c) Vlada posjeduje internet, a komercijalne organizacije posjeduju World Wide Web (d) Pristup na World Wide Web je slobodan; ostala mjesta na internetu se plaćaju

3. Što je ISP? Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za pitanje 2) i spremite datoteku.[1 bod] (a) Program koji pretražuje World Wide Web (b) Program za enkripciju (c) Hyperlink na web stranicu (d) Tvrtka koja daje usluge povezivanja na internet

4. Koje od sljedećeg u URL-u http://www.ecdl.com se odnosi na transfer protokol? Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za pitanje 4) i spremite datoteku.[1 bod] (a) .com (b) http:// (c) //www. (d) ecdl

A-74PRO-MIL


5. Što od sljedećeg najbolje opisuje cache pridružen Web Browser pretraživaču? Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za pitanje 5) i spremite datoteku.[1 bod] (a) Mapa gdje su spremljene zapamćene (bookmarked) web stranice (b) Dio tvrdog diska za sortiranje i brisanje web stranica (c) Program za prijenos web stranica (d) Dio tvrdog diska za smještaj nedavno gledanih stranica

6. Što je digitalni certifikat? Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za pitanje 6) i spremite datoteku.[1 bod] (a) Verifikacija da je web stranica čista od virusa (b) Verifikacija datuma i vremena kad ste gledali web stranicu (c) Verifikacija koja potvrđuje autentičnost web stranice (d) Broj verzije koji ukazuje kad je stranica publicirana

7. Što je zaštićena web stranica ? Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za pitanje 7) i spremite datoteku.[1 bod] (a) Web stranica koja dozvoljava pristup neuatoriziranim korisnicima (b) Web stranica koja daje anti-virusni software (c) Web stranica za koju se plaća pristup (d) Web stranica koja ne dozvoljava preuzimanje (download) slika

8. Što od sljedećeg bi moglo vjerojatno inficirati vaše računalo? Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za pitanje 8) i spremite datoteku.[1 bod] (a) Download datoteka s web-a (b) Obnavljanje web stranice (c) Onemogućavanje kolačića (cookies) (d) Instaliranje vatrozida

9. Otvorite web pretraživač aplikaciju i idite na web adresu : http://www.ecdl.com/m7testv4/ [1 bod]

10. Aktivirajte Buying a Computer hyperlink u ECDL Syllabus 4 Module 7 TestPage. [1 bod]

11. Kopirajte odlomak ‘Talking to someone who ….needs similar to yours.’ sBuying a Computer web stranice u sample answerfile 7.2 (prostor predviđen za pitanje 11) i spremite datoteku. [1 bod]

12. Pristupite tražilici i pretražujte ključnom riječju: butterflies [1 bod]

A-75PRO-MIL


13. Na temelju pretraživanja odaberite jednu web stranicu koja daje informacije o leptirima i upišite je u butterflies.htm na vašoj kandidatskoj jedinici. [1 bod]

14. Profinite pretraživanje i uključite swallowtail te odaberite stranicu koja daje informacije o leptirima nazvanim lastin rep swallowtail butterflies. [1 bod]

15. Ispišite na pisaču jednu kopiju web stranice o leptirima zvanim lastin rep. [1 bod]

Sada počinjete komunikacijski dio test primjera. Upotrebljavat ćete također sample answerfile 7.2 za ovaj dio test primjera.

16. Koje od navedenog ilustrira strukturu e-mail adrese [email protected]?Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2. (prostor predviđen za pitanje 16) [1 bod] (a) domain name@host name.host name suffix (b) domain name@host name.username (c) username@host name.domain name (d) host name@domain name.username

17. Koje od navedenog se ne slaže s mrežnim pravilima ponašanja? Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2. (prostor predviđen za pitanje 16) [1 bod] (a) Uvijek upotrebljavajte subject liniju u e-mail porukama (b) Uvijek koristite provjeru pravopisa za izlazne e-mail poruke (c) Komprimirajte velike datoteke prije nego ih šaljete kao privitake-mail poruci (d) Odgovarajte samo visoko prioritetnim e-mail porukama

18. Koje od navedenih akcija bi vjerojatno mogle inficirati računalo virusom? Upišite svoj odgovor (a, b, c ili d) u sample answerfile 7.2. (prostor predviđen za pitanje 28) [1 bod] (a) Kopiranje teksta iz e-mail poruke u dokument (b) Brisanje e-mail privitka (c) Otvaranje e-mail privitka (d) Dodavanje nove adrese u adresar

19. Kreirati ćete i poslati jednu e-mail poruku. Otvorite e-mail aplikaciju i kreirajte novu poruku.[1 bod]

20. Pripremite poruku s adresom _ _ _ _@_ _ _ _._ _4 , a za subjekt stavite Sailing [1 bod]4 Ovlašteni ECDL ispitivač mora unijeti adresu na koju će poruka biti poslana

A-76PRO-MIL


21. Upišite sljedeći tekst u odgovarajući dio e-mail poruke: [1 bod] Dear John Have you seen the weather forecast for tomorrow yet? Are you going sailing? Attached is the information on the new board. Regards Simon

22. Upotrijebite cc moćnost da pošaljete Sailing poruku na adresu _ _ _ _@_ _ _ _._ _5. [1 bod]5 Ovlašteni ECDL ispitivač mora unijeti adresu na koju će cc poruka biti poslana

23. Umetnite datoteku sail.odt s vaše kandidatske jedinice kao privitak Sailing e-mail poruci. [1 bod]

24. Pošaljite Sailing e-mail poruku kao poruku s niskim prioritetom. [1 bod]

25. Otvorite poruku imenom Waves iz vaše ulazne pošte (inbox). [1 bod]

26. Spremite privitak Mauritius.jpg iz Waves poruke na vašu kandidatsku jedinicu. [1 bod]

27. Odgovorit ćete na Waves poruku. Otvorite datoteku board.odt na vašoj kandidatskoj jedinici i kopirajte cijeli tekst u gorni lijevi ugao Waves poruke te pošaljite poruku (sa ili bez originalnog teksta). Zatvorite otvorene poruke bez spremanja.[1 bod]

28. Pretražite poruku u ulaznoj pošti sadrži li tekst Gybe [1 bod]

29. Ispišite na pisač jednu kopiju poruke koja sadrži tekst Gybe. [1 bod]

30. Sada ćete proslijediti poruku koja sadrži riječ Gybe. Upišite adresu _ _ _ _@_ _ _ _._ _6 Umetnite sljedeći tekst Please tell me if you plan to attend kao prvu liniju i pošaljite poruku (proslijedite). Zatvorite otvorene poruke bez spremanja i zatvorite e-mail aplikaciju. [1 bod]

6 Ovlašteni ECDL ispitivač mora unijeti adresu na koju će forward poruka biti poslana.

A-77PRO-MIL


A-77PRO-MIL
