jesenja_sadnja

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/18/2019 jesenja_sadnja

    1/3

      JESENJA SADNJA VOAKA

    Jesen je pravo vrijeme da oni poljoprivredniproizvoai, koji su odluili da zasnuju vonjake toi urade, prvenstveno iz razloga što je u ovomperiodu mnogo lakše doi do kvalitetnog sadnog

    materijala i odgovarajueg sortimenta, nego uproljee. Takoe, voke posaene u jesen se doproljea i kretanja vegetacije dobro ukorijene ispremno doekuju vegetacioni period. Samopodizanje vonjaka je složen i odgovoran posao,

     jer se radi o višegodišnjim kulturama tako da segreške koje se naprave prije ili pak u toku samesadnje kasnije veoma teško mogu ispraviti.

    Prije same kupovine sadnica, poljoprivrednici bi trebali od strunih službi potražiti savjete koje sortevoa bi trebalo da nabave, kakav da im bude raspored sorti u vonjaku kao i da im se preporui kakav

    uzgojni oblik da odaberu za budui vonjak. Ukoliko se radi o samooplodnim vonim vrstama, mogue je podizanje zasada sa jednom sortom. Kod stranooplodnih voni vrsta (jabuka, kruška, veina trešanja,orah, lijeska, šljiva) neophodno je posaditi više sorti, najmanje tri, koje se meusobno oprašuju. Sortaoprašiva, pored toga što treba da ima dobru klijavost polena, treba da cvjeta u približno isto vrijemekao i glavne sorte. Od pravilnog izbora sorti zavisi i sama rodnost budueg zasada. Od izbora uzgojnogoblika i bujnosti vone podloge, u mnogome zavisi redni i meuredni razmak u vonjaku, a samim tim ibroj potrebnog sadnog materijala za odreenu površinu.

    Prva stvar koju treba uraditi prije podizanja vonjaka je izbor parcele. Za podizanje zasada najbolje suparcele sa blagim nagibom. Ukoliko je to mogue treba izbjegavati parcele koje se nalaze uneposrednoj blizini šume, jer e u tom sluaju biti neuporedivo teže vršiti zaštitu pošto e vokenapadati i znatan dio polifagnih štetoina iz šumskih sastojina. Takoe, treba izbjegavati i parcele uveim udolinama jer na njima postoji vee opasnost od mrazeva i slane. Problem na takvim mjestimamože biti i ako se na njima tokom zime duže vremena zadržava voda, tako da zbog narušenogvazdušnog režimamože doi do gušenja i sušenja sadnica, a smrzavanjem vode, može doi do manjihili veih ošteenja na vokama.

    Budue vonjake ne treba podizati na svježim krevinama bivših zasada, a treba izbjegavati i parcelena kojima je saen krompir i ostalo krtolasto povre. Najbolje je da to budu parcele na kojima su gajenežitarice ili višegodišnje leguminoze.

    Ukoliko je to mogue posti

    i, u zavisnosti od parcele, poželjno bibilo da pravac pružanja redova bude sjever-jug, koji je višestruko

    znaajan. Osunanost redova voaka je pri ovakvom podizanjuvonjaka maksimalna, plodovi su bolje obojeni i njihovo zrenje jeujednaenije, bolja je provjetrenost zasada, pa je i smanjenoprisustvo biljnih bolesti i štetoina u zasadu.

    Odabranu parcelu je neophodno dobro pripremiti za sadnju.Prethodno bi bilo poželjno zemljište odnijeti na analizu radidobijanja potrebnih informacija o njegovoj obezbijeenosti sa potrebnim hranivima, neophodnim zauspješno bavljenje voarstvom. itavu parcelu je najbolje dobro i duboko uzorati. Ukoliko se radi o

    terenima sa veim nagibom, ne preporuuje se oranje ve se sadnice sade u iskopane rupe, kaskadno,po serpentinama, jer se na ovaj nain spreava erozija i spiranje zemljišta što može biti pogubno za

  • 8/18/2019 jesenja_sadnja

    2/3

    vonjak. Ukoliko se ore itava površina, na parcelu na parcelu treba unijeti od 15-20 t/ha. dobroizgorjelog stajnjaka. Takoe, ako postoji opasnost od zemljišnih štetoina (majski gundelj, žinjaci)zemljište je potrebno istretirati sa nekim od zemljišnih insekticida. Uporedo sa ovim, u zemljište sedodaje od 400- 800 kg/ha NPK ubriva, u kojima nema ili je smanjen sadržaj azota, a povean sadržajfosfora i kalijuma. Koliina mineralnih ubriva zavisi od obezbijeenosti zemljišta sa ovim hranivima.Sve ovo potrebno je zaorati i isfrezati kako bi se dobila idealno ravna površina.

    Na ovako pripremljenom zemljištu, prije same sadnje plugom se mogu izvuibrazde na odreenom tzv. meurednom razmaku, koji je razliit u zavisnostikoja vona vrsta se sadi i kree se: kod maline 2,5-3,0 m, jabuke i kruške3,0-4,0 m, trešnje i višnje 4,0-5,0 m, lijeske 5,0-6,0m, oraha 12,0-15,0 m.Uovako otvorene brazde mogu se postaviti markeri ma kojima e biti posaenavoka, a oni se postavljaju u zavisnosti od bujnosti voke i odabranoguzgojnog oblika na rastojanju: kod maline 0,25- 0,30m, jabuke i kruške 1,5-3,0 m, trešnje i višnje 4,0-5,0 m, lijeske 5,0-6,0 m, i oraha 12,0-15,0 m, štopredstavljka razmak u redu.

    Ukoliko, zbog velikog nagiba nije mogue obraditi itavu parcelu, voke se sade u iskopane rupe. Na

    teškim zemljištima (ledinama) one su dimenzija 1,0x1,0m, a na lakšim zemljištime 0,8x0,6m. Ako naovakvim zemljištima postoji opasnost od zemljišnih štetoina, potrebno je kopati nešto dublje rupe. Nadno rupe se prvo dodaje odreena koliina preparata koji se obavezno prekriva slojem zemlje, kakopreparat ne bi bio u direktnom kontaktu sa korijenovim sistemom. Takoe, prije sadnje u svaku rupu sedodaju 3-4 lopate dobro izgorjlog stajnjaka preko kojih se dodaju nekoliko lopata rastresite zemlje. Kodpodizanja vonjaka važno je voditi rauna o pravilnom rasporedu voaka u zasadu, odnosno prijesadnje napraviti plan. Ovo je veoma bitno ukoliko se radi o stranooplodnim i triploidnim sortama. Ako jeto sluaj, u zasadu moraju biti zastupljene minimalno tri sorte koje približno jednako cvjetaju, dok ukolikoima i triploidnih sorti, u zasadu moraju biti zastupljene minimum 4 ili više sorti, kako bi se osigurala štobolja oplodnja. Sorta oprašiva  i triploidna sorta moraju biti u sredini zasada, dok ostale sorte trebasaditi do njih. Ukoliko se radi o veoj parceli, ovakvu sadnju naizmjenino ponavljati, dok se itavaparcela ne zasadi. Prilikom sadnje potrebno je prvo pripremiti sadnicu. Osnovne žile korijenovogsistema (kojih je naješe tri) skratiti oštrim makazama za 1/3 i potopiti u ve pripremljen rastvor od 1/3svježe govee balege, 1/3 rastresite zemlje i 1/3 vode. Sa ovom mjerom sadnice se malo osvježe aomoguava se bolje prijanjanje korijenovog sistema sa zemljom. Za sadnju su potrebna najmanje dvaradnika. Pripremljena sadnica se postavlja na oznaeno mjesto ili u sredinu pripremljene i iskopanerupe, vodei rauna da korijenove žile budu ravnomjerno rasporeene. Prilikom sadnje treba voditirauna da kalem bude 5-7 cm iznad zemlje. Ovo je veoma važno ispoštovati prilikom sadnje, jer ukolikose kalem nae u zemlji, može doi do sušenja plemenitog dijela voke i razvijanja izdanaka iz podloge,odnosno divljake.

    Nakon pravilno postavljene sadnice, dodaje

    se rastresita zemlja kojom se prekrivakorijenov sistem, zatim se zemlja dobronagazi, i ova radnja se ponavlja dok se rupapotpuno ne zatrpa. Drugi radnik koji uestvujeu sadnji, vodi rauna da sadnica budeposaena pravo. Prilikom sadnje, ukoliko seiznose sve sadnice na parcelu, obavezno jeprekriti korijenov sistem sa vlažnim krpama,kako usled sunca ili vjetra ne bi doslo doisušivanja sadnica. Kod maline, pošto se radio velikom broju sadnica, nikako ih sve ne

    iznositi na parcelu, ve  to raditi fazno, popotrebi. Ukoliko je zemljište smrzlo, ili je pak

  • 8/18/2019 jesenja_sadnja

    3/3

    previše vlažno, sadnju treba odložiti do poboljšanja vremenskih prilika, a sadnice utrapiti. Sadnice setrape tako što se zakopaju u zemlju, do onog mjesta do kojeg su bile zatrpane u rasadniku. Posaenesadnice se ne prekrauju prije proljea. U zavisnosti od željenog uzgojnog oblika prekraivanje se vršitako što se iznad zadnjeg vidnog pupoljka koji se ostavlja na 0,5 cm iznad željene visine pravi blagi kosirez oštrim makazama, na suprotnoj strani od pupoljka. Ovom mjerom spreava se, da kretanjemvegetacije, iz napravljene rane sokovi kapaju na ostavljeni pupoljak, što može dovesti do pojave raznihbolesti i propadanja pupoljka.