View
220
Download
6
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Proljeće | Primavera 2014
Citation preview
enjoyistraproljećeprimavera14
ISSN 1847-7674
www.istra.com
Rt Kamenjak
Brestova
National park
Limski kanal
BUTONIGA
RAŠA
MR N
AI
Medulin
LižnjanLisignano
NP Brijuni
FažanaFasana
Marčana
PulaPola
VodnjanDignano
FuntanaFontane
RovinjRovigno
VrsarOrsera
PorečParenzo
NovigradCittanova
UmagUmago
SavudrijaSalvore
BrtoniglaVerteneglio
BujeBuie
PlovanijaPožane
Jelovice
Kaštel
Buzet
Roč
Hum
Lupoglav
Rabac
Plomin
RašaLabin
VišnjanVisignano
VižinadaVisinada
MotovunMontona
Kršan
Pićan
Gračišće
Cerovlje
PazinTinjan
Sv. Petar u Šumi
SvetvinčenatBarban
ŽminjKanfanar
BaleValle
Sv. Lovreč
OprtaljPortole
Tar-VabrigaTorre-Abrega
GrožnjanGrisignana
Kaštelir LabinciCastellierSanta Domenica
RijekaOpatija
impresumimpressumNakladnik | EditoreTuristiËka zajednica Istarske æupanijeEnte per il turismo dell’Istria
Pionirska 1, HR-52440 PoreË +385 (0)52 452797
[email protected] nakladnika | Per l’editore Denis IvoševićUrednica | Redattrice Vesna IvanoviÊOblikovanje | DesignSuzana BorzićFotografije | Fotografie Igor Zirojević, Marko Vrdoljak, Novena, Vladimir Bugarin, Reinhard Fichtinger, Ivo Pervan, Renco Kosinožić, Goran Šebelić, Petr Blaha, JU Kamenjak, JU Natura Histrica, Davor Maul & Arhiv TZIŽ | Archivio ETITisak | Stampa Grafički zavod Hrvatske, Zagreb
sadržajindice
enjoyheights 04-09
enjoyhistory 10-13
enjoyart 14-17
enjoygourmet 18-21
enjoynature 22-27
enjoyoutdoor 28-35
enjoyevents 36-43
enjoyattractions 44-45
enjoymuseums 46-47
addressbook 48-49
Podaci su prikupljeni zaključno s 13/03/2014. Nakladnik nije odgovoran za naknadne promjene datu-ma ili neodržavanje manifestacije. Uza sav trud uložen u objavljivanje potpunih i točnih informacija, uredništvo ne može preuzeti odgovornost za eventualne pogreške. I presenti dati sono stati aggiornati il 13/03/2014. L’editore non risponde di eventuali cambiamenti di date o di appuntamenti rimandati. Nonostante l’attenzione rivolta alla raccolta e alla pubblicazione di dati esatti, la redazione non risponde di posibili errori riscontrabili nella presente pubblicazione.
enjoyistra [no. 30] proljećeprimaveraISSN 1847-7674 [01.04. - 30.06.2014]
@
Pogledi Immagini
Gore In altoRimska vila u uvali Verige,Nacionalni park BrijuniVilla romana in Val Catena,Parco nazionale di Brioni
Naslovnica Copertina Augustov hram, izvorno po-svećen božici Romi i prvom rimskom caru Augustu, sa-građen je na prijelazu iz stare u novu eru. Ovogodišnjom proljetnom obnovom krovi-šta, antičkom će se spome-niku udahnuti novi život, a sačuvati stari izgled.Originariamente dedicato alla dea Roma e il primo im-peratore romano Augusto, il Tempio di Augusto è sta-to costruito a cavallo tra la vecchia e la nuova era. Con la ristrutturazione del tetto realizzata quest’anno in pri-mavera, all’antico monumen-to sarà donata nuova vita e preservatol’aspetto antico.
3
enjo
yhei
ghts
Pogled iz visina La vista dall’altoIstra, srcoliki komad zemlje duboko zaronjen u modru vodu Jadrana predstavlja skroviti vrt prirode neviđenih ljepota...Istria, questa terra a forma di cuore, bagnata dall’Adriatico è il giardino nascosto delle bellezze mai viste...
Red Bull Air Race World Championship 2014 Rovinj-Rovigno, 12. - 13.04Najekstremenije avio natjecanje na svijetu, razveselit će brojne poklonike. Svjetsko prvenstvo 2014. donosi poboljšanja na stazi, ali i novu postaju - po prvi puta u svojoj povijesti održava se u Hrvatskoj pa će s 8 spektakularnih utrka Red Bull Air Race obići 7 zemalja na 3 kontinenta. Rovnjska letačka staza bit će postavljena uz sjevernu obalu, Valdiboru, a rovinjski otoci i priobalje sa starogradskom jezgrom bit će savršena kulisa uzbudljivom spektaklu. La gara aerea più estrema del mon-do farà felici molti fan. La Coppa mondiale 2014 si presenta con miglioramenti della pista, ma anche con una nuova tappa - per la prima volta nella sua storia si svolgerà in Croazia. Con otto gare spettacolari la Red Bull Air Race visiterà sette paesi di tre continenti. La pista di Rovigno sarà posizionata lungo la costa settentrionale ovvero la Valdibora, mentre le isole di Rovigno e la terraferma con il centro storico saranno uno scenario perfetto per uno spettacolo così emozionante.
6
in corso la costruzione di un
convento domenicanocon la
chiesa della Beata Vergine Ma-
ria del Carmelo; furono inoltre
edifi catisfarzosi palazzi, alcuni
dei quali sono ancora ricono-
scibili per le fi nestre gotiche e
altri dettagli peculiari. È verosi-
mile che i Rigo, la famiglia pa-
trizia più in vista di Cittanova,
ricoprissero già allora ruoli di
prestigio, tuttavia la loro popo-
larità è dovuta soprattutto ad
alcuni interventi edilizi succes-
sivi da loro commissionati: è
del 1770 la sfarzosa residenza
Novigrad-Cittanova Već 1149. godine Novigrad na vjer-
nost priseže Veneciji. Grade se nove
obrambene zidine, mogucće na mjestu
starijih, od kojih je sačuvana tek kva-
dratična kula kod hotela na ulazu u po-
vijesnu jezgru. Obnavljaju se u 15. st.,
dograđene su im i kružne kule. U gradu
se istovremeno podiže dominikanski
samostan s crkvom BDM od Karmela,
a grade se i bogato ukrašene palače
od kojih neke i danas prepoznajemo
po gotičkim prozorima i ostalim detalji-
ma. Najpoznatija novigradska plemićka
obitelj Rigo vjerojatno već tada obna-
šavažne gradske funkcije, no poznatiji
su njeni graditeljski poduhvati kasnijeg
datuma. Godine 1770. grade raskošnu
gradsku palaču, a prije toga, 1750. go-
dine, kasnobaroknu stanciju izvan gra-
da, u Karpinjanu. Taj luksuzni stambe-
no-gospodarski kompleks sa zgradama
razmještenima u obliku slova U može
se pohvaliti raskošnom izvedbom unu-
trašnjosti sa štu-ko i slikanim dekora-
cijama. Cijeli poduhvat, iako ga vodi
jedna obitelj, pokazuje moć Novigrada
u 18. st. Ipak, blagostanje nije trajalo
dugo. S padom Mlečana Novigrad dijeli
sudbinu svih ostalih istarskih gradova.
Stotinu godina kasnije komuna priku-
plja novac za gradnju novog gradskog
pečata - zvonika župne crkve obliko-
vanog prema uzoru na onaj sv. Marka
u Veneciji, jer Venecija još nije prestala
biti uzorom. Cittanova giurò fedeltà a
Venezia già nel 1149. Si costruirono
nuovi muraglioni, probabilmente sorti
sulla base dei vecchi bastioni, di cui
si è conservata soltanto una torre
quadrata (direttamente all’ingresso
del centro storico, ora nei pressi di un
hotel). Le mura furono ristrutturate nel
XV secolo e vi si inserirono delle tor-
rirotonde. Nel medesimo periodo era
7
cittadina; solo di qualche decen-
nio precedente (1750) è invece la
villa di campagna tardo-barocca
di Carpignano, appena fuori dalla
città. Questa lussuosa villa rura-
le, i cui elementi sono disposti a
U, vanta interni sfarzosi, abbelliti
con stucchi e molteplici dipinti. Il
complesso delle opere, pur ge-
stito da un’unica famiglia, servì a
dimostrare la potenza della Citta-
nova del XVIII secolo. Purtroppo
questo periodo di benessere non
durò a lungo: al tracollo di Vene-
zia, Cittanova condivise lo stesso
destino delle altre città istriane. A
distanza di un centinaio d’anni,
la comunità raccolse i fondi per
costruire una nuova attrattiva: il
campanile della chiesa parroc-
chiale, modellato su quello di S.
Marco a Venezia: la Serenissima
non aveva ancora cessato di es-
sere un esempio da imitare.
infomust Avio panorameAvio panorami
Delić AirSportski aerodrom MedulinAeroporto sportivo Medolino
+385 (0)98 223577 +385 (0)98 849633
I - XII: 09 - Sunsetmax. 3 osobe/3 personemax. 2 odrasla/2 adulti +2 djece/2 bambini (35-40 kg)&Aero Taxi: max. 6 osoba/6 personsAll Europe& Skokovi/Salti
15.VI - 15.IX:
Aeropark VrsarZračna luka VrsarAeroporto Orseramax. 5 osoba/5 persone
+385 (0)98 233676 +385 (0)99 4411441 VII - VIII:
Skybar&Lounge: I - XII
8
heights
Visinskim stazama BuzetaBuzet, popularni grad tartufa, obiluje atraktivnim penjačkim stazama za pro-fesionalce, ali i za rekreativne penjače.
Percorrendo le altitudini di Pinguente Pinguente, la famosa città del tartufo, abbonda in interessanti vie ferrate per scalatori professionisti e non.
Sopot, veliki previje-sni amfiteatar, impozantno je penjalište na padini iznad Buzeta. Od ukupno 27 smjerova uglavnom nudi teže, no i za rekreativce postoji njih nekoliko. Sopot je najbolje posjetiti u proljeće, kada kroz veliki otvor u središnjem dijelu prevjesa pada gotovo 30 metara visoki slap. Ipak, zbog orijentacije, penjalište je izrazito zimsko, a čak i tada zbog amfiteatralnog oblika za sunčanih dana zna biti vruće. broji čak 21 smjer, a djelo je buzetskih penjača.
Sopot, grande anfiteatro inclinato, è un’imponente salita sul pendio sopra Pinguente. Ci sono 27 percorsi principalmente più difficili tra i quali c’è ne anche qualcuno per scalatori con una po’ di esperienza. Il migliore periodo per visitare Sopot è in primavera, quando dalla grande apertura nella parte centrale della pendenza si forma una cascata di 30 metri di altezza. Tutta-via, a causa dell’orientamento, l’arrampicata è estremamente invernale ma grazie alla sua forma anfiteatrale nei giorni di sole può essere molto caldo.
9
heights
Sopo
t by
Rei
nhar
d Fi
chtin
ger
Penjalište Kamena vrata pogodno je za početnike i rekreativne penjače željne novih iskustava i to prije svega zbog blizine prometnica te pre-težito laganih ruta. Penjalište broji čak 21 smjer, a djelo je buzetskih penjača.
La salita Kamena vrata (Porta di pietra) è adatta a principianti e scalatori che lo fanno per ricreazione, desiderosi di nuove esperienze grazie principalmente alla vicinanza di strade e soprattutto ai percorsi relativamente facili. La salita ha ben 21 percorsi, opera degli alpinisti pinguentini
Povijest Umaga Storia di Umago Umag je nastao u antičko doba kada je stanov-ništvo s okolnog područja počelo naseljavati uski otočić koji se nasipavanjem postupno širio te postao poluotok kakvim ga znamo danas. U pisanim izvorima prvi se put spominje u 6. stoljeću kao Humagum, a njegovom je razvoju naročito pogodovao povoljan položaj. Naime, umaško se područje nalazilo na putu prema jugu iz Akvileje koju su Rimljani osnovali kao uporište za vojnu kontrolu Istre i sjevernog Jadrana. Umago nacque nell’antichità quando la popolazione delle zone circostanti iniziò a popolare uno stretto isolotto che grazie alla colmata diventava gradualmente sempre più esteso, trasformandosi nella penisola che conosciamo oggi. Nelle fonti scritte viene no-minata per la prima volta nel VI secolo come Humagum, e il suo sviluppo fu agevolato in particolare dalla posizione favorevole, poiché la zona umaghese si trova sulla strada verso il sud, da Aquileia, fondata dai Romani come caposaldo per il controllo militare dell’Istria e dell’Adriatico settentrionale. Mnogo godina prije nastanka današnjeg Umaga, na okolnom su području postojale prapovijesne gradine, dok je u rano rimsko doba bio aktivan veći broj luksuznih rustičnih vila, naročito uz obalu sjeverno od Umaga, od Zambratije do Katora. Molti anni prima della nascita dell’odierna Umago, nella zona circostante esistevano i castellieri preistorici, mentre nel periodo dell’antica Roma erano popolate la maggior parte delle lussuose ville rustiche, in partico-lare lungo la costa a nord di Umag-Umago, da Zambratija-Zambrattia a Katoro-Catoro. Iz razdoblja rane antike potječu mnogi vrijedni nalazi na rtu Katoro i sjeverno od njega, napose ostaci morske vile s podnim mozai-cima. U podmorju Katora sačuvani su ostaci građene obale i gatova, dok je podvodnim istraživanjima pronađeno mnogo keramičkih predmeta, uglavnom za kuhinjsku upotrebu. U vrtlogu povijesnih zbivanja naselja na Katoru počela su gubiti na važnosti, dok je Umag po-stupno rastao. Al periodo della prima antichità
history
enjo
yhis
tory
10
risalgono numerosi reperti preziosi trovati a Punta Catoro e a nord di essa, in particolare resti di una ninfa marina con pavimenti musivi. Nel fondale di Catoro si sono conservati i resti delle costruzioni della costa e delle banchine, mentre ricerche subacquee hanno riportato alla luce numerosi oggetti di ceramica, generalmente per l’uso in cucina. Nel vortice degli avvenimenti storici, gli insediamenti a Catoro iniziarono a perdere importanza, mentre il valore di Umag-Umago cresceva gradualmente. Nakon pada Zapad-norimskog Carstva, u Umagu su se, kao i u čitavoj Istri, izmjenjivale vladavine germanskih kraljevstava i Bizantskog Carstva. No, društveni odnosi naslijeđeni iz rimskog vreme-na nisu se značajnije mijenjali, uz iznimku doseljavanja Slavena. Kraj 8. i 9. stoljeće obilježila je vladavina Franačke države kada započinje proces feudalizacije. Hrvatski knez Domagoj u tadašnjim ratovima s Francima razorio je Umag, nakon čega grad počinje slabjeti. Dopo la caduta dell’Impero romano d’Occi-dente, a Umago, come del resto in tutta l’Istria, si alternavano i domini dei regni germanici e dell’Impero bizantino, però i rapporti sociali ereditati dai tempi romani non sono mutati significativamente, ad eccezione dell’immigrazione slava. La fine dell’VIII secolo e il IX secolo
sono stati segnati dal dominio dello
Stato dei Franchi quando iniziò il
processo di feudalizzazione. Il prin-
cipe croato Domagoj nelle guerre
di allora con i Franchi distrusse
Umag-Umago, dopo di che la città
iniziò a indebolirsi. U kasnijem
srednjem vijeku, Umag je 1269.
godine, među prvima u Istri, priznao
vlast Mletačke Republike, rastuće
pomorske sile pod čijom će upra-
vom ostati sve do njene propasti
koncem 18. stoljeća.Širenje grada
na kopno, izvan poluotoka, prvi se
put spominje u prvoj polovici 14.
stoljeća. Godine 1370. zapalili su
ga Genovljani koji su u to vrijeme
vodili bitku s Mlecima za prevlast
na Jadranskom moru. Tim je činom
uništen i ondašnji gradski arhiv. Nel
pieno Medio evo, Umag-Umago nel
1269 è fra le prime città in Istria
ad aver riconosciuto il potere della
Repubblica di Venezia, potenza
marittima in crescita, sotto la cui
amministrazione rimarrà fino alla sua
caduta verso la fine del XVIII secolo.
‘ampliamento alla terraferma, fuori
dalla penisola, per la prima volta
viene nominato nella prima metà del
XIV secolo. Nel 1370 lo incendiarono
i Genovesi che in quel periodo si
contendevano per il predominio
dell’Adriatico. Con questo gesto fu
distrutto anche l’archivio cittadino.
history
Grožnjan-GrisignanaOduvijek vrlo živopisan, a
danas i umjetnički, ovaj
srednjovjekovni gradić po-
nosno nosi povijest koja
izvire iz svakog njegovog
kutka. Zadržao je konstruk-
ciju i oblik nekadašnjeg
življenja što nam približava
njegovu svakodnevicu sto-
ljećima unatrag.
Questa cittadina medievale
- da sempre molto pittore-
sca e oggi conosciuta come
“paese degli artisti” - va
fiera della storia di cui è
imbevuta. Grisignana ha
mantenuto la fisionomia e
lo stile di vita di un tempo,
facendo rivivere all’osser-
vatore la quotidianità dei
secoli trascorsi.
11
Borisi, osnivači FuntaneIstaknuta vlastela Borisi (Boricius, Borisci, Boriš), razložno je pretpostaviti, jedina su patricijska obitelj porijeklom iz Bara koja se održala do 20. st. Danas je više nema, ali prošlost ovoga roda može se pratiti duž cijele jadranske obale, od venetske terraferme do Bara, odakle su potekli. Patricijski rod Borisi utjelovljuje etnokulturne i društvene interakcije te komunikacijske smjerove i utjecaje civilizacijskog nasljeđa jadranskog okruženja. Bilo kao plemići, pučani ili seljaci, Barani i žitelji okolnih mjesta od davnina su ljubomorno čuvali svoj identitet, navlastito vjerski, ostajući vjerni Katoličkoj crkvi i Kristovu namjesniku na zemlji i u vremena najvećih iskušenja.Pred turskim nasrtajima Borisi su iz Bara krajem 16. st. preselili u Istru; najvjerojatnije prvo u Kopar, s obzirom da se 1617. spominju kao plemići Kopra. Slijedile su ih i obitelji njihovih kolona. Rodo-načelnik im je Bernardo Borisi, koji je imao braću Francesca i Marc’ Antonia; potonji je bio mletački dragoman u Carigradu; određen za prevoditelja u Carigradu, prvi je od mletačkim građana nosio naslov Dragomano grande. Na svog pretka velikog dragomana, službenog prevoditelja, Borisi su se pozivali kad su ih teretili veliki troškovi smještaja izbjeglica. Vlasnički Funtana nije na Bernarda Borisija prešla izravno. U 15. st. kao dio dobra sv. Maura, odnosno biskupsko vlasništvo, pripisana je porečkom katedralnom kaptolu. Kanonici su pak feud prepustili pazenatičkom kapetanu sa sjedištem u Sv. Lovreču, koji je 1595. godine prodan Borisiju, a tek kasnije izgradnjom crkve (1621.) i normalizacijom života u feudu, porečki je kaptol ovoj obitelji i njihovom feudu dodijelio zaljev Molindrio.
history
La famiglia Borisi, i fondatori di Fontane Il prominente patriziato dei Borisi (Boricius, Borisci, Boriš), è plausibile supporre, sembra l’unica famiglia di nobili Docleati e Antivaresi che si è mantenuta fino al novecento. Oggi non esiste più ma i trascorsi di que-sto casato sono tangibili lungo tutta la costa adriatica, dalla terraferma veneta fino ad Antivari, da dove provengono. La stirpe patrizia dei Borisi incorpora le interazioni etni-
che, culturali e sociali, gli orientamenti comunicativi e gli influssi delle civiltà adriatiche. Gli abitanti di Antivari e dintorni, non importa se nobili, plebei oppure contadini, da secoli hanno gelosamente custodito la loro identità, soprattutto religiosa, restando fedeli alla Chiesa cattolica ed al vicario di Gesù Cristo sulla terra, anche in tempi delle più grandi tentazioni. Al cospetto dell’avanzata turca, verso la fine del cinquecento, i Borisi emigrarono da Antivari alla volta dell’Istria; verosimilmente a Capodistria, giacché nel 1617 venivano detti nobili di Capodistria. Al loro seguito vennero anche i loro coloni (mezzadri). Il capostipite della famiglia fu Bernardo Borisi, che ebbe due fratelli: Francesco e Marcantonio; questi fu dragomanno veneziano e traduttore a Costantinopoli, diventando il primo cittadino veneziano ad ottenere il titolo di Drago-manno grande. Al loro antenato, il grande drago-manno, traduttore ufficiale, i Borisi si appellavano quando venivano sommersi da eccessivi costi di sistemazione dei profughi. I diritti di proprietà di Fontane non passarono direttamente a Bernardo Borisi. Nel quattrocento, come parte del patrimonio di San Mauro, altresì della diocesi, essa venne attribuita al Capitolo della cattedrale parentina. I canonici, a loro volta, lasciarono il feudo alla Capitanìa (sede del capitano militare veneziano) di San Lorenzo del Pasenatico, attribuito nel 1595 ai Borisi. Soltanto con la normalizzazione della vita nel feudo, in seguito alla costruzione della chiesa nel 1621, il capitolo parentino conferì a questa famiglia e al suo feudo la baia Molindrio.
12
history
Vodnjan-DignanoNastanak grada može se pratiti tek od srednjeg vijeka, unatoč tragovima prapovijesne gradine na brdu kod crkve sv. Marije Traverse. Ime grada izvodi se iz latinskog vicus Atinianus spomenutog u pisanim izvorima 1150. Najstarija gradska crkva, sv. Jakova delle Trisiere, već je 1212. proglašena župnom. Nakon razdoblja pod upra-vom akvilejskog patrijarha i pulskog komuna u 13. i 14. st., grad 1331. prihvaća skrbništvo Venecije pod kojom postaje samostalna komuna i važno trgovačko središte. Bježeći iz kužne Pule u grad se sklanjaju venecijanski providuri. Jezgra grada nastala je na predjelu od crkve sv. Jakova do romaničke crkve sv. Blaža, koja kasnije preuzima ulogu župne crkve. Stara župna crkva sv. Blaža uz koju se nalazilo groblje srušena je 1760. radi gradnje barokne trobrodne građevine. Zvonik uz nju, najviši u Istri (62 metra), izgrađen je u 19. st.Nonostante siano state rinvenute le tracce di un castelliere preistorico sul colle vicino alla chiesa della
Madonna della Traversa, di Dignano
si hanno notizie solo a partire dal
Medioevo. Il nome della città deriva
dal latino vicus Atinianus, citato in
fonti scritte del 1150. La chiesa di S.
Giacomo delle Trisiere, la più antica
della città, fu proclamata parrocchiale
già nel 1212. Passato un periodo
sotto il Patriarcato di Aquileia e il
comune di Pola (sec. XIII e XIV), nel
1331 la città accetta la protezione di
Venezia, sotto la quale si emancipa
a comune indipendente e diventa
un importante centro commerciale.
Vi si rifugiano anche i provveditori
di Venezia in fuga dalla pestilenza
che dilaga a Pola. Il centro della
città è sorto nella zona fra la chiesa
di S. Giacomo e la chiesa romanica
di S. Biagio, anch’essa elevata a
parrocchiale in epoca successiva.
La vecchia chiesa parrocchiale di S.
Biagio, a ridosso della quale si trovava
il cimitero, fu abbattuta nel 1760 per
costruirne una barocca a tre navate. Il
suo campanile, eretto nel XIX secolo,
è il più alto dell’Istria (62m).
infomust
Pula SuperiorumPula-Pola, 12. - 14.06.
U lipnju svi putevi vode u Pulu.Pulske seulice na par dana pretvaraju u pozornice slikovitog rimskog teatra, središta antičkih tragedija i komedija. Ljepotice nose an-tičke frizure i haljine, na sva-kom kutu povijesni spektakli zvuka i svjetla ostavljaju nas bez daha, a rimske gozbe i istarski autohtoni specijalite-
ti osvježavaju nepca.
A giugno tutte le strade portano a Pola. Le vie di Pola si trasformeranno per alcuni giorni in un vero te-atro romano all’aperto, con commedie e tragedie ispi-rate alla tradizione storica più antica. Giovani fanciulle sfoggeranno acconciature ed abiti dell’antica Roma, mentre abili attori metteran-no in scena spettacoli stori-ci con effetti sonori e visivi tanto belli da lasciarvi senza fiato; senza dimenticare pro-verbiali baccanali roman che avranno il compito di ristora-re il vostropalato.
13
art
Župna crkva sv. Martina Tar S desne strane glavnog oltara nalazi
se monumentalni dvokatni oltar. Bočne
stranice retabla urešene su masivnim
pužolikim volutama preko kojih se spu-
štaju bogate cvjetne girlande. U središ-
njoj niši donjega kata nalazi se odjeven
kip Bogorodice s djetetom Isusom. U
lijevoj je niši kip sv. Dominika koji u ru-
kama drži knjigu i granu ljiljana, oznaku
čistoće, a u desnoj je kip dominikanske
redovnice sv. Katarine Sijenske koja u
desnoj, zamahnutoj ruci čvrsto, poput
jabuke, drži srce. Na gornjem su kutu li-
jevo i desno stojeći kipovi svetih aposto-
la Petra i Pavla s atributima, a u sredini
je kip nepoznatog sveca s otvorenom
knjigom, koji bi mogao predstavljati jed-
nog od apostola koji su pisali poslanice.
Do njega je smješten četvrti bočni oltar,
vrlo kićena i rustična varijanta renesan-
snog oltara iz 16. st., izvedena stoljeće
kasnije. Stupovi dijele retabl na tri polja
s nišama za kipove od kojih su danas na
oltaru samo dva. Desno je ranobarokni
kip sveca biskupa, možda sv. Donata,
biskupa aretinskog koji se u biskupskim
vizitacijama iz 17. st. spominje kao titular
jednog od oltara u tarskoj crkvi. U lijevoj
je niši kvalitetno izrađen kip sv. Roka,
zaštitnika oboljelih od kuge, smrtonosne
bolesti koja je u više navrata nemilosrd-
no pustošila domaće stanovništvo. Ele-
gantan kip bradata sveca poluduge kose
prikazan je u kratkom haljetku koji odiže
pokazujući kužnu ranu na bedru. Opre-
mljen je svim hodočasničkim atributima
(školjkama na prsima, torbom, štapom
i tikvicom), a do nogu mu sjedi pas,
njegov vjerni pratilac. Kazuje se da je
enjo
yart
14
izvorno pripadao skulpturalnom
ansamblu renesansnog poliptiha,
što je potrebno utvrditi temelji-
tim stilskim istraživanjima. Kipovi
dviju Bogorodica i konjanički kip
sv. Martina koji su, prema izvje-
štajima dosadašnjih istraživača,
također resili spomenuti rene-
sansni poliptih, danas se čuvaju
u Muzeju biskupije u Poreču kao
istaknuti primjerci drvene skul-
pture 16. st. venecijanske prove-
nijencije u Istri.
La chiesa parrocchiale di San Martino TorreA destra dell’altare maggiore si
trova un altro altare monumen-
tale a due piani che, stando al
parere degli esperti, aveva la
funzione dell’altare maggiore
della chiesa precedente. Le facce
laterali del retablo sono intagliate
da massice volute a chiocciola,
lungo le quali scendono delle
opulenti ghirlande di fiori. Nella
nicchia centrale del piano infe-
rirore è allogata la statua vestita
della Madonna con il Bambino
Gesù. Nella nicchia a sinistra c’
è la statua di San Domenico, che
tiene nelle mani un libro e un
ramo da giglio, simbolo della pu-
rezza. A destra della nicchia cen-
trale c’ è la statua di una monaca
di Santa Caterina da Siena, che
tiene saldamente, nella mano
destra alzata, come si tratasse
di una mela, un cuore. Al piano
superiore, a destra e a sinistra,
ci sono le statue degli apostoli
Pietro e Paolo, in posizione eret-
art
ta, con i loro attributi, mentre al
centro c’ è la statua di un santo
ignoto con un libro aperto, che
potrebbe rappresentare uno degli
apostoli che scrissero le episto-
le. Accanto a quest’ ultimo altare
c’ è il quarto altare laterale, una
variante molto arzigogolata e ru-
stica dell’altare rinascimentale
del XVI secolo, eseguito cento
anni dopo. Le colonne dividono
l’altare in tre campi con le nic-
chie per le statue, di cui oggi,
sull’altare, rimangono soltanto
due. A destra si trova la statua
altobarocca di un santo vescovo,
forse quella di San Donato, ve-
scovo arentino che, nelle visite
pastorali del XVII secolo, viene
manzionato come titolare di uno
degli altari della chiesa di Torre.
Nella nicchia sinistra è collocata
la statua, di ottima fattura, di San
Rocco, prottetore degli ammalati
di peste, malattia mortale che a
più riprese, in maniera spietata
decimò gli abitanti del luogo. Si
tratta di una statua elegante,
dalla folta barba e dai capelli
piuttosto lunghi. Il santo indossa
una corta veste ed alzandola fa
intravedere sulla coscia, una fe-
rita causata dalla peste. La statua
possiede tutti gli attributi del pel-
legrino (le conchiglie sul petto, la
borsa, il bastone e la zucca), con
accanto ai piedi, seduto, il cane
suo fedele compagno di viaggio.
Nei saggi sull’argomento si dice
che originariamente faceva parte
di un gruppo scultoreo apparte-
nuto ad un politico rinascimenta-
le. Il che deve essere assodato da
approfondite ricerche stilistiche.
Le due statue della Madonna e
quella del cavaliere San Marti-
no, stando alla documentazione
scritta dei ricercatori che hanno
svolto in precedenza delle analisi
sulle sculture, adornavano pari-
menti il sunnominato polittico ri-
nascimentale. Oggi si conservano
nel Museo diocesano di Parenzo,
come eminenti esemplari della
scultura lignea del XVI secolo di
provenienza veneziana in Istria.
15
art
Crkva Sv. Marije od Lakuća DvigradDvigrad se nalazi u Limskoj dragi,
zapadno od Kanfanara. Na izlazu
iz Kanfanara, uz prugu, skreće se
za Dvigrad, a crkvica se nalazi
podno mjesta. Crkva je roma-
nička građevina s polukružnom
upisanom apsidom i preslicom
na pročelju. Građena je od pra-
vilnih klesanaca. Zanimljiv detalj
je baldahin na pročelju - nalazi
se iznad ulaza, a ispod preslice.
Freske s kraja 15. stoljeća rad su
tzv. Šarenog Majstora, po sve-
mu sudeći domaćeg umjetnika
(pripisuje mu se niz fresaka u
Istri, pa čak i tri skulpture), tako
nazvanog zbog izvanrednih ko-
lorističkih efekata. Dobro saču-
vane freske na vanjskom dijelu
crkvice, na pročelnom baldahinu,
prikazuju Mariju zaštitnicu koja
ispod plašta
čuva župlja-
ne. Nažalost,
upravo donji
dio freske nije
sačuvan, jer je
bio najizloženiji
v r e m e n s k o m
utjecaju. U unu-
t rašn jos t i j e
oslikano samo
svetište, polja
kojima domini-
raju velike figu-
re. Središnji je
prikaz polja sa
scenom Krista
u Slavi. U crkvi
se nalazi mnoš-
tvo glagoljskih
grafita.
Chiesa Di S. Maria Di Lacuzzo Duecastelli Duecastelli si trova nella Draga
di Leme, ad ovest di Canfanaro.
All’uscita da Canfanaro, lungo
la linea ferroviaria, si gira per
Duecastelli, ai cui piedi è sita la
chiesetta. La chiesa è un edifi-
cio romanico con un’abside a
semicerchio e un campanile a
vela sulla facciata. Fu costruita
con pietre scalpellate regolari.
Un dettaglio interessante è il
baldacchino sulla facciata che
si trova sopra la porta d’entrata,
sotto il campanile a vela. Gli af-
freschi sono opera del cosiddet-
to Šareni majstor (in it. Maestro
variopinto), chiamato così per
gli straordinari effetti cromatici
che otteneva nel suo lavoro, e
furono dipinti verso la fine del XV
secolo (gli si attribuiscono tutta
una serie di affreschi in Istria,
ed addirittura tre sculture). Gli
affreschi sulla parte esterna del-
la chiesa, sul baldacchino, sono
ancor sempre ben conservati e
rappresentano Maria protettrice
che sotto il suo manto benedisce
i parrocchiani. La parte inferiore,
purtroppo, non si è preservata,
perchè è la più soggetta alle
intemperie. All’interno è dipinto
soltanto il presbiterio, suddiviso
in parti in cui dominano delle
grosse figure. L’immagine cen-
trale raffigura Cristo in gloria.
Nella chiesa c’è una moltitudine
di graffiti glagolitici.
Sv. Mihovil Kloštar (Vrsar) Od nekada moćne opatije sv.
Mihovila koja je bila u sukobu
s porečkim biskupima ostao je
napušten i zapušten samostan s
dvije crkve. Manja je ranobizant-
ska građevina, a veća, titulara sv.
Mihovila, iz 11. st. U svetištu je
visoka, polukružna, izvana ista-
knuta apsida. U bočnom zidu,
visoko ispod krovišta, sačuvane
su originalne tranzene s pleter-
nim ukrasom. U crkvi sv. Mihovi-
la ostaci su romaničkih fresaka.
Suđenje sv. Stjepanu i njegovo
16
kamenovanje jedini su prizori koji
se mogu iščitati u apsidi i najstariji
osvrti na ove teme u Istri. Najbolje
očuvani prikaz je svetac na desnoj
strani trijumfalnog luka. Mladolik lik
s tonzurom i opatskim štapom pri-
kazuje benediktinskog sveca, pret-
postavlja se samog sv. Romualda. I
ljudski likovi i arhitektura predočeni
su stilizirano i sumarno. Likovi su
oblikovani konturama svijetle i ta-
mne boje, a na jagodicama lica jav-
ljaju se karakteristične crvene mrlje.
Ikonografski i likovni uzori razno-
liki su, od karolinških elemenata
u ornamentici do helenističko-ori-
jentalnih motiva u odjeći. Vladarska
kruna je karolinškog tipa, kakvu su
nosili njemački kraljevi. Svi navedeni
elementi obilježja su međunarodne
benediktinske umjetnosti otonskog
razdoblja.
S. Michele Madonna del Lago (Orsera) Di quella che una volta era la poten-
te abbazia di S. Michele - sempre in
conflitto con i vescovi di Parenzo - è
rimasto solo un convento abbando-
nato e trascurato con due chiese.
L’edificio minore è protobizantino,
mentre il maggiore, dedicato a S.
Michele, risale al secolo XI. Nel
presbiterio si
apre un’alta
abside se-
micircolare
e sporgente.
Nella pare-
te laterale,
in alto sotto
l ’ a r m a t u r a
del tetto, si
sono con-
servate le
t r a n s e n n e
originali con
decorazione
a intreccio. In questa chiesa sono
stati rinvenuti resti di affreschi ro-
manici. Il Processo e la Lapidazione
di S. Stefano, le uniche scene che
si possono scorgere nell’abside,
rappresentano i più antichi cenni
di questa tematica in Istria. L’im-
magine meglio conservata è quella
di un santo benedettino alla destra
dell’arco trionfale. Il giovane con la
tonsura e il bastone da abate raf-
figura probabilmente lo stesso S.
Romualdo. Sia i personaggi umani
che l’architettura sono tratteggiati
in modo stilizzato e sommario, deli-
neati da contorni chiaro-scuri, men-
tre sulle guance del viso appaiono
le caratteristiche macchie rosse.
Riconosciamo diversi modelli ico-
nografici e figurativi: spaziano dagli
elementi carolingi dell’ornamen-
tazione fino ai motivi ellenistico-
orientali dei vestiti. La corona è di
tipo carolingio, analoga a quella
portata dai re tedeschi. Tutti gli ele-
menti menzionati sono caratteristici
dell’arte benedettina internazionale
dell’epoca ottoniana.
art
infomust
Lim
Samostan sv. Mihovila,
prema legendi, osnovao
je sv. Romuald, utemeljitelj
reda kamaldoljana, koji je
prije toga živio pustinjačkim
životom u obližnjoj spilji na
Limskom kanalu. Nemojte
zaobići ovaj geološki feno-
men i jedini istarski fjord,
kao ni Romualdovu spilju.
Leggenda vuole che il con-
vento di S. Michele sia stato
realizzato da S. Romualdo,
fondatore dell’ordine dei
Camadolesi che in prece-
denza condusse vita da
eremita nella vicina grotta
del Canale di Leme. Vale
la pena di visitare questo
fenomeno geologico, l’uni-
co fiordo, nonché rifugio di
Romualdo.
17
18
gourmet
ForumKapitolinski trg
enjo
ygo
urm
et
Istria: Best Wine Regions forWinter and Spring Travel 2014
Istria: Best of Europe - Top 15Food & Wine Destinations 2013
Istria: 10 Most AffordableWine Destinations 2013
19
gourmet
Dobar glas o vinskoj IstriUSA Today objavio je listu najboljih vinskih
regija koje neizostavno vrijedi posjetiti
tijekom zime i proljeća. Na ovom je po-
pisu zanimljivih putovanja Istra pronašla
svoje mjesto visoko pri vrhu ljestvice.
Prestižno društvo odabranih destinacija
čine joj talijanski Chianti u Toskani, regija
Franschhoek u južnoj Africi i autralski
poluotok Mornington. Osim vina koje
“obara s nogu”, USA Today hvali i Istru
opisujući je kao iznimno šarmantnu regiju
s restoranima pokraj mora i prekrasnim
krajolicima u unutrašnjosti. Posebno mje-
sto zauzeo je Rovinj sa svojim savršenim
kulisama za predah uz more, uz užitak
kušanja nekog od vrhunskih istarskih vina.
L’ottima reputazione dell’Istria vinicolaL’USA Today ha pubblicato la lista delle
migliori regioni vinicole da visitare assolu-
tamente nei mesi invernali e primaverili.
L’Istria ha trovato il suo posto in cima
alla graduatoria di questo elenco di viaggi
interessanti. A suo fianco, in questa im-
portante compagnia, c’è l’italiana Chianti
in Toscana, la regione Franschoek in
Sudafrica e la penisola australiana di
Mornington. Oltre al vino, considerato
eccezionale, l’USA Today descrive l’Istria
come una regione dallo charme straor-
dinario con ristoranti in riva al mare e
paesaggi stupendi nell’entroterra. Un
posto a parte è dedicato a Rovigno
con i suoi scenari perfetti per rilassarsi
in compagnia di uno degli eccellenti
vini istriani.
20
Gastro proljeće Južne Istre Primavera ga-stronomica dell’Istria meridionale Pula-Pola, Vodnjan-Dignano, Fažana-Fasana, Ližnjan-Lisignano, 03. - 13.04.Kada pomislimo na sipe, prvo što
nam pada na pamet je ukusni crni
rižoto sa sipama koji predstavlja
pravi klasik u hrvatskoj kuhinji ili
pak na slasnu salatu od sipa pri-
premljenu u raznim varijacijama,
bilo s krumpirom, maslinama,
rokulom, rajčicama ili jednostav-
no - s nekoliko kapi vrhunskog
istarskog ekstra djevičanskog
maslinova ulja. Ovo morsko blago
koje se izlovljava u proljeće, kada
temperatura mora pređe 14°C,
među kuharima
je vrlo omilje-
no jer se može
spravljati na
bezbroj načina.
Njezino crnilo
zaštitni je sim-
bol mnogih jela,
pa čak i kruha, a
može se pripre-
miti i sa šparo-
gama, drugom
n a m i r n i c o m -
vladaricom Istre
u proljetnim
danima.Divl ja
šaproga, ljeko-
vita samonikla
biljka gorkastog
okusa, pravi je
izvor vitamina
i antioksidan-
sa, a osim što
blagotvorno djeluje na zdravlje,
izvanredna je namirnica koja sva-
kom jelu daje posebnu notu i pra-
vi dašak autentičnosti teritorija.
Vrijedni kuhari južne Istre poka-
zat će vam kako pripremati sipe
i šparoge tijekom Gastronomskog
proljeća kada će birani restorani,
konobe pa i pizzerije na području
Pule, Fažane, Vodnjana i Ližnja-
na ponuditi promotivne cijene za
dva i tri slijeda na bazi ovih vrijed-
nih namirnica. I zato - uputite se
prema jugu Istre i okusite nove
proljetne gastronomske užitke!
Quando pensiamo alla seppia, la
prima cosa che viene in mente
è un delizioso risotto al nero di
seppia, un vero classico della
cucina croata, o una deliziosa
insalata di seppia preparata in
diversi modi, sia con patate, oli-
ve, rucola, pomodori o sempli-
cemente - con un paio di gocce
dell’ottimo olio extra vergine di
oliva istriano. Questa prelibatezza
marina che viene catturata in pri-
mavera quando la temperatura
del mare supera i 14°C, è molto
amata tra gli chef perché può
essere cucinata in mille modi.
Il nero di seppia contraddistin-
gue molti piatti tra cui anche il
pane e può essere preparato con
asparagi, secondo alimento per
popolarità in Istria nei giorni di
primavera. L’asparago selvatico,
erba spontanea medicinale dal
sapore amarognolo, è una vera
fonte di vitamine e antiossidanti,
e oltre ad avere un effetto bene-
fico sulla salute, è un ingrediente
eccellente che dà a ogni piatto
un tocco speciale, ricco in au-
tenticità del territorio. Durante
la Primavera culinaria, gli ottimi
cuochi dell’Istria meridionale vi
mostreranno come preparare
le seppie e gli asparagi, quan-
do ristoranti, konobe e persino
pizzerie prescelte della zona di
Pola, Fasana, Dignano e Lisigna-
no offriranno prezzi promozionali
per due o tre portate a base di
questi alimenti preziosi. Fate un
viaggio nel sud dell’Istria e degu-
state le nuove delizie culinarie
primaverili!
gourmet
21
gourmet
infomustGault&Millau 2014
Bale-ValleStancija MeneghettiLa Grisa
Brtonigla-VerteneglioMorgan San Rocco Gourmet
Buje-BuieLa Parenzana
Buzet-PinguenteToklarija
LivadeZigante
Momjan-MomianoKonoba RinoStari podrum
Novigrad-CittanovaDamir & Ornella Konoba ČokMarina Pepenero Cittar Villa Cittar
Pula-PolaKonoba Batelina Milan
Rovinj-RovignoMonte Mediterraneo Wine VaultLone
Savudrija-SalvoreKempinski Hotel Adriatic
Villa Rosetta
Umag-UmagoKonoba NonoKonoba BuščinaMare e Monti
Istarske kuharske kape Poznati svjetski gastronomski vodič Gault
Millau još su 1965. godine pokrenuli gastronomski kritičari Henri Gault i Christi-
an Millau. Svake godine vlasnici restorana i gurmani s iščekivanjem dočekuju
dan kada izlazi iz tiska kako bi vidjeli koji je restoran ušao u novo izdanje, koji
je bolje ocijenjen i je li neki dobio kuharsku kapu više u odnosu na lani. Među
njima su u samom vrhu i brojni istarski restorani uvršteni u austrijsko izdanje
vodiča, kojima ovakva preporuka itekako znači jer se upravo zbog ovih vrijednih
kuharskih kapica često traži i stol više. Za vodič nije važno o kakvoj je vrsti
kuhinje riječ - može biti tradicionalna, ali i moderna, vegetarijanska, kineska,
japanska, meksička ili pak talijanska. Jedino što je važno pri dobivanju visokih
ocjena jest dobra kuhinja koja je spremna svake godine učiniti novi iskorak.
I cappelli della gastronomia istriana La prestigiosa guida
gastronomica Gault Millau fu lanciata nel 1965 dai critici gastronomici Henri
Gault e Christian Millau. Ogni anno i proprietari dei ristoranti e gli amanti
della buona forchetta aspettano con impazienza il giorno in cui questa esce
di stampa, per vedere quale ristorante è entrato nella nuova edizione, qual è
il meglio valutato e se qualche locale ha ottenuto un cappello in più rispetto
all’anno scorso. Fra questi, in cima alla graduatoria, ci sono numerosi risto-
ranti istriani inseriti nell’edizione austriaca della guida: una raccomandazione
di questo genere è molto ambita perché proprio per questi preziosi cappelli
che esprimono un giudizio per ogni locale, spesso i clienti cercano un posto
in più. Il tipo di cucina non è rilevante: questa può essere tradizionale, ma
anche moderna, vegetariana, cinese, giapponese, messicana oppure italiana.
Per ottenere un punteggio alto ciò che conta è una buona cucina, pronta ogni
anno a rimettersi in gioco.
nature
enjo
ynat
ure
Morski životinjski svijet Kamenjaka La fauna dell’ambiente marino di capo Promontore Razvedena obala Kamenjaka odlikuje
se velikom raznolikošću morskih sta-
ništa i bogatstvom biljnog i životinj-
skog svijeta. Iako opsežna istraživanja
biocenoza tek predstoje, procjenjuje
se da podmorje poluotoka nastanjuje
nekoliko tisuća vrsta organizama,
među kojima se ističu i gospodarski
važne ribe, rakovi i mekušci te mnoge
zakonom zaštićene vrste. La costa
frastagliata di Capo Promontore è
caratterizzata dalla diversità e dalla
varietà degli habitat marini e dal ricco
regno animale e vegetale. Anche se ri-
cerche più ampie della biocenosi sono
ancora da condursi, si ritiene che nel
fondale della penisola abitino migliaia
di organismi tra i quali spiccano i pesci,
i granchi e i molluschi, importanti dal
punto di vista commerciale, nonché
molte altre specie protette dalla legge.
Od vrsta zaštićenih Zakonom o za-
štiti prirode podmorje Kamenjaka
nastanjuju školjkaši plemenita periska
(Pinna nobilis) i prstac te puž zupka
(Luria lurida). Zaštićene su i alge roda
Cystoseira, spužve Geodia cydonium,
Tethya sp., Axinella cannabina i Axinella
polypoides te svi trpovi (Holothurioidea)
- popularno zvani morski krastavci.
Izuzetno ugrožena morska cvjetnica
Posidonia oceanica upravo u ovom
području tvori posljednja naselja u Istri.
Tra le specie protette dalla Legge a
tutela dell’ambiente nel fondale di
Capo Promontore abitano i molluschi
come la nacchera (Pinna nobilis), il
22
Prstac dug 10 centimetara je stogodišnjak Il dattero di mare di dieci centimetri è centenario Prstac (Litophaga
litophaga) je endemski sredozemni
školjkaš koji živi u samom kamenu koji
buši lučenjem kiselina. Izuzetno sporo
raste: nakon tri godine od prihvaćanja
za stijenu dugačak je tek oko centimetar.
Uvažavajući stopu rasta od tri do četiri
milimetra godišnje, a
uzimajući u obzir da ona starošću
opada, procijenjeno je da jedinka
od 10 cm može imati i do 100 go-
dina!!! Izlov prstaca je zabranjen,
kao i njihova prodaja, a zakon
za prekršitelje predviđa stroge i
visoke kazne koje se kreću od 10
do 150 tisuća kuna. Il dattero di
mare (Litophaga litophaga) è un
mollusco mediterraneo endemico
che vive nelle rocce corrodendole mediante delle
secrezioni acide. La sua crescita è estremamente
lenta: dopo tre anni che si incastra nella roccia è
lungo appena un centimetro. Considerando la crescita
di tre o quattro millimetri all’anno, e considerando
che diminuisce con gli anni, si ritiene che un’unità
di 10 centimetri può avere addirittura 100 anni!!!
Sono vietate la pesca o la raccolta e la vendita dei
datteri di mare, e la legge prevede multe severe
e salate che vanno dalle 10 alle 150 mila kune.
nature
dattero di mare e la ciprea porcellana (Luria lurida). Sono inoltre
protette le alghe dell’ordine Cystoseira, le spugne di mare Geodia
cydonium, Tethya sp., Axinella cannabina e la Axinella polypoides
nonché tutti gli oloturoidei (Holothurioidea) - detti anche cetrioli di
mare. È estremamente a rischio la Posidonia oceanica che proprio
in questa zona forma le ultime praterie in Istria. Na popisu ugroženih
vrsta našao se i ljupki morski konjic (Hippocampus guttulatus), koji,
na čuđenje mnogih, spada u ribe. Povremeni susreti na Kamenjaku
zabilježeni su i s glavatom želvom, dobrim dupinom te u novije
vrijeme sa sredozemnom medvjedicom, za koju se donedavno
mislilo da je potpuno nestala iz Jadranskog mora. Zbog gubitka
staništa, zaštiti podliježu i neke vrste galebova (Laridae) i gnjuraca
(Podicipedidae) koji čine poveznicu morskog i kopnenog ekosu-
stava. Nell’elenco delle specie in via di estinzione si trova anche
l’adorabile cavalluccio (Hippocampus guttulatus), che, a sorpresa di
molti, apparitene al gruppo dei pesci. A Capo Promontore sono stati
segnalati anche alcuni incontri saltuari con la tartaruga comune, con il delfino tursiope e recentemente
anche con la foca monaca, della quale fino a poco fa si pensava fosse del tutto scomparsa dal mare
Adriatico. A causa della perdita dell’habitat, sono protette anche alcune specie di gabbiani (Laridae) e
svassi (Podicipedidae) che costituiscono il legame tra l’ecosistema marino e quello terrestre.
23
donekle u miru. No, na prijelazu stoljeća počinje njen nemilosrdni pogrom. Uz ne-smiljen lov veliki problem za medvjedicu postali su zagađenje mora i urbanizacija obale, budući da ona za odgoj svojih mladu-naca treba mirne špilje i obale nedostupne čovjeku. Takvih mjesta bilo je sve manje, a medvjedica je počela nestajati iz našeg mora. Od 1964. godine u Crvenoj knjizi vodi se kao izumrla vrsta, odnosno smatra se da sredozemne medvjedice u Jadranskom moru nema. Međutim od 2003. godine raste broj dojava o viđenju medvjedice uz hrvatsku obalu Jadranskog mora. Od 2009. na Kamenjaku stalno se viđa, naročito u blizini špilja. Veliko je to iznenađenje jer Kamenjak nije izoliran, a pogotovo ljeti kada vrvi turistima te se medvjedica tu gotovo stalno susreće s čovjekom. Sve to govori u prilog laganom oporavku jadranske populacije. Pretpostavlja se da je danas u našem moru stalno nastanjeno oko 20 jedinki, a ukupna populacija je svega nekoliko stotina jedinki. Sama spoznaja da je medvjedica tu ulijeva nadu da ideja o netaknutom Mediteranu još uvijek živi. La foca monaca mediterranea o testuggine (Monachus monachus), in croato morski čovik - uomo di mare, adriana, morski fra-tar - frate di mare, tutti questi sono i nomi del mammifero marino, della foca dal viso sorridente, dai grandi occhi neri e rotondi, dai baffi lunghi e del grande corpo adattato alla vita in acqua, lungo fino ai 3,5 metri e pesante fino ai 400 chili. La pelliccia è di colore nero o marrone, vellutata e tenera. Questa foca dei mari caldi è legata alla vita in mare e a quella a ter-ra. Si nutre di pesci, granchi e cefalopodi. Durante il pe-riodo riprodut-
Sredozemna medvjedica - tuljan nasmijana lica La foca monaca medi-terranea - la foca dal viso sorridente Sredozemna medvjedica (Monachus monachus), morski čovik, adriana, morski fratar... sve su to imena za morskog sisavca, tuljana nasmijana lica, velikih okruglih crnih očiju, dugih brkova i velikog tijela prilagođenog plivanju, dužine do 3,5 metara i težine do 400 kilograma. Krzno medvjedice je sive ili smeđe boje, sjajno je i meko. Ovaj tuljan toplih mora načinom života vezan je i za more i za kopno. Hrani se ribama, rakovima i glavonošcima. Zadržava se u blizini mjesta okota, a riječ je o podvodnim špiljama i morskim žalima. Žive u manjim skupinama od pet do sedam jedinki. Sredozemna medvjedica smatra se jednim od najugroženijih sisavaca u svijetu. Procjenjuje se da danas ukupna svjetska populacija ima svega nekoliko stotina jedinki, a žive duž obala Sredozemnog mora. Stoljećima je sredozemna medvjedica nastanjivala čitavu obalu Sredozemlja, pa čak i dio obale Atlantskog oceana, a u Jadranskom moru obitavala je od Istre do Dalmacije te dalje prema jugu. Česti su bili prizori skupine medvjedica koje se sunčaju na morskim obalama, a mogle su se vidjeti i medvjedice majke s mladuncima. Čovjek je medvjedicu čitavo vrijeme lovio, ali sve do kraja 19. stoljeća, odnosno početka 20. stoljeća lov nije bio toliko intenzivan i sredozemna medvjedica je uspijevala živjeti
nature
24
tivo predilige tratti di mare vicino
alla costa, prevalentemente gotte
marine e spiagge. Vive in piccoli
gruppi che contano dalle cinque
alle sette unità. Si ritiene che la foca
monaca sia uno dei mammiferi più
a rischio nel mondo. La popolazione
è stimata a qualche centinaia di
unità soltanto, che vivono lungo la
costa del Mediterraneo. Da secoli la
foca monaca abitava lungo l’intera
costa del Mediterraneo, addirittura
fino alla costa dell’oceano Atlantico,
mentre nel mare Adriatico era diffusa
dall’Istria alla Dalmazia, ma anche più
a sud. Si potevano spesso vedere
le foche monache prendere il sole
sulla spiaggia, o avvistare le foche
madri con i loro cuccioli. L’uomo
la cacciava da sempre, ma verso
la fine dell’Ottocento e all’inizio
del Novecento la caccia non era
così intensa e la foca monaca
riusciva a vivere più o meno tran-
nature
infomustVažno:Ukoliko primijetite sredoze-
mnu medjedicu, ne prilazite
joj bliže od 10 m i nemojte
je uznemiravati (vikati ili ba-
cati predmete, plivati prema
njoj ili približavati se barkom,
uznemiravati dok leži na obali,
a niti hraniti - i kazne su vi-
soke), već vas molimo da o
tome obavijestite JU Kamenjak
(052/576513) i pomognete
nam da povećamo njihov broj
u Jadranskom moru.
Importante:Se per caso notate una foca
monaca del Mediterraneo,
non avvicinatevi a lei a meno
di 10 m e non disturbatela
(non gridare o lanciare ogget-
ti, nuotare verso di lei o av-
vicinarsi in barca, molestarla
mentre si trovava sulla riva,
ma nemmeno nutrirla - tutto
ciò è punibile). Vi preghiamo di
informare l’Istituzione pubbli-
ca Kamenjak (052/576513) e
di aiutarci nei nostri sforzi per
aumentare il loro numero nel
Mare Adriatico.
quillamente. In quel periodo però
iniziò la battuta spietata. La caccia
insistente non fu l’unico problema
per la foca monaca, lo diventarono
anche l’inquinamento del mare e
l’urbanizzazione della costa, dato
che per accudire i suoi cuccioli la
foca monaca ha bisogno di grotte
e spiagge tranquille e inaccessibili
all’uomo. Luoghi di questo tipo ce
n’erano sempre meno, e la foca iniziò
a scomparire dal nostro mare. Da
1964 è iscritta nel Libro rosso come
animale estinto, siccome la specie
fu ritenuta del tutto scomparsa dal
nostro mare. Tuttavia, dal 2003 au-
mentarono gli avvistamenti della foca
monaca nel mare Adriatico, lungo la
costa croata. È stata avvistata molto
spesso dal 2009 a Capo Promontore,
soprattutto vicino alle grotte. Questo
è sorprendente perché Capo Pro-
montore non è isolato, soprattutto
d’estate è pieno di turisti e la foca
monaca è praticamente a contatto
con l’uomo. Questo va a favore
del lento ma sicuro aumento della
popolazione adriatica. Si ritiene che
oggi nel nostro mare abitino 20 unità,
mentre la popolazione complessiva
conta qualche centinaio di unità. Il
fatto che qui vive la foca monaca fa
sperare che l’idea del Mediterraneo
intatto vive ancora.
25
Istarski zvončić - ukras Plomina Plominjani znaju da će s vedrim
proljetnim danima jedna nadasve
posebna biljka okititi pročelja
njihovih kuća, crkvu, zidine i ba-
ladure. Tom nježnom cvijetu svi
se vesele i uvijek mu tepaju „naš
Plominski zvončić“. Ljubičasto-
plavi cvijetovi ove endemske biljke
krajem svibnja i početkom lipnja
nakratko pretvore ovaj stari gradić
iznad Kvarnerskog zaljeva u jednu
od najljepših destinacija u Istri.
Istarski zvončić ili Campanula
Istriaca Feer kako je zovu znalci,
biljka je koja se osim Plomina
pojavljuje i na obroncima Učke,
na Kalčiću, na stijenama kvarner-
skih otoka Cresa, Lošinja, Krka i
Paga. Kažu da se davnih 30-tih
godina prošlog stoljeća pojavio
i na pulskoj Areni,
ali i na labinskom
zvoniku! Zvončiću se
u Plominu pridaje sva
pažnja što ova biljka
to odista i zaslužuje.
Na Danima istarskog
zvončića ističe se po-
sebna prirodna vijed-
nost ovog fenomena.
Vode se okrugli sto-
lovi, njemu se u čast
organiziraju izložbe,
pjeva mu se i svira
pa se na licu mjesta
možete uvjeriti kako
to izgleda kada Istar-
ski zvončić potpuno
‘zaposjedne’ grad.
Zajedno s članovima
planinarskog društva krenite i u
potragu za zvončićem po obron-
cima Učke sve do vrha Sisol gdje
se također može pronaći. Istarski
zvončić zove u Plomin!
La campanula istriana - la decorazione di FianonaGli abitanti di Fianona sanno che
nelle splendide giornate primave-
rili una pianta molto speciale de-
corerà le facciate delle loro case,
la chiesa, le mura e le verande.
Tutti amano questo fiore delicato
e lo lusingano sempre con parole
come “la nostra campanula di
Fianona”. Fiori di un colore blu-
viola di questa pianta endemica
trasformano brevemente alla fine
di maggio e inizio giugno questa
antica cittadina sulla baia del
Quarnero in una delle più belle
destinazioni in Istria. La campanula
istriana o Campanula Istriaca
Feer, come viene chiamata dagli
esperti, è una pianta che cresce
anche sul Monte Maggiore, sulla
montagna Kalčić e sulle rocce
delle isole del Quarnero come
Cherso, Lussino, Veglia e Pago.
Dicono che nei lontani anni Trenta
del secolo scorso il fiore apparve
anche sull’Arena di Pola, ma
anche sul campanile di Albona!
A Fianona alla campanula viene
data tutta l’attenzione che questa
pianta merita. Durante le Giornate
della campanula istriana viene
sottolineato il particolare valore
naturale di questo fenomeno.
Vengono organizzate tavole roton-
de, in suo onore si organizzano
mostre, si canta e suona e sul
posto si può vedere com’è quando
la campanula istriana ‘occupa’
completamente la città. Insieme
con i membri dell’associazione
alpinistica andate in cerca di una
campanula sui pendii del Monte
Maggiore fino alla cima Sisol
dov’è anche possibile trovarla.
La campanula istriana vi invita
a Fianona!
nature
26
nature
Lombardijska žaba (Rana
latastei) smatra se jednim od naj-ugroženijih vodozemaca u Europi, iznimno su rijetke i strogo zaštićene. U Hrvatskoj je nalazimo samo na području središnje i sjeverne Istre, najviše na području Motovunske šume, doline rijeke Mirne kao i njenih desnih pritoka, rječica Čepić, Zrin i Sluznice. Lombardijska ili talijanska smeđa žaba obitava u vlažnim listopadim šumama bogate vegetacije i s visokim razinama podzemnih voda. Izrazito je vezana uz rijeke, potoke, jezera i njihova močvarna područja, prvenstveno radi razmnožavanja, budući da se život punoglavaca prvih 3 do 4 mje-seca odvija isključivo u vodi. Nakon toga, lombardijske žabe prelaze na kopneni način života. Iako miruju u zimskom snu, ispod debelog sloja lišća i zemlje, mužjaci izlaze već u veljači pa svojim ljubavnim kreketanjem bude ženke da im se i one pridruže. Parenje može potra-jati sve do kraja ožujka, a time su toliko okupirane da gladuju sve do završetka tog razdoblja. Lombardij-ska žaba spada u male do srednje velike žabe, karakteristične su smeđe boje s bijelo-crnim trbuhom i tipič-nim tamnim dijelom koji se, poput maske, nalazi na bočnim stranama glave. Zanimljiv je podatak da ove žabe mogu skočiti i do 100 cm u daljinu što bi za ljude bio ekvivalent od 15 do 20 m.
Močvarni okaš
La ninfa delle torbiere
Coenonympha oedippus
Jedan je od najugroženijih
danjih leptira Europe. Javlja
se na mjestima po sjevernoj
Istri, a područje Pregona
jedan je od najznačajnijih
lokaliteta.
Una delle farfalle diurne
più a rischio di estinzione
in Europa. Appare in alcuni
punti dell’Istria settentriona-
le dove la zona di Pregon
si presenta come uno dei
luoghi più importanti.
infomust
Zaštita ugroženih
biljaka i životinja
Priroda je zajednički
dom. Pomognimo im!
La protezione delle
piante e degli animali
in via di estinzione
La natura è una casa
comune. Aiutiamoli!
La rana di Lataste (Rana
latastei) è considerata uno degli
anfibi più a rischio di estinzione in
Europa. Sono estremamente rare e
rigorosamente protette. In Croazia la
troviamo solo nella zona centrale e
settentrionale dell’Istria, soprattutto
nella zona del bosco di Montona, la
valle del fiume Quieto così come
nei suoi affluenti destri Čepić, Zrin e
Sluznica. La rana di Lataste o rana
italiana, è di colore marrone e abita
le foreste temperate umide ricche
di vegetazione e di elevati livelli di
falda acquifera. E’ altamente legata
ai fiumi, alle torrenti, ai laghi e le
loro zone paludose, principalmente
al fine della riproduzione dato che
la vita dei girini nei primi 3-4 mesi
avviene esclusivamente in acqua.
Dopo di che le rane di Lataste
passano alla vita sulla terraferma.
Anche se vanno in letargo sotto
uno spesso strato di foglie e terra,
i maschi escono già a febbraio
e con le loro movenze amorose
svegliano le femmine invitandole
a unirsi a loro. L’accoppiamento
può durare fino alla fine di marzo
e ciò le occupa a tal punto da far
lor patire la fame fino alla fine di
tale periodo.
Motovunska šumaBosco di Montona
27
outdoor
enjo
you
tdo
or
28
outdoor
Dvigrad
Pješačke staze dobrih vibracija Fažana Zaboravite stresnu svakodnevicu,
istražujte, šećite, čitajte, slušajte
glazbu, ljenčarite... Uz nezaboravne
kilometre lagane šetnje šetnicom
pored mora duž čitave fažanske
obale i pinija s pogledom na Brijun-
sko otočje, ove godine vodimo Vas i
stazama među maslinike, suhozide
i mjesta posebnog doživljaja spoko-
ja i prirode. A tamo, na jedinstve-
nim autorskim klupama, prepustite
se mislima i sanjarenju uz najljepši
zalazak sunca i klapsku pjesmu na
crvenom feralu, zvucima klavira i
violine među maslinicima uz crkvicu
Sv. Elizeja te ptičjeg pjeva u Valban-
donu, na spoju izvora i mora.
Sentieri pedonali dalle ottime vibrazioni FasanaDimenticatevi lo stress quotidia-
no, esplorate, passeggiate, leggete,
ascoltate della musica, poltrite... Chi-
lometri di passeggiata leggera lungo
il mare e i pini, per l’intera costa di
Fasana, con vista sulle isole di Brioni;
quest’anno vi porteremo anche per
gli uliveti, i muri a secco e i luoghi
che vi faranno vivere un’esperienza
particolare immersi nella tranquillità
della natura. Qui, sulle panchine
realizzate da artisti, abbandonatevi
ai sogni, in compagnia del più bel
tramonto e della musica delle “klape”
vicino al faro, delle melodie del piano
e del violino fra gli uliveti accanto
alla chiesa di S. Eliseo e al canto
degli uccelli a Valbandon, dove la
fonte si unisce al mare.
29
outdoor
Istra Bike: Pazin - SvetvinčenatDobro došli na stazu koja vas vodi putem čarobnih
srednjovjekovnih kamenih gradića. Prošećite najprije
pazinskim ulicama i otkrijte srednjovjekovnu pazinsku
tvrđavu, Kaštel (danas sjedište Etnografskog muzeja
Istre i Muzeja Grada Pazina), smještene iznad 130
metara dubokog ponora u kojem rijeka Pazinčica
utječe u Pazinsku jamu, prikazujući zašto je Jules
Verne dio radnje svog romana Mathias Sandorf iz
1885. godine smjestio upravo u ovaj ambijent. Ne
propustite obići i pazinsku župnu crkvu Sv. Nikole.
Nakon Pazina put nas dalje vodi do Lindara koji
je tijekom srednjeg vijeka zajedno s Gračišćem i
Pićnom tvorio fortifikacijski sustav za obranu Pa-
zina od neprijatelja. Zavirite u gotičku crkvicu sv.
Katarine i u njenoj unutrašnjosti potražite fresku
jednog nadahnutog autora iz 1409. godine. Pro-
slijedimo li dalje put Salamunišća (Batluga), sela
Cere i Gržina, stižemo do apsolutno neponovljivog
Svetvinčenta. Neopisivo skladnom i lijepom placom
(trgom), okruženom impozantnim kaštelom Mo-
rosini-Grimani s kulama, župnom crkvom, ložom
i nizom renesansnih kuća iz 16.st. te gradskom
šternom (cisterna) u središtu, Svetvinčenat doista
spada u red najljepših mletačkih ostvarenja tog
vremena na ovome području. Istovremeno, to je i
gradić koji pamti jedan od rijetkih procesa protiv
vještica u Istri u 17.st. Danas, pak, ugošćuje mnoga
događanja, poput festivala plesa i neverbalnog
kazališta. Nekoliko kilometara sjeverno nalazi se
Žminj, u najstarije vrijeme važno cestovno čvorište,
na kojem se i danas nalazi Kalvarija iz 1720. godine
te sačuvani dio starog Kaštela, odnosno jedna od 4
okruglih kula i jedno krilo utvrde preko puta kojih se
nalazi lijepo uređena javna cisterna iz 1863. godine.
Prošećete li naseljem ne propustite obići crkvu sv.
Mihovila sagrađenu tijekom 17-18.st. na mjestu
starije iz 12.st. Potom, preko Katuna Lindarskog i
Lindara vraćamo se polako natrag u Pazin odakle
smo i krenuli. Ukoliko ste odabrali alternativu od
Savičente preko Kanfanara do Žminja, očekuje
vas posebno živopisno mjesto stasalo na rubu
Limske drage - Kanfanar. Gradić se razvio u 17.st.
naseljavanjem preživjelog stanovništva iz obližnjeg
Dvigrada. Ovdje ne propustite razgledati glasovitu
kamenu propovjedaonicu na šest stupova čiji će
vam niski reljef iz 13. st. otkriti ponosnu dvigradsku
sveticu s dva kaštela na dlanovima. Benvenuti
su un percorso che vi porterà alla scoperta di
magici paesi medioevali costruiti in pietra. Pisino,
indimenticabile grazie al suo suggestivo sito sulla
cima del burrone carsico che sovrasta la Foiba,
rappresenta una richiamo per tutti i curiosi e gli
avventurieri, specialmente la fortezza della città,
il Castello (oggi sede del Museo Etnografico e del
Pazin
30
outdoor
Museo civico di Pisino), situata in cima al profon-
do burrone di 130 m d’altezza, in fondo al quale
scorre il fiume Pazinčica che sbocca dalla Foiba di
Pisino. Proprio questo era la motivazione per Jules
(Giulio) Verne da ambientare proprio in questi luoghi
una parte del suo romanzo ‘Mathias Sandorf’ del
1885. A Pisino non dovete perdervi nemmeno la
visita della chiesa parrocchiale di S. Nicola con i
suoi affreschi e stemmi. Dopo Pisino il percorso ci
porta verso Lindaro. Mentre nel Medioevo Lindaro
formava, con Gallignana e Pedena, un sistema di
fortezze che formavano un sistema di difesa di
Pisino dai nemici, oggi è un luogo silenzioso e
misterioso conosciuto per una particolare croce.
Per scoprire di che cosa si tratta basta sbirciare
all’interno della chiesa gotica di Santa Caterina e
trovare il particolare affresco. Se proseguiamo per
Salamunišće (Batlug), passando per Cere e Gržini,
arriviamo all’assolutamente insostituibile Sanvincenti.
L’indescrivibilmente armonica ed incantevole piazza,
circondata dall’imponente castello Morosini-Grimani
con le cupole, la chiesa parrocchiale, la loggia ed
una serie di case rinascimentali risalenti al 16.
secolo insieme alla cisterna cittadina al centro,
rendono Sanvincenti certamente una delle più
belle creazioni veneziane del tempo in questo
territorio. La città, oggi conosciuta grazie a varie
manifestazioni culturali ed artistiche, come Festi-
val della danza e del teatro non verbale fino alle
varie rassegne e feste, che rappresentano una
Svetvinčenat
Dvigrad
delle destinazioni più magiche per tutti i visitatori
dell’Istria meridionale. Proseguiamo in direzione
di Gimino, un altro gioiello dell’Istria centrale, nei
tempi più remoti un importante incrocio di strade,
sito sul quale si trova ancora oggi il Calvario del
1720. Si sono conservati fino ad oggi una parte del
vecchio castello, più precisamente una sola delle
quattro torri originarie ed un’ala del bastione, in
opposizione dei quali si trova ben conservata la
cisterna cittadina datata al 1863. Visitate la chiesa di
S. Michele arcangelo, ma anche la chiesa della SS.
Trinità che si trova accanto alla chiesa parrocchiale
al cui interno è decorata da affreschi. Attraverso
Cattuni di Lindaro e Lindaro potete fare ritorno a
Pisino, luogo dal quale siete partiti. Comunque,
se avete scelto la via alternativa da Sanvincenti
passando per Canfanaro fino a Gimino, ecco l’al-
ternativa: dopo Sanvincenti partite in direzione di
Canfanaro. Canfanaro, il particolare e pittoresco
luogo sorto sul margine del vallone di Leme, si è
sviluppato nel 17. secolo con l’insediamento degli
abitanti sopravissuti dal vicino Due castelli. Proprio
in quel periodo a Canfanaro sono stati trasferiti gli
oggetti di valore ed i mobili della chiesa di Due-
castelli, oggi conservati nella chiesa parrocchiale
di S. Silvestro a Canfanaro.
Dužina staze/Lunghezza del percorso: 47 km
Težina staze/Difficoltà del percorso: lagana/lieve
Tip staze: asfalt/Tipo di percorso: asfalto
Vrijeme vožnje/Tempo di guida: 1:45 - 2:00 h
31
outdoor
Rekreativna Parenzana Parenzana ricreativaPoreč-Parenzo, 03.05.
Krenite sa svojom obitelji i prijate-
ljima putem zdravlja i prijateljstva,
stazom Parenzane, na pustolovno
i rekreativno druženje od Poreča
do Baredina. Parenzana, neka-
da popularna uskotračna pruga
koja je vijugavo povezivala Trst
i Poreč, služila je prvenstveno
za prijevoz vina. Danas je ona
atraktivna pješačka i biciklistička
staza protkana brojnim tunelima
i vijaduktima koji bez daha ostav-
ljaju bicikliste, hodače, tragače i
trkače. Najpoznatija istarska staza
poziva vas da biciklijadom, trča-
njem ili hodanjem dijelom njezine
veličanstvene trase, budete dio
manifestacije koja duž 10 km
spaja prirodne ljepote i rekreaciju
na proljetnom suncu. Prvomajska
Parenzana vodi iz Poreča, preko
plaže Borik do Špadića i glavnom
cestom do kružnog toka Vranići,
zatim trasom Parenzane sve do
jame Baredine i istim itinerarom
natrag do Poreča. Partite con la
vostra famiglia e con gli amici sulla
strada della salute e dell’amicizia,
partite alla volta della Parenzana
con spirito avventuroso e ricre-
ativo da Parenzo a Baredine. La
Parenzana, un tempo popolare
rete ferroviaria che collegava
in maniera tortuosa Trieste e
Parenzo, in primo luogo era de-
dita al trasporto del vino. Oggi la
troviamo nelle sembianze di una
piacevole pista sfruttabile sia in
bici che a piedi,
caratterizzata da numerosi tunnel e viadot-ti che lasciano senza fiato ci-clisti, viandanti, escursionisti e corridori. La pi-sta istriana più famosa vi invita a prendere par-te ad un giro in biciletta, ad una corsa o ad
una camminata
seguendo una delle tratte del suo
magnifico percorso; a divenire
parte della manife stazione lunga
10 chilometri che saprà scindere
le bellezze naturali ad una ricrea-
zione sotto al sole primaverile.La
Parenzana ricreativa ci guiderà da
Parenzo, attraverso Borik fino a
Špadići e, attraversando la strada
principale, ci porterà fino a Vranići
dove, imboccando un’altra tratta
della Parenzana, giungeremo fino
a Baredine. Seguendo lo stesso
percorso ritorneremo indietro
fino a Parenzo.
Start: Poreč-Parenzo, Uvala Peš-
kera-Cala Peškera, 10:00 sati/ore
32
camera d’aria di riserva. La quota
di partecipazione pari a 30 HRK
copre il pranzo sotto la tenda a
Castelvenere. Partecipate anche
voi a questo divertente tour cicli-
stico! Una compagnia piacevole
e i paesaggi attraenti dell’Istria
nord-occidentale vi garantiscono
il divertimento che non dovete
lasciarvi sfuggire.
klističke vožnje!
Ugodno druš-
tvo i atraktivni
pejzaži sjevero-
zapadne Istre
garantiraju Vam
zabavu koju ni-
kako ne smijete
propustiti.
Con l’arrivo del-
la primavera lo
sport e la ricreazione subiscono
un forte slancio, portando nuo-
ve occasioni per esperienze
emozionanti e fuori dal co-
mune nei paesaggi dell’Istria
nord-occidentale.Il tour ciclistico
ricreativo In bici alla ricerca degli
asparagi è ispirato a questa
pianta selvatica che in Istria sin
dai tempi antichi compare come
importante ingrediente della cu-
cina popolare. Oltre a fornire uno
sguardo nella tradizione culina-
ria, la manifestazione fa scoprire
in piena luce la bellezza degli
itinerari ciclistici, della natura
incontaminata e del patrimonio
culturale nei dintorni di Buie.La
partenza è prevista alle ore 10
da Castelvenere vicino a Buie.
Un itinerario in macadam di 25
chilometri porta verso Plovania
e Canegra e lungo una parte
della Parenzana ritorna verso
Castelvenere, con possibilità
di piccole variazioni del tragit-
to, a seconda delle condizioni
meteorologiche. È obbligatorio
indossare il casco di protezione
e si consiglia di portare una
outdoor
Biciklom u šparogeIn bici alla ricerca degli asparagiKaštel-Castelvenere (Buje-Buie), 27.04.Sport i rekreacija dolaskom pro-
ljeća dobivaju snažan zamah,
noseći nove prilike za uzbudljive
i neobične doživljaje u pejzažima
sjeverozapadne Istre. Rekreativna
biciklistička vožnja Biciklom u
šparoge inspirirana je samoniklom
biljkom koja se u Istri od davnina
pojavljuje kao bitan sastojak narod-
ne kuhinje. Uz to što nudi pogled
u kulinarsku tradiciju, manifestacija
u punom sjaju otkriva ljepotu bici-
klističkih puteva, očuvane prirode i
kulturnog naslijeđa u okolici Buja.
Polazak je u 10 sati iz mjesta Kaštel
kod Buja. Oko 25 kilometara duga
makadamska staza vodi prema
Plovaniji i Kanegri te se dijelom
trase Parenzane vraća prema
Kaštelu, uz mogućnost manjih
izmjena rute, ovisno o vremenskim
prilikama.Startnina u iznosu od 30
kuna pokriva ručak pod šatorom u
Kaštelu, ali i okrjepu tijekom vožnje.
Budite i vi sudionik zabavne bici-
infomust
Vožnja se priređuje kao
dio festivala Dani istarske
šparoge pa sudionici mogu
kušati i ukusna jela na bazi
ove biljke specifičnog oku-
sa koja se probila na me-
nije najboljih chefova kao
vrhunska namirnica istar-
skog podneblja.
Il tour si organizza come
parte del festival Giorna-
te dell’asparago istriano
e i partecipanti possono
assaggiare anche gusto-
si piatti a base di questa
pianta dal sapore specifi-
co che ha trovato il posto
nei menu dei migliori chef
come ingrediente di prima
classe della regione istriana.
Šparogurmani ne propusti-
te Dane istarskih šparuga!
A tutti gli appassionati
dell’asparago: non perdete-
vi le Giornate dell’asparago
istriano!
Umag-Umago,
Novigrad-Cittanova,
Buje-Buie,
Br ton ig la -Vertenegl io ,
24.03. - 15.05.
33
outdoor
Pješačke staze i šetnice Labinštine Rabac - LabinKarta staza i šetnica promovira prirodne ljepote i povijesno-kulturnu baštinu Labi-
na, Rapca i okolice. Uz preglednu kartu sa sedam staza i šetnica koje su obilježe-
ne razlikovnim bojama, gosti mogu pročitati i kratke priče, legende i zanimljivosti
vezane uz pojedinu stazu i šetnicu. Staza izvora, Staza kadulje, Šetnica skrivenih
čari i zaštićeni krajobraz Sentonine staze Labin - Rabac nezaobilazni su za sve
ljubitelje prirode i rekreativce. Legenda o zakopanom rimskom blagu otkrit će
vam se na Stazi Svetog Flora u Kranjcima, dok Staza svetica predstavlja ljepotu
sakralne baštine Labinštine.
34
outdoor
infomust Karte Istra Bike potražite u
turističkim uredima
Per le mappe Istra Bike
rivolgersi all’ufficio turistico
più vicino
Sentieri e passeggi dell’area di Albona Rabac - Albona La mappa di sentieri e pas-
seggi promuove le bellezze
naturali e il patrimonio cul-
turale e storico di Rabac,
Albona e i dintorni.Oltre alla
mappa ben definita con set-
te sentieri e passeggiate se-
gnati con colori diversi, vi si
possono leggere pure brevi
racconti, leggende e curiosi-
tà legate a ciascun sentiero
e passeggio. Il Sentiero delle
sorgenti, il Sentiero della sal-
via, il Passeggio degli incanti
nascosti e il paesaggio pro-
tetto del Sentiero di Sentona
Labin - Rabac non possono
venire a mancare nell’itinera-
rio degli amanti della natura
e della ricreazione. Scoprire-
te la leggenda sul tesoro ro-
mano sepolto lungo il Sentie-
ro di San Fiorenzo a Kranjci,
mentre il Sentiero delle sante
rivela tutta la bellezza del
patrimonio sacrale dell’area di Labin.
35
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
KA
LEN
DA
R M
AN
IFES
TAC
IJA
CA
LEN
DA
R O
F EV
ENTS
VER
AN
STA
LTU
NG
SK
ALE
ND
ERC
ALE
ND
AR
IO M
AN
IFES
TAZI
ON
I
[2
1.03
. - 3
0.06
.201
4.]
... -
31.
12. P
ore
č, V
iale
, 08:
00 -
15:
00Pe
tkom
/Frid
ays/
Frei
tags
/Ven
erdi
Saja
m a
ntik
vite
ta i
umje
tnos
tiA
ntiq
ues
and
num
ism
atic
s fa
irA
ntiq
uitä
ten
- un
d Ku
nstm
esse
Fier
a de
ll’ar
te e
del
l’ant
iqua
riato
... -
30.
10. R
ovi
nj,
Zavi
čajn
i muz
ejŠp
icije
Izlo
žba/
Exhi
bitio
n/A
usst
ellu
ng/M
ostr
a08
.03.
- 1
3.04
. Vrs
ar, P
ore
č,
Um
ag, R
ovi
nj,
Pu
laIs
tars
ka r
ivije
ra -
Istr
ian
Rivi
era
Teni
ski t
urni
ri/Te
nnis
tour
nam
ents
Tenn
is T
urni
er/C
iclo
di t
orne
i di t
enni
s...
- 2
0.04
. No
vigr
ad,L
apid
ariu
mIs
tra-
Istr
ia: M
emen
toIz
bor
iz fu
ndus
a Zb
irke
star
ih r
azgl
ed-
nica
/Sel
ectio
n fr
om th
e O
ld P
ostc
ards
C
olle
ctio
ns/A
usw
ahl a
us d
em F
undu
s al
ter
Post
kart
en/F
ondo
del
la C
olle
zio-
ne d
i car
tolin
e d’
epoc
a24
.03.
- 1
5.05
. Um
ag, N
ovi
grad
, B
uje
, Brt
on
igla
Dan
i ist
arsk
ih š
paro
ga
Day
s of
istr
ian
aspa
ragu
s Sp
arge
ltage
Gio
rnat
e de
ll’as
para
go is
tria
no29
.03.
- 0
6.04
. Um
ag, A
TP s
tadi
on28
. Ist
ratu
rist O
pen
Teni
ski t
urni
r/Te
nnis
tour
nam
ent
Tenn
is T
urni
er/T
orne
o di
tenn
is01
.04.
- 3
1.10
. No
va V
as (
Po
reč)
, Ja
ma-
Gro
tta
Bar
edin
e
Knjiž
evno
-zna
nstv
eni s
kup
/ Li
tera
ry
conf
eren
ce /
Lite
ratu
rwis
sens
chaf
tli-
ches
Tre
ffen
/Con
vegn
o le
tter
ario
04.0
4. -
06.
04. U
mag
, Nov
a ob
ala
Međ
unar
odni
dan
i glji
vaIn
tern
atio
nal M
ushr
oom
Day
sIn
tern
atio
nale
Pilz
tage
Gio
rnat
e in
tern
azio
nali
dei f
ungh
i04
. - 0
6.04
. Sv.
Mar
ija n
a K
rasu
U
mag
Gra
nd P
rixM
eđun
arod
ni b
oćar
ski t
urni
r pa
rova
Inte
rnat
iona
l bou
les
pairs
tour
nam
ent
Inte
rnat
iona
les
Bocc
ia-T
urni
er d
er P
aare
Torn
eo in
tern
azio
nale
di b
occe
a c
oppi
e 04
. - 1
1.04
. Ro
vin
jPu
tovi
ma
rovi
njsk
ih d
elic
ijaO
n th
e pa
ths
of R
ovin
j del
icac
ies
Weg
en d
er R
ovin
jer
Spez
ialit
äten
Sui s
entie
ri de
lle d
eliz
ie r
ovig
nesi
05.0
4. V
od
nja
n, N
arod
ni tr
gSm
otra
vin
a i m
aslin
ovog
ulja
Win
e an
d ol
ive
oil e
xhib
ition
Öl u
nd W
ein
Aus
stel
lung
Rass
egna
dei
vin
i e d
ell’o
lio d
’oliv
a05
.04.
Pre
man
tura
(M
edu
lin)
18. X
CO
Pre
man
tura
Roc
ky T
rails
MTB
05
.04.
Pu
la, T
ržni
ca, 0
9:00
- 1
3:00
Miri
si i
okus
i Ist
reA
rom
as a
nd fl
avor
s of
Istr
ia
Düf
te u
nd A
rom
en v
on Is
trie
nSa
pori
e pr
ofum
i del
l’Ist
ria06
.04.
Pre
man
tura
(M
edu
lin)
2. X
CM
Kam
enja
k Ro
cky
Trai
ls M
TB1.
Kam
enja
k Ro
cky
Trai
ls R
unni
ng06
.04.
Tar
, Mot
odro
m10
. Hyu
ndai
Aut
okuć
a Ko
šara
: Ta
r-Va
brig
a Pr
ize
Car
Rac
e06
.04.
Um
agPu
tevi
ma
smrč
kaRe
krea
tivna
bic
iklij
ada
12.0
4. B
rto
nig
laSv
. Zen
on
Dan
opć
ine
/ M
unic
ipal
ity d
ay /
Tag
e de
r G
emei
nde
/ G
iorn
ata
del C
omun
e12
.04.
Pu
la, P
orta
rata
, 10:
30Pu
lske
maž
oret
kinj
e: P
lesn
o pr
olje
ćePu
la’s
maj
oret
tes:
Spr
ing
danc
eM
ajor
etes
von
Pul
a: F
rühl
ing
Tanz
Maj
oret
tes
di P
ola:
dan
za d
i prim
aver
a 12
.04.
Vrs
ar, S
v.M
arija
od
Mor
a, 1
9Pr
amal
iće:
Men
dule
Fem
ale
Cho
ir &
G
uest
s -
Gla
zben
i sus
reti
/ M
usic
al E
n-co
unte
rs /
Mus
ikal
isch
e B
egeg
nung
en/
Inco
ntri
mus
ical
i12
.04.
Žm
inj
Istr
ijans
ke p
ince
pod
čer
epnj
on n
a ug
njiš
će /
Istr
ian
pinc
a un
der
the
baki
ng li
d /
Istr
isch
er P
inca
(Hef
ezop
f) un
ter
der
Glo
cke
/ Pi
nza
istr
iana
cot
ta
sott
ocam
pana
12.0
4. K
ašte
lir5.
Oka
rinaf
est -
Međ
unar
odni
sus
ret
svira
ča n
a ok
arin
i / In
tern
atio
nal o
ca-
rina
play
ers
mee
ting
/ In
tern
atio
nale
s Zu
sam
men
tref
fen
von
Oka
rina-
Mu-
sike
rn/R
asse
gna
inte
rnaz
iona
le d
ei
suon
ator
i del
l’oca
rina
12.0
4. N
ovi
grad
Smot
ra m
aslin
ovog
ulja
O
live
oil f
estiv
al /
Oliv
enöl
Mes
se
Rass
egna
del
l’olio
d’o
liva
12.0
4. N
ovi
grad
Eko
dan
/ Ec
o da
yÖ
ko-T
age
/ Ec
o-gi
orna
ta12
.04.
Faž
ana,
Crk
va S
v. K
uzm
e i
Dam
jana
: Cvj
etni
ca /
Pal
m S
unda
yPa
lmso
nnta
g /
Dom
enic
a de
lle p
alm
e12
. - 1
3.04
. Po
reč,
Tar
Pore
č G
ran
Fond
oRe
krea
tivna
ces
tovn
a bi
cikl
istič
ka u
trka
19.0
4. P
ula
Trž
nica
, 10
- 13
Usk
rs u
Pul
i / E
aste
r in
Pul
aO
ster
n in
Pul
a /
Pasq
ua a
Pol
a&
Por
tara
ta, 1
1-12
: Jaz
z Q
uart
et19
.04.
Bu
jeTo
mos
ijada
- M
eđun
arod
ni s
usre
t lju
bite
lja o
ld ti
mer
mot
ora
Inte
rnat
iona
l mee
ting
of o
ld ti
mer
To
mos
mot
orcy
cle
fans
Inte
rnat
iona
les
Tref
fen
alle
r Li
ebha
ber
des
Old
timer
-Mop
ed T
omos
Radu
no in
tern
azio
nale
deg
li am
anti
delle
mot
o d’
epoc
a To
mos
19. -
21.
04. N
ovi
grad
, Gal
erija
Aga
taG
alle
ry O
pen
Doo
r D
ays
20. -
23.
04. U
mag
Rave
nna
- U
mag
- R
aven
na
Rega
ta k
rsta
ša /
Cru
iser
reg
atta
Rega
tta
der Y
acht
-Kla
sse
Rega
ta c
ateg
oria
incr
ocia
tori
21.0
4. V
od
nja
n, S
tanc
ija B
urši
ć, 1
2-18
Vodn
jans
ka š
pale
ta
Gas
tro
delic
ije /
Gas
tron
omy
fest
ival
G
astr
oang
ebot
/ O
ffer
ta g
astr
onom
ica
21.0
4. G
rači
šće,
Sta
rogr
adsk
a je
zgra
21. i
zlož
ba v
ina
sred
išnj
e Is
tre
Cen
tral
Istr
ia W
ine
Exhi
bitio
nW
eins
chau
in Z
entr
alis
trie
nRa
sseg
na d
ei v
ini d
ell’I
stria
cen
tral
e21
.04.
K
ald
anija
(B
uje
) &
S
v.P
eleg
rin
, Đu
ba
(Um
ag)
Usk
rsni
pon
edje
ljak
/Eas
ter
Mon
day
Ost
erm
onta
g /
Lune
dì d
i Pas
qua
21.0
4. S
eget
(U
mag
)D
an S
eget
a i b
oćar
ski t
urni
r Se
get c
eleb
ratio
n da
y &
bou
les
tour
-na
men
t / T
ag d
es V
erei
ns S
eget
und
B
occi
atur
nier
/ G
iorn
ata
di S
eghe
tto
e to
rneo
di b
occe
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
Izlo
žba
star
ih tr
akto
raO
ld tr
acto
rs e
xhib
ition
Aus
stel
lung
von
Old
timer
Tra
ktor
enM
ostr
a di
trat
tori
antic
hi03
.04.
Um
agA
lpe
Adr
ia N
BB
Fina
lni m
eđun
arod
ni k
ošar
kašk
i tur
nir
Inte
rnat
iona
l bas
ketb
all t
ourn
amen
tFi
nale
des
inte
rnat
iona
len
Bas
ketb
all
Turn
iers
/ F
inal
e de
l tor
neo
inte
rnaz
iona
le d
i bas
ket
03. -
06.
04. P
ore
č, H
otel
Mat
erad
aM
usik
reis
enKo
ncer
t/C
once
rt/K
onze
rt/C
once
rto
03. -
13.
04. P
ula
, Vo
dn
jan
, Fa
žan
a, L
ižn
jan
Gas
tro
prol
jeće
južn
e Is
tre
Gas
tron
omic
spr
ing
of s
outh
Istr
iaG
astr
ofrü
hlin
g in
Süd
istr
ien
Prim
aver
a ga
stro
nom
ica
dell’
Istr
ia
mer
idio
nale
03
. - 1
8.04
. Po
reč,
Ista
rska
sab
orni
caPr
o Fu
tura
Nat
ječa
jna
skup
na iz
ložb
a lik
ovni
h am
ater
a/A
Com
petit
ive
Gro
up E
xhib
it of
Am
ateu
r Art
ists
/Gem
eins
ame
Wet
tbew
erbs
-Aus
stel
lung
von
Am
ateu
-re
n bi
lden
der
Küns
te/M
ostr
a co
lett
iva
com
petit
iva
di a
mat
ori d
i art
e fig
urat
iva
04.0
4. P
azin
, Spo
men
dom
, 11:
0014
. Mal
i kan
atSu
sret
pje
vačk
ih z
boro
va d
jece
i m
la-
deži
/ M
eetin
g of
chi
ldre
n an
d yo
uth
choi
rs /
Tre
ffen
der
Cho
rgru
ppen
von
Ki
nder
n un
d Ju
gend
liche
nRa
sseg
na d
i cor
i inf
antil
i e g
iova
nili
04. -
05.
04. R
ovi
nj,
MM
CŠo
ljano
vi d
ani /
Šol
jan’
s D
ays
Šolja
ns T
age
/ G
iorn
ate
di Š
olja
n
Recr
eatio
nal c
yclin
g ra
ceRa
dtou
r fü
r Fr
eize
itspo
rtle
rG
iro c
iclis
tico
ricre
ativ
o07
. - 1
0.04
. Um
agM
icro
soft
Win
Day
s 14
Bus
ines
s &
tech
nolo
gy c
onfe
renc
e09
.04.
Ro
vin
j, M
MC
, 18:
00KU
D M
arco
Gar
bin
C
iklu
s ed
ukat
ivni
h ko
ncer
ata
/ Ed
ucat
i-on
al c
once
rt s
erie
s /
Konz
ertz
yklu
s C
iclo
di c
once
rti e
duca
tivi
09. -
25.
04. P
azin
, Spo
men
dom
Izlo
žba:
Met
eoro
lošk
i kon
tras
tiEx
hibi
tion:
Met
eoro
logi
cal c
ontr
asts
Aus
stel
lung
:Met
eoro
logi
sche
Kon
tras
teM
ostr
a: C
ontr
asti
met
eoro
logi
ci10
. - 1
4.04
. Po
reč,
Hot
el P
ical
4. M
RF Is
tria
Mus
ic F
estiv
alM
eđun
arod
ni fe
stiv
al z
boro
va i
orke
-st
ara
/ C
hoirs
and
orc
hest
ras
fest
ival
Inte
rnat
iona
les
Cho
rfes
tival
und
Orc
he-
ster
fest
ival
/ F
estiv
al in
tern
azio
nale
dei
co
ri e
delle
orc
hest
re11
. - 1
2.04
. Lab
in T
rg la
bins
kih
ruda
raSa
jam
cvi
jeća
/ F
low
er F
air
Blu
men
mes
se /
Fie
ra fl
orea
le11
. - 1
3.04
. Lab
in, B
uze
t, U
mag
100
Mile
s of
Istr
ia E
ndur
ance
Rac
e11
. - 1
3.04
. Sve
tvin
čen
atFe
šta
od r
ožic
/ F
low
er fa
irB
lum
enm
arkt
/ F
esta
dei
fior
i11
. - 1
3.04
. Ro
vin
j, O
bala
P. B
udic
in
Prol
jeće
u R
ovin
ju /
Spr
ing
in R
ovin
jFr
ühlin
g in
Rov
inj/
Prim
aver
a a
Rovi
gno
Gas
tro
ponu
da u
z tr
adic
iona
lnu
glaz
buG
astr
onom
y an
d tr
aditi
onal
mus
icG
astr
onom
ie m
it tr
aditi
onel
ler
Mus
ikO
ffer
ta g
astr
onom
ica
e m
usic
a tr
adiz
iona
le
Recr
eatio
nal r
oad
bicy
cle
raci
ngFr
eize
it St
raße
n Ra
dren
nen
Gar
a ci
clis
tica
ricre
ativ
a su
str
ada
12. -
13.
04. R
ovi
nj
Red
Bul
l Air
Race
Wor
ld C
ham
pion
ship
13.0
4. S
avu
dri
ja, G
olf C
lub
Adr
iatic
Špar
ogad
a O
pen
Gol
f Tou
rnam
ent
13.0
4. O
prt
alj
Ant
ique
s -
Saja
m a
ntik
vite
ta
Ant
iqui
ties
fair
/ M
esse
für A
ntiq
uitä
ten
Fier
a de
ll’an
tqua
riato
15.0
4. -
01.
05. P
ore
č, L
apid
ariu
mPo
reč
grad
moz
aika
Pore
č C
ity o
f Mos
aics
Pore
č D
ie S
tadt
der
Mos
aike
Pare
nzo
Citt
a’ d
ei m
osai
ciU
mje
tnič
ka k
olon
ija /
Art
col
ony
Küns
tler-
Kolo
nie
/ C
olon
ia a
rtis
tica
17.0
4. R
ovi
nj,
Hot
el L
one
10. M
yste
ry S
hopp
ing
Day
18. -
21.
04. R
ovi
nj,
Oba
la P
. Bud
icin
Pr
olje
će u
Rov
inju
/ S
prin
g in
Rov
inj
Früh
ling
in R
ovin
j/Pr
imav
era
a Ro
vign
o18
. - 2
1.04
. Po
reč,
Trg
Slo
bode
Usk
rs u
Por
eču
/ Ea
ster
in P
oreč
Ost
ern
in P
oreč
/ P
asqu
a a
Pare
nzo
19. -
20.
04. P
ore
č, Ž
atik
aKi
ckbo
Tou
rnam
ent D
avid
Sai
n19
. - 2
1.04
. R
ovi
nj G
rads
ko s
redi
šte
Faža
na,
Trg
Sv.
Kuz
me
i Dam
jana
Obi
lježa
vanj
e U
skrs
a uz
prig
odni
za
bavn
i pro
gram
East
er c
eleb
ratio
n w
ith a
spe
cial
en
tert
ainm
ent p
rogr
amO
ster
n m
it de
m P
asse
nden
U
nter
haltu
ngsa
ngeb
otPr
ogra
mm
a d’
intr
atte
nim
ento
per
le
fest
ività
Pas
qual
i
22.0
4 -
16.0
5. U
mag
, Muz
ej U
mag
Muz
ejsk
o pe
dago
ške
radi
onic
eM
useu
m-e
duca
tiona
l wor
ksho
psPä
dago
gisc
he W
orks
hops
im M
useu
mLa
bora
tori
educ
ativ
o-m
usea
li23
.04.
Vrs
ar, R
iva,
oto
k Sv
. Jur
ajD
an S
veto
g Ju
rja /
St.
Geo
rge
Day
Vjer
ska
pros
lava
/ R
elig
ious
Fes
tivity
Ki
rche
n- u
nd V
olks
fest
Cel
ebra
zion
e re
ligio
sa tr
adiz
iona
le23
.04.
Faž
ana,
Riv
aD
an p
lane
ta Z
emlje
/ E
arth
day
Tag
der
Erde
/ G
iorn
ata
della
Ter
ra23
. - 2
6.04
. Po
reč,
Trg
Mar
afor
BO
OKt
iga
- Fe
stiv
al p
roči
tani
h kn
jiga
H
and
book
fair
/ M
esse
von
geb
rauc
h-te
n B
üche
rn /
Fie
ra d
el li
bro
usat
o23
. - 2
6.04
. Um
ag7.
Nat
our A
dria
Bur
za a
ktiv
nog
odm
ora
Act
ive
holid
ay tr
avel
and
trad
e sh
owA
ktiv
urla
ub-B
örse
Con
vegn
o de
lle v
acan
ze a
ttiv
e24
.04.
Bu
zet
Saja
m c
vije
ća /
Flo
wer
Fai
rB
lum
enm
esse
/ F
iera
flor
eale
24. -
26.
04. R
ovi
nj,
MM
C, H
otel
Par
k &
CVU
Bat
ana:
6.
Etn
ofilm
- M
eđun
arod
ni fe
stiv
al
etno
graf
skog
film
a/In
tern
atio
nal
fest
ival
of e
thno
film
/Int
erna
tiona
ler
Ethn
ogra
phis
cher
Film
fest
ival
/Fes
tival
in
tern
azio
nale
del
film
etn
ogra
fico
24. -
27.
04. R
ovi
nj,
Gra
dsko
sre
dišt
ePo
pola
na
Spor
tsko
-rek
reat
ivna
man
ifest
acija
Recr
eatio
nal s
port
s ev
ent
Spor
t- u
nd F
reiz
eitv
eran
stal
tung
Man
ifest
azio
ne s
port
ivo-
ricre
ativ
a
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
25.0
4. U
mag
, Muz
ejU
pozn
ajm
o za
bora
vlje
no b
lago
Um
aga
Get
to k
now
abo
ut th
e fo
rgot
ten
trea
-su
res
of U
mag
/Erk
undu
ng d
er v
erge
-ss
enen
Sch
ätze
Um
ags/
Alla
sco
pert
a de
i tes
ori d
imen
ticat
i di U
mag
o25
.04.
Lab
in, 1
1:00
- 1
8:00
8. g
astr
o ok
usi I
stre
/ F
lavo
urs
of Is
tria
Gas
tron
omis
che
Del
izie
n au
s Is
trie
n/Sa
pori
enog
astr
onom
ici d
ell’I
stria
25. -
26.
04. U
mag
, Trg
Slo
bode
Um
ag S
prin
g Fe
stiv
alZa
bavn
i pro
gram
/ E
nter
tain
men
t pro
-gr
amm
e /
Unt
erha
ltung
spro
gram
mPr
ogra
mm
a d’
intr
atte
nim
ento
25. -
27.
04. F
iori
ni (
Brt
on
igla
)O
ttav
a Fi
orin
i - P
učka
fešt
a /
Folk
fe
stiv
al/V
olks
fest
/ F
esta
pop
olar
e25
. - 2
7.04
. Um
ag, N
ova
obal
aU
mag
Spo
rt &
Um
ag F
loria
Saja
m s
port
a, s
lobo
dnog
vre
men
a i s
a-ja
m c
vije
ća/S
port
, lei
sure
and
flow
ers
Spor
t-, F
reiz
eit-
und
Blu
men
mes
seFi
era
dello
spo
rt e
del
tem
po li
bero
e
fiera
dei
fior
i25
. - 2
7.04
. Ro
vin
j, V
rsar
, Pu
laKr
oz Is
tru
- Thr
ough
Istr
ia
Dur
ch Is
trie
n - A
ttra
vers
o l’I
stria
Et
apna
bic
iklis
tička
utr
ka/C
yclin
g Ra
ce/
Fahr
rad
Renn
en/G
ara
cicl
istic
a a
tapp
e25
. - 2
7.04
. Ro
vin
j, O
bala
Pin
a B
udic
ina,
10:
00 -
13:
00 &
18:
00-2
2:00
Prol
jeće
u R
ovin
ju /
Spr
ing
in R
ovin
jFr
ühlin
g in
Rov
inj/
Prim
aver
a a
Rovi
gno
25. -
27.
04. K
ašte
l (B
uje
)Šp
arog
ada:
Zla
tna
špar
oga
Asp
arag
us fe
stiv
al: G
olde
n A
spar
agus
Spar
gelfe
st: G
olde
ner
Spar
gel
Spar
isad
a: A
spar
ago
d’or
o26
.04.
- 3
1.08
. Faž
ana
alle
in s
prie
ßend
en P
flanz
enFe
stiv
al d
elle
erb
e sp
onta
nee
27.0
4. F
ažan
a, R
iva
12:0
0 -
17:0
0Fa
žans
ki g
ušti
i del
icije
Faža
na’s
del
ight
s an
d de
licac
ies
Fasa
nas
Bes
onde
rhei
ten
und
Del
ikat
e-ss
en /
Gus
ti e
deliz
ie F
asan
esi
27.0
4. R
abac
, Riv
aVo
ga te
lefe
rica
Utr
ka č
amci
ma
/ B
oat r
ace
Boo
tsre
nnen
/ C
ompe
tizio
ne d
i bar
che
27.0
4. U
mag
, Nov
a ob
ala,
10:
30-1
4:00
Um
ag B
ike
Rekr
eativ
na v
ožnj
a/Re
crea
tiona
l rid
eFr
eize
itrad
tour
/Tou
r ci
clis
tico
ricre
ativ
o27
.04.
Kaš
tel (
Bu
je),
10:0
0O
ld T
imer
Bik
e To
ur (R
ecre
atio
nal)
27.0
4. G
rim
ald
a (D
ragu
ć)Su
pci p
od m
avric
unSu
sret
mla
dih
svira
ča n
a is
tars
kim
tr
adic
ijski
m in
stru
men
tima/
Mee
ting
of
youn
g pl
ayer
s on
the
Istr
ian
trad
ition
al
inst
rum
ents
/Tre
ffen
der
jung
en M
usi-
ker
der
istr
isch
en tr
aditi
onel
len
Inst
ru-
men
te/I
ncon
tro
dei g
iova
ni s
uona
tori
di s
trum
enti
trad
izio
nali
istr
iani
28.0
4. K
ašte
lirD
an O
pćin
e Ka
štel
ir /
Mun
icip
ality
Day
Tag
der
Gem
eind
eG
iorn
ata
del C
omun
e29
.04.
- 0
4.05
. Ro
vin
jRe
gata
Pes
aro
- Ro
vinj
- P
esar
oJe
drili
čars
ka r
egat
a/Sa
iling
reg
atta
Sege
lrega
tta/
Rega
ta d
i vel
a30
.04.
- 0
4.05
. Kan
egra
(B
uje
)B
ig S
prin
g B
reak
Elec
tron
ic m
usic
fest
ival
30.0
4. T
arO
tvar
anje
turis
tičke
sez
one
Tour
ist S
easo
n O
peni
ng
01. -
04.
05. R
ovi
nj,
Oba
la P
ina
Bud
icin
a, 1
0-13
,18-
22Pr
olje
će u
Rov
inju
/ S
prin
g in
Rov
inj
Früh
ling
in R
ovin
j/Pr
imav
era
a Ro
vign
o01
. - 0
4.05
. Pu
laFo
to d
ani m
ladi
h /
Phot
o da
ys o
f the
yo
ung
peop
le /
Fot
o Ta
ge d
er Ju
gend
Foto
gio
rnat
e de
i gio
vani
02.0
5. B
arb
arig
a (V
od
nja
n)
Eko
akci
ja: č
iste
pla
že /
Cle
an b
each
esRe
inig
ung
der
Küst
e /
Spia
gge
pulit
e02
.05.
Faž
ana,
AC
Pin
eta
Med
itaci
ja u
prir
odi u
z zv
ukov
e G
onga
/G
ong
soun
d m
edita
tion
in n
atur
e/M
edita
tion
in d
er N
atur
mit
Gon
gsc-
hläg
en/M
edita
zion
e in
nat
ura
al s
uono
de
l gon
g02
. - 0
4.05
. Um
ag, N
ova
obal
a9.
Cro
fish
Međ
unar
odni
saj
am r
ibar
stva
i rib
arsk
e op
rem
e /
Inte
rnat
iona
l fish
erie
s an
d fis
hing
equ
ipm
ent f
air
/ In
tern
atio
nale
Fi
sche
rei-
und
Fisc
here
iaus
rüst
ung-
smes
se /
Fie
ra in
tern
azio
nale
di p
esca
e
dell’
attr
ezza
tura
ittic
a02
. - 0
3.05
. Ro
vin
j, G
rads
ko s
redi
šte
Rovi
nj P
hoto
days
Nat
iona
l pho
to fe
stiv
al02
. - 0
3.05
. Um
ag, N
ova
obal
aC
rofis
hŽi
vot s
mor
em /
Life
with
the
sea
Lebe
n m
it de
m M
eer
/ Vi
ta c
ol m
are
Eduk
ativ
ne r
adio
nice
ves
lanj
a i p
lete
-nj
a/W
orks
hops
of t
radi
tiona
l pad
dlin
g an
d kn
ittin
g/W
orks
hops
im R
uder
n un
d St
ricke
n/La
bora
tori
di c
anot
tagg
io e
re
aliz
zazi
one
di d
amig
iane
e p
arab
ordi
02. -
04.
05. U
mag
, Nov
a ob
ala
5. U
mag
Lan
dSa
jam
agr
opro
izvo
da/A
gro
prod
ucts
03. -
04.
05. U
mag
3. S
tree
t Car
Rac
e U
mag
03
.05.
Bu
jeVa
trog
asna
zab
ava/
Fire
-figh
ting
part
yFe
uerw
ehrf
est /
Fes
ta d
ei v
igili
de
l fuo
co03
.05.
Faž
ana,
14:
00Re
krea
tivna
obi
teljs
ka b
icik
lijad
a i
krea
tivne
rad
ioni
ceRe
crea
tiona
l fam
ily b
icyc
le r
ace
&
crea
tive
wor
ksho
psRe
krea
tive
Fam
ilien
fahr
radt
our
und
krea
tive
Wor
ksho
psG
iro r
icre
ativ
o in
bic
icle
tta
per
fam
iglie
e
wor
ksho
p cr
eativ
i04
.05.
Paz
inM
eđun
arod
ni d
an p
ješa
čenj
aIn
tern
atio
nal w
alki
ng d
ayIn
tern
atio
nale
r Wan
deru
ngst
agG
iorn
ata
inte
rnaz
iona
le d
ella
pas
segg
iata
04.0
5. K
ašte
lir, P
lac
Oku
si p
rirod
e/N
atur
e’s
Flav
ours
Ges
chm
ack
der
Nat
urG
usti
della
nat
ura
04.0
5. N
ova
Vas
(B
rto
nig
la)
Špar
ogad
a /
Asp
arag
us fe
stiv
alSp
arge
lfest
/ S
paris
ada
04.0
5. U
mag
Kup
6. s
vibn
ja -
Međ
unar
odni
kup
u
spor
tsko
m r
ibol
ovu
/ In
tern
atio
nal c
up
in s
port
fish
ing/
Inte
rnat
iona
ler
Cup
im
Spo
rtfis
chfa
ng /
Cam
pion
ato
inte
rnaz
iona
le d
i pes
ca s
port
iva
07.0
5. R
ovi
nj,
MM
CC
iklu
s ed
ukat
ivni
h ko
ncer
ata
Educ
atio
nal c
once
rt s
erie
sKo
nzer
tzyk
lus
Cic
lo d
i con
cert
i edu
cativ
i08
.05.
Ro
vin
jA
vant
gard
e Ja
zz F
estiv
al
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
Mal
a rib
arsk
a ak
adem
ija S
arde
laSm
all fi
shin
g ac
adem
y Pi
lcha
rdKl
eine
Fis
cher
akad
emie
Sar
delle
Picc
ola
acca
dem
ia d
ei p
esca
tori
Sard
ella
26.0
4. V
rsar
, Riv
a, 1
9.00
Riba
rska
fešt
a /
Fish
erm
an F
estiv
alFi
sche
r-Fe
st /
Fes
ta d
ei p
esca
tori
26.0
4. V
ozi
lići (
Krš
an) 1
0:00
- 1
7:00
Saja
m c
vije
ća /
Flo
wer
Fai
rB
lum
enm
arkt
/ F
iera
dei
fior
i26
.04.
Man
jad
vorc
i8.
Dan
sel
a M
anja
dvor
ci/V
illag
e D
ay/
Tag
des
Dor
fs/G
iorn
ata
del v
illag
gio
26.0
4. R
ovi
nj
Mai
stra
na -
Rek
reat
ivna
MTB
bic
iklij
ada
Recr
eatio
nal M
TB b
icyc
le r
ace
MTB
Rad
wan
deru
ng fü
r Fr
eize
itspo
rtle
rG
iro c
iclis
tico
MTB
ric
reat
ivo
26.0
4. U
mag
25. R
ivie
ra In
tern
atio
nal M
ini M
arat
hon
26.0
4. U
mag
, Nov
a ob
ala
5. iz
ložb
a ol
dtim
era
Old
tim
er e
xhib
ition
O
ldtim
er-A
usst
ellu
ng
Espo
sizi
one
di a
uto
d’ep
oca
26. -
27.
04. T
rib
an (
Bu
je)
Sv. J
uraj
- P
učka
fešt
a /
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t / F
esta
pop
olar
e26
. - 2
7.04
. Um
agM
ittel
Eur
opa
Opt
i Rac
eJe
drili
čars
ka r
egat
a /
Saili
ng r
egat
taSe
gelre
gatt
a /
Rega
ta d
i vel
a26
. - 2
7.04
. Um
agSt
reet
Bal
l Kin
g of
the
Cou
rt
Bas
ketb
all t
ourn
amen
t 3 o
n 3
26. -
27.
04. K
ršan
, SRC
Pris
tav,
11-
195.
fest
ival
sam
onik
log
bilja
Wild
pla
nt fe
stiv
al /
Fes
tival
der
von
01.0
5.
No
vigr
ad, K
arpi
njan
Po
reč,
Gra
dsko
kup
ališ
teV
ižin
ada
Vrs
ar, G
rads
ka p
laža
Šiš
an (
Ližn
jan
), Sv
etic
aPr
osla
va 1
. svi
bnja
Labo
ur D
ay C
eleb
ratio
n1.
Mai
feie
rFe
sta
del I
° m
aggi
o01
.05.
Sav
ud
rija
, Gol
f Clu
b A
dria
ticSa
vudr
ija G
olf O
pen
01.0
5. U
mag
, Sav
ud
rija
45. m
eđun
arod
ni n
ogom
etni
turn
ir ve
tera
na/I
nter
natio
nal v
eter
an fo
otba
ll to
urna
men
t / 4
5. In
tern
atio
nale
s Fu
ßbal
lturn
ier
der V
eter
anen
/Tor
neo
calc
istic
o in
tern
azio
nale
per
vet
eran
i01
.05.
Po
reč,
Trg
slo
bode
Vike
nd z
a sl
oven
sko
trži
šte
Wee
kend
for
the
Slov
enia
n M
arke
tW
oche
nend
e fü
r de
n sl
owen
isch
en
Mar
ktW
eeke
nd d
edic
ato
al tu
rism
o sl
oven
o01
.05.
Krš
an, S
RC P
rista
v, 1
2-20
Krafi
fest
- G
astr
o-m
anife
stac
ijaG
astr
onom
ic e
vent
Gas
tron
omis
che
Even
tsM
anife
staz
ione
gas
tron
omic
a01
.05.
Orb
anić
i (M
arča
na)
Trka
na
tova
rima
/ D
onke
y ra
ceEs
elre
nnen
/ G
ara
sugl
i asi
ni01
.05.
Bu
jeM
eđun
arod
ni k
onjič
ki tu
rnir
Inte
rnat
iona
l equ
estr
ian
tour
nam
ent
Inte
rnat
iona
les
Reitt
urni
er/T
orne
o in
tern
azio
nale
di e
quita
zion
ePr
epon
sko
jaha
nje/
Show
jum
ping
Sprin
grei
ten/
Salto
ad
osta
coli
fair/
Mes
se d
er A
grar
prod
ukte
/Fie
ra d
ei
prod
otti
agric
oli
03.0
5. F
un
tan
a, 1
2:00
1. F
ešta
od
sipa
/ C
uttle
fish
fest
ival
Fest
der
Tin
tenfi
sche
Fest
a de
lle s
eppi
e03
.05.
Po
reč,
Tra
saRe
krea
tivna
Par
enza
naRe
crea
tive
Pare
nzan
a03
.05.
No
vigr
ad, V
elik
i trg
Gna
m G
nam
Fes
t: Šp
arug
ada
Asp
arag
us fe
stiv
al /
Spa
rgel
fest
Spar
isad
a03
.05.
Um
ag, N
ova
obal
aC
rofis
h 20
14M
eđun
arod
no n
atje
canj
e u
podv
od-
nom
rib
olov
u/In
tern
atio
nal s
pear
fis-
hing
com
petit
ion/
Wet
tkam
pfan
geln
un
ter W
asse
r/G
ara
di p
esca
sub
acqu
ea03
.05.
Faž
ana,
Riv
a, 1
7:00
11. Š
kola
sol
jenj
a sa
rdel
aSc
hool
of s
altin
g pi
lcha
rdSc
hule
des
Sar
delle
nein
lege
nsSc
uola
fasa
nese
di s
alat
ura
delle
sa
rdel
le03
.05.
Faž
ana,
Ska
te p
ark,
12:
00Sk
ate
kont
est /
Ska
te-c
onte
stSk
atew
ettb
ewer
b /
Gar
a di
ska
te03
.05.
Zav
ršje
(G
rožn
jan
)O
živi
mo
Zavr
šje-
Revi
ving
Zav
ršje
Rekr
eativ
na b
icik
lijad
aRe
crea
tiona
l cyc
ling
race
Radt
our
für
Frei
zeits
port
ler
Giro
cic
listic
o ric
reat
ivo
03. -
04.
05. Z
avrš
je (
Gro
žnja
n)
Pros
lava
u č
ast s
v. F
ranč
eška
Cel
ebra
tion
of S
t. Fr
anci
sFe
ier
zu E
hren
des
hl.
Fran
zisk
usFe
sta
in o
nore
di S
. Fra
nces
co
08. -
11.
05. U
mag
, Cam
p St
ella
Mar
is13
. Sta
aari
Roke
ri B
iker
s’ M
eetin
g09
. - 2
4.05
. Vo
dn
jan
Moj
kaž
un -
La
mia
cas
itaRa
dion
ice
obno
ve s
uhoz
ida
i kaž
una
The
reco
nstr
uctio
n of
kaž
uni
Die
Rek
onst
rukt
ion
der
Kažu
ni u
nd
Troc
kenm
auer
n/Ri
cost
ruzi
one
delle
ca
site
e m
asie
re09
.05.
Vrs
ar, R
iva,
19.
00Ri
bars
ka fe
šta
/ Fi
sher
man
Fes
tival
Fisc
her-
Fest
/ F
esta
dei
pes
cato
ri09
.05.
Ro
vin
jA
vant
gard
e Ja
zz F
estiv
al09
. - 1
1.05
. Ro
vin
j, ex
TD
R7.
Art
exch
ange
- Is
tars
ki s
ajam
um
jetn
ina/
Istr
ian
art f
air
/ Is
tris
che
Kuns
taus
stel
lung
/ A
rtefi
era
istr
iana
09. -
11.
05. R
ovi
nj -
Bu
zet
11. H
istr
ia C
lass
ic O
ld T
imer
Fes
tival
10.0
5. B
etig
a (V
od
nja
n),
Bar
bošk
aB
arbo
ška
Gre
en V
olle
y C
up10
.05.
Ro
vin
jA
vant
gard
e Ja
zz F
estiv
al10
.05.
Bar
ban
7. s
mot
ra v
ina
/ W
ine
Exhi
bitio
nW
einm
esse
/ R
asse
gna
del v
ino
10.0
5. P
ula
, Trž
nica
, 09:
00 -
13:
00M
irisi
i ok
usi I
stre
Aro
mas
and
flav
ors
of Is
tria
D
üfte
und
Aro
men
von
Istr
ien
Sapo
ri e
prof
umi d
ell’I
stria
10.0
5. U
mag
, Trg
slo
bode
Obi
teljs
ki d
an /
Fam
ily D
ayFa
mili
enta
g /
Gio
rnat
a in
fam
iglia
10. -
11.
05. P
ula
, Por
tara
ta, F
orum
Fest
ival
puh
ački
h or
kest
ara/
Fest
ival
of
Bra
ss O
rche
stra
s/Fe
stiv
al d
er B
laso
r-ch
este
r/Fe
stiv
al d
elle
orc
hest
re a
fiat
o
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
10. -
11.
05. R
oč
Z ar
mon
iku
v Ro
č M
eđun
arod
ni s
usre
t svi
rača
na
trie
štin
ama
/ In
tern
atio
nal m
eetin
g of
dia
toni
c ac
cord
ion
play
ers
Inte
rnat
iona
les
Tref
fen
von
diat
onis
chen
Har
mon
ikas
piel
ern
In-
cont
ro in
tern
azio
nale
di s
uona
tori
di fi
sarm
onic
he d
iato
nich
e-tr
iest
ine
10. -
11.
05. B
uze
tEn
duro
Mot
ocro
ss
10. -
11.
05. F
ažan
a, R
iva
Tito
vi d
ani u
Faž
ani
Tito
’s d
ays
in F
ažan
a Ta
ge T
itos
in F
ažan
aG
iorn
ate
di T
ito a
Fas
ana
11.0
5. K
ašte
lir, P
lac
Oku
si p
rirod
e /
Gus
ti de
lla n
atur
aN
atur
e Fl
avou
rs /
Ges
chm
ack
der
Nat
ur11
.05.
Op
rtal
j, St
arog
rads
ka je
zgra
Ant
ique
s -
Saja
m a
ntik
vite
taA
ntiq
uitie
s fa
ir/M
esse
für A
ntiq
uitä
ten
Fier
a de
ll’an
tqua
riato
12. -
18.
05. U
mag
Fest
ival
ruk
omet
a /
Han
dbal
l Fes
tival
Palla
man
o fe
stiv
al15
.05.
Um
agSi
mfo
nijs
ki o
rkes
tar
Gla
zben
e šk
ole
Kope
r/Ko
per
Mus
ic S
choo
l Sym
phon
y O
rche
stra
/Sin
foni
eorc
hest
er d
er
Mus
iksc
hule
Kop
er/O
rche
stra
sin
foni
ca
del C
onse
rvat
orio
di C
apod
istr
ia15
. - 1
8.05
. Po
reč,
Inte
rspo
rtEu
rops
ko e
kipn
o pr
vens
tvo
vete
rana
u
mač
evan
ju/E
urop
ean
Seni
or T
eam
Fe
ncin
g C
ham
pion
ship
/Eur
opai
sche
s Ve
tera
nen
Fech
ten
Wet
tbew
erb
Cam
pion
ato
euro
peo
vete
rani
di
sche
rma
a sq
uadr
e15
. - 1
8.05
. Ro
vin
j, H
otel
Lon
e
17.0
5. N
ovi
grad
, Vel
iki t
rgG
nam
Gna
m F
est:
Sard
elaf
est
17.0
5. U
mag
, PO
U A
nte
Bab
ićSu
sret
kla
pa S
v. P
eleg
rinC
once
rt o
f har
mon
y-si
ngin
g gr
oups
Auf
tritt
von
Ges
angs
grup
pen
Con
cert
o de
i gru
ppi m
usic
ali
17.0
5. S
avu
dri
ja, G
olf C
lub
Adr
iatic
Gol
f Cup
Ope
n To
urna
men
t17
. - 1
8.05
. Bu
zet
Form
ula
Driv
er17
. - 1
8.05
. Um
agJe
drili
čars
ka r
egat
a N
erio
Vok
Ner
io V
ok S
ailin
g Re
gatt
aSe
gelre
gatt
a /
Rega
ta d
i vel
a18
.05.
Gra
čišć
eZa
sopi
mo
na o
rgan
ićSu
sret
svi
rača
na
usni
m h
arm
onik
ama
Mee
ting
of h
arm
onic
a pl
ayer
sTr
effe
n de
r M
undh
arm
onik
a-Sp
iele
rIn
cont
ro d
i suo
nato
ri d’
arm
onic
a a
bocc
a18
.05.
Kaš
telir
, Pla
cO
kusi
prir
ode
/ G
esch
mac
k de
r N
atur
Nat
ure’
s Fl
avou
rs /
Gus
ti de
lla n
atur
a20
.05.
Fu
nta
na,
Crk
va s
v.
Ber
nard
a, 2
1:00
Žens
ki p
jeva
čki z
bor
Men
dule
Fem
ale
Cho
ir M
endu
leFr
auen
chor
Men
dule
Cor
o fe
mm
inile
Men
dule
22.0
5. U
mag
, Muz
ej G
rada
Um
aga
19. M
uzej
ske
eduk
ativ
ne a
kcije
19th
Mus
eum
-edu
catio
nal c
ampa
ign
19. P
ädag
ogis
che
Mus
eum
s A
ktio
n19
° A
zion
e ed
ucat
ivo-
mus
eale
22. -
24.
05. P
azin
Međ
unar
odni
fest
ival
pje
snik
aIn
tern
atio
nal p
oetr
y fe
stiv
al
24.0
5. P
ula
, Trž
nica
, 09:
00 -
13:
00M
irisi
i ok
usi I
stre
Aro
mas
and
flav
ors
of Is
tria
D
üfte
und
Aro
men
von
Istr
ien
Sapo
ri e
prof
umi d
ell’I
stria
24.0
5. R
ovi
nj
Ava
ntga
rde
Jazz
Fes
tival
24.0
5. V
od
nja
n, G
uran
Bum
bar
Bik
e M
arat
hon
Rekr
eativ
na b
icik
lijad
aRe
crea
tiona
l bic
ycle
rid
eRa
dwan
deru
ng fü
r Fr
eize
itspo
rtle
rG
iro c
iclis
tico
ricre
ativ
o24
. - 2
5.05
. Pu
la, D
om H
B6.
Can
tate
Cro
atia
201
4M
eđun
arod
ni fe
stiv
al z
boro
vaIn
tern
atio
nal c
hoir
fest
ival
Inte
rnat
iona
les
Cho
r Fe
stiv
alFe
stiv
al in
tern
azio
nale
dei
cor
i24
. - 2
5.05
. Bu
zet,
Sta
za Š
krbi
naD
ownh
ill B
uzet
MTB
25.0
5. V
insk
e ce
ste
Istr
e, 1
0-19
Win
e D
ay -
Dan
vin
aD
an o
tvor
enih
vin
skih
pod
rum
a u
Istr
iO
pen
win
e ce
llars
day
in Is
tria
Tag
der
offe
nen
Wei
nkel
ler
in Is
trie
nG
iorn
ata
delle
can
tine
aper
te in
Istr
ia25
.05.
Šaj
ini (
Bar
ban
)M
ajni
ca -
Puč
ka fe
šta
/ Fo
lk fe
stiv
alVo
lksf
est /
Fes
ta p
opol
are
25.0
5. K
ašte
lir, P
lac
Oku
si p
rirod
e /
Gus
ti de
lla n
atur
aN
atur
e Fl
avou
rs/G
esch
mac
k de
r N
atur
25.0
5. K
aro
jba,
Kar
ojsk
o po
ljeB
adav
caSu
sret
čak
avsk
ih p
jesn
ika/
Mee
ting
of p
oets
in th
e Č
akav
ian
dial
ect
Zusa
mm
entr
effe
n vo
n ts
chak
awis
chen
D
icht
ern
/ In
cont
ro d
i poe
ti ča
kavi
25.0
5. P
azin
, Spo
men
dom
31.0
5. N
ovi
grad
Veče
r fo
lklo
ra /
Eve
ning
of f
olkl
ore
Folk
lore
-Abe
nd /
Ser
ata
del f
olcl
ore
31.0
5. F
un
tan
a, C
rkva
sv.
B
erna
rda,
20:
30C
rkve
ni p
jeva
čki z
bor
Sv. B
erna
rdo
St. B
erna
rd c
hurc
h ch
oir
Kirc
henc
hor
hl. B
erna
rdo
Cor
o pa
rroc
chia
le S
. Ber
nard
o31
.05.
Hu
mKa
ntad
uri v
a H
um
Trad
icio
naln
i nas
tup
klap
aFe
stiv
al o
f a c
apel
la a
nd v
ocal
gro
upKl
apa-
und
Vok
algr
uppe
n-Tr
effe
nIn
cont
ro d
i gru
ppi v
ocal
i31
.05.
- 0
1.06
. Um
agTr
ofeo
Leg
ea U
mag
oN
ogom
etni
turn
ir/Fo
otba
ll to
urna
men
tFu
ßbal
lturn
ier
/ To
rneo
di c
alci
o31
.05.
- 0
1.06
. Um
ag, R
ovin
j, Pu
la66
. Ist
arsk
a je
drili
čars
ka r
egat
aIs
tria
n Sa
iling
Reg
atta
Sege
lrega
tta
/ Re
gata
di v
ela
01.0
6. B
arb
an 4
. Bes
ide
u ja
tuSu
sret
bar
bans
kih
pjes
nika
/ M
eetin
gof
poe
ts in
the
Cha
kavi
an d
iale
ctZu
sam
men
tref
fen
von
tsch
akaw
isch
eD
icht
ern
/ In
cont
ro d
i poe
ti ci
acav
i01
.06.
Ro
vin
j, Tr
g br
odog
radi
lišta
M
ali s
ajam
sta
rina
Smal
l ant
ique
s fa
irKl
eine
Ant
iqui
täte
nmes
sePi
ccol
a fie
ra d
ell’a
ntiq
uaria
to01
. - 3
0.06
. Um
agB
each
Gam
es 2
014
02.0
6. P
azin
Dan
Gra
da P
azin
aTo
wn
of P
azin
Cel
ebra
tion
Tag
der
Stad
t Paz
inG
iorn
ata
della
Citt
à di
Pis
ino
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
Dan
i kom
unik
acija
Day
s of
com
mun
icat
ion
Tage
der
Kom
mun
ikat
ion
Gio
rnat
e de
lla c
omun
icaz
ione
15.0
5. -
15.
06. P
lom
inD
ani i
star
skog
zvo
nčić
aD
ays
of th
e Is
tria
n B
lue-
bell
Tage
der
istr
isch
en G
lock
enbl
umen
Gio
rnat
e de
lla c
ampa
nula
istr
iana
16.0
5. N
ovi
grad
, Man
drać
Riba
rska
fešt
a /
Fish
erm
an’s
fest
ival
Fisc
herf
est /
Fes
ta d
ei p
esca
tori
16. -
17.
05. R
ovi
nj,
Teat
ro G
andu
sio
10. J
adra
nM
eđun
arod
ni fe
stiv
al a
mat
ersk
ih
kaza
lišta
/ In
tern
atio
nal a
mat
eur
thea
tre
fest
ival
/ In
tern
atio
nale
s Fe
stiv
al d
es A
mat
eurt
heat
ers
/ Fe
stiv
al
inte
rnaz
iona
le d
el te
atro
am
ator
iale
16. -
18.
05. R
abac
, Riv
aLa
bins
ka R
epub
lika
Rega
ta k
rsta
ša /
Saili
ng c
ruis
er r
egat
taSe
gelk
reuz
er R
egat
taRe
gata
di b
arch
e a
vela
da
croc
iera
17
.05.
Pu
la, P
orta
rata
, 10:
30Pu
lske
maž
oret
kinj
e: p
lesn
o pr
olje
ćePu
la’s
maj
oret
tes:
spr
ing
danc
eM
ajor
etes
von
Pul
a: F
rühl
ing
Tanz
Maj
oret
tes
di P
ola:
dan
za d
i prim
aver
a 17
.05.
Ro
vin
j, 10
:00
- 18
:00
Sreb
rni š
par,
natje
canj
e u
udič
aren
juA
nglin
g co
mpe
titio
nA
ngel
wet
tbew
erb/
Gar
a di
pes
ca17
.05.
Ro
vin
j, Tr
g Ri
vier
a, 1
9:00
Međ
unar
odni
dan
muz
eja
Inte
rnat
iona
l Mus
eum
Day
Inte
rnat
iona
ler
Mus
eum
stag
Gio
rnat
a in
tern
azio
nale
del
mus
eo
Inte
rnat
iona
les
Tref
fen
der
Dic
hter
Fest
ival
inte
rnaz
iona
le d
ei p
oeti
23. -
25.
05. P
ore
č, T
ar, L
ante
rna
Ligh
thou
se F
estiv
al 2
014
Elec
tron
ic M
usic
On
Vaca
tion
23.0
5. R
ovi
nj
Ava
ntga
rde
Jazz
Fes
tival
23.0
5. N
ovi
grad
, Man
dra
čPu
čka
fešt
a/Fo
lk fe
stiv
al/V
olks
fest
/Fe
sta
popo
lare
23. -
24.
05. U
mag
Foru
m T
omiz
zaKn
jižev
no-z
nans
tven
i sku
pLi
tera
ry-s
cien
tific
conf
eren
ceLi
tera
turw
isse
nsch
aftli
ches
Tre
ffen
Con
fere
nza
scie
ntifi
co-le
tter
aria
23.0
5. S
v P
eleg
rin
, Đu
ba
(Um
ag)
Sv. P
eleg
rin -
pro
slav
a da
na z
aštit
nika
gr
ada/
Pat
ron
of th
e ci
ty c
eleb
ratio
nFe
ier
des
Stad
tpat
rons
Fest
a de
l pat
rono
del
la c
ittà
23. -
24.
05. K
asta
nija
(N
ovi
grad
)Pi
rate
s Pa
rty
Bik
ers’
Mee
ting
23. -
25.
05. N
ovi
grad
Turn
ir u
podv
odno
m r
ibol
ovu
Spea
rfish
ing
tour
nam
ent
Turn
ier
des
Unt
erw
asse
rfisc
hfan
gsTo
rneo
di p
esca
sub
acqu
ea24
.05.
Um
agD
edic
ato
a Sa
n Pe
llegr
ino
Kultu
rno-
zaba
vni p
rogr
amC
ultu
re a
nd e
nter
tain
men
t pro
gram
Kultu
r- U
nter
haltu
ngs-
Prog
ram
mPr
ogra
mm
a cu
ltura
le-d
’intr
atte
nim
ento
24.0
5. B
uje
Istr
Art
- M
eđun
arod
ni li
kovn
i nat
ječa
jIn
tern
atio
nal a
rt c
ompe
titio
nIn
tern
atio
nalle
r M
alw
ettb
ewer
bC
onco
rso
artis
tico
inte
rnaz
iona
le
18. P
lesn
i sus
ret I
stre
18th
Istr
ian
danc
e gr
oups
mee
ting
18. A
uftr
itt is
tris
cher
Tan
zgru
ppen
18˚ I
ncon
tro
di g
rupp
i di b
allo
del
l’Ist
ria27
. - 2
8.05
. Pu
la, P
ore
č, R
ovi
nj
Nik
ola
Tesl
a EV
Ral
ly C
roat
ia 2
014
Rally
ele
ktrič
nih
vozi
laRa
lly fo
r el
ectr
ic v
ehic
les
Rally
e fü
r El
ektr
ofah
rzeu
geRa
lly p
er v
eico
li el
ettr
ici
28.0
5. -
01.
06. P
ore
č, In
ters
port
Inte
rnat
iona
l Dan
cest
ar F
estiv
al29
.05.
Ro
vin
j, M
MC
, 19:
00C
once
rto
di P
rimav
era
Konc
ert/
Con
cert
/Kon
zert
30.0
5. -
01.
06. L
abin
, Rab
acIs
tria
Val
amar
Ter
ra M
agic
aIn
tern
atio
nal M
TB b
icyc
le r
ace
30.0
5. -
12.
06. F
un
tan
a, G
aler
ija Z
gor
mur
ve, 1
8:00
- 2
1:00
Žens
ka u
drug
a Lo
zaIz
ložb
a ru
čnih
rad
ova
Exhi
bitio
n of
Istr
ian
hand
craf
tA
usst
ellu
ng v
on H
anda
rbei
ten
Mos
tra
di m
anuf
atti
30.0
5. P
ore
č, Ž
atik
aD
ance
star
Nig
ht30
.05.
Paz
in, S
pom
en d
om13
. SKA
GI
Susr
et is
tars
kih
kaza
lišni
h am
ater
skih
gr
upa
/ A
mat
eur
thea
tre
grou
ps o
f Is
tria
/ B
egeg
nung
von
Am
ateu
r-Th
ea-
terg
rupp
en Is
trie
ns /
Inco
ntro
di g
rupp
i te
atra
li am
ator
iali
dell’
Istr
ia30
.05.
- 0
1.06
. Um
ag,
ATP
Dan
ce A
rena
Um
agin
atio
nG
lazb
eni s
pekt
akl /
Mus
ic s
pect
acle
Mus
iksp
ekta
kel /
Spe
ttac
olo
mus
ical
e
02.0
6. U
mag
, Kaz
ališ
na d
vora
naD
omin
ic M
iller
Ban
d03
.06.
Fu
nta
na,
Trg
sv.
Ber
nard
a 21
hC
once
rt: V
olje
n G
rbac
, Vi
vien
Gal
lett
a &
Vla
dim
ir B
abin
04. -
08.
06. R
ovi
nj
Euro
pean
Foo
tbal
l Cha
mpi
onsh
ip05
. - 0
7.06
. Bu
jeFe
stiv
al is
trom
leta
čkog
gov
ora
Fest
ival
of I
stria
n-Ve
netia
n di
alec
tFe
stiv
al d
er is
tris
ch-v
enez
iani
sche
n M
unda
rt/F
estiv
al d
ell’I
stro
vene
to06
. - 0
8.06
. Ro
vin
jD
olce
Vita
Vin
tage
fest
ival
06. -
30.
06. R
ovi
nj,
CVU
Bat
ana
Pres
s Ph
oto
Exhi
bitio
n06
.06.
Fu
nta
na,
Mar
ina,
20:
00Ri
bars
ka fe
šta
/ Fi
sher
man
fest
ival
Fisc
herf
est /
Fes
ta d
ei p
esca
tori
06. -
09.
06. U
mag
Sprin
g B
reak
Eur
ope
Elec
tron
ic m
usic
fest
ival
06. -
07.
06. N
ovi
grad
, Man
drač
G
nam
Gna
m F
est:
5. V
ečer
nov
igra
dske
kap
ešan
teN
ovig
rad
scal
lop
nigh
tA
bend
der
Nov
igra
der
Jako
bsm
usch
eln
Sera
ta d
ella
cap
asan
ta c
ittan
oves
e06
. - 0
7.06
. No
vigr
ad31
. Tra
nsad
riatic
a:
Vene
zia-
Nov
igra
d-Ve
nezi
aJe
drili
čars
ka r
egat
a Sa
iling
reg
atta
Sege
lrega
tta
/ Re
gata
di v
ela
07.0
6. H
um
Dan
gra
da H
uma
Tow
n of
Hum
Cel
ebra
tion
Tag
der
Stad
t Hum
Gio
rnat
a di
Col
mo
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
07.0
6. P
azin
, Sta
ri tr
g, K
ašte
lD
ani J
ules
a Ve
rnea
Jule
s Ve
rne
Day
sJu
les
Vern
e Ta
geG
iorn
ate
di Ju
les
Vern
e07
.06.
Pu
la, T
ržni
ca, 0
9:00
- 1
3:00
Miri
si i
okus
i Ist
reA
rom
as a
nd fl
avor
s of
Istr
ia
Düf
te u
nd A
rom
en v
on Is
trie
nSa
pori
e pr
ofum
i del
l’Ist
ria07
. - 0
8.06
. Faž
ana,
Riv
aPr
iča
s fa
žans
ke r
ive
Stor
ies
from
Faž
ana’
s w
ater
fron
tG
esch
icht
e de
r Ri
va v
on F
ažan
aSt
oria
del
la r
iva
fasa
nese
08
.06.
Faž
ana,
Crk
va S
v. K
uzm
e i
Dam
jana
, 09:
00 -
10:
15D
uhov
i / P
ente
cost
Pfing
stm
onta
g /
Pent
ecos
te
08.0
6. B
oru
tD
uhov
i / P
ente
cost
Pfing
sten
/ P
ente
cost
e08
.06.
Ro
vin
j, A
kvat
orij
Rega
ta b
rodi
ca s
ogl
avni
m je
drom
Rega
tta
of b
oats
with
latin
sai
lRe
gatt
a m
it B
oote
n m
it dr
eiec
kige
m S
egel
/ R
egat
a di
ba
rche
con
vel
a a
terz
o08
.06.
Op
rtal
jA
ntiq
ues
- Sa
jam
ant
ikvi
teta
Ant
iqui
ties
fair/
Mes
se fü
r Ant
iqui
täte
nFi
era
dell’
antq
uaria
to08
.06.
Um
agPr
vens
tvo
u rib
olov
u Fi
shin
g ch
ampi
onsh
ip
Bez
irksm
eist
ersc
haft
im F
isch
fang
Cam
pion
ato
di p
esca
08.0
6. Ž
min
j46
. sab
or č
akav
skog
pje
sniš
tva
Mee
ting
of C
haka
vian
Poe
ts
13.0
6. P
rem
antu
ra (
Med
ulin
)Fu
ll M
oon
Cyc
ling
Race
13.0
6. R
ovi
nj
Ava
ntga
rde
Jazz
Fes
tival
13. -
14.
06. Š
išan
6. F
elik
sfes
t - Š
išan
ski s
aman
jFa
ir in
Šiš
anW
oche
nmar
kt in
Šiš
anFi
era
di S
issa
no
13. -
15.
06. P
ore
č, R
iva
Fest
ival
mal
vazi
jeM
alva
sia
Win
e Fe
stiv
alM
alva
sia
Wei
n Fe
stiv
alFe
stiv
al d
ella
Mal
vasi
a13
. - 1
5.06
. Gro
žnja
nD
an O
pćin
e/ G
iorn
ata
del C
omun
eM
unic
ipal
ity d
ay/T
ag d
er G
emei
nde
13.0
6. -
10.
07. F
un
tan
a, G
aler
ija
Zgor
mur
ve, 1
8-22
: Rob
ert B
urši
ćIz
ložb
a/Ex
hibi
tion/
Aus
stel
lung
/Mos
tra
14.0
6. F
ažan
a, R
iva,
18:
30Fa
žans
ki ta
nac
Smot
ra fo
lklo
ra /
Fol
klor
e fe
stiv
alFo
lklo
resc
hau
/ Fe
stiv
al d
el fo
lclo
re14
.06.
Ro
vin
jA
vant
gard
e Ja
zz F
estiv
al14
.06.
Dra
guze
ti (
Bar
ban
)3.
dan
sel
a /
Villa
ge D
ayTa
g de
s D
orfs
/Gio
rnat
a de
l vill
aggi
o14
.06.
Ro
vin
j, C
rkva
sv.
Fra
nje,
20:
30Ko
mor
ni z
bor
Rubi
no/C
ham
ber
choi
rKa
mm
erch
or /
Cor
o da
cam
era
Rubi
no14
.06.
Viž
inad
a, B
atis
telin
a št
erna
Susr
et is
tars
kih
pjes
nika
Mee
ting
of is
tria
n po
ets
Tref
fen
der
istr
ishe
n D
icht
erIn
cont
ro d
i poe
ti is
tria
ni14
.06.
Kaš
telir
, Pla
cO
kusi
prir
ode
/ G
usti
della
nat
ura
Nat
ure
Flav
ours
/Ges
chm
ack
der
Nat
ur
17.0
6. L
abin
, Sta
ri gr
ad, 2
1:30
- 2
3:00
LAR:
noć
ni r
azgl
ed g
rada
Noć
ni r
azgl
ed s
taro
g gr
ada
Labi
naN
ight
tour
of t
he L
abin
old
tow
nN
ächt
liche
Sta
dtbe
sich
tigun
g in
der
A
ltsta
dt v
on L
abin
/Vis
ita n
ottu
rna
al
cent
ro s
toric
o di
Alb
ona
17.0
6. F
un
tan
a, T
rg s
v. B
erna
rda,
21h
Con
cert
: Trio
Sen
timen
toZd
enka
Žib
ert,
Mar
io Š
imun
ović
&
Nen
ad B
an17
.06.
Po
reč,
Trg
Slo
bode
Sjaj
por
ečko
g ba
roka
Shin
e of
Por
eč b
aroq
ueG
lanz
des
Bar
ok v
on P
oreč
Sple
ndor
e de
l bar
occo
par
entin
o17
.06.
- 0
5.07
. Ro
vin
j, C
rkva
sv
Tom
eRo
vinj
Art
Pro
gram
(RA
P)Iz
ložb
a/Ex
hibi
tion/
Aus
stel
lung
/Mos
tra
17.0
6. P
ula
, For
um, 2
1:00
KUD
Ulja
nik
Folk
lorn
a ve
čer
/ Ev
enin
g of
folk
lore
Folk
lore
-Abe
nd /
Ser
ata
del f
olkl
ore
18.0
6. F
ažan
a, C
rkvi
ca S
v. E
lizej
a,
18:0
0: S
v. E
lizej
Pros
lava
suz
aštit
nika
Faž
ane
Sv. E
lizej
aFe
ast o
f the
pat
ron
sain
t of F
ažan
aFe
ier
des
zwei
ten
Stad
tpat
rons
von
Fa
žana
, des
Hl.
Elis
eus
Fest
a de
l cop
atro
no d
i Fas
ana
18.0
6. F
ažan
a, R
iva,
20:
00H
and
Mad
e Fa
ir &
Istr
a G
ourm
et18
.06.
Ro
vin
j, Tr
g Ri
vier
a, 2
0:00
Veče
r u
duhu
rov
injs
ke tr
adic
ijeTr
aditi
onal
Rov
inj E
veni
ng
Abe
nd d
er R
ovin
jer T
radi
tion
Sera
ta a
ll’in
segn
a de
lla tr
adiz
ione
18
.06.
No
vigr
ad, S
taro
grad
ska
jezg
raG
lazb
a na
sva
kom
kut
kuM
usic
on
ever
y co
rner
21.0
6. V
išn
jan
, Zvj
ezda
rnic
a Ti
čan
Ast
rofe
st
Susr
et lj
ubite
lja a
stro
nom
ijeM
eetin
g of
ast
rono
my
love
rsTr
effe
n vo
n Fr
eund
en d
er A
stro
nom
ieIn
cont
ro d
i app
assi
onat
i di a
stro
nom
ia21
.06.
Sve
tvin
čen
atIv
anja
& N
aj-k
oza
Istr
eFo
lk fe
stiv
al a
nd c
onte
st fo
r th
e B
est
Goa
t of I
stria
Fest
spie
le u
nd W
ahl d
er s
chön
sten
Zi
ege
Istr
iens
Fest
a po
pola
re e
con
cors
o M
iss
Cap
ra d
’Istr
ia21
.06.
Rab
acLj
etni
kar
neva
l / S
umm
er C
arni
val
Som
mer
karn
eval
/ C
arne
vale
est
ivo
21.0
6. V
abri
ga, S
anta
Mar
ina,
19.
00Fe
šta
od p
edoć
iM
usse
ls F
estiv
alM
iesm
usch
eln
Fest
Fest
a de
lle c
ozze
21
.06.
Ro
vin
jA
vant
gard
e Ja
zz F
estiv
al21
.06.
Gra
bri
(B
arb
an)
11. V
ilija
Ivan
je -
Puč
ka fe
šta/
Folk
fe
stiv
al/V
olks
fest
/Fes
ta p
opol
are
21.0
6. G
rači
šće
Vido
va -
Puč
ka fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
&Fe
stiv
al is
tars
kih
man
eštr
iIs
tria
n ‘m
aneš
tra’
fest
ival
Fest
ival
der
istr
isch
en M
ines
tron
eFe
stiv
al d
elle
min
estr
e is
tria
ne21
. - 2
2.06
. No
vigr
ad2.
Mag
ical
Nov
iGra
dFe
stiv
al u
lični
h ča
robn
jaka
Stre
et W
izar
ds F
estiv
alSt
rass
enza
uber
er F
estiv
alFe
stiv
al d
egli
artis
ti di
str
ada
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
Vers
amm
lung
čak
avis
cher
Dic
htun
gSo
ciet
à le
tter
aria
cia
cava
10.0
6. F
un
tan
a, T
rg s
v. B
erna
rda,
21h
Con
cert
: Jos
o B
utor
ac &
Mla
den
Žmak
10.0
6. P
ore
č, T
rg S
lobo
deSj
aj p
oreč
kog
baro
kaSh
ine
of P
oreč
bar
oque
Gla
nz d
es B
arok
von
Por
ečSp
lend
ore
del b
aroc
co p
aren
tino
11.0
6. R
ovi
nj,
Trg
Rivi
era,
19:
30Ve
čer
u du
hu r
ovin
jske
trad
icije
Trad
ition
al R
ovin
j Eve
ning
A
bend
der
Rov
inje
r Tra
ditio
nSe
rata
all’
inse
gna
della
tr
adiz
ione
rov
igne
se12
.06.
Ro
vin
j, C
rkva
sv
Fran
je, 2
0:00
Pian
o co
ncer
tC
once
rto
per
pian
ofor
te
12. -
14.
06. P
ula
, Are
na, F
orum
, Po
rtar
ata,
Kin
o Va
lli13
. Pul
a su
perio
rum
Dan
i ant
ike/
Day
s of
ant
iqui
tyTa
ge d
er A
ntik
e/G
iorn
ate
dell’
antic
hità
12. -
21.
06. P
azin
, Kaš
tel
TRA
Din
ETN
OFe
stiv
al tr
adic
ijske
i et
no g
lazb
eTr
aditi
onal
and
eth
no m
usic
fest
ival
Fest
ival
trad
ition
elle
r M
usik
und
Vo
lksm
usik
/ F
estiv
al d
ella
mus
ica
trad
izio
nale
e e
tno
13.0
6. V
rsar
, Riv
a, 1
9.00
Riba
rska
fešt
a Fi
sher
man
’s fe
stiv
alFi
sche
rfes
t Fe
sta
dei p
esca
tori
13.0
6. N
ovi
grad
, Man
dra
čRi
bars
ka fe
šta
Fish
erm
an’s
fest
ival
Fisc
herf
est /
Fes
ta d
ei p
esca
tori
14.0
6. N
ovi
grad
, Par
k Irm
e B
enči
ć11
. Ex
tem
pore
Međ
unar
odni
slik
arsk
i nat
ječa
jIn
tern
atio
nal p
aint
ing
com
petit
ion
Inte
rnat
iona
ler
Mal
wet
tbew
erb
Con
cors
o in
tern
azio
nale
di p
ittur
a14
. - 1
5.06
. Mo
tovu
nM
otov
un D
ownt
own
Cyc
ling
Race
14. -
21.
06. P
ore
č, Ž
atik
aEu
rops
ko p
rven
stvo
u p
ikad
uD
arts
Cha
mpi
onsh
ipEu
ropä
isch
es D
arts
wet
tbew
erb
Cam
pion
ato
euro
peo
di fr
ecce
tte
15.0
6. G
rožn
jan
, 14:
004.
Art
istic
Gro
žnja
nRe
krea
tivna
bic
iklij
ada
Recr
eatio
nal c
yclin
g rid
eFr
eize
it Ra
dtou
rG
iro c
iclis
tico
ricre
ativ
o15
.06.
Ro
vin
j, Tr
g Ri
vier
a, 1
9:30
Veče
r u
duhu
rov
injs
ke tr
adic
ijeTr
aditi
onal
Rov
inj E
veni
ng
Abe
nd d
er R
ovin
jer T
radi
tion
Sera
ta a
ll’in
segn
a de
lla
trad
izio
ne r
ovig
nese
15.0
6. P
ula
, For
um, 2
0:00
Na
ulic
ama
i trg
ovim
aO
n th
e st
reet
s an
d sq
uare
sA
uf d
en S
traß
en u
nd P
lätz
enSu
lle s
trad
e e
sulle
pia
zze
15.0
6. -
15.
09. B
arb
arig
a (V
od
nja
n)
Čet
vrtk
om/T
hurs
days
/Don
erst
ags/
Gio
vedi
: Ist
ra G
ourm
et16
.06.
Um
agPr
vens
tvo
u rib
olov
u s
bark
eB
oat fi
shin
g ch
ampi
onsh
ipB
ezirk
smei
ster
scha
ft im
Fis
chfa
ng
aus
dem
Boo
t her
aus
Cam
pion
ato
di p
esca
dal
la b
arca
Mus
ik a
n je
der
Ecke
Mus
ica
ad o
gni a
ngol
o19
.06.
Faž
ana,
Cr.
Sv. K
uzm
e i
Dam
jana
: Tije
lovo
- C
orpu
s C
hris
tiFr
onle
ichn
am/C
orpu
sdom
ini
Crk
vena
sve
čano
st /
Chu
rch
fest
ivity
Kirc
hfes
t / F
esta
rel
igio
sa19
. - 2
0.06
. Pu
laPU
lične
več
eri
Fest
ival
ulič
nih
čaro
bnja
kaSt
reet
wid
zard
s fe
stiv
alSt
rass
enza
uber
er F
estiv
alFe
stiv
al d
egli
artis
ti di
str
ada
20.0
6. P
ero
j (V
od
nja
n),
Svet
i Stje
pan
Izlo
žba/
Exhi
bitio
n/A
usst
ellu
ng/M
ostr
a20
.06.
Fu
nta
na,
Mar
ina,
20:
00Ri
bars
ka fe
šta
/ Fi
sher
man
’s fe
stiv
alFi
sche
rfes
t / F
esta
dei
pes
cato
ri20
.06.
Rab
ac, R
iva
Jadr
ansk
e ig
re /
Adr
iatic
Gam
esA
dria
tisch
en S
piel
e G
ioch
i del
l’Adr
iatic
o20
.06.
Gra
čišć
eD
an o
pćin
e /
Gio
rnat
a de
l Com
une
Mun
icip
ality
day
/ Ta
g de
r G
emei
nde
20.0
6. R
ovi
nj
Ava
ntga
rde
Jazz
Fes
tival
20.0
6. N
ovi
grad
, Sta
rogr
adsk
a je
zgra
Gla
zba
na s
vako
m k
utku
Mus
ic o
n ev
ery
corn
erM
usik
an
jede
r Ec
keM
usic
a ad
ogn
i ang
olo
20. -
24.
06. D
ajla
(N
ovi
grad
)Sv
. Iva
n Kr
stite
lj -
Pučk
a fe
šta/
Folk
fe
stiv
al/V
olks
fest
/Fes
ta p
opol
are
20. -
22.
06. R
ovi
nj
Sum
mer
Sen
sual
Day
s of
Lat
in D
ance
s20
. - 2
2.06
. Ro
vin
jYo
mad
: Yog
a, m
usic
and
dan
ce fe
stiv
al
21. -
22.
06. U
mag
Trof
eo L
egea
Um
ago
Nog
omet
ni tu
rnir/
Foot
ball
tour
nam
ent
Fußb
alltu
rnie
r/To
rneo
di c
alci
o21
. - 2
8.06
. Um
agM
eđun
arod
ni k
ošar
kašk
i kam
pIn
tern
atio
nal B
aske
tbal
l Cam
pIn
tern
atio
nale
s B
aske
tbal
l-Cam
pTo
rneo
inte
rnaz
iona
le d
i bas
ket
21.0
6. P
ula
, Trž
nica
, 09:
00 -
13:
00M
irisi
i ok
usi I
stre
Aro
mas
and
flav
ors
of Is
tria
D
üfte
und
Aro
men
von
Istr
ien
Sapo
ri e
prof
umi d
ell’I
stria
22.0
6. F
ažan
a, R
iva,
20:
00M
ore
na s
tolu
/Sea
on
the
tabl
eM
eer
auf d
em T
isch
/Mar
e in
tavo
la22
.06.
Dra
guć
Svira
či n
a ba
jsev
ima
Trad
ition
al m
usic
eve
ntTr
aditi
onal
les
Mus
ik V
eran
stal
tung
enM
anife
staz
ione
trad
izio
nale
mus
ical
e22
.06.
Cer
ovl
jePu
čka
fešt
a i s
usre
t svi
rača
trad
icio
nal-
ne g
lazb
e/Fo
lk fe
stiv
al a
nd m
eetin
g of
tr
aditi
onal
mus
ic p
laye
rs/V
olks
fest
und
B
egeg
nung
von
Inte
rpre
ten
trad
ition
e-lle
r M
usik
/Fes
ta p
opol
are
e in
cont
ro d
i es
ecut
ori d
i mus
ica
trad
izio
nale
22.0
6. R
ovi
nj,
Trg
Rivi
era,
19:
30Ve
čer
u du
hu r
ovin
jske
trad
icije
Trad
ition
al R
ovin
j Eve
ning
A
bend
der
Rov
inje
r Tra
ditio
nSe
rata
all’
inse
gna
della
trad
izio
ne
23.0
6. V
od
nja
n, N
arod
ni tr
gIv
anjs
ke v
atre
- F
uoch
i di S
. Gio
vann
iEn
tert
ainm
ent p
rogr
amU
nter
haltu
ngsp
rogr
amm
Prog
ram
ma
d’in
trat
teni
men
to
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
23. -
30.
06. R
ovi
nj
Cro
atia
n Su
mm
er S
alsa
Fes
tival
24.0
6. F
un
tan
a, T
rg s
v. B
erna
rda,
21h
Klap
ska
veče
r A
Cap
ella
eve
ning
A C
apel
la A
bend
Sera
ta a
cap
ella
24.0
6. P
ore
č, T
rg S
lobo
deSj
aj p
oreč
kog
baro
kaSh
ine
of P
oreč
bar
oque
Gla
nz d
es B
arok
von
Por
ečSp
lend
ore
del b
aroc
co p
aren
tino
24.0
6. Š
ušn
jevi
ca (
Krš
an)
Ivan
ja -
Puč
ka fe
šta
/ Fo
lk fe
stiv
alVo
lksf
est /
Fes
ta p
opol
are
24.0
6. L
abin
, Sta
ri gr
ad, 2
1:30
- 2
3:00
LAR:
noć
ni r
azgl
ed g
rada
Nig
ht to
ur o
f the
Lab
in o
ld to
wn
Näc
htlic
he S
tadt
besi
chtig
ung
in d
er
Alts
tadt
von
Lab
in/V
isita
not
turn
a al
ce
ntro
sto
rico
di A
lbon
a24
.06.
Ro
vin
j, Ro
vinj
ska
obal
a -
Spa-
cio
Mat
ika,
20:
00Po
vork
a ba
tana
s fe
ralo
m i
veče
rom
u
spac
iu/L
ight
ed B
atan
a bo
at p
arad
e an
d a
dinn
er a
t the
Spa
cio
/Der
B
atan
a-B
oote
mit
Abe
ndes
sen
in d
er
Sche
nke
Sfila
ta d
i bat
ane
con
cena
allo
Spa
cio
24.0
6. L
abin
ciSv
. Iva
n -
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
24.0
6. S
veti
Ivan
(U
mag
)Sv
. Iva
n -
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
24.0
6. U
mag
, Trg
slo
bode
Mel
odije
Istr
e i K
varn
era
Mel
odie
s of
Istr
ia a
nd K
varn
erM
elod
ie a
us Is
trie
n un
d de
m K
varn
erM
elod
ie d
ell’I
stria
e d
el Q
uarn
ero
25.0
6. F
ažan
a, R
iva,
20:
00H
and
Mad
e Fa
ir &
Istr
a G
ourm
et25
. - 2
6.06
. Um
ag, P
ovije
sna
jezg
ra13
. Sep
omai
a vi
va
Međ
unar
odni
fest
ival
ant
ike
Inte
rnat
iona
l ant
iqui
ty fe
stiv
alIn
tern
atio
nale
s Fe
stiv
al d
er A
ntik
eFe
stiv
al in
tern
azio
nale
del
l’ant
ichi
tà25
.06.
Ro
vin
j, Tr
g Ri
vier
a, 1
9:30
Veče
r u
duhu
rov
injs
ke tr
adic
ijeTr
aditi
onal
Rov
inj E
veni
ngA
bend
der
Rov
inje
r Tra
ditio
n /
Sera
ta
all’i
nseg
na d
ella
trad
izio
ne r
ovig
nese
26.0
6. P
ore
č, Z
elen
a la
guna
, 10-
24Be
ach
Expe
rienc
e,
Spor
ts &
Ent
erta
inm
ent
26.0
6. V
rsar
, Sv.
Mar
ija o
d M
ora,
21.
00G
uita
rISTR
A F
estiv
alM
ore
i gita
reSe
a an
d G
uita
rsM
eer
und
Gita
rre
Mar
e e
le C
hita
rre
26.0
6. R
ovi
nj,
Oba
la-S
paci
o M
atik
a 20
Povo
rka
bata
na s
fera
lom
i ve
čero
m u
sp
aciu
/ L
ight
ed B
atan
a bo
at p
arad
e an
d a
dinn
er a
t the
Spa
cio
/ D
er
Bat
ana-
Boo
te m
it A
bend
esse
n in
der
Sc
henk
e /
Sfila
ta d
i bat
ane
con
cena
al
lo S
paci
o26
.06.
Brt
on
igla
U b
ojam
a tr
adic
ije...
In th
e co
lors
of t
radi
tion.
..In
den
Far
ben
der T
radi
tion.
.N
ei c
olor
i del
la tr
adiz
ione
...26
.06.
No
vigr
ad, S
taro
grad
ska
jezg
raG
lazb
a na
sva
kom
kut
ku
Mus
ic o
n ev
ery
corn
er
Mus
ik a
n je
der
Ecke
Mus
ica
ad o
gni a
ngol
o
26. -
28.
06. V
rsar
, Mon
trak
erC
asan
ovaf
est
Fest
ival
ljub
avi i
ero
tike
Love
and
Ero
tic F
estiv
alFe
stiv
al d
er L
iebe
und
Ero
tikFe
stiv
al d
ell’a
mor
e e
dell`
erot
ism
o27
. - 2
8.06
. No
vigr
adPa
rkfe
st Y
outh
Mus
ic F
estiv
al27
.06.
Um
ag, T
rg s
lobo
deVe
čer
trad
icije
i fo
lklo
raTr
aditi
on a
nd fo
lklo
re e
veni
ngA
bend
der
Tra
ditio
n un
d Fo
lkor
eSe
rata
di t
radi
zion
i e fo
lklo
re28
.06.
Ro
vin
j, Ek
omuz
ej B
atan
a, 1
9:00
Istr
a In
spiri
t: Sp
acio
28.0
6. S
v. Iv
an (
Bu
zet)
Ivan
ja -
Puč
ka fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t / F
esta
pop
olar
e28
.06.
Lab
in, S
tari
grad
Petr
ova
- Pu
čka
fešt
a /
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
28.0
6. Ž
elis
ki (
Bar
ban
), C
r. sv
. Pav
laD
an s
v. P
avla
Cel
ebra
zion
e di
S. P
aolo
S. P
aul’s
day
/Ta
g de
r H
l. Pa
ul28
.06.
Per
oj (
Vo
dn
jan
), M
artu
lina
Mar
tulin
a C
up V
olle
ybal
l Tou
rnam
ent
28.0
6. K
atu
n T
rviš
ki (
Paz
in),
19:3
021
. sm
otra
nar
odne
gla
zbe
i ple
sa/F
olk
mus
ic a
nd d
ance
fest
ival
/Tre
ffen
der
Vo
lksm
usik
und
der
Fol
klor
etän
zeFe
stiv
al d
i mus
ica
e da
nza
popo
lare
28.0
6. U
mag
, Ste
lla M
aris
4. B
each
Vol
ley
Cha
mpi
onsh
ip28
.06.
- 0
5.07
. Um
ag15
. Zla
tni l
av -
Leo
ne d
’oro
Gol
den
Lion
- G
olde
ner
Löw
eM
eđun
arod
ni fe
stiv
al k
omor
nog
teat
rant
erna
tiona
l cha
mbe
r th
eatr
e fe
stiv
alIn
tern
atio
nale
s Th
eate
rfes
tival
Fest
ival
in
tern
azio
nale
del
teat
ro d
a ca
mer
a
28. -
29.
06. K
ršet
e (B
uje
)Sv
. Pet
ar i
Sv. P
avao
/St
. Pet
er a
nd S
t. Pa
ul/F
eier
des
hl.
Pete
rs i
hl. P
aulu
s/C
eleb
razi
one
dei S
S. P
ietr
o e
Paol
o29
.06.
- 1
2.07
. Um
ag, S
tella
Mar
isJu
vent
us S
umm
er F
ootb
all C
amp
29.0
6. P
ore
č, E
ufra
zije
va b
azili
kaKo
ncer
ti u
Eufr
azija
niC
once
rts
in th
e Eu
phra
sian
aKo
nzer
te in
der
Eup
hras
iana
Con
cert
i nel
l’Euf
rasi
ana
Prin
ceto
n Pr
o M
usic
a (U
SA)
29.0
6. P
ula
, For
um, 2
1:00
St. C
hate
rine
Col
ledg
e C
hoir
29.0
6. M
arča
na
Petr
ova
- Pu
čka
fešt
a/Fo
lk fe
stiv
alVo
lksf
est/
Fest
a po
pola
re29
.06.
Ro
vin
j, Tr
g Ri
vier
a, 2
0:00
Veče
r u
duhu
rov
injs
ke tr
adic
ijeTr
aditi
onal
Rov
inj E
veni
ng /
Abe
nd d
er
Rovi
njer
Tra
ditio
n /
Sera
ta a
ll’in
segn
a de
lla tr
adiz
ione
rov
igne
se29
.06.
Sav
ud
rija
, Luk
aPu
čka
fešt
a/Fo
lk fe
stiv
alVo
lksf
est/
Fest
a po
pola
re29
.06.
Kan
egra
- P
ort
oro
ž7.
međ
unar
odni
pliv
ački
mar
aton
Inte
rnat
iona
l sw
imm
ing
mar
atho
n7.
Inte
rnat
iona
ler
Schw
imm
-Mar
atho
n7˚
Mar
aton
a in
tern
azio
nale
di n
uoto
29.0
6. G
aliž
ana
(Vo
dn
jan
), ZT
Sv. P
etar
i Sv
. Pav
ao/S
t. Pe
ter
and
St.
Paul
/Fei
er d
es h
l.Pet
ers
i hl.
Paul
us/
Cel
ebra
zion
e de
i SS.
Pie
tro
e Pa
olo
30.0
6. -
06.
07. U
mag
Svje
tsko
prv
enst
vo u
kar
ateu
Kara
te W
orld
Cha
mpi
onsh
ipW
eltm
eist
ersc
haft
im K
arat
eC
ampi
onat
o m
ondi
ale
di k
arat
e
addr
essb
ook
enjo
yist
ra
Turi
stič
ke z
ajed
nic
eEn
ti t
uri
stic
iTo
uri
st O
ffice
sTo
uri
smu
sver
bän
de
BA
LE
Rovi
njsk
a 1
+38
5 (0
)52
8242
70
BA
RB
AN
Bar
ban
69
+38
5 (0
)52
5674
20
BR
TON
IGLA
Mlin
ska
2
+38
5 (0
)52
7743
07
BU
JE
1. s
vibn
ja 2
+38
5 (0
)52
7733
53
BU
ZET
Vlad
imira
Gor
tana
9
+38
5 (0
)52
6623
43
FAŽA
NA
43. i
star
ske
divi
zije
8
+38
5 (0
)52
3837
27
Važ
ni t
elef
onsk
i bro
jevi
Num
eri t
elef
onic
iim
port
anti
Impo
rtan
t te
leph
one
num
bers
Wic
htig
e Te
lefo
nnum
mer
n
FUN
TAN
A
Ber
nard
a B
oris
ija 2
+38
5 (0
)52
4451
19G
RO
ŽNJA
N
Um
bert
o G
orja
n 3
+38
5 (0
)52
7761
31K
AN
FAN
AR
Tr
g M
arka
Zel
ka 6
+38
5 (0
)52
8252
44K
A©
TELI
R-L
AB
INC
IKa
štel
ir, P
lac
bb +
385
(0)5
2 46
3140
KR
©A
NPl
omin
, Voz
ilići
66
+38
5 (0
)52
8801
55LA
BIN
Ald
o N
egri
20 +
385
(0)5
2 85
5560
LAB
IN -
TIC
STA
RI
GR
AD
Tito
v tr
g 2/
1 +
385
(0)5
2 85
2399
LIŽN
JAN
Ližn
jan
147
+38
5 (0
)52
5784
26
Me
unar
odni
poz
ivni
bro
jza
Hrv
atsk
uPr
efiss
o in
tern
azio
nale
per
la C
roaz
iaIn
tern
atio
nal d
ialli
ng p
refix
for
Cro
atia
Inte
rnat
iona
le R
ufnu
mm
erfü
r Kr
oatie
n+3
85
MA
R»
AN
AM
arča
na 1
58 +
385
(0)5
2 57
1058
MED
ULI
NC
enta
r 22
3 +
385
(0)5
2 57
7145
MO
TOV
UN
Trg
And
rea
Ant
ico
1 +
385
(0)5
2 61
7480
NO
VIG
RA
DM
andr
ač 2
9a +
385
(0)5
2 75
7075
, 758
011
OP
RTA
LJM
atka
Lag
inje
21
+38
5 (0
)52
6440
77P
OR
E»Za
greb
ačka
9 +
385
(0)5
2 45
1293
, 451
458
PU
LAFo
rum
3 +
385
(0)5
2 21
9197
RA
©A
Trg
Gus
tavo
P. F
inal
i bb
+38
5 (0
)52
8523
99
Polic
ija |
Poliz
ia |
Polic
e | P
oliz
ei
+385
192
Vat
roga
sci |
Vig
ili d
el f
uoco
Fi
re b
riga
de |
Feue
rweh
r +3
85 1
93 H
itna
pom
oć |
Pron
to s
occo
rso
Am
bula
nce
| Ers
te H
ilfe
+385
194
RO
VIN
JO
bala
Pin
o B
udic
in 1
2 +
385
(0)5
2 81
1566
SV
ETV
IN»
ENA
TSv
etvi
nčen
at 2
0 +
385
(0)5
2 56
0349
TAR
-VA
BR
IGA
Tar,
Ista
rska
8/A
+38
5 (0
)52
4432
50U
MA
GTr
gova
čka
6 +
385
(0)5
2 74
1363
UM
AG
- T
IC S
AV
UD
RIJ
AIs
tars
ka b
b +
385
(0)5
2 75
9659
VIŽ
INA
DA
Viži
nada
bb
+38
5 (0
)52
4461
10V
OD
NJA
NN
arod
ni t
rg 3
+38
5 (0
)52
5117
00V
RS
AR
Rade
Kon
čar
46 +
385
(0)5
2 44
1746
, 441
187
Jedi
nstv
eni b
roj z
a po
moć
Num
ero
unic
o di
pro
nto
inte
rven
toFo
r al
l em
erge
ncy
situ
atio
nsEi
nhei
tsnu
mm
er f
ür a
lle N
otfä
lle+3
85 1
12
HA
K -
Pom
oć n
a ce
sti
Ass
iste
nza
stra
dale
Road
ass
ista
nce
| V
erke
hrsn
otru
f+3
85 1
987
ŽMIN
JČ
akav
ska
kuća
bb
+38
5 (0
)52
8467
92SR
EDIŠ
NJA
ISTR
A |
CEN
TRA
L IS
TRIA
ZEN
TRA
LIST
RIE
N |
ISTR
IA C
ENTR
ALE
Pazi
n, F
rani
ne i
Jurin
e 14
+38
5 (0
)52
6224
60
Trag
anje
i sp
aπav
anje
na m
oru
Rice
rca
e sa
lvat
aggi
oin
mar
eSe
arch
and
res
cue
at s
eaN
otru
f zu
r Su
che
und
Rett
ung
auf
See
+385
195
Po
n -
pet
| Mon
- F
ri | L
un -
ven
:08
:00
- 18
:00
& Sub/
Sat
| Sam
/Sab
: 09
:00
- 14
:00
enjo
yatt
ract
ions
enjo
yist
ra
Par
k sk
ulp
tura
Scu
lptu
re p
ark
Sku
lptu
ren
par
kP
arco
del
le s
cult
ure
Du
šan
Dža
mo
nja
Vrs
ar -
Fu
nta
na,
Val
kane
lakn
gra
tis
IV
- VI:
09 -
18
Par
k sa
rdel
aP
ilch
ard
Par
k P
ark
der
Sar
del
len
P
arco
del
le s
ard
elle
Faža
na
Du
bro
vaLa
bin
Ale
ja g
lago
ljaša
G
lago
litic
Ale
eA
llee
der
Gla
golit
en
Via
le d
ei g
lago
liti
Ro
č -
Hu
m
Šp
ilje
Cav
esH
öh
len
Gro
tte
Brt
on
igla
, Mra
mor
nica
+38
5 (0
)99
2502
958
kn 5
0/25
Kn
IV:
10
- 16
V - V
I: 10
- 1
7
Po
reč,
Nov
a Va
sB
ared
ine
+38
5 (0
)52
421
333
kn 6
0/35
Kn
IV:
10
- 16
V - V
I: 10
- 1
7&
Tra
ktor
Sto
ryIz
ložb
a st
arih
trak
tora
Old
trac
tors
exh
ibiti
onA
usst
ellu
ng v
on O
ldtim
er
Trak
tore
nM
ostr
a di
trat
tori
antic
hikn
30/
20 K
n I
V:
1
1 - 1
4
V
- VI
: 11
- 14
Žmin
j, Fe
štin
sko
kral
jevs
tvo
+38
5 (0
)91
5616
327
kn 4
0/25
Kn
IV
- V:
: 10
- 1
8
VI
:
10
- 18
Akv
ariji
Aq
uar
ium
sA
qu
ariu
m A
qu
ari
Um
ag,
1. s
viba
nj b
b +
385
(0)9
1 36
72 7
77kn
40/
20
20.
- 3
0.IV
: 10
- 18
V: 1
0 -
20
VI
: 10
- 22
Po
reč,
F. G
lavi
nića
4 +
385
(0)9
1 36
72 7
77kn
40/
20
20.
IV. -
30.
IV: 1
0 -
18
V:
10
- 20
VI: 1
0 -
22
Ro
vin
j, O
bala
G. P
alia
ga 5
+38
5 (0
)52
804
700
kn 3
0/15
Kn
20.
IV -
VI:
10 -
17
Pu
la, F
ort V
erud
ella
+38
5 (0
)52
381
402
kn 6
0/30
I
V - V
: 10
- 18
VI:
0
9 -
22
Ad
ren
alin
ski p
arko
viA
dre
nal
ine
par
ksA
dre
nal
in P
arks
Par
co a
dre
nal
ina
Um
ag, C
ampi
ng S
tella
Mar
is +
385
(0)9
8 21
7 26
5kn
75/
90/1
10 K
n (c
hild
ren
50%
) I
V - V
:
VI
:
17
- 21
Gla
van
i, B
arba
n (6
km
) +
385
(0)9
8 22
4 31
4kn
40/
100/
120
Kn (c
hild
ren
50%
) I
V - V
I: 09
- 2
0
Zip
-Lin
e (2
20 m
)P
azin
, Paz
insk
a ja
ma
+38
5 (0
)91
1683
126
+
385
(0)9
1 54
37 7
18kn
120
Kn
IV:
V - V
I: 12
- 2
0
Go
-kar
tU
mag
, Kar
t-ka
rt C
ross
+38
5 (0
)91
5333
070
kn 1
00/5
0 Kn
1
5.V
- VI:
10 -
13,
17
- 22
Tar
- P
ore
č, M
otod
rom
Por
eč +
385
(0)5
2 45
6 10
0 +
385
(0)9
8 29
0 72
1kn
50
- 11
0 Kn
15.
III -
V: 1
0 -
19
VI
:
1
0 -
23P
ula
, Gre
en G
arde
n +
385
(0)5
2 53
5 63
9 +
385
(0)9
8 72
3 45
5kn
10
min
= 7
0 Kn
I
II -
IV: 0
9 -
18
V
- VI:
08 -
23
Saj
mo
vi u
Istr
iFi
ere
in Is
tria
Fair
s in
Istr
iaJa
hrm
ärkt
e in
Istr
ien
... u
mje
secu
| ...
del
mes
e...
of t
he m
onth
| ...
im M
onat
Bal
e (V
alle
)& B
arb
an (
Bar
ban
a)dr
uge
subo
tese
cond
Sat
urda
yje
den
zwei
ten
Sam
stag
ogni
sec
ondo
sab
ato
Brt
on
igla
(V
erte
neg
lio)
treć
eg u
tork
ath
ird T
uesd
aydr
itten
Die
nsta
gte
rzo
mar
tedì
Bu
je (
Bu
ie)
prve
srij
ede
first
Wed
nesd
ayje
den
erst
en M
ittw
och
prim
o m
erco
ledì
Bu
zet
(Pin
guen
te)
prvo
g pe
tka
i tre
ćeg
četv
rtka
first
Frid
ay a
nd th
ird T
hurs
day
jede
n er
sten
Fre
itag
und
jede
ndrit
ten
Don
ners
tag
prim
o ve
nerd
i e te
rzo
giov
edi
Kaš
telir
(C
aste
llier
)pe
tkom
Fr
iday
sfr
eita
gs
vene
rdi
enjo
yatt
ract
ions
enjo
yist
ra
Aq
uap
ark
Istr
alan
dia
No
va V
as, B
rton
igla
+38
5 (0
)52
433
427
VI:
10 -
18.
30
Zvje
zdar
nic
e O
bse
rvat
ori
esS
tern
war
ten
O
serv
ato
ri
Viš
nja
n, I
star
ska
5 +
385
(0)5
2 44
9 21
2
Pu
la, P
ark
Mon
te Z
aro
+38
5 (0
)91
2141
966
Po
lja la
van
de
Lave
nd
er F
ield
sLa
van
del
-Fel
d
Cam
pi d
i lav
and
aV
ižin
ada,
Vrb
ani 3
Lava
nda
Okl
en +
385
(0)5
2 44
6 10
1 +
385
(0)9
8 99
13 7
87kn
gra
tis
Sve
tvin
čen
at, P
ekic
i 1Sa
ndra
Pek
ica
+38
5 (0
)99
5156
666
kn g
ratis
Bo
škar
in B
osc
arin
Fab
ci, F
abci
28
+38
5 (0
)52
462
129
+38
5 (0
)91
5561
021
M
IN. 1
5 pe
rson
s
Viš
nja
n, Z
agre
bačk
a 21
Stan
cija
Boš
karin
+38
5 (0
)91
5272
683
M
IN. 3
0 pe
rson
s
Kam
enja
kP
rem
antu
ra +
385
(0)5
2 57
6 51
3kn
gra
tis
IV
- VI:
07 -
15
Min
i Cro
atia
Ro
vin
j, Tu
rnin
a bb
+38
5 (0
)52
830
877
+
385
(0)9
1 20
68 8
85kn
25/
10 K
n 1
5. V
. - V
I: 10
- 1
9
Din
osa
ur
Par
kFu
nta
na
+38
5 (0
)52
445
327
kn 8
0/60
Kn
30.
III -
14.
IV: 1
0 -
18
15
.IV -
VI:
1
0 -
22
Pu
la C
ity
Tou
r P
ula +
385
(0)5
2 41
05 0
02 1
5.IV
- V
I: 11
- 1
4
Paz
in, P
azin
ska
jam
a +
385
(0)5
2 62
3 05
4kn
25/
18 K
n 1
.IV -
15. I
V: 1
0 - 1
5 2
3 4
1
1 -
16
5
1
0 -
16
16. I
V - V
I:
10
- 18
Lim
ski k
anal
Rom
uald
ova
špilj
aRo
mua
ld’s
Cav
eRo
mua
ld-H
öhle
Gro
tta
di R
omua
ldo
+ 3
85 (0
)52
830
582
kn 3
0/15
Kn
IV
- VI:
10 -
16
Mu
zej J
ure
Gra
nd
oM
uze
j vam
pir
a V
amp
ire
Mu
seu
mM
use
um
der
Vam
pir
eM
use
o d
ei v
amp
iri
Tin
jan
, Krin
ga 3
2 +
385
(0)9
1 16
26 0
90kn
20
Kn/c
hild
ren
grat
is
IV
- V:
VI: 1
7 -
21 2
4
Lab
in (
Alb
on
a)tr
eće
srije
deth
ird W
edne
sday
jede
n dr
itten
Mitt
woc
hog
ni te
rzo
mer
cole
di
Paz
in (
Pis
ino
)pr
vog
utor
kafir
st T
uesd
ayje
den
erst
en D
iens
tag
ogni
prim
o m
arte
di
Sve
tvin
čen
at (S
anvi
nce
nti
)tr
eće
subo
teth
ird S
atur
day
jede
n dr
itten
Sam
stag
ogni
terz
o sa
bato
Viš
nja
n (
Vis
ign
ano
)po
slje
dnje
g če
tvrt
kala
st T
hurs
day
jede
n le
tzte
n D
onne
rsta
gul
timo
giov
edi
Vo
dn
jan
(D
ign
ano
)pr
ve s
ubot
efir
st S
atur
day
jede
n er
sten
Sam
stag
ogni
prim
o sa
bato
Žmin
j (G
imin
o)
svak
e dr
uge
srije
deev
ery
othe
r Wed
nesd
ayje
den
zwei
ten
ogni
sec
ondo
mer
cole
di
[OPENING_1.6.]
enjo
ymu
seu
ms
enjo
yist
ra
Sre
diš
nja
Istr
aC
entr
al Is
tria
Zen
tral
istr
ien
Istr
ia c
entr
ale
Zavi
čajn
i mu
zej B
uze
tRe
gion
al M
useu
mH
eim
atsm
useu
m
Mus
eo c
ivic
o B
uzet
, Trg
raš
pors
kih
kape
tana
5
+38
5 (0
)52
6627
92
IV -
VI:
09 -
15
:
Etn
ogr
afsk
i mu
zej I
stre
(EM
I)Et
hnog
raph
ic M
useu
mEt
hnog
raph
isch
es M
useu
mM
useo
etn
ogra
fico
dell’
Istr
ia +
385
(0)5
2 62
4351
, 622
220
& Mu
zej g
rad
a P
azin
aPa
zin
Tow
n M
useu
m
Mus
eum
der
Sta
dtM
useo
del
la C
ittà
di P
isin
o +
385
(0)5
2 62
5040
, 616
866
Paz
in, I
star
skog
raz
voda
1
IV -
VI:
10 -
16,
Jura
j Do
bri
laM
emor
ijaln
a zb
irka
| Mem
oria
l Col
lect
ion
Mem
oria
lsam
mlu
ng |
Racc
olta
mem
oria
le P
azin
, Vel
i Jež
enj
+38
5 (0
)52
6250
40, 6
1686
6 +
385
(0)9
1 68
2001
8 IV
- V
I:
Sve
ta s
rca
Muz
ejsk
o-ga
leri
jski
pro
stor
Sa
cred
Hea
rts
Mus
eum
Gal
lery
Mus
eum
- un
d G
aler
iera
umH
eilig
e H
erze
nM
usea
le-e
spos
itivo
Sac
ro C
uore
Pul
a, D
e Vi
lleov
usp
on 2
IV
- V
I: 09
- 2
1
MS
UI
Muz
ej s
uvre
men
e um
jetn
osti
Istr
eM
useu
m o
f Con
tem
pora
ry A
rts
of Is
tria
Mus
eum
mod
erne
r Ku
nst I
strie
nsM
useo
d’a
rte
cont
empo
rane
a de
ll’Is
tria
Pul
a, S
tara
tisk
ara,
Sv.
Ivan
a 1
+38
5 (0
)52
4232
05 +
385
(0)9
8 42
0 40
1, (0
)91
9191
495
IV -
VI:
11 -
19
NP
Bri
jun
iN
acio
naln
i par
k | N
atio
nal p
ark
Nat
iona
lpar
k | P
arco
naz
iona
le
+38
5 (0
)52
5258
82, 5
2588
3 IV
- V
: 08
- 19
V
I:
08
- 20
Nez
akci
j-Viz
ače
Val
tura
+
385
(0)5
2 55
0117
+
385
(0)9
8 53
5826
IV -
V: 0
9 -
12, 1
5 -
19
VI:
0
9 -
12, 1
6 -
20
Ro
vin
jK
uća
o b
atan
i | T
he B
atan
a H
ouse
H
aus
der
Bat
ana
| C
asa
della
bat
ana
Rov
inj,
Oba
la P
. Bud
icin
2
+38
5 (0
)52
8125
93
IV -
V: 1
0 -
13, 1
6 -
18,
V
I:
10
- 14
, 19
- 23
Zavi
čajn
i mu
zej R
ovi
nja
Ro
vinj
Her
itage
Mus
eum
Hei
mat
smus
eum
der
Sta
dt R
ovin
jM
useo
civ
ico
della
citt
à di
Rov
igno
Rov
inj,
Trg
mar
šala
Tita
11
+38
5 (0
)52
8167
20
IV -
V: 1
0 - 1
3
VI:
1
0 - 1
4, 1
8 - 2
2,
Lap
idar
ium
Bal
eŽu
pna
crkv
a | P
aris
h ch
urch
Pf
arki
rche
| C
hies
a pa
rocc
hial
e +
385
(0)5
2 82
4270
IV
- V
:
VI:
1
0 -
13, 1
7 -
20
Pu
la/M
edu
linA
ugu
sto
v h
ram
| Te
mpl
e of
Aug
ustu
s A
ugus
tust
empe
l Tem
pio
d’A
ugus
to
Pul
a, F
orum
+
385
(0)5
2 35
1300
, 351
301
IV -
14.
V:
1
5.V
- VI:
09 -
21,
:
09 -
15
Arh
eolo
ški m
uze
j Ist
re (A
MI)
Arc
haeo
logi
cal M
useu
m o
f Ist
ria
Arc
häol
ogis
ches
Mus
eum
Istr
iens
Mus
eo a
rche
olog
ico
dell’
Istr
ia
Pul
a, C
arra
rina
3 +
385
(0)5
2 35
1300
, 351
301
Zat
vore
no |
Chi
uso
C
lose
d | G
esch
loss
en
Um
ag/N
ovi
grad
Mu
zej g
rad
a U
mag
a C
ity o
f Um
ag M
useu
m
Um
ag S
tadt
mus
eum
Mus
eo c
ivic
o di
Um
ago
Um
ag, T
rg s
v. M
artin
a 1
+38
5 (0
)52
7203
86
+38
5 (0
)98
4406
91 IV
- VI
:
Mu
zej-M
use
o L
apid
ariu
m
Nov
igra
d, V
elik
i trg
8a
+38
5 (0
)52
7265
82
IV -
V: 1
0 -
13, 1
7 -
20,
V
I:
10
- 13
, 18
- 22
,
Gal
leri
on
Pom
orsk
a zb
irka
aust
roug
arsk
e m
orna
rice/
The
Aus
tro-
Hun
garia
n N
avy
mar
itim
e co
llect
ion
/See
fahr
tssa
mm
lung
de
r ös
terr
eich
isch
-ung
aris
chen
Mar
ine/
La c
olle
zion
e m
aritt
ima
della
Mar
ina
aust
ro-u
ngar
ica
Nov
igra
d, M
linsk
a 1
+38
5 (0
)98
2542
79 1
7.IV
- V
I: 09
- 1
3, 1
5 -
19
RECO
NST
RUCT
ION
enjo
ymu
seu
ms
enjo
yist
ra
Ple
s m
rtva
ca -
Dan
se m
acab
reC
rkva
Maj
ke B
ožje
na
Škril
inah
Chu
rch
of S
t. M
ary
on Š
krili
nah
Kirc
he d
er M
utte
rgot
tes
auf Š
krili
nah
Chi
esa
della
Mad
onna
su
Škril
inah
Fam
. Šes
tan,
Ber
am 3
8 +
385
(0)5
2 62
2903
IV
- V
I:
Min
i mu
zej P
aren
zan
aM
ini-M
useu
m |
Min
i mus
eo L
ivad
e +
385
(0)5
2 64
4077
IV -
VI:
Are
na
Am
fitea
tar
| Am
phith
eatr
e A
mph
ithea
ter
| A
nfite
atro
P
ula,
Fla
vije
vska
bb
+38
5 (0
)52
2190
28 IV
: 08
- 20
V:
08 -
21
VI:
08 -
21.
30
An
ton
io S
mar
eglia
Spom
en s
oba
| Mem
oria
l Roo
mG
eden
kzim
mer
| St
anza
mem
oria
le P
ula,
Aug
usto
v pr
olaz
3 +
385
(0)5
2 21
3888
IV -
VI:
11 -
12,
Po
vije
sni i
po
mo
rski
mu
zej I
stre
His
toric
al a
nd M
ariti
me
Mus
eum
of I
stria
His
toris
che
und
Mar
itim
e M
useu
m Is
trie
nsM
useo
sto
rico
e n
aval
e de
ll’Is
tria
P
ula,
Gra
dins
ki u
spon
6
+38
5 (0
)52
2115
66 IV
- V
: 09
- 17
V
I:
09
- 20
Zero
stra
sse
Pu
laPo
dzem
ni tu
neli
| Und
ergr
ound
tunn
els
Unt
erird
isch
en T
unne
ls |
Tunn
el s
otte
rren
ei P
ula,
Car
rarin
a 3
+38
5 (0
)52
2115
66 1
5.VI
- 3
0.VI
: 10
- 22
Etn
ogr
afsk
a zb
irka
Ethn
ogra
phic
Col
lect
ion
Ethn
ogra
phis
che
Sam
mlu
ng
Col
lezi
one
etno
grafi
ca B
uje,
Trg
slo
bode
4 +
385
(0)5
2 77
2023
+38
5 (0
)91
5208
938
IV -
V:
V
I:
10
- 13
, 17
- 20
,
Po
reč
Eufr
azije
va b
azili
kaEu
phra
sian
Bas
ilica
Eu
phra
sius
-Bas
ilika
Bas
ilica
Euf
rasi
ana
Por
eč, E
ufra
zije
va u
lica
22
+38
5 (0
)52
4320
64
+38
5 (0
)98
4341
14kn
30/
15/g
ratis
IV
:
09
.30
- 18
V -
14.
VI:
09.
30 -
20
1
5.VI
- V
III: 0
9:30
- 2
2:00
Etn
ogr
afsk
a zb
irka
Ethn
ogra
phic
Col
lect
ion
Ethn
ogra
phis
che
Sam
mlu
ng
Col
lezi
one
etno
grafi
ca K
ašte
lir-L
abin
ci +
385
(0)5
2 46
3140
, 463
141
IV:
0
8 -
15,
:
V
- V
I: 08
- 1
5, 1
7 -
21,
1
2 -
14
Vrs
ar/F
un
tan
aS
akra
lna
zbir
ka F
un
tan
e i V
rsar
a Vr
sar
and
Funt
ana
Sacr
al C
olle
ctio
nSa
kral
e Sa
mm
lung
von
Vrs
ar u
nd F
unta
naCo
llezio
ne d
i ogg
etti
sacr
i di O
rser
a e
Font
ane
Vrs
ar, C
rkva
sv.
Foš
ke
+38
5 (0
)52
4411
09
IV -
V:
V
I:
09
- 12
, 18
- 21
Zbir
ka s
akra
lne
um
jetn
ost
iSa
cral
Art
Col
lect
ion
Sam
mlu
ng d
er s
akra
len
Kuns
tC
olle
zion
e d’
arte
sac
ra
Vod
njan
, Žup
na c
rkva
sv.
Bla
ža
+38
5 (0
)52
5114
20
IV -
VI:
(09.
30 -
19)
Pal
ača
Bet
tica
| B
ettic
a Pa
lace
Pala
st B
ettic
a | P
alaz
zo B
ettic
a V
odnj
an, U
lica
Cas
tello
7 +
385
(0)5
2 53
5953
IV -
VI:
Lab
in/R
abac
Nar
od
ni m
uze
j Lab
inLa
bin
Nat
iona
l Mus
eum
V
olks
mus
eum
Lab
inM
useo
pop
olar
e di
Alb
ona
Lab
in, 1
. svi
bnja
6
+38
5 (0
)52
8524
77
IV -
V: 1
0 -
14,
V
I:
10
- 13
, 17
- 20
Mat
ija V
lači
ć Ili
rik
Mem
orija
lna
zbirk
a | M
emor
ial C
olle
ctio
nM
emor
ials
amm
lung
| Ra
ccol
ta m
emor
iale
Lab
in, G
. Mar
tinuz
zi 7
+
385
(0)5
2 85
2477
IV -
V:
V
I:
10
- 14
,
Zbir
ka s
akra
lnih
um
jetn
ina
Sacr
al A
rt C
olle
ctio
n Sa
mm
lung
der
sak
rale
n Ku
nstw
erke
Col
lezi
one
d’ar
te s
acra
L
abin
, Crk
va s
v. M
arije
Tje
šite
ljice
+
385
(0)5
2 85
2477
IV -
VI:
Lege
nd
a | L
egge
nd
a K
ey |
Zeic
hen
erkl
äru
ng
Adr
esa
| Ind
irizz
o | A
ddre
ss |
Adr
esse
Tel
efon
| Te
lefo
no |
Phon
e | T
elef
on
GSM
Rad
no v
rijem
e | O
rario
d’a
pert
ura
Ope
ning
hou
rs |
Öff
nung
szei
ten
IV -
VI
U
z na
javu
| A
ric
hies
taBy
arr
ange
men
t | N
ach
Vere
inba
rung
Dan
i u tj
ednu
| G
iorn
i del
la s
ettim
ana
Wee
kday
s | W
oche
ntag
e
1 =
Pon
edje
ljak|
Lune
dì|M
onda
y|M
onta
gH
OL
= B
lagd
an|F
estiv
ità|H
olid
ays|
Feie
rtag
e
Zatv
oren
o | C
hius
o | C
lose
d | G
esch
loss
en
www.istra.com
Turistička zajednica Istarske županijeIstria Tourist BoardTourismusverband IstrienEnte per il Turismo dell’Istria