Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
g e n d e r u l ig e n d e r u l ig e n d e r u l ig e n d e r u l ig e n d e r u l i T a n a s w o r o b i sT a n a s w o r o b i sT a n a s w o r o b i sT a n a s w o r o b i sT a n a s w o r o b i s s a k i T x e b i :s a k i T x e b i :s a k i T x e b i :s a k i T x e b i :s a k i T x e b i :
evropuli gamocdileba da qarTuli realobaevropuli gamocdileba da qarTuli realobaevropuli gamocdileba da qarTuli realobaevropuli gamocdileba da qarTuli realobaevropuli gamocdileba da qarTuli realoba
broSura gamoica poloneTis sagareo saqmeTa saministros finansuri daxmarebiT.
publikacia momzadda partniorebi – poloneTis fondisa da partniorebi – saqarTveloserToblivi proeqtis, Tanabari statusi Tanabari statusi Tanabari statusi Tanabari statusi Tanabari statusi ––––– ukeTesi Sansebi demokratiisTvis ukeTesi Sansebi demokratiisTvis ukeTesi Sansebi demokratiisTvis ukeTesi Sansebi demokratiisTvis ukeTesi Sansebi demokratiisTvis,farglebSi.
redaqtorebi: maia branka da milena miTagvariawignSi gamoyenebulia poloneli mxatvris andrei mleCkos naxatebi
Tbilisi, 2005 wlis dekemberi
Brochure is published with the financial support from the Ministry of Foreign Affairs of Poland.
Publication is prepared in frames of the joint project of Partners-Polska Foundation andPartners-Georgia: EQUAL STATUS – BETTER CHANCES FOR DEMOCRACY.
Tbilisi, December 2005
daibeWda “qalTa poligrafiul servisSi”T.: (995 32) 942 699, www.ginsc.net
3
w i n a s it y v ao b aw i n a s it y v ao b aw i n a s it y v ao b aw i n a s it y v ao b aw i n a s it y v ao b a
warmogidgenT publikacias genderuli
Tanasworobis Sesaxeb, romelic SemuSavda
proeqt “Tanabari statusi - ukeTesi Sansi
demokratiisaTvis” ganxorcielebis Sedegad.
es proeqti ganxorcielda ori
arasamTavrobo organizaciis - fondi
“partniorebi - poloneTisa” da “partniorebi
– saqarTvelos” mier.
proeqti dafinansebulia poloneTis sagareo
saqmeTa saministros mier. mis farglebSi, 2005
wlis Semodgomaze, Catarda ori treningi
trenerebisaTvis genderuli Tanasworobis
sakiTxebze; garda amisa, gaimarTa Sexvedrebi
da konsultaciebi sileziis olqis
rwmunebulTan qalTa da mamakacTa Tanabari
statusis sakiTxebSi, qalbaton dorota
stasikovska-vozniakTan, romelic sakuTar
gamocdilebas uziarebda saqarTvelos
mTavrobis, adgilobrivi administraciisa da
arasamTavrobo organizaciebis warmomad-
genlebs. proeqtis farglebSi momzadebulma
oTxma qarTvelma trenerma Caatara ordRiani
treningi arasamTavrobo organizaciebis,
adgilobrivi mediisa da sazogadoebrivi
dawesebulebebis 20-ze meti warmomad-
genlisaTvis. winamdebare broSura warmo-
adgens Cveni proeqtis erTgvar Sejamebas.
am proeqtis realizacias ori ZiriTadi
mizezis gamo SevudeqiT: pirveli is, rom
veTanxmebiT Svedur lozungs “demokratia
qalebis gareSe naxevrad demokratiaa” da
gvjera, rom im sazogadoebaSi, romlis
cxovrebaSic qalebi ar Rebuloben aqtiur
monawileobas, maTi interesebi da moTxov-
nilebebi ar aris saTanadod warmodgenili.
migvaCnia, rom genderuli Tanasworobis
4
sakiTxi aris sakmaod rTuli da xSirad iWreba
kulturasa da wes-CveulebebSi, rasac
mtkivneuli cvlilebebi axlavs Tan. Cven aseTi
cvlilebebis momxreni varT, magram amav-
droulad gvsurs, rom isini saguldagulod
momzaddes da Wkvianurad gatardes. imeds
vitovebT, rom winamdebare publikacia am
mxriv Tavis mcire sasikeTo wvlils Seitans.
meore, poloneTma, romelmac sul axlaxans
ganicada Rrma gardaqmna da 2004 wels gawev-
rianda evrokavSirSi, ukve gaiara cvlile-
bebisa da kanonmdeblobis evropulTan
SesabamisobaSi moyvanis is gza, romelsac
saqarTvelo axla daadga. amitom giziarebT
poloneTis, rogorc pozitiur, aseve
negatiur gamocdilebas. Zalzed moxarulni
viqnebiT, Tu es gamocdileba TqvenTvis
saintereso da sasargeblo iqneba.
gisurvebT warmatebas!
wi
na
si
ty
va
ob
aw
in
as
it
yv
ao
ba
wi
na
si
ty
va
ob
aw
in
as
it
yv
ao
ba
wi
na
si
ty
va
ob
a
maia brankamaia brankamaia brankamaia brankamaia branka,“partniorebi poloneTis fondi”
milena miTagvariamilena miTagvariamilena miTagvariamilena miTagvariamilena miTagvaria,„partniorebi saqarTvelo”
varSava-Tbilisi,2005 wlis dekemberi
5
s arC e v is arC e v is arC e v is arC e v is arC e v i
maia branka. genderuli Tanasworobis evropuli
politika da misi gatareba poloneTSi ...................................................................................................... 7
genderuli Tanasworoba da adgilobrivi TviTmmarTveloba poloneTSi .................................. 21
lela xomeriki. genderuli Tanasworobis uzrunvelyofisaken
mimarTuli politikis ganxorcielebis perspeqtivebi saqarTveloSi ......................................... 27
elene rusecki. qalTa da genderul sakiTxebTan mimarTebaSi
arsebuli sainformacio problemebi da perspeqtivebi saqarTveloSi ....................................... 39
genderi mediaSi: sakontrolo kiTxvari .................................................................................................. 43
zogierTi standarti BBC-is JurnalistebisaTvis ............................................................................ 45
genderuli Tanasworobis ena ...................................................................................................................... 51
7
maia branka
genderuli Tanasworobis evropuligenderuli Tanasworobis evropuligenderuli Tanasworobis evropuligenderuli Tanasworobis evropuligenderuli Tanasworobis evropuli
politika da misi gatareba poloneTSipolitika da misi gatareba poloneTSipolitika da misi gatareba poloneTSipolitika da misi gatareba poloneTSipolitika da misi gatareba poloneTSi
evrokavSirSi gatarebuli genderuli
Tanasworuflebianobis politika msoflioSi
erT-erTi yvelaze Tanamedrove da mowinavea.
evrokavSirSi moqmedi samarTlebrivi normebi
iTvaliswinebs erT upirates princips - qalTa
da mamakacTa faqtiur Tanasworuflebianobas.
evrokavSiri dainteresebulia ara mxolod
TanasworobiT samarTlebriv WrilSi, vinaidan
es ukanaskneli ukve didi xania miRweulia misi
wevri qveynebis samarTlebriv sistemebSi,
aramed TanasworobiT yoveldRiur
cxovrebaSi, samsaxurSi, ganaTlebis,
momsaxurebis sferoSi, damoukidebeli
gadawyvetilebis miRebis TavisuflebaSi.
aqedan gamomdinare, evrokavSiris mier
miRebulia axali gadawyvetilebebi ara marto
iseT tradiciul sferoSi rogoricaa
samsaxuri da dasaqmeba, aramed
sazogadoebrivi cxovrebis sxva dargebSic.
qvemoT Cven visaubrebT evrokavSirSi moqmedi
samarTlebrivi normebisa da agreTve im
realuri mdgomareobis Sesaxeb, romelic
amJamad arsebobs poloneTSi genderuli
Tanasworobis kuTxiT.
8
genderuli Tanasworobis samarTlebrivi safuZvlebigenderuli Tanasworobis samarTlebrivi safuZvlebigenderuli Tanasworobis samarTlebrivi safuZvlebigenderuli Tanasworobis samarTlebrivi safuZvlebigenderuli Tanasworobis samarTlebrivi safuZvlebi
evrokavSiris kanonmdeblobaSievrokavSiris kanonmdeblobaSievrokavSiris kanonmdeblobaSievrokavSiris kanonmdeblobaSievrokavSiris kanonmdeblobaSi
amsterdamis traqtatis ZalaSi Sesvlis
dRidan, 1999 wlis 1 maisidan, evrokavSiris
erT-erTi ZiriTadi amocanaa genderuli
Tanasworobis mxardaWera.
Canaweri genderuli Tanasworuflebianobis
Sesaxeb jer kidev evropis ekonomikuri
gaerTianebis Seqmnis momentidan figurirebs.
romis traqtatis 119 muxlis mixedviT, am
gaerTianebis wevri qveynebi daTanxmdnen
uzrunvelyon qalTa da mamakacTa Tanabari
anazRaurebis principebi. samuSao adgilze
qalTa da mamakacTa Tanaswori mopyrobis
principi Semdgom direqtivebSi ganviTarda
da ukeT Camoyalibda:
• direqtiva 2004/113/EC , romelic
amkvidrebs qalTa da mamakacTa Tanaswori
mopyrobis princips saqonlisa da
momsaxurebis xelmisawvdomobis da
miwodebis sferoSi;
• direqtiva 2000/78/EC, romelic awesebs
qalTa da mamakacTa dasaqmebis sferoSi
Tanaswori mopyrobis zogad pirobebs (Em-
ployment Equality Directive). es direqtiva
avaldebulebs wevr saxelmwifoebs
centralur doneze iseTi organos Seqmnas,
romelsac daevaleba genderuli Tanaswo-
robis sakiTxebis monitoringis
ganxorcieleba, rogorc kanonmdeb-
lobaSi, aseve praqtikaSi.
• direqtiva 97/80/WE genderuli niSniT
diskriminaciis SemTxvevaSi dasabuTebis
simZimis Sesaxeb. es direqtiva awesebs
specialur meqanizms, romelic diskri-
minaciis msxverpls aTavisuflebs val-
debulebisagan daasabuTos sasamarTlos
winaSe diskriminaciis faqti, xolo dam-
tkiceba imisa, rom diskriminacias ar
hqonda adgili, evaleba diskriminaciaSi
braldebul mxares - e.w. “dasabuTebis
tvirTis gadatana”.
• direqtiva 96/34/EEC dekretuli
Svebulebis ZiriTadi principebis Sesaxeb.
• direqtiva 92/85/EEC orsuli, melogine da
meZuZuri dasaqmebuli qalebisaTvis
janmrTelobisa da usafrTxoebis
pirobebis gaumjobesebis Sesaxeb.
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
ae
vr
op
ul
i g
am
oc
di
le
ba
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
ae
vr
op
ul
i g
am
oc
di
le
ba
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
a
9
• direqtiva 86/316/EEC kerZo seqtorSi
momuSave qalTa da mamakacTa Tanaswori
mopyrobis Sesaxeb.
• direqtiva 79/7/EEC da 86/378/EEC
profesiul-sazogadoebrivi dazRvevis
sferoSi qalTa da mamakacTa Tanabari
mopyrobis Sesaxeb.
• direqtiva 76/207/EEC , ganaxlebuli
direqtiviT 2002/73/EC, qalebisaTvis da
mamakacebisaTvis dasaqmebis, profesiuli
ganviTarebis, dawinaurebisa da Sromis
pirobebis Tanabari xelmisawvdomobis
Sesaxeb.
• direqtiva 75/117/EEC qalebisaTvis da
mamakacebisaTvis erTnairi Rirebulebis
samuSaos Sesaxeb, an Tanabari samuSaos Ses-
rulebisaTvis Tanabari anazRaurebis Sesaxeb.
rogorc cota xanSi cxadi gaxda, TviT
direqtivebs realobaze didi gavlena ar
mouxdenia, da Tu politikur gancxadebebs
davujerebT, saWiro iyo damatebiTi
RonisZiebebis gatareba. amaze pasuxi
amsterdamis traqtaqtma gasca, romelic
evrokavSiris erT-erT prioritetad qalTa
diskriminaciis aRmofxvras da genderuli
Tanasworobis waxalisebas asaxelebs (mux.3 me-
2 parag.). amsterdamis traqtati amkvidrebs
kidev or mniSvnelovan princips: me-13 muxli
evrokavSirs aZlevs uflebas „gamoiCinos
iniciativa genderuli, rasobrivi, eTnikuri,
religiuri, asakobrivi da seqsualuri
diskriminaciis yovelgvari formis
likvidaciis mizniT”, xolo 141-e muxli qmnis
e.w. pozitiuri moqmedebis SesaZleblobas:
„Tanaswori mopyrobis principi ar
gamoricxavs saxelmwifos mier iseTi
samarTlebrivi xerxebisa da saSualebebis
SemuSavebas, romelic privilegiebs aniWebs
araproporciulad (arasakmarisad)
warmodgenil genders, raTa gauadvilos am
sqesis warmomadgenlebs profesiuli
saqmianobis Sesruleba, an Tavidan aacilos Tu
daakompensiros profesiuli karieris gzaze
wamoWrili sirTuleebi.”
amgvarad evrokavSiris genderuli politika
diskriminaciis sawinaaRmdego da Tanabari
uflebebis uzrunvelyofis fazidan gadadis
Tanabari SesaZleblobebis fazaSi, ara
mxolod profesiul, aramed politikur,
sazogadoebriv da ojaxur WrilSi.
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
10
samoqmedo programebi qalTa da mamakacTa Tanabarisamoqmedo programebi qalTa da mamakacTa Tanabarisamoqmedo programebi qalTa da mamakacTa Tanabarisamoqmedo programebi qalTa da mamakacTa Tanabarisamoqmedo programebi qalTa da mamakacTa Tanabari
SesaZleblobebisaTvisSesaZleblobebisaTvisSesaZleblobebisaTvisSesaZleblobebisaTvisSesaZleblobebisaTvis
is, rac Camoyalibebulia traqtatebSi,
SemdgomSi damuSavebulia evropuli komisiis
mier, da aisaxeba qalTa da mamakacTa Tanabari
SesaZleblobebis uzrunvelyofis mizniT
Seqmnil samoqmedo programaSi. es programa
iZens evropis sabWos rekomendaciis formas
da, Tumca ar atarebs savaldebulo xasiaTs,
mainc Zalzed mniSvnelovania Tanasworufle-
bianobis principis win wamowevisas, gansa-
kuTrebiT ki konkretuli proeqtebis da
aqciebis waxalisebisas wevr qveynebSi.
samoqmedo programaSi evrokavSiri uzrun-
velyofs resursebs da garkveuli politikis
gatarebis mizniT gegmavs garkveuli
qmedebebis ganxorcielebas. amJamad evro-
kavSiris mier xorcieldeba „me-5 CarCo prog-
rama Tanabari SesaZleblobebisTvis” (2000-
2005), romlis miznebia: 1) genderuli Tana-
sworoba ekonomikur sferoSi, 2) orive sqesis
Tanabari warmomadgenloba da monawileoba
sazogadoebriv cxovrebaSi, 3) Tanaswori
socialuri uflebebi, 4) Tanasworoba
sazogadoebriv cxovrebaSi, 5) cvlilebis
moxdena sazogadoebrivi rolebis tradi-
ciul da stereotipul aRqmaSi. amJamad dam-
tkicebis fazaSia evrokavSiris axali prog-
rama „progresi”, dasaqmebisa da sazogadoeb-
rivi solidarobis Sesaxeb, romelic gaTva-
liswinebulia 2007-2013 wlebisaTvis. prog-
rama iyofa moqmedebis 5 ZiriTad sferod: 1)
dasaqmeba, 2) socialuri dacva da sazoga-
doebrivi integracia, 3) Sromis pirobebi, 4)
mravalferovneba diskriminaciasTan brZo-
laSi, 5) genderuli Tanasworoba.
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
ae
vr
op
ul
i g
am
oc
di
le
ba
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
ae
vr
op
ul
i g
am
oc
di
le
ba
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
a
11
Tanasworobis Tanasworobis Tanasworobis Tanasworobis Tanasworobis „„„„„saTvalesaTvalesaTvalesaTvalesaTvale””””” anu anu anu anu anu GENDER MAINSTREAMING
1996 wels evropulma komisiam, gaerosa da
evrosabWos waxalisebiT, gamoaqveyna ganc-
xadeba „evrokavSirSi yvela politikuri stra-
tegiisa da RonisZiebis ganxorcielebisas
qalTa da mamakacTa Tanasworobis gaTva-
liswinebis”, anu genderuli meinstrimingis
Sesaxeb. 1996 wlidan Tanasworobis idea unda
figurirebdes evrokavSiris mier ganxor-
cielebul yvela moqmedebaSi - dawyebuli
dagegmvis etapidan, realizebiT moyolebuli
da politikis da moqmedebebis SefasebiT
damTavrebuli. am ideas safuZvlad Semdegi
mosazreba udevs: qveynis nebismieri politika
da moqmedeba gavlenas axdens mis moqa-
laqeebze, rogorc mamakacebze, iseve qalebze.
imisaTvis, rom ganvsazRvroT am gavlenam (anu
sargebelma da danakargma) Tanabrad imoqmeda
yvelaze Tu ara, amisaTvis saWiroa SevxedoT
Cvens moqmedebebs Tanasworobis “saTvalis”
meSveobiT. amosavali wertili aris arsebuli
situaciis guldasmiTi analizi da diagnozi,
anu moutana Tu ara dRemde ganxor-
cielebulma gadawyvetilebebma sikeTe
rogorc qalebs, aseve mamakacebs?
Tanasworobis perspeqtividan xedva aRibeWda
agreTve struqturul fondebSic - evro-
kavSiris finansuri politikis instru-
mentebSi. yvelam, visac surs miiRos saxsrebi
evrokavSiris biujetidan, unda ganmartos, Tu
rogor apirebs moagvaros genderuli
Tanasworobis sakiTxi. magaliTad, struq-
turuli fondebidan portugaliis meTevzeTa
dasaxlebisTvis gaweuli daxmareba ar moi-
cavda mxolod meTevzeebis navebis gaum-
jobesebas, romlebzec muSaobdnen ZiriTadad
mamakacebi. vinaidan rogorc qalTa, aseve
mamakacTa interesebi unda yofiliyo da-
culi, proeqti xels uwyobda qalTa
mewarmeobis ganviTarebas (saubaria qalebze,
romlebic dakavebulebi iyvnen niJarebis da
zRvis sxva simdidris mopovebiT). proeqti
aswavlida maT, Tu rogor gadaeqciaT
niJarebi sasargeblo saqonlad da rogor
waremarTaT samewarmeo saqmianoba. amgvarad,
moxerxda Tanasworobis politikis ganxor-
cieleba (orive sqesis ekonomikuri damou-
kidebloba) da regionaluri ganviTarebis
miznebis Sesruleba (mewarmeobis waxaliseba).
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
12
gender meinstrimingi praqtikulad aisaxa
evropul administraciaSic, sadac yvela
dawesebulebaSi da biuroSi muSaobs specia-
listi, romelic pasuxismgebelia sqesTa
Tanasworobis sakiTxis monitoringze da mis
gaTvaliswinebaze kavSiris mier miRebul
yvela gadawyvetilebaSi da moqmedebaSi.
Tanasworobis politikaze pasuxismgebelia
komisari dasaqmebis, sazogado saqmeebis da
Tanabari SesaZleblobebis dargSi.
aris Tu ara politika mamrobiTi sqesis?aris Tu ara politika mamrobiTi sqesis?aris Tu ara politika mamrobiTi sqesis?aris Tu ara politika mamrobiTi sqesis?aris Tu ara politika mamrobiTi sqesis?
Tanasworobis evropuli politikis erT-erTi
mizania gadawyvetilebis miRebis procesSi
qalTa da mamakacTa Tanabari monawileobis
uzrunvelyofa. aq ukve ar moqmedeben
direqtivebi, romlebic gaTvaliswinebuli
unda iyos qveynis kanonmdeblobaSi, mxolod
miTiTebebi, rekomendaciebi da rCevebi. am
SemTxvevaSi TiToeuli qveyana axorcielebs
am princips misTvis misaRebi xerxebiT, rac
kargad Cans, Tu SevxedavT ramodenime qveynis
parlamentebSi qalTa procentul
Semadgenlobas.
40% da meti40% da meti40% da meti40% da meti40% da meti - SvedeTi, holandia
30% da meti30% da meti30% da meti30% da meti30% da meti - avstria, belgia, dania, fineTi, germania, espaneTi
20% da meti 20% da meti 20% da meti 20% da meti 20% da meti - lixtenSteini, litva, luqsemburgi, latvia, poloneTi, portugalia,
didi britaneTi.
10% da meti10% da meti10% da meti10% da meti10% da meti - CexeTi, estoneTi, irlandia, safrangeTi, italia, slovenia, slovakeTi.
0% da meti0% da meti0% da meti0% da meti0% da meti- saberZneTi, ungreTi, malta.
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
ae
vr
op
ul
i g
am
oc
di
le
ba
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
ae
vr
op
ul
i g
am
oc
di
le
ba
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
a
13
qalebis procentuli Semadgenloba
parlamentSi yvelaze maRalia SvedeTSi da
Sedgens 45%, xolo, SedarebisaTvis,
saberZneTis parlamentSi 10%-ze naklebs.
ratom xdeba ase? saqme imaSia, rom SvedeTSi
arCevnebSi monawile politikuri partiebi an
kvotur sistemas iyeneben (calkeuli sqe-
sisaTvis procentulad gansazRvruli
monawileoba, magaliTad, 40/60), an paritetul
sistemas (zustad 50/50). garda amisa, ga-
moiyeneba agreTve e.w. «elva Sesakra-
vis» »sistema, rac niSnavs, rom qalTa da mama-
kacTa gvarebi urTierTmonacvleobiT fi-
gurireben saarCevno siebSi. Sveduri
partiebi, iseve rogorc evropuli partiebis
umetesoba, kvotur sistemas nebayoflobiT
iyeneben. mxolod belgiaSi da safrangeTSi
kvoturi sistema adgilobriv arCevnebze
kanoniT aris savaldebulo. am kanonis
darRvevis SemTxvevaSi partias daekisreba
fuladi jarima.
poloneTSi ramdenime partiam gamoTqva
paritetuli sistemis gamoyenebis survili.
samwuxarod, radgan paralelurad popularuli
ar aris monacvleobiTi sistema, poloneli
qalebis procentuli Semadgenloba parlamentSi
ar aris Zalian maRali da Seadgens 20%.
evrokomisia agreTve iyenebs kvotur sistemas,
romelsac xSirad ormagi nominaciis sistemas
uwodeben. rodesac evropis komisiisaTvis
momuSave eqpertTa romelime jgufSi Cndeba
vakansia, cdiloben warmoadginon msgavsi kva-
lifikaciis mqone sul cota ori kandi-
datura, qali da mamakaci, xolo Tanamde-
bobaze niSnaven im sqesis warmomadgenels,
romelic naklebadaa warmodgenili mocemul
jgufSi. ratom? raTa uzrunvelyofili iyos
optimaluri gadawyvetilebis miReba, anu
iseTis, romelic iTvaliswinebs sxvadasxva
perspeqtivas (albaT yvela daeTanxmeba imas,
rom qalisa da mamakacis xedva xSirad gan-
sxvavdeba erTmaneTisagan). mniSvnelovania,
rom gadawyvetilebaTa miRebisa da resur-
sebis ganawilebis procesSi gaTvaliswinebuli
iyos rogorc qalebis, iseve mamakacebis gamo-
cdileba, moTxovnilebebi da prioritetebi.
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
ev
ro
ka
vS
ir
is
po
li
ti
ka
14
genderuli Tanasworobis politika poloneTSigenderuli Tanasworobis politika poloneTSigenderuli Tanasworobis politika poloneTSigenderuli Tanasworobis politika poloneTSigenderuli Tanasworobis politika poloneTSi
poloneTi, evrokavSirSi gawevrianebis gamo,
iZulebuli iyo Tavisi kanonmdebloba
moeyvana evrokavSiris kanonmdeblobasTan
SesabamisobaSi, risi Sedegic iyo cvlilebebi
ara marto Sromis kodeqsSi, aramed poli-
tikosebisa da administraciis am sakiTxisadmi
midgomaSic. Tanasworuflebianobis, qalTa
uflebebis da maTi dacvis sakiTxi gaxda
gaRvivebuli politikuri diskusiis sagani.
2001 wels ministrTa sabWom premieris
kancelariis farglebSi daawesa qalTa da
mamakacTa Tanabari statusis sakiTxebSi
mTavrobis rwmunebulis Tanamdeboba.
rwmunebuls daevala, pekinis platformis
sapasuxod, qalTa sakiTxebis amsaxveli
erovnuli programis SemuSaveba. es programa
ganxorcielda 2003-2005 wlebSi da moicavda
qalTa aqtivobis sxvadasxva sferoebs: qalTa
uflebebi, qalebis ekonomikuri aqtivoba,
Zaladoba qalebis winaaRmdeg, qalTa
jandacva, ganaTleba, qalTa monawileoba
xelisuflebaSi da gadawyvetilebis miRebis
procesSi, aseve qalebi masmediaSi. am prog-
ramis Sedegi iyo qalTa da mamakacTa Tanabari
statusis sakiTxTa rwmunebulis daniSvna 16
savoevodoSi. erT-erTi rwmunebulis (si-
leziis savoevodos) saqminobis magaliTi
winamdebare broSuraSia warmodgenili.
2005 wlis seqtemberSi Catarda saparlamento
arCevnebi, ris Sedegadac mniSvnelovnad
Seicvala ZalTa Tanafardoba SedarebiT
konservatiuli mimarTulebis sasargeblod,
romelic, Tavisi arsidan gamomdinare, ewi-
naaRmdegeba Tanasworuflebianobis aqtiur
politikas da ufro metad ixreba pro-oja-
xuri politikis sasargeblod. amasTanave,
qalTa da mamakacTa Tanabari statusis sa-
kiTxTa mTavrobis rwmunebulis Tanamdeboba
gauqmda. misi kompetenciebi gadaeca Sromisa
da sazogadoebrivi politikis ministris
moadgiles.
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
ae
vr
op
ul
i g
am
oc
di
le
ba
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
ae
vr
op
ul
i g
am
oc
di
le
ba
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
a
15
qalTa da mamakacTa Tanasworobis principebi poloneTisqalTa da mamakacTa Tanasworobis principebi poloneTisqalTa da mamakacTa Tanasworobis principebi poloneTisqalTa da mamakacTa Tanasworobis principebi poloneTisqalTa da mamakacTa Tanasworobis principebi poloneTis
kanonmdeblobaSikanonmdeblobaSikanonmdeblobaSikanonmdeblobaSikanonmdeblobaSi
diskriminaciis cnebadiskriminaciis cnebadiskriminaciis cnebadiskriminaciis cnebadiskriminaciis cneba
poloneTSi diskriminacia kanoniT akrZalulia,
rac gamoxatulia poloneTis respublikis 1997
wlis konstituciaSi. umaRlesi kanonis 32-e
muxlis mixedviT aranairi mizezis gamo aravin
ar SeiZleba iyos diskriminirebuli politikur,
sazogadoebriv Tu ekonomikur cxovrebaSi.
qalTa diskriminacia niSnavs ojaxuri
mdgomareobis miuxedavad, sqesobrivi niSniT
yovelgvar gansxvavebas, gamonakliss an
SezRudvas, romelic miznad isaxavs Seasustos
an SezRudos qalTa mier, mamakacTa da qalTa
Tanasworuflebianobis safuZvelze, poli-
tikur, ekonomikur, socialur, samoqalaqo Tu
adamianis sxva uflebaTa da ZiriTad Tavi-
suflebaTa aRiareba, gamoyeneba an ganxor-
cieleba (1979 wlis konvencia qalTa diskrimi-
naciis yvela formis aRmofxvris Sesaxeb; mux. 1.
saqarTvelos mier ratificirebulia 2001 wels)
diskriminacia SeiZleba iyos sxvadasxva
formis. rogorc wesi, ganasxvaveben uSualo
da irib diskriminacias.
uSualo diskriminacias uSualo diskriminacias uSualo diskriminacias uSualo diskriminacias uSualo diskriminacias adgili aqvs maSin,
rodesac sqesobrivi niSnis (an sxva
diskriminaciuli mizezebis) gamo pirovnebas
epyrobian nakleb misaRebad, vidre
analogiur situaciaSi moepyrobodnen
sapirispiro sqesis pirovnebas.
magaliTad SeiZleba moviSvelioT qvemoT
aRwerili situacia:
„krakovis sasamarTlom sqesis niSniT
diskriminaciis braldebiT dasaja krakovis
bioteqnologiuri firmis direqtori,
romelmac ar daakmayofila axalgazrda
mecnieris gancxadeba samsaxurSi miRebis
Taobaze, radganac, misi azriT, “mamakacebi
arian mouTmenlebi da naklebad xelmarjveni,
rac mecnierulad aris damtkicebuli”. es
aris pirveli aseTi ganaCeni poloneTSi.
sasamarTlos eWvi ar Separvia, rom dasaqmebis
dros qalebisaTvis upiratesobis miniWeba
namdvilad zians ayenebs igive situciaSi myof
mamakacebs. sasamarTlos ganaCenis mixedviT,
beata p.-m daarRvia ara mxolod Sromis
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
16
kanonmdebloba, aramed poloneTis
respublikis konstitucia da evrokavSiris
kanonmdebloba, romlebic krZalaven
diskriminacias sqesobrivi niSniT.
sasamarTlom daadgina jarima 3000 zlotis
odenobiT.” ( wyaro: www. gazeta.pl, 20.05.2005)
mamakaci, romelsac damnaSave xelmZRvanelma
uari ganucxada samsaxurSi miRebaze, aris
krakovis universitetis kursdamTavrebuli
da biologiis kaTedris yofili aspiranti. mas
hqonda saTanado kvalifikacia da labora-
toriaSi muSaobis gamocdileba. misTvis
samuSaoze uaris Tqmis mizezi iyo dawesebu-
lebis xelmZRvanelis subieqturi, dausabu-
Tebeli da stereotipuli mosazrebebi.
irib diskriminacias irib diskriminacias irib diskriminacias irib diskriminacias irib diskriminacias adgili aqvs maSin,
rodesac moCvenebiTad neitraluri kanoni,
kriteriumi Tu praqtika iwvevs erT-erTi
sqesis arasaxarbielo mdgomareobaSi
Cayenebas meore sqesTan SedarebiT, garda im
SemTxvevebisa, rodesac aseTi kanoni,
kriteriumi Tu praqtika obieqturad
gamarTlebulia mizniT, xolo misi miRwevis
saSualebebi aris marTebuli da aucilebeli.
(direqtiva 2002/73/EC, mux. 2).
diskriminacias miekuTvneba agreTve
diskriminaciis dakveTa diskriminaciis dakveTa diskriminaciis dakveTa diskriminaciis dakveTa diskriminaciis dakveTa – moqmedebebi,
romlis mizania sxva pirovnebis sqesobrivi
niSniT diskriminaciis waxaliseba (Sromis
kodeqsis me-18 muxlis me-5 paragrafi).
diskriminacias ar miekuTvneba saxelmwifos
mier droebiT dawesebuli iseTi
samarTlebrivi regulireba, romelic,
faqtiuri uTanasworobis likvidaciis
mizniT, aTanabrebs zogierTi adamianis
SesaZleblobebs (e.w. pozitiuri moqmedebebi).
aradiskriminaciis principisaradiskriminaciis principisaradiskriminaciis principisaradiskriminaciis principisaradiskriminaciis principissamarTlebrivi wyaroebisamarTlebrivi wyaroebisamarTlebrivi wyaroebisamarTlebrivi wyaroebisamarTlebrivi wyaroebi
aradiskriminaciis samarTlebrivi safuZv-
lebi gaTvaliswinebulia ramdenime erovnul
da saerTaSiriso dokumentSi:
saerTaSoriso samarTlebrivi aqtebisaerTaSoriso samarTlebrivi aqtebisaerTaSoriso samarTlebrivi aqtebisaerTaSoriso samarTlebrivi aqtebisaerTaSoriso samarTlebrivi aqtebi
• evrokavSirSi gawevrianebis mizniT
poloneTs unda SemoeRo traqtati
evrokavSiris Sesaxeb da zemoT
CamoTvlili direqtivebi. es direqtivebi
poloneTis kanonmdeblobaSi Sevida 2004
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
ae
vr
op
ul
i g
am
oc
di
le
ba
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
ae
vr
op
ul
i g
am
oc
di
le
ba
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
a
17
wels, Sromis kodeqsSi cvlilebebis
Setanis meSveobiT.
• poloneTSi moqmedebs diskriminaciis
sawinaaRmdego mravali saerTaSoriso
konvencia da xelSekrulebis mxare. aseT
dokumentebs Sorisaa gaeros 1979 wlis
konvencia qalTa diskriminaciis yvela
formis likvidaciis Sesaxeb; Tanabari
Rirebulebis samuSaoze Tanabari
anazRaurebis Sesaxeb Sromis
saerTaSoriso organizaciis 1951 wlis me-
100 konvencia; adamianis uflebebisa da
ZiriTadi Tavisuflebebis evropuli
konvencia (evropis sabWo, 1950 weli.)
erovnuli samarTlebrivi aqtebierovnuli samarTlebrivi aqtebierovnuli samarTlebrivi aqtebierovnuli samarTlebrivi aqtebierovnuli samarTlebrivi aqtebi
• 1997 wlis poloneTis respublikis
konstituciis 32-e muxlis mixedviT aravin,
aranairi mizezis gamo ar SeiZleba iyos
diskriminirebuli politikur, sazoga-
doebriv Tu ekonomikur sferoSi. garda
amisa, konstitucia awesebs qalebisaTvis
da mamakacebisaTvis ganaTlebis,
dasaqmebisa da dawinaurebis uflebas,
Tanabari Rirebulebis samuSaosaTvis
Tanabar anazRaurebas, socialuri dacvis
da dakavebuli Tanamdebobis dacvis
uflebas, sazogadoebrivi funqciis
Sesrulebisa da saxelmwifo wodebebis
miRebis uflebas (mux. 33).
• Sromis kodeqsi, Sromis kodeqsi, Sromis kodeqsi, Sromis kodeqsi, Sromis kodeqsi, romlis ganaxlebuli
versia ZalaSia 2004 wlis 1 ianvridan,
akonkretebs samuSaosTan dakavSirebuli
diskriminaciis sakiTxebs. igi krZalavs
raime diskriminacias dasaqmebis dros
sqesis, asakis, unarSezRudulobis, rasis,
religiis, erovnebis, politikuri
mrwamsis, romelime kavSiris wevrobis,
eTnikuri warmomavlobis, aRmsareblobis,
an seqsualuri orientaciis gamo. kodeqsi
akisrebs valdebulebas damsaqmebels
Seqmnas megobruli, diskriminaciisagan
Tavisufali samuSao garemo ( mux. 94). me-2-
a Tavis („Tanaswori mopyroba dasaqmebis
dros”) safuZvelze kodeqsi srulad
ganaxorcielebs evrokavSiris antidis-
kriminaciul samarTlebriv dadgenilebas.
kodeqsi krZalavs pirdapir da irib
diskriminacias samuSaos Zebnis etapze da
uSualod muSaobis dros. diskriminaciis
akrZalvis darRvevis SemTxvevaSi dazara-
lebuls ufleba eniWeba Seitanos sarCeli
sasamarTloSi, Sromis saxelmwifo inspeq- po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
18
ciaSi, anda gamoZiebis moTxovniT mimarTos
momrigebel komisias.
mamakacebisa da qalebis Tanabari mopyrobis
wesis darRvevad iTvleba damsaqmeblis mier
iseTi situaciis Seqmna, romlis Sedegi
SeiZleba iyos: uaris Tqma samuSaos dawyebaze
an gagrZelebaze, dabali anazRaurebis
daniSvna sqesobrivi niSniT, dawinaurebis an
kvalifikaciis amaRlebis SesaZleblobis
ugulebelyofa amave mizeziT, garda im
SemTxvevebisa, rodesac damsaqmebeli
daamtkicebs, rom igi xelmZRvanelobda sxva
mosazrebiT. dasabuTebis simZime ekisreba
TviTon damsaqmebels da ara im pirs, romelic
Tavs Tvlis diskriminaciis msxverplad.
antidiskriminaciuli kanonos darRvevi-
saTvis gaTvaliswinebulia sanqcia fuladi
jarimis saxiT. dasaqmebulis mier im uflebiT
sargebloba, romelic mas eniWeba dam-
saqmeblis mier Tanaswori mopyrobis
principis darRvevis SemTxvevaSi, ar SeiZleba
gaxdes damsaqmeblis mxridan SromiTi
urTierTobebis gawyvetis safuZveli.
zewola, seqsualuri zewolazewola, seqsualuri zewolazewola, seqsualuri zewolazewola, seqsualuri zewolazewola, seqsualuri zewola
seqsualuri zewola miCneulia diskriminaciis
gamovlinebad. poloneTis kanonmdeblobaSi
seqsualuri zewolis gansazRvreba
damkvidrda 2004 wlis 1 ianvridan (Sromis
kodeqsSi cvlilebebis Setanis Semdeg).
zewola aris iseTi qmedeba, romlis mizanic
an Sedegi dasaqmebulis Rirsebis Selaxva an
damcirebaa (Sromis kodeqsis me-2 kanonis me-
5 paragrafi).
kodeqsi iZleva seqsualuri zewolisseqsualuri zewolisseqsualuri zewolisseqsualuri zewolisseqsualuri zewolis
ganmartebas: es aris TanamSromlis Rirsebis
Seuracxyofisaken mimarTuli seqsualuri an
sxva xasiaTis arasasurveli qceva, romelic
SeiZleba moicavdes fizikur, verbalur an
araverbalur elementebs (Sromis kodeqsis me-
18 muxli).
seqsualuri zewolis gamovlineba SeiZleba
iyos, magaliTad, ufrosis orazrovani
komentarebi TanamSromlis garegnobis an
unarebis Sesaxeb. seqsualuri zewolis formaa
saerTo samuSao adgilze qalis an mamakacis
amsaxveli erotikuli kalendrisa Tu
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
ae
vr
op
ul
i g
am
oc
di
le
ba
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
ae
vr
op
ul
i g
am
oc
di
le
ba
ev
ro
pu
li
ga
mo
cd
il
eb
a
19
plakatis moTavsebac. Tu samuSao farTis
yvela momxmarebeli ar iwonebs aseT
„dekoracias”, maSin is iq ar unda moTavsdes.
seqsualurma zewolam, ukidures SemTxvevaSi,
SeiZleba gamoiwvios Semviwroveblis sisxlis
samarTeblivi pasuxismgebloba. sisxlis
samarTlis kodeqsis 199 muxlis mixedviT,
„vinc, kritikuli mdgomareobis gamoyenebiT,
aiZulebs sxva pirovnebas sqesobriv
urTierTobas, sxva sqesobriv qmedebas an
kavSiris damyarebas, eqvemdebareba 3 wlamde
Tavisuflebis aRkveTas.”
aris Tu ara esa Tu is qmedeba seqsualuri
zewola, amas wyvets TviT dazaralebuli, misi
piradi cnobierebiT da garkveuli qcevebis
mimarT misi mgrZnobiarobis gaTvaliswinebiT.
imisaTvis, rom visaubroT seqsualur zewo-
laze samarTlebrivi TvalsazrisiT, pirov-
nebam, romelic Tavs grZnobs Seviwrovebulad,
aSkarad unda gamoxatos, rom msgavsi qcevebi
misTvis miuRebelia. mxolod maSin SeiZleba
aseTi qmedebebisTvis dasja, rodesac
protesti aSkaradaa gamoxatuli, radganac
arc erTi kanoni da Cveuleba ar krZalavs
TanamSromlebs Soris urTierTobas.
teqstSi aRwerili samarTlebrivi wesebi
poloneTma miiRo evrokavSirSi gawevria-
nebisaTvis mokle mosamzadebeli periodis
dros, Tumca realurad mentaliteti da
kultura gacilebiT ufro nela icvleba,
vidre parlamenti iRebs kanonebs. genderuli
Tanasworobis sakiTxi sul axal da axal
emociebs da kiTxvebs badebs. diskusia qalisa
da mamakacis adgilis Sesaxeb sazogadoebaSi
kvlav grZeldeba. SeTavazebuli cvlilebebi
namdvilad unda iTvaliswinebdes ama Tu im
qveynis kulturul da samarTlebriv fons.
arc yvela im Secdomis Tavidan acilebaa
SesaZlebeli, romelic Tan axlavs am
principebis ganxorcielebas. genderuli
Tanasworobis kuTxiT, realuri mdgomareoba
poloneTSi, iseve rogorc evrokavSiris sxva
qveynebSi, sakmaod nela icvleba, TumcaRa
erTi garkveuli mizani - qalTa da mamakacTa
faqtiuri Tanasworoba, da samarTlebrivi
cvlilebebi, namdvilad aCqarebs winsvlas.
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
po
lo
ne
Ti
s k
an
on
md
eb
lo
ba
21
genderuli Tanasworoba da adgilobrivigenderuli Tanasworoba da adgilobrivigenderuli Tanasworoba da adgilobrivigenderuli Tanasworoba da adgilobrivigenderuli Tanasworoba da adgilobrivi
TviTmmarTveloba poloneTSiTviTmmarTveloba poloneTSiTviTmmarTveloba poloneTSiTviTmmarTveloba poloneTSiTviTmmarTveloba poloneTSi
qalTa da mamakacTa Tanabari statusis sakiTxTa sileziisqalTa da mamakacTa Tanabari statusis sakiTxTa sileziisqalTa da mamakacTa Tanabari statusis sakiTxTa sileziisqalTa da mamakacTa Tanabari statusis sakiTxTa sileziisqalTa da mamakacTa Tanabari statusis sakiTxTa sileziis
voevodis rwmunebulis magaliTivoevodis rwmunebulis magaliTivoevodis rwmunebulis magaliTivoevodis rwmunebulis magaliTivoevodis rwmunebulis magaliTi
sileziis savoevodos, romelic samxreT
poloneTSi, CexeTis respublikis sazRvarTan
mdebareobs, TiTqmis 4,750 milioni
macxovrebeli hyavs, aqedan 2,500 milions
qalebi warmoadgenen. umuSevarTa TiTqmis
yvela asakobriv jgufSi qalebi
umravlesobas Seadgenen. maT yvelaze xSirad
emuqrebaT iseTi movlena, rogoricaa
diskriminacia, gansakuTrebiT samuSao
garemoSi. msgavsi mdgomareobaa savoevodos
sazogadoebriv-politikur sferoSic, sadac
qalTa monawileoba mniSvnelovani
gadawyvetilebis miRebaSi aris Zalzedmcire.
mamakacebis mier miRebuli gadawyvetilebebi
ki exeba mTel sazogadoebas, maT Soris
qalebsac, romlebic am sazogadoebis
umravlesobas warmoadgenen.
2003 wlis 30 maiss sileziis voevodam daniSna
dorota stasikovska-vozniaki qalTa daqalTa daqalTa daqalTa daqalTa da
mamakacTa Tanabari statusis sakiTxTamamakacTa Tanabari statusis sakiTxTamamakacTa Tanabari statusis sakiTxTamamakacTa Tanabari statusis sakiTxTamamakacTa Tanabari statusis sakiTxTa
rwmunebulis rwmunebulis rwmunebulis rwmunebulis rwmunebulis Tanamdebobaze. misi davaleba
iyo sileziis savoevodos teritoriaze
ganexorcielebina am sferosTan mimarTebaSi
arsebuli poloneTis mTavrobis politika.
amaSi, kerZod, igulisxmeboda:
1. qalTa da mamakacTa Tanabari statusi-
saTvis samTavrobo programebis SemuSaveba
da brZola genderuli diskriminaciis
winaaRmdeg;
2. Tanabari mopyrobisa da qalTa da mama-
kacTa Tanabari SesaZleblobebis sferoSi
samarTlebriv-sazogadoebrivi viTarebis
analizi da Sefaseba, aseve Tanabari mop-
yrobisa da qalTa da mamakacTa Tanabari
SesaZleblobebis uzrunvelmyofeli
RonisZiebebis wamowyeba da koordinireba,
sazogadoebis yvela sferos dacva
genderuli diskriminaciisagan;
22
3. rasis, eTnikuri kuTvnilebis, religiisa da
mrwamsis, asakis da seqsualuri orienta-
ciis niSniT diskriminaciasTan brZola;
4. Tanabari mopyrobisa da qalTa da mamakacTa
Tanabari SesaZleblobebis sakiTxebis,
genderuli diskriminaciis Sesaxeb codnis
win wamoweva, gavrceleba da popularizacia,
agreTve, sazogadoebrivi cnobierebis
amaRlebis mizniT, sainformacio-sagan-
manaTleblo RonisZiebebis gatareba.
5. sileziis savoevodos teritoriaze
moRvawe Tanabari mopyrobisa da qalTa da
mamakacTa Tanabari SesaZleblobebis,
agreTve genderuli diskriminaciis
likvidaciis momxre jgufebis, organi-
zaciebisa da sazogadoebebis mxardaWera;
6. saWiroebisamebr, Tanabar mopyrobasa da
qalTa da mamakacTa Tanabar SesaZleb-
lobebze gavlenis mqone samTavrobo
proeqtebis, sakanonmdeblo aqtebisa da
sxva dokumentebis Sesaxeb azris gamoTqma,
agreTve qalTa da mamakacTa Tanabari
statusis sakiTxTa mTavrobis rwmune-
bulTan TanamSromloba.
7. adgilobrivi TviTmmarTvelobis orga-
noebTan, arasamTavrobo organizaciebTan
da sileziis savoevodos teritoriaze
moqmed sxva dawesebulebebTan Tanam-
Sromloba qalTa da mamakacTa Tanabari
statusisa da genderul diskrimi-
naciasTan brZolis programebis ganxor-
cielebaze pasuxismgeblobis sakiTxebSi.
rwmunebuli davalebebs asrulebda sileziis
savoevodo ganyofilebasTan, gansakuTrebiT
ki sazogadoebrivi politikis departa-
mentTan, ganaTlebis ganyofilebasTan, si-
leziis savoevodos adgilobrivi TviT-
marTvelobis organoebTan, ojaxuri daxma-
rebis raionul centrebTan, profkavSirebTan
da damsaqmebelTa kavSirebTan, arasam-
Tavrobo organizaciebTan, agreTve poli-
ciasTan da samarTaldamcav organoebTan
mWidro TanamSromlobiT.
rwmunebulis erT-erTi pirveli gada-
wyvetileba Tormetwevriani qalTa sakon-qalTa sakon-qalTa sakon-qalTa sakon-qalTa sakon-
sultacio sabWos sultacio sabWos sultacio sabWos sultacio sabWos sultacio sabWos mowveva iyo, romlis
SemadgenlobaSic Sevidnen qalTa da mamakacTa
Tanabari statusis sferoSi wlebis manZilze
moRvawe Semoqmedi da aqtiuri qalebi.
2003 wlis oqtomberSi, rwmunebulis
iniciativiT Sedga sileziis qalTasileziis qalTasileziis qalTasileziis qalTasileziis qalTa
po
lo
ne
Ti
s g
am
oc
di
le
ba
po
lo
ne
Ti
s g
am
oc
di
le
ba
po
lo
ne
Ti
s g
am
oc
di
le
ba
po
lo
ne
Ti
s g
am
oc
di
le
ba
po
lo
ne
Ti
s g
am
oc
di
le
ba
23
forumiforumiforumiforumiforumi. forumze wamoiWra iseTi sakiTxebi
rogoricaa: umuSevroba, siRaribe, qalebis
profesiuli dawinaureba da stereotipebi
sqesis Sesaxeb. Sexvedris monawileebma
mimarTes sileziis xelisufalT da masmedias
weriliT, romelic xazs usvamda sazoga-
doebaSi qalebis diskriminaciasTan brZolis
aucileblobas. forumze Sedga qalTa
arasamTavrobo organizaciebis monacemTa
bazis prezentacia. im droidan forumi
tardeba regularulad da Tavs uyris
ramdenime aseul aqtiur qals, romlebic
dainteresebulni arian am regionSi qalTa
sazogadoebrivi situaciis gaumjobesebiT.
forumze agreTve tardeba rwmunebulis
simboluri jildos - „vercxlis vardis” -
gadacema qalTa da mamakacTa Tanabari
statusis win wamowevis sakiTxze momuSave
gansakuTrebiT aqtiuri pirovnebisaTvis.
rwmunebulisa da ganaTlebis ganyofilebis
mier erT-erTi pirveli farTomasStabiani
proeqti iyo “Wiqa wylis magivrad”, romelic
gankuTvnili iyo saSualo skolebis
moswavleTaTvis. seqsualuri ganaTlebis
programaSi monawileobda sileziis
savoevodos aTi didi qalaqis 2000-ze meti
moswavle, xolo momxseneblebs Soris iyvnen
seqsologebi, ginekologebi, sociologebi,
fsiqologebi da kulturologebi. leqciebze
waradgines britanul-holandiuri filmi
„Sensken ra xdeba?” da daariges broSurebi
saimedo kontraceptivebis Sesaxeb.
agreTve rwmunebulis iniciativiT sileziis
savoevodos mTels teritoriaze Catarda
Sexvedrebis cikli Tanasworobisa da
genderis sakiTxebiT dainteresebul
pirebTan. Sexvedrebze moxda TanasworobisTanasworobisTanasworobisTanasworobisTanasworobis
sakiTxebSi adgilobrivi rwmunebulebissakiTxebSi adgilobrivi rwmunebulebissakiTxebSi adgilobrivi rwmunebulebissakiTxebSi adgilobrivi rwmunebulebissakiTxebSi adgilobrivi rwmunebulebis
daniSvna municipalitetebsa da raionul
centrebSi.
rwmunebulis muSaobaSi mniSvnelovani adgili
qalTa politikur-sazogadoebrivi situa-
ciis gaumjobesebas uWiravs. amitom SemuSavda
treningis kursi arasamTavrobo, ZiriTadad
qalTa, organizaciebisaTvis, romelic sxva
sakiTxebTan erTad ganixilavda evropis
struqturuli fondebis sakiTxs. garda amisa,
rwmunebulis iniciativiT, Catarda treningTa
ori cikli - „sazogadoebrivi qcevebi da
urTierToba masmediasTan”, romelic
gankuTvnili iyo qalTa organizaciebis
si
le
zi
is
ma
ga
li
Ti
si
le
zi
is
ma
ga
li
Ti
si
le
zi
is
ma
ga
li
Ti
si
le
zi
is
ma
ga
li
Ti
si
le
zi
is
ma
ga
li
Ti
24
liderebisaTvis da saxelmwifo administ-
raciisa da adgilobrivi TviTmarTvelobis
warmomadgenlebisaTvis.
rwmunebulis saqmianobisTvis saxsrebi
savoevodos biujetidan ar gamoyofila,
radgan mis mier wamoyenebuli RonisZiebebis
umravlesoba Tanabari SesaZleblobebisTanabari SesaZleblobebisTanabari SesaZleblobebisTanabari SesaZleblobebisTanabari SesaZleblobebis
sileziis centris sileziis centris sileziis centris sileziis centris sileziis centris mier iyo ganxor-
cielebuli. es sazogadoeba daarsda 2004 wlis
maisSi da misi miznebia sileziis qalTa
xelSewyoba samsaxuris moZiebaSi, axali
profesiis aTvisebaSi, treningebi, qalTa
profesiuli, sazogadoebrivi da politikuri
gaaqtiureba. centrTan TanamSromlobiT
SesaZlebeli gaxda rwmunebulis saqmianobis
gafarToeba da nayofieri TanamSromloba
samTavrobo da saerTaSoriso proeqtebis
ganxorcielebaSi.
rwmunebulisa da centris erT-erTi yvelaze
saintereso proeqti iyo „maRaroeli qalebi”.
proeqti ganxorcielda msoflio bankis
finansuri mxardaWeriT da moicavda
liderobis treningebs samrewvelo
raionebidan konkursis wesiT gamovlenili
26 qalisaTvis. am proeqtis erT-erTi Sedegi
iyo qalTa sainformacio centrisqalTa sainformacio centrisqalTa sainformacio centrisqalTa sainformacio centrisqalTa sainformacio centris gaxsna
da Semdeg sileziis savoevodos teritoriaze
sainformacio qselissainformacio qselissainformacio qselissainformacio qselissainformacio qselis Seqmna, sadac
iZlevian ufaso fsiqologiur da
samarTlebriv konsultaciebs, organizebas
uweven sxvadasxva tipis treningebs da
gamoscemen publikaciebs, broSurebsa da
cnobarebs, romlebic Seadgenen centrebSi
gaweuli daxmarebis mniSvnelovan nawils.
rwmunebulis mier dasaxuli erT-erTi
mniSvnelovani amocana iyo qalTa da
mamakacTa ganaTlebis amaRleba genderuli
Tanasworobis sferoSi saganmanaTleblo-
sainformacio RonisZiebebis meSveobiT.
amitom misi iniciativiT, sileziis centrTan
TanamSromlobiT, qalTa organizaciebis
liderebisaTvis Catarda treningebis cikli
Temebze: „sazogadoebrivi gamosvlebi da
masmediasTan urTierToba”, „Tavis wardgena
da sufrasTan moqcevis ZiriTadi wesebi” da
„rogor movipovoT saxsrebi samxareo
administraciis mier gamocxadebul
konkursebSi”.
2004 wlis saqtemberSi daarsda sileziissileziissileziissileziissileziis
genderuli akademiagenderuli akademiagenderuli akademiagenderuli akademiagenderuli akademia. es iyo Sexvedrebis
po
lo
ne
Ti
s g
am
oc
di
le
ba
po
lo
ne
Ti
s g
am
oc
di
le
ba
po
lo
ne
Ti
s g
am
oc
di
le
ba
po
lo
ne
Ti
s g
am
oc
di
le
ba
po
lo
ne
Ti
s g
am
oc
di
le
ba
25
cikli, genderuli Tanasworobis sferoSi
yvelaze gamoCenil specialistebTan,
romelSic yovelTvis monawileobda 168
adamiani. mecadineobebi mimdinareobda mTeli
saswavlo wlis ganmavlobaSi da mTavrdeboda
sakurso naSromiT. moxsenebebi keTdeboda
Semdeg sakiTxebze:
• „emansipacia polonur kulturaSi”
• „genderi 90-iani wlebis polonur
kinematografiaSi”
• „Tanasworobis win wamoweva -
sociologiuri xedva”
• „diskriminaciis problemebis
sociologiuri xedva”
• „rogor vesaubroT Jurnalistebs”
• „TviTwarmoCena da imiji”
• „sqesis stereotipebi da maTi Sedegi
sazogadoebriv cxovrebaSi”
• „kulturuli globalizaciis gavlena
sqesis stereotipebze”
• „mgrZnobiaroba Tanasworobaze enobriv
normebSi”
• „sazogadoebriv gamosvlebi”
• „sqesi da reklama”
• „gender meinstrimingis ganxorcieleba
poloneTSi”
• „Sromis Tanabari bazari - miTi Tu realoba?”
Tanabari SesaZleblobebis centris mier
Seqmnilia qalTa sainformacio centri,qalTa sainformacio centri,qalTa sainformacio centri,qalTa sainformacio centri,qalTa sainformacio centri,
sadac qalebs uweven ufaso fsiqologiur da
samarTlebriv daxmarebas, Camoyalibebulia
qalTa mxardaWeris jgufebi. aseT Wgufebze
didi moTxovnilebis gamo, isini gaixsna
sileziis savoevodos rva qalaqSi. centri
gamoscems iseT ufaso broSurebs rogoricaa:
• „ojaxuri Zaladoba - ra reaqcia viqonioT?”
• „imijis Seqmna”
• „qalebi poloneTSi. monawileoba xeli-
suflebaSi”
• „iyavi Zlieri da iyavi usafrTxod”
• „qalebi da kacebi - Tanabari Sansi samsaxurSi”
• „sqesi da ekonomikuri SesaZleblobebi
poloneTSi”
• „samoqalaqo TviTdaxmarebis instruqcia”
2005 wlis 4 noembers, saparlamento arCevnebis
Semdeg, oficialurad Seicvala qalTa da
mamakacTa Tanabari statusis sakiTxTa mTav-
robis rwmunebulis funqcia. jer-jerobiT
ucnobia voevodebis rwmunebulebis bedi.
dorota stasikovska-vozniakis saqmiani
TanamSromloba kvlav gagrZeldeba arasam-
Tavrobo organizaciebTan, gansakuTrebiT ki
Tanabari SesaZleblobebis sileziis centrTan.
si
le
zi
is
ma
ga
li
Ti
si
le
zi
is
ma
ga
li
Ti
si
le
zi
is
ma
ga
li
Ti
si
le
zi
is
ma
ga
li
Ti
si
le
zi
is
ma
ga
li
Ti
27
lela xomerikilela xomerikilela xomerikilela xomerikilela xomeriki
genderuli Tanasworobisgenderuli Tanasworobisgenderuli Tanasworobisgenderuli Tanasworobisgenderuli Tanasworobis
uzrunvelyofisaken mimarTuli politikisuzrunvelyofisaken mimarTuli politikisuzrunvelyofisaken mimarTuli politikisuzrunvelyofisaken mimarTuli politikisuzrunvelyofisaken mimarTuli politikis
ganxorcielebis perspeqtivebi saqarTveloSiganxorcielebis perspeqtivebi saqarTveloSiganxorcielebis perspeqtivebi saqarTveloSiganxorcielebis perspeqtivebi saqarTveloSiganxorcielebis perspeqtivebi saqarTveloSi
qarTul sazogadoebaSi mTeli post-sabWoTa
periodis manZilze momxdari mniSvnelovani
da xSirad radikaluri cvlilebebis
miuxedavad, genderuli Tanasworobis
uzrunvelyofisaken mimarTuli midgomebis
danergva saxelmwifo Tu adgilobrivi
politikis formirebaSi jer kidev did
Zalisxmevas moiTxovs. sqesTa Soris
uTanasworobis problemis aqtualizebas
xels uSlis wlebis manZilze dagrovili da
gadauWreli uamravi socialur-ekonomikuri
problema, romlebic rogorc politikuri
speqtris, aseve sazogadoebis umetesi nawilis
mier ufro mniSvnelovnad aRiqmeba. amave
dros, jer ar aris saTanadod gaazrebuli,
rom nebismieri sferos politikis
SemuSavebisas, nebismieri erovnuli Tu
adgilobrivi donis programis warmate-
bulobisaTvis aucilebelia masSi genderuli
midgomebis danergva. saerTaSoriso
organizaciebi da dasavleTis qveynebi didi
xania aRiareben, rom genderuli mein-
strimingi, anu genderuli parametrebis
sistemuri integracia politikis
formirebis, ganxorcielebis, monitoringisa
da Sefasebis procesSi ara marto genderuli
Tanasworobis miRwevas uwyobs xels, aramed,
nebismieri politikis efeqturobis
mniSvnelovani winapirobacaa. genderuli
midgomebis danergva, anu gansxvavebuli
saWiroebebisa da problemebis danaxva,
gamocdilebisa da xedvebis mTeli
28
mravalferovnebis gaTvaliswineba, Tavis-
Tavad Zalian Rirebulia da xels uwyobs
socialurad mgrZobiare, sazogadoebis
interesebze damyarebuli politikis
ganxorcielebas. mdgradi ganviTarebis
Tanamedrove koncefcia genderuli
Tanasworobis principis gaTvaliswinebis
gareSe warmoudgenelia.
saxelmwifo doneze efeqturi genderuli
politikis gatarebisaTvis aucilebelia
qveyanaSi arsebobdes instituciuriinstituciuriinstituciuriinstituciuriinstituciuri
meqanizmebimeqanizmebimeqanizmebimeqanizmebimeqanizmebi, romlebic uzrunvelyofen
genderuli Tanasworobis miRwevis
strategiis SemuSavebasa da ganxorcielebas,
agreTve am sferoSi aRebuli saerTaSoriso
valdebulebebis Sesrulebis koordinirebas.
1994 wels saqarTvelo SeuerTda “qalTa
diskriminaciis yvela formis likvidaciis
konvencias”. 1995 wels ki, pekinSi gamarTul
qalTa IV msoflio konferenciaze SeuerTda
im qveyanaTa ricxvs, romlebic SeTanxmdnen,
SeemuSavebinaT qalTa mdgomareobis
gaumjobesebis erovnuli samoqmedo gegma
pekinis platformis cxovrebaSi gasata-
reblad. dRemde am mimarTulebiT saqarT-
velos mniSvnelovani nabijebi ar gadaudgams.
pekinis platformis 12 mimarTulebidan erT-
erTi swored erovnul doneze instituciuri
meqanizmebis Seqmnaa. msoflio praqtikam
aCvena, genderuli Tanasworobis erovnulma
instituciurma meqanizmma efeqturad rom
imuSaos, anu warmatebiT moaxdinos
saxelmwifo politikis sxvadasxva sferoebSi
genderuli parametrebis integrireba,
saWiroa is maRal samTavrobo doneze
arsebobdes, flobdes garkveul finansur da
adamianur resursebs da hqondes politikis
formirebaze gavlenis moxdenis
SesaZlebloba.
axalgazrda demokratiis qveynebSi, sadac
genderuli Tanasworobis sakiTxi politikur
dRis wesrigSi ar Sedis, saxelmwifo doneze
genderuli Tanasworobis uzrunvelyofis
instituciuri meqanizmis Camoyalibebis
stimulirebas xSirad saerTaSoriso
organizaciebi axdenen. 1998 wels gaeros
ganviTarebis programis proeqtis “qalebi
ganviTarebis procesSi” xelSewyobiT
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
29
prezidentis gankargulebiT saqarTvelos
uSiSroebis sabWoSi Seiqmna qalTa
mdgomareobis gaumjobesebis erovnuli
komisia. es iyo pirveli mcdeloba
saqarTveloSi samTavrobo doneze genderul
problematikaze momuSave struqturis
Seqmnisa. Tumca, am struqturis efeqturi
amoqmedeba im periodisaTvis ver moxerxda.
samwuxarod, aseve qaRaldze darCa pekinis
samoqmedo platformis moTxovnebis
Sesabamisad SemuSavebuli qalTa
mdgomareobis gaumjobesebis 1998-2000 wlebis
samoqmedo gegma, Semdeg mas mohyva 2000-2004
wlis samoqmedo gegma, romelic wina
arSesrulebuli dokumentis TiTqmis
meqanikuri aslia.
saqarTveloSi genderuli Tanasworobis
uzrunvelyofis erovnuli instituciuri
meqanizmis Camoyalibebis Semdgomi etapi
vardebis revoluciis Semdeg daiwyo. muSaoba
ori mimarTulebiT warimarTa: adgilobrivi
qalTa organizaciebis koaliciis erTma
jgufma mTavrobas warudgina iniciativa,
romelic iTvaliswinebda genderuligenderuligenderuligenderuligenderuli
Tanasworobis saxelmwifo komisiisTanasworobis saxelmwifo komisiisTanasworobis saxelmwifo komisiisTanasworobis saxelmwifo komisiisTanasworobis saxelmwifo komisiis
Seqmnas, xolo gaeros ganviTarebis programis
(UNDP ) axalamoqmedebulma proeqtma
„genderi da politika” miznad daisaxa
parlamentis spikerTan arsebuli genderuligenderuligenderuligenderuligenderuli
Tanasworobis sabWosTanasworobis sabWosTanasworobis sabWosTanasworobis sabWosTanasworobis sabWos Seqmna. orive
mimarTulebiT gaweuli didi Zalisxmevis
Sedegad, saqarTveloSi pirvelad miviReT
iseTi mdgomareoba, roca genderul
Tanasworobaze momuSave struqtura arsebobs
xelisuflebis rogorc aRmasrulebel, ise
sakanonmdeblo StoSi.
gansakuTrebul aRniSvnas moiTxovs is
garemoeba, rom samTavrobo komisia Seiqmna
adgilobrivi organizaciebis ZalisxmeviT,
anu iniciativiT qvemodan, rac sakmaod
uCveulo precedentia. am iniciativis
warmateba mianiSnebs imaze, rom qalTa
organizaciebi wina periodTan SedarebiT
ganviTarebis Tvisobrivad axal etapze
gadavidnen. es ki gansakuTrebiT mniSvne-
lovania im pirobebSi, roca xelisuf-
lebisaTvis genderuli Tanasworoba ar aris
prioritetuli sakiTxi da instituciuri
meqanizmebis mdgradobisa da maTi efeqturi
muSaobis uzrunvelyofisaTvis swored is
po
li
ti
ku
ri
pe
rs
pe
qt
iv
eb
ip
ol
it
ik
ur
i p
er
sp
eq
ti
ve
bi
po
li
ti
ku
ri
pe
rs
pe
qt
iv
eb
ip
ol
it
ik
ur
i p
er
sp
eq
ti
ve
bi
po
li
ti
ku
ri
pe
rs
pe
qt
iv
eb
i
30
faqtori gaxdeba gadamwyveti, Tu rogor
moaxerxebs sazogadoebrivi seqtori
resursebis mobilizebas am axali struq-
turebis gasaZliereblad.
qalTa da genderul sakiTxebze momuSave
arasamTavrobo organizaciebis koaliciis
instituciuri meqanizmebis jgufma,
samTavrobo komisiis Seqmnis iniciativis
paralelurad, euTo-s misiis mxardaWeriT
ganaxorciela proeqti, romlis farglebSic
SemuSavda genderuli Tanasworobisgenderuli Tanasworobisgenderuli Tanasworobisgenderuli Tanasworobisgenderuli Tanasworobis
uzrunvelyofis axali erovnuli samoq-uzrunvelyofis axali erovnuli samoq-uzrunvelyofis axali erovnuli samoq-uzrunvelyofis axali erovnuli samoq-uzrunvelyofis axali erovnuli samoq-
medo gegmamedo gegmamedo gegmamedo gegmamedo gegma. gegmis efeqturobis winapirobad
Tavidanve daisaxa, rom misi SemuSavebis pro-
cesi farTo da monawileobiTi unda yofi-
liyo. marTlac, erovnuli samoqmedo gegmis
SemuSavebaSi monawileoba miiRo qalTa
koaliciis 56 wevrma-organizaciam, qalTa
samSvidobo qselis 41 warmomadgenelma, qalTa
regionuli organizaciebisa da adgilobrivi
TviTmmarTvelobis 88 warmomadgenelma
saqarTvelos 10 regionidan. paralelurad
moxda saxelmwifo struqturebis, kerZod 14
saministros 45 warmomadgenlis CarTva
SemuSavebis procesSi. gegmis proeqti
gaigzavna agreTve saerTaSoriso organiza-
ciebSi eqspertizisa da rekomendaciebis
misaRebad. amgvarad, axali samoqmedo gegmis
SemuSavebis etapze dacul iqna pekinis
platformis 294 punqtis moTxovna, rom
erovnuli samoqmedo gegmiT unda waxalisdes
aqtiuri mxardaWera da farTo monawileoba
sxvadasxva institucionaluri aqtorebisa,
maT Soris sakanonmdeblo organoebis,
akademiuri da kvleviTi institutebis, pro-
fesiuli asociaciebis, mediis, adgilobrivi
saTemo jgufebisa da arasamTavrobo, maT
Soris qalTa organizaciebisa.
amgvarad, am etapze miRweul warmatebad unda
CaiTvalos instituciuri meqanizmebis Seqmna
xelisuflebis sakanonmdeblo da aRmas-
rulebel StoebSi da axali erovnuli
samoqmedo gegmis SemuSavebuli proeqtis
arseboba. Tumca win urTulesi amocanebia:
• samoqmedo gegmis warmatebuli lobireba
da misi damtkiceba mTavrobis mier;
• instituciuri meqanizmebis koordinire-
buli, efeqturi da nayofieri muSaobis
awyoba;
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
31
• samoqmedo gegmis warmatebulad Sesru-
lebis uzrunvelyofa
genderuli Tanasworobis uzrunvelyofis
erovnulma samoqmedo gegmam gamokveTa
ZiriTadi genderuli problemebi da dasaxa
17 strategiuli mizani, anu genderuli
politikis ganxorcielebis ZiriTadi
mimarTulebebi. gegmis Tanaxmad, unda
gagrZeldes muSaoba efeqturi instituciuri
meqanizmebis Semdgomi ganviTarebis
mimarTulebiT, risTvisac aucilebelia
sxvadasxva saministroSi genderul
sakiTxebze momuSave pasuxismgebeli piris, e.w.
genderuli oficeris Tanamdebobis SemoReba,
saministroebis genderuli erTeulebis
kapacitetis gaZliereba, maTi teqnikuri
aRWurva da specialistebis treningebi. aseve,
umniSvnelovanesi sakiTxia, genderuli
Tanasworobis instituciuri meqanizmebis
saqmianobis sabiujeto uzrunvelyofa.
Sedegad, samizne saministroebSi unda
miviRoT iseTi genderuli erTeulebi,
romelTac SeuZliaT saministros saqmianobis,
proeqtebisa da programebis genderuli
eqspertizis ganxorcieleba, rekomendaciebis
gaweva da saministros mier SemuSavebul poli-
tikaSi genderuli midgomebis integrireba.
marTvaSi genderuli parametrebis danergvis
umniSvnelovanesi instrumenti srulyofili
genderuli statistikaagenderuli statistikaagenderuli statistikaagenderuli statistikaagenderuli statistikaa. amitom, auci-
lebelia genderuli statistikis indi-
katorebis SemuSaveba da maTi danergva
informaciis mopovebisa da damuSavebis
Sesabamis doneebze. kidev ufro mniSvne-
lovania, genderuli statistikis gavrce-
lebisa da efeqturad gamoyenebis formebisa
da meTodebis srulyofa. genderuli
statistikis ganviTarebis gareSe SeuZlebeli
iqneba genderuli analizis siRrmis miRweva,
mkafio, gazomvadi miznebis dasaxva da
miRweuli Sedegebis zusti Sefaseba.
genderuli Tanasworobis xelSemwyobi sa-
kanonmdeblo bazis SeqmnisaTvis umniSvne-
lovanesia ojaxuri Zaladobis winaaRmdeg,
trefikingis winaaRmdeg da migraciis Sesaxeb
kanonebis miReba. Zalze aqtualuri da
mtkivneuli sakiTxia Sromis kodeqsis
proeqtis daxvewa genderuli TvalsazrisiT.
xelisuflebis mier warmodgenil proeqtSi
st
ra
te
gi
ul
i m
iz
ne
bi
st
ra
te
gi
ul
i m
iz
ne
bi
st
ra
te
gi
ul
i m
iz
ne
bi
st
ra
te
gi
ul
i m
iz
ne
bi
st
ra
te
gi
ul
i m
iz
ne
bi
32
bevri xarvezi iyo am TvalsazrisiT, ramac
mwvave sajaro debatebi gamoiwvia.
genderuli politikis ganxorcielebis erT-
erTi umniSvnelovanesi mimarTulebaa
genderuli biujetisgenderuli biujetisgenderuli biujetisgenderuli biujetisgenderuli biujetis principebis
danergvis xelSewyoba rogorc saxelmwifo,
ise adgilobrivi biujetebis formirebisas.
genderuli biujetis cneba SedarebiT axalia
da iTvaliswinebs biujetis genderul
analizs, romelic warmoaCens qalebsa da
mamakacebze sabiujeto xarjebis
gansxvavebul gavlenas da xels uwyobs
biujetis iseT dagegmvas, romelic sabiujeto
resursebs Tanabrad misawvdoms xdis orive
sqesisaTvis. rakiRa genderuli biujeti axali
cnebaa, dasawyisisaTvis saWiroa 2006 wlis
saxelmwifo biujetis genderuli analizis
ganxorcieleba, sabiujeto procesis
Sefasebis genderuli indikatorebis
SemuSaveba da specialuri saxelmZRvanelos
momzadeba, romelic xels Seuwyobs
genderuli biujetirebis Sesaxeb codnis
gavrclebas da daexmareba saministroebisa Tu
adgilobrivi xelisuflebis genderul
erTeulebs ganaxorcielon sxvadasxva
programebisa da proeqtebis biujetebis
genderuli analizi.
saxelmwifo genderuli politikis
mniSvnelovani mimarTuleba unda gaxdes
genderuli parametrebis danergva
socialur-ekonomikuri ganviTarebis
procesSi, rac gulisxmobs Sromis bazarze
genderuli Tanasworobis xelSewyobas, mcire
biznesis ganviTarebasa da mewarme qalTa
waxalisebas, saxelmwifo dasaqmebis
politikis SemuSavebas genderuli
parametrebis gaTvaliswinebiT, genderulad
mgrZnobiare socialuri dacvis politikisa
da demografiuli politikis SemuSavebas.
unda aRiniSnos, rom pirveli nabijebi
gadaidga trefikingis winaaRmdeg
saxelmwifoebrivi midgomis Camoyalibebis
saqmeSi. qmediTi RonisZiebebis ganxorcie-
lebisTvis da trefikingis danaSaulis da misi
xelSemwyobi mizezebis aRmofxvris mizniT,
saqarTvelos prezidentis 2004 wlis 29
dekembris 623 brZanebulebiT, damtkicda
adamianTa vaWrobis (trefikingis) winaaRmdeg
brZolis 2005-2006 wlebis erovnuli
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
33
samoqmedo gegma, xolo am samoqmedo gegmis
efeqtiani ganxorcielebis mizniT, 2005 wlis
1 Tebervals Seiqmna saqarTvelos erovnuli
uSiSroebis sabWos adamianis vaWrobis
(trefikingis) winaaRmdeg brZolis droebiTi
uwyebaTaSorisi komisia. Tumca, 2005-2006 wlis
samoqmedo gegmiT gansazRvrul RonisZiebaTa
umravlesoba ar Sesrulebula. trefikingis
winaaRmdeg brZolis sistema jer ar
Camoyalibebula, Sesabamisi konvenciebi ar
aris ratificirebuli, trefikingis Sesaxeb
kanonma mxolod pirveli saparlamento
mosmena gaiara, Senoba TavSesafrisaTvis ar
aris gamoyofili.
gadaudebeli amocanaa agreTve, ojaxuri
Zaladobisagan dacvis efeqturi sistemis
Seqmna da saTanado samarTlebrivi
meqanizmebis amoqmedeba.
cxadia, amgvari kompleqsuri amocanebis
gadaWra genderuli Tanasworobis
saxelmwifo komisiisa da saparlamento
sabWos Semdgom gaZlierebasa da erTobliv
nayofier saqmianobas moiTxovs. amJamad,
saparlamento sabWos komisiasTan
TanamSromlobiT dagegmili aqvs
saxelmwifo genderuli politikissaxelmwifo genderuli politikissaxelmwifo genderuli politikissaxelmwifo genderuli politikissaxelmwifo genderuli politikis
koncefciis koncefciis koncefciis koncefciis koncefciis SemuSaveba. koncefcia da
samoqmedo gegma unda iqcnen im ZiriTad
dokumentebad, romlebic gansazRvraven
saxelmwifos strategias genderuli
Tanasworobis miRwevis sferoSi.
mniSvnelovania aRiniSnos, rom genderuli
Tanasworobis uzrunvelyofis instituciuri
safuZvlis Seqmnis procesi adgilobriv
donezec warimarTa. kerZod, sazogadoebrivi
organizacia “qalTa ganaTlebisa da
informaciis saerTaSoriso centrma”
britaneTis saelCosa da euTos mier
mxardaWerili programis farglebSi
“aqtiuri qalebi cvlilebebisaTvis”, SesZlo
oTxi raionis (mcxeTa, duSeTi, Coxatauri,
axalcixe) mmarTvelobaSi genderulgenderulgenderulgenderulgenderul
saqmeTa samsaxurebissaqmeTa samsaxurebissaqmeTa samsaxurebissaqmeTa samsaxurebissaqmeTa samsaxurebis Seqmnis procesis
inicireba. es saqarTveloSi pirveli
precedentia adgilobriv xelisuflebaSi
genderul problematikaze momuSave
specialuri struqturis Seqmnisa.
axalSeqmnili samsaxurebi teqnikurad
aRWurva gaeros ganviTarebis programis
in
st
it
uc
iu
ri
sa
fu
Zv
le
bi
in
st
it
uc
iu
ri
sa
fu
Zv
le
bi
in
st
it
uc
iu
ri
sa
fu
Zv
le
bi
in
st
it
uc
iu
ri
sa
fu
Zv
le
bi
in
st
it
uc
iu
ri
sa
fu
Zv
le
bi
34
proeqtma “genderi da politika”, xolo
samsaxurebis warmomadgenlebma Sesabamisi
kvalifikaciis misaRebad ramdenime treningi
gaiares, maT Soris “partniorebi — saqarT-
velosa” da “partniorebi – poloneTis”
erToblivi proeqtis farglebSi, rac am
sferoSi polonuri gamocdilebis gaziarebas
isaxavda miznad. imisaTvis, rom axalSeqmnilma
erTeulebma SesZlon TavianTi sicocxli-
sunarianobis dadastureba, daagrovon ga-
mocdileba da nayofieri saqmianobis pozi-
tiuri magaliTi Seqmnan sxva adgilobrivi
xelisuflebebisaTvis, raionis gamgeobebis
genderuli samsaxurebis adamianuri da
teqnikuri resursebis gaZliereba
aucilebelia SemdgomSic gagrZeldes, miT
ufro, rom am samsaxurebs debulebiT sakmaod
farTo pasuxismgeblobebi akisriaT, kerZod:
• genderuli problemebis Sesaxeb mona-
cemTa miRebisa da analizis sistemis
Camoyalibeba da genderuli statistikis
Seqmna raionis masStabiT;
• adgilobrivi socialur – ekonomikuri
situaciis yovelwliuri genderuli
analizi;
• genderuli parametrebis uzrunvelyofa
adgilobriv biujetSi, qalebsa da
mamakacebze adgilobrivi biujetis
xarjebis gansxvavebis analizi da saTanado
rekomendaciebis SemuSaveba;
• adgilobrivi mmarTvelobis moxeleTa
genderuli ganaTlebis uzrunvelyofa;
• adgilobrivi programebis genderuli
analizi da programebis SemuSavebisas
genderuli parametrebis danergvis
xelSewyoba;
• saxelmwifo programebis genderuli
komponentebis Sesrulebis xelSewyoba
adgilobriv doneze;
• angariSebis miReba calkeuli ganyo-
filebebisa da samsaxurebis mier
genderuli parametrebis Sesrulebis
Sesaxeb.
aqve gvinda SevexoT politikis formirebaSi
genderuli midgomebis danergvis kidev erT
iniciativas, romelic samxareo doneze iqna
wamowyebuli: gaeros ganviTarebis programis
mxardaWeriT Seqmnilma qalTa regionulma
centrma organizeba gaukeTa samcxe-
javaxeTSi genderuli politikis grZel-
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
35
vadiani samoqmedo gegmis (2006-2008 w.w.)
SemuSavebis process. samoqmedo gegma miznad
isaxavs samcxe-javaxeTSi genderuli
politikis mimarTulebebis gansazRvras,
genderuli politikis ganxorcielebis
lobirebas, marTvis procesSi genderuli
parametrebis gaTvaliswinebisa da, regionSi
arsebuli genderuli asimetriis Semcirebis
xelSewyobas. gegma kompleqsuria da dasaxuli
miznebis Sesasruleblad xelisuflebis
organoebisa da sazogadoebis Zalisxmevis
gaerTianebaa saWiro. samoqmedo gegmis
SemuSavebis procesSic monawileoba miiRes
rogorc xelisuflebis, maT Soris regionis
eqvsive raionis gamgebelma, ise
sazogadoebrivi organizaciebis, mediisa da
akademiuri wreebis warmomadgenlebma. samcxe-
javaxeTis genderuli politikis
ganxorcielebis samoqmedo gegma
saqarTveloSi samxareo doneze SemuSavebuli
am saxis pirveli dokumentia da Sesabamisad,
adgilobriv doneze genderuli politikis
formirebis mniSvnelovani precedentia.
adgilobriv politikaSi genderuli
midgomebis danergvis mxardaWerisaTvis erT-
erTi gadamwyveti piroba adgilobrivadgilobrivadgilobrivadgilobrivadgilobriv
xelisuflebaSi qalTa monawileobisxelisuflebaSi qalTa monawileobisxelisuflebaSi qalTa monawileobisxelisuflebaSi qalTa monawileobisxelisuflebaSi qalTa monawileobis
gazrdaa.gazrdaa.gazrdaa.gazrdaa.gazrdaa. es sakiTxi gansakuTrebul
aqtualobas iZens, radgan wels adgilobrivi
TviTmmarTvelobis morigi arCevnebis
gamarTvaa mosalodneli. adgilobriv
TviTmmarTvelobaSi qalTa monawileobis
maCveneblebi wina arCevnebis Sedegad arc ise
saxarbielo iyo: 1998 wels Catarebuli
arCevnebiT sakrebulos wevrTa Soris qalebma
mxolod 14% Seadgines. 2002 wlis arCevnebis
Sedegad qalTa ricxvma sakrebuloebSi kidev
ufro iklo da pirveli donis TviTmmarT-
velobis organoebSi mxolod 11,9% Seadgina.
adgilobriv organoebSi qalTa monawileobis
xarisxi regionebis mixedviTac gansxvavdeba.
yvelaze dabali procentia eTnikuri
umciersobebiT dasaxlebul raionebSi,
gansakuTrebiT iq, sadac kompaqturad
cxovrobs azerbaijaneli mosaxleoba: mag.
marneulSi – 1,9%, bolnisSi 4,7%.
orive arCevnebis Sedegad gamoikveTa Zalze
sayuradRebo tendencia: rac ufro
msxvildeba administraciuli erTeuli, miT
ufro klebulobs qalTa procenti
ad
gi
lo
br
iv
i i
ni
ci
at
iv
eb
ia
dg
il
ob
ri
vi
in
ic
ia
ti
ve
bi
ad
gi
lo
br
iv
i i
ni
ci
at
iv
eb
ia
dg
il
ob
ri
vi
in
ic
ia
ti
ve
bi
ad
gi
lo
br
iv
i i
ni
ci
at
iv
eb
i
36
adgilobrivi TviTmmarTvelobis organoebSi.
1998 wels soflis sakrebuloebSi qalebi
Seadgenen 15%-s, raionuli mniSvnelobis
qalaqebsa da dabebSi – 13%-s, raionis
sakrebuloebSi 9-%-s, did qalaqebSi ki
mxolod 7,4%-s. 2002 welsac didi qalqis
sakrebuloebSi qalTa ricxvi 7%-s ar
scildeba. ukiduresad arasaxarbielod arian
warmodgenili qalebi adgilobrivi
TviTmmarTvelobis xelmZRvanel poziciebze:
mag. 1998 wels 60 raionis sakrebulodan
mxolod erTis Tavmjdomare iyo qali (1,6%).
SeiZleba iTqvas, rom sadac meti Zalaufleba
da resursia, iq naklebi qalia.
2002 wels mkveTrad Semcirda qalTa
warmomadgenloba raionul sakrebuloebSi,
radganac axali saarCevno kanoniT raionis
sakrebulo kompleqtdeba soflis sakrebu-
loTa TavmjdomareebiT da radganac, qali
praqtikulad ver xvdeba xelmZRvanel postze,
Sesabamisad meore donis TviTmmarTvelobaSic
ukiduresad mcired aris warmodgenili.
wels TviTmmarTvelobis arCevnebi axali
kanoniT tardeba, romelic TviTmmarTveli
erTeulebis gamsxvilebasa da Sesabamisad, maTi
ricxvis mkveTrad Semcirebas iTvaliswinebs,
rac adgilebze politikur konkurencias
gazrdis da qali kandidatebis Sansebs
Seamcirebs. amitom, TviTmmarTvelobis
organoebSi qalTa warmomadgenlobis
gazrdisaTvis gadaudebeli amocanaa
winasaarCevno periodSi kandidat qalTa
mxardamWeri programebis ganxorcieleba.
mniSvnelovania, seriozuli muSaobis
warmarTva politikur partiebTan, raTa
partiebSi kandidatTa SerCevis mkafio da
dadgenili procedura Camoyalibdes,
romelSic genderuli xedvac iqneba
gaTvaliswinebuli. kargia, qalTa organi-
zaciebma erToblivi ZalebiT miadevnon
Tvalyuri, Tu ramdeni kandidati qali yavs
dasaxelebuli ama Tu im partias. mniS-
vnelovania aseve, amomrCevel qalTa
samoqalaqo ganaTlebis programebis
ganxorcileba, raTa daCqardes maTi
interesebisa da moTxovnebis mkafio formu-
lireba, rac aiZulebs politikur partiebs
meti yuradRebiT moekidon qali kandidatebis
wamowevasa da genderuli problematikis
CarTvas winasaarCevno programebSi.
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
37
genderuli Tanasworobis instituciuri
meqanizmebis gaZliereba, politikur dRis
wesrigSi zemoTCamoTvlili sakiTxebis
wamoweva da maTi gadaWra SeuZlebeli gaxdeba,
Tu ver moxerxda Zalisxmevisa da resursebis
maqsimaluri mobilizeba, genderul proble-
mebze momuSave, rogorc adgilobrivi, ise
saerTaSoriso organizaciebis mier. pekinis
moqmedebaTa platformis 289 punqtis
Tanaxmadac „arasamTavrobo organizaciebs
gansakuTrebuli roli aqvT qalisa da
mamakacis Tanasworobaze damyarebuli
socialuri, ekonomikuri, politikuri da
inteleqtualuri klimatis SeqmnaSi. qalTa
organizaciebi aqtiurad unda iyvnen
CarTuli genderuli Tanasworobis
miRwevisaken mimarTuli politikis
ganxorcielebasa da monitoringSi”.
ga
da
ud
eb
el
i a
mo
ca
ne
bi
ga
da
ud
eb
el
i a
mo
ca
ne
bi
ga
da
ud
eb
el
i a
mo
ca
ne
bi
ga
da
ud
eb
el
i a
mo
ca
ne
bi
ga
da
ud
eb
el
i a
mo
ca
ne
bi
39
qalTa da genderul sakiTxebTanqalTa da genderul sakiTxebTanqalTa da genderul sakiTxebTanqalTa da genderul sakiTxebTanqalTa da genderul sakiTxebTan
mimarTebaSi arsebuli sainformaciomimarTebaSi arsebuli sainformaciomimarTebaSi arsebuli sainformaciomimarTebaSi arsebuli sainformaciomimarTebaSi arsebuli sainformacio
problemebi da perspeqtivebi saqarTveloSiproblemebi da perspeqtivebi saqarTveloSiproblemebi da perspeqtivebi saqarTveloSiproblemebi da perspeqtivebi saqarTveloSiproblemebi da perspeqtivebi saqarTveloSi
elene ruseckielene ruseckielene ruseckielene ruseckielene rusecki
ramdenime wlis win saqarTvelos sazoga-
doebis didi nawilisTvis ucxo iyo terminebi
“genderi” da “feminizmi”. sazogadoebisaTvis
ucnobi iyo, aseve, genderisa da feminizmis
sakiTxebze momuSave arasamTavrobo
organizaciebic, Tumca bevri organizacia
aqtiurad muSaobda am mimarTulebiT
sazogadoebis cnobierebis asamaRleblad. am
organizaciebis Zalisxmeva sakmarisi ar
aRmoCnda imisaTvis, rom erTiani sainfor-
macio sivrce Seqmniliyo, sivrce, sadac
dainteresebuli adamiani an adamianTa jgufi
SeZlebda informaciis mopovebas aRniSnuli
Temebis irgvliv.
problema nawilobriv gadaiWra saqarTvelos
qalTa arasamTavrobo organizaciaTa
koaliciis SeqmniT. es 2000 wlis oqtomberSi
moxda OSCE/ODIHR-is mxardaWeriT. koa-
liciaSi gawevrianebul organizaciebs
saSualeba miecaT intensiurad gaecvalaT
erTmaneTSi informacia. amis Sedegad ufro
meti mniSvnelovani da inovaciuri RonisZieba
daigegma da ganxorcielda. amJamad
koaliciaSi 80 organizaciaa, isini qalTa
uflebebsa da genderul sakiTxebze muSaoben.
koaliciis erT-erTi TanadamfuZnebeli
“qalTa sainformacio centris~ sainiciativo
jgufi gaxldaT. axali organizaciis Seqmnis
iniciativa ki mas Semdeg daibada, rac qalTa
jgufma (romelic Semdgom CaerTo am
procesSi), ver SeZlo informaciis moZieba
saqarTveloSi arsebul qalTa da genderul
problemebze momuSave organizaciaTa Sesaxeb.
informaciis deficitma ganapiroba jgufis
gaaqtiureba am mimarTulebiT. “qalTa
sainformacio centris~ sainiciativo jgufma
gazarda muSaobis areali da miznad daisaxa
40
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba
qa
rT
ul
i r
ea
lo
ba informaciuli uzrunvelyofiT xeli Seewyo
samxreT kavkasiaSi momuSave organiza-
ciebisaTvis.
2002 wels organizaciam pirveli regionaluri
cnobari gamosca, romelSic qalTa da
genderul problemebze momuSave samxreT
kavkasiis organizaciebis sakontaqto
monacemebic Sevida. cnobarma didi interesi
gamoiwvia ara marto saqarTveloSi, aramed
mTels regionsa da saerTaSoriso masS-
tabiTac.
amJamad gamocema yovelwliuria. bolo
nomeri cnobarisa “qalTa da genderul
problemebze momuSave organizaciebi samxreT
kavkasiaSi~ 2005 wlis dekemberSi daibeWda.
drom da praqtikam gviCvena, rom es
sainformacio sivrcis Sesavsebad gansaxor-
cielebel RonisZiebaTa mxolod mcire
nawilia.
arsebuli problemebidan gamomdinare
(informaciis nakleboba genderul sakiT-
xebTan dakavSirebiT, sainformacio, maT
Soris, Tematuri beWdviTi masalebis
nakleboba qarTul enaze, eleqtronuli
mediis mcire moculoba, masmediaSi
genderuli Temis ugulebelyofa, Tanamed-
rove sainformacio-sakomunikacio teqno-
logiebis araefeqturad gamoyeneba gen-
deruli sakiTxebis ganviTarebis procesSi)
cnobaris perioduli gamocema aucilebeli
gaxda.
“qalTa sainformacio centrma~ Seqmna
kompleqsuri genderuli sainformacio
saagentoc, romlis SemadgenlobaSi Sedis:
qalTa poligrafiuli servisi, dizain-studia
“speqtri” da samxreT kavkasiis genderuli
sainformacio portali www.ginsc.net. por-
tali ganaxlebadia, yoveldRiurad xdeba
informaciis Sevseba. biblioTekaSi
ganTav-sebulia dokumentebi, statiebi,
kvlevebi, angariSebi. rubrikaSi “qalTa
saxeebi~ warmodgenilni arian is qalebi,
romlebic aqtiurad arian Cabmulni
sazogadoebriv da politikur cxovrebaSi.
portalis mudmivi momxmareblebi arian is
organizaciebi da calkeuli mkvlevarebi,
romlebic qalTa da genderul sakiTxebze
muSaoben, agreTve, saerTaSoriso organi-
zaciebi da fondebi. portalze ganTavsebulia
samxreT kavkasiaSi momuSave organizaciaTa
katalogi, sadac SeiZleba ganxorcieldes
Tematuri Zebnac - organizaciis saqmianobis
sferos mixedviT.
qalTa sainformacio centrs miaCnia, rom
qveyanaSi genderuli sainformacio poli-
tikis ganxorcielebisaTvis saWiroa am
Tematikaze momuSave calkeuli organi-
41
sa
in
fo
rm
ac
io
pe
rs
pe
qt
iv
eb
is
ai
nf
or
ma
ci
o p
er
sp
eq
ti
ve
bi
sa
in
fo
rm
ac
io
pe
rs
pe
qt
iv
eb
is
ai
nf
or
ma
ci
o p
er
sp
eq
ti
ve
bi
sa
in
fo
rm
ac
io
pe
rs
pe
qt
iv
eb
izaciebis, koaliciebis, qselebis gaZliereba.
swored amitom qalTa sainformacio centri
aqtiurad muSaobs qselSi “qalTa erToba
mSvidobisaTvis”, romelic UNIFEM-is
proeqtis farglebSi sainformacio
politikis gasaZliereblad Camoyalibda da
amJamad qselis veb-gverdis Seqmnasa da
beWdviT gamocemebze muSaobs.
Tanamedrove sainformacio-sakomunikacio
teqnologiebis xelmi-uwvdomloba xels
uSlis mosaxleobis nawils, gansakuTrebiT ki
qalebs, CaerTon da konkuren-tunarianni
iyvnen arsebul Sromis bazarze. im
orga-nizaciebis didi nawili, romelic
qalTa da genderul sakiTxebze muSaobs,
Tanamedrove sainformacio-sakomunikacio
teqnologiebis efeqturi gamoyenebis mcire
SesaZleblobas flobs (am organizaciaTa
mxolod 25%-s aqvs veb-gverdebi; aqedan
realurad mxolod 5% muSaobs). socialur-
ekonomikuri problemebidan gamomdinare,
informacia miuwvdomelia saqarTvelos
regionebis, gansakuTrebiT, maRalmTiani
regionebisaTvis, rac, sxva problemebTan
erTad, xels uSlis genderuli sakiTxebis
popularizaciasa da Sesabamisi problemebis
mogvarebas.
Cven vTvliT, rom qveyanaSi genderuli
sainformacio politikis efeqturad
ganxorcielebisaTvis mniSvnelovania:
• efeqturi sainformacio kampaniebis
dagegmva;
• Tanabari SesaZleblobebis uzrunvelyofa
sainformacio-sakomunikacio teqno-
logiebis gamoyenebisa da ganviTa-
rebisaTvis;
• samoqalaqo sazogadoebis, kerZod, qalTa
da genderul sakiTxebze momuSave
organizaciebis saqmianobis xelSewyoba
Tanamedrove sainformaciosa komunika-
cio teqnologiebis gamoyenebiT.
“qalTa sainformacio centri~ sxva
organizaciebTan erTad swored zemoT
CamoTvlili problemebis gadaWraSi iRebs
aqtiur monawileobas. centris sainformacio
politika gulisxmobs TanamSromlobas
rogorc organizaciebTan, aseve calkeul
dainteresebul pirebTan: centri cdilobs
Tavisi wvlili Seitanos sainformacio
vakuumis Sevsebasa da sazogadoebisaTvis
informaciis miwodebis saqmeSi.
amdenad, Cven mzadyofnasa da Riaobas gamo-
vxatavT saTanamSromlod, radgan vfiqrobT,
rom erToblivi ZalisxmeviT ufro meti da
mniSvnelovani saqmis gakeTeba SeiZleba am
mimarTulebiT.
43
qvemoT mocemuli kiTxvari daexmareba
Jurnalistebs gansazRvron, Tu ramdenad
koreqtulad aris asaxuli maT saqmianobaSi
genderuli aspeqtebi.
Temis gaSlaTemis gaSlaTemis gaSlaTemis gaSlaTemis gaSla
• iTvaliswinebs Tu ara Temis wardgenis
Tqveneuli meTodi qalTa
Tvalsazrisis yovelmxriv da
realistur asaxvas?
• aris Tu ara Tqveni reportaJebi
genderulad gacnobierebuli da
mgrZnobiare?
TemaSi CaRrmavebaTemaSi CaRrmavebaTemaSi CaRrmavebaTemaSi CaRrmavebaTemaSi CaRrmaveba
• samarTlianad da Tanabrad eTmoba
dro da adgili Tqvens masalaSi azris
gamomTqmel qalebsa da mamakacebs?
• saTanadod ikvlevT im genderul
sakiTxebs (problemebs), romlebic
genderi mediaSi:genderi mediaSi:genderi mediaSi:genderi mediaSi:genderi mediaSi:
sakontrolo kiTxvarisakontrolo kiTxvarisakontrolo kiTxvarisakontrolo kiTxvarisakontrolo kiTxvari
SesaZloa safuZvlad edos Tqvens mier
gasaSuqebel movlenas?
• Temis gaSuqebisas, cdilobT Tu ara
moiZioT damatebiTi informacia
sxvadasxva wyaroebisgan da
warmoadginoT mosazrebebis
maqsimalurad farTo speqtri?
Temis aspeqtebiTemis aspeqtebiTemis aspeqtebiTemis aspeqtebiTemis aspeqtebi
• aris Tu ara Tema analitikuri? xom
ar scildeba is ama Tu im movlenis
konkretul farglebs da ufro Rrma
problemebis arsebobaze migviTiTebs?
• Tqvens reportaJSi Tanabradaa
warmodgenili qalTa da mamakacTa
problemebi?
• Tqvens siuJetSi problemasTan
dakavSirebuli pasuxismgebloba
Tanabradaa gadanawilebuli qalebsa
da mamakacebs Soris?
44
• ras emsaxureba Tqveni siuJeti:
genderuli stereotipebis ngrevas
Tu maT gaZlierebas?
• aris Tu ara gaTvaliswinebuli Tqvens
masalaSi adamianis uflebebis
aspeqti?
• xom ar aris raime saxiT gaufa-
surebuli an dakninebuli qalTa
gancdebi da problemebi ?
• aris Tu ara Tqveni reportaJi
samarTliani, zusti da gawona-
sworebuli?
vizualuri mxarevizualuri mxarevizualuri mxarevizualuri mxarevizualuri mxare
• Tqvens siuJetSi Tanabrad
monawileoben qalebi da mamakacebi?
• movlenis gaSuqebisas xom ar xdeba
erTi romelime sqesis mimarT
mikerZoeba?
• profesionali qalis Sesaxeb Seqmnil
Jurnalistur masalaSi aqcenti mis
profesionalizmze keTdeba Tu mis
fizikur garegnobaze?
• rogor arian qalebi warmodgenilni,
rogorc pirebi, romlebic cdiloben
gaumklavdnen cxovrebiseul siZne-
leebs Tu rogorc msxverplni?
• rogor arian qalebi warmodgenilni,
rogorc aqtiuri pirovnebebi Tu
rogorc pasiurni?
• Tqvens siuJetSi Seqmnili qalis saxe
xom ar akninebs qalebis Rirsebas?
• Tu gadacemaSi monawile piris arCevisas
upiratesoba mamakacs mianiWeT, iqneba es
gadawyvetileba Sinaarsobrivad
gamarTlebuli da gaazrebuli? (anu xom
ar gakeTda aseTi arCevani mxolod
sqesobrivi niSnis gamo?)
masala Seiqmna 2003 wels organizaciis “Women
in Development Southern Africa Awareness
(WIDSAA)” mier, samxreT afrikis
saxelmwifoebSi „genderi da media” proeqtis
ganxorcielebis Sedegad. proeqtis donoria
SvedeTis saerTaSoriso ganviTarebis
saagento (SIDA).
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
45
zogierTi standarti zogierTi standarti zogierTi standarti zogierTi standarti zogierTi standarti BBC-is-is-is-is-is
JurnalistebisaTvisJurnalistebisaTvisJurnalistebisaTvisJurnalistebisaTvisJurnalistebisaTvis
1.zogadi SeniSvnebi1.zogadi SeniSvnebi1.zogadi SeniSvnebi1.zogadi SeniSvnebi1.zogadi SeniSvnebi
BBC–is (British Broadcasting Corporation)
movaleobaa gaerTianebuli samefos
sazogadoebis yvela fenis momsaxureba. BBC–
is Sida saqveyno servisi unda cdilobdes
asaxos da warmoadginos qveynis mosaxleobis
Semadgeneli yvela jgufi. globaluri
masStabiT valdebulni varT davicvaT
keTilsindisieri mauwyeblobis principebi da
miviswrafodeT xalxisa Tu qveynebis
gawonasworebuli warmodgenisaken.
yvelanairad unda vcdilobdeT, rom
warmovaCinoT gaerTianebuli samefosa da
mTeli msoflios adamianebisa da kulturebis
sruli mravalferovneba. programebi da
servisebi unda asaxavdnen da aaxlovebdnen am
sxvadasxvagvarobebs, raTa warmovaCinoT
realuri cxovrebis marTali suraTi.
vxelmZRvaneblobT ra am principiT,
vamkvidrebT axal talantebs, xedvas, saxeebsa
da xmebs, rac Zalian amdidrebs programebs,
romlebsac vamzadebT Cveni mayureblebisa da
msmenelebisaTvis.
sazogadoebis sxvadasxva jgufebis
wardgenisas yovelTvis unda vcdilobdeT
Tavi avaridoT stereotipebs. Tavi uda
davizRvioT sxva saxis safrTxisganac,
rogoricaa sinamdvileSi ararsebuli
sazogadoebis daxatva. BBC ar aris
dakavebuli sazogadoebrivi inJineriiT. unda
visaubroT crurwmenebsa da negatiur
movlenebze, da sworad warmovadginoT isini
Cvens programebSi.
sazogadoebis sxvadasxva jgufebis aRwerisas
xelsayrelia visargebloT gamosadegi
praqtikuli wesebiT: vTxovoT xalxs, rom
TviTon isaubron sakuTari Tavis Sesaxeb.
gansxvavebuli midgomis gamoyeneba mxolod
safuZvliani mizezis arsebobis dros
SeiZleba.
46
2. saerTo problemebi2. saerTo problemebi2. saerTo problemebi2. saerTo problemebi2. saerTo problemebi
2.1 araprezentabeloba gadacemis2.1 araprezentabeloba gadacemis2.1 araprezentabeloba gadacemis2.1 araprezentabeloba gadacemis2.1 araprezentabeloba gadacemis
monawileTa SerCevaSimonawileTa SerCevaSimonawileTa SerCevaSimonawileTa SerCevaSimonawileTa SerCevaSi
BBC-s mier gadacemul yvela saxis programaSi
unda monawileobdnen sazogadoebis yvela
jgufis warmomadgenlebi. Cven programebSi
monawile gamomsvlelebi an msaxiobebi unda
iyvnen SerCeuli pirovnebaTa farTo
speqtridan; es SerCeva ar unda xdebodes
mxolod metismetad unariani, simpaTiuri da
TeTrkaniani mamakacebis sasargeblod. BBC–
is aqvs sazogadoebrivi sxvadasxvagvarobisadmi
miZRvnili specializirebuli programebi,
programuli seqciebi da specialuri monacemTa
baza, romlis gamoyenebac SeuZliaT gadacemebis
avtorebs, raTa gaafarToon gadacemis
monawileTa mier warmodgenili sazoga-
doebrivi jgufebis speqtri.
2.2 mavne an yalbi stereotipebi2.2 mavne an yalbi stereotipebi2.2 mavne an yalbi stereotipebi2.2 mavne an yalbi stereotipebi2.2 mavne an yalbi stereotipebi
Cvens programebSi monawile adamianebi
warmodgenilebi unda iyvnen yvela im
sazogadoebrivi rolis gaTvaliswinebiT,
romelsac sinamdvileSi asruleben.
BBC -is programebi ar unda axarisxebdnen
Savkanianebs kriminalebad, qalebs
diasaxlisebad, unarSezRudul adamianebs
msxverplebad, homoseqsualistebs cxovrebaSi
xelmocarulebad, xandazmulebs uunaro
moxucebad, xolo romelime konkretuli
specialobis, mowodebis an cxovrebiseuli
mdgomareobis warmomadgenel pirebs
dacinvisa Tu oxunjobebis obieqtebad.
3. qalebi3. qalebi3. qalebi3. qalebi3. qalebi
qalebi gaerTianebuli samefos mosaxleobis
umetesobas warmoadgenen. miuxedavad axali
kanonebisa da sazogadoebrivi wes-
Cveulebebis cvlilebisa, qalebi garkveuli
TvalsazrisiT mainc ganicdian diskri-
minacias, da xSirad satelevizio da radio
gadacemebSi ar arian saTanadod
warmodgenilni. es gansakuTrebiT exeba xnier
qalebs, romlebic xSirad Zalian SezRuduli
saxiT arian warmodgenilni.
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
47
4. seqsualuri orientacia4. seqsualuri orientacia4. seqsualuri orientacia4. seqsualuri orientacia4. seqsualuri orientacia
BBC-is programebma ar unda gaavrcelon
winaswari uaryofiTi damokidebuleba.
homoseqsualistebi gansakuTrebiT xSirad
SeiZleba iyvnen gauazrebeli da agresiuli
stereotipizaciis obieqtebi.
geebi, lesboselebi da aseve biseqsualuri
orientaciis pirebi sazogadoebis
mniSvnelovan umciresobas warmoadgenen da
maT BBC–is mxridan keTilsindisieri
momsaxureobis da samarTliani mopyrobis
ufleba aqvT. programebis Semqmnelebs unda
axsovdeT, rom homoseqsualistebi Cvens
sazogadoebaSi yvela saxis socialur rols
asruleben. maT am rolebis samarTliani
warmoCenis iseTive ufleba gaaCniaT, rogorc
sxva adamianebs.
4.1 stereotipizacia4.1 stereotipizacia4.1 stereotipizacia4.1 stereotipizacia4.1 stereotipizacia
stereotipizacia aris gansakuTrebiT saSiSi,
roca homoseqsualistebis saxeebi war-
modgenili arian Cvens programebSi mxolod
da mxolod maTi seqsualuri orientaciis
niSniT, an seqsualuri orientacia aris maTi
erTaderTi ganmasxvavebeli niSani. saWiroa
gvaxsovdes, rom seqsualuri orientacia aris
mxolod Tanmxlebi da ara arsebiTi Tviseba
am mocemuli pirovnebis. ar SeiZleba
homoseqsualizmi areuli iqnas trans-
vestizmSi an transseqsualizmSi, romlebic
ar arian dakavSirebulni mocemuli
pirovnebis seqsualur orientaciasTan.
mosamzadebeli programis scenari ar
SeiZleba Seicavdes Seuracxmyofel daSvebebs
an ganzogadebebs, xolo Tu aseT Sexedulebebs
gamoTqvaven pirovnebebi, romlebsac
varTmevT interviuebs, gadacemis wamyvani
valdebulia gadaWriT SeewinaaRmdegos maT.
4.2 seqsualobis danaxva da aRiareba4.2 seqsualobis danaxva da aRiareba4.2 seqsualobis danaxva da aRiareba4.2 seqsualobis danaxva da aRiareba4.2 seqsualobis danaxva da aRiareba
im SemTxvevaSi Tu es aris arsebiTi
mniSvnelobis garemoeba, saWiroa uSualod
iqnas aRniSnuli im cnobili pirebis da
agreTve maTi sayovelTaod cnobili
partniorebis homoseqsualoba, vinc sajarod
aRiarebda Tavis seqsualur orientacias. es
SeiZleba moxdes biografiul programebSi,
st
an
da
rt
eb
is
ta
nd
ar
te
bi
st
an
da
rt
eb
is
ta
nd
ar
te
bi
st
an
da
rt
eb
i
48
gardacvalebis Semdgom mogonebebSi an sxva
saxis konteqstSi; Tumca aqve unda aRiniSnos,
rom BBC –is amocanebSi ar Sedis vinmes
seqsualobis sakiTxis dRis sinaTleze
gamotana. aqac iseve vcdilobT gamovxatoT
uRrmesi pativiscema adamianis piradu-
lobisadmi, rogorc yvela sxva sakiTxSi.
zogadad, Cven vcdilobT SevusabamoT Cveni
muSaoba im ZiriTad principebs, romlebic
exeba seqsualuri cxovrebisadmi miZRvnili
nebismieri programis SemuSavebas da
warmarTvas:
• programebi aRWurvili unda iyos
saTanado, naTeli da advilad
SesamCnevi niSnebiT;
• yvela scena unda emsaxurebodes
programis redaqtoris mier gan-
sazRvrul, naTlad Camoyalibebul,
dasabuTebul mizans da ar unda iyos
moWarbebuli;
• masala, romelic Seicavs seqsualuri
cxovrebis gamomxatvel momentebs, ar
unda iqnas gadacemuli saRamos
ukanaskneli sabavSvo gadacemis („Zili
nebisa patarebo”) win, an am programis
gadacemasTan uSualo siaxloveSi;
• programis gadacemis drois miuxe-
davad, arsebobs garkveuli SezRud-
vebi seqsualuri aqtebis gadacemis
sizustesa da simZafresTan dakavSi-
rebiT;
• masalebi seqsualuri Zalmomreobis
an sadizmis Sesaxeb gansakuTrebuli
yuradRebiTa da sifrTxiliT mopyro-
bas moiTxoven.
erotikuli scenebi, romlebic iwveven
SeSfoTebas an Soks, SeiZleba naCvenebi iqnas
mxolod kargad motivirebuli fabularuli
mizezebis gamo. mayureblebi isev da isev arian
gansakuTrebiT SeSfoTebuli qalebis mimarT
gamoyenebuli seqsualuri Zalmomreobis
scenebiTa da seqsualuri sadizmis masalebiT.
aseTi xasiaTis masalebi moiTxoven dawvri-
lebiT konsultaciebs arxebis makontro-
lebeli seqciebisa da pirebis mxridan,
agreTve, maTi moTxovnis SemTxvevaSi,
politikur sakiTxebSi redaqciis mTavari
konsultantis mxridan.
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
49
aseve yvelanairad unda vecadoT, ar
vamravloT stereotipebi qalebis an
mamakacebis seqsualuri qcevebis Temaze, da
ar gamoviyenoT sxvadasxva standartebi
qalebisa da mamakacebis siSiSvlis mimarT.
seqsualoba universaluri adamianuri
atributia; seqsis Cvenebis mizani ar unda iyos
mxolod da mxolod Sesabamisi gmirebis
fizikuri mimzidvelobis warmoCena.
sazogadoebis damokidebuleba homo-
seqsualizmis mimarT Zalian gansxvavebulia,
rogorc did britaneTSi, aseve sxva qveynebSic.
gamokvlevebis Sedegebma aCvenes, rom
britaneli mayurebeli sul ufro da ufro
Semwynarebeli xdeba iseTi programebis
mimarT, sadac naCvenebia homoseqsualuri
wyvilebi, an imarTeba diskusiebi
homoseqsualizmis Temaze. zogadad, am Temis
mimarT zogierTi qveynis mayurebeli ufro
liberaluradaa ganwyobili, zogierTi ki
piriqiT – sakmaod konservatulad.
programebis Semqmnelebs unda axsovdeT, rom
mayurebelTa mniSvnelovani nawili kriti-
kulad aRiqvams iseT scenebs, sadac naCvenebia
homoseqsualistTa intimuri cxovreba.
4.3 leqsika4.3 leqsika4.3 leqsika4.3 leqsika4.3 leqsika
gansakuTrebuli yuradReba unda daeTmos
imas, Tu ra grZnobebi SeiZleba gamoiwvios
konkretuli sityvis gamoyenebam. termini
„homoseqsualuri” ukve Semosulia
sayovelTao xmarebaSi. “geebi da lesboselebi”
xSirad misaRebi gamoTqmaa da misi xmareba
sruliad dasaSvebia. dokumentur da
publicistur gadacemebSi dauSvebelia iseTi
sityvebis gamoyeneba, rogorebicaa
„pederasti”, „lesbianka” an „cisferi”; Tu
gadacemaSi monawile adamianebi iyeneben am
gamoTqmebs, amas gadaWriT unda
SevewinaaRmdegoT yovelTvis, roca ki es
SesaZlebelia.
Zi
ri
Ta
di
pr
in
ci
Zi
ri
Ta
di
pr
in
ci
Zi
ri
Ta
di
pr
in
ci
Zi
ri
Ta
di
pr
in
ci
Zi
ri
Ta
di
pr
in
ci
pe
bi
pe
bi
pe
bi
pe
bi
pe
bi
50
5. xandazmuli adamianebi5. xandazmuli adamianebi5. xandazmuli adamianebi5. xandazmuli adamianebi5. xandazmuli adamianebi
mravali xandazmuli adamiani cxovrobs
dinamiuri, energiuli cxovrebiT. mosazreba,
rom moxuci adamianebi ganekuTvnebian
sazogadoebis marginalur jgufs, arian
sxvebze damokidebulni, sustni, seqsualurad
araaqtiurni da umoqmedoni, realuri
faqtebis ignorirebas warmoadgens,
miTumetes, rom eseni arian adamianebi,
romlebsac SemosavlebisaTvis muSaobisa da
Svilebis gazrdis periodi ukve gamovlili
aqvT da xSirad arian dakavebulebic,
aqtiurebic da sasargeblonic. konkretuli
pirovnebis asakze miTiTeba srulebiT arafers
ambobs mis qmediTunarianobis, dainteresebis,
misi fsiqikis an janmrTelobis mdgomareobis
Sesaxeb. asaki mxolod im SemTxvevaSi unda iyos
aRniSnuli, rodesac es arsebiTia. rogorc
wesi, BBC ar gansazRvravs zeda asakobriv
zRvars gadacemaSi monawile pirebisaTvis,
iqnebian es mayureblebi, mokamaTeni,
Sejibrebis da teleturnirebis monawileni,
Tu msaxiobebi. erTaderT kriteriums
warmoadgens dasaxuli amocanis Sesrulebis
unari.
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
ge
nd
er
i m
ed
ia
Si
51
genderuli Tanasworobis enagenderuli Tanasworobis enagenderuli Tanasworobis enagenderuli Tanasworobis enagenderuli Tanasworobis ena
(zogierTi cnebis ganmarteba)(zogierTi cnebis ganmarteba)(zogierTi cnebis ganmarteba)(zogierTi cnebis ganmarteba)(zogierTi cnebis ganmarteba)
genderi genderi genderi genderi genderi (ingl.) – sazogadoebriv-kulturuli sqesi, gulisxmobs SeZenil da ara biologiur
Tvisebebs, romelic gansxvavebulia nebismier kulturaSi da icvleba droTa
ganmavlobaSi (ingl. sex – biologiur sqess niSnavs); genderi warmoadgens Sexedulebebis
sazogadoebrivi rolebis da qcevebis kompleqss, romelic miewereba qals an mamakacs.
genderuli Tanasworobagenderuli Tanasworobagenderuli Tanasworobagenderuli Tanasworobagenderuli Tanasworoba – koncefcia, romlis mixedviTac yoveli adamiani Tavisufalia
sakuTari unarebis ganviTarebaSi da arCevanis gakeTebaSi, masze ar moqmedebs genderuli
rolebis mier wamoyenebuli SezRudvebi; qalTa da mamakacTa qcevebi, miswrafebebi da
survilebi sruliad Tanasworad ganixileba.
neitraluri genderineitraluri genderineitraluri genderineitraluri genderineitraluri genderi – es aris midgoma, romelic ar axdens aranair ganmasxvavebel
zegavlenas (arc pozitiurs da arc negatiurs), qalsa da mamakacs Soris Tanasworobis
sakiTxze.
genderulad brmagenderulad brmagenderulad brmagenderulad brmagenderulad brma – is, vinc ver, an ar xelmZRvanelobs genderuli Tanasworobis
ganzomilebiT.
diskriminacia genderuli niSniTdiskriminacia genderuli niSniTdiskriminacia genderuli niSniTdiskriminacia genderuli niSniTdiskriminacia genderuli niSniT – niSnavs yovelgvar dayofas, gamoyofas, SezRudvas
genderuli niSniT, rac iwvevs, an risi mizanic aris, SezRudos erT-erTi sqesis
52
warmomadgeneli imaSi, rom is meore sqesis warmomadgenlis msgavsad sargeblobdes
adamianis uflebebiT politikur, sameurneo, sazogadoebriv, kulturul, Tu sxva
sferoebSi.
iribi diskriminaciairibi diskriminaciairibi diskriminaciairibi diskriminaciairibi diskriminacia – situacia, rodesac viTom da neitraluri kanoni iwvevs uaryofiT
Sedegebs erT-erTi sqesisaTvis, rac obieqturi mizezebiT ar aris gamarTlebuli.
uSualouSualouSualouSualouSualo diskriminaciadiskriminaciadiskriminaciadiskriminaciadiskriminacia – ufro cudi damokidebuleba da mopyroba erT-erTi sqesis mimarT.
genderuli kvlevebigenderuli kvlevebigenderuli kvlevebigenderuli kvlevebigenderuli kvlevebi – sqesis sazogadoebrivi da kulturuli TviTSegnebis problematikis
Seswavla da kvleva, qalurobis da mamakacurobis stereotipebTan dakavSirebuli
Sexedulebebis aRwera da analizi.
detaluri genderuli monacemebidetaluri genderuli monacemebidetaluri genderuli monacemebidetaluri genderuli monacemebidetaluri genderuli monacemebi – monacemebis Segroveba da gamijvna genderis mixedviT
imisTvis, rom moxdes SedarebiTi genderuli analizi.
genderuli meinstrimingigenderuli meinstrimingigenderuli meinstrimingigenderuli meinstrimingigenderuli meinstrimingi – genderuli problematikis CarTva politikis mTavar
mimarTulebebSi. igulisxmeba evrokavSiris nebismieri gadawyvetilebebis dagegmvisa
da ganxorcielebis, aseve maTi Sedegebis Sefasebis procesSi Tanabaruflebianobis
sakiTxis gaTvaliswinebis sistematuri monitoringi (unda Semowmdes gaTvaliswinebulia
Tu ara orive sqesis Tanabari monawileoba).
amsterdamis traqtatiamsterdamis traqtatiamsterdamis traqtatiamsterdamis traqtatiamsterdamis traqtati – xelmowerilia evrokavSiris wevri qveynebis mier 1997 wlis 2
oqtombers. mis mixedviT evrokavSiris erT-erTi umTavresi amocanaa mamakacebisa da
qalebis Tanasworuflebianobis mxardaWera me-3 da me-4 muxlebSi gansazRvruli
erToblivi politikisa da saSualebebis ganxorcielebis gziT. es aris evrokavSiris
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
a
53
umaRlesi rangis samarTlebrivi dokumenti, romelic genderul Tanasworobas
fundamentur mniSvnelobas aniWebs da asabuTebs, rom misi sayovelTao gavrceleba
iseTive mniSvnelovania, rogorc konkurentunariani ekonomikis aSeneba.
pekinis platformapekinis platformapekinis platformapekinis platformapekinis platforma – pekinis deklaracia da moqmedebis platforma miRebul iqna qalTa
saqmeebis IV msoflio konferenciaze, romelic 1995 wlis seqtemberSi pekinSi Catarda.
Tanasworuflebianobis Temis Tanamedrove dokumentebis sakvanZo sityvebi swored aq
gamoCnda pirvelad, garda amisa, dayenebul iqna qalTa uflebamosilebis gazrdis
sakiTxi (empowerment).
„afirmatuli aqciebi”„afirmatuli aqciebi”„afirmatuli aqciebi”„afirmatuli aqciebi”„afirmatuli aqciebi” – maT aseve moixsenieben „pozitiuri diskriminaciis” an specialuri
gamaTanasworebeli saSualebis saxeliT. masSi igulisxmeba samarTlebrivi xerxebi an
saSualebebi, romlebic iTvaliswineben privilegiebis miniWebas araproporciulad
dabal doneze warmodgenili genderisaTvis, raTa am sqesis warmomadgenlebs
gauadvildeT profesiuli saqmianobis Sesruleba an profesiuli karieris gzaze
wamoWrili sirTuleebis daZleva. afirmatuli programis magaliTi aris
maregulirebeli wesdeba imis Sesaxeb, rom rodesac vakanturi samuSao adgilis
mosapoveblad gamarTul procesSi monawileobas Rebulobs erTnairi kvalifikaciis
mqone sxvadasxva sqesis ori kandidati, upiratesoba unda mieniWos im sqesis
warmomadgenels, romelic am seqtorSi naklebi raodenobiTaa warmodgenili.
biujetireba genderuli niSniT biujetireba genderuli niSniT biujetireba genderuli niSniT biujetireba genderuli niSniT biujetireba genderuli niSniT (Gender budgeting) – analizis instrumenti, romelic exeba
xelisuflebis mier genderuli Tanasworobis politikis sakiTxSi aRebuli valdebulebis
Sesrulebas; igi aseve exeba qveynis biujets, romelSic gaTvaliswinebulia rogorc
savaraudo Semosavlebi da xarjebi, aseve maTi gavlena qalTa da mamakacTa calkeul
jgufebze.
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
a
54
evrokavSiris genderuli Tanasworobis direqtivebievrokavSiris genderuli Tanasworobis direqtivebievrokavSiris genderuli Tanasworobis direqtivebievrokavSiris genderuli Tanasworobis direqtivebievrokavSiris genderuli Tanasworobis direqtivebi – direqtiva aris evrokavSiris
samarTleblivi aqti, mimarTuli yvela wevri qveynisadmi. direqtiva mxolod miuTiTebs
mizans, samarTlebriv mdgomareobas, romelic unda iqnes miRweuli, xolo wevri qveynebi
iReben gadawyvetilebas, ra gziT miaRwion am mizans direqtiviT gansazRvrul vadebSi.
SemuSavebul iqna evrosabWos 11 direqtiva, romelic exeba genderuli Tanasworobis
iseT sakiTxebs rogoricaa:
• dasabuTebis simZime genderuli diskriminaciis SemTxvevebSi.....
• kerZo seqtorSi momuSave qalebisa da mamakacebis Tanabaruflebianobis
principi.
• profesiul - sazogadoebrivi dazRvevis sistemebSi qalTa da mamakacTa
Tanabar- uflebianobis principi.
• mSobelTa Svebulebebi.
• janmrTelobisa da usafrTxoebis donis gaumjobeseba fexmZime, melogine da
meZuZuri mosamsaxure qalebisaTvis.
• qalTa da mamakacTa Tanabari anazRaureba.
dasasabuTebis simZimedasasabuTebis simZimedasasabuTebis simZimedasasabuTebis simZimedasasabuTebis simZime – zogadi samarTlebrivi wesi, romlis mixedviTac, pirovnebas,
romelsac sasamarTloSi Seaqvs sarCeli, evaleba daasabuTos, rom adgili hqonda misi
uflebebis darRvevas. evrokavSiris kanonmdeblobaSi, da 2001 wlidan poloneTSic,
genderuli diskriminaciis sakiTxebSi dasabuTebis simZime mopasuxe mxares awevs
(evrosabWos 1997 wlis 15 dekembris direqtiva; 97/80/ek). es niSnavs, rom yovel adamians,
romelic Tavs grZnobs dazaralebulad diskriminaciuli qmedebebis, qcevebis an
gadawyvetilebebis gamo, aqvs sasamarTloSi sarCelis Setanis ufleba, xolo damtkiceba
imisa, rom diskriminacias ar hqonda adgili, evaleba diskriminaciaSi braldebul mxares.
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
a
55
evropis sabWoevropis sabWoevropis sabWoevropis sabWoevropis sabWo – dawesebuleba, romelsac didi damsaxureba miuZRvis evropaSi adamianis
sayovelTao uflebebisa da genderuli Tanasworobis popularizaciaSi. qvemoT
miTiTebulia evrosabWos organoebi, romlebic pasuxismgebelni arian Tanasworobis
sakiTxebze:
adamianis uflebebis direqtorati, romelsac evaleba evrosabWos moqmedebebis
gansazRvra da ganxorcieleba, qalTa da mamakacTa Tanasworobis problematikis
Seswavla evropis qveynebSi, qveynebis politikis Sefaseba, da saTanado iuridiuli
instrumentebis popularizacia.
qalTa da mamakacTa Tanabari SesaZleblobebis saqmeTa komiteti, romelic
amuSavebs moxsenebebs pekinis platformis farglebSi miRebuli valde-
bulebebis ganxorcielebis sferoSi da atarebs Sesabamis konferenciebsa da
seminarebs.
Tanaswori mopyrobaTanaswori mopyrobaTanaswori mopyrobaTanaswori mopyrobaTanaswori mopyroba – Tanaswori mopyrobis principi aris evrokavSiris erT-erTi sawyisi
iuridiuli principi, romelic ukavSirdeba adamianis uflebebis ekonomikur da
socialur ganzomilebas. Tanaswori mopyroba sityva-sityviT unda iqnas gagebuli,
rogorc Tanaswori mopyroba orive sqesisadmi, sqesis niSniT ganurCevloba
sazogadoebrivi cxovrebis nebismier sferoSi, upirveles yovlisa ki dasaqmebis sakiTxSi.
Tanaswori mopyroba niSnavs ara mxolod Tanabar anazRaurebas Tanabari samuSaos
pirobebSi (Tanabari Rirsebis samsaxurSi), aramed aseve samuSaos Tanabar pirobebs,
kvalifikaciis amaRlebasa da dawinaurebas.
Tanabari SesaZleblobebiTanabari SesaZleblobebiTanabari SesaZleblobebiTanabari SesaZleblobebiTanabari SesaZleblobebi (Tanabari Sansebis principi) – niSnavs, rom ar unda arsebobdes
aranairi barieri (upirveles yovlisa kanonieri), romelic gaarTulebs ekonomikiur,
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
a
56
politikur da sazogadoebriv cxovrebaSi monawileobas misi garkveuli sqesisadmi,
mikuTvnebis gamo.
kvota, kvoturi sistemebikvota, kvoturi sistemebikvota, kvoturi sistemebikvota, kvoturi sistemebikvota, kvoturi sistemebi – – – – – procentulad gansazRvruli monawileoba calkeuli
sqesisaTvis, romelic mas unda miekuTvnos adgilebis, Tanamdebobebis an resursebis
ganawilebisas. kvotis mizania gamoasworos arsebuli uTanasworoba, upirveles yovlisa,
xelmZRvanel organoebSi, an samuSao adgilebis bazris xelmosawvdomobaSi, swavlebis
an dasaqmebis sferoSi.
ormagi nominaciaormagi nominaciaormagi nominaciaormagi nominaciaormagi nominacia – principi, romlis Tanaxmad Tavisufali Tanamdebobis dakavebas
xelmZRvanel organoebSi orive sqesis warmomadgeneli unda cdilobdes; an, Tu
Tavisufal adgilze xelmZRvanel organoSi dainiSna erTi sqesis warmomadgeneli, maSin
misi TanaSemwe unda iyos meore sqesis warmomadgeneli; es principi SemoRebulia
evrokomisiis dadgenilebiT 2000 wlidan.
paritetiparitetiparitetiparitetipariteti – orive sqesis Tanabari monawileoba (50:50) xelmZRvanel organoebSi.
seqsualuri zewola da Seviwroebaseqsualuri zewola da Seviwroebaseqsualuri zewola da Seviwroebaseqsualuri zewola da Seviwroebaseqsualuri zewola da Seviwroeba – seqsualuri xasiaTis an sxva saxis arasasurveli
qceva, romelic Seuracxhyofs qalis an mamakacis Rirsebas.
mamis uflebamamis uflebamamis uflebamamis uflebamamis ufleba – mSoblis ufleba ekontaqtos bavSvs da miiRos monawileoba mis aRzrdaSi.
farTe gagebiT, mamis ufleba ukavSirdeba sqesTa Tanasworuflebianobis sakiTxs
sazogadoebrivi da ojaxuri cxovrebis yvela sferoSi; am punqtSi aseve igulisxmeba
pasuxismgeblobis grZnobis mqone aqtiuri mamobis waxaliseba; im sazogadoebrivi
warmodgenebis Secvla, romlis mixedviTac mamis roli ganqorwinebis Semdeg
Semoifargleba ZiriTadad mxolod alimentebis gadaxdiT.
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
a
57
UNIFEM – gaeros organizacia, romelic mxars uWers qalTa uflebebis gaTvaliswinebiT
Seqmnil programebs, qalTa monawileobas sazogadoebriv cxovrebaSi, ekonomikur
damoukideblobasa da usafrTxoebas. gaeros sistemaSi UNIFEM mxars uWers sqesTa
Tanasworobas da zrunavs imaze, rom es sakiTxebi arsebobdes gaeros samoqmedo
programebSi.
feminizmifeminizmifeminizmifeminizmifeminizmi – (laT. femina – qali) sazogadoebriv-politikuri moZraoba, romelic
istoriulad dakavSirebulia qalTa pirovnuli, samoqalaqo da saarCevno xmis
uflebebisaTvis brZolasTan (XIX s. bolodan). dRes igi miuTiTebs qalTa diskriminaciaze
cxovrebis sxvadasxva sferoSi maTi sqesis gamo da miiswrafvis am situaciis Secvlisaken
– ara mxolod TanasworuflebianobisaTvis, aramed qalTa uflebamosilebis
gazrdisTvisac.
qalTa da mamakacTa TanasworobaqalTa da mamakacTa TanasworobaqalTa da mamakacTa TanasworobaqalTa da mamakacTa TanasworobaqalTa da mamakacTa Tanasworoba – evrosabWom miuTiTa, rom „qalTa da mamakacTa
Tanasworobis principi aris adamianis uflebebis fundamenturi da universaluri
principi”. es niSnavs, rom evrosabWos arc erT wevr qveyanas ara aqvs ufleba uari Tqvas
am kanonis aRiarebaze, gansxvavebul sazogadoebriv-kulturul da religiur
tradiciebze, an ekonomikur da iuridiul mosazrebebze dayrdnobiT.
qalTa uflebebiqalTa uflebebiqalTa uflebebiqalTa uflebebiqalTa uflebebi – qalebisa da gogonebis uflebebi warmoadgenen adamianis sayovelTao
uflebebis xelSeuxebel, integralur da ganuyofel nawils.
ojaxuri Zaladobaojaxuri Zaladobaojaxuri Zaladobaojaxuri Zaladobaojaxuri Zaladoba – nebismieri saxis fizikuri, seqsualuri an fsiqologiuri
Zalmomreoba (an misi gamoyenebis muqara), romelic ojaxis TiToeuli wevris
usafrTxoebisa an keTildReobisTvis safrTxes warmoadgens.
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
a
58
SuSis moZravi kibeebiSuSis moZravi kibeebiSuSis moZravi kibeebiSuSis moZravi kibeebiSuSis moZravi kibeebi – feminizirebul specialobebSi mamakacebis swrafi dawinaureba.
SuSis WeriSuSis WeriSuSis WeriSuSis WeriSuSis Weri – stereotipebidan, an kompaniis organizaciuli kulturidan gamomdinare
SeumCneveli (anu araformaluri mizezebidan gamomdinare) barierebi, romelic
arTulebs an SeuZlebels xdis qalebis dawinaurebas.
webovani iatakiwebovani iatakiwebovani iatakiwebovani iatakiwebovani iataki – feminizirebuli profesiebis dakavSireba dabal SemosavlebTan an dabal
prestiJTan.
horizontaluri sakiTxebihorizontaluri sakiTxebihorizontaluri sakiTxebihorizontaluri sakiTxebihorizontaluri sakiTxebi – sazogadoebrivi sakiTxebi, romlebic prioritetulia
evrokavSiris mTel sivrceze da misi yoveli wevrisaTvis: Tanabari SesaZleblobebi,
adgilobrivi ganviTareba, sazogadoebis informaciuli ganviTareba, gawonasworebuli
ganviTareba. yvela qmedeba, ganxorcielebuli evrokavSiris saxsrebiT am principebis
mxardaWeras unda iTvaliswinebdes.
genderuli redaqtirebagenderuli redaqtirebagenderuli redaqtirebagenderuli redaqtirebagenderuli redaqtireba – nebismieri axali politikis, meTodebis, strategiebis Sefaseba,
raTa damowmdes, rom am polotikaSi daculia genderuli Tanasworoba da mas ar SeiZleba
mohyves raime potenciuri diskriminaciis Sedegebi.
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
ag
en
de
ri
s e
na
ge
nd
er
is
en
a
59
SeniSvnebisaTvisSeniSvnebisaTvisSeniSvnebisaTvisSeniSvnebisaTvisSeniSvnebisaTvis