Upload
mirzetadurek
View
270
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
1/28
Fiziologija 1
MIIDI I SRCE(pitanja i ogovori)- 1 parcijala
1.
Gradja misica i mehanizam kontrakcije
GRAA-Sarkolema je delijska membrana miidnog vlakna. Miidno vlakno je graeno o
nekoliko hiljaa miofibrila. Svaka miofibrila je graena o 1.500 miozinskih filamenata i 3.000
aktinskih filamenata koji su ogovorni za miidnu kontrakciju. Miozinski i aktinski filamenti se
meusobno preklapaju i i tako uzrokuju naizmjenine svijetle i tamne pruge miofibrila.
Svijetle pruge sare aktinske filamente inazivaju se I pruge, ok tamne prege sare
miozinske filamente i krajeve aktinskih filamenata i nazivaju se A pruge. Krajevi aktinskih
filamenata su privrdeni za Z-disk koji je sastavljen od filamentoznih proteina. Dio miofibrile
koji lei izmeu va susjedna Z-diska naziva se sarkomera.
MEHANIZAM KONTRAKCIJE-a. AP putuje u motornog nerva o njegovih zavretaka na miidnom vlaknu
b. Na svom zavretku nerv sekretuje malu koliinu acetilholina
c.
Acetilholin jeluje na miidnu membranu i otvara acetilholin-zavisne kanale
d. Velika koliina Na jona kroz ove kanale ifunuje u unutranjost miidnog vlakna. To
inicira AP u miidnom vlaknu
e. AP putuje u membrane miidnog vlakna i epolarie miidnu membranu. To uzrokuje
oslobaanje velike koliine Ca jona iz sarkoplazmatskog retikuluma.
f. Ca joni iniciraju privlane sile izmeu aktinskih i miozinskih filamenata koje uzrokuju
klizanje aktinskih i miozinskih filamenata jednih preko drugih. To je kontraktilni proces
g.
Poslije djela sekunde Ca joni se pumpaju nazad u sarkoplazmatski retikujum sve dok do
njih ponovo ne dodje AP.
2. transporti i gradja i uloga membrane i transmembranskih proteina
Delijska membranajeste tanka savitljiva elastina struktura koja je graena o va sloja
lipia i proteina. Delijska membrana ima ulogu zatite delije i sprijeava kretanje voe i
hirosolubilnih tvari izmeu ojeljaka ekstra i intracelularne tenosti. Transmembranski
proteinise proteu cijelom irinom kroz membranu i slue za transport supstanci. Ukoliko
imaju kanal za kretanje vode onda se nazivaju proteinski kanali, dok druge nazivamo
proteinski nosai jer vezuju molekule ili jone koje treba transportovati.
Transporti
a. difuzija- kretanje supstanci bilo kroz meumolekulske prostore u membrani ili
vezivanjem za proteinski nosa zahvaljujudi energiji normalnog kinetikog kretanja
materije, nije potrebna dodatna energija
b.
aktivni transport- kretanje jona ili rugih supstanci vezivanjem za proteinski nosa,
nasuprot svom elektrohemijskom graijentu, potrebna oatna energija osim kinetike
3.
Na/K kanale gdje su i kako se otvaraju/zatvarajuNa/K pumpa je mehanizam aktivnog transporta . Proteinski nosa koji grai Na/K pumpu ima:
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
2/28
a. 3 receptorska mjesta za vezivanje Na jona na jelu proteina koji tri u unutranjost delije
b.
2 receptorska mjesta za K jone na spoljanjoj strani
c. Unutranji io proteina ima ATPaznu aktivnost
Kaa se 2 kalijumska jona veu za spoljanji io proteinskog nosaa i kaa se 3
natrijumska jona veu za unutranji io aktivira se ATPazna aktivnost proteina i
osloboena energija uzrokuje konformacijsku promjenu proteinskog nosaa i izbacuje 3
Na jona napolje a 2 K jona unutra.
4. izvor kalcija za pojedine vrste misica
skeletni miid- sarkoplazmatski retikulum iz kojeg izlaze Ca joni pod djelovanjem AP
glatki miid- Ca iz ekstracelularne tenosti ulazi u unutranjost miida po jelovanjem AP-
jer on ima rudimentaran sarkoplazmatski retikulum
5. koji su kanali kod srcanog misica za pocetak kontrakcije i crtati akcione potencijale za
sve(trajanje AP i sve podatke), izvor kalcija
akcioni potencijal u sranom miidu izazvanje otvaranjem 2 vrste kanala:
a. brzih Na kanala (kao i u skeletnom miidu)
b.
sporih Ca kanala koji se razlikuju o brzih Na kanala po tome to se sporije otvaraju i
ostaju ue otvoreni
Zbog toga veliki broj Ca i Na jona ulazi kroz te kanale u u srano miidno vlakno te
prouava epolarizaciju i uzrokuje nastanak platoa u AP.
Brzina provoenja AP u atrijumskim i ventrikulskim miidnim vlaknima iznosi oko 0,3 o 0,5 m/s.Brzina provoenja u purkinijevim vlaknimaiznosi i do 4 m/s
Akcioni potencijal priblino traje 0,25-0,30 s koliko i iznosi perio nerazraljivosti sranog miida
Izvor Ca- iz cisterni sarkoplazmatskog retikuluma pod djelovanjem AP , kao i difundovanjem velikog
broja Ca jona iz T tubula u sarkoplazmu.
6. ko je predvodnik srcanog rada i zasto
prevonik sranog raa je sinusni vor zato to je frkvenca njegovog ritminog izbijanjaimplusa veda nego u bilo kom rugom jelu srca
7. analiza EKG-a( sve sta je npr p-q val itd) i srednje elektricne osovine-to da znas nacrtat i eto
napisat sto moze biti nenormalan otprilike, nemoj to u detalje uciti iz knjige, samo da znas
navesti razlog.
EKG-P val poetak kontakcije pretkomora,pretkomore se repolariziraju oko 0,15-0,20s poslije
zavretka P-vala. To se eava u isto vrijeme kaa se na EKG-u registruje QRS kompleks.
Voltaa P talasa iznosi 0,1-0,3mV.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
3/28
QRS-kompleks- poetak kontrakcije komora. Voltaa iznosi 1,o-1,5 mv, mjeredi os vrha R-
talasa do dna S-talasa
T val- repolarizacija komora koja traje 0,15 s. Voltaa T talasa 0,2-0,3mV
P-Q interval- vrijeme o poetka P talasa o poetka QRS kompleksa, tj vrijeme izmeu
poetka ekscitacije pretkomora o poetka ekscitacije komora. Ovaj perio iznosi 0,16s
Q-T interval- kontrakcija komora traje o poetka Q talasa o kraja T talasa. Traje 0,35 s
Srenja elektrina osovina-smjer elektrinog potencijala za vrijeme vedeg ijela procesa
epolarizacije komora usmjeren je o baze prema vrhu komora. Taj preteni smjer kojim
struja tee za vrijeme epolarizacije zove se srenja elektrina osovina komora
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
4/28
Patoloka stanja koja izazivaju skretanje osovine srca su:
Hipertrofija komora, blok grane AV snopa, blok u Purkinijevom sistemu, dilatacija srca.
8.
onda nauci crtati i onaj sfigmogram i fonokardiogram, da znas komponente prvog i drugog
srcanog tona, gdje se slusaju itd,
Kaa ventrikuli ponu a se kontrahuju, prvo se stvara zvuk koji nastaje zatvaranjem AV-
zalistaka. Zvuk je ubok i traje relativno ugo i on se naziva prvi srani ton. Prvi ton traje
0,14s.
Kaa se na kraju sistole zalisci aorte i pludne arterije zatvore, uje se kratak pljesak koji
nastaje zbog brzog zatvaranja zalistaka i on se naziva rugi srani ton. rugi ton traje 0,11 s.
9. odvodi za ekg sve tri vrste, einthovenov zakon i trougao nacrtati.
Einthovenov trougao pokazuje a vije ruke i lijeva noga ine vrhove trougla opisanog oko
srca.
Einthovenov zakon ukoliko su poznati elektrini potencijali u bilo koja va o tri bipolarna
ekstremitetna ovoa, tredi se moe matematiki izraunati, sumacijom prva va.
I odvod- negativan pol EKG-a povezan je sa desnom rukom, a pozitivan pol sa lijevom rukom
II odvod-negativan pol povezan je sa desnom rukom, dok je pozitivan pol povezan sa lijevom
nogom
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
5/28
III odvod-negativan pol elektrokardiografa povezan je sa lijevom rukom dok je pozitivni pol
sa lijevom nogom.
10.Regulacija rada srca, samo da znas osnovno, simpatikus-parasimpatikus, kalij,kalcij i
temperatura, u jednoj recenici o svemu
a.
Autoregulacija izbacivanja krvi iz srca- Frank Starlingov mehanizamsposobnost srca da
se prilagoi povedanjima volumena priole krvi, to se srani miid tokom punjenja vie
istee to je snaga kontrakcije veda, pa se u aortu izbacuju vede koliine krvi
b. Snanom stimulacijom simpatikusa moe a se poveda frkvenca, te snaga srane miine
kontrakcije, ok jaka stimulacija parasimpatikih vagusnih nervnih vlakana moe a
zaustavi srani ra na nekoliko sekuni
c.
Uticaj K i Ca jona na rad srca- visoke koncentracije K jona usporavaju sranu frkvencu i
mogu zaustaviti provoenje sranog impulsa, ok visoke koncentracije Ca jona imaju
suprotan uinak na srca
d.
Porast temperature izaziva porast srane frkvence kao i snagu sranog raa
11.. nauci doooobro onu krivu pritiska u aorti i to, da skontas, bude cesto, da znas kad se koji
zaslisci otvarjau/zatvaraju
Kaa se lijevi ventrikul kontrahuje, pritisak u njemu se poveda sve ok se ne otvore aortni
zalisci. Nakon otvaranja zalisaka, pritisak u ventrikulima se povedava mnogo sporije jer krv
omah istie iz ventrikula u aortu. Ulaenje krvi u arterije izaziva rastezanje njihovih ziova i
povedanje pritiska na priblino 120 mmHg.
Prilikom zatvaranja aortnih zalistaka na krivoj pritiska u aorti se pojavljuje tzv. Incizura koja
nastaje zbog kratkotrajnog povratnog toka krvi neposredno prije zatvaranja zalistaka, a
poslije toga vradanje krvi naglo prestaje.
Poto se zatvore zalisci , pritisak u aorti se tokom trajanja ijastole se polako sniava zbog
neprestanog oticanja krvi.
Prije osnovne kontrakcije ventrikula pritisak u aorti se obino snizi na 80 mmHg ( ijastolni
pritisak) to iznosi 2/3 maksimalnog pritiska o 120mmHg( sistolni pritisak).
12.Naui nacrtati dijagram sto imas one faze od I do IV-punjenje,izovolumetrijska kontrakcija
itd, zove se dijagram volumen-pritisak.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
6/28
13. iz cirkulacije nauci sve formule one za protok, pritisak, SMV, otpor
protok krvi kroz krvne suove oreuju u potpunosti 2 faktora: 1. Razlika u pritiscima izmeu
va kraja sua, graijent pritiska i 2. Oteavanje protoka krvi kroz krvne suove to
nazivamo vaskularni otpor. Protok krvi se rauna iz formule koja efinie omov zakon Q= P/ R
( Q-protok krvi, P razlika pritisaka izmeu 2 kraja sua i R-otpor)
SMV- prosjean protok krvi u cirkulaciji oraslog ovjeka iznosi 5 l/min, koliina krvi koju srce
ispumpa za 1 minut.
Otpor ukupne sistemske cirkulacije naziva se ukupan periferni otpor i iznosi 1 JPO.Provodljivost u krvnom sudu je mjera protoka krvi u krvnom sudu za datu razliku pritiska :
provodljivost=1/ otpor
14.turbulentni i laminarni protok krvi i rejnoldsov broj, cemu je direktno, cemu obrnuto
proporcionalan( to u svakoj formuli da znas skontat)
kaa krv protie kroz uge glatke suove ona se krede tako a je svaki sloj krvne struje
podjednako udaljen od zida. Centralni dio krvne struje ostaje u centru krvnog suda. Ovakav
tip protoka naziva se laminarni tok krvi, dok nasuprot imamo turbulentni tok krvi pri kome
krv tee u svim pravcima u krvnom suu i kontinuirano se mijea u njemu.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
7/28
Tendencija za nastanak turbulentnog toka krvi (Re-Rejnoldsov broj) upravo je proporcionalna
brzini kretanja krvi (v u cm/s), dijametru krvnog suda (d u cm) te gustini krvi () a OBRNUTO
PROPORCIONALNA viskoznosti krvi () u sklau sa sljeedom formulom:
Re= v x x /
15.
komplijanse
Vaskularna kompalijansa = povedanje volumena/povedanje pritiska
Kompalijansa je jednaka proizvodu rastegljivosti i volumena. Prestavlja ukupnu koliinu krvi
koja moe biti smjetena u atim jelovima cirkulacije
16.starlingove sile, sta ti tjera na resorpciju, sta na filtraciju, sta je neto filtracijski pritisak i
koliko iznosi i nek znas sve te brojeve pritisaka.
Starlingove sile:
a.
kapilarni pritisak- potiskuje tenost kroz kapilarnu membranu u intersticijski prostor, oniznosi na 30-40mmHg na arterijskom kraju kapilara, 10-15mmHg na venskom kraju
kapilara, te 25mmHg na sredini kapilara
b. pritisak intersticijumske tenosti koji povlai tenost kroz kapilarnu membranu u
intersticijski prostor kaa je negativan ili potiskuje tenost u kapilare kaa je pozitivan.on
iznosi -3mmHg
c. koloidno-osmotski pritisak plazme-koji uzrokuje osmozu tenosti prema unutra, kroz
kapilarnu membranu i on iznosi 28mmHg
d. koloidno-osmotski pritisak intersticijumske tenosti koji uzrokuje osmozu tenosti
prema spolja kroz kapilarnu membranu i on iznosi 8mmHg
zbir sila na arterijskom kraju kapilara daje neto filtracijski pritisak i on iznosi oko
13mmHg
17.nauci recimo iz limfe je li svugdje isti sastav, sta je uloga limfnog sistema i sta bi bilo npr da
se povisi pritisak u intersticiju iznad atmosferskog.
Sastav limfenije svugje isti, tako npr. Koncentracija proteina u intersticijumskoj tenosti
iznosi 20g/l pa i koncentracija proteina u limfi u tim tkivima ima slinu vrijenost, nasuprot
tome limfa koja nastaje u jetri ima vedu koncentraciju proteina, otprilike 60 g/l, dok limfa
koja nastaje u crijevima ima koncentraciju proteina od30-40g/l .
uloga limfog sistema: vradanje proteina iz intersticijumske tenosti u krv, apsorpcija hranjivih
tvari naroito masti, obrambena uloga.
Povedanje pritiska intersticijumske tenosti uzrokuje:
a.povedanje kapilarnog pritiska
b. smanjenje koloidno-osmotskog pritiska plazme
c. povedanje koncentracije proteina u intersticijumskoj tenosti
d. povedanje propustljivosti kapilara
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
8/28
18.onda nauci sta je venski priliv, formulu, SSPP i SCPP, koliki su i sta ce bit npr ako padne
venski priliv na 4 litra- taa SCPP iznosi priblino nula.
VP= SSPP-PDP / OVP ( vp-venski priliv, koliina krvi koja putem vena oe u srce, SSPP-
srednji sistemski pritisak, PDP- pritisak u desnoj predkomori, OVP-otpor venskom prilivu. Kod
zdravih ljudi vrijednosti su: za venski priliv 5 L/min, SSPP 7mmHg, PDP 0mmHg, te OVP 1,4
mmHg
SSPP- srednji sistemski pritisak punjenja je pritisak mjeren bilo gdje u sistemskoj cirkulaciji
gdje je cjelokupni protok krvi prekinut.
SCPP- srednji cirkulacijski pritisak punjenja- bez protoka krvi pritisak svuda u cirkulaciji bude
izjenaen za skoro jean minut, to izjenaavanje nivoa pritiska naziva se SCPP
19.od cega zavisi SMV, sta ce bit sa njim ako se povisi frekvencija.
SMV je koliina krvi koju lijeva komora ispumpa u aortu u jenom minutu. SMV reguliu
uglavnom periferni faktori koji reuju venski priliv, povedanjem frkvencije povedava se ivrijednost SMV
20.onda nauci fazicni protok krvi (to je da u misicima i srcu kad su ritmicke kontrakcije protok
krvi se odvija samo izmedju kontrakcija, jer tokom kontrakcije misici pritisnu-kontrahuju
okolne krvne zile i zaustave protok).
21.sta bude tokom aktivnog misicnog rada sa protokom u aktivnim misicima, a sta generalno
protok krvi za vrijeme miidne aktivnosti se moe povedati 15-25 puta tj. Sa 50-80
ml/min/100g miida. Protok se povedava i smanjuje svakom kontrakcijom, onosno smanjuje
se za vrijeme kontrakcije, a povedava u periou izmeu kontrakcija. Ka ritmike kontrakcije
prestanu , protok krvi ostaje visok jo nekoliko sekuni, a ona tokom nekoliko minuta paa
ma mormalnu vrijednost
22.nauci na kraju one lekcije iz bubrega podjelu na kratkorocnu, srednjorocnu i dugorocnu i
nauci koja je koja i da znas kako idu.
Humoralna regulacija predstavlja kontrolu regulacije preko vazoaktivnih supstanci koje se
sekretuju ili apsorbuju u tjelesne tenosti kao to su joni i hormoni. Vazokonstrikcijski faktori
su: noradrenalin, adrenalin, angiotenzin Iivazopresin, endotelin. Vazodilatacijski faktori su:
bradikinin i histamin.Nervna regulacija se odvija putem autonomnog nervnog sistema simpatikusa i
parasimpatikusa.
Uloga nervnog sistema u brzoj kontroli arterijskog pritiska:
a.
konstrikcija gotovo svih arteriola u sistemskoj cirkulaciji
b. snana konstrikcija vena
c. irektna stimulacija srca autonomnim nervim sistemom pojaava aktivnost srca kao
pumpe
kratkoroni mehanizmi regulacije pritiska:
a. baroreceptorski mehanizam povratnom spregom
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
9/28
b. ishemijski mehanizam CNS-a
c.
hemoreceptorski mehanizam
djeluju u toku nekoliko sekuni izuzetno snano nakon naglog snienja pritiska te uzrokuju :
konstrikciju vena, povedanu frkvencu i kontraktilnost srca te konstrikciju perifernih arteriola
ugoroni mehanizmi regulacije pritiska:
a. vezokonstrikcijski mehanizam renin-angiotenzin
b. stres-relaksacija krvnih sudova
c.
pomak tenosti kroz ziove tkivnih kapilara
23.
nauci renin-angiotenzin kako radi, aldosteron, kako bubrezi povisuju AP, teorija nedostatkakiseonika, vazodilatacijska teorija...
kada se snizi arterijski pritisak olazi o oslobaanja renina u bubrezima. Renin je enzim a ne
vazoaktivna supstanca, te on enzimatski djeluje na drugi protein nazvan reninski supstrat
angiotenzinogen i prevodi ga u angiotenzin I koji je slab vazokonstriktor, u krvnim sudovima
pluda angiotenzin I prelazi u angiotenzin II koji je jak vazokonstriktor pod djelovanjem enzima
za konverziju. Angiotenzin II povedava arterijski pritisak na 2 naina: 1. Vazokonstrikcija u
mnogim jelovima tijela; 2. Oon jeluje na bubrege i uzrokuje smanjeno izluivanje vode i
soli- ovo polako povedava volumen ekstracelularne tenosti a zatim ovoi i o povedanja
arterijskog pritiska tokom nekoliko sati ili dana.Angiotenzin takoer i postie nabubrene lijeze na luenje alosterona, koji ona
povedavaju reasorpciju voe i soli u bubrenim kanalidima
Teorija nedostatka kiseonika- kaa se smanji koliina kiseonika npr. Ka boravimo na velikoj
namorskoj visini, ko upale pluda, ko trovanja cijaniom, protok krvi kroz tkiva znatno
poraste da bi kompenzovao smanjenu koliinu kiseonika. Kaa imamo neostatak kiseonika
u nekom tkivu olazi o oslobaanja aenozina i mlijene kiseline (vazoilatatori) koji
izazivaju jaku akutnu vazodilataciju.
Vazodilatacijska teorija- to je manji protok krvi kroz neko tkivo te opremanje hranjivih
supstanci i kiseonika u tkivu se bre stvaraju vazoilatacijske supstance ( aenozin, ugljen
dioksid, histamin itd)
24.koje osnovne promjene izaziva simpatikus:
konstrikcija arteriola, konstrikcija velikih vena i direktno na srce(povecava snagu i
kontrakciju)=rezultat svega toga je povisenje arterijskog pritiska.
25.faze srcanog ciklusa, da traje 0,8 sekundi i da je kod atrija sistola 0,1 dijastola 0,7 a kod
ventrikula 0,5 dijastola, a 0,3 dijastola. uvijek ti je dijastola duza i uvijek kad se skrati srcani
ciklus skrati se na stetu sistole. i jos onaj frank starlingov mehanizam nek znas. to su pitanja
koja bas uvijek budu, ako ovo naucis, sigurno ce ti bit ok
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
10/28
26. iz homeostaze meni bilo sta je parakrina sekrecija-to je kad celija luci supstancu koja djeluje
samo na susjedne celije i sta je endokrina-kad luci supstancu koja preko krvi djeluje naudaljena podrucja.
1. ta je homeostaza? Homeostaza je oravanje nepromjenjenih, stalnih uvjeta u
unutranjem okoliu.
Navedite najmanje 2 primjera pozitivne povratne sprege:
a. Zgruavanje krvi
b. Raanje jeteta
Koji io tjelesne tenosti ogovara unutranjoj sreini? ekstracelularna tekudina
Ugljikohirati privrdeni uz vanjsku staninu povrinu obavljaju vie vanih funkcija ( naveite
najmanje 3) privrdivanje stanica jenu uz rugu, receptorska uloga, sujeluju u imunolokim
reakcijama
Naveite koje vrste bjelanevina stanine membrane slue kao:
a.
Enzimi integralni i periferni
b. Kanali integralni
c. Nadziru prenos tvari kroz kanale periferni i integralni
d.
Receptori integralni
Ko kojeg tipa transporta koristimo izraz maksimalna veliina ifuzije ( Vmax) i na ta se onosi kod
olakane ifuzije i onosi se na to a su svi nosai popunjeni, zauzeti.
Koji oblik energije se koristi za primarni (a) a koji za sekundarni aktivni transport (b)za primarni
transport se koristi ATP, a za sekundarni hemijski gradijent nastao djelovanjem primarnog aktivnog
transporta.
Faktori koji utjeu na neto veliinu ifuzije su:
a.
Koncentracijski gradijent
b.
Selektivnost membrane
c. Nernstov potencijal
Kojim oblicima transporta se glukoza prenosi kroz stanine membrane:
a. Sekundranim aktivnim transportom
b. Kotransportom i
c. Olakanom ifuzijom
Aktivni kanali mogu biti:napon ovisni i medijator ovisni
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
11/28
Natrijev aktivni kanala moe biti u tri razliita stanja, ovisno o potencijalu na membrani. Nabrojati
koja su vrata otvorena a koja zatvorena u tim stanjima:
a. Kada je membranski potencijal -90 mVaktivacijska vrata su zatvorena , inaktivacijska
otvorena
b.
Kada se potencijal mijenja od -90mV do -75 mV pa do +35 mV aktivacijska vrata su otvorena ,
inaktivacijska su otvorena
c. Kad se potencijal mijenja od +35 mV prema vrijednosti MMP , -90 mV aktivacijska su vrata
otvorenaa inaktivacijska su zatvorena
Kako manjak kalcijevih jona u ect utie na aktivaciju (otvaranje) natrijumovih kanala i kako se to
oraava na poraljivost nervnih vlakana? Ako nema dovoljno kalcija natrijski kanali se aktiviraju
vrlo malom promjenom membranskog kanala u odnosu na njegovu vrlo negativnu razinu, zbog
toga ivano vlakno postaje vrlo poraljivo.
2.
Koji su uslovi za nastanak MMP? Uslovi za nastanak MMP: razlika koncentracijskog
gradijenta za jone K, Na, Cl i semipermeabilnost membrane
Zasto se kaze da je Na/K pumpa elektrogena pumpa? Zato to izbacuje jean pozitivan jon vie
nego to ubacuje u stanicu ( 3 Na izbacuje, 2 K ubacuje)
ta bi se esilo sa volumenom vedine stanica u tijelu ka bi se sprijeilo jelovanje Na/K pumpe?
Zato. olo bi o bubrenja stanica zato to Na vue za sobom vou, a Na/K pumpa orava
normalan stanini volumen.
ta de se esiti sa potencijalom na membrani stanice ako se konc jona K ect poveda i kako se to
oraava na poraljivost membrane?
ta je Nernstov potencijal i o ega zavisi njegova vrijenost? Nernstov potencijal je potencijal
koji nastaje sa unutrnje strane membrane ifuzijom samo jenog jona, a njegova vrijenostzavisi o koncentracije tog istog jona i sa unutranje i sa vanjske strane membrane.
Ka je membrana propusna za nekoliko razliitih jona , stvoreni ifuzijski potencijal zavisi od 3
faktora: polarnosti elektrinog naboja pojeinog jona, propusnosti membrane za pojeini
ogovarajudi jon i koncentraciji ogovarajudih jona sa unutranje i vanjske strane membrane.
ta je akcijski potencijal? Brze promjene MMP koje se brzo ire uzu membrane ivanog
vlakna nazivaju se AP.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
12/28
Na slici je registriran AP nerva. Obiljeite pojeine jelove krivulje akcijskog potencijala, perio
apsolutne refraktarnosti i period relativne refraktarnosti. (nacrtaj sam/a sliku)
Na kojem dijelu neurona se nalaze neurotransmiterom regulirani kanali i u nastanku kojegpotencijala sudjeluju? Na somi i na dendritima a sudjeluju u nastanku receptorskog potencijala.
Koji su kvaliteti rai? Intenzitet, vrijeme trajanja i brzina nastajanja rai
Koji intenzitet rai de izazvati akcijski potencijal, a koji lokalni elektrini potencijal? ra koja
ima intenzitet koji de reucirati MMP na 1/6 normalne vrijenosti de ovesti o pojave AP,
prana vrijenost, a ona koja nema ovoljan intenzitet de izazvati lokalni elektrini potencijal,
ra potprane vrijenosti.
Kakvo je skokovito voenje AP i ko kojih vlakana ga susredemo?
Voenje o jenog Ranvijerovog vora o rugog, ebela mijelizirana vlakna.
3. ta je motorna jeinica? Skup svih miidnih vlakana koja su inervirana jednim nervnim
vlaknom.
Ko kojih miida nalazimo male motorne jeinice i ta u sutini to znai? Male motorne jedinice
nalazimo ko miida koji imaju specifian ra i sloenu funkciju, te izvoenje preciznih ranji
npr. miidiake, miidi larinksa.
Naveite najmanje 3 karakteristike sporih miinih vlakana? tanka su, sare vede koliine
mioglobina, inerviraju ih tanja nervna vlakna, broj mitohonrija povedan, razvijeniji sustav
krvnih ila.
ta su popreni mostovi? Ruice i glavice koje strezajeno iz miozinske niti nazivaju se
popreni mostovi.
Troponin ima 3 bjelanevinske pojeinice koje pokazuju razliit afinitet i to:
-Troponin T pokazuju afinitet prema tropomiozinu
- Troponin I pokazuju afinitet prema aktinu
-Troponin C pokazuju afinitet prema kalciju
ta su aktivna mjesta posrestvom kojih se meusobno vezuju filamenti i gje se nalaze? Aktivna
mjesta predstavljaju molekule ADP-a na molekuli G-aktina
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
13/28
ta porazumjeva mehanizam klizanja filamenata? Mehanizam klizanja filamenat predstavlja
klizanje aktinskih i miozinskih filamenata jenih preko rugih u toku miidne kontrekcije, te na
taj nain olazi o skradenja sarkomere.
U toku miidne kontakcije energija iz ATP-a se troi za : energizaciju miozinske glavice, odvajanje
glavice o aktivnog mjesta, vradanje kalcijevih jona u sarkoplazmatski retikulum.
Iz kojih izvora se obnavlja ATP? Fosfageni izvori, anaerobna glikoliza-sistem glikogen-mlijena
kiselina, aerobna glikoliza.
ta jeFennov uinak? to je vedi ra koji miid obavlja veda je koliina razgraenog ATP-a.
U emu se razlikuju izometrijske i izotonine kontakcije?ko izometrijske kontrakcije uina
miida ostaje ista, povedava se tonus, ko izotonine kontrakcije tonus miida ostaje isti, a
uina se skraduje.
4. Za koju strukturu se veziju Ca joni ko skeletnog a za koju ko glatkog miida? Kod skeletnog
troponin C, kod glatkog kalmodulin.
za koju vrstu glatkih miida je karakteristino a se svako vlakno moe kontrahirati neovisno i koji su
poraaji pri tom najvaniji? Za viejeinine glatke miide, cilijarni i piloerekcijski miid lake, a
najvaniji su poraaji simpatikog nervnog sistema.
Koji enzim je potreban za prestanak kontrakcije glatkog miida i koja mu je funkcija? Miozin fosfataza
odvaja fosfat od regulacijskog lanca
U kojim oblicima se pojavljuju AP u visceralnom glatkom miidu? iljasti potencijali i akcijski
potencijal sa platoom
Kakva je brzina ovijanja ciklusa miozinskih poprenih mostova u glatkom miidu u onosu na
skeletni miid i ta je mogudi uzrok tome? Smanjena radi slabije ATP-azne aktivnosti miozinske
glavice.
Koji kanali de se aktivirati kaa se AP proiri nervnim zavretkom u neuromuskularnoj vezi i zbog ega
je to vano? Napon ovisni kalcijski kanali
ta je potencijal zavrne ploe? Lokalna pozitivna promjena potencijala , inverzija potencijala.
Koji joni ne prolaze kroz kanal i zato?
Kojom tenodu su ispunjeni T tubuli i zato su znaajni? Ekstracelularnom tenodu i za provoenje
akcionog potencijala u ubinu miidnog vlakna.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
14/28
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
15/28
Navedite kako simpatikus, a kako parasimpatikus djeluje na srce? Simpatikus djeluje pozitivno,
povedava frkvencu-hronotropno, snagu srane frkvence-jonotroprno, brzinu provoenja-
romotropno, smanjuje prag poraaja- batmotropno, a parasimpatikus pokazuje sva etri
negativna djelovanja.
Srani ciklus obuhvata period jedne sistole i jedne dijastole.
Srani ciklis zapoinje spontanim stvaranjem implusa u SA voru.
6. Srani tonovi su energijom osloboene vibracije krvi koje se prenose po torakalnoj upljini.
Naveite auskultatorne take sranih uda. Aortalno ude- 2 interkostalni prostor parasternalno
esno, pulmonalno ude- drugi interkostalni prostor, parasternalno lijevo, mitralno ude- ictuskoris, 5 interkostalni prostor u meioklavikularnoj liniji, trikuspialno usde na mjestu hvatita
desnog 4, 5 rebra za sternum
Naveite osnovne karakteristike sranih tonova: 1. Srani ton ( sistolni, mukliji, ui i ublji) 2.
Srani ton ( ijastolni, kradi, otro ogranien, vieg tonaliteta), 3 i 4 se slabo uju pomodu
fonokardiograma.
efinii Frank- Starlingov mehanizam sva krv koja u fiziolokim granicama oe u srce bit de i
izbaena iz njega.
Frank-Starlingovom mehanizam znai to se srani miid tjekom punjenja vie istee to je snagakontrakcije veda pa se u aortu izbacuje veda koliina krvi.
Snano poraivanje simpatikusom moe u mlaa orasla ovjeka poveati sranu frkvencu o
normalne 60-100na 180-200
Objasni zato vagusno poraivanje smanjuje snagu srane kontrakcije? Zato to vagus povedava
propusnost K kanala time smanjuje MMP na negativnije vrijednosti.
Objasnite uinak povedanja koncentracije kalijevih jona na sranu funkciju: slabe srane konrakcije i
na kraju srce potpuno staje u dijastoli.
Povienje tjelesne temperature za 1 C povedava frkvencu za 10
7.
Nabrojte komponente sprovodnog sistema srca SA vor, internoalni putevi, AV vor, Hisov
snop, Purkinijeva vlakna.
EKG predstavlja snimak bioelektrine aktivnosti srca.
Navedite odvode po kojima se snima EKG 3 standardna unipolarna i bipolarna i 6 standardnih
prekordijalnih odvoda.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
16/28
Naveite take analize EKG-a: P-val, Q-val, QRS- kompleks, PQ- segment, PQ- interval, ST- segment,
QT- interval
P-val i komponente QRS kompleksa su depolarizacijskivalovi, a T val predstavlja repolarizaciju
ventrikula
Vrijeme o poetka P vala o poetka QRS kompleksa je PQ interval i prestavlja vrijeme koje proe
o poetka epolarizacije atrija o poetka depolarizacije ventrikula, a trajanje mu je oko
1.
efiniite uarni volumen, frkvencu sranog raa i srani minutni volumen ( SMV)
Uarni volumen koliina krvi koju srce izbaci prilikom jene kontrakcije.
Frkvenca sranog raa prestavlja broj sranih ciklusa u jednoj minuti.
Srani minutni volumen prestavlja koliinu krvi koju lijevi ventrikul izbaci u cirkulaciju u
toku jedne minute.
SMV prestavlja umnoak uarnog volumena i frkvence sranog raa
Srani inex se efinie kao koliina krvi koja u toku jene minute ie na jeinicu povrine tijela .
Ejakciona frakcija predstavlja onos izmeju sranog minutnog volumena i enijastolnog
volumena
Maksimalna koliina krvi koja se moe izbaciti iz srca izna normalne vrijenosti naziva se srana
rezerva i izraava se u postotcima
Venski priljev se efinie kao volumen krvi koji se vrati u desni atrij u toku jedne minute.
Naveite faktore koji u fiziolokim okolnostima mogu utjecati na SMV frankstarlingov mehanizam,
istezanje stijenke atrija, bein- bridgeov refleks.
Nabrojite faktore od kojih ovisi venski priljev srednji sistemski pritisak punjenja, pritisak u desnom
atriju i otpor venskom priljevu.
Naveite 2 faktora koja u najvedoj mjeri mogu utjecati na jelotvornost srca kao pumpe: ivano
poraivanje i hipertrofija sranog miida.
efiniite srenji sistemski tlak punjenja i naveite koliko iznosi u fiziolokim uslovima pritisak koji
vrada krv krvnim ilama u esni atrij, 0,9 kPA.
Vazomotoriki centar smjeten je u prouenoj moini i onjoj tredini ponsa.
Tri vana poruja vazomotorikog centra su: vazokonstrikcijsko C1, vazoilatacijsko A1 i senzoriko
Vazomotoriki centar nazire: simpatiko i parasimpatiko poraivanje
Navei vie centre koji imaju ulogu u nazoru na vazomotorikim centrom moana kora,
hipotalamus, septum, amigdale.
2. Kako se izraunava srenji arterijski pritisak? SAP= dijastolni +(sistolnidijastolni/3)
Naveite 4 osnovna mehanizma putem kojih de odi o povedanja smanjenog krvnog pritiska? suze
se gotovo sve arteriole u sistemskoj cirkulaciji, vene se kontrahiraju jako, autoregulacija srca, i
djelovanje autonomnog nervnog sistema.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
17/28
Smanjenje protoka krvi kroz bubrege uzrokuje oslobaanje renina izjukstaglomeluralnih stanica.
Renin je enzim koji katalizira pretvorbu angiotenziogenau angiotenzin 1. Enzim konvertor
angiotenzina katalizira pretvorbu angiotenzina 1 u angiotenzin 2koja se primarno odvija u pludima.
Navedite 4 osnovna djelovanja angiotenzina 2: vazokonstrikcija, smanjuje izluivanje soli i voe
bubrezima, potie luenje alosterona
Gje zapoinje refleks kojim se najbre regulira povedan krvni pritisak u baroreceptorima
Najvedi broj ovih receptora smjeten je u karotidnim iaortalnim tjelacima . objasnite na koji nain
ovaj mehanizam reaguje na povienje krvnog pritiska.povedanim oailjanjem broja implusa u
vazomotorni centar te smanjenjem simpatike aktivnosti kao ogovora na poraaj.
Hemoreceptori su hemosenzitivne delije osjetljive na : 1. Na smanjenu koliinu kisika 2.
Povedanu koncentraciju CO2 3. povedanu koncentraciju H+ . obavjesti iz hemoreceptora poraujuvazomotoriki centar , a to mijenja arterijski pritisak prema normalnim vrijednostima.
Hemoreceptorski mehanizam postaje djelotvoran tek kad se arterijski pritisak snizi ispod 10,5 kPa .
Vazopresin se otputa iz neurohipofize pod djelovanjem hipotalamusakao odgovor na snien
pritisak. Naveite 2 jelovanja vazopresina putem on kojih povedava krvni pritisak: reasorpcija vode
iz bubrenih kanalida i vazokonstrikcija krvnih ila.
Atrijski natriuretski pepti se otputa iz atrija kao odgovor na istezanje zida atrija
Koja su 3 osnovna djelovanja atrijskog natriuretskog peptida: povedava volumen krvi, SMV i krvni
tlak se povedava
3. Navedite osnovne karakteristike i funkcije arteriola i kapilara Funkcija arteriola je smanjnje
otpora, a kapilara razmjena tvari i hranjivih materija.
Naveite 3 osnovna naela cirkulacijske funkcije: 1. Veliina krvnog protoka kroz svako tkivo
usklaena je sa tkivnim potrebama 2. SMV se nadzire ukupnim lokalnim tkivnim protokom 3. AP
nadzire neovisno od nadzora lokalnog protoka i SMV-a
Koja 2 faktora oreuju protok krvi kroz neki krvni su: 1. Razlika tlakova krvi izmeu va kraja ile i
2. Oteavanje proticanja kroz ilu to nazivamo otporom
Naveite formulu prema Omovom zakonu kojom se izraunava protok :
Q= P/ R, Q je protok krvi, P je razlika tlakova P1- P2 izmeu krajeva ile, a R je otpor.
Protok krvi kroz krvni su moe biti laminaran protokili turbulentan protok.
Vodljivost krvije mjerilo protoka krvi kroz ilu pri razlici tlaka.
Glavni faktor koji oreuju veliinu protjecanja krvi kroz krvni sud je promjer krvnog suda.
Objasnite na koji nain hematokrit utie na viskoznost krvi to se povedava hematokrit povedava se
viskoznost.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
18/28
Rastegljivost krvnog sua se efinie kao prirast volumena koji nastane kada se tlak povisi za 1kPa
Izraunava se prema formuli: rastegljivost ile = prirast volumena / ( prirast tlaka x poetni
volumen)
Popustljivost krvnog sua se efinie kao ukupna koliina krvi koju oreeni io cirkulacijskogsustava moe primiti uz povienje tlakao 1 kPa
Izraunava se po formuli popustljivost ile= prirast volumena / prirast tlaka
va glavna faktora koja utiu na tlak pulsa su: srani uarni volumen i popustljivost
U zdrave mlade osobe tlak na vrhuncu svakog pulsa naziva se sistolnii iznosi 120mmHgtlak na
najnioj taki svakog pulsa naziva se dijastolnii iznosi 80mmHg
Naveite 2 uzroka pojave priguivanja tlaka pulsa: povedanje otpora kretanju krvi i povedanje
popustljivosti krvnih ila.
Tlak u esnom atriju reguliran je ravnoteom izmeu
O ukupne koliine krvi u cirkulacijskom sistemu vie o 64%nalazi se u venama.
Vazomocija se efinie kao protjecanje krvi na mahove, osa najvaniji poznati faktor koji utie na
stepen otvaranja i zatvaranja metaarterioloa i kapilarnih sfinktera jekoncentracija kisika.
va glavna vrsta strukturna elementa meudelijskog prostora su kolagenske i proteoglikanske niti.
Tkivni gel se sastoji od 1.proteoglikanske nitii 2. Tekudine. Procenat slobone tekudine u zravom
tkivu je obino manji od 1%.
Kapilarni hidrostatski pritisak iznosi 30mmHg , koloidno osmotski pritisak 28 mmHg, hidrostatski
pritisak intersticija 0 mmHg, a koloidno osmotski pritisak intersticija 4 mmHg. a li de odi o
filtracije ili reasorpcije i prikaite to raunski.
NFT= 30- 28-0+4= 6 mmHg odide o filtracije
STANIDNA MEMBRANA ILI PLAZMALEMA
Plazmalema je visokoorganizirana struktura koja ograniava svaku deliju, a morfoloki je efiniemo
kao voslojnu graevinu trilaminarnog izglea. To je elastidna struktura ebljine samo 7,5 o 10 nm.
Plazmalema ima vie uloga:
aje oblik deliji
ovaja ekstracelularnu o intracelularne tenosti
regulie transport (razmjenu)materija
uspostavlja i orava razliku u koncentraciji izmeu delije i njene okoline (visokoselektivni
filter) prima signale iz okoline i osigurava definisanje odgovora na te signale
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
19/28
omogudava meusobno povezivanje delija u vede formacije, a a se pri tome ne gubi
funkcionalna i morfoloka iniviualnost
Plazmalema je graena o lipia, bjelanevina i ugljikohirata. Na bjelanevine otpaa 55%, na
fosfolipide oko 25%, na holesterol 13%, na ostale lipide 4% i na ugljikohidrate 3%.
Matrix plazmaleme ine lipidi koji su jedini gradivni element koji osigurava integritet i kontinuitetplazmaleme, a pore toga lipii aju oslonac i osnovnu strukturu u koju su uloeni svi rugi graivni
elementi plazmaleme.
Osnovni lipini vosloj ine fosfolipine molekule. One ine dva monomolekularna sloja vanjski i
unutranji. Molekula fosfolipia lii na asimetrinu zvunu viljuku, koja ima glavicu i va repida.
Glavicu ine glicerol, fosfat i holin i to je hirofilni, onosno polarni io molekule. Za glicerol se preko
njegovih COOH grupa veu vije masne kiseline i to jena zasidena, a ruga nezasidena. Te vije
masne kiseline predstavljaju hidrofobni, odnosno nepolarni dio fosfolipidne molekule. Hidrofilni dio
(polarni) je topiv u vodi, dok je hidrofobni dio topljiv iskljuivo samo u mastima. Hirofobni ijelovi
fosfolipini molekula se meusobno privlae u sreini membrane i tako ine nepropustan io za tvarikoje su obino netopive u voi kao to su joni, glukoza ili urea. Suprotno tome, tvari koje su topive u
mastima, kao to su kisik, ugljik ioksi ili alkohol, mogu lako prodi kroz hirofobni io.
Holesterolje takoe lipine priroe , te je ogovoran za ouvanje matrixa u tenom stanju. Ima malu
molekulu pa se utiskuje izmeu vije fosfolipine molekule i na taj nain sprjeava kristalizaciju, tj.
zbijanje fosfolipinih molekula. Ovakva povezanost fosfolipia i holesterola povedava fleksibilnost i
mehaniku stabilnost plazmaleme, a ini je i manje propusnom za male, u voi topive molekule.
Proteini plazmaleme
To su molekule globularne mase koje lebe u lipinom vosloju. Obavljaju najvedi broj specifinih
funkcija plazmaleme. Po hemijskom sastavu to su isti proteini, glikoproteini i proteoglikani. Vre
uloge enzima, receptora, transportnih proteinskih kanala i nosaa, aparata za intercelularne veze.
Dijelimo ih na integralne i periferne.
Integralni proteini se proteu cijelom ebljinom mambrane i vrsto su vezani za matrix. Prema
poloaju u strukturi matrixa ijelimo ih u tri grupe:
transmembranski proteini
proteini sa ekspozicijom prema ekstracelularnom prostoru
proteini sa ekspozicijom prema citoplazmi
Mnoge integralne bjelanevine stvaraju kanale kroz koje mogu ifunirati molekule voe i tvari
otopljene u voi, te joni izmeu intra i ekstracelularne tenosti. Ti kanali imaju svojstvo selektivnosti,
pa pri ifuziji aju prenost nekim tvarima vie nego rugima.
Proteinski kanali su uglavnom graeni o jene, a rijetko o vije transmembranske molekule.
Predstavljaju cjev kroz koju prolaze tvari koje su topljive u vodi. U funkcionalnom smislu dijelimo ih
na akveusne pore i jonske kanale.
Akveusne pore su konstantno otvorene, relativno slabo selektivne i kroz njih nesmetano prolazi voda
i u njoj otopljene materije.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
20/28
Jonski kanali su zaueni iskljuivo za transport jona.Ima ih oko 55 vrsta. Imaju izgle pjeanog sata,
pri emu sueni io se naziva selektivni jonski filter, koji je svojim oblikom i veliinom prilagoen
prolasku jedne vrste ili manje grupe srodnih jona. Osim selektivnog jonskog filtera na transport kroz
ove kanale utie i naboj u njihovoj unutranjosti. Tako, ako su kanali u unutranjosti negativno
nabijeni, kroz njih prolaze negativni joni i obrnuto.
Osim selektivnosti i specifinosti, jonski kanali imaju i osobinu regionalne lociranosti, to znai a
pojeine delije ili ijelovi njihovih membrana imaju vedi broj jene vrste kanala nego rugih (
npr.aktivni kanali za Na na aksonskom breuljku).
Znai, jonski kanali se olikuju slijeedim karakteristikama:
selektivna propusnost za oreene tvari
mogu biti pasivni i aktivni
lokalizirani su na oreenom prostoru
imaju oreenu funkcijuJonske kanale moemo poijeliti na:
pasivne koji su konstantno otvoreni i
aktivne koji su povremeno otvoreni
Aktivni jonski kanali u svojoj strukturi imaju aktivirajuda vrata (kanali za Na imaju i inaktivirajuda
vrata), a s obzirom na koji nain se otvaraju ta vrata, razlikujemo:
voltano ovisne aktivne kanale kanale ovisne o promjeni napona na delijskoj membrani i
ligandno ovisne kanaleovisne o vezivanju hemijske supstance.
Funkcije koje obavljaju ugljikohidrati su :
vedina njih su negativno nabijeni, to vedini stanica aje povrinski negativan naboj koji
obija ruge negativne estice
neki jeluju kao receptorske tvari za vezivanje hormona, kao to je inzulin
glikokaliks nekih stanica prijanja uz glikokaliks rugih stanica, to privrduje jenu stanicu uz
drugu
neki ugljikohirati sujeluju u imunolokim reakcijama
TRANSPORT TVARI KROZ STANINU MEMBRANU
Prenos tvari kroz staninu membranu bilo a je irektno kroz lipini vosloj ili kroz bjelanevine,
odvija se kao difuzija ili aktivni transport.
Opdenito, transport kroz delijsku membranu moemo poijeliti na pasivni, aktivni i vezikularni.
Pasivni transport se odvija kroz membranu niz koncentracijski gradijent, tj.sa mjesta vede ka
mjestu manje koncentracije. Ovakav vi transporta ne zahtijeva energiju, jer je kinetika energija
tvari koje se transportuju ovoljna a se izvri ovaj vi energije.
Pasivni transport se dijeli na difuziju, osmozu i filtraciju.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
21/28
ifuzija znaiprolazak molekula tvari bilo kroz meumolekularne prostore, bilo u kombinaciji sa
bjelanevinskim nosaem. Energija koja uzrokuje ifuziju je energija normalnog kinetikog
gibanja tvari.
ifuzija je ustvari prelazak estica sa mjesta vede ka mjestu manje koncentracije.
Postoje vije povrste ifuzije: prosta (jenostavna) ifuzija i olakana ifuzija.
Jenostavna ifuzija znai kinetiko gibanje molekula ili jona kroz otvore u membrani ili kroz
meumolekularne prostore bez interakcije s bjelanevinskim nosaima u membrani.
Jenostavna ifuzija se moe ovijati kroz meuprostore lipinog vosloja, pogotovo ako je tvar
koja se transportuje topiva u lipiima ili kroz voene kanale koji prolaze cijelom uinom nekih
velikih prenosnih bjelanevina.
Jednostavnom difuzijom prolaze tvari topive u lipidima i tvari topive u vodi kroz proteinske
kanale.
Veliina ifuzije zavisi o koliine tvari koja se transportuje, o brzine kinetikog gibanja, te o
broju i veliini otvora u staninoj membrani kroz koje mogu prolaziti tvari.
Difuzija tvari topljivih u lipidima kroz lipidni dvosloj
Jean o najvanijjih faktora koji oreuju brzinu ifuzije jest topljivost tvari kroz lipini vosloj.
Npr. kisik, uik, ugljen ioksi i alkohol su vrlo topivi u lipiima, pa se mogu otopiti u lipidnom
vosloju i ifunirati kroz staninu membranu na potpuno isti nain kao to tvari otopljene u voi
ifuniraju u voenoj otopini. Kisik se , ustvari oprema u unutranjost stanice gotovo kao a ne
postoji stanina membrana.
Difuzija vode i drugih molekula netopljivih u lipidima kroz proteinske kanale
Voa prolazi kroz kanale u bjelanevinskim molekulama koje prolaze kroz staninu membranu i
to velikom brzinom. Npr. ukupna koliina voe koja kroz staninu membranu eritrocita u svakoj
sekundi ifunira u oba smjera otprilike 100puta veda o volumena samoga eritrocita.
ruge molekule koje nisu topive u mastima, ako su topive u voi i ovoljno su male, takoe
prolaze kroz otvore bjelanevinskih kanala na isti nain kao i molekule voe. Meutim, kako
postaju sve vede njihov prolazak se usporava. Tako npr.urea je samo 20% veda o molekule voe,te ona hiljau puta sporije prolazi kroz pore u staninoj membrani za razliku o voe.
ifuzija kroz bjelanevinske kanale i otvaranje vrata tih kanala
Bjelanevinski kanali su esto selektivno propusni za oreene tvari i mnogi se kanali mogu
otvarati i zatvarati vratima.
Selektivna propusnost bjelanevinskih kanala
Otvaranje i zatvaranje vrata proteinskih kanala
Otvaranje i zatvaranje vrata proteinskih kanala nain je kontrole njihove propusnosti za jone.
Prepostavlje se a ta vrata prestavljaju izuenja prijenosne proteinske molekule.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
22/28
Otvaranje i zatvaranje vrata nadzirano naponom
Ukoliko postoji jak negativni naboj sa unutranje strane stanine membrane, uzrokovat de a vanjska
vrata natrijskih kanala ostanu vrsto zatvorena. Meutim, ka unutranja strana stanine membrane
izgubi svoj negativni naboj, uzrokovat de a se natrijska vrata naglo otvore, pa de kroz natrijske
kanale udi velika koliina natrija. U nervima je to temeljni mehanizam nastanka akcijskih potencijalakoji su ogovorni za nervne signale. Kalijska vrata se nalaze na unutarstaninom kraju kalijskog
kanala, a otvaraju se ka unutranja strana stanine membrane postane pozitivno nabijena i
otvaranje tih kanala je jelimino ogovorno za zavretak akcijskog potencijala.
Otvaranje i zatvaranje kanala nadzirano hemijskim tvarima (ligandom)
Neka se vrata proteinskih kanala otvaraju nakon vezivanja ruge molekule (ligana) sa bjelanevinom
i to uzrokuje konformacijsku ili hemijsku promjenu proteinske molekule, to otvara ili zatvara vrata.
Npr. acetilholin otvara vrata acetilholinskih kanala, pa nastaju negativno nabijene pore kroz koje
mogu prodi sve molekule bez naboja kao i pozitivni joni koji su manjeg promjera od tih kanala. Ta suvrata vana za prijenos signala sa jene nervne stanice na rugu nervnu stanicu i sa nervnih stanica
na miidne stanice, pri emu nastaje miidna kontrakcija.
Olakana ifuzija
Ovaj vi ifuzije se naziva jo i ifuzija posreovana nosaem, jer se tvar prenosi pomodu
bjelanevinskih nosaa. To znai a nosa olakava ifuziju tvari na suprotnu stranu.
Ovaj vi ifuzije koriste tvari koje su jelimino topive u voi, ali zbog svoje veliine ne mogu prodi
kroz proteinske kanale, pa se slue proteinskim nosaima.
Za razliku o jenostavne ifuzije gje brzina ovisi o razlici koncentracija, olakana ifuzija ozee
neku maksimalnu brzinu, nakon ega se brzina smanjuje. Oluujudi faktor za brzinu olakane ifuzije
je broj slobonih mjesta na proteinskom nosau.
Tvar se vee za nosa pri emu kompleks tvar-nosa postaje topiv u lipiima, olazi o
konformacijske promjene nosaa, pa se kanal otvori na suprotnom kraju membrane, te zbog gibanja i
slabe sile vezivanja za receptor, ta se molekula ovoji i otpusti na rugoj strani membrane. Najvanije
tvari koje se prenose na ovaj nain su glukoza i aminokiseline.
Faktori koji utiu na neto-veliinu ifuzije:
1.Faktori od starne membrane:
povrina membrane (irektno proporcionalno)
debljina membrane (obrnuto proporcionalno)
broj proteinskih kanala i nosaa (irektno proporcionalno)
2.Faktori od strane tvari koja difunduje:
koncentracijski gradijent (direktno proporcionalno)
veliina molekule (obrnuto proporcionalno)
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
23/28
molekulska masa (obrnuto proporcionalno)
topivost tvari u lipidima (direktno proporcionalno)
3.Temperatura (direktno proporcinalno)
ifuzijski potencijal je potencijal na membrani koji nastaje zbog ifuzije jona. Na ifuziju jona utiu
dvije sile i to koncentracijski i elektrini graijent, koji se jean rugom suprostavljaju i koji je vedi taji oreuje smjer kretanja jona. Kaa se ove vije sile izjenae, prestaje ifuzija, tj.neto ifuzija je
jenaka nuli. Taa se na membrani uspostavlja ravnoteni potencijal.
ifuzijski potencijal se izraunava pomodu Nernstove jenaine:
EMS (mV) = +61 log conc intac./conc exstr.
EMS je elektromotorna sila
Za izraunavanje ifuzijskog potencijala, kaa se ifuzijom transportuje nekoliko razliitih jona,
koristi se Golmanova jenaina. Ona pore razlike koncentracije jona, voi rauna i opermeabilnosti membrane i naboju jona.
Rezultat ifuzije je izjenaavanje koncentracije sa obje strane membrane.
Osmoza
O svih tvari kroz staninu membranu najvie ifunuje voa.
Osmoza je prolazak estica rastvaraa kroz semipermeabilnu membranu sa mjesta manje na mjesto
vede koncentracije. Semipermeabilna membrana je takva membrana koja proputa samo estice
rastvaraa-voe, a ne proputa estice rastvorene u njoj- molekule ili jone.
Sila koja se suprostavlja osmozi naziva se osmotski pritisak. Njega stvaraju neifuzibilne estice na
membrani. Vrijenost osmotskog pritiska ne zavisi o veliine ved iskljuivo zavisi o broja
rastvorenih estica i irektno je proporcionalan tom broju, zbog ega je uveen pojam osmol koji
koncentraciju izraava brojem estica a ne masom.
Filtracija je kretanje rastvorenih estica i rastvaraa kroz semipermeabilnu membranu po
graijentom hirostatikog pritiska.
AKTIVNI PRENOS TVARI KROZ MEMBRANU
Aktivni transport tvari prestavlja prenos tvari sa mjesta manje na mjesto vede koncentracije, ovija
se uz utroak oatnog via energije, jer kinetika energija tvari koja se krede nije ovoljna a
savlada silu koncentracijskog gradijenta.
Proces u kojem stanina membrana prebacuje molekule ili jone protiv koncentracijskog graijenta ili
protiv elektrinog graijenta ili protiv graijenta pritiska naziva se aktivni prenos.
Na taj nain se prenose joni natrija, kalija, kalcija, eljeza, voika, hlora,joa, urata te razliiti ederi i
vedina aminokiselina.
Aktivni transport se dijeli na dva tipa, prema izvoru energije koja se koristi da izazove transport:
primarni i sekundarni aktivni transport.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
24/28
Kod primarnog aktivnog transporta, energija se dobija direktno iz razlaganja ATP-a ili nekog drugog
visoko energetskog fosfatnog jedinjenja.
Tvari koje se prenose primarnim aktivnim prenosom su natrij, kalij, kalcij, vodik, hlorid i neki drugi
joni.
Najbolji primjer za primarni aktivni transport je natrijsko kalijska pumpa (Na/K-ATP-aza), koja
natrijeve jone izbacuje kroz staninu membranu, a istovremeno ubacuje kalijeve jone u stanicu. Ta
pumpa je ogovorna za oravanje koncentracije jona natrija i kalija unutar i van stanice, te za
uspostavljanje negativnog elektrinog potencijala unutar stanice.
Na/K pumpa postoji u svim delijama tijela. Njena osnovna komponenta je proteinski nosa-
kompleks va ovojena globularna proteina, vedeg i manjeg. Veda se zove pojeinica, a manja
podjedinica. Funkcija manjeg proteina je a privrduje proteinski kompleks u lipinoj membrani, a
vedi protein ima tri specifine karakteristike znaajne za funkciju pumpe :
na unutranjoj strani ima tri receptorska mjesta za vezivanje Na
na vanjskoj strani ima dva receptorska mjesta za vezivanje K
na unutranjoj strani u blizini veznog mjesta za Na ima ATP-aznu aktivnost
Kaa se 3 Na jona veu za unutranji io proteinskog nosaa i 2 K za spoljanji io, aktivira se ATP-
azna aktivnost proteina. Ona cijepa ATP na AP i oslobaa visokoenergetsku fosfatnu vezu. Ova
energija izaziva konformacijsku promjenu molekule proteinskog nosaa, to izbacuje 3 Na napolje, a
ubacuje 2 Ka unutra.
Jena o najvanijih funkcija Na/K pumpe jest nazor na staninim volumenom. a nema
djelovanja ove pumpe, vedina stanica u tijelu bi bubrila sve ok ne bi prsnule.
Unutar stanice nalazi se veliki broj proteina i ostalih organskih molekula, koje ne mogu izadi iz
stanice. Vedina njih je negativno nabijena i zbog toga privlae veliki broj natrijevih, kalijevih i drugih
poztivnih jona. Sve te molekule i joni izazivaju osmozu voe u unutranjost stanice, a a se to ne
sprjeava, stanica bi bubrila sve ok ne bi prsnula. Mehanizam koji to sprjeava je Na/K pumpa koja
kako smo rekli izbacuje 3Na vani, a ubacuje 2K unutra. Membrana je mnogo propusnija za kalijeve
nego za natrijeve jone, pa jenom izbaeni natrijevi joni pokazuju sklonost a ostanu izvan stanice.
To je trajni neto-gubitak jona iz stanice, to pokrede osmozu voe iz stanice.
Primarno aktivni prenos kalcija
Kalcijska pumpa je jena o vanijih mehanizama primarnog aktivnog prenosa. Koncentracija kalcija
u intracelularnoj tenosti je znatno nia (oko 10 hiljaa puta) nego u ekstracelularnoj tenosti. To se
uglavnom postie pomodu vije kalcijske pumpe. Jena pumpa je u staninoj membrani i izbacuje
kalcijeve jone iz stanice. ruga pumpa ubacuje kalcijeve jone u jenu ili vie unutarstaninih
vezikularnih organela, kao to je sarkoplazmatska mreica miidnih stanica ili mitohonriji svih
stanica. U oba sluaja bjelanevinski nosa prolazi sa jenog kraja na rugi i ima ATP -aznu
sposobnost razgranje ATP, te ima specifino vezno mjesto za kalcij.
Primarno aktivni prenos vodikovih jona
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
25/28
Ovaj prenos je vaan u gastrinim lijezama eluca i u zavrnim istalnim kanalidima i kortikalnim
sabirnim cijevima bubrega.
Parijetalne stanice u gastrinim lijezama imaju najsnaniji primarno aktivni mehanizam prijenosa
voikovih jona u tijelu. Taj mehanizam je osnova luenja solne kiselijne tokom luenja probavnih
sokova u elucu. Na sekrecijskoj strani parijetalnih stanica gastrinih lijeza koncentracijavoikovih jona moe se povedati milion puta i taa otpustiti zajeno sa jonima hlora, u obliku solne
kiseline.
U bubrenim zavrnim istalnim kanalidima i kortikalnim sabirnim cijevima nalaze se posebne
umetnute stanice koje voikove jone prenose primarnim aktivnim transportom. Velike koliine
voikovih jona lue se iz krvi u mokradu, a svrha toga je uklanjanje vika voikovih jona iz tjelesnih
tenosti. Voikovi joni mogu se luiti protiv koncentracijskog graijenta o oko 900 puta. Koliina
energije koja je potrebna a bi se neka tvar aktivno prenijela kroz membranu oreena je stepenom
do koje se tvar koncentrira u toku prijenosa. Potrebna energija je srazmjerna logaritmu stepena do
kojeg se ta tvar koncentrira, to se moe izraziti formulom:
Energija (kJ/osmol) = 5,9 log C1/C2
akle, koliina energije koja je potrebna a se 1osmol neke tvari koncentrira 10puta iznosi 5,9 kJ, a
da bi se koncentrirao 100puta, potrebno je oko 11,8 kJ. Npr. stanice bubrenih kanalida i mnoge
lijezane stanice, u tu svrhu troe gotovo 90% svoje energije.
Sekundarni aktivni transport
Kod sekundarnog aktivnog transporta energija se dobija sekundarno iz jonskih koncentracionih
gradijenata. Znai, ko sekunarnog aktivnog transporta se ne koristi energija ATP -a nego energija
koja se osloboi prelaskom neke tvari, najede jona s mjesta vede na mjesto manje koncentracije.
Osloboena energija omogudava a se na nosa vee i ruga tvar koja ie uz svoj koncentracijski
gradijent.
Kada se natrijevi joni prenose iz stanice primarnim aktivnim prenosom, stvara se veliki
koncentracijski gradijent natrija, jer je koncentracija van stanice velika, a u stanici mala. U tom
gradijentu je pohranjena energija jer viak natrija s vanjske strane membrane neprestano nastoji
ifunirati prema unutranjoj strani. U normalnim okolnostima ta ifuzijska energija natrija moezajeno sa natrijem oslovno vudi ruge tvari kroz staninu membranu. Ta se pojava naziva
kotransport i jedan je od vidova sekundarnog aktivnog transporta.
Primjer kotransporta je transport natrija i glukoze, te natrija i aminokiselina u proksimalnim
kanalidima bubrega.
Kotransport aminokiselina sa natrijem je isti kao i glukoze sa natrijem, s tim a proteinski nosai se
razlikuju. Za ovaj kotransport je pronaeno oko 5 razliitzih prenosnih proteina za aminokiseline, o
kojih je svaka o njih ogovorna za prenos oreenepodskupine aminokiselina.
Primjer za kontratransport je transport Na i H u proksimalnim kanalidima bubrega.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
26/28
Kontratransport jona kalcija i vodika sa natrijem
Ovaj kontratransport se eava u gotovo svim staninim membranama, pri emu se natrijevi joni
kredu prema unutra, a kalcijevi joni prema vani, vezani za isti proteinski nosa, ali prema naelu
kontratransporta. U nekim stanicama je to dodatni prenos kalcijevih jona pored primarno aktivnog
prenosa kalcija.
Aktivni prenos kroz slojeve stanica
Ova vrsta transporta se eava kroz epitel crijeva, bubrenih kanalida, svih egzokrinih lijeza,
unog mjehura, kroz membranu korioinog pleksusa mozga i kroz ruge membrane. Temeljni
mehanizam prenosa tvari sastoji se o aktivnog prenosa kroz staninu membranu na jednoj strani
membrane i jenostavne ili olakane ifuzije kroz membranu na suprotnoj strani stanice.
MIRUJUDI MEMBRANSKI POTENCIJAL
Polarizacija stanine membrane, koja ustvari prestavlja mirujudi membranski potencijal, je razlikapotencijala izmeu intra i ekstracelularne povrine delijske membrane.
Postojanje polarizacije stanine membrane u mirovanju je preuslov za prijem, prijenos i/ili ogovor
stanice na njega. U stanju mirovanja u stanicama razraljivih, eksicitabilnih tkiva, postoji prironi ili
mirujudi membranski potencijal (MMP).
Stanina membrana je sa unutranje strane elektronegativna, a sa spoljanje strane je
elektropozitivna. Unutranja strana je elektronegativna zbog nagomilavanja nagomilavanja
negativno nabijenih estica (veliki neifuzibilni anioni; albumini, fosfati). Vanjska strana je
elektropozitivna zbog nagomilavanja pozitivno nabijenih estica. Po ogovoru MMP se oznaavanegativnim predznakom, a vrijednost mu zavisi od vrste organizma i vrste stanica (u rasponu od -9
do -100mV). Tako je MMP u ebelim nervnim vlaknima i u miidnim vlaknima popreno prugastih
miida iznosi -70 do -90.
Otprilike za jenu milisekunu razlika potencijala izmeu unutarnje i vanjske strane membrane,
zvana difuzijski potencijal, postanje dovoljno velika da zaustavi dalju neto-difuziju. U normalnom
nervnom vlaknu razlika potencijala ko kalija iznosi oko 94mV, s negativnodu na unutarnjoj strani
membrane vlakna, a ko natrija potencijal iznosi oko 61mV i to sa pozitivnodu prema unutra vlakna.
Odnos difuzijskog potencijala i koncentracijskog gradijenta. Nernstov potencijal
Razlika ifuzijskog potencijala na membrani koja je tano tolika a sprijei neto -ifuziju oreenog
jona zove se Nernstov potencijal za taj jon. Veliina tog potencijala oreena je omjerom
koncentracija tog jona sa obje strane membrane. to je vedi omjer, veda je sklonost jona ifuziji u
jenom smjeru i zbog toga je potreban vedi Nernstov potencijal a sprijei oatnu ifuziju.
Nernstova jenaina kojom raunamo Nernstov potencijal pri normalnoj tjelesnoj temperaturi od
37C izglea ovako:
EMF(mV)= 61 log konc.unutra/konc.vani
EMS je elektromotorna sila.
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
27/28
Ka primjenjujemo ovu formulu, prepostavljamo a potencijal u ekstracelularnoj tenosti s vanjske
strane membrane uvijek ima vrijednost nule, a Nernstov potencijal je potencijal sa unutarnje strane
membrane. Potencijal ima pozitivan predznak (+) ako negativan jon difundiraiznutra prema vani,
negativan predznak (-) ako je pozitivan jon. Prema tome, kad je koncentracija pozitivnih kalijevih
jona sa unutarnje strane 10puta veda nego sa vanjske strane (logaritam o 10 iznosi 1) Nernstov
potencijal sa unutranje membrane je jenak -61mV (- do -100.
Membranski potencijal mirovanja u nervima
Kad se prenose nervni signali, membranski potencijal debelih nervnih vlakana je oko -90mV. To znai
a je potencijal unutar vlakna 90mV negativniji o potencijala u ekstracelularnoj tenosti oko vlakna.
Aktivni prijenos natrijevih i kalijevih jona kroz membranu. Na/K pumpa
Sve stanice u tijelu imaju vrlo jaku Na/K pumpu i ona neprestano izbacuje jone natrije vani, a ubacuje
jone kalija unutar stanice. Takoe, ova pumpa je elektrogena, jer izbacuje vie pozitivnih jona prema
van, nego to ih ubacuje u stanicu, stvarajudi neto manjak pozitivnih jona unutar vlakna, pa nastaje
negativni potencijal sa unutranje strane membrane. Na/K pumpa stvara i velike koncentracijske
gradijente za natrij i kalij na membrani nerva u mirovanju. Ti gradijenti su:
Na vani je 142mmol/L, a unutra 14mmol/L
K vani je 4mmmol/L, a unutra 140mmol/L
Omjeri tih jona iznutra prema vani su:
Na unutra/Na vani=0,1
K unutra/K vani=35,0
Znamo da su u mirovanju kalijski kanali za oko 100puta propusniji od natrijski kanala.
Porijeklo normalnog membranskog potencijala u mirovanju
Doprinos difuzijskog potencijala kalija
Zbog velikog omjera izmeu kalijevih jona unutar i izvan vlakna (35 prema 1) Nernstov potencijal koji
odgovara tom omjeru iznosi -94mV. akle, logaritam o 35 iznosi 1,54, a to pomnoeno sa -61 daje -
94mV. Ako su kalijevi joni jeini faktor koji uzrokuje potencijal mirovanja , taj de potencijal mirovanja
sa unutranje strane vlakna iznositi takoe -94mV.
Doprinos difuzije natrija kroz membranu nerva
Omjer natrijevih jona o unutra prema vani iznosi 0,1, a to raunski aje Nern stov potencijal sa
unutranje strane membrane o +61mV.
Ako je membrana vrlo propusna za jone kalija, ali vrlo malo propusna za jone natrija, logino je a de
na membranski potencijal mnogo vie uticati ifuzija kalija nego ifuzija natrija. U mormalnom
nervnom vlaknu propusnost membrane za kalij je za oko sto puta veda nego za natrij.
Doprinos Na/K pumpe
Znamo da ova pumpa izbacuje tri jona natrija vani, a ubacuje dva jona kalija unutra. Samim tim,
ubacivanjem vie natrijevih jona nego izbacivanje kalijevih jona, gubi se trajni pozitivni naboj na
8/10/2019 Fiziologija 1 Prva Parcijala, MIX
28/28
unutranjoj strani membrani i stvara se negativni naboj unutar vlakna (otprilike oatnih -4mV) uz
ovu negativnost koju uzrokuje sama difuzija. Zbog tih svih faktora koji istovremeno djeluju,
membranski neto-potencijal iznosi oko -90mV.
Difuzijski potencijal koji nastaje zbog difuzije natrija i kalija stvara membranski potencijal od oko -
86mV (gotovo sav taj potencijal uzrokuje ifuzija kalija) i jo oatna -4mV membranskog potencijalakoji se stvaraju trajnim radom Na/K pumpe, daju membranski neto-potencijal mirovanja od -90mV.
Elektrohemijski gradijent
Hemijski, odnosno koncentracijski gradijent za kalij je usmjeren iz stanice prema vanjskoj sredini.
Zbog toga joni kalija difunduju iz stanice u vanjsku sredinu kroz svoje kanale niz koncentracijski
graijent. Izlazedi iz stanice, pozitivni kalijevi joni nose iz stanice pozitivni naboj, pa se stvara
pozitivnost sa vanjske strane membrane. Ovu ifuziju jona kalija ne prati ifuzija aniona, ije su
hidratisane molekule suvie velike a bi mogle prodi kroz kanale. Sa unutranje strane se stvara
negativan naboj, zbog nakupljanja tih negativnih jona i na taj nain se stvara elektrini graijent, kojikalijeve jone tjera u suprotan pravac, tj.iz vanjske sredine nazad u stanicu. Obje sile se oznaavaju
kao elektrohemijski gradijent.
Koncentracijski gradijent za natrij je usmjeren iz vanjske sredine u stanicu, jer je koncentracija natrija
van stanice 142mmol/L a unutar stanice 14mmol/L, a takoe je i elektrini graijent usmjeren iz
vanjske sreine u stanicu, jer je membrana sa unutranje strane elektronegativna te privlai pozitivne
natrijeve jone.