INFORMATIKA - PRVI RAZRED

Uloga i značaj računarstva i informatike Hardverska građa računara Operativni sistem Windows 7 Jednostavne Windows aplikacije /Paint/ Microsoft Word 2010 Power Point

Školska 2011/12

nešadTypewritten TextRADNI MATERIJAL ZA VANREDNE UČENIKE IZ NASTAVNOG PREDMETA

nešadTypewritten Text

  

    2 

      3  

Informatika i računarska tehnika se razvija previše brzo da bi bilo moguće da se prati kvalitetnim udžbenicima. Po Murovom zakonu svakih 18 mjeseci se količina informacija udvostručuje, pa bi za iole pristojno, praćenje tehnologije bilo potrebno da se udžbenici izdaju i više puta godišnje. Aktiv za Informatiku MSTŠ Travnik pokušava da aktivno prati trendove u informatici, ali i da se pridržava propisanog Nastavnog plana i programa. U tom smislu će se i ovaj priručnik ažurirati po potrebi.

Travnik, oktobar 2011.

      4  

Sadržaj Uloga i značaj računarstva i informatike 7 Hardverska građa računara 9

Sastav računarskog sistema 9 Brojni sistemi 11

Binarni brojni sistem 12 Komplement broja i predznak 12

Struktura računara opšte namjene 14 Mikroprocesor 15 Ulazne i izlazne jedinice/ uređaji 17

Tastatura 17 Miš 17 Monitor i grafička karta 18

Memorije 19 Glavna memorija računara RAM I ROM 20 Periferne memorije 20 Hard disk 20 Disketa 21 Optički disk (kompakt) 21

Štampači 22 Operativni sistem Windows 7 23

Uvod u rad sa Windows-ima 23 Šta su Windows-i 24 Elementi prozora/Windowsa i rad sa njima 24 Rad sa ikonama 29 Windows Explorer/ Istraživač Windows-a 30 Rad sa fajlovima i folderima /selekcija/kopiranje/premještanje/ 34 Kreiranje novih foldera 36 Brisanje fajlova: Recycle Bin 36 Control panel 38 Jednostavne Windows aplikacije 42

Calculator 42 Podešavanje tačnog vremena kalendar i sat 43

Help - pomoć i podrška 44 Paint 45

Šta je Paint 45 Bitmapirana grafika 45 Pokrenite Paint 46 Elementi i rad sa alatima Painta 46 Pamćenje slike i izbor formata slike 49 vježbe Paint 50

Dodatak: Vježbe, zadaci i dodatne mogućnosti Windowsa 51

      5  

Microsoft Word 2010 54

Uvod u rad: Pisanje dokumenta 54 Radno okruženje - Elementi Word prozora 56

File kartica 57 Kartica: Početni/HOME 58 Kartica: Umetanje / INSERT 59 Kartica izgled strane / PAGE LAYOUT 61 Kartica Pošta/MAILINGS 61 Kartica: Prikaz / REVIEW 62 Kartica: Pogled/VIEW 62

Uređivanje teksta - Formatiranje stranice 63 Kreiranje tabela 65 Umetanje objekata 69 Korišćenje i izrada grafikona i dijagrama kod Worda -Chart- 70 Naslovi i kreiranje sadržaja (TOC) 70 Korišćenje Word Art-a 72 Štampanje dokumenta 72 Praktični primjeri, zadaci i vježbe izrade Word dokumenata 73

Power Point 78

Uvodne napomene: pripremna faza 78 Osnovni pojmovi i izgled prozora PP 79 Izrada prezentacije od nule: Blank presentation 80 Dodavanje teksta slajdu 81 Dodavanje sljedećeg slajda 82 Prelazak sa slajda na slajd 82 Smjena slajdova 82 Vježbe i samostalan rad 84

      6  

Računarstvo i informatika

  

Uloga i z

Kroinformacijase povećavograničenj

1. čov2. čov

U procesuusavršaval

Od p Računar j Podje formalizod strane lj

Ob

Da bi podautjecati na

značaj rač

oz čitavu sva dobijenih vali, a mana:

vjekova brzivjek pokazu

u izračunava da bi sred

prvobitnog r

e uređaj kojdatak je odzovana reprjudi ili maši

brada podat

atak postao povećanje n

čunarstva

voju istoriju iz svijeta k

nuelno izrač

ina je veomuje sklonost

Prvobitna vanja ljudi dinom dvade

računara (E

ji samostalndređen zapisezentacija čina. taka je proc

informacijanivoa znanj

a i inform

u, ljudi su koji ih okručunavanje,

ma ograničenka pravljen

računarskakoriste raz

esetog vijek

Eniac) preko

no obavlja os o nekom dčinjenice ili

ces pretvara

a mora imatija primaoca

    7 

matike

bili prinuđužuje.Obim

u kojem je

na nju grešaka

a pomagalazna pomoćnka dovela do

o PC računa

obradu podadogađaju, pi ideje pogo

anja podatak

ti značenje na.

eni da vršei složžnost

e čovjek os

a: računaljkna sredstvao pojave rač

ara do mod

ataka na osnojavi ili kar

odne za kom

ka u inform

novosti za p

e različita izovih izračn

snovno sred

ka i abak a. Ta sredsčunara.

dernih račun

novu unesenrakteristici i

munikaciju,

macije.

primaoca, od

zračunavanjnavanja nepdstvo, ima

stva su se

narskih mre

nog programiz okoline. interpretaci

dnosno mor

nja i obraduprekidno sudva velika

razvijala i

eža

ma. Ili, podatakiju i obradu

ra

u u a

i

k u

      8  

Informacija je saznanje koje je prihvatljivo za žive organizme ili upravljačke mašine. Podaci su sirovina iz koje se obradom dobijaju informacije. Komunikacija je razmjena informacija između subjekata. Može biti jednosmjerna i dvosmjerna. Prema Šanonu, komunikacioni proces se sastoji od informacionog izvora, kodera, kanala veze, dekodera, prijemnika informacija i smetnji. Postoje tri nivoa posmatranja komunikacionog procesa: tehnički, semantički i efektivni. (npr. Abc, tabla je zelena, čas je završen) Problem obrade podataka je sporo rješavan. Organizuju se velike arhive za čuvanje, prenos i obradu podataka. Takvi sistemi se nazivaju informacioni sistemi. Nauka, čiji je predmet istraživanje informacionih sistema, zove se informatika. ( početkom dvadesetog vijeka na jednog službenika dolazilo je 40 radnika, 1940. taj odnos je 1:6, a 1965 odnos je 1:1)

Informatika je nauka koja se bavi prikupljanjem, obrađivanjem, čuvanjem i prezentovanjem informacija korisniku. Informatika (informacija+automatika) se dijeli na računarske nauke i informacione nauke. Računarstvo je naučna disciplina koja izučava šta i kako se može riješiti pomoću računara. Informacione nauke su šira disciplina od računarstva, može postojati i bez računara, naravno, to je danas nezamislivo. Koliko je podataka potrebno za donošenje dobre odluke? Tačan odgovor je: nijedan. Odluke se ne donose na osnovu podataka, već na osnovu informacija. Podatak, sam za sebe, ne nosi nikakvu informaciju, dok se ne stavi u neki kontekst, dok se ne definiše njegov odnos sa nekim drugim podacima. Npr. većini ljudi ništa ne znači podatak da mu je holesterol 5. Da li je to dobro ili loše? A šta ako je 4? Ili ako je 7? Međutim, ako znate da je normalan nivo holesterola do 5,2, stvari postaju jasnije Podatak je kao ruda gvožđa – od nje se svašta da napraviti. Pitanje je samo šta vam je cilj. Ako vam je cilj da nešto pojedete, može se npr. napraviti viljuška, koja je najčešće vrlo koristan “alat za unos hrane”. Ali ne i ako želite da pojedete supu. U tom slučaju kašika je pravi izbor.

      9  

Hardverska građa računara Računar je složeni uređaj koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku. Računar se najčešće definiše kao elektronska, digitalna, reprogramabilna mašinu koja može da obavlja logičko matematičke operacije, unos, obradu i pamćenje podataka. Elektronska znači da osnov građe računara čine elektronske komponente, digitalna da obavlja operacije sa brojevima (digit - broj), reprogramibilna znači da se redosljed operacija može programirati i mijenjati. Sastav računarskog sistema Računar je nastao zato što je čovjek težio za spravom koja bi ljudski mozak oslobodila mnogih problema i ograničenja (sporost, zaboravnost, sklonost greškama itd.)

1. računar ABACUS (500 g.pne.) - pravougli okvir sa nekoliko paralelnih žica, a svaka ima sedam kuglica. Moguće je raditi četiri osnovne matematičke operacije.

2. Paskalova aritmetička mašina ( 1643.god. ) - slična današnjim kalkulatorima sa mehaničkim komponentama. Mogla je samo sabirati i oduzimati.

3. Lajbnicova mašina za računanje ( 1694. god. )- mogla je i da množi 4. Bebiđova analitička mašina (1834.god. ) - obrada instrukcija je bila preko programa sa

bušenim karticama, a imala je i memoriju. Tehnologija tada nije bila razvijena i njegov poduhvat propada.

5. Holeritova mašina za bušene kartice (1890.god. ) – preko čitača kartica podaci se lako i brzo sortiraju. Korištena je pri popisu stanovništva SAD-a 1890. god., a prerasla je u IBM (International Business Mashines ).

6. Ekert i Mohlijev računar (1946.god. ) – to je prvi elektronski računar ENIAC . Imao je 18000 elektronskih cijevi, bio je težak preko 30 tona.

7. Fon Nojman (Von Neumann) – prvi računar sa memorisanim programom (1946.god. )

ALU+CU=CPU R+IU+OU=RS

CPU+M=R Fon Nojmanov računar je prva generacija računara. Osnovni principi univerzalnog Von Neumannovog računara opšte namjene su da struktura, tj. građa računara (hardware) ne zavisi od zadatka koji se na njemu rješava. Računar se programira sadržajem memorije. U memoriju se učitava odgovarajući program koji predstavlja niz naredbi koje se sekvencijalno izvršavaju. Istovremeno se izvršava samo jedna naredba. Razlika u odnosu na slijedeće generacije je uglavnom u tehnologiji izrade, brzini, veličini memorije, količini poslova koje može istovremeno raditi itd.

  

Račračunar obprogramu d

Prozadatka.

PreupravljanjeAplikativn

Rači programshardver (h

Fizkojih je nakućište, ka

Sofhardveru (hardveromprocesoru

Sa

nalaze u fpredstavljebinarna cif

čunar je mabrađivati pdefiniše upr

ogram je s

ema namjene radom urni programi

čunarski sisskih kompohardware) zički dijelovapravljen r

ablovi, moni

ftver ne mo(kao što je

m. Obično, koji izvšrav

računaromformi koja eni u oblikufra se naziva

ašina koja podatke odrravljačkom

spisak instru

ni, programređaja i omi služe koris

stem se sastonenti koje č, a program

vi računara ačunar. Tu itor, tastaur

ože raditi bhard disk) softver sa

va naredbe k

, korisnik kje čitljiva

u koji računa bit.

automatski ređeno je informacijo

ukcija kojim

mi se dijele nmogućavanjesnicima za rj

oji od fizičkčine sistems

mske kompo(hardware)spada mat

a, miš... Da

bez hardverse nalazi s

hard diskakoje sadrži

komunicira za coveka.

nar razume

   10 

izvršava nprogramom

om koju zov

ma se raču

na sistemske lakog i jerješavanje o

kih komponski i aplika

onente softv) su svi eletična pločaakle, sve što

ra, kao štosoftver (kao

a se učitavaneki progra

preko ulaz. S druge, odnosno p

niz aritmetičm. Svako evemo instru

unaru saopš

ke i aplikativednostavno

određenih za

nenti, koje čativni prograver (softwarektronski, e, procesor, o možemo

o hardver no što je opa na RAM am (softver)

znih i izlazstrane u e

preko binarn

čkih i drugelementarnoukcija.

štava način

vne. Sistemg rukovanjadataka.

ine računarami. Fizičkere). električni i m

grafočka k"dotaknuti

ne može raerativni sismemoriju

).

znih uređajalektronskomnih cifara, j

gih operacijo izračunav

rješavanja

mski programa korisnika

r i periferijske komponen

mehanički karta, izvori".

aditi bez sostem), softvodakle se p

a sa podacim računarujedinica i n

a. Kako ćevanje se u

određenog

mi služe zaa uređajem.

ke jedinice,nte se zovu

dijelovi odr napajanja,

oftvera. Naer upravljaprosljeđuje

ima koji seu podaci sunula. Svaka

e u

g

a .

, u

d ,

a a e

e u a

     11  

Hardverske komponente računara

Ulazna jedinica služi za prihvatanje ulaznih podataka. Izlazna jedinica služi za prezentiranje rezultata obrade. Memorije pamte podatke i programe da bismo mogli kasnije da ih koristimo. Procesor služi da uz pomoć programa obrađuje podatke.

Brojni sistemi Način predstavljanja brojeva skupom simbola koji se nazivaju cifre. Pozicioni brojni sistemi Sastoje se od skupa cifara koji čini njihovu azbuku A = {a1, a2, a3,..., aN}. Broj N cifara azbuke zovemo osnovom sistema. Primjer: 43910 1101101112 1B716 Cifre pozicionih brojnih sistema u broju daju vrijednost u zavisnosti od mesta (pozicije) na kome se nalaze (lijevo od decimalnog zareza pozicije su 0, 1, 2, ... a desno su —1, —2, ... ). BROJNI SISTEM OSNOVA CIFREBINARNI 2 0, 1 DEKADNI 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 HEKSADECIMALNI 16 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F

(A=10, B=11, C=12, D=13, E=14, F=15)

Težina pojedinog mjesta zavisno od brojnog sistema

     12  

Binarni brojni sistem Moderni računari koriste binarni brojni sistem, koji ima samo dvije cifre 0 i 1. Binarni sistem predstavlja brojni sistem s bazom 2. To znači da u tom brojnom sistemu za označavanje brojeva koristimo 2 broja, i to: 0 i 1. Binarni sistem je izabran jer računar mora biti sposoban da prikaže bilo koju cifru na jedinstven način, a postoji veliki broj elektronskih sklopova koji mogu da se nalaze u dva jedinstvena stabilna stanja. Ova stanja mogu biti: otvoren/zatvoren, visok/nizak, lijevo/desno, ili uključen/isključen. Mnogo je teže realizovati elektronske sklopove koji će imati tri, četiri ili više različitih stabilnih stanja. Jedna binarna cifra 0 ili 1 predstavlja minimalnu količinu informacija , odnosno najmanji podatak koji se može obraditi u računaru i naziva se bit ( bit ). Iz engleskog jezika BInary digiT nastalo je ime za najmanju količinu informacije BIT. Upotrebljava se u informatici i elektronici, gdje se nekom naponu pridružuje jedno stanje (npr. broju "1" napon od 5V) a nekom drugom naponu drugo stanje (npr. broju "0" napon od 0V). U većini računara koristi se veća grupa od osam bitova koja se naziva bajt (byte ). Kod mikroračunara osnovni podatak koji se može smjestiti u memoriju predstavlja jedan bajt. Veći računari memorišu podatke u grupama od 2, 4 ili više bajta i nazivaju se memorijske riječi. Što je memorijska riječ veća brzina prenosa podataka između pojedinih dijelova računara je veća. Računari moraju posjedovati mogućnost da skladište i obrađuju kako numeričke tako i tekstualne podatke (string).

Najčešći način kodiranja podataka je ASCII (American Standard Code for Information Interchange) , 8 bita je jedan znak, to znači da je moguće kodirati 28=256 znakova. Pošto je ovdje riječ o binarnom sistemu, kilo nije hiljadu nego 210=1024. KB=1024 bajta Komplement broja i predznak Pored pozitivnih brojeva, postoji potreba za predstavljanje negativnih brojeva koji se mogu javiti, na primjer, kao rezultat oduzimanja. Postavlja se pitanje na kakav se način može predstaviti predznak u digitalnim sistemima. Uobičajeno označavanje brojeva je pomoću znaka i apsolutne vrijednosti broja. Najčešće se koriste tri načina predstavljanja predznaka i to: kôd sa predznakom, komplement jedinice i komplement dvojke.

Decimalni broj

Kôd sa predznakom

Komplement jedinice

Komplement dvojke

+3 011 011 011 +2 010 010 010 +1 001 001 001 0 000 000 000 -1 101 110 111 -2 110 101 110 -3 111 100 101 -4 - - 100

Tabela 1.1 U kôdu sa predznakom, jedan bit je rezervisan za obilježavanje predznaka broja. U binarnom brojnom sistemu je usvojeno da bit na mjestu najveće težine predstavlja znak, i to 0 znak "+", a 1 znak "-" . Ostale cifre definišu apsolutnu vrijednost broja. Tako, na primjer 0111(2) u binarnom brojnom sistemu predstavlja +7(10) u decimalnom, dok 1111(2) označava -7(10).

     13  

Pojam komplementa: komplement označava dopunjavanje broja A do nekog fiksnog broja K. Ako se broj 4, na primer, dopuni do broja 10, dobiće se broj 6, koji se označava kao komplement desetke broja 4. U opštem slučaju, komplement Ā broja A nalazi se kao razlika brojeva K i A.

Ā = K – A K- je konstanta koja označava vrstu komplementa. Komplementarno predstavljanje brojeva se uvodi kao način predstavljanja negativnih brojeva, koji operaciju oduzimanja svode na sabiranje. PRIMJER: Izračunajmo razliku brojeva 9 – 3 = 6, u decimalnom brojnom sistemu. Ako se broj 3 izrazi kao komplement desetke (K=10) dobija se:

Ā = 10 – 3 = 7 Sada se umjesto oduzimanja, broj 7 doda broju 9:

9 + 7 = 1|6 broj 16 je za 10 veći od pravog rezultata, a pravi rezultat se može dobiti jednostavnim izostavljanjem cifre desetice koja je predstavljena uokvirenim znakom _|. Komplement dvojke Kod predstavljanja negativnih brojeva preko komplementa dvojke konstanta K ima vrijednost:

K = 2B gde je B – broj bita u kodnoj reči. Pošto su za predstavljanje brojeva iz tabele 1, u opsegu od -4 do +3 rezervisana tri bita (B=3), konstanta K u ovom slučaju ima vrednost K = 23 = 8(10) = 1000(2). Ako su negativni brojevi predstavljeni u kodu sa komplementom dvojke onda se, kao što je već rečeno operacija oduzimanja svodi na operaciju sabiranja. PRIMJER: Potrebno je naći razliku brojeva 3 – 2 = 1. U binarnom sistemu ova razlika bi bila:

011(2) - 010(2) = 001(2) Ako se broj 2 izrazi preko komplementa dvojke sada je:

Ā = K – A = 1000(2) – 010(2) = 8(10) – 2(10) = 6(10) = 110(2) sada se naša razlika nalazi kao zbir brojeva:

011(2) + 110(2) = 3(10) + 6(10) = 9(10) = 1|001(2) kao što se vidi dobijeni rezultat se razlikuje od ispravnog samo u bitu najveće težine koji je uokviren znakom _| . Pa ako se ovaj bit izostavi dobiće se tačan rezultat. U digitalnim sistemima kod kojih je usvojeno da se negativni brojevi predstavljaju drugim komplementom (komplementom dvojke), bit najveće težine predstavlja znak i to, isto kao i kod brojeva sa znakom i apsolutnom vrenošću, 0 je znak "+", a 1 predstavlja znak "-". Komplement jedinice Prilikom izražavanja negativnih brojeva preko komplementa jedinice konstanta K ima vrednost:

K = 2B – 1 gdje B ponovo predstavlja broj bita u kodnoj reči. Aritmetičke operacije sa komplementom do 1 su složenije i sporije od operacija sa komplementom do 2. Analiziraj primjer 127 907 -93 906 nepotpuni komplement + 127 34 1 1034 jedinica se odbacuje kao 907 potpuni komplement nelogična cifra

  

Struktura

Na slici goPC računar

a računara

ore prikazanra.

a opšte na

na je blok še

amjene

ema mikrora

   14 

ačunara uoppšte, a na sliici ispod koonfiguracija

i struktura

  

Mikropro MikMikroprocsklop unutaPrije pojavintegrisanisoba) na mposlove um

Prokomponent Kako radiProcesor orazumljivi

1. Pom(saboba

2. Pro3. Sho

NajvažnijaBrzina mikkeša (lokalmemorije),magistralaMikroprocKontrolna mikroproceAritmetičkoU aritmetičdva operanOd unarnihje dijeljenj

ocesor

kroprocesorcesor je rijear računarave mikroproih kola, tranmali komadmjesto strogocesor se satama računa

i procesor?obrađuje i ijezik proce

moću ALUbiranje, odavljaju i jakocesor prebaodno naredb

a karakteristkroprocesorlna memori, matemati.

cesor se sastjedinica d

esora usposo-logička ječko-logičko

nda). h operacija e sa 2, pom

r je mozak reč koja je na – integririocesora cennzistora ili

dić silicija dgo naučnih, gastoji od miara šta i kad

? izvršava maesoru je mašU procesor duzimanje, ko komplikoacuje podatkbama, proce

Šema

tika je brzinra zavisi odija čiji je smčki koproc

toji od aritmdekoduje nstavlja putanedinica je dioj jedinici s

spomenućemjeranje u lij

računarskognastala od isano kolo kntralne su jelektronski

dovelo je dogdje su se pilona tranzida će raditi.

ašinski kodšinski jezik.

je u mogmnoženje i

ovane operake s jednog esor može s

atski prikaz n

na mikroprod procesorsmisao da pr

cesor (pove

metičko-logiaredbu (prenje za podatio računara se obavljaju

emo : negacjevo je mno

   15 

g sistema. engleske ri

koji obavljajedinice račih cijevi. Smo pojeftinjenprvobitno pristora smješ

d (binarni) k CPU radi t

gućnosti dai dijeljenje

acije. memorijskkočiti na no

najjednosta

ocesora. Onaske riječi, frremosti jaz

ećava brzin

ičke jedinicevodi u nitke (definišeu kome se

u unarne (sa

ciju, kompleoženje sa 2.

iječi micropa funkciju cečunara bilemještanje svnja račuraarimjenjivalištenih na je

koji mu gotri osnovnea izvodi os). Moderni

kog mjesta novi set instru

avnijeg proc

a se izražavrekvencije č između br

nu izvođenj

e i kontrolniz 1 i 0) ie adrese i modvijaju svea jednim op

ementiranje

processor ientralne jed

napravljenvih tih kompa, te je proši. dnom čipu

ovori šta dae stvari: snovne mai procesori

na drugi ukcija

cesora

a u MIPS-imčasovnika (pzine mikropa aritmetič

ne (upravljači između r

mjesto gdje se obrade naperandom) o

, pomjeranj

i označava dinice. ne od relea,ponenti (iliširilo primj

i on određ

a procesor r

atematičkesu u mog

ma. (preko GHzprocesora ičkih operac

čke) jedinicrazličitih kose nalaze). ad podacimaoperacije i

je. Pomjeran

elektronski

, diskretnihi čak cijelihjenu na sve

đuje ostalim

radi. Jedini

e operacijegućnosti da

) , internog operativnecija), širine

ce. omponenati

a. binarne (sa

nje u desno

i

h h e

m

i

e a

g e e

i

a

o

  

Binarne losabiranje, aSve druge Broj opera Arhitektu

• sku• sku• form• sku• nač• meh

Model mikrMurov zako Zamislite k

ogičke operaa oduzimanjoperacije, k

acija u sekun

ra (građa) upom registaupom tipovamatom instr

upom instrukčinima adreshanizmom p

roprocesora Ion kaže da se

koliko je mi

acije su I, ILnje se radi prkod većine rndi je preko

procesora ara a podataka krukcija, kcija, siranja i prekida.

M

Intel Core De svakih 18 m

ikroproceso

LI, ekskluzireko komplračunara, seo 1010.

je odredena

koje proceso

Montaža i iz

Duo (predstavmjeseci udvo

or složen i k

   16 

ivno ili (anlementa. e rješavaju p

a sa:

or podržava

zgled moder

vljen 2006) iostručuje broj

koliko će bit

d, or, xor).

programski.

a,

rnog mikrop

ma skoro 30

oj tranzistora

ti.

Binarne ar

procesora

0 miliona traa kod integris

ritmetičke o

anzistora. sanih kola.

operacije suu

  

Ulazne i i Ularačunar. Pza direktanelektrične Tastatura

TasBro

Grukontrolni ( Miš Za monitora kili slike. Poloptice sa mrazličit.

Posovakvih mmehaničkih Tre

izlazne jed

azni uređaji Podaci mogun unos u račsignale prih

a statura je proj tastera za

upe tastera (ESC, Ctrl, S

komunikackoji se nazivoložaj kursomehanikom

Standardnstoje tehnik

miševa su šth miševa.

ekbol je miš

dinice/ ure

su svi oni uu biti zvuk, čunar. Te pohvatljive rač

rimarni uređavisi od vrst

su: alfanumShift, Tab).

ciju izmeđuva kursor. ora se može

m i elektroni

ni mehaničkike koje koo nema me

š ugrađem u

eđaji

uređaji koji slika, pokre

odatke trebačunaru.

đaj za ručnote i namjene

merički, nu

u čovjeka On pokazuje mijenjati ikom smješ

i miš riste reflek

ehaničkog h

u tastaturu.

   17 

omogućujuet, temperata odgovaraju

o unošenje pe tastature (8

umerički, ta

i računaraje poziciju pomoću tas

štene u plast

ksiju svjetlohabanja, te

Pri u

u unos podatura, gotovoućim konve

podataka i p84-101).

asteri za po

a značajan gdje će bitistera na tasttično kučišt

Oosti umjestsmanjen uti

uključenju m

taka ili progo uvijek su uertorima i sk

programa u r

omjeranje k

je svijetlei prikazan staturi ili mite. Broj tast

Optički bežito mehaničkicaj prljavšt

miša poželjn

grama iz oku obliku nepklopovima p

računar.

kursora, fun

eći marker slijedeći elemšem. Miš stera na mišu

ični miš čke kuglicetine i prašin

no je isključ

koline u pogodnom pretvoriti u

nkcionalni i

na ekranument tekstae sastoji odu može biti

. Prednostine kao kod

čiti računar.

i

u a d i

i d

     18  

Monitor i grafička karta Monitor predstavlja izlaznu jedinicu računara koja služi za vizuelno prikazivanje podataka u tekstualnom ili grafičkom obliku. Kao donji minimum, danas se koriste monitori i grafičke kartice sa minimalno 64k boja. Veličina monitora se određuje prema dijagonali ekrana i standard je 17”.

Kvalitet monitora se određuje rezolucijom. Rezolucija se određuje brojem vertikalnih i horizontalnih piksela (najmanji element slike), npr. 1024x768.

Kvalitet određuje i broj boja. Dubina boje (Color Depth) - je broj bitova koji sadrži jedan piksel, što je veća dubina boje to je veći broj boja i nijansi koliko ih može prikazati monitor.

Različiti standardi rezolucije monitora

LCD i CRT monitori

Monitori se izgrađuju tehnologijom katodne cijevi (CRT) ili tečnih kristala (LCD).

Monitori sa katodnom cijevi su ranije bili najviše su u upotrebi, a princip rada je kao kod telijevizora.

Trenutni standard su monitori sa tečnim kristalom. Oni se karakterišu izuzetno malom potrošnjom električne energije, malom težinim i proizvoljno malim dimenzijama. Slika na monitoru se formira protokom i refleksijom spoljne svjetlosti.

Grafička karta (video card, video adapter, graphics accelerator card, display adapter, graphics card) je interfejs-veza između računara i monitora.Grafička karta je komponenta koja proizvodi sliku koja se prikazuje na monitoru. Grafičke karte se klasiraju na osnovu rezolucije i broja boja koji podržavaju. Bitna je i brzina rada. U posljednje vrijeme grafičke karte su integrisane (ugrađene) na matičnu ploču.

     19  

Memorije Memorija je specijalni hardver namijenjen za smještanje binarnih podataka (upis), s ciljem čuvanja podataka do momenta uzimanja (čitanje) radi dalje obrade.Radnje upisa i čitanja podataka predstavljaju aktivnost koja se zove pristup memoriji (memory access). Što je kraće vrijeme pristupa to je memorija brža. (npr. knjigu od 500 stranica može da pročita za petinu sekunde) Druga važna karakteristika memorije je kapacitet. Kapacitet je količina podataka koje memorija može da primi.(npr. knjiga od 250 stranica zauzima 1MB memorije). Memorija kod računara je je element koji ima sposobnost čuvanja stanovite količine podataka. Memoriju možemo shvatiti kao niz obrojčenih/numerisanih ćelija, od kojih svaka sadrži djelić informacije. Veličina svake ćelije i njihov broj, razlikuje se od računara do računara a i tehnologije izrade tokom njihovog razvoja su bitno različite. Tako smo imali elektromehaničke memorije - releje, cijevi ispunjene živom u kojima su se stvarali zvučni pulsevi, matrice stalnih/trajnih magneta, pojedinačnih tranzistora, sve do integralnih kola sa više miliona diskretnih i aktivnih elemenata i modernih hard diskova koji pamte podatke na različitim magnetnim medijima. Svaki računarski sistem ima različite vrste memorijskih uređaja.

Registri se nalaze u CPU, to su najbrže i najskuplje memorije, a najmanjeg kapaciteta. Najčešće pamte podatke čiji su namjena i postupak obrade unaprijed definisani.

Ispod registara, jeftinije i nešto manje brze i većeg kapaciteta su skrivene memorije, koje služe kao sprega međumemorija(buffer) između registara i primarne memorije. U njoj se drže ili kopije najčešće korištenih podataka ili blok instrukcija (cache storage).

Primarne memorije, još jeftinije i sporije, ali još većeg kapaciteta sadrže instrukcije i podatke u tekućoj obradi, a koje mogu pripadati operativnom sistemu ili nekom od korisničkih programa.

On-Line sekundarne memorije čine tvrdi diskovi, izmjenjivi diskovi i optički diskovi. Off-Line sekundarne memorije čine magnetne trake i specijalne masovne memorije koje služe za dugotrajno pamćenje podataka koji su na poseban način organizovani.

  

Glavna m Glaprogrami

Kapmada ima dijela: Prvmemorija s

Drumemorija zbriše. Kapa

Da

PovezivanjMa

upravljačk Periferne Periferne (se trenutno Hard disk

HAHar

Osnovna m

memorija r

avna memokoje izvršapacitet glavi većih. Jed

vi, manji diose zove ROugi, veći dzove RAM acitet joj je

bi računar je se izvršav

agistrale mke magistrale

e memorije

(spoljašnje-eo ne obrađuj

k

ARD DISK jrd disk pre

mu je namje

računara R

orija je brzaava procesovne ili operdna memorijo, namijenje

OM (Read Odio, služi z

(Random Apreko 500M

mogao da rva komunikogu biti : e (Control

e

eksterne) mju. One služ

je tipična peedstavlja traena da trajno

RAM I RO

a elektronskor kao i podrativne memijska riječ jeen je za čuv

Only Memora čuvanje

Access MemMB, vrijeme

radi potrebnkacionim lin

adresne (bus).

memorije služe za čuvanj

eriferna meajnu radnu o sačuva sve

   20 

OM

ka kompondaci koje timorije je 1,e obično 8 bvanje sistemry). aplikativnih

mory). Gašee pristupa o

na je komunnijama koje (Address b

uže za vanjnje podataka

emorija za trmemoriju

e potrebne p

nenta računi programi 2, 4, 8, 16bajta. Opera

mskih progr

h programaenjem računko 10ns.

nikacija izmse zovu sab

bus), magi

sko memora i programa

rajno pamćeračunara, b

podatke i pr

narskog sistkoriste.

6, 32 milionativna memama i oni s

a, može se narskog siste

među CPU, mbirnice, magstrale poda

risanje podaa.

enje podatakbaziranu narograme.

tema u koj

na memorijmorija se sasse mogu sam

brisati i pema sadržaj

memorije, Ugistrale ili bataka (Dat

ataka i instr

ka. a magnetno

joj se drže

jskih riječi,stoji od dvamo čitati, ta

pisati, ta sej RAM-a se

U/I uređaja.bus. ta bus) i

rukcija koje

om mediju.

e

, a a

e e

.

i

e

.

  

Harkružne ravčuvaju info

Gladisku gustisadrže po 5

Kapbajta, a ope

DimVaž

vrijeme izmiliona satod 9ms do

Sta Disketa Flopmagnetnomprašinom ,zaštitna plogori zelena

Optički d Optkapaciteta,

Stadiskovi i nDisk).

Raz(Recorder)

CDladica u ku

rd disk je kvne diskoveormacije u mava za čitanjina zapisa p512 bajtovapaciteti diskerativni sistmenzije se sžna je pouzmeđu otkazti rada prije30 ms

andardne ozn

oppy (savitlm mediju m opiljcima iočica (otvora led dioda n

disk (komp

tički disko, koje za zapandardno senjegova pod

zlikujemo ). Uobičajen

Izgled CD

D-ROM je dučištu. Kapa

kombinacijae koji su sa magnetnoj f

nje i upis je ipo stazama ja i to je najmka su velikitem u stvaristalno smanjzdanost diskza, vrijednoe otkaza, a b

nake C, D,

ljivi) disk jmanjeg kapaili čak dimoren položaj nije preporu

pakt)

vi predstavpis kao mede kod PC rdvrsta CDRW

dva osnovnn naziv za o

D/DVD draj

disk prečnikacitet je 650

a mehaničkoobje strane

formi. Pločeinterfejs izmje veća i već

manji blok ki i stalno se koristi (zbo

njuju, standaka, ona se izost i broj broj paljenj

E, F, G.

je perifernaciteta. Korom površinaomogućava

učljivo vadi

vljaju izmjedije koriste mračunara koW (CD Rew

na tipa ureove uređaje j

jva

ka 12 cm k0 MB.

   21 

og, magnetne presvučene se okreću među diska ći je kapaci

kojem se momijenjaju,

og binarnogard je 3,5” zzražava u Mpaljenja/ga

ja do nekoli

na jedinica riste se diska diskete sea samo čitaniti disketu.

U

enjive perimaterijale koriste CD-Rwritable,Re

eđaja koji oje CD/DVD

koji se stavl

nog i elektrni specijalnivelikom brzi elektronsktet. Svaka sože pristupitnpr. 40 GB

g sistema) 3a PC.

MTBF (meaašenja kojeiko stotina

koja služi kete 3,5”, k može oštetnje). Kada j

U posljednje

iferne jedinkoji različitoROM (Comead/Write) d

opslužuju oD drajv.

Izg

lja u CD-R

onskog uređim materijazinom. kih komponstaza je poditi.

B za proizvo8,15GB.

an time betw disk možehiljada puta

za trajno apaciteta 1,titi. Na plasje disketa (A

e vrijeme dis

nice masovo prelamaju

mpact Disk diskovi te D

ve medije:

gled CD/DV

ROM uređaj

đaja. Hard alom konstr

nenti. Što je ijeljena na s

ođača znači

ween failure da izdržia). Vrijeme

čuvanje p,44 MB. U

stičnom kučA) u kučištu

skete se rije

vne memoru svjetlost.

Read OnlyDVD (Digita

čitači(Read

VD diskova

, koji je mo

disk koristiruisanim da

glava bližasektore koji

40 miliona

es), srednje. (nekoliko pristupa je

odataka na dodiru sačištu postojiu računara i

etko koriste.

ije velikog

y Memory)al Versatile

der) i pisači

ontiran kao

i a

a i

a

e o e

a a i i

g

) e

i

o

  

CDzaštitnog sisti, a u zav DVvideo zapislaserom mgustina zap Štampači

ŠtaŠta

Matrični špinska i ribInk-jet - bezšumni, Laserski štskupi.

Mat

DRW ima issloja. Prednvisnosti od p

VD je digitasa tj. filmov

manje frekvepisa i mogu

i

ampači su stampači se ditampači, zabon traku. Nštampači samala potroš

tampači ima

trični štamp

sti oblik i dnost ovih disproizvođačalni disk viševa. Podaci sencije negoćnost obost

tandardne ijele na : maa ostavljanjeNajjeftiniji sa ubrizgavašnja energijaju dobar kv

pač

dimenzije, rskova su u a brisanje jeestruke namsu memoriso kod CD-Rtranog zapis

izlazne jedatrične, ink-e otiska na su, spori, buanjem maste. valitet štam

InkIzgled neki

   22 

razlikuje semogućnost

e omogućenmjene. To jesani na maliROM-ova. sa. Kapacite

dinice za pri-jet, laserskpapiru, kor

učni, slab kvtila, jeftini,

mpe i zadovo

k-jet štampaih od model

e po metalni brisanja i

no i do 1000e optički ureim zarezima Osnovna r

et je od 4,7 G

ikazivanje rke. riste glavu valitet štamp

spori, post

oljavajuću b

ač la štampača

nom sjaju zbponovnog

0 puta. eđaj koji oma na spiralnrazlika u oGB do 17,1

ezultata obr

štampača kpe (100-400toji mogućn

brzinu (10 s

Laa

zbog različitsnimanja. K

mogućava pnoj stazi, a oodnosu na C

GB.

rade na pap

koja može b0znakova u nost razlije

stranica u m

aserski štam

te struktureKapacitet je

prikazivanjeočitavaju seCD je veća

iru.

biti 9 ili 24sekundi). vanja boja,

minuti), tihi,

mpč

e e

e e a

4

,

,

 

Uvod u r OperativnOperativnciljem da Zadatak opzahtjeva up

Operativniresursima allocator), kao što su sistem dod Šta znači Koncepcijza dogradPrvi predstproširivostslotovima.sistema. Drugi aspedjelatnostijedinicom,Operativnibesprekorasistem je pPovezivanjprogramskOperativniprogramimvirtuelnimpostiže sof

Opead sa Win

ni sistem ni sistem mkonačnomperativnog spoznavanje

i sistem (OSračunara. koji se u r

CPU time djeljuje spec

Open look a PC računa

dnju (Open tavlja mogut, što je omo. U te se kon

ekt otvorenoi - program, isto tako ki sistem treban rad, ali i podloga za snje pojedinihkih resursa. i sistem na i

ma (npr. prom i stvarnim

fisticiranim

erativnndows-ima

možemo shv korisniku sistema da k

e sa stvarnom

S) je skup kOperativni

računarskomili ciklusi n

cifičnim pro

- otvorenaara je pošla look), ostva

ućnost dogrogućeno ostnektore uba

osti, predstamska dogradkupite novi pba da omoguda omoguć

start korisnih programa

isti način programu za za

uređajima, elektronski

ni sista

atiti kao gl(tzv. end u

korisniku omm strukturom

kompjutersksistem se

m sistemu pna procesoruogramima i

a arhitekturod masovn

aruje se u dvadnje sistemtavljanjem p

acuju elemen

avlja mogućdnja. Kao šprogram, koući održavai rad drugimičkih prograi komponen

ristupa pojeapis podataksloženim mim kompon

23 

tem W

lavni progruser) omogumogući jednm i radom p

kih programe može vidponaša kao u, memorijakorisnicima

ra nosti upotrebdva smjera. ma kupnjompraznog pronti-kartice i

ćnost dogradšto ste kupiloji će vam oanje i zamjem korisničkama. nti postiže s

edinim uređaaka na disk)matematičkimnentama.

Windo

ram, koji suuće jednostnostavan rapojedinih ko

ma koji upradjeti i kao

upravitelj a, ulazno-iza kako bi on

be, a fleksib

m novih komostora unutai na taj nači

dnje i kupovli štampač iolakšati nekenu pojedin

kim - aplikat

se ravnopra

ajima (npr. . To se postm modelim

ows

u napisali ttavnu upotrd na računaomponenti.

avljaju hard

raspoređiv(manager) k

zlazni uređani obavili "k

bilnost tzv. o

mponenti - har CPU jedinn se vrši pro

vine prograjednostavn

ki novi posaonih komponetivnim prog

vnim tretma

kontroleru tiže modular

ma, a praktičn

timovi stručrebu računaru, bez da o

dverskim i svač resursakompjuters

aji itd., kojekoristan" po

otvorenost

hardverskanice sa konoširivanje o

ama za različno ga povezo.. enti i njihov

gramima; op

anom fizičk

diska, ili taarnim pristupna realizaci

čnjaka sa nara. od njega

softverskim a (resource kih resursa

e operativni osao.

sistema

a ektorima -

osnovnog

čite ali sa CPU

v perativni

kih i

staturi) i pom ija se

24  

Šta su Windows-i U svojoj istoriji PC je doživio i doživljava različite operativne sisteme. Počeo je sa sada zaboravljenim DOS operativnim sistemom firme Microsoft (PC DOS ver. 1.00) i stigao do Windows 7 takođe firme Microsoft. Početni PC-jevi su bili skromni, skroman hardver nije dopuštao velike i složene programe pa je njihov operativni sistem: DOS, od korisnika zahtjevao učenje i pamćenje komplikovane sintakse i veliku koncentraciju pri radu. Svako slovo i svaki znak bili su važni. Radilo se u tzv. komandnoj liniji ukucavanjem naredbi preko tastature. Svaka slučajna greška, blokirala je rad i zahtjevala novo kucanje. Windows-i predstavljaju grafički orjentisan operativni sistem prilagođen korisniku. Objekti, programi, alati i naredbe su predstavljeni sličicama - ikonama (icon). Ikone se smještaju u grupe, koje su grafički predstavljene kao zasebne cjeline - prozori. Manipulacija sa prozorima i ikonoma obavlja se mišom. Većina poslova se obavlja intuitivno. Windowsi su krajnje prilagođeni krajnjem klorisniku.

Windows je najnovije izdanje Microsoft-a u seriji operativnih sistema proizvedenih za korištenje na personalnim kompjuterima. Prezentovan je 2008. godine, a u zvaničnoj prodaji je od početka 2010. Novosti su fokusirane na multi-touch podršku, redizajniranu Windows shell ljusku sa novim taskbar-om, zvanim Superbar, lokalni / home networking sistem zvani HomeGroup te poboljšanjima performansi. Neke standardne aplikacije koje su sadržane u prethodnim verzijama Windowsa, uključujući Windows Calendar, Windows Mail, Windows Movie Maker i Windows Photo Gallery, nisu sadržane u ovoj verziji; većina je ponuđena posebno kao dio softverskog paketa Windows Live Essentials. Postoji čak šest verzija ovog operativnog sistema. Sve verzije su dostupne za procesore sa 32-bitnom arhitekturom, tako i za procesore sa 64-bitnom arihitekturom.

Elementiprozora/Windowsairadsanjima Windows je dobio ime po osnovnom elementu koji koristi (Windows - prozor). Ako se unutar prozora nalazi drugi prozor ponekad se za njega koristi termin okno, a u stručnoj terminologiji bi se koristio naziv roditeljski i dijete prozor (mada parent/child termini znače da je jedan prozor generisao drugi). Postoje dva tipa prozora: · Prozor aplikacije (application window) · Prozor dokumenta (document window) Prozor dokumenta i aplikacije (razlika između dokumenta i aplikacije je sada uglavnom istorijska i ima sve manje značaja) imaju sve bitne osobine iste i ne treba ih razdvajati pri radu - sa njima se radi na isti način.

·

· ·

·

·

 

Razmotrit

1. Naziv p2. Linija m3. Radni p4. Dugmad5. linija sa6. Skrol tr7. Ram pr8. Status b

Naslovomogućav

Radni p Naslov naziv: apluntitled - b

Dugm(maximizepovećavanKada pritjednostavadugme za vratili proMinimizirfioku. Doksamo da p

DugmeZatvaranje(Vidjećemtraženje fdokumentS pozicijeVi ćete biminimizirapregledno

te osnovne e

prozora-Winmenija sa koprostor u kod za minima alatkama- raka-Scrol bozora-Wind

bar-Status bvna traka, pva premještaprostor (deprozora (w

likacije, dokbezimeni. Im

mad za kone button) nje prozora.tisnete dugman način prmaksimizazor na poče

ran prozor mkument se v

pritisnete due za zatvarae prozora b

mo da Windfascikle (ota). e Windows-iti u prilici anje prozosti).

elemente pr

ndow Namomandama-Mme se nalazizaciju, makTool bar

bar dow frame bar poznata i kanje i dimenesktop) je nawindow titlekumenta, dime dokumentrolu veli

prozora,. me, za marekrije drugciju postaje

etnu veličinumožemo shvviše ne na;azugme dokumanje prozorbi odgovar

dows-i korisdgovara po

a, zatvaranjda trajno z

ora je sam

rozora:

e (window tMenu Barze ikone-desksimizaciju

kao naslovnnzionisanje amjenjen zae) opisuje sijalog, foldeenta sa kojimičine za m, nalazi se

aksimizacijuge prozore)

e dugme za pu, pritisnite vatiti kao dozi na vašem

menta na palra (Close bralo smještste sličnu teokretanju p

jem se oslozapamtite io privreme

25 

title) dio titl

sktop u i zatvaranj

na linija (titlprozora.

a stvarni radsadržaj prozer, fajl. Akm se radi na

minimizacijuu naslovno

u prozor se). Kada je povratak nadugme Res

okument kojm radnom sto

leti poslovabutton) tanju dokumerminologijuprograma)

obađa dio Ri snimite naeno uklanj

le bar-a: na

e prozora -M

le bar) sadr

d aplikacijezora. Zavisno je prozor

apisano je izu (minimizeoj liniji i om

e proširuje prozor pro

a početnu vestore . oji ste uzeli solu, ali je jo

a, i on će po

menta u fau). Sad bi di uzimanje

RAM memora disk dokuanje prozo

aslovne trak

Minimize/M

rži ime pro

. no od tipa p

kreiran beza imena ape button) mogućava s

na pun eoširen na peličinu (Res

sa pisaćeg soš uvijek nanovo biti ak

asciklu u odo dokumene lista (od

rije koju je ument. Za rora sa ekra

ke

Maximize B

ozora (wind

prozora možez imena, taplikacije.

i maksmanjivanje

ekran (i napunu veličinstore button

stola i odloža dohvat rukktiviran.

ormar za denta dolazilidgovara pr

program zarazliku od ana (sklanj

Button

dow title) i

že da bude ad ima ime

ksimizaciju e prozora i

efektan i nu ekrana, n). Da biste

žili u ke. Treba

dokumente. i posredno, onalaženju

auzimao, a zatvaranja, anje zbog

·

·

·

·

·

 

Linija menus) trmenije: Fi

Paleta menija. Palatkama n

Većini ekranu kad

Okvir prozora. P(različitogpokazivačdok se nalga ili sman

Traka za pmože da sVeličina kne vide naAko je klividokrugaDa biste ih• Za pomjpomjeranj• Za brže k• Za "skokpozicionir

Pokazivačvidu streli Pokazivačse pojaviti(trepćućeg

Slide

menija (mrenutne aplile, Edit, Walatki (too

Paleta alatknisu obavezalatki sa p

da pokazivaprozora (w

Pokazivač mg izgleda: č). Ako pritlazimo na onjujemo zavpomjeranje tane u proz

klizača u oda ekranu. zač pomjere

a. h prikazali, eranje nagoe. kretanje, pok" na određerati klizač

č miša (moice.

č - kursor (i vaš tekst ag) uvećanog

ders kod zvu

enu bar), pikacije. Bro

Window i Heolbar). Nekki omogućazne i mogu palete pridruač miša stojwindow bormiša pri pomlijevo-desnotisnemo lijekviru) pomvisno od smkroz dokumor.

dnosu na trak

en za 10% u

primjenite jore ili nadol

ovucite klizaeni dio liste

ouse pointe

(insert poinako vršite ung slova I.

čnika

prozor aplikoj i vrsta melp.

ki prozori imava pristup da se ukljuuženi su kri na dugmerder) označmjeranju i no, gore-dol

evi taster mmjeranjem pmjera kud idment - kliza

ku klizača d

u odnosu na

jednu od slje, pritisnite

ač duž trakee, pritisnite t

er) pokazuje

nt), pokazujnos teksta, i

Klizači (omogućanekog pana linearodređivakod zvuč Rjeđe serazlikovaslične trakroz dok

26 

kacije sadržimenija zavi

maju paletunajčešće k

učuju i iskljratki opisi fetu palete nečava krajevnailasku nale, ili kosa

miša dok je pokazivača mdemo). ač (scroll ba

daje vam pr

a veličinu tr

jedećih tehn odgovaraju

e za pomjeratraku klizač

e trenutni po

je na mjestoili odakle će

(sliders) avaju da vriarametra pornoj skali. Panje nivoa zčnika.

e koriste i treati od termiake za pomjkument .

i padajuće ise od potr

u sa alatkamkorišćenim jučuju iz mfunkcija (Tekoliko sekuve prozora. a okvir mijea, što zavipokazivač

mijenjamo i

ars) pojavlju

redstavu o to

rake, znači d

nika: uće dugme s

anje. ča otprilike n

oložaj miša

o gdje se naete crtati i sl

ijednost odesite Primjer zvuka

ebate ih nološki jeranje

menije (pueba aplikac

ma koja je skomandam

menija ViewoolTips). Oundi. Koristi se

enja izgled usi od polou obliku dvi dimenzije

uje se samo

ome koliko

da je 90% p

sa strelicom

na mjesto g

u radnom p

lazite unutal.) Obično j

kliza

ull down / dcije, no već

smještena ima menija. w. Opisi se poj

za promjenu dvosmjer

ožaja gdje vosmjerne sprozora (po

o kad cio do

ima podata

podataka van

m na kraju tr

gdje želite

prostoru. Ob

ar dokumente u vidu bli

ač (scroll ba

drop-down ćina sadrži

spod linije Palete sa

javljuju na

nu veličine rnu strelicu postavimo strelice (tj. ovećavamo

okument ne

aka koji se

n

rake za

bično je u

ta (gdje će inkajućeg

ars)

 

Padajući m Pri radu u

Na slic

Otvaranje naslov - laPojaviće stvoreni uPoslije otvdrugi men Aktiviranjlabelu (be Da bi aktiv

Pri pomjer(druge bojeKad klikneZavršetak -menija i vi Rad sa dijDijaog proWindows-dijalog proupozorenjKao i prozVećina dijliniju, i onKod većinSvaki dijaNo, CanceAko ste sana No, kad(prekid - n

Svaki dijaoznačeno Predefinisuvijek ćemAko su ne

meniji

Windows-i

ci se vidi nasl

menija (puabelu padajuse opcije kslovi za njevaranja me

ni.

je nekog drz klika preb

virali neku

ranju se prike, ili inverznete na selekt- prekid radi ćete ga nap

jalog prozorozor predsta-ima. Izvršeozora pružaa. zori aplikacjalog prozornda držeći pne dijalog pralog prozor el i Help. aglasni sa pod želite da pnapuštanje).

alog prozor debljim, ili

sano dugmemo aktivirateka dugmad

ima često su

lovna linija i

ulling downućeg menijakoje meni eno izvođenjenija možete

rugog menbacujemo se

od ponuđen

kazuje koja jno markirantovanu stav

da sa menijipustiti.

rima avlja standaenje određena mogućnost

ija i dokumra se može p

pritisnut lijevrozora dimesadrži dugm

orukom i inprekinete po.

sadrži predeicrtkanim o se može ak

ti dugme za d blijeda zna

u prisutni pa

i linija menij

n menus) i aa i kada pritsadrži. Blijje. e aktivirati

ija vršiće se sa jednog

nih i izvediv

je opcija seno - highlig

vku opcija ćema je jedno

ardni način rnih naredbi t da ih unes

menta i dijalopremještati,vi taster mišenzije su fikmad koman

nformacijamosao koji se

efinisano (uokvirom. ktivirati i prprekid - Ca

ači da se ne

27 

adajući men

ja programa

aktiviranje jtisnete to dujeda oznak

neku od p

se jednostavmenija na d

vih opcija, p

elektovana tghted). e biti izvrše

ostavan; dov

razmjene inzahtjeva un

sete. Dijalog

og prozor im, tako što seša odvučem

ksne (ne mondi (comma

ma u dijalog izvodi unu

unaprijed po

ritiskom na ancel. mogu aktiv

niji (drop do

FronPage s

je jednostavugme, otvarka opcija (n

ponuđenih o

vnim pomjdrugi).

pomjerite se

tako što je n

ena. voljno je da

nformacija inos informag prozor će

ma naslovnue pokazivač

mo dijalog pogu se mijenand button

prozoru priutar dijalog p

onuđeno - d

taster . Pritisko

-down men

nde File,Edit,

ite pokazivpcija. nači da tren

dbi, ili akti

okazivača n

čem miša na

ntenzivno os

ilo gdje van

isnika i računar vam u food poruka o

dni prostor i ostavimo u neljenu pozicigmadima, niuvijek dugm

, ako niste kbraćete Can

dugme. On

om na taster

nus).

,View ...

ač miša na

nutno nisu

ivirati neki

na njegovu

a nju.

svjetljeno

n prostora

unara pod ormi o grešci i

okvire. naslovnu iju. i mišom).

mad Yes,

kliknućete ncel

no je

r

 

Ostali eleSem koma• Polja za

• Polje za Brojne vrikorištenjem

• Dugmadpolja za unPoznati suda biste gamišem i up • Dugmadsamo jedn

(aktivno) d

• Prekidačidozvoljavjukvadratićemponekad sečekiranje (

• Pomjeračvrijednostklikom na

(drag).

• Lista (listliste klikomlista sadržipomjeranje• Liste fiksaktiviranjakad u dijalomogućava

tasterom, bMada je ranapomena

menti dijalandne dugmunos teksta

unos broja ijednosti (cjm dugmeta

d za inkremenos broja. u i pod naziva smanjili. Dpišete broj s

d za izbor sane mogućno

dugme je is

i za istovremu da istovrem, i sa znake koristi i kvcheck) opci

č relativnogti prema relaa jednu od g

t box) sadržm na njegovi više elemee - scrol barsnog sadržaja samo jednoog prozor na da kretanj

biramo elemad sa dijaloga, koje će ol

log prozoramadi u dijaloa (text box,

(numeric bjelobrojne - za povećan

ent/dekreme

vom brojačDrugi načinsa tastaure.

amo jedne oosti (jedna is

spunjeno.

meni izbor vemeno budekom X oznavačica. Potvije.

g ulaza (scrativnom odn

graničnih str

ži popis - povo ime (takoenata nego šr. ja (combo bo polje liste

nema mjestajem kursora

ment liste. g prozoromlakšati snala

a og prozoru stext field) k

box ili numeinteger, dec

nje (inkreme

ent su preds

či. Pritisniten unosa vrije

opcije (optiosključuje dru

više mogućne izabrano vačavaju se avrda izbora

oll bar for nosu (brzo-rana, ili pom

onudu elemo da se autošto se može

box ili drope podataka (a za listu. Na, ili držanje

m, prilično jaaženje u jed

28 

se mogu nakoja omogu

eric field) ncimalne ili ent) odnosn

stavljena kv

e strelicu naednosti je da

on butons),rugu). Preds

nosti (checkviše mogućnaktivirani (je(upis X ili k

relative inpsporo, 0-10

mjeranjem r

menta, uglavnomatski ubac

ispisati u p

p down list (data field) i

Na desnom kem pokaziva

asan sam podnom od naj

laziti i nekiućavaju uno

namjenjena sdatumske) s

no smanjenje

vadratićem s

agore da bista preko sad

, sa logikomstavljeni su k

k box), sa "nosti. Predstedan ili višekvačice) čes

put) omogu00%, i sl.). Pepera

nom sortiraci upiše u brostoru se p

box ili singi predstavlja

kraju liste seača miša na

o sebi, ipak važnijih ele

drugi elemos teksta i zn

su za unos bse mogu une predefinis

sa trokutom

te povećali ržaja polja z

m "ILl - ILI"krugom. Tr

I" logikom tavljeni su e). Umjesto sto se naziv

ućava unos nPomjerač se

nu po abeceoks), ili upi

pojavljuje po

gle line list a specijalni e pojavljuje a njoj, sa isto

ćemo dati joemenata Wi

menti: nakova sa ta

brojnih vrijenositi sa tastsane vrijedn

m koji se nala

broj, odnosza tekst pre

" dozvoljavarenutno izab

znaka X va

numeričkihe aktivira m

edi. Elemenisom sa tastolje - klizač

box) sadržeslučaj listi.strelica, na

ovremeno p

oš nekolikoindows-a.

astature.

ednosti. taure ili nosti.

azi pored

sno nadole evučete

aju izbor brano

h išom

nt se bira iz tature. Kad č, traka za

e prije Koristi se

a dole, koja pritisnutim

o

 

Na slici (iiz programdirektan p

Klik na popoint) unuPrelazak upolja do pistovremenVećina popritiskom tome standtastaturi; pekranu.

Rad sa ik Ikone su grVeličinu i alata u svak Prikaz ikoDesnim tapokažite mikone radnMožete odpovršini - mtrenutku. Npovršinu bstavljaju dekorištenim Ako želite programim(shortcut) Kratica je samu stavkAko obrišeizvorna stanjegovoj ik

spod) se moma Word, kopristup bilo k

olje za unosutar njega. u iduće poljeolja, s lijevanim pritisko

olja sadrži pna taster (ndardno, prvpa kad se ot

konama

rafički prikaizgled ikonkom otvore

ona na radnasterom mišmogućnost ne površine. dabrati koje možete dod

Neki ljudi voez ili sa samesetke ikona

m programim

jednostavanma s radne p

do njih. ikona koja

ku. Stavka sete kraticu, uavka. Kratickoni.

ogu vidjeti noji predstavkom polju.

s aktivira to

e je, sa tastaa na desno, om na i

slovo, koje psa podvuče

mo i dena je selekc

edstavljaju fpromijeniti

ru.

i radnu povr

potom klik

pojavljivatniti ikonu u epopunjenu o ikona. Druli brži pristuama i mapam

miljenim davorite kratic

a vezu do stavoklikom nasamo prečacoznati po st

29 

sanih elemedan Window

e indicira tre

ućen pritiskadole. Pomj

>. predstavlja enim slovomdržimo pritiscija željeno

fajlove, foldpomoću du

ršinu, zatimknite Prikaž

ti na radnoj bilo kojem radnu

ugi na nju up često ma.

atotekama ilce /prečace

avke, a ne a prečac. c, a ne i trelici na

enata za radws program

eperenjem p

kom na tastejeranje u su

tipku u komm i kusnut pa se og polja, što

dere, prograugmeta Mor

m ži

li

sa dijalog p.) Rad sa m

pokazivača

er . Kuprotnom sm

mbinaciji tipursor se premnda pritisneće se indici

me ili njihore options, k

prozorom. (mišom omog

- kursora (i

Kursor se pomjeru je mo

pki. Istovremmješta u poe željeni tasirati promje

ove prečice.koje se nala

(Primjer je ućava

nsert

omjera od guće

menim olje. Pri ter na

enom na

azi na paleti

i

 

Windows Bilo koji na računanaziva. On omoguDa bi radifile. Za neiskuiskusnog Explorer jresursima  Datoteka-fDatoteka,Fajl (file)

Pod podacprihvati i zO definisaLokacijompripadnošćPod progrNiz naredkoristi i tprogramskFajl karak(kad su njeOsnovni pzaglavlju kKonvenciIme (Namkasnije prZec, ako sSlužbeni pzavise od Nazivi fajrazmake islova/karaMada je dPreporučustare i novI iskusni kimena. ReNaime prizgubite dnajčešće 1

s Explorer

operativni saru. Kod W

ućava da činili sa Explo

usnog korisnkorisnika

je neophodaračunara (i

fajl , fajl (file) pznači papir

cima se smzapamti. Faanju imena m određuje ću fascikli (ramom se p

dbi se smještermin aplikkih i dokumkteriše veličega unošenipodaci o fkoje operatiije za davanme) koje dajronađete. (aste napisali put i tome verzije operjlova mogui tačke za oakteri, osim dopušteno trujem da za ve konvencijkorisnici poekli smo da jri najčešćemdio imena n128 slova.

r/ Istraživa

sistem trebaWindows-a t

nite baš to šorerom treb

nika ExplorExplorer

an alat koji li gotovo sv

predstavlja, dokument

matraju sve ajl je jedno(Name) vidpripadnost

(folderu). podrazumjevšta u fajl kokacija sa is

ment fajlova.čina izraženi podaci). fajlu: ime, ivni sistem nje imena jete fajlu tr

ako ste nacrizvještaj saslično.) Pr

rativnog sisu imati do odvajanje. Uznakova ko

reba izbjegapočetak pr

ije dat u okvonekad imajje moguće

m načinu ana arhivskoj

ač Window

a da omoguto obavlja W

što mu ime kbamo prihva

rer je alat kje alat

dobijate u vim).

a osnovnu ounutar fasc

vrste dokumznačno odrdi odjeljak inadređenoj

va niz nareoji se nazivstim značenj

na u bajtovi

lokacija, vsam kreira.

rebalo bi dartali zeca, loa službenogri davanju istema i orga

256 karakU dugim naoji imaju poavati naša slihavatite ovviru ispod.ju problemakoristiti 255arhiviranja j kopiji uko

30 

ws-a

ući jednostaWindows E

kaže da istratiti hijerarh

koji omogukoji korissklopu Win

organizaciocikle.

mentata, apređen sadržispod. j cjelini. Lok

edbi, koje seva programjem. Sa asp

ima (Size)

veličina i d

a vas podsjeogično je dg puta, logičimena fajla

anizacije poktera, (tzv.azivima fajosebna značlova (dijakrivo jednosta

a sa arhivi5 slova u im

podataka oliko prekor

avno organiExplorer, il

ažujete svojhijski mode

ućava da sesti da orgndows-a, ko

onu cjelinu

plikacija i pžajem, ime

kacija datot

e izvršavajumski fajl, ilipekta Windo

i datum ka

datum kreir

eća na njegoda dokumenčno je da faa potrebno dataka. . dugački nlova, mogučenja. Tako itike-kuke i

avno pravilo

ranjem podmenu, ali i p

(snimanja račite limit

zovanje i pi samo Exp

j računar. el i definisa

e upozna štaganizuje poji Vam om

, u koju sm

programa, kenom i loka

teke (fajla) o

u u tačno od češće sam

ows-a ne p

ad je posljed

ranja smješ

ov sadržaj intu koji sadrajlu u koji gtreba pošto

naziv) ukljuu se koristit

su zabranjkvake).

o, a da kasn

dataka zbogpreporuku jna CD) pprograma

pretraživanjeplorer, kak

ati dva pojm

a ima u račpodatke u mogućava pr

mještamo po

koje računaacijom.

određena je

dređenom rmo programpostoji razli

dnji put faj

štaju se u

i da vam oldrži taj crtežga smještatovati konve

učujući tu ti sva malajeni : ? " /|

nije analizi

g prekoračeje da se kor

postoji mogza snimanj

e podataka o se češće

ma folder i

čunaru. Za računaru.

ristup svim

odatke.

ar može da

e

redosljedu. m. Često se ika između

jl mijenjan

posebnom

lakša da ga ž, date ime te date ime encije koje

ekstenziju, a, ili velika

< > * : .

irate odnos

enja dužine risti do 80. gućnost da je, a on je

 

Fascikla (Folder prepoznate pomotnica, sastoji od I folder jeJasna je apremještat

Hijerahijs Vaš računfajlova) i nHijerahijafoldera. Folder mokoja podsj Adresa fajU puno imimena svseparatoro RazumjevOvdje pre Kako pokrPošto smostartamo EPostoji (baExplorera

 

(omotnica/fedstavlja ve

pod imenomsa istim z

više fajlovae jednoznačanalogija sati iz registra

ska strukturnar može danormalno d

a direktorija

ože da se sasjeća i naziva

jla i folderame nekog

vih foldera om \.Tako b

vanje rada Ezentovane p

renuti Explo se upoznalExplorer. ar) deset nau taskbaru.

folder/direeću logičku

m direktorijznačenjem. a; kao fajl ččno određea klasičnoma u registar,

ra a ima nekoli

da je neophoa izgleda k

stoji od drua se stablo (

a naziva se pfajla (folde

od glavnbi C:\Rad\Z

Explorera znprocedure i

lorer li sa elemen

ačina da to u.

ektorij) u cjelinu u , a sad je Folder moiji su sadrž

en sadržajem organizaci

iz fascikle

iko hiljada fodno, da se tkao obrnuto

gih foldera,(tree), sa ko

putanja. (pra) bi se uk

nog korijenZec značilo d

nači razumjestrukture su

ntima kojim

učinite, ali k

31 

koju se smtermin dir

ožemo shvažaj drugi faem, imenomijom podatau fasiklu; p

fajlova, (samti silni fajloo stablo k

, od folderaorijenom iz

path). ključivala ina do imeda se fajl Ze

evanje Windu osnov rad

ma želimo up

kod Window

mještaju fajrektorij zamatiti i kao ajlovi. m i lokacijoaka, koje m

praktično iz

mi Windowovi organizukoje počinje

i fajlova ilikoga se vrš

i putanja. Pena fajla (ec nalazi na

dowsa. da u Window

pravljati (faj

wsa7 je naje

jlovi. Ranijmjenjen sa t

specijalnu

m. možete, lista

foldera u fo

ws-i imaju neuju i smjestee iz glavn

i samo od faši grananje.

Putanja se (foldera) ma disku c u f

wsima a kro

jlovima i fo

ednostavnije

je su ove cterminom f

u vrstu fajl

ati pregledaolder.

nekoliko stote u neke već

nog (korjen

ajlova, po st

određuje nameđusobno folderu Rad

oz vježbu po

olderima) ka

e da kliknet

cjeline bile fascikla ili la, koja se

ati, vaditi i

tina će cjeline. skog-root)

trukturi

avođenjem odvojenih

d.

ostati jasni.

ako da

e na ikonu

 

Element

Naslovna Linija mestrukture čemu ćem U slučaju zbuniti. Podešavanmenija ToRazličita pExplorer iopcijama dvije grup Za početakProzor ExpredstavljeNa dnu prselektovanfolder (Di

ti Explore

O

traka prikaz

enija i palepodataka, d

mo kasnije go

da su pode

nje izgleda Eools izborompodešavanjaima tri glavkoje podrža

pe.

k izaberite Cxplorera se ena folderimrozora nalani folder (Osk free spac

era

Osnovni pro

zuje ime on

eta sa alatkda pojedineovoriti.

ešeni nešto

Exporera vrm Folder i da ostavljamo

vna foldera: ava Compu

Computer sastoji od

ma, a u desnzi se Status

Object(s)) i ce).

ozor koji se

noga što tren

ama sadrži e fajlove br

drugačiji p

rši iz menijdalje podešao za kasnijeFavorites,

uter, jer one

Local disk dva okna.

nom sadržajsna linija kokoliko je s

32 

dobije nako

nutno pregle

i komande rišemo, kop

arametri mo

ja View čekavnjem Opte. Zasad ih iLibrararies

e sadrže pri

k D i analizirU lijevom

j trenutno aoja prikazuj

slobodnog p

on pokretanj

edate (na sli

koji nam opiramo i pr

ogli bi dob

kiranjem i iztions View .izbjegavajtei Compute

incipe koje

rajte sadržajm se nalazi

ktivnog folduje koliko oprostora na

nja Explorer

ici gore to j

omogućavajrebacujemo

iti i radno o

zborm ponu. e, samo će der, a mi ćemćete moći

j prozora. hijerahijsk

dera. bjekata (fajdisku kom

ra

e Libraries)

ju da vršimna druge p

okruženje k

uđenih opcij

da Vas zbunmo se uglavn

primjeniti

ka struktura

jlova i foldme pripada s

).

mo izmjene pozicije, o

koji će Vas

ja; kao i iz

ne. nom baviti i na druge

a podataka.

dera) sadrži selektovani

 

Osnovni ComputerNa disk sekao odvoj PC obaveimaju, ali folderi. (WDisk je odDavanje imSvaki foldNačin pridlokacije, jkoje postdisciplinovprobleme.

Explorer opregled njeelemenata.

 

elementi gr-a. e smještajuene cjeline.

ezno ima bapo princip

Windows-i dređen imenmena disku der može dadruživanja e proizvoljtoje među vani, možd

mogućava kegovog sadr.

gdje se smj

u folderi, a u

ar bar jedanpu ravnopraih tako i tre

nom (label) se vrši pril

a se sastoji o- smještanjan, no i tu

fajlovimada će nam

kretanje kroržaja, kao i

ještaju pod

u foldere fa

n hard diskavnosti fizičetiraju).

i jednim odikom njihov

od subfolderja fajlova use treba dr

a, odnosnoispočetka

oz strukturupremještanj

33 

daci su dis

ajlovi. Ukol

k. Diskovi čkih i virtu

d slova abecve instalacijra, koji ondu određene ržati pravilao folderima

sve ići la

u računar ispje pojedinih

kovi koji

liko imate v

su određenuelnih uređa

cede a hard je.

da može da ifoldere i f

a i pridruživa, po pravako, ali će

pitivanje i h

su predstav

više diskova

i fizičkim kaja, mogu s

disk kao C:

ima svoj subfoldera u fovanje vršiti vilima hije

nam kad-

vljeni kao

va oni su pr

karakteristise shvatiti k

:.

bfolder itd. foldere tj. o

po logičkimerarhije. A-tad anarhij

subfolderi

edstavljeni

kama koje kao glavni

određivanja m vezama,

Ako nismo ja donijeti

 

Radsafa KopiranjeČesto imadrukčije). KOPIRANpod istim Obavlja se

• Selektuje• Izdate koalatki klik• Pozicion• Izdate koalatki klikOva komalokaciju, afasciklu i u

s Ovdje je msmješta dmemorijedisk.

ajlovimai

e fajlova ate potrebu d

NJE podrazuimenom nee u nekoliko

ete fajl koji omandu Cop

kom na ikonnirate se na lomandu Pas

kom na ikonanda vrši koali na orginau orginalno

slika i poru

momenat dadatoteku u pe RAM mem

ifolderim

da fajl imate

umijeva da može se koo faza:

želite kopirpy. Ovu kom

nu Copy. lokaciju gdjste. Ovu komnu Paste. opiranje (prealnoj lokacij

om fasciklu.

uka koju dob

a razjasnimoprivremenumorije raču

ma/selekc

e i na drugo

želimo datoopirati na is

rati mandu mož

je želite da mandu mož

ebacivanje) ji je zadržan

bijamo pri k

o: datoteke su memorijuunara. Kom

34 

cija/kopir

oj lokaciji. T

oteku u cijesto mjesto (i

žete pronaći

smjestite kožete pronaći

sa orginalnna datoteke

kopiranju (v

se trajno čuu (Clipboarmanda Past

ranje/pre

Ta operacija

elosti prepisistu fasciklu

i u meniju E

opiju fajla.i u meniju E

ne lokacija (e koju smo k

većih fajlova

uvaju na diskrd), koja sete prebacuj

emještanje

a se naziva k

ati na drugou-folder).

Edit, ili je ak

Edit, ili je ak

(source) na kopirali, ona

a, kad je kop

kovima. Koe nalazi unuje datoteku

e/

kopiranje (a

o mjesto. Na

ktivirati iz p

ktivirati iz p

ciljnu (desta se nalazi i

piranje duž

omanda Coutar elektru iz RAM-a

a kako

aravno,

palete

palete

tination) i u ciljnom

že)

opy ronske a na hard

35  

Premještanje fajlova Umjesto kopiranja često imate potrebu da fajl prebacite sa jedne lokacije na drugu. Operacija premještanja (Move) se razlikuje od kopiranja po tome što se datoteka sa izvorne lokacije prebacuje na ciljnu lokaciju. Procedura je slična onoj kod kopiranja, samo se umjesto Copy koristi Cut • Selektujete fajl koji želite iskopirati • Izdate komandu Copy. Ovu komandu možete pronaći u meniju Edit, ili je aktivirati iz palete alatki klikom na ikonu Cut Ovdje je momenat da pojasnimo: datoteke se čuvaju na diskovima. Komanda Cut smješta datoteku u privremenu memoriju (Clipboard), koja se nalazi unutar elektronske memorije RAM memorije računara.. Korektnije bi bilo reći da se u privremenu adresu smješta ime i lokacija gdje se datoteka nalazi. • Pozicionirate se na lokaciju gdje želite da smjestite fajl. • Izdate komandu Paste. Ovu komandu možete pronaći u meniju Edit, ili je aktivirati iz palete alatki klikom na ikonu Paste. Ova komanda vrši kopiranje (prebacivanje) sa orginalne lokacija (source) na ciljnu (destination) podataka, ali na orginalnoj lokaciji nema više datoteke koju smo kopirali, ona se nalazi samo u ciljnom fasciklu. Umjesto izbora komandi Cut, Copy i Paste iz Edit menija možete da koristite tastaturu i kombinujete tastere. Na taj način možete zadati komande i to: Ctrl + C = Copy Ctr + V = Paste Ctrl + X = Cut  Preimenovanje fajlova Ukoliko imate potrebu da nekom fajlu promijenite ime to ćete učiniti na sljedeći način: · Aktivirate Explorer · Pronađete i selektujete fajl kome želite promijeniti ime · Izdate komandu Rename: promijeni ime. Ovu komandu možete pronaći u meniju File. Eventualno možete potražiti ikonu sa istim imenom (uglavnom nije dio standardnog seta palete alatki). · Nakon toga će prozor koji sadrži staro ime postati aktivan i omogućiti da ukucate (prekucate preko starog) novo ime. Za pozicioniranje možete koristiti miša ili strelice. Sa BackSpace i Delete tasterima vršite brisanje viška. I pri izmjenama imena treba voditi računa o konvencijama za davanje imena. Višestruko označavanje (selekcija) fajlova Windows Explorer vam omoguućava da brzo i jednostavno kopirate ili pomjerate datoteke. Da biste datoteke iskopirali ili pomjerili prethodno ih morate selektovat-označiti. Ako želite označiti grupu datoteka koje su u nizu onda u desnom dijelu prozora Windows Explorera kliknete na prvu datoteku u nizu, pritisnete taster Shift i držite ga pitisnut, a onda kliknete na posljednju datoteku u nizu. Kad otpustite tipku Shift ostaće zatamnjena grupa datoteka. Ove datoteke su spremne za kopiranje, pomijeranje ili brisanje.

36  

Kada označavate datoteke koje nisu u nizu onda označite (kliknete na), prvu od njih pritisnete taster Control (Ctrl) i držite ga pritisnutog, zatim birate (kliknete na) sljedeće datoteke koje želite selektovati. Kada odaberete sve potrebne datoteke otpustite taster Ctrl.

Kreiranjenovihfoldera Napokon je došao momenat i da objasnimo kako Windows-i kreiraju nešto novo. Pretpostavimo da želite rezervisati prostor za smještanje nekih Vaših podataka. To znači da je potrebno da kreirate fascilklu u koju ćete smještati Vaše dokumente. Procedura je sljedeća: • Pokrenete Explorer • Pozicionirate se na lokaciju gdje želite da smjestite novu fasciklu Pozicija gdje se nalazimo treba biti folder koji omogućava skladištenje -pamćenje. • U meniju File izaberete New Folder i automatski će se kreirati novi folder sa ponuđenim imenom New Folder. Slika lijevo Vas podsjeća na to da je ime foldera jednoznačno, pa ukoliko o tome ne vodimo računa mi, računar to čini automatski. Sam unos imena izvodi se kucanjem sa tastature, držeći se pri tome istih preporuka koje smo dali za imena fajlova (jednoznačnost, dužina, naša slova...). Kod davanja imena sreli smo se sa tragovima vještačke inteligencije implementirane u Windows-e: predikacijom i radom sa neimenovanim dokumentima. Ovdje je to vrlo jednostavno i bilo bi zamorno i bespotrebno gubiti vrijeme na objašnjenjima kako Windows-i štite konzistentnost i jednoznačnost podataka, no ipak razmislite malo o tome. Ukoliko pokušate na istoj lokaciji (u istom folderu) dati isto ime, Windows-i će Vas upozoriti da to nije moguće. Šta je fajl, šta ekstenzija, prepoznaj različite tipove ikona, koje su ekstenzije Ako fajl postavimo na read only on se može samo čitati, promjene ne prima, ako hoćemo da mijenjamo status, desni klik na fajl, properties, to se isto odnosi i na foldere, s tim što se automatski odnosi na sve fajlove u folderu, a ne na naknadno ubačene fajlove. Sortiranje, preimenovanje(f2), označavanje više fajlova u nizu i ne, kopiranje i premještanje, brisanje(shift+delete, direktno brisanje), vraćanje obrisanih,  Brisanjefajlova:RecycleBin Pri brisanju se treba držati jednog osnovnog pravila briše se samo ono za što smo sigurni čemu služi, pretpostavka da je nešto višak je vrlo opasna. Operacija brisanja fajla obavlja se u dva koraka: • Selektujete fajl koji želite izbrisati • Izdate komandu Delete Ovu komandu možete aktivirati direktno sa tastature pritiskom na taster Delete, ili je aktivirati iz palete alatki klikom na ikonu Delete Možemo shvatiti da se fajlovi prebacuju u specijalno rezervisan prostor, sistemski folder, nazvan korpa za otpadke: Recycle Bin. Unutar ovog foldera vrši se privremeno čuvanje fajlova i informacije o tome gdje su se nalazili prilikom (u momentu) brisanja.

 

Ovaj princfajlova. Trajno br Opisano bPotražite nunutar kojAko selekrekonstrui

Ako zaistaEmpty ReUkoliko sti fodere koslekotovan

cip brzog br

risanje i rek

brisanje (Dena Desktopujeg će biti sp

ktujete neki išete.

a želite da trecycle Bin i te neke fajlooje želite reni fajlovi i f

risanja naziv

konstrukci

elete) predstu ikonu korpisak ranijeod fajlova i

rajno uklonkliknete na

ove (ili foldekonstruisatifolderi biće

va se i recik

ija slučajno

tavlja samo pe za otpad

e izbrisanih iz korpe ima

nite ove datoa tipku Yes zdere) greškoi i i izdate ke vraćeni na

37 

kliranje, jer

o izbrisanih

premještandke Recyclefajlova. ate ponuđen

oteke sa diskza potvrdu

om obrisali mkomandu zaa mjesto oda

omogućava

h fajlova

nje pokaziva Bin. Klikn

ne mogućno

ka onda u Fbrisanja. možete ih v

a rekonstrukakle su obris

a rekonstruk

ača iz kataloete na nju i

osti da ih tra

File meniju i

vratiti tako škciju (Restorsani.

kciju ovako

oga (tabele)otvoriće se

ajno izbrišet

izaberete ko

što selektujere this item

o izbrisanih

fajlova. e prozor

te, ili da ih

omandu

ete fajlove m) i svi

 

Control p Kao što mmjesto gdjeKontrolna Kakvih popromene u Kada klikn

U gornjemćemo preglKada odabpostoje u o

panel

mu govori ime se vrši potabla je sas

odešavanja?unutar opera

nete na start

m desnom uglati ikonice

beremo smaokviru kontr

me Controldešavanje kstavni segm? To su pativnog siste

t – Control p

glu nalazi si male “pro

all icons / mrolne table.

l Panel (Kokomponentiment operatiprije svega ema window

panel otvori

e opcija Viograme” kojmale ikone,

38 

ontrolna tai operativnoivnog sistem

administraws 7.

iće vam se p

iew by: onaji se izvršavpojaviće se

abla/Upravog sistema.ma, u komeativna pode

prozor kao n

a omogućavvaju kada dve sljedeća s

ljačka tabla

e se nalazi ešavanja si

na slici ispo

a da možemvostruko klislika koja p

a/Nadzorno

čitav set poistema, pod

od.

mo birati naiknemo na n

pokazuje sv

mjesto) je

odešavanja.dešavanje i

ačin na kojinjih. e alate koji

e

. i

i

i

 

Pogledajm Desktop gGadget su sistema, a mKada se ak

mo one koje

gadgets/malmali progrmogu biti z

ktiviraju poj

se najčešće

li programrami koji raznačajne za javljuju se n

koriste. A t

i koji nose di u pozadikorisnika.

na desktopu

39 

to su:

čitav spektini operativ

u računara.

Najči sat Slikprog

tar informavnog sistema

češće korišćt.

ka lijevo gramčiće.

acija a i ne opter

ćen gadget-

pokazuje

rećuju rad o

dodatak jes

kako poz

operativnog

ste kalendar

zivate ove

g

r

e

 

Display/poMoguće jeekrana: ovam odgopozadine epodešavanj Na primjpodesite daboja ili slnačin. Otvokliknete desktop bakao opcija Poslije odaste već vi changes.

Ukoliko žprozora udrugačiji oprozor Coopciju Chsounds on U okviru standarne izabrati koali i neke dU okviru možete mmnoge dru

odešavanjae podesiti od rezolucijovara, prekekrana, njegja skrin sejv

jer: ukolika na vašem lika to radorite controna displayackground sa lijeve str

aberete slikuodlučili, kl

želite da u kojima od standard

ontrol panehange the your comp

ove opcmogućnost

oje nudi samdruge.

ove opcijmijenjati scuge stvari

a izgleda eksve parameje ekrana kko definisagove boje slvera itd.

ko želite desktopu b

dite na sledol panel, potay i chan

koji se narane. u ili boju ililiknete na s

izgled varadite b

dnog, otvoel, i potra

visuals aputer ije nalazi

ti koje možm Window

je mogućecreen save

krana i prozetre koja anja ike,

da ude deći tom nge lazi

i šta save

aših ude

orite žite and

se žete

ws 7

je r i

 

40 

zora

 

Region an

Ukoliko douvijek standefault inp  

nd Languag

odamo višendarni font put languag

ge/podešava

e jezika, reci jezik koji

ge bar koji s

anje jezika

cimo srpskim kucamo

se nalazi u s

41 

a i regiona

Ovo je mradimo. Onda kkeyboarddugme cAko želilatinicuadd, potserbian, kliknemoTada nam Standard

i latinicu, ćbude srpsk

samom vrhu

mjesto na k

kada otvorids and Lan

changes keyimo da dodto radimo

tom iz palelatin ser

o ok. m se taj jezi

dno, klikom

ćirilicu, engki latinica tou prozora, p

kome defin

imo ovaj pnguages. Uyboard. damo novi j

na sledeći te koja namrbia and

ik doda u pa

na apply p

gleski jezik o biramo takpotvrdimo n

nišemo jezi

prozor imaU okviru nj

jezik, na pr način. Kl

m se otvorimontenegr

aletu.

potvrđujemo

itd. i želimako što u oknaš izbor.

k sa kojim

amo opcijue se nalazi

imer srpskiliknemo na izaberemo

ro Former

o izbor.

mo da namkviru opcije

m

u i

i a o r

m e

 

Jednosta Cilj: upozsistemom,pa i Windo

U sklopuZa početak CalculatoProgram kranijim džPoziv proPozivom

Izbor se kao na sli

Naučni kaProgramepodržavajuBin), Standard(/), sabirapredznakaRačunanjUnos vrijukucavanjAko korisnumeričko taster štindikacija) sa važi znakon unos

ora.

kacije

tavnijom apkativne proa omogući knog sistemnajjednostav

a da se uz atorima. rt/Programsulator koji j

čekiranjem j

adrži dalekogućava i radojnim sistem

ard) sadrži cenat, kvad

dnosti u dijlikom na t

se koristiti risti numerano paljenjemeričkog seza sve progrsa brojeva i

42 

plikacijom ograme, nemkonkretan rma isporuvnijim kao š

z pomoć ra

s/Accessorije integrisan

jedne od p

o veći broj fud sa logičkimima (heks

samo elemdratni korije

alog prozortaster - dug

brojevi iz rička tastatem svjetlosneta: da li rame. i operacija)

Windows-ma mnogo srad. učuje se što su kalku

ačunara vrš

ies/Calculatn u Window

ponuđenih o

funkcija, m operacijasadecimalni

mentarne open (sqrt), in

r Calculatorgme koji p

gornjeg reura ona sene indikacijda se kori

), pritiskom

a. Upoznavsmisla. Cilj

više aplulator, sat i H

e jednostav

tor. ws.

opcija

ama (u brojni - Hex, ok

peracije: mnnverznu vri

r-a. predstavlja

eda karaktere aktivira e. isti kao ku

na taster <

vanje sa oj operativno

likativnih Help.

vna računan

nim sistemiktalni - Oct

noženje (*)ijednost (1/

broj, ili s

r seta tasta- bira pri

ursorski (st

ili

perativnim og sistema,

programa.

nja, slično

ima koji to t, binarni -

, dijeljenje /x) i izbor

a tastature

ature, ili iz tiskom na

trelice), ili

klikom na

.

 

PrivrememinimizacMinimizacsmješta u aktivirali WordPad-Ponovni pPostupak PomjeranPostavite destinacijudokument Napuštandugme –CProvježbajKalkulatorveć smo ododaju se

Podešava Unutar WKad pokre

Kad se pomoći da poAko želiteTu ćete mPrije, ili kprimjetite,prozor za

PromijenitKlikom nasekundi. Kad želitena njih. Ako se žeželi.

no napuštciju. cijom progrtaskbar. Aiz desktopa

-a, minimizapoziv minimminimizacij

nje prozorase u naslov

u. Pomjeranta, tako da v

nje programClose), ili koajte rad sa kar je jedan o

obradili većsamo nared

anje tačnog

indowsa imenete Windo

poziv

stavite u doogledate ko

e više detaljmoći da preg

kasnije, vri, jednostavnpodešavanjte - podesita inkrement

e promjene s

eli promjena

tanje -mini

ram ostaje aAktivan pos

a njegovomacijom se v

miziranog prje važi kod s

a kalkulatorvnu liniju nje naročitovam on prek

ma kalkulaombinacijomalkulatoromod najjednoinu radnji p

dbe vezane z

g vremena

mplementiranows-e tačno

v programa

onji desni ugoji je danas da pozovite plednije vidiijeme, koji no se postave.

te potrebnet-dekrement

sati, ili min

a vremensk

imizacija p

aktivan i dostaje prozor

m minimizaraćate u prorograma vršsvih Window

a je na stani držeći pri

o ima smislakriva podatk

ator se vršim tastera . ući vrstu kalWindows pra rad; tako nu aplikaciju

r i sat

ar i sat. moćete vidjet

ws prozora pm. azvan Kalen

informacijesistemski s

u Taskbar-u

e. šite promjen

e na njihovo

aberete karti

Calculator

se njegov prredhodno bvraćate u dPad-a i sl.

m na njegovuma.

in: vi taster miulator koris

ardan način:

kulatora i programa. Kće biti i kou.

ti u donjem

pojaviće se

ndar i vrijeme o vremenusat, će se r

u i kliknete 2

ne; mjeseca

o polje i ink

icu Time Z

r vrši se k

rozor uklanjio aktiviran

desktop, ako

u ikonu u ta

iša, pomjerstite za pror

: klikom na

provodeći raao, što ste d složenijih

desnom ug

(isplivaće)

me - Date anu i datumu. razlikovati 2 puta na nj

a, godine ili

krement-dek

one, klikom

klikom na

nja - minimin. Ako ste

ko ste ga ak

askbaru. - Po

rite prozor račun u proz

a dugme za

azličita izračvjerovatno

h Windows

glu.

balon u kom

nd Time.

od stvarnojega. Pojavi

sata, minut

krement će

m na područ

dugme za

zira i on se Calculator ktivirali iz

okušajte.

na željenu zoru vašeg

a izlaz ( X

čunavanja.primjetili, programa:

me ćete

og. Kad to i se dijalog

ta odnosno

se odnositi

čje koje se

 

Help - po Help predPoziv glaWindows-nismo akti

p

omoć i pod

stavlja obavavnog Help-ima. vršimivirali neki

poziv Helpa

drška

vezan dio usp-a, gdje su

mo sa Start/Hprozor).

a preko Star

ser friendlyu objašnjenHelp ili pri

rt dugmeta

44 

y - prijateljskni svi pojmitiskom na t

kog okruženovi i procetaster F1 - a

pozi

Nakon štoprozor koji Kliknete nobjašnjenjaobjašnjenje

nja Windowedure, koje ako se nalaz

iv Helpa pr

o ste pozvje sam po s

na neki oda iz spiskae.

ws-a. srećemo p

azimo u desk

reko F1 tast

vali pomoćsebi jasan.

d ponuđena i dobijet

pri radu sa ktopu (ako

era

ć dobijate

ih topika-te detaljno

 

Paint Šta je Pai Program zskromnih lne zahtjevaOvaj dizajkreiraju neIsporučuje Bitmapir Računarsk

Primjer

Pojam pik

Red Greendruge bojeslika crno bbita (RGB)Kvalitet jesvaki pojedznači boljurazne vrsteslike u tomJPEG (JPGizvesti, ali Paint koris

int

za obradu blikovnih stvaju kompleknerski alat

ezahtjevne cse i nanalz

ana grafik

ka grafika se

r bitmape i

ksela

n Blue - to e osim ove trbijela to zna) po jednomedne bitmapdinačni piku sliku kao ie sažimanjam formatu sG) format kje blizu stv

st PNG saže

bitmapiranihvaraoca. Akksnu obradunamjenjen

crteže. i se integris

ka

e dijeli na dv

pikselizacij

znači da svri osnovne. ači da pikse

m pikselu. Cpirane slike

ksel (dubinai vjerodosto

a. Bitmap (Bsu veoma vkoji sažima varnosti. eti (komprim

h slika, zvako radite sa u, Paint je, v

je amaterim

san u sklopu

va dijela: bi

je

Bitmkori(najsnimili TBitmgubiBitmpravnekili n

Pielepla Svdapik

vaka boja