49
ISSN 1847-7674 proljećeprimavera12 www.istra.com enjoyistra

EnjoyIstra no21 | HR-IT

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Proljece | Primavera 2012

Citation preview

Page 1: EnjoyIstra no21 | HR-IT

ISSN 1847-7674

proljećeprimavera12

www.istra.com

enjoyistra

Page 2: EnjoyIstra no21 | HR-IT

Rt Kamenjak

Map

tem

plat

e: O

rgan

izac

ija, P

ula

Brestova

National park

Limski kanal

BUTONIGA

RAŠA

MR N

AI

Medulin

Ližnjan

NP Brijuni

FažanaFasana

Marčana

PulaPola

VodnjanDignano

FuntanaFontane

RovinjRovigno

VrsarOrsera

PorečParenzo

NovigradCittanova

UmagUmago

SavudrijaSalvore

BrtoniglaVerteneglio

BujeBuie

PlovanijaPožane

Jelovice

Kaštel

Buzet

Roč

Hum

Lupoglav

Rabac

Plomin

RašaLabin

VišnjanVisignano

VižinadaVisinada

MotovunMontona

Kršan

Pićan

Gračišće

Cerovlje

PazinTinjan

Sv. Petar u Šumi

SvetvinčenatBarban

ŽminjKanfanar

BaleValle

Sv. Lovreč

OprtaljPortole

Tar-VabrigaTorre-Abrega

GrožnjanGrisignana

Kaštelir LabinciCastellierSanta Domenica

RijekaOpatija

Page 3: EnjoyIstra no21 | HR-IT

Pogledi Immagini

Gore:In alto: Nacionalni park Brijuni obuhvaća otoke: Il Parco nazionale delle Brioni consta dell’isole:Veliki Brijun/Brioni Mag-giore, Mali Brijun/Brioni Minore, Sv. Marko/S. Marco, Gaz/Gaza, Okrugljak/Toronda, Supin/Zumpin grande, Supinić/Zumpin piccolo, Galija/Galia, Grunj/Gronghera, Krasnica/Vanga, Pusti/Madona del deserto, Vrsar/Orsera, Sv. Jerolim/S. Girolamo, Kozada/Cosada

Naslovnica:Copertina: VišnjanskazvjezdarnicaOsservatorioastronomico Visignano

impresumimpressumNakladnik | EditoreTuristiËka zajednica Istarske æupanijeEnte per il turismo dell’Istria

Pionirska 1, HR-52440 PoreË +385 (0)52 452797

[email protected] nakladnika | Per l’editore Denis IvoševićUrednica | Redattrice Vesna IvanoviÊ [Sedam i pol d.o.o. Pula]Oblikovanje | DesignSedam i pol d.o.o. PulaFotografije | Fotografie Gregor Kervina, Milivoj Mijošek, Renco Kosinožić, Igor Zirojević,Goran Šebelić, Davor Munda, Ana Pisak,Marlen Glavić, A.R.T. Redaktionsteam Novena & Arhiv TZIŽ | Archivio ETITisak | Stampa Kerschoffset Zagreb 2012

sadržajindiceenjoyflying 04-07enjoyhistory 08-13enjoyart 14-19enjoygourmet 20-25enjoysport 26-31enjoyfamily 32-35enjoyevents 36-45enjoymuseums 46-47enjoyattractions 48addressbook 49

Podaci su prikupljeni zaključno s 12/03/2012. Nakladnik nije odgovoran za naknadne promjene datuma ili neodržavanje manifestacije. Uza sav trud uložen u objavljivanje potpunih i točnih informacija, uredništvo ne može preuzeti odgovornost za eventualne pogreške. I presenti dati sono stati aggiornati il 12/03/2012. L’editore non risponde di eventuali cambiamenti di date o di appuntamenti rimandati. Nonostante l’attenzione rivolta alla raccolta e alla pubblicazione di dati esatti, la redazione non risponde di posibili errori riscontrabili nella presente pubblicazione.

enjoyistra [no. 21] proljećeprimavera ISSN 1847-7674 [01.04. - 31.05.2012]

@

3

Page 4: EnjoyIstra no21 | HR-IT

Svijet nebeskih visina Želeći se poput ptice oteti od tla, čovjek je od davnina maštao o letenju. Od mitskih Ikara i Dedala, Leonarda da Vincija pa do braće Wright, mislioci i konstruktori tražili su put k ispunjenju drevne ljudske težnje. Toj istoj žudnji nove impulse danas podaruje Istra, magični jadranski poluotok što poziva na le-tove u najneobičnijim aranžmanima. Satkana od prekrasne obale, zelene unutrašnjosti i brežuljaka s kojih se uzdižu ka-meni gradići, Istra je pravo odredište za nezaboravne letove i avanturu.

Il mondo dei cieliSin dall’antichità desiderando librarsi in alto come gli uccelli, l’uomo fantasticava di volare. Dai mitici Icaro e Dedalo di Leonardo da Vinci, ai fratelli Wright, molti pensatori e co-struttori cercavano la via per realizzare quest’antico sogno. A quest’antico desiderio l’Istria oggi regala nuovi impulsi: questa penisola magica dell’Adriatico invita a compiere voli nei modi più insoliti. Caratterizzata da una costa stupenda, dall’entroterra verde e colli sovrastati da cittadine in pietra, l’Istria è la destinazione giusta per voli e avventure indimen-ticabili.

enjo

yflyi

ng

Page 5: EnjoyIstra no21 | HR-IT
Page 6: EnjoyIstra no21 | HR-IT

Adrenalinski let nad Pazinskom jamomU Pazinu je postavljena adrenalinska atrakcija Zip ine - 220 metara dugo čelično uže razapeto između motela Lovac i starog grada, kojim se može ‘pre-etjeti’ preko Pazinske jame, jedinstvenog prirodnog fenomena u Istri, nastalog radom rijeke Pazinčice. Otvor Pazinske jame nalazi se ispod 198 m visoke itice, dok njen podzemni dio, dug oko 270 metara, završava jezerom. Zip Line je namijenjen posje-titeljima hrabrijeg srca koji, pričvršćeni o čelično uže, bivaju lansirani s klisure podno motela Lovac. Za desetak sekundi, prepušteni gravitaciji, stižu do Kuće za pisce, gdje ih dočekuju spretne ruke organizatora ove atrakcije, dostupne od proljeća do kraja ljeta. Putnik pri avanturi dostiže brzinu od 60-ak kilometara na sat. U Zip lineu mogu uživati i djeca. Ako ima više od 40 kg dijete ide samo, dok oni lakši bivaju lansirani u pratnji vodiča. Prije ‘leta’ poduzimaju se sve potrebne mjere opreza i dobiva sigurnosna oprema. nfo: Quadruvium

+385 (0)91 1683126, +385 (0)91 5437718 V - IX: 16.00 - 21.00

Cijena/Prezzo: 10 €

Un volo adrenalinico sopra lafoiba di PisinoA Pisino nuova attrazione che fa salire l’adrenalina,

la cosiddetta Zip line - un cavo di acciaio lungo 220

m, teso fra il motel Lovac e la città vecchia, che per-

mette di sorvolare la foiba di Pisino, un fenomeno

naturale unico in Istria, creatosi dall’erosione del

fiume Pazinčica. L’apertura della foiba di Pisino si

trova ai piedi di uno strapiombo di 198 m, mentre

la sua parte sotterranea, lunga all’incirca 270 m,

finisce in un lago. La Zip line è adatta ai visitatori più

coraggiosi che, fissati al cavo d’acciaio, si lanciano

dal punto sottostante il motel Lovac. In dieci secon-

di gli amanti dell’adrenalina, abbandonati alla forza

di gravità, raggiungono la Casa degli scrittori dove

li attendono gli organizzatori di quest’attrazione,

disponibile da primavera, fino alla fine dell’estate

In quest’avventura il “passeggero” raggiunge una

velocità di 60 km/h. Anche i bambini possono par-

tecipare: quelli fino ai 40 kg vengono lanciati da soli,

mentre i più leggeri sono assistiti da una guida. Pri-

ma del “volo” si prendono tutte le misure di precau-

zione e si riceve un equipaggiamento di sicurezza

flying

infomust

Jedinstveno i nezaboravno iskustvo leta helikopterom

Un’esperienza unica eindimenticabile inelicottero

HelimaxZračna luka PulaAeroporto di Pola

+385 (0)1 3697218 +385 (0)99 2009505

6

Page 7: EnjoyIstra no21 | HR-IT

Let balonomstra je bogatija za još jedan neobičan sadržaj - letove balo-nom na topli zrak, koji su izvrsna prilika za doživljaj poluotoka iz ptičje perspektive. Atrakcija je dostupna svim gostima, od 12 do 90 godina, ako mogu ući u košaru balona i u njoj ostati približno jedan sat, koliko tra-e let. Košara prima 6 putnika, a balonom upravlja licencirani pilot. Uz njegovo odobrenje, u avanturu se mogu otisnuti i mala djeca u pratnji roditelja. Sezona etenja počinje nakon Uskrsa, a etovi se, osim u slučaju lošeg vremena s vjetrom ili padalina-ma, organiziraju ujutro ili kasno poslijepodne tako da putnici mogu uživati u jutarnjem izla-sku sunca i buđenju prirode li romantičnom zalasku. Sva-ki putnik nakon prvog leta uz šampanjac dobiva i diplomu.

flying

infomust

Let balonomGiro in mongolfiera

Gral putovanja, Buzet +385 (0)52 662959 +385 (0)91 2662959

Cijena/Prezzo: 110 € Za djecu do 40 kg težine popust 30%Per bambini fino ai 40 kg c’è uno sconto del 30%

Avio panorameAvio panorami

Aeropark Vrsar (IV-X)Zračna luka VrsarAeroporto Orseramax. 5 osoba/5 persone

+385 (0)98 233676 +385 (0)99 4411441

Delić Air (I - XII)Zračna luka MedulinAeroporto Medolino

+385 (0)52 506505 +385 (0)98 223577

Un giro in mongolfieraUn altro curioso contenuto ha arric-chito l’offerta in Istria: i voli in mon-golfiera che rappresentano un’ottima occasione per apprezzarne le bellezze da una prospettiva a volo d’uccello. Quest’attrazione è accessibile a tutti gli ospiti, dai 12 ai 90 anni, a patto che possano entrare nel cesto e rimanerci per circa un’ora, quanto dura il volo. Il cesto può ospitare sei passeggeri, mentre la mongolfiera è guidata da un pilota provvisto di licenza. Con il suo permesso, possono partecipare all’avventura anche bambini più pic-coli, accompagnati dai genitori. La stagione dei voli inizia dopo Pasqua; si organizzano, tempo permettendo, di mattina o nel tardo pomeriggio, così i passeggeri possono godersi il sole che sale e il risveglio della natura, oppure un romantico tramonto. Dopo il primo volo, ogni passeggero riceverà dello spumante e un diploma.

7

Page 8: EnjoyIstra no21 | HR-IT

za spekakle koji su se priređivali u Areni - od gladija-torskih borbi i lova na životinje pa sve do javnih izvršenja smrtne kazne izvođenjem osuđenika pred divlje zvijeri. Kada su u 5. stoljeću zabran-jene gladijatorske igre, a 200 godina kasnije i borbe s di-vljim zvijerima, amfiteatar gubi svoju prvotnu funkciju, a iz njegove unutrašnjosti se od-vozi obrađeni kamen. Malo je nedostajalo da se od Arene ne sačuva ništa - u vihoru povije-snih zbivanja, u 16. je stoljeću umalo srušena, što je spriječio tadašnji venecijanski senator Gabriele Emo.

enjo

yhis

tory

Arena, biser rimske arhitektureNajistaknutiji povijesni spo-menik Pule svakako je rimski amfiteatar, šesti po veličini u svijetu i poznat pod imenom Arena. Smješten blizu obale, sadašnji oblik dobiva sredi-nom 1. stoljeća, premda je gradnja počela stotinjak godi-na ranije, paralelno sa susta-vnim doseljavanjem Rimljana u Istru i stvaranjem njihovih prvih kolonija. Arena se nalazi na padini brežuljka. Elipsastog je oblika, promjera 132,5 i 106 m, a gledalište je moglo primiti oko 25.000 posjetitelja. Ovalno borilište ima promjere 66 i 40 m, dok su se u pomoćnoj pro-storiji ispod njega držali kavezi za životinje i druga pomagala

U 18. stoljeću za Arenu se počinju zanimati istraživači rimske umjetnosti, dijelom i zato što jedina među am-fiteatrima ima četiri pravo-kutna tornja ugrađena u vanjski zid. U tornjevima je bilo drveno stubište kojim se dolazilo do vrha, a služili su i za statičko učvršćenje. U svjetskim je razmjerima značajna i zbog odlično očuvanog vanjskog pročelja te arhitektonskih elemenata i detalja na četvrtoj etaži.

Page 9: EnjoyIstra no21 | HR-IT

Arena, la perladell’architettura romanaIl monumento storico più importante di Pola è sicuramente l’anfiteatro romano; sesto per gran-dezza al mondo è noto con il nome di Arena. Si-tuato in prossimità della costa, assume la forma odierna verso la fine del I secolo, anche se la sua costruzione è iniziata un centinaio d’anni prima, contemporaneamente all’immigrazione romana in Istria e la nascita delle loro prime colonie. Situata sul pendio di un colle, l’Arena ha una forma ellissoidale dal diametro di 132,5 e 106 m, mentre la cavea era in grado di accogliere all’incirca 25.000 spettatori. Il campo da combat-timento ovale presenta diametri di 66 e 40 m, mentre nelle aree sottostanti c’erano le gabbie per gli animali e altri attrezzi per i giochi e gli spettacoli che si organizzavano nell’Arena - dalle guerre dei gladiatori e la caccia agli animali, fino alle esecuzioni pubbliche che avvenivano dando i condannati in pasto alle fiere. Quando nel V secolo furono vietati i giochi dei gladiatori e 200 anni più tardi anche le lotte con gli animali feroci, l’anfiteatro perse la sua funzione primaria, e il suo interno veniva gra-dualmente privato dalla pietra lavorata. Mancò poco che nel vortice degli avvenimenti storici del XVI secolo dell’Arena non rimanesse niente: fortunatamente il senatore veneziano dell’epoca Gabriele Emo ne impedì l’imminente smantel-lamento. Nel XVIII secolo gli studiosi di storia romana ini-ziarono a occuparsi di questo monumento, an-che perché si tratta dell’unico anfiteatro che ha quattro torri rettangolari incorporate nel muro esterno che fungono da rinforzo per l’intero edificio. Al loro interno c’erano delle scale di legno che conducevano in cima. Se considerata in proporzioni mondiali, l’Arena è rilevante per la facciata molto ben conservata, gli elementi architettonici e i dettagli al quarto piano. L’ultima di una serie di opere di restauro e conservazione ha interessato la torre nord-occidentale dalla quale è stato fra l’altro rimos-so l’intonaco non originale, mentre i blocchi di pietra sono stati puliti con il vapore acqueo e il laser. Si stanno pianificando nuovi interventi di conservazione dell’anfiteatro e l’allestimen-to dell’ambiente circostante, per cui l’Arena di Pola rimarrà indubbiamente un luogo di studio, restauro, ma anche di ricchi programmi culturali, educativi e turistici.

Posljednji u nizu restauracijskihi konzervatorskih radova obuh-vatili su sjeverozapadnu kulu, s koje je među ostalim skinuta neoriginalna žbuka, a kame-ni blokovi očišćeni vodenom parom i laserom. U planu su novi zahvati na očuvanju am-fiteatra i uređenju njegovog okoliša pa nema dvojbe da će pulska Arena ostati živo mjesto proučavanja, restauracije, ali i bogatih kulturnih, edukacijskih i turističkih programa.

Page 10: EnjoyIstra no21 | HR-IT

history

Picugi i Mordele:istarski StonehengePoreč obiluje povijesnim lokali-tetima, no jeste li sigurni da ste posjetili onaj najstariji? Desetak pitomih brežuljaka nadomak grada u smjeru Žatike i Dračevca pred-stavlja neotkriveno arheološko blago: ostatke drevnih gradina, naselja na vrhu brdašca koja su pružila utočišta predantičkim narodima 4.000 godina pr.n.e. Porečki poluotok tada je bio samo primitivna lučica, dok se pravi život odvijao 5 do 7 km od današnjeg centra, na brežuljcima nazvanim Mordele. Prvi od njih, Veliki sveti Anđeo, pruža pogled na mor-sku obalu od Savudrije do Lima, najstariji istarski ‘Stonehenge’ u blizini, ali i tri pravocrtna južna brdašca koja mještani nazivaju Picugi. Njihovi kameni blokovi dio su nekadašnjeg urbanog naselja Histra, misterioznog naroda po kojima je Istra dobila ime. Iako je život na Picugima započeo 1.000 godina kasnije, od 8. do 6. stoljeća pr.n.e. razvila se prava prijestolnica koja je ostavila jedno od najbogatijih nalazišta antičkog razdoblja na istarskom poluotoku. Arheolozi su prije stotinjak godina

na Picugima iskopali više od 700 grobova i brojne predmete iz svakodnevnog života, a stanovnici okolnih mjesta još uvijek na svojim njivama nalaze šljemove, antički nakit i keramiku. Jesu li neistraženi brežuljci bili male piramide, drevni oltari na kojima su se prinosile žrtve i sijeku li se u njima moćni pravci pozitivne energije, takozva-ne Zmajeve brazde, odgovorit će neki budući arheolozi. No dok se budete uspinjali na odabrani bre-žuljak, vjerujemo da ćete odgovor osjetiti i sami.

Picugi e Mordele: il Stonehenge istriano Parenzo abbonda delle località istorici, ma Lei è sicura che ha visitato quello più vecchio? Una dozzina di colline vicino alla città in direzione Žatika e Dračevac rappresenta uno dei tesori archeologici da scoprire: I resti della antica fortezza, gli insediamenti sulla cima della co-llina che ospitava le nazioni pre-antichi 4000 anni a.C. La penisola di Parenzo era in quell’epoca solo un piccolo porto primitivo, men-tre la vita reale ha avuto luogo 5-7 chilometri dal centro di oggi, sulle colline chiamate Mordele. Il

primo di questi, il Grande Angelo Santo, dà sulla costa di Savudrija fino a Leme, ma anche sul ‘Sto-nehenge’ nella vicinanza e tre colline al sud, le quali la gente lo-cale chiama Picugi. I loro blocchi fanno parte dell’ex insediamento urbano dei Histri, un popolo mi-sterioso secondo il quale Istria era nominata. Siccome la vita in Picugi iniziò 1000 anni dopo, dal 8° al 6° secolo a.C. si è sviluppata la capitale potente, che ci ha las-ciato uno dei più ricchi giacimenti dell’Antica sulla penisola di Istria. Un centinaio di anni fà, gli arche-ologi hanno scavato in Picugi più di 700 tombe e numerosi oggetti dalla vita quotidiana e gli abitanti dei villaggi nella vicinanza trova-no anche oggi gioelleria antica,

10

Page 11: EnjoyIstra no21 | HR-IT

history

ceramiche e elmetti. Se le colline inesplorate erano le piccole pi-ramidi, altari antichi per sacrifici e se si in essi intrecciano linee potenti di energia positiva, il cosi-detto Solco di drago, ci risponde-ranno alcuni altri archeologi. Ma mentre si sale sulla collina scelta, crediamo che verrà a sapere da solo.

Funtana se u vrelima prvi put izričito spominje 1331. go-dine, kao Fontana Georgiana. U dokumentima iz 12. st. ovo se na-selje spominje pod imenom Fon-tana di Pace, a 1282. kao Portus Fontana. Vlasništvo je porečkog biskupa. Novo vrijeme, posebno kraj 16. st. donijelo je Istri, kao i području Funtane, niz poteškoća

- ratove, glad, smanjenje broja stanovništva, novopridošlice i nove gospodare. Pri kraju 15. st. porečki su se biskupi odrekli funtanjanskog posjeda u korist porečkog kaptola koji je 1595. svoje posjede pripisao grofu Ber-nardu Borisiju. On je 1610. godine sagradio kaštel oko kojeg se ra-zvilo naselje. Svoje je gospodare Funtana zadržala i nakon 1788. godine, pada Venecije 1797. te prve francuske uprave u Istri. Mjesto je, naime, 1805. godine priključeno porečkom kotaru, ali su grofovi Borisi još na područje Funtane polagali svoja feudalna prava koja su likvidirana tek 1869. godine. Za francuske i austrijske uprave Funtana je osim samo-stalne župe zadržala i poseban distrikt što ga redovito donose karte 19. st.Funtana-Fontane viene

per la prima volta espressamen-

te menzionata nel 1331, come

sorgente Fontana Georgiana.

Nei documenti del XII secolo,

l’insediamento viene chiama-

to Fontana di Pace, e nel 1282

Portus Fontana. Fu di proprietà

del vescovo parentino. I secoli a

venire, in particolare la fine del

cinquecento, portarono all’Istria, e con ciò anche a Fontane, tutta una serie di calamità - guerre, carestie, spopolamenti, l’avvento di popoli e di sovrani sempre più nuovi. Verso la fine del qu-attrocento, i vescovi parentini rinunciarono ai poderi fontanesi a favore del Capitolo della catte-drale parentina, il quale nel 1595 attribuì i propri possedimenti al conte Bernardo Borisi. Nel 1610, egli fece costruire il castello in-torno al quale si sviluppò poi l’insediamento. I sovrani di Fon-tane rimasero tali anche dopo il 1788, a seguite della caduta di Venezia, avvenuta nel 1797, e in seguito al primo governo francese in Istria. Nel 1805 il pa-ese venne annesso al distretto di Parenzo, seppur i conti Bori-si facevano tuttora valere i loro diritti feudali, estinti appena nel 1869, nei confronti del territorio di Fontane. Durante il dominio francese e austro-ungarico, oltre alla parrocchia, Fontane preservò anche un distretto assestante, ri-portato regolarmente dalle ma-ppe geografiche dell’ottocento, e corrispondente al territorio dell’attuale comune catastale.

11

Page 12: EnjoyIstra no21 | HR-IT

history

Grožnjan: Minulastoljeća Spuštate li se drev-nom cestom via Flavia od Buja prema Vižinadi, opazit ćete s lijeve strane 228 metara visoki stožasti brežuljak, s čijeg vrha, sred kuća, strši zvonik. To je Grožnjan, drevna Graeciniana. Brežuljak, prekriven terasama i vjekovima bogat maslinama i vinogradima, zapravo je pješčaničko uzvišenje nastalo usijecanjem tla što su ga prouzročila dva potoka: Kanistran i Pision. Iz Grožnjana možete uživati u vidiku na dvadesetak okolnih sela, a pogled na polja, na padinama Bolare i Kostanjice slijeva, njive na obroncima Bijelih zemalja i Baredina zdesna, dolinu Mirne u podnožju, i na more od Novigrada do Umaga, otkriva jedan od najljepših i najrodnijih krajeva Istre. Mjesto, nekoć poznato kao ‘kaštel’, bilo je opasano debelim zidinama čiji ostaci se brižljivo čuvaju; u prošlosti je imalo dvoja vrata, od kojih su ona sačuvana

- Velika vrata, imala i podizani most. Smještena su na krasnom mjestu, gdje završava cesta iz Ponte Portona. S veličanstvenog vidikovca, na zidinama, kraj mjesta na kojemu su se nalazila mala vrata i gdje još uvijek postoji venecijanski stup, pogled seže do samog obzora.

Grisignana: I millenni passati Chi scende l’antica via Flavia muovendo da Buie ver-so Visinada, notera sulla sinistra un colle di forma conica, alto 228 m, sulla cui sommita, fra un grup-po di case, spicca un campanile. E Grisignana, l’antica Graeciniana. Il colle, terrazzato e ricco per se-coli di ulivi e vigneti, e uno spe-rone arenaceo che si e formato dalle fenditure dei terreni provo-cate da due torrenti: il Canistran ed il Pision. Da Grisignana si gode l’incantevole veduta d’una venti-na di paesi circostanti, mentre il panorama dei campi, sui declivi di Bollara e Castagna alla sinistra,

delle campagne sui versanti delle Terre Bianche e di Baredine alla destra, della sottostante valle del Quieto, e del mare di Citta-nova fino ad Umago, scopre una delle piu belle e rigogliose zone dell’Istria. Il paese, conosciuto un tempo come ‘castello’, era cir-condato da grosse mura ed oggi, a cio che ne rimane, viene de-dicata molta cura. Nell’antichita aveva due porte, di cui una, la Porta Maggiore, la sola che si e conservata, era anche dotata d’un ponte levatoio. E situata in un luogo incantevole, dove termi-na la strada da Ponte Porton. Dal magnifico belvedere, alle mura, presso il luogo dove si trovava la porta minore e dove esiste tutto-ra il pilo (colonna) veneto, lo sgu-ardo si estende fino all’orizzonte. In questa cittadina appollaiata sul cocuzzolo del colle, le case sono addossate l’una all’altra, cio che attesta la configurazione medie-vale dell’abitato.

12

Page 13: EnjoyIstra no21 | HR-IT

Naziv gradića Vrsara (tal. Orsera) vrlo je star. U sred-njovjekovnim, latinskim doku-mentima, ime gradića nalazimo u raznim varijantama: Ursaria, Ursarium, Vrsarium, Orsaria... Imenom Ursaria označavala se čak obala i obala između Fun-tane i Lima. U korijenu naziva Ursaria sačuvala se (tako misle lingvisti) staromediteranska riječ ‘ur’ (izvor). Drevni mediteranski pomorci su, ploveći uz zapadnu obalu Istre, uzimali pitku vodu s izvora na obali između Funtane i Vrsara te je tako nastao naziv Ursaria. Pod tim imenom Vrsar je bio poznat u rimsko i bizantsko doba. U ranom srednjem vijeku Slaveni su antički naziv prilago-dili svom izgovoru. U hrvatskom nazivu ‘u’ je zamijenjeno s ‘v’, a nastavak ‘ia’ se vremenom izgubio. Tako je nastao hrvatski naziv Vrsar. Prema starom na-zivu Ursaria nastao je talijanski naziv Orsera. Talijanski geograf

Pietro Coppo (16 st.) pogrešno je povezao ime Orsera s rimskom porodicom Orsini od koje se, na-vodno, neki član naselio u Vrsaru i tako dao ime gradu. Isto tako je krivo tumačenje naziva Orsera prema imenu ravenskog nadbi-skupa Ursa.

Il nome di Vrsar(Orsera) é molto antico. Nei documenti medievali in latino, il nome della nostra cittadina é citato in diverse varianti: Ursaria, Ursarium, Vrsarium, Orsaria... Con il nome di Ursaria s’ indi-cava addirittura l’intero di costa tra Fontane e Leme. Nella radice del nome Ursaria sì e conserva-to, secondo il parere dei linguisti, l’antico vocabolo mediterraneo ‘ur’ (fonte, gorgente). Gli antichi navigatori mediterranei, infatti, costeggiando l’Istria occidentale si rifornivano d’acqua potabile alle sorgenti che si trovavano nel tratto di costa tra Fontane ed Or-

sera. Da qui trae origine il nome di Ursaria. Nell’alto medio gli Slavi adattarono il nome di allora alla loro pronuncia. Nel nome croato la ‘u’ venne sostituita dalla ‘v’, mentre la desinenza ‘ia’ con il passar del tempo cadde. Così si formò il nome croato di Vrsar.Il nome italiano di Orsera deriva dall’antico nome Ursaria. Il geo-grafo italiano Pietro Coppo (16° secolo) collegò erratamente il nome Orsini, uno dei membri del quale si sarebbe trasferito nella stessa ed avrebbe chiamato il paese con il suo cognome.

history

13

Page 14: EnjoyIstra no21 | HR-IT

art

Put istarskih freskiFreske u crkvicama u untrašnjosti Istre još su jedna specifičnost ove regije. U Istri postoj mnogo mjesta na kojima se nalaze freske, od velikih i raskošnih do pojedinačnih scena i sit-nih fragmenata. Prve freske u Istri naslikane su s prijelaza 8. u 9. stoljeće, dok zlatno doba oslikavanja sakralnih objekata počinje u 11 stoljeću i traje sve do 16. stoljeća. U razdoblju srednjeg vijeka freske nisu predstavljale samo ukras, već i natpise za većinsko nepismeno stanovništvo. U tom su smislu freske imale važnu ulogu. Mještani su gajili poštovanje, di-vljenje i molili su se pred slikama Bogorodice Isusa, svetaca i zaštitnika pojedinog mjesta Freske su svojim bojama mamile pogled upozoravale stanovništvo da ne budu grešn jer ih čekaju scene sa slika, poput posljedn-jeg suda i slično. To su bile opomene koje su slikari stavljali na izlazima iz crkava. Benedik-tinci su u Istru donijeli prve značajnije freske u 11. stoljeću. Često su i sami bili autori slika s romaničkim i bizantskim elementima. Majstori-slikari najprije bi na debelo i grubo ožbukal unutrašnjost crkve, zatim bi prosijali vapno zamiješali ga sa sitnim pijeskom te napravil prvi grubi sloj. Drugi sloj nije bio premazan odjednom, već bi se radio samo onaj dio na kojem bi se taj dan slikalo. Nizu umjetnika ovih djela nisu zabilježena imena.

Itinerario degli affreschiistrianiGli affreschi nelle chiese dell’entroterra istria-no sono un’altra particolarità di questa regio-ne. In Istria ci sono molti paesi nei quali tro-verete gli affreschi, da quelli grandi e lussuos fino alle scene singole e frammenti minuscoli I primi affreschi in Istria sono stati dipinti tra l’8. e 9. secolo, mentre l’epoca d’oro per la pittura e la decorazione degli edifici religios inizia nel 11. secolo e dura fino al 16. secoloDurante il periodo del medioevo gli affresch non rappresentavano solo una decorazione ma anche gli ‘scritti’ per la maggioranza della popolazione analfabeta. In questo senso, gl affreschi avevano un ruolo importante. Gli abi-tanti dei paesi avevano rispetto e ammirazione e pregavano davanti all’immagine della Ver-

enjo

yart

Beram

14

Page 15: EnjoyIstra no21 | HR-IT

gine, Gesù, dei santi e patroni dei oro paesi. Gli affreschi attraevano o sguardo con i loro colori e man davano il messaggio agli abitanti di non commettere peccati, perché saranno proprio loro i protagonisti delle scene che stavano guardando, come il Giudizio Universale e scene simili. Rappresentavano le ammo-nizioni che gli artisti dipingevano all’uscita delle chiese.I benedettini hanno portato in Istria nell’11. se-colo i primi affreschi importanti. Gli stessi benedettini erano spesso gli autori dei dipinti murali dagli ele-menti romanici e bizantini. La prima fase eseguita da ogni affrescatore era sempre la stesura dell’intonaco grezzo all’interno della chiesa, do-podiché la calce setacciata veniva mescolata con la sabbia di fiume fine e si eseguiva una prima mano ruvida. Il secondo strato non ve-niva ricoperto subito, ma veniva eseguito solo la parte sulla quale si doveva dipingere in giornata. I nomi degli artisti di questi affreschi sono sconosciuti.

Crkva Sv. Barnabe u Vižinadi romanička je građevina, zvorno dvoapsidalna crkvica nasta-a na prijelazu iz 12. u 13. stoljeće. Freske su naslikane polovicom 15. stoljeća na svim zidovima i apsida-ma. Apside su porušene na prijela-zu iz 16. u 17. stoljeće, a crkva je povišena za dva metra. Freske su tada vjerojatno prežbukane i pro-bijena su dva nova prozora. Godi-ne 2000. završena je restauracija i čišćenje fresaka od žbuke i vapna. U velikim su poljima oslikani prizo-ri iz Kristova djetinjstva: Rođenje susa, Poklonstvo kraljeva, Pokolj nevine dječice. Na drugom se zidu nastavlja slijed iz Kristova života: Susret u hramu, Posljednja večera Uskrsnuće.

La chiesa di S. Barnaba a Visinada è un’opera romanica, che fu in origine una chiesetta biabsi-data, costruita a cavallo fra il XII e il XIII sec. Gli affreschi sulle pareti e le absidi vennero realizzati nella metà del Quattrocento. Le absidi vennero demolite fra il XVI e il XVII sec., e la chiesa fu innalzata di due metri. Fu probabilmente allora che gli affreschi vennero ricoperti da uno strato di malta e che vennero aperte due nuove finestre. Nel 2000 sono stati portati a termine i restau-ri e gli affreschi, ripuliti dalla malta e dalla calce, sono tornati alla luce. In grandi campi sono dipinte sce-ne dell’infanzia di Gesù: la Nascita, l’Adorazione dei Magi, la Strage degli Innocenti. Sull’altra parete il racconto della Vita di Cristo prose-gue con la Presentazione al Tem-pio, l’Ultima Cena e la Resurrezione.

art

infomust Potražite u najbližojTurističkoj zajedniciCercate nell’Ente turistico più vicino

Istra CultureKulturne, povijesne i prirodne znamenitostiIstre

Siti culturali, storici enaturali dell’Istria

Vižinada

15

Page 16: EnjoyIstra no21 | HR-IT

art

Lapidarium, muzej za novo doba NovigradUtemeljen pred svega pet godina vođen mladom ekipom, muzej Lapidarium sjajno je označio pri-elaz Novigrada u novo tisućljeće koje pred gradove postavlja nove zazove u prezentaciji kulturne baštine. Već je i sama zgrada priča za sebe - arhitekti su je osmislili kao dvije crne kutije u zelenom parku, a upotrebom staklenih stijenki postigli efekt prozirnosti i pristupačnosti. Iako e riječ o remek-djelu moder-nog dizajna, novi muzej izvrsno se uklopio u staru jezgru gra-da. Lapidarium čuva jednu od najvažnijih zbirki kamenih spo-menika u Hrvatskoj. Ima ih oko stotinu, potječu iz vremena od 1. do 18. stoljeća, a polovica je zložena u stalnom postavu mu-zeja. Uglavnom je riječ o elemen-tima crkvene arhitekture iz župne crkve Svetog Pelagija. I u drugim

segmentima Lapidarium živi u skladu s modernim vremenima - u njemu su svirali rock-bendovi, vrvi događajima za sve uzraste, a lako ga je zamisliti i kao kulisu za kakav moderni film ili avangardni performans. Idealan je za posjet s djecom i mladima, no nema dvoj-be da će zadiviti i ljubitelje origi-nalnog dizajna, davne povijesti i njenih suvremenih interpretacija. Bila bi zaista prava šteta otići iz Novigrada, a ne posjetiti Lapida-rium, muzej novog doba!

Lapidarium, museo per una nuova eraCittanovaIstituito da appena cinque anni e gestito da un gruppo di giova-ni, il museo Lapidarium ha dato un’impronta straordinaria al passaggio di Novigrad-Cittanova al nuovo millennio che pone di fronte alle città delle nuove sfide nel presentare il patrimonio cul-

Novigrad

turale. Già l’edificio stesso parla da sé: gli architetti gli hanno dato la forma di due scatole nere in un parco verde, e con l’uso di pareti di vetro hanno ottenuto l’effetto di trasparenza e accessibilità. No-nostante si tratti di un capolavoro del design moderno, il museo si è inserito benissimo nel centro storico della città. Il Lapidarium conserva una delle più importanti collezioni di monumenti in pietra della Croazia. Ce ne sono un cen-tinaio e abbracciano il periodo dal I al XVIII secolo. La metà di questi oggetti è esposta nell’am-bito della mostra permanente del museo. Si tratta principalmente di elementi di architettura sacra della chiesa parrocchiale di San Pelagio. Anche negli altri segmen-ti il Lapidarium vive al passo con i tempi moderni - qui si sono esibiti vari gruppi rock, il luogo pullula di avvenimenti per tutte le età e non è difficile immaginarlo come quinta per qualche film moderno o performance d’avanguardia. È ideale visitarlo con bambini o gio-vani, impressionerà sicuramente gli amanti del design originale, della storia remota e delle sue interpretazioni moderne. Sarebbe un vero peccato andar via da Cit-tanova, senza prima visitare il La-pidarium, museo della nuova era

16

Page 17: EnjoyIstra no21 | HR-IT

Ž u p n a c r k v a Pohođenja Blažene Djevice Marije Sv. Elizabeti u Balama, velika e građevina od bijelog kamena zgrađena na ostacima bazilike iz 9. stoljeća. Ova župna crkva pravi e rekorder jer na istom je mjestu peta u nizu. Podaci kazuju da ju e dao izgraditi Tommaso Bembo, gradonačelnik Bala u razdoblju od 1845. do 1891. godine, a prema projektu mons. Paola Deperisa. Crkva Pohođenja Blaženoj Djevi-ci Mariji dovršena je i posvećena 1882. godine. Danas čuva kameni sarkofag ukrašen pleterom iz 9. stoljeća, drveno raspelo, rene-sansni drveni reljefni poliptih, iturgijsko ruho i pribor iz 15/18. stoljeća te drveni kip Gospe od Mon Perina iz 15. stoljeća. Mno-gi vjeruju da kip ima čudotvornu moć. Legenda kazuje kako su edne izuzetno sušne godine na-

kon molitvi pred kipom nad Bale došli oblaci i počela je padati jaka kiša koja je spasila mjesto od po-sljedice jake suše. Kiša je, priča legenda, padala samo u Balama, dok su sva okolna mjesta ostala bez ijedne kišne kapi. Mon Perin je naziv brežuljka na kojem su izgrađene Bale.

La chiesa parrocchia-le della Visitazione di Maria a S. Elisabetta a Valle è una grossa struttura in pietra calcarea bianca, costruita sui resti di una basilica del IX sec. È stata costruita per volere di Tommaso Bembo, podestà di Valle, nel periodo che va dal 1845 al 1891, secondo il progetto del mons. Paolo Deperis, parroco di Valle. I lavori di costruzione sono terminati nel 1882, anno in cui la chiesa è stata dedicata alla Visi-tazione di Maria a S. Elisabetta. Attualmente custodisce: un sar-

cofago in pietra decorato con il famoso ‘intreccio’ risalente al IX sec., un crocefisso ligneo, un polittico rinascimentale in legno, vari capi d’abbigliamento liturgico e diversi accessori risalenti al pe-riodo che va dal XV al XVIII sec Custodisce inoltre la statua lignea della Madonna di Mon Perin (nome del colle sul quale sorge l’abitato di Valle) risalente al XV sec. Sono in molti a credere che la statua abbia poteri miracolosi La leggenda narra che durante un anno particolarmente secco, in seguito a ripetute preghiere alla Madonna, Valle fu sovrastata da nuvole piene di pioggia che salvarono il paese dalle spiace-voli conseguenze della siccità. La leggenda inoltre racconta che la pioggia interessò esclusivamen-te il territorio di Valle lasciando senza precipitazioni i paesi cir-costanti.

art

Bale

17

Page 18: EnjoyIstra no21 | HR-IT

art

2Cellos i u Humuanche a Colmostarski gradić Hum, poznat kao najmanji grad na svijetu, bio je i mjesto snimanja spota planetar-no popularnog sastava 2Cellos, koji čine 25-godišnji čelisti Stje-pan Hauser iz Pule i Luka Šulić z Dubrovnika. Spot donosi još ednu virtuoznu obradu pop-rock standarda na violončelu; ovog e puta na red došla Where the streets have no name irske grupe U2. Uske uličice Huma, njegove stare kamene kuće te mir i tišina stopili su se u savršenu pozor-nicu za izvedbu mladih čelista. Uspjeh dua 2Cellos klasična je priča o ostvarenju snova. Kada su mladi talenti Hauser i Šulić na violončelima obradili hit Micha-ela Jacksona Smooth Criminal i u siječnju 2011. ga podijelili sa svijetom putem Youtubea, nisu se nadali da će njihov uradak u roku od samo nekoliko tjedana

pogledati milijuni ljudi. Vidjevši senzacionalnu obradu, nazvao ih je sir Elton John i pozvao da mu se pridruže na turneji. Duo je ubrzo snimio i album, izvodeći Nirvanu, Stinga, U2 i druge u svom jedinstvenom stilu. Nasta-vili su koncertirati diljem svijeta uz bok Eltonu Johnu, pridružili se Georgeu Michaelu na huma-nitarnom koncertu, nastupili na londonskom iTunes festivalu, go-stovali kod Davida Lettermana i Ellen DeGeneres, što je tek dio

dostignuća koja su obilježila sja-jnu godinu ovih mladića. Unatoč uzbuđenju i žurbi, Hauser i Šulić su vraćali kući i povremeno svi-rali u Hrvatskoj. Viđeni su tako na velikoj ljetnoj proslavi u Rovinju, gdje je njihov nastup na bini uz more vidjelo više od 20 tisuća ljudi. Nella cittadina istriana di Colmo, nota anche come la più piccola città del mondo, è stato ambien-tato il video del famosissimo gruppo 2Cellos, formato da due violoncellisti di 25 anni, Stjepan Hauser di Pola e Luka Šulić di Dubrovnik. Il video rappresen-ta un’elaborazione virtuosa al violoncello di brani musicali ap-partenenti al genere pop-rock questa volta i due hanno inter-pretato la nota canzone degli U2, Where the streets have no name Le strette viuzze di Colmo, le sue vecchie case di pietra, la pace e il silenzio sono stati il palcoscenico ideale per l’esibizione di questi due giovani violoncellisti. IL suc-cesso dei 2Cellos è l’esempio classico dei sogni che diventano realtà. Quando nel gennaio del 2011 i giovani talenti Hauser e Šulić proposero al pubblico la nota canzone di Michael Jackson Smooth Criminal, suonandola al violoncello e dividendola col re-sto del mondo tramite YouTube, non immaginavano neanche che in poche settimane sarebbero stati cliccati da milioni di perso-

18

Page 19: EnjoyIstra no21 | HR-IT

ne. Vedendo quest’interpretazit-ne sensazionale, sir Elton John i contattò invitandoli a esibirsi come ospiti alla sua tournee. Il duo ha presto inciso un album nterpretando brani di Nirvana, Sting, U2 e altri artisti, sempre usando uno stile inconfondibile. Hanno continuato il loro tour mondiale assieme a Elton John, hanno partecipato assieme a George Michael a un concerto umanitario, si sono esibiti all’iTu-nes festival di Londra, sono stati ospiti di David Letterman ed Ellen DeGeneres, e questi sono soltan-to alcuni dei traguardi raggiunti da questi due giovani. Nonostan-te l’eccitazione e la fretta, Hauser e Šulić ritornano a casa e di tanto n tanto suonano in Croazia. Han-no partecipato anche alla Notte di Rovigno, dove oltre ventimila persone hanno avuto l’occasione di apprezzare la loro esibizione su un palcoscenico in riva al mare.

ArtexchangeRovinj-Rovigno, 25. - 29.05.Kulturna razmjena, širenje pro-stora umjetnosti, pomicanje gra-nica u međunarodnoj suradn-i - sve je to, i još mnogo više, znjedrio veliki sajam umjetnina u Rovinju. Artexchange je mjesto susreta više desetaka galerija iz brojnih zemalja, ali i platforma za predstavljanje privatnih kolekcio-narskih zbirki, koje, daleko od po-

art

Rovinj

gleda javnosti, nerijetko skrivaju prava umjetnička blaga. Osim što promovira autore, galerije i stru-ku, afirmirajući poriv za ljepotom i vrijednostima umjetničkog stva-ranja, manifestacija otvara pute-ve prema uspostavljanju tržišta umjetnina, nastojeći olakšati njihov dolazak do kupaca. Or-ganizaciju potpisuju renomirani znalci i kulturni djelatnici, a Ar-texchange je bez sumnje jedan od glavnih svibanjskih kulturnih događaja na istarskom poluoto-ku. Žudnja za ljepotom u Rovinju dobiva dodatni zamah, jer riječ je o jednom od najljepših gradova na Jadranu, oazi mašte, inspiraci-je i živih kulturnih programa.Lo scambio culturale, l’amplia-mento degli spazi all’arte, lo spostamento dei confini nella collaborazione internazionale - tutto questo e tanto altro ancora ha caratterizzato la grande fiera

artistica Artexchange di Rovigno essa rappresenta il luogo d’in-contro di varie decine di gallerie provenienti da numerosi paesi ma è anche il posto adatto per presentare le collezioni private che, lontano dagli occhi del pub-blico, spesso celano veri tesori artistici. Oltre a promuovere gli autori, le gallerie e la professio-ne, affermando l’impulso per la bellezza e i valori dell’opera artistica, la manifestazione spia-na la strada alla creazione di un mercato d’arte, favorendo il contatto col compratore. L’Ar-texchange è senza dubbio uno dei principali eventi culturali del mese di maggio sulla penisola istriana. Il desiderio di bellezza si accentua ulteriormente perché, essendo una delle più belle cit-tà dell’Adriatico, Rovigno è una fonte di fantasia, ispirazione e intensi programmi culturali.

19

Page 20: EnjoyIstra no21 | HR-IT

gourmet

Maslinovo ulje iz Tara i VabrigeMaslinovo ulje iz Tara i Vabrige pre-poznato je kao glavni nositelj konti-nuiteta lokalnog načina življenja na ovom području od antike do danas uvala Lorun bila je od 1. do 6. stoljeća nove ere glavno središte proizvodnje amfora za prijevoz maslinovog ulja za cijeli Jadran, ovdašnje maslinovo ulje nalazilo se na bogatim trpeza-ma europskih vladara, a od 70-tih godina prošlog stoljeća FAO, organi-zacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, znanstveno je utvrdila da su geomorfološke i klimatske ka-rakteristike ovog područja idealne za proizvodnju visokokvalitetnog ekstra djevičanskog ulja i potvrdila značajan kuriozitet da je upravo ovdje najsje-vernija točka Europe na kojoj masline mogu dati ulje takve visoke kakvoće, profinjenosti i sklada. Upravo su tar-ski maslinari i proizvođači ekstra djevičanskog maslinovog ulja visoke kakvoće glavni likovi zanimljive desti-nacijske priče. Oni svojim predanim ra-dom, baštineći tradicije i znanja svojih predaka i bivajući otvorenima prema novim saznanjima i cjeloživotnom učenju, iz godine u godinu njeguju sto-ljetna stabla ulika, ali i sade nove nasa-de i proizvode vrhunska ulja koja biva-ju sve više prepoznata i vrednovana i izvan granica Istre i Hrvatske. Svi dije-lovi njihova rada ujedno su i vrhunski doživljaj za sve posjetitelje Tara i Vabrige: njihovi maslinici prošarani suhozidima oblikuju jedinstven kultur-ni krajolik za istraživanje svim putnici-ma namjernicima, a njihove otvorene konobe i kušaonice postaju kultna mjesta nezaboravnih gastronomskih doživljaja gdje se, uz ostale lokalne riblje proizvode i lokalna vina, kušaju vrhunska maslinova ulja!

enjo

ygo

urm

et

20

Page 21: EnjoyIstra no21 | HR-IT

gourmet

L’extravergine diTorre-AbregaÈ da antica data ormai che l’ex-travergine di Torre-Abrega viene riconosciuto quale principale cardine di continuità dello stile di vita locale in quest’area, a partire dall’antichità sino ai gior-ni nostri: nel periodo cha va dal 1° al 6° sec. d.C., la baia Lorun fu il principale centro di produ-zione delle anfore utilizzate per l trasporto dell’olio d’oliva lun-go il mare Adriatico. Nonostante all’epoca era una consuetudine trovare l’olio d’oliva nostrano sulle tavole della nobiltà euro-

pea, appena dagli anni ’70 del secolo scorso, con l’aiuto della FAO, l’associazione delle Nazioni Unite per l’alimentazione e l’agri-coltura, è stato scientificamente dimostrato che le caratteristiche climatiche e geomorfologiche di questa regione sono ideali per ottenere un olio extra vergine di oliva di altissima qualità, ed è stata confermata la significativa peculiarità di questo territorio, quale zona più settentrionale d’Europa in cui l’olio d’oliva è in grado di raggiungere elevati livelli di qualità, raffinatezza e di armonia. Proprio gli olivicoltori e i produttori di olio extra vergine di oliva di alta qualità di Torre, sono i soggetti chiave di questo pro-cesso di sviluppo e nel contempo gli attori principali dell’interes-sante storia della regione stes-sa. Lavorando sodo, ereditando la tradizione e le conoscenze

dei loro antenati, e restando aperti a nuove conoscenze ed all’apprendimento permanente, di anno in anno essi coltivano gli alberi secolari di olivo, pian-tato nuovi impianti e producono oli di alta qualità, sempre più riconosciuti e apprezzati anche al di fuori dei confini dell’Istria e della Croazia. Ciascuna fase del loro lavoro diventa così una singolare esperienza per tutti i visitatori di Torre e di Abrega; i loro oliveti, contornati da muri a secco in pietra, formano un pa-esaggio culturale unico che tutti gli avventori e i visitatori posso-no liberamente esplorare, le loro cantine e le sale di degustazione aperte stanno diventando luoghi di culto nei quali assaporare gli ottimi prodotti ittici e i vini locali, oltre ad un superbo olio d’oliva, e provare indimenticabili esperien-ze gastronomiche!

infomust18. smotraekstra djevičanskih maslinovih uljaXVIII Rassegna dell’olio extra vergine d’olivaVodnjan-Dignano, 14.04.

21

Page 22: EnjoyIstra no21 | HR-IT

gourmet

Dani istarskih šparoga Le giornate dell’asparago istriano Umag-Novigrad-Buje-Brtonigla23.03. - 01.05. / 21.03. - 01.05. Danas već tradicionalni gourmet event Dani istarskih šparoga omogućuje svim ljubiteljima šparoga mogućnost kušanja specijaliteta pripremljenih na bazi ove istarske delicije u restoranima i konobama s područja Umaga, Novigrada, Brto-nigle i Buja. Potražite informaciju o ugostiteljskim objektima koji sudje-luju u ponudi, odaberite neodoljiv menu i uživajte u vrhunskoj gourmet ponudi u znaku istarske šparoge!L’ormai conosciuto evento gourmet Le Giornate dell’asparago Istriano of-fre a tutti gli amanti degli asparagi la possibilità di assaggiare le specialità locali preparate sulla base di questa prelibatezza istriana nei ristoranti e delle trattorie della zona di Umago,

Cittanova, Verteneglio e Buie. Chie-dete informazioni presso i ristoranti che partecipano all’iniziativa, sceglie-te un delizioso menu e godete nelle suerbe offerte gastronomiche nel segno dell’asparago istriano!

ŠparogadaFesta degli asparagiKaštel (Buje), 13. - 15.04. Divlja šparoga ima počasno mjesto na istarskoj trpezi - vitka i tamna, ona je simbol vitalnosti, zdravlja i užitka za nepce te će u svaku kuhinju uni-jeti dašak primorskog življenja. U proljeće divlja šparoga u izobilju ra-ste po šumarcima i livadama uz širi obalni pojas Istre. Berači tada revno pretražuju žbunje u potrazi za mla-dim izdancima koje potom na jed-nostavan način pripremaju u fritaji, najpoznatijoj bazi za šparogu. Finog, gorkastog okusa i karakterističnog mirisa, šparoga inspirira i vrhunske majstore kuhinje, ne ostajući tek puki sastojak narodne kuhinje. Da-

infomust Dani istarskih šparogaLe giornate dell’asparago istrianoRestorani | Ristoranti

Umag | Umago

A CasaGrupija 13a, Grupija

BadiUmaška 12, Lovrečica

BuščinaBuščina 18, Marija na Krasu

Diana Kempinski AdriaticCrveni vrh, Savudrija

Ma-NiMarina Bemba 3, Umag

MelonBujska 11, Petrovija

NonoUmaška 35, Petrovija

PergolaSunčana 2, Zambratija

PortoSavudrija 5, Savudrija

SoleSošići 58, Donji Picudo

ToniSiparska 8, Zambratija

Villa RosettaRestoran MaruzzaCrvena uvala 31, Zambratija

Novigrad | Cittanova

San BenedettoDajla 35, Dajla

SergioŠaini 2A, Novigrad

Buje | Buie

AtelierMarušići 30, Marušići

AquariusDigitronska 14, Buje

DavidKaštel 12c, Kaštel

IgorKaštel 120E, Kaštel

La ParenzanaVolpija 3, Volpija

Malo seloFratrija 1, Fratrija

MarinoKremenje 96b, Kremenje

22

Page 23: EnjoyIstra no21 | HR-IT

nas se od nje pripremaju sofisti-cirane delicije po mjeri najvećih gurmana, a skoro svaki istarski restoran iznjedrio je vlastite va-rijacije na temu ove dragocjene aromatične biljke. Raznovrstan program Šparogade u Kaštelu donosi za svakoga ponešto, a po-sebno zanimljivim čini ga atrakti-vno natjecanje u branju šparoga. Sudjelovati može svatko - natje-catelji imaju nekoliko sati da u okolnim šumarcima uberu što više izdanaka divlje šparoge i da h donesu pred žiri koji ocjenjuje veličinu, izgled i masu zavežljaja, a traži se i najdulja ubrana šparoga. Festival nudi i sadržaje za mališane, degustiraju se jela na bazi šparoga, priređuje se i rekreativna biciklistička vožnja nspirirana tom samoniklom bilj-kom. Boravite li u Istri u sezoni divlje šparoge, posjetite jednu od brojnih šparogada i upozna-

jte vladaricu proljetnog stola u njenom punom sjaju.L’asparago selvatico occupa un posto di primo piano sulla ta-vola istriana - stretto e scuro, l’asparago è simbolo di vitalità, salute, delizia per il palato e in ogni cucina porta un pizzico dell’atmosfera della vita locale. In primavera l’asparago selvati-co cresce abbondantemente per i boschetti e i prati lungo l’ampia fascia costiera dell’Istria. I racco-glitori perlustrano regolarmente i cespugli alla ricerca dei germogli.Con il suo sapore leggermente garbo e un profumo caratteri-stico, l’asparago ispira i migliori chef e non rimane soltanto un ingrediente della cucina popo-lare: oggi è usato per preparare raffinate delizie per i buongustai, e quasi ogni ristorante istriano ha perfezionato le proprie varianti su questa preziosa pianta aro-

matica. Il programma variegato della Festa degli asparagi a Ca-stello, a ognuno porta qualcosa particolarmente interessante ed emozionante è la gara di raccol-ta degli asparagi. Chiunque può partecipare - i concorrenti hanno un paio d’ore a disposizione per raccogliere nei boschetti vicini quanti più asparagi selvatici e di portarli alla giuria che ne valute-rà le dimensioni, l’aspetto e la quantità. Si cerca pure l’asparago più lungo. Il festival offre anche divertimento ai più piccoli, si gu-stano i cibi a base di asparagi, si organizza un giro ricreativo in bicicletta ispirato a questa pianta spontanea. Se vi trovate in Istria durante la stagione dell’aspara-go selvatico, visitate una delle numerose feste a lui dedicate e imparate a conoscere il re della tavola primaverile nel suo pieno splendore.

gourmet

MorganBracanija 1, Bracanija

MulinoŠkrile 75a, Buje

PjeroKremenje 99, Kremenje

RinoMomjan 23, Momjan

RondoTrg J. B. Tita 6, Buje

San Leonardo Trg slobode 6a, Buje

SergioDigitronska 21, Buje

Brtonigla | Verteneglio

AstareaRonkova 6, Brtonigla

Hotel-RestaurantSan RoccoSrednja ulica 2, Brtonigla

Konoba-VinotekaSan RoccoBunarska 2, Brtonigla

23

Page 24: EnjoyIstra no21 | HR-IT

gourmet

Samoniklo biljeBiljni svijet istarskog poluotoka seže mnogo dalje od prepoz-natljivih kultura poput masline i vinove loze - njegovu floru čini divlje, samoniklo bilje, raspro-stranjeno po livadama, šumama pitomim brdima. Divlja šparoga, kopriva i koromač tek su neke od biljnih vrsti koje će privući pažnju šetača i rekreativaca dok se kreću istarskim krajolicima, stražujući netaknutu prirodu. Kao čisti produkt prirode, nastao bez intervencije čovjeka, samo-niklo bilje je u vremenima osku-dice bilo dragocjena sirovina, a mjesto je imalo i u prapovijesnim obredima. U narodu se kroz ge-neracije prenosila mudrost o njegovim svojstvima i korištenju - kao hrane, lijeka ili dekoracije. Samoniklo bilje je najbolje sku-pljati od ranog proljeća do sredi-ne ljeta. Neke vrste su ponajprije jekovite, druge su izvrsnog oku-

sa i rado korištene u kuhinji, dok se neke, zbog neprivlačnog oku-sa, upotrebljava samo u slučaju potrebe. Poznavatelji kažu da se branjem samoniklog bilja i njego-vom pripravom u kuhinji moderni čovjek vraća prirodi i svojim pra-davnim porivima, kada mu je ono bilo gotovo jedini izvor hrane.

Piante spontaneeIl mondo vegetale della peniso-la istriana è molto complesso, e oltre alle colture più conosciute come l’olivo o la vite da vino, la sua flora comprende piante sel-vatiche, spontanee, sparse per i prati, i boschi e i soleggiati colli. L’asparago selvatico, l’ortica e il finocchio sono solo alcune fra le specie vegetali che attireranno l’attenzione dei passeggiatori e degli amanti della ricreazione mentre esplorano i paesaggi istriani e la natura intatta. Quali prodotti completamente naturali, nati senza l’intervento dell’uomo,

le piante spontanee ai tempi di carestia erano un alimento pre-zioso e avevano il loro posto anche nelle cerimonie preistori-che. Nel popolo, per generazioni si tramandavano le nozioni sulle loro caratteristiche e l’uso come alimento, medicina o semplice decorazione. Le piante sponta-nee vanno raccolte dall’inizio del-la primavera, fino a metà estate

infomustFestivalsamoniklog bilja Festival delle erbe spontanee

Kršan, 27. - 29.04.[12:00 - 19:00]

Vodnjan, 26. - 27.05. [10:00 - 18:00]

24

Page 25: EnjoyIstra no21 | HR-IT

Alcune specie sono innanzitutto me-dicinali, altre per il loro ottimo gusto sono spesso usate in cucina; altre an-cora a causa del loro cattivo sapore, sono usate solo in caso di necessità. conoscitori dicono che raccogliendo e piante spontanee e preparandole nella cucina moderna, l’uomo ritorni alla natura e ai suoi istinti profondi, quando esse costituivano l’unica ri-sorsa di cibo.

Pohvale vinskoj IstriU najnovijem izboru 10 preporučenih destinacija, urednici Sherman’s Tra-vela izdvojili su manje poznate vinske krajeve, smještene izvan uobičajenih ruta. Čitatelje upućuju da će u nji-ma otkriti novu generaciju vinara, zvanredne okuse i krajolike, a sve to uz znatno manje gužve. Istra je predstavljena kao srcoliki poluotok, prošaran srednjovjekovnim naseljima na brežuljcima i slikovitim gradićima uz more. Njena bijela zemlja u

unutrašnjosti i crvenica na obali te lagano brdoviti tereni s mnogo sun-ca pravi su raj za vinograde koji po-krivaju više od 6.000 hektara zemlje, navodi se u tekstu.

Lode all’Istria del vino Nella nuovissima classifica delle 10 destinazioni raccomandate, gli editori di Sherman’s Travel si sono soffermati su territori del vino meno conosciuti, fuori dalle rotte abituali, suggerendo ai lettori di poter trovare nella zona una nuova generazione di viticolto-ri, sapori e paesaggi eccellenti, non ancora scoperti del tutto. L’Istria è presentata come una penisola a for-ma di cuore, tempestata da insedia-menti medievali situati sui colli e da pittoresche cittadine litorali. La terra bianca dell’entroterra e la terra ros-sa dell’area litorale nonché territori leggermente collinari con molto sole sono un vero paradiso per i viticoltori coprendo più di 6.000 ettari di terra, riportano nell’articolo.

gourmet

infomustSmotra vinasredišnje IstreRassegna dei vini dell’Istria centraleGraćišće, 09.04.

19. smotra vina XIX Rassegna dei vini Vodnjan, 14.04.

Svijet MalvazijaIl mondo delleMalvasiePoreč, 25.04.

VinistraMeđunarodna izložba vina i vinarske opremeRassegnainternazionale del vinoPoreč, 13. - 15.05.

Festival MalvazijaIl festival dellaMalvasiaPoreč, 18. - 20.05.

Wine DayDan otvorenihvinskih podruma u IstriGiornata delle cantine aperte in Istria27.05. [10:00 - 18:00]

25

Page 26: EnjoyIstra no21 | HR-IT

sport

enjo

ysp

ort

Istra Bike - serija unificiranih karataIstra Bike je nova serija specijaliziranih ka-rata koje na jedinstven i pristupačan način prikazuju tisuće kilometara biciklističkih staza na istarskom poluotoku. Svaka kar-ta iz spomenute edicije pokriva po jednu istarsku turističku regiju. Jedna je tako izdana za područje Poreča, Tara, Vrsara i Funtane, druga za Pulu i obližnja turistička središta Medulin, Fažanu i Vodnjan, treća prikazuje istarski sjeverozapad - Umag, Novigrad, Buje i Brtoniglu, dok četvrta obrađuje Labin i Rabac na istočnoj obali Istre. Središnji dio poluotoka - Buzet, Hum, Roč i Ćićarija, također je dobio zasebnu kartu, a vrlo skoro se očekuje njeno izda-vanje za jadranski biser Rovinj. Unificirane karte su rađene na detaljnoj topografskoj podlozi s mnoštvom geografskih podata-ka o prostoru. Osim što donose pregled-no označene biciklističke staze, sadrže i informacije o njihovoj duljini, podlozi i težini. Naznačene su visinske razlike te prosječno vrijeme potrebno za svlada-vanje pojedine rute. Uz to je, po novom sustavu numeracije, svakoj stazi dodijeljen jedinstveni broj. Budući da je u skladu s tim na staze postavljena i nova, unifici-rana signalizacija, biciklističke rute sada je još lakše pratiti, kako na terenu, tako i na kartama i ostalim publikacijama za bicikliste. U grafičkom oblikovanju, sve karte iz serije Istra Bike slijede jedinstven i prepoznatljiv dizajn. Rađene su na kva-litetnoj kartografskoj podlozi mjerila 1:45 000, a na poleđini imaju dodatne opise znamenitosti duž svake od obilježenih staza, i to na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Nova le-peza karata omogućuje gostima na dva kotača da još jednostavnije koriste bogatu mrežu biciklističkih puteva što vijugaju uz Jadransko more i kroz zelenu unutrašnjost Istre. Potražite ih u turističkim uredima, kao pouzdane pratitelje na biciklističkim pustolovinama.

Medulin

26

Page 27: EnjoyIstra no21 | HR-IT

sport

Istra Bike - serie di mappe unificateIstra Bike è una nuova serie di map-pe specializzate che in un modo unico e conveniente visualizzano migliaia di chilometri delle piste ci-clabili sulla penisola istriana. Ogni mappa dell’edizione copre una re-gione turistica dell’Istria. Una è stata pubblicata per la zona di Parenzo, Torre, Orsera, Fontane e l’altra per centri turistici in vicinanza di Me-dolino, Fasana e Dignano. La terza mappa mostra l’Istria nord-occiden-tale - Umago, Cittanova, Buie e Ver-teneglio, mentre sulla quarta map-pa sono elaborati Albona e Rabac (Porto Albona) sulla costa istriana. La parte centrale della penisola - Pinguente, Colmo, Rozzo e Cicceria, ha ricevuto anche una propria map-pa, e si prevede la presentazione per Rovigno, la perla dell’Adriatico. Le mappe unificate sono fatte con una varietà di informazioni geogra-fiche sulla zona. Oltre che mostra-

no chiaramente le piste ciclabili, contengono anche le informazioni sulla lunghezza, superficie e il peso. Sono indicate anche le differenze di altezza e il tempo necessario per padroneggiare un percorso partico-lare. Ogni traccia è assegnata con un numero unico mentre sulle piste si trovano i segnali unificati per se-guire i percorsi più facilmente. Tutte le mappe dalla serie Istra Bike se-guono un design unico e distintivo. Sono state progettate sulla base cartografica di qualità alla scala 1:45 000 e sul lato posteriore si trovano ulteriore descrizioni delle attrazio-ni di ciascuna delle piste segnate. La nuova gamma di mappe bike permette agli ospiti su due ruote di usare una ricca rete di piste ci-clabili che si snodano lungo il mare Adriatico e l’intero verde dell’Istria. Trovateli presso gli ufficci turistici, Vi serveranno come compagni affida-bili in avventure in bicicletta.

Završje

infomust

27

Page 28: EnjoyIstra no21 | HR-IT

sport

Pješačka stazaPazin - BeramBeram i Pazin povezani su kružnom pješačkom stazom označenom crveno-bijelim pla-ninarskim markacijama. U Pazinu staza započinje kod Turističkog ureda, vodi uz Kaštel i preko mosta Pazinske jame te nakon tvornice skreće desno uzbrdo cestom do Gortanovog brijega. Nakon Gortanovog brijega je-dan odvojak staze vodi lijevo za Beram, a drugi nastavlja kružno po hrptu brijega do sela Dušani vraća se u Pazin. Ukoliko iz Berma krećete pješke za Pazin možete odabrati kraću i dužu stazu. Kraća staza započinje u dolini između Berma i Škrilina na odvojku puta koji skreće kroz šumu na Gortanov brijeg. Dužu stazu možete slijediti bijelim putem koji započinje kod crkve

Sv. Marija na Škrilinah i blago se uzdiže do Findrlovog brijega te vas preko sela Dušani vodi do Pazina. Staza je ukupno duga 12 km.Sentiero pedonalePisino - VermoBeram-Vermo e Pazin-Pisino sono collegati con un sentiero pedonale circolare con la segna-letica alpinistica in rosso-bianco. Il percorso inizia a Pisino presso l’Ufficio turistico, vicino al ca-stello, attraversa il ponte sopra la grotta di Pisino, e dopo la fab-brica prosegue a destra in salita verso il colle Gortan. Dopo il colle di Gortan c’è una diramazione, la strada a sinistra conduce a Vermo, mentre l’altra prosegue in senso circolare lungo l’orlo del colle verso il paese di Dušani per tornare a Pisino. Se dal paese di Vermo proseguite a piedi fino a

Pisino, potete scegliere tra il trat-to breve e quello lungo. Il sen-tiero breve inizia nella valle tra Vermo e Škriline alla diramazione che attraversa il bosco e porta alla collina Gortan. Per il tratto lungo si segue la strada sterrata che inizia nei pressi della chie-setta di Santa Maria delle Lastre e sale lievemente verso la collina di Finderle e vi conduce attraver-so il paese di Dušani a Pisino. La lunghezza del sentiero pedonale è di 12 km in totale.

Pazin

Beram

28

Page 29: EnjoyIstra no21 | HR-IT

sport

Golf igralište Adriatic, smješteno na Crvenom vrhu u blizini mjesta Savudrije i grada Umaga, posebno je zanimljivo zbog valovitog terena i gotovo idiličnog krajobraza. Teren nije nimalo jednostavan, ni za profe-sionalce, a niti za početnike koji-ma je ipak prikladan. Prosječno vrijeme potrebno za dovršetak je oko 4 sata. Kako je ovo jed-no od najvjetrovitijih područja istarskog poluotoka, igrači se često suočavaju s još jednim elementom - vjetrom. Zajedno s bunkerima strateški smještenim i greenovima znalački urezanim u teren, vjetar može odigrati značajnu ulogu tijekom igre. Smješten na manje od 300 m od mora i uronjen u nedvojbeno za-nimljiv prirodni kontekst, mjesto je to za igru golfa tijekom svih 365 dana u godini. Osim na po-

gled na more, golfsko igralište nudi i sjajan pogled na tipičan mediteranski ambijent kojega čine nasadi vinove loze, maslinici i zimzelena vegetacija. U skladu s time su i nazivi početnih točaka igrališta: Vinograd, Pogled na more, Stablo masline, Romanička crkvica.

Il Golf Club Adriatic, definito affascinante per il suo terreno ondulato e il paesaggio idilliaco da rinomati golfisti pro-fessionisti come pure da aman-ti dilettanti di questo sport, è situato a Crveni Vrh, vicino a Savudrija-Salvore e poco distan-te dalla cittadina di Umago. Il terreno non è per nulla facile, né per i professionisti, né per i giocatori amatoriali, ai quali è comunque adatto. Il tempo me-dio per completarlo è di 4 ore. Essendo questa una delle zone

più ventose della nostra peniso-la il giocatore deve confrontarsi con un altro elemento - il vento. Quest’ultimo assieme ai bunker posizionati strategicamente e i green sapientemente ritagliati può giocare un ruolo significati-vo. Ciò che rende unico questo campo da golf è la sua posizio-ne. Ubicato a meno di 300 m dal mare e inserito in un contesto paesaggistico e naturalistico d’indubbia bellezza, è il luogo ideale dove giocare a golf 365 giorni l’anno. Oltre alla vista sul mare, l’Adriatic Golf Club offre una splendida vista sul tipico pa-esaggio mediterraneo costituito da vigneti, oliveti e vegetazione sempreverde a testimoniare ciò anche i nomi assegnati ai 5 pun-ti di partenza: Vigneto, Vista sul mare, Albero d’olivo, Chiesetta romanica...

infomust

Aqua GolfFamily Fun

Poreč, Zelena laguna +385 (0)91 1633626 V - IX: 09.00 - 24.00

Košarica s 20 golf loptica = 35 kn

Un set di 20 palline da golf = 35 kn

29

Page 30: EnjoyIstra no21 | HR-IT

Labinska republika Regata krstašaLa regata di vela Rabac, 12. - 13.05.Najbolje posade jedrilica krstaša z Istre i Kvarnera po sedmi put spred obala Rapca pokazat će svoje vještine u kroćenju vjetra i valova. Kao što su nekoć labinski rudari solidarnošću uspjeli stvoriti Labinsku republiku, iste vrijedno-sti zajedništva prenose danas regataši koji svoje pobjede ostva-ruju vještinom, spretnošću i tim-skim duhom. U 18. i 19. stoljeću pitoreskne uvale Rapca, Sv. Mari-ne i Prtloga bile su sidrišta za dr-vene jedrenjake, a danas mornar-ske vještine i stoljetnu pomorsku tradiciju ovog kraja pronose nove edrilice. Dvodnevno druženje i veselje jedriličara obogatit će i li-kovna radionica na temu jedren-a, nastup gradskih mažoretkinja, upoznavanje najmlađih s klasom Optimist te tradicionalna večernja zabava na rivi uz glazbu i domaće specijalitete.

Per il settimo anno consecutivo i migliori equipaggi delle barche a vela dell’Istria e del Quarnero di-mostreranno nel mare di fronte a Rabaz la loro capacità di domare il vento e le onde. E allo stesso modo in cui i minatori di Albona erano riusciti a creare in maniera solidale la Repubblica di Albona (Labinska republika), gli stessi va-lori della collettività li trasmetto-no oggi i regatanti realizzando le loro vittorie con capacità, abilità e spirito di squadra. Nel 18.esimo e il 19.esimo secolo le pittoresche baie di Rabaz, S. Marina e Prtlog-Portolongo ospitarono i velieri in legno, mentre oggi l’abilità mari-naresca e la centenaria tradizione marittima del paese sono legate alle barche da regata veloci. La festa dei velisti sarà arricchita da un laboratorio di pittura sul tema della navigazione a vela, l’esibi-zione delle majorette di Albona,

una presentazione della classe Optimist destinata ai più giovani e il tradizionale intrattenimento serale con musica e specialità locali.

sport

30

Page 31: EnjoyIstra no21 | HR-IT

sport

Atrakcije istarskogpodmorja: CoriolanusNa 6 nautičkih milja zapadno od Novigrada leže ostaci Co-riolanusa, ratnog broda Bri-tanske kraljevske mornarice koji je pred sam kraj Drugog svjetskog rata odradio svoju posljednju plovidbu. Sagrađen 1939. godine Coriolanus je trebao postati ribarski brod, no Britanci su ga zbog čvrste konstrukcije prenamijenili u mi-nolovca i poslali na operativne i vojne zadatke u Mediteran. Bio e potpora iskrcavanju savezni-ka u Afriku 1942. godine kao i okupaciji Sicilije 1943. Potom je patrolirao uz obalu Sirije, da bi u Jadransko more uplovio 1945. sa zadatkom čišćenja morskih mina. Drugi zadatak tog broda s 35-eročlanom posadom na-vodno je bio prisluškivanje radi-skih veza novih jugoslavenskih vlasti. Kao dio klase u kojoj su brodovi nazivani prema Shake-speareovim dramama, Corio-anus je doživio kraj dostojan šekspirijanske tragedije - i sam e stradao od plutajuće mine na koju je naletio ploveći uz zapadnu obalu Istre. Potonuo e u nekoliko minuta, uslijed velike eksplozije koja je oštetila trup. Bio je 5. svibanj 1945. go-dine. Coriolanus je bio dug 46 i širok 8,5 m, a težak čak 554 t. Pokretao ga je parni stroj, bio je namijenjen plovidbi u težim vre-menskim uvjetima te naoružan topovima i dubinskim minama. Ostaci minolovca kojim su u predvečerje Drugog svjetskog rata kročili mornari i njihovi zapovjednici, danas na dubi-ni od 11 do 25 m pire maštu znatiželjnih i jamče pravu ronilačku avanturu.

Attrazioni istriane subacquee: CoriolanusA 6 miglia nautiche a ovest di Cittanova si trovano i resti di Co-riolanus, una nave da guerra della Royal Navy Brittanica, che fece il suo ultimo viaggio vicino alla fine della Seconda Guerra. Costruito nel 1939, Coriolanus stava per diventare una nave da pesca, ma gli inglesi lo hanno ridefinito come il dragamine e mandato ai compiti operativi militari nel Mediterraneo, perché aveva una costruzione molto solida. È stato il sostegno degli alleati sbarcati in Africa 1942 e serviva nel tempo dell’occupazione della Sicilia nel 1943. Un altro compito di quella nave con una squadra di 35 uo-mini era intercettare i radio mes-saggi del nuovo governo jugosla-vo. Come parte della classe in cui le navi sono chiamate secondo le opere di Shakespeare, Coriolanus ha avuto una fine come in una

tragedia di Shakespeare - questo dragamine è stato distrutto pro-prio da una mina galleggiante in cui si è imbattuto durante la navi-gazione lungo la costa occidentale dell’Istria. Affondò in pochi minuti, a causa della grande esplosione che ha danneggiato lo scafo. Era il 5° maggio del 1945. Coriolanus aveva 46 m di lunghezza, 8,5 m di larghezza e pesava 554 t. Era alimentato da un motore a vapore ed è stato progettato per la navi-gazione in condizioni meteo diffi-cili. Era armato di cannoni e mine profonde. I resti del dragamine, per il quale camminavano i mari-nai ed i loro comandanti durante la Seconda Guerra Mondiale, si trovano ora ad una profondità di 11-25 m risvegliando l’immagi-nazione di curiosi e garantendo una vera avventura subacquea

31

Page 32: EnjoyIstra no21 | HR-IT

Skriveni noćni letači BrtoniglaŠpilju Mramornicu, osim kop-nenog jednakonožnog raka, na-stanjuje i nekoliko jedinki šišmiša vrste Myotis myotis. O ovim tajnovitim životinjicama ovisi i brojnost aktivnih kukaca noću što potvrđuje njihovu zaslugu za održavanjem prirodne ravnoteže. Što ih je veći broj prisutan na određenom području, veći je i indeks zdravlja. Iako imaju oči i relativno dobro vide, poznato je da se šišmiši bolje orijentiraju eholokacijom. Kroz usta i nos u okolinu ispuštaju ultrazvuk čiji se valovi potom odbijaju natrag do njih, signalizirajući im gdje se nalaze zgrade, drveće i druge prepreke. Ovakav percepcijski aparat omogućuje šišmišu da stvori vrlo detaljnu sliku okoliša kroz koji se kreće.

Volatori notturninascosti VerteneglioOltre ad essere abitata dal picco-lo crostaceo isopodo Alpioniscus strasseri, la Grotta del Marmo (Spilja Mramornica) è popola-ta anche da pochi esemplari di pipistrello della specie Myotis myotis. Da questi animaletti mi-steriosi dipende anche la molti-tudine degli insetti attivi di notte, e ciò conferma il loro merito nel mantenimento dell’equilibrio naturale: quanto più sono presen-ti in un determi-nato terreno, tanto maggiore è l’indice di sa-lute. Nonostan-te abbiano gli occhi e vedano re la t ivamente bene, è noto

che i pipistrelli si orientano me-glio con l’ecolocazione: attraver-so la bocca e il naso emettono nell’ambiente degli ultrasuoni le cui onde toccano l’ostacolo e si respingono nuovamente verso loro, segnalando dove si trova-no gli edifici, gli alberi e altro. Un meccanismo percettivo di questo genere permette al pipistrello di creare un quadro estremamen-te dettagliato dell’ambiente nel quale si muove.

family

enjoyfamily

32

Page 33: EnjoyIstra no21 | HR-IT

Promatranje SuncaL’osservazione del Sole Višnjan/VisignanoBrdo Tičan/Collina Tizzano 01.04./15.04.Ne propustite predavanja o Suncu i sunčevoj aktivnosti u atraktivnom paviljonu s te-leskopom u novoj Zvjezdar-nici u Višnjanu. Nakon pre-

davanja, slijedi promatranje Sunca teleskopima na koje se postavlja posebni H-alfa filter. Na taj su način vidljive ne samo Sunčeve pjege već i i fakule, blješteće mrlje koje traju po nekoliko minuta. One su usijani oblaci kalci-ja, topliji od ostale površine Sunca, pa ih zato vidimo kao sjajnija područja. Uz to, teleskopom se može vidjeti izbačaje korone, vanjskog pojasa Sunčeve atmosfere koji dostiže temperaturu od nekoliko milijuna Kelvina. Moderna zgrada Zvjezdarni-ce nalazi se na brdu Tičan, 3 km od gradića Višnjana. Okružena je održavanim parkom i šumom, starom crkvicom Sv. Panteleona te replikom drevnog monolit-skog opservatorija kakav je

u željezno doba postojao u okolici Poreča. Pravi je izbor za popodnevni obiteljski izlet.Non lasciate scappare le le-zioni sul Sole e sull’attività solare che si svolgono nel pa-diglione attraente dell’osser-vatorio in Visignano dove c’è anche un nuovo telescopio. Dopo le lezioni segue l’osser-

vazione del Sole con i tele-scopi, su quali si mette il filtro speciale H-alfa. Così sono vi-sibili non soltanto le macchie solari ma anche le facule, le macchie brillanti che durano più minuti. Si tratta di nubi ardenti di calcio, più caldi della superficie del Sole, e per questo li vediamo come aree più luminosi. Inoltre, con il telescopio si possono vede-re le interruzioni di corona, la zona esterna dell’atmosfera solare che raggiunge tem-perature di parecchi milioni di Kelvin. L’osservatorio mo-derno si trova sulla collina di Tizzano, a 3 km di distanza dalla cittadina di Visignano. È circondato da un parco ben tenuto e bosco, l’antica chie-sa di San Pantaleone e una replica di un antico osserva-

family

torio monolitico che esisteva nell’età del ferro presso Parenzo. È la vera scelta per una gita di pomeriggio con la famiglia.

Zvjezdarnica VišnjanVisignano Osservatorio

+385 (0)52 449212Vrijeme/ Tempo: 14.30 - 16.00Cijena/Prezzo: odrasli 20 kn/djeca 10 kn; gratis za obitelji s više djece/adulti 20 kn/bambini 10 kn, gratu-

ito per le famiglie con più bambini.

Najveći puni mjesecLa luna piena più grandeU noći s 5. na 6. svibnja očekuje nas za-nimljiva nebeska pojava - najveći puni mjesec u godini. Mjesec je tada jako osvijetljen i najbliži Zemlji, na oko 357 tisuća kilometara udaljenosti. U danima koji potom slijede očekuju se velike razli-ke u morskim mijenama. Nella notte dal 5° al 6° maggio possiamo incontrare un fenomeno celeste interessante - la luna piena, che è la più grande dell’anno. La luna viene più illuminata e più vicina alla Terra, a circa 357 000 di chilometri di distanza. Nei giorni seguenti accadono grandi differenze della marea.

33

Page 34: EnjoyIstra no21 | HR-IT

family

Alla ricerca deltesoro perduto Fasana Nella piccola città costiera nel sud dell’Istria, Fasana, ogni bambino può brevemente diventare un pirata e il cercatore del tesoro perduto. Basta riferirsi all’ufficio informazioni turistiche situato sulla riva e prendere la mappa speciale con le marcati attrazio-ni storici e naturali di Fasana. La mappa è stampata in croato, ita-

liano, inglese e tedesco e prevista

Potraga za izgubljenim blagom Fažana U obalnom gradiću Fažani na jugu

Istre svako dijete može nakratko

postati gusar i tragač za izgublje-

nim blagom. Dovoljno se javiti u

prostorije Turističke zajednice na

rivi i preuzeti specijalnu kartu s

označenim povijesnim i prirod-

nim znamenitostima Fažane, ti-

skanu na hrvatskom, talijanskom, engleskom i njemačkom jeziku,

namijenjenu djeci do 10-ak godi-

na. Na njoj su označene rimska

tvornica amfora, Madonetta, sa-

kralna zbirka, šterna, najkraća

ulica Fažane, crkva sv. Kuzme i

Damjana, batana, masline, lovor,

ružmarin, brnistra i hrast plutn-

jak. Pred mališanima je zadatak

da, slijedeći kartu, obiđu gradić i

otkriju odgovore na pitanja o lo-

kalnim blagima te se s punjenom

kartom vrate u turističku zajedni-

34

Page 35: EnjoyIstra no21 | HR-IT

family

cu po diplomu i nagradu za

svoj pothvat. U vrijeme većih

proslava, u Fažani se orga-

niziraju i grupne potrage za

blagom, a sudionici se rado

prerušavaju u gusare, morna-

re i avanturiste. Uzbuđenja i

zabave tada ne nedostaje,

dok upoznavanje bogate kul-

ture i povijesti ovog ljupkog

gradića dobiva posve novu

dimenziju.

per i bambini fino a 10 anni. Sulla mappa sono marcati la fabbrica di anfore romane, Madonetta, la collezione d’arte sacra, serbatoio dell’acqua, la strada più breve di Fasana, chiesa di Santi Cosma e Damiano, battana, olivi, alloro, ro-smarino, ginnestra e la quercia da sughero. I piccoli hanno il copmito di seguire la mappa conoscendo la città e di trovare le risposte alle do-mande sui tesori locali. Dopo aver risposto su tutte le domande, de-

vono tornare all’ufficio informazioni turistiche dove riceveranno il diplo-ma e un premio per la sua ripresa. Nel tempo delle feste più grandi, in Fasana vengono organizzate cacce al tesoro in gruppi, ed i partecipan-ti si mascheranno volentieri come pirati, marinai e avventurieri. Eccita-zione e divertimento non mancano ed esplorazione della ricca cultura e della storia di questa cittadina ottiene una dimensione completa-mente nuova.

35

Page 36: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

KA

LEN

DA

R M

AN

IFES

TAC

IJA

CA

LEN

DA

R O

F EV

ENTS

VER

AN

STA

LTU

NG

SK

ALE

ND

ERC

ALE

ND

AR

IO M

AN

IFES

TAZI

ON

I

[0

1.04

. - 3

1.05

.201

2]

TRA

VA

NJ

| AP

RIL

AP

RIL

| A

PR

ILE

... -

01.

04. R

ovi

nj S

C E

den

&...

- 0

7.04

. Vrs

ar S

C P

orto

Sol

eIs

tars

ka r

ivije

raTe

nisk

i tur

nir

Tenn

is to

urna

men

tTe

nnis

tour

nier

Torn

eo d

i ten

nis

... -

01.

04. U

mag

Mitt

el E

urop

a O

pti R

ace

Jedr

iliča

rska

reg

ata

Saili

ng r

egat

taSe

gelre

gatt

aRe

gata

di v

ela

... -

02.

04. P

ore

č H

otel

Pic

alIs

tria

Mus

ic F

estiv

alFe

stiv

al z

boro

va i

orke

star

aFe

stiv

al o

f Cho

irs a

nd O

rche

stra

sFe

stiv

als

der

Chö

re u

nd O

rche

ster

Fest

ival

dei

cor

i e o

rche

stre

... -

12.

04. P

ula

G

aler

ija M

akin

a (G

alle

ry)

11-1

4, 1

8-21

Saša

Pol

dan:

D

iffer

ent d

irect

ions

- s

ame

dest

inat

ion

Izlo

žba

foto

grafi

jaPh

oto

exhi

bitio

nPh

otoa

usst

elun

gM

ostr

a fo

togr

afica

... -

15.

04. P

ore

č M

ala

gale

rija

Dub

ravk

o Se

rtić

Izlo

žba/

Exhi

bitio

nAus

stel

lung

/Mos

tra

04.0

4. P

ula

Roc

k C

affe

21

Blu

es N

ight

: Sup

erfr

ee B

lues

Ban

d &

gue

sts

04.0

4. P

azin

Spo

men

dom

HN

K Za

greb

: Ada

gio

Kaza

lišna

pre

dsta

vaTh

eatr

ical

per

form

ance

Thea

terv

orst

ellu

ngRa

ppre

sent

azio

ne te

atra

le05

.04.

Pu

la R

ock

Caf

fe 2

2To

doro

v A

ntis

tand

Up

Show

& L

ive

Aco

ustic

: Ale

n B

rent

ini

05. -

08.

04. P

ore

č12

. Por

eč C

upM

eđun

arod

ni n

ogom

etni

turn

ir za

mla

de

Inte

rnat

iona

l Tou

rnam

ent i

n Fo

otba

ll fo

r yo

ungs

ters

In

tern

atio

nale

Juge

ndfu

ßbal

lturn

iere

To

rneo

inte

rnaz

iona

le d

i cal

cio

giov

anile

06.0

4. P

ula

Roc

k C

affe

22.

00M

issi

sipi

Que

enRo

ck c

once

rt06

. - 0

8.04

. No

vigr

ad A

gata

Gal

lery

Prod

ajna

izlo

žba

likov

nih

rado

vai z

abav

ni p

rogr

amSa

les

exhi

bitio

n an

d en

tert

ainm

ent

Aus

stel

lung

mit

Verk

auf u

nd

Unt

erha

ltung

spro

gram

mM

ostr

a m

erca

to, p

rogr

amm

a d’

intr

atte

nim

ento

06. -

09.

04. P

ore

č Tr

g sl

obod

eU

skrs

u P

oreč

u Ea

ster

in P

oreč

Ost

ern

in P

oreč

Pa

squa

a P

oreč

-Par

enzo

06.0

4. P

ore

č 7

.00-

24.0

0Sa

jam

ant

ikvi

teta

i um

jetn

ina

Ant

iqui

ties

and

fine

arts

fair

08.0

4. P

ore

č St

art:

Opć

insk

i sud

(Mun

icip

al C

ourt

) 11.

00O

bite

ljska

bic

iklij

ada

povo

dom

ob

iljež

avan

ja S

vjet

skog

dan

a zd

ravl

jaFa

mily

cyc

ling

even

t mar

king

W

orld

Hea

lth D

ayFa

mili

en-F

ahrr

adto

uren

anl

ässl

ich

des

Wel

tges

undh

eits

tags

Gita

in b

ici i

n oc

casi

one

della

G

iorn

ata

mon

dial

e de

lla S

alut

e08

.04.

Rab

ac 1

1.00

Riv

aG

rads

ki o

rkes

tar

Labi

nLa

bin

Tow

n O

rche

stra

Städ

tisch

es O

rche

ster

Lab

inO

rche

stra

citt

adin

a di

Lab

in-A

lbon

aU

skrš

nji k

once

rt

East

er c

once

rtO

ster

konz

ert

Con

cert

o di

Pas

qua

08.0

4. U

mag

Trg

slo

bode

Usk

rs u

Um

agu

East

er in

Um

agO

ster

n in

Um

ag

Pasq

ua a

Um

ag08

.04.

Opr

talj

Usk

rs u

Opr

tlju/

East

er in

Opr

talj

Ost

ern

in O

prta

lj/Pa

squa

a P

orto

le&

Saj

am a

ntik

vite

ta A

ntiq

ues

Ant

iqui

ties

fair

Mes

se fü

r Ant

iqui

täte

nFi

era

dell’

antq

uaria

to08

. - 0

9.04

. Faž

ana

Crk

va S

v. K

uzm

e i

Dam

jana

, 09.

30, 1

1.00

Usk

rs/E

aste

r/O

ster

n/Pa

squa

Crk

vena

sve

čano

stC

hurc

h fe

stiv

ityKi

rchf

est

Fest

a re

ligio

sa09

.04.

Kal

dan

ija (

Bu

je)

Usk

rsni

pon

edje

ljak

Todo

rov

Ant

ista

nd U

p Sh

ow &

Liv

e A

cous

tic: A

len

Bre

ntin

i 12

. - 1

3.04

. Um

ag H

otel

Sol

Um

agH

rvat

ski p

ekar

/Kon

gres

pek

arst

vaB

aker

y co

ngre

ssKo

ngre

s pe

kars

tva

Bäc

kere

i-Kon

gres

sC

ongr

esso

dei

pan

ettie

ri12

. - 2

7.04

. Pu

la G

aler

ija S

veta

src

aIv

an M

aruš

ić K

liff:

Bet

wee

n fr

eque

ncie

sIz

ložb

a/Ex

hibi

tion

Aus

stel

ung/

Mos

tra

Svje

tlosn

a in

stal

acija

Art

istic

ligh

t ins

talla

tion

Lich

tinst

alla

tion

Inst

alla

zion

e di

luci

13.0

4. K

ašte

lir 2

0.00

3. O

karin

afes

tSu

sret

svi

rača

na

okar

ini

Mee

ting

of o

carin

a pl

ayer

sTr

effe

n de

r ‘ok

arin

a’ B

läse

rIn

cont

ro d

ei s

uona

tori

d’oc

arin

a13

.04.

Po

reč

7.00

-24.

00Sa

jam

ant

ikvi

teta

i um

jetn

ina

Ant

iqui

ties

and

fine

arts

fair

Ant

iqui

täte

n un

d Ku

nstm

arkt

Fier

a de

ll’an

tiqua

riato

e d

elle

op

ere

d’ar

te13

.04.

Vrs

ar C

rkva

sv.

Mar

ije o

d M

ora

(Chu

rch)

19.

00

Pram

alić

eG

lazb

eni s

usre

t M

usic

al e

vent

Mus

ikal

isch

Eve

ntEv

ento

mus

ical

eŽe

nski

zbo

r M

endu

leW

omen

’s C

hoir

Men

dule

Frau

ench

or M

endu

leC

oro

fem

min

ile M

endu

le

Page 37: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

... -

15.

04. P

ula

Gal

erija

Luk

aG

odiš

nja

izlo

žba

ostv

aren

ja h

rvat

skih

ar

hite

kata

C

roat

ian

arch

itect

s an

nual

exh

ibiti

on...

- 0

1.05

. Um

ag, N

ovi

grad

, Bu

je,

Brt

on

igla

Dan

i ist

arsk

e šp

arog

eIs

tria

n A

spar

agus

Day

sSp

arge

ltage

in Is

trie

nG

iorn

ate

dell’

aspa

rago

istr

iano

Deg

usta

cija

jela

od

špar

oga

Tast

ing

aspa

ragu

s di

shes

Kost

prob

en v

on S

parg

elge

richt

enD

egus

tazi

oni d

i del

izie

a b

ase

di

aspa

ragi

01.0

4. -

31.

10. N

ova

Vas

Jam

a B

are-

dine

(Bar

edin

e C

ave)

Izlo

žba

star

ih tr

akto

raO

ld tr

acto

rs’ e

xhib

ition

Aus

stel

lung

alte

r Tra

ktor

enM

ostr

a de

i tra

ttor

i sto

rici

01.0

4. F

ažan

a C

rkva

Sv.

Kuz

me

i D

amja

na, 1

0.00

Cvj

etni

ca

Palm

Sun

day

Palm

sonn

tag

Dom

enic

a de

lle P

alm

eC

rkve

na s

veča

nost

Chu

rch

fest

ivity

Kirc

hfes

t Fe

sta

relig

iosa

01.0

4. V

ižin

ada

1. E

ssen

ce S

F pr

omo

Mar

atho

n Pa

renz

ana

(ultr

amar

atho

n)02

. - 0

9.04

. Ro

vin

j Hot

el P

ark

Usk

ršnj

i obi

čaji

svije

taEa

ster

cus

tom

s of

the

wor

ldIz

ložb

a/Ex

hibi

tion

Aus

stel

lung

/Mos

tra

Ant

iqui

täte

n un

d Ku

nstm

arkt

Fier

a de

ll’an

tiqua

riato

e d

elle

ope

re

d’ar

te07

.04.

Pu

laU

skrs

u P

uli

East

er in

Pul

aO

ster

n in

Pul

a Pa

squa

a P

ola

Gra

dska

tržn

ica/

Pula

Mar

ket

Mar

ktpl

atz/

Mer

cato

10

.00

- 12

.00

Usk

ršnj

a fr

itaja

uz

muz

ički

pro

gram

Ost

ern

Frita

ja (R

ühre

i) un

d M

usik

prog

ram

mEa

ster

Frit

aja

(scr

ambl

e eg

gs)

and

mus

ic p

rogr

amFr

ittat

a pa

squa

le c

on p

rogr

ama

mus

ical

eG

rads

ka tr

žnic

a/Pu

la M

arke

tM

arkt

plat

z/M

erca

to

11.0

0 -

12.3

0 D

egus

taci

ja e

kstr

a dj

evič

ansk

og

mas

linov

og u

lja i

vina

Tast

ing

of e

xtra

virg

in o

live

oil a

nd w

ine

Verk

ostu

ng v

on O

liven

öl u

nd W

ein

Deg

usta

zion

e di

ell’o

lio d

’oliv

a e

xtra

ve

rgin

e e

del v

ino

11.0

0 -

12.0

0 Po

rtar

ata

Jazz

Qua

rtet

con

cert

07.0

4. P

ula

Roc

k C

affe

22.

00A

cous

tic S

essi

ons:

Muh

a, V

eco

& L

ego

07.0

4. B

uze

t Is

tra

Trek

(Alp

e A

dria

Tre

kkin

g C

up)

07. -

09.

04. R

ovi

nj G

rads

ko s

redi

šte

(Tow

n ce

ntre

) U

skrš

nji p

rogr

amEa

ster

Eve

nts

O

ster

prog

ram

m

Prog

ram

ma

Pasq

uale

East

ern

Mon

day

Ost

erm

onta

g Lu

nedì

di P

asqu

a09

.04.

Sv.

Pel

egri

n (

Um

ag)

Usk

rsni

pon

edje

ljak

East

ern

Mon

day

Ost

erm

onta

g Lu

nedì

di P

asqu

a09

.04.

Gra

čišć

eSm

otra

vin

a sr

ediš

nje

Istr

eEx

hibi

tion

of w

ines

from

cen

tral

Istr

iaW

eins

chau

in Z

entr

alis

trie

n Ra

sseg

na d

ei v

ini d

ell’I

stria

cen

tral

e09

.04.

Seg

et (

Um

ag)

Dan

Seg

eta

Sege

t cel

ebra

tion

day

Tag

der

Sege

tG

iorn

ata

dell

Sege

t11

.04.

Pu

la R

ock

Caf

fe 2

1.00

Blu

es N

ight

: Sup

erfr

ee B

lues

Ban

d &

gue

sts

12.0

4. B

rto

nig

laSv

. Zen

onD

an o

pćin

e M

unic

ipal

ity d

ayTa

ge d

er G

emei

nde

Gio

rnat

a de

l Com

une

Obi

lježa

vanj

e D

ana

opći

ne i

mje

snog

zaš

titni

ka S

v. Z

enon

aD

ay o

f the

Mun

icip

ality

and

the

loca

l pat

ron

Sain

t Zen

oFe

ierli

chke

iten

der

Gem

eind

e un

d de

s ör

tlich

en S

chut

zhei

ligen

San

Zen

oC

eleb

razi

one

del G

iorn

o de

l Com

une

e de

l san

to p

atro

no lo

cale

San

Zen

one

12.0

4. R

ovi

nj

Ope

ra N

ight

Gor

anka

& M

arin

Tuh

tan

12.0

4. P

ula

Roc

k C

affe

22.

00

13.0

4. R

ovi

nj C

rkva

Sv.

Pel

agija

(C

hurc

h), B

olni

ca (H

ospi

tal)

Gan

dusi

o (R

ovin

j) &

Enc

ian

(Pul

a)Ko

ncer

t zbo

raC

hoir

conc

ert

Cho

rkon

zert

Con

cert

o di

cor

i13

. 04.

Pu

la R

ock

Caf

fe 2

2VI

S Th

e Th

unde

rbird

s13

. - 1

5.04

. Um

ag N

ova

obal

a7.

Sm

rčki

jada

Međ

unar

odni

dan

i glji

va7t

h M

orel

fest

In

tern

atio

nal M

ushr

oom

Day

s7.

Inte

rnat

iona

le P

ilzta

ge: M

orch

elfe

st7°

Gio

rni i

nter

nazi

onal

i dei

fung

hi:

La S

agra

del

lo S

pugn

olo

Prez

enta

cija

jedi

nstv

ene

vrst

e gl

jive

Pr

esen

tatio

n of

uni

que

mus

hroo

m

Präs

enta

tion

des

einm

alig

en

Pilz

sort

e -

die

Mor

chel

Pres

enta

zion

e di

un

fung

o m

olto

si

ngol

are

- lo

spu

gnol

o13

. - 1

5.04

. Kaš

tel (

Bu

je)

Zlat

na š

paro

gaG

olde

n A

spar

agus

Gol

dene

r Sp

arge

lA

spar

ago

d’O

roM

eđun

arod

no g

astr

onom

sko

natje

canj

eIn

tern

atio

nal g

astr

onom

ic c

ompe

titio

nIn

tern

atio

nale

r G

astr

o-W

ettb

ewer

bG

ara

gast

rono

mic

a in

tern

azio

nale

13. -

15.

4. F

iori

ni (

Brt

on

igla

)O

ttav

aPu

čko-

zaba

vna

fešt

aTr

aditi

onal

folk

fest

ival

Trad

ition

elle

Fol

k-Fe

stiv

alTr

adiz

iona

le fe

sta

popo

lare

Page 38: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

13. -

15.

04. S

vetv

inče

nat

7. F

ešta

od

roži

cSa

jam

cvi

jeća

Fl

ower

fair

Blu

men

mar

kt

Fest

a de

i fior

i13

. - 2

7.04

. Pu

la M

MC

Luk

a, G

aler

ija

Ane

x (G

alle

ry)

Kora

na L

ukić

- Šu

ran

Izlo

žba/

Exhi

bitio

nA

usst

ellu

ng/M

ostr

a13

. - 2

9.4.

Po

reč

Ista

rska

sab

orni

ca

(Istr

ian

Parli

amen

t 20.

00Pr

o Fu

tura

Skup

na iz

ložb

a /

Gro

up e

xhib

itG

rupp

enau

sste

llung

Mos

tra

colle

tiva

14.0

4. P

ula

Roc

k C

affe

22.

00A

cous

tic S

essi

ons:

Muh

a, V

eco

& L

ego

14.0

4. P

rnja

ni (

Bar

ban

)Sm

otra

vin

a W

ine

exhi

bitio

nW

einm

esse

Ra

sseg

na d

el v

ino

14.0

4. V

od

nja

n N

arod

ni tr

g19

. sm

otra

vin

a ju

žne

Istr

e 18

. sm

otra

eks

tra

djev

ičan

skih

m

aslin

ovih

ulja

Win

e an

d ol

ive

oil e

xhib

ition

Ö

l und

Wei

n A

usst

ellu

ngLa

mos

tra

del v

ino

e de

ll’ol

io

extr

a ve

rgin

e d’

oliv

a14

.04.

Kal

dan

ija (

Bu

je)

Asp

arag

us B

ike

Tour

Rekr

eativ

na b

icik

lijad

aRe

crea

tiona

l bic

ycle

rid

eLo

cker

e Ra

dtou

rG

iro c

iclis

tico

ricre

ativ

o14

.04.

Sav

ud

rija

Mem

orija

l Bra

nko

Jurić

Stru

čno

pred

avan

je

Expe

rt le

ctur

e Fa

chvo

rtra

g C

onfe

renz

aKo

rado

Kor

levi

ć20

.04.

Po

reč

7.00

-24.

00Sa

jam

ant

ikvi

teta

i um

jetn

ina

Ant

iqui

ties

and

fine

arts

fair

Ant

iqui

täte

n un

d Ku

nstm

arkt

Fier

a de

ll’an

tiqua

riato

e d

elle

op

ere

d’ar

te20

.04.

Pu

la R

ock

Caf

fe 2

2.00

Rock

con

cert

20.0

4. P

azin

Spo

men

dom

16. p

lesn

i sus

ret I

stre

16th

Istr

ian

danc

e gr

oups

mee

ting

16. A

uftr

itt is

tris

cher

Tän

zerg

rupp

en16

˚ Inc

ontr

i di g

rupp

i di b

allo

del

l’Ist

ria20

. - 2

2.04

. Faž

ana

10.0

0D

an p

lane

ta Z

emlje

Eart

h da

yTa

g de

r Er

deLa

gio

rnat

a de

lla T

erra

20.0

4. -

02.

05. P

ula

MM

C L

uka

Bor

ut S

kok

Izlo

žba/

Exhi

bitio

nA

usst

ellu

ng/M

ostr

a21

.04.

No

vigr

adEc

o D

ayEk

ološ

ka a

kcija

Ecol

ogic

al a

ctiv

ities

Öko

-Akt

ivitä

tA

zion

e ec

olog

ica

21.0

4. R

ovi

nj H

otel

Mon

te M

ulin

i Ph

onar

t - C

yber

Din

ner

Che

f: To

mis

lav

Gre

tićPe

rfor

man

ces

by: B

atan

a,

Mia

Zab

elka

, Lyd

ia L

unch

, Sv

etla

na M

aras

, Dar

ko R

unde

k,

Isab

el, H

arry

Sto

jko

& K

laud

ija Je

linek

Trad

icijs

ka p

rosl

ava

Trad

ition

al c

eleb

ratio

nTr

aditi

onel

les

Volk

sfes

tFe

sta

trad

izio

nale

21. -

22.

04. S

avu

dri

ja C

rven

i vrh

Gol

fski

turn

irG

olf t

ourn

amen

tG

olft

urni

erTo

rneo

di g

olf

21. -

22.

04. P

ore

č SR

C V

eli J

ože

Cvj

etni

vik

end

u Po

reču

Wee

kend

of fl

ower

s in

Por

ečPo

reč-

Stad

t der

Blu

men

Pare

nzo

citt

à de

i fior

i5.

saj

am c

vije

ća u

Por

eču

5th

Flow

er fa

ir of

Por

5. B

lum

enm

esse

der

Sta

dt P

oreč

5° fi

era

dei fi

ori d

ella

citt

à di

Par

enzo

22.0

4. V

rsar

Riv

a 10

.00

52. K

roz

Istr

uM

emor

ijal E

di R

ajko

vić

Tour

d’Is

trie

Dur

ch Is

trie

nA

ttra

vers

o l’I

stria

Međ

unar

odna

juni

orsk

a bi

cikl

istič

ka u

trka

Inte

rnat

iona

l jun

ior

cycl

ing

race

Inte

rnat

iona

les

Juni

oren

-Rad

renn

enG

ara

cicl

istic

a in

tern

azio

nale

pe

r ju

nior

es22

.04.

Faž

ana

& V

alb

and

on

Faža

nski

guš

ti i d

elic

ijeFa

žana

’s d

elig

hts

and

delic

acie

sFa

žana

s B

eson

derh

eite

n un

d D

elik

ates

sen

Gus

ti e

deliz

ie fa

sane

siG

astr

o m

anife

stac

ija n

a riv

i i u

gost

itelj-

skim

obj

ektim

a Fa

žane

i Va

lban

dona

G

astr

onom

y fe

stiv

al a

t Faž

ana’

s w

ater

-fr

ont a

nd in

the

rest

aura

nts

of F

ažan

a

Ges

chäf

ts-

und

Tech

nolo

giek

onfe

renz

Con

fere

nza

tecn

olog

ica

e d’

affa

ri24

.04.

Op

rtal

jD

an o

pćin

eM

unic

ipal

ity d

ayTa

ge d

er G

emei

nde

Gio

rnat

a de

l Com

une

25.0

4. P

ore

č Ža

tika

Svije

t mal

vazi

jaTh

e W

orld

of M

alva

sia

Die

Wel

t des

Mal

vazi

jaIl

mon

do d

elle

Mal

vasi

eM

eđun

arod

no n

atje

canj

e m

alva

zija

Inte

rnat

iona

l com

petit

ion

of

Mal

vasi

a w

ines

25.0

4. V

rsar

Riv

a -

Oto

k sv

. Jur

aj

(Isla

nd)

Dan

Sve

tog

Jurja

Vjer

ska

pros

lava

i ot

vara

nje

turis

tičke

se

zone

Re

ligio

us c

eleb

ratio

n an

d be

ginn

ig o

fto

uris

t sea

son

Tag

des

Hl.

Jure

Gla

uben

sfei

er u

nd

Eröf

fnun

g de

r Tou

rism

ussa

ison

Fe

sta

di S

an G

iorg

ioFe

stiv

ità r

elig

iosa

e a

pert

ura

della

st

agio

ne tu

ristic

a25

.04.

Pu

la R

ock

Caf

fe 2

1B

lues

Nig

ht: S

uper

free

Blu

es B

and

&

gues

ts

25. -

29.

04. P

ore

č V

alam

ar

Dia

man

t Hot

elZa

pleš

ite i

otkr

ijte

Istr

uD

ance

and

Dis

cove

r Is

tria

Tanz

en u

nd e

ntde

cken

Sie

Istr

ien

Bal

late

e s

copr

ite l’

Istr

iaZa

pleš

ite s

poz

natim

svj

etsk

im

prva

cim

a u

latin

o-am

erič

kim

ple

sovi

ma

Dan

ce to

Lat

in-A

mer

ican

rhy

thm

s w

ith

wel

l kno

wn

inte

rnat

iona

l cha

mpi

ons

Page 39: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

Bra

nko

Jurić

Mem

oria

lPl

jočk

arsk

i tur

nir

‘Pljo

čkan

je’ T

ourn

amen

t‘P

ljočk

arsk

i’ Tu

rnie

rTo

rneo

del

Gio

co d

elle

Mai

ele

15.0

4. V

rsar

Riv

a 10

.00

Lim

es S

low

Bik

eRe

krea

tivna

bic

iklij

ada

Recr

eatio

nal b

icyc

le r

ace

Radw

ande

rung

für

Frei

zeits

port

ler

Giro

cic

listic

o ric

reat

ivo

18.0

4. R

ovi

nj M

MC

18.

00

Gla

zben

i pou

čak

Mus

ical

The

orem

Bild

ungs

konz

ert

Teor

ema

mus

ical

eSc

ott J

oplin

: Rag

time

Robe

rt R

osan

da (P

ula)

& g

uest

s18

.04.

Pu

la R

ock

Caf

fe 2

1B

lues

Nig

ht: S

uper

free

Blu

es B

and

&

gues

ts19

.04.

Rov

inj K

azal

ište

Gan

dusi

o (T

heat

re)

Tri p

rašč

ića

The

Thre

e Li

ttle

Pig

sD

ie d

rei k

lein

en S

chw

einc

hen

I tre

por

celli

niPr

edst

ava

za d

jecu

Chi

ldre

n’s

play

Kind

erve

rans

taltu

ngSp

etta

colo

per

l’in

fanz

ia19

.04.

Pu

la R

ock

Caf

fe 2

2To

doro

v A

ntis

tand

Up

Show

& L

ive

Aco

ustic

19

.04.

Paz

in S

pom

en d

omD

an p

lane

ta Z

emlje

Eart

h da

yTa

g de

r Er

deLa

gio

rnat

a de

lla T

erra

21.0

4. P

ula

Roc

k C

affe

22.

00A

cous

tic S

essi

ons:

Muh

a, V

eco

& L

ego

21.0

4. S

uti

van

ac (

Bar

ban

)Sm

otra

vin

a W

ine

Exhi

bitio

nW

einm

esse

Rass

egna

del

vin

oIz

bor

najb

oljih

bije

lih i

crni

h vi

naSe

lect

ion

of th

e be

st w

hite

and

re

d w

ines

Wah

l der

bes

ten

Rot-

und

Wei

ßwei

neC

onco

rso

dei m

iglio

ri vi

ni

bian

chi e

ros

si21

.04.

Brs

ečLo

ng W

alk

Day

Rekr

eativ

na š

etnj

a B

rseč

-Sk

itača

Brs

eč-S

kita

ča r

ecre

atio

nal w

alk

Wan

deru

ngen

Brs

eč-S

kita

čaPa

sseg

giat

a ric

reat

iva

Brs

eč-S

kita

ča21

.04.

Bu

zet

Maš

imov

a šk

uja/

Park

ira-

lište

(Par

king

)09.

00 -

18.

00Sa

jam

cvi

jeća

Flow

er fa

irB

lum

enm

arkt

Fest

a de

i fior

i21

.04.

Zav

ršje

Oži

vim

o Za

vršj

eRe

vivi

ng Z

avrš

jeB

eleb

ung

des

Städ

tche

ns Z

avrš

jeRi

diam

o vi

ta a

Pie

mon

te d

’Istr

iaRe

krea

tivna

bic

iklij

ada

Recr

eatio

nal b

icyc

le r

ide

Lock

ere

Radt

our

Giro

cic

listic

o ric

reat

ivo

21. -

22.

04. Z

avrš

jePr

osla

va u

čas

t sv.

Fra

nčeš

kaC

eleb

ratio

n of

St.

Fran

cis

Feie

r zu

Ehr

en d

es h

l. Fr

anzi

skus

Fest

a in

ono

re d

i S. F

ranc

esco

and

Valb

ando

nG

astr

oang

ebot

an

der

Riva

von

Faž

ana

und

in R

esta

uran

ts u

nd G

asth

äuse

rn

von

Faža

na u

nd V

alba

ndon

Man

ifest

azio

ne g

astr

onom

ica

sulla

riv

a fa

sane

se e

nei

ris

tora

nti d

i Fa

sana

e

Valb

ando

n&

Re

krea

tivna

obi

teljs

ka b

icik

lijad

aRe

crea

tiona

l fam

ily b

icyc

le r

ace

Rekr

eativ

e F

ahrr

adto

ur fü

r Fa

mili

enG

iro c

iclis

tico

ricre

ativ

o22

.04.

Vo

dn

jan

(Bat

vači

) Crk

va s

v.

Fošk

e (C

hurc

h)D

an p

lane

ta Z

emlje

Eart

h da

yTa

g de

r Er

deLa

gio

rnat

a de

lla T

erra

Pješ

ačen

je n

ovom

pou

čnom

sta

zom

Wal

king

tour

alo

ng th

e ne

wly

m

arke

d tr

ack

Wan

dern

auf

neu

mar

kier

ten

Wan

derw

ege

Cam

min

o su

l sen

tiero

nuo

vam

ente

se

gnat

o 22

.04.

Gri

mal

da

Supc

i pod

mav

ricun

Nas

tup

mla

dih

svira

ča n

a tr

adic

iona

l-ni

m in

stru

men

tima

ista

rsko

g po

dneb

ljaYo

ung

play

ers’

live

per

form

ance

on

trad

ition

al in

stru

men

ts fr

om Is

tria

Auf

tritt

jung

er S

piel

er a

uf tr

aditi

onel

len

Inst

rum

ente

n au

s un

sere

r Re

gion

Esib

izio

ne d

i gio

vani

suo

nato

ri di

st

rum

enti

trad

izio

nali

tipic

i del

l’Ist

ria23

. - 2

7.04

. Ro

vin

j exT

DR

Mic

roso

ft W

inD

ays

12Po

slov

na i

tehn

ološ

ka k

onfe

renc

ijaB

usin

ess

& T

echn

olog

y co

nfer

ence

Tanz

en s

ie z

usam

men

mit

den

Wel

tmei

ster

n de

r la

tein

-am

erik

a-ni

sche

n Tä

nze

Bal

late

con

i no

ti ca

mpi

oni m

ondi

ali

di b

alli

latin

o am

eric

ani

26.0

4. R

ovi

nj K

azal

ište

Gan

dusi

o (T

heat

re)

FERR

Pul

a: In

stan

t sex

ualn

i odg

oj

Kaza

lišna

pre

dsta

vaTh

eatr

ical

per

form

ance

Thea

terv

orst

ellu

ngRa

ppre

sent

azio

ne te

atra

le26

.04.

Pu

la R

ock

Caf

fe 2

2.00

Todo

rov

Ant

ista

nd U

p Sh

ow&

Liv

e A

cous

tic: A

len

Bre

ntin

i 27

.04.

Po

reč

7.00

-24.

00Sa

jam

ant

ikvi

teta

i um

jetn

ina

Ant

iqui

ties

and

fine

arts

fair

Ant

iqui

täte

n un

d Ku

nstm

arkt

Fier

a de

ll’an

tiqua

riato

e d

elle

op

ere

d’ar

te27

.04.

Vrs

ar R

iva

19.0

0Ri

bars

ka fe

šta

Fish

erm

an F

estiv

alFi

sche

r-Fe

stFe

sta

dei p

esca

tori

27.0

4. P

ula

Roc

k C

affe

22.

00Ro

ck c

once

rt27

.04.

Hrb

oki

(B

arb

an)

Smot

ra v

ina

Win

e ex

hibi

tion

Wei

nmes

se

Rass

egna

del

vin

o27

. - 2

9.04

. Um

ag N

ova

obal

a2.

Um

ag S

port

Saja

m s

port

a i s

lobo

dnog

vre

men

aSp

ort a

nd le

isur

e fa

irSp

ort u

nd F

reiz

eit M

esse

Fi

era

dello

spo

rt e

del

tem

po li

bero

Page 40: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

27. -

29.

04. U

mag

Nov

a ob

ala

15. U

mag

Flo

riaSa

jam

cvi

jeća

Flow

er fa

irB

lum

enm

arkt

Fier

a flo

ristic

a27

. - 2

9.04

. Ro

vin

j Gra

dsko

sre

dišt

e (T

own

cent

re)

Popo

lana

Spor

tsko

-rek

reat

ivni

vik

end

za

gost

e i g

rađa

neA

wee

kend

of s

port

and

rec

reat

ion

for

gues

ts a

nd to

wns

peop

leSp

ort-

und

Fre

izei

twoc

hene

ndse

vent

r di

e G

äste

und

die

Ein

heim

isch

enU

n fin

e se

ttim

ana

all’i

nseg

na d

ello

sp

ort e

del

lo s

vago

per

la p

opol

azio

ne

loca

le e

d i t

uris

ti27

. - 2

9.04

. Krš

an3.

Fes

tival

sam

onik

log

bilja

Wild

Pla

nt F

estiv

alFe

stiv

al d

er v

on a

llein

spr

ieße

nden

Pfl

anze

nFe

stiv

al d

elle

erb

e sp

onta

nee

28.0

4. U

mag

Nov

a ob

ala

Međ

unar

odna

izlo

žba

oldt

imer

aIn

tern

atio

nal O

ldtim

ers

Exhi

bitio

nIn

tern

atio

nale

Old

timer

-Aus

stel

lung

Rass

egna

inte

rnaz

iona

le d

i old

timer

28.0

4. U

mag

Nov

a ob

ala

23. m

eđun

arod

ni m

ini-m

arat

onIn

tern

atio

nal M

ini M

arat

hon

Inte

rnat

iona

ler

Min

i-Mar

atho

nM

ini m

arat

ona

inte

rnaz

iona

le28

.04.

No

vigr

ad V

elik

i trg

Gna

m G

nam

Fes

tŠp

arug

ada

Asp

arag

us D

ays

Spar

gelta

geLe

gio

rnat

e de

ll’ a

spar

ago

lect

ures

on

the

trad

ition

al w

ay o

f pr

eser

ving

, pro

cess

ing

and

prep

arin

g pi

lcha

rd

Wet

tbew

erb

im E

inle

gen

von

Salz

sard

elle

n, w

ie a

uch

Gas

tron

omi-

eang

ebot

von

Sal

zsar

delle

n, O

liven

öl

und

istr

isch

en W

eine

n, V

ortr

äge

über

tr

aditi

onel

le K

onse

rvie

rung

smet

hode

n,

Vera

rbei

tung

und

Zub

erei

tung

von

Sa

rdel

len

Gar

a ne

lla s

alat

ura

delle

sar

delle

, de-

gust

azio

ne e

ven

dita

di s

arde

lle s

alat

e e

mar

inat

e ed

off

erta

gas

tron

omic

a di

sa

rdel

le, c

onfe

renz

a su

i mod

i tra

dizi

o-na

li di

con

serv

azio

ne, t

rasf

orm

azio

ne e

pr

epar

azio

ne d

elle

sar

delle

28.0

4. P

ula

Roc

k C

affe

22.

00A

cous

tic S

essi

ons:

Muh

a, V

eco

& L

ego

28.0

4. M

anja

dvo

rci (

Bar

ban

)6.

Dan

sel

a M

anja

dvor

ciM

anja

dvor

ci V

illag

e D

ay

Tag

des

Dor

fs M

anja

dvor

ci

Gio

rnat

a de

l vill

agio

di M

anja

dvor

ci28

.04.

Vo

zilić

i (K

ršan

) 10

.00

- 17

.00

Saja

m c

vije

ća

Flow

er fa

irB

lum

enm

arkt

Fe

sta

dei fi

ori

28. -

29.

04. S

avu

dri

jaVe

lika

nagr

ada

Um

aga

Um

ag G

rand

Prix

Gro

ßer

Prei

s vo

n U

mag

Gra

n Pr

emio

di U

mag

oKo

njič

ki tu

rnir

u pr

epon

skom

jaha

nju

Inte

rnat

iona

l Equ

estr

ian

Tour

nam

ent

Inte

rnat

iona

les

Kava

llerie

-Tur

nier

Torn

eo ip

pico

inte

rnaz

iona

le28

. - 3

0.04

. Paz

in -

Učk

aM

arš

na U

čku

Učk

a M

arch

SV

IBA

NJ

MA

YM

AI

MA

GG

IO

01.0

5. U

mag

Pr

osla

va P

razn

ika

rada

Labo

ur D

ay c

eleb

ratio

nFe

ier

zum

Tag

der

Arb

eit

Cel

ebra

zion

e de

lla G

iorn

ata

dei

lavo

rato

riPu

hačk

i ork

esta

r N

aša

slog

a, u

maš

ke

maž

oret

kinj

eW

ind

orch

estr

a, m

ajor

ette

sB

laso

rche

ster

, Maj

oret

ten

Orc

hest

ra c

ittad

ina

a fia

to, m

ajor

ette

s01

.05.

Sav

ud

rija

Međ

unar

odni

nog

omet

ni tu

rnir

vete

rana

Inte

rnat

iona

l Vet

eran

Foo

tbal

l To

urna

men

tIn

tern

atio

nale

s Fu

ßbal

lturn

ier

der V

eter

anen

Torn

eo in

tern

azio

nale

di c

alci

o tr

a ve

tera

ni01

.05.

No

vigr

ad S

port

ska

dvor

ana

Oliv

er D

rago

jevi

ć &

Kla

pa C

ambi

Konc

ert /

Con

cert

Konz

ert /

Con

cert

o01

.05.

Po

reč

Pros

lava

1. s

vibn

ja

Labo

ur D

ay C

eleb

ratio

n1.

Mai

feie

rFe

sta

del I

° m

aggi

o01

.05.

Vrs

ar G

rads

ka p

laža

(Tow

n be

ach)

Pros

lava

1. s

vibn

ja

Labo

ur D

ay C

eleb

ratio

n1.

Mai

feie

r

Susr

et i

takm

ičen

je te

rens

kih

vozi

laM

eetin

g an

d co

mpe

titio

n of

of

f roa

d ve

hicl

esTr

effe

n vo

n G

elän

dew

agen

mit

Vier

rada

ntrie

b un

d W

ettk

ampf

Radu

no e

gar

a di

vet

ture

fuor

istr

ada

01. -

05.

05. P

ula

Arh

eolo

ški m

uzej

Is

tre

(AM

I Mus

eum

), La

pida

rijPr

ehra

na u

rim

sko

doba

Food

in R

oman

tim

esEr

nähr

ung

in R

ömer

zeit

L’al

imen

tazi

one

ai te

mpi

de

ll’an

tica

Rom

aIz

ložb

a/Ex

hibi

tion

Aus

stel

ung/

Mos

tra

02. -

18.

05. P

ula

Arh

eolo

ški m

uzej

Is

tre

(AM

I Mus

eum

)Pi

ntad

ere

(peč

atnj

aci i

z ka

men

og

doba

) i p

rehr

ana

Ston

e A

ge s

igne

ts a

nd fo

odPi

ntad

ere

(Ste

mpe

l aus

der

Ste

inez

eit)

und

Ernä

hrun

gLe

pin

tade

re e

l’al

imen

tazi

one

Izlo

žba/

Exhi

bitio

nA

usst

elun

g/M

ostr

a03

. - 0

5.05

. Ro

vin

j MM

CEt

nofil

mM

eđun

arod

ni fe

stiv

al e

tnog

rafs

kog

film

a/In

tern

atio

nal f

estiv

al o

f eth

no fi

lmIn

tern

atio

nale

r Et

hnog

raph

isch

er

Film

fest

ival

/Fes

tival

inte

rnaz

iona

le

del fi

lm e

tnog

rafic

o03

. - 0

6.05

. Ro

vin

j Gra

dsko

sre

dišt

e (T

own

cent

re)

Fest

ival

cvi

jeća

Flow

er fe

stiv

alB

lum

enfe

stiv

alFe

sta

dei fi

ori

04.0

5. U

mag

Dan

gra

da

Page 41: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

28.0

4. N

ovi

grad

Blu

eSpr

ing

Gla

zben

i fes

tival

Mus

ic fe

stiv

alM

usik

fest

ival

Fest

ival

mus

ical

e28

.04.

Kaš

telir

-Lab

inci

Dan

opć

ine

Mun

icip

ality

Day

Ta

ge d

er G

emei

nde

Gio

rnat

a de

l Com

une

Pučk

a fe

šta

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t Fe

sta

popo

lare

28.0

4. F

ažan

a Sk

ate

park

Sam

o da

nam

ne

padn

e ki

ša

I hop

e it

does

n’t r

ain

Nur

das

s ke

in R

egen

fällt

Sper

iam

o ch

e no

n pi

ova

Skat

e na

tjeca

nje

Skat

e-co

ntes

tSk

atew

ettb

ewer

bG

ara

di s

kate

28.0

4. F

ažan

a Ri

va 1

7.00

9. š

kola

sol

jenj

a sa

rdel

a9t

h Sc

hool

of S

altin

g Pi

lcha

rd9.

Faž

aner

Sch

ule

des

Eins

alze

ns

von

Sard

elle

n 9˚

Scu

ola

fasa

nese

di s

alat

ura

delle

sar

delle

Takm

ičen

je u

sol

jenj

u sa

rdel

a, g

astr

o po

nuda

od

slan

ih s

arde

la, m

aslin

o-vo

g ul

ja i

ista

rski

h vi

na, p

reda

vanj

e o

trad

icijs

kim

nač

inim

a ko

nzer

vira

nja,

pr

erad

e i p

ripre

man

ja s

arde

la

Com

petit

ion

in s

altin

g pi

lcha

rd, t

astin

g an

d bu

ying

sal

ted

and

mar

inat

ed

pilc

hard

as

wel

l as

pilc

hard

dis

hes,

Mar

sch

zum

Učk

aM

arci

a su

l Mon

te M

aggi

ore

Plan

inar

ski p

ohod

H

ikin

g m

arch

B

ergw

ande

rung

Sp

ediz

ione

in m

onta

gna

28.0

4. -

01.

05. B

ale

Dan

opć

ine

Mun

icip

ality

day

Ta

g de

r G

emei

nde

Gio

rnat

a de

l com

une

29.0

4. R

abac

12. V

oga

tele

ferik

aU

trka

čam

cim

a B

oat r

ace

Boo

tsre

nnen

C

ompe

tizio

ne d

i bar

che

29.0

4. S

avu

dri

ja C

rven

i vrh

Gol

fski

turn

ir G

olf t

ourn

amen

t G

olft

urni

er

Torn

eo d

i gol

f30

.04.

Po

reč

Trg

slob

ode

Cvj

etni

kor

zo

Flow

er p

arad

eB

lüte

n-Fe

st

Man

ifest

azio

ne fl

orea

le

Fest

a de

l I°

mag

gio

01.0

5. R

ovi

nj P

ark

šum

a Zl

atni

rt

Pros

lava

1. s

vibn

ja

Labo

ur D

ay C

eleb

ratio

n1.

Mai

feie

rFe

sta

del I

° m

aggi

o01

.05.

Ro

vin

j Trg

mar

šala

Tita

20.

00

Cik

lus

Zaba

vni p

rogr

am u

gra

duTo

wn

Ente

rtai

nmen

t Pro

gram

me

Serie

sZy

klus

Unt

erha

ltung

spro

gram

m

in d

er S

tadt

/ C

iclo

Pro

gram

ma

d’in

trat

teni

men

to in

citt

àLe

Mon

deKo

ncer

t/C

once

rt/K

onze

rt/C

once

rto

01.0

5. O

rban

ići (

Mar

čan

a)Tr

ka n

a to

varim

aD

onke

y ra

ceEs

elre

nnen

Gar

a de

gli a

sini

01.0

5. B

arb

an

Trka

na

prst

enac

Tilti

ng a

t the

Rin

gRi

ngst

eche

nG

iost

ra d

ell’a

nello

Trad

icijs

ka ig

raTr

aditi

onal

chi

valro

us c

ompe

titio

nD

as tr

aditi

onel

le R

itter

spie

lG

iost

ra c

aval

lere

sca

01.0

5. P

azin

15. m

eđun

arod

ni d

an p

ješa

čenj

a Is

tars

ke ž

upan

ije15

th W

alki

ng to

ur a

long

the

new

ly

mar

ked

trac

ks o

f the

Paz

in a

rea

15. W

ande

rn a

uf n

eum

arki

erte

n W

ande

rweg

en im

Paz

in-G

ebie

t15

˚Cam

min

o su

i sen

tieri

nuov

amen

te

segn

ati d

el p

isin

ese

01.0

5. M

oto

vun

Mot

ovun

Off

Roa

d 4x

4

Tow

n C

eleb

ratio

nTa

g de

r St

adt U

mag

Gio

rnat

a de

lla C

ittà

Um

ago

04.0

5. K

ašte

lirO

kusi

prir

ode

Tast

es o

f Nat

ure

Ges

chm

ack

der

Nat

urI s

apor

i del

la n

atur

a04

.05.

Po

reč

7.00

-24.

00Sa

jam

ant

ikvi

teta

i um

jetn

ina

Ant

iqui

ties

and

fine

arts

fair

Ant

iqui

täte

n un

d Ku

nstm

arkt

Fier

a de

ll’an

tiqua

riato

e d

elle

op

ere

d’ar

te04

.05.

Ro

vin

j Hot

el E

den

2. A

vant

gard

e Ja

zz F

estiv

alC

hris

tian

McB

ride

Trio

04. -

05.

05. F

ažan

aTi

tovi

dan

i u F

ažan

iTi

to’s

day

s in

Faž

ana

Tito

-Tag

e in

Faž

ana

Le g

iorn

ate

di T

ito a

Fas

ana

Man

ifest

acija

s c

iljem

oču

vanj

a us

pom

ene

na b

orav

ak J.

B. T

ita u

Faž

ani

Even

t in

mem

ory

of Jo

sip

Bro

z Ti

to in

Fa

žana

/ V

eran

stal

tung

mit

dem

Zie

l an

den

Auf

enth

alt v

on Jo

sip

Bro

z Ti

to in

Fa

žana

zu

erin

nern

/ M

anife

staz

ione

il

cui o

biet

tivo

è di

con

serv

are

il ric

ordo

de

lla p

rese

nza

di J.

B. T

ito a

Fas

ana

04. -

05.

05. B

uze

t H

istr

ia C

lass

ic C

ar

04. -

06.

05. U

mag

Nov

a ob

ala

7. C

rofis

hM

eđun

arod

ni s

ajam

rib

arst

va i

opre

me

Inte

rnat

iona

l fish

ery

and

fishi

ng ta

ckle

fa

ir /

Inte

rnat

iona

le F

isch

er-

und

Fisc

here

imes

se /

Fie

ra d

ella

pes

ca e

de

ll’at

trez

zatu

ra d

a pe

sca

Page 42: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

04. -

06.

05. U

mag

Nov

a ob

ala

3. U

mag

Lan

dSa

jam

agr

opro

izvo

daA

gro

prod

ucts

fair

Fier

a de

i pro

dott

i agr

icol

i04

. - 0

6.05

. Po

reč

- T

ar -

Tin

jan

Istr

ia V

alam

ar T

erra

Mag

ica

Bik

eM

eđun

arod

na b

icik

listič

ka M

TB u

trka

Inte

rnat

iona

l MTB

bic

ycle

rac

eIn

tern

atio

nale

s M

TB F

ahrr

ad-R

enne

n C

orsa

cic

listic

a M

TB in

tern

azio

nale

04. -

16.

05. P

ula

MM

C L

uka

&

Gal

erija

Ane

x (G

alle

ry)

Škol

a pr

imije

njen

ih u

mje

tnos

ti i

diza

jna

Pula

Scho

ol o

f app

lied

arts

and

des

ign

Pula

Schu

le fü

r an

gew

andt

e Ku

nst u

nd

Des

ign

in P

ula

Scuo

la d

elle

art

i app

licat

e e

del d

esig

n Sk

upna

izlo

žba

/ G

roup

exh

ibit

Gru

ppen

auss

tellu

ng /

Mos

tra

colle

tiva

04. -

26.

05. V

od

nja

nM

oj k

ažun

- L

a m

ia c

asita

Svak

e su

bote

i ne

djel

je lj

ubite

lji tr

adi-

cijs

ke a

rhite

ktur

e m

ogu

sudj

elov

ati u

ra

znov

rsni

m r

adio

nica

ma

i pre

dava

-nj

ima

o ka

žuni

ma

i suh

ozid

ima

te u

ra

dnim

akc

ijam

a iz

rade

i ob

nove

tih

obje

kta

Ever

y Sa

turd

ay a

nd S

unda

y tr

ue

trad

ition

al a

rchi

tect

ure

love

rs c

an ta

ke

part

in v

ario

us w

orks

hops

and

less

ons

abou

t the

kaž

uni a

nd d

ry s

tone

wal

lsJe

den

Sam

stag

und

Son

ntag

kön

nen

zahl

reic

he K

lein

kind

er u

nd e

chte

Lie

-bh

aber

der

trad

ition

elle

n A

rchi

tekt

ur

an v

ersc

hied

enar

tigen

Wer

kstä

tten

un

d Vo

rträ

gen

über

kaž

un u

nd d

en

Troc

kenb

aute

n te

ilneh

men

Ogn

i sab

ato

e do

men

ica

aman

ti

06.0

5. U

mag

Dan

muz

eja

Gra

da U

mag

aTo

wn

of U

mag

Mus

eum

Day

Post

er-p

reze

ntac

ija n

ovop

rona

đeni

h ra

nosr

ednj

ovje

kovn

ih fr

esak

aPr

esen

tatio

n of

rec

ently

dis

cove

red

med

ieva

l fre

scoe

s06

.05.

Mar

ija n

a K

rasu

(U

mag

)Tu

rnir

u ga

đanj

u le

teći

h m

eta

Cla

y ta

rget

sho

otin

g to

urna

men

t06

. - 1

3.05

. Po

reč

Zele

na la

guna

Svje

tski

str

elič

arsk

i kup

Arc

hery

Wor

ld C

upM

etek

san

Bog

ensc

hies

sen

Wor

ld C

upC

oppa

mon

dial

e de

l tiro

con

l’ar

co07

. - 1

3.05

. Po

reč

Zele

na la

guna

Euro

pski

juni

orsk

i kup

u s

trel

ičar

stvu

Euro

pean

juni

or a

rche

ry c

upEu

ropä

isch

er C

up d

er Ju

nior

en im

B

ogen

schi

eßen

/ C

oppa

eur

opea

di t

iro

coll’

arco

juni

ores

08. -

10.

05. P

ore

č M

araf

orB

OO

Ktiž

inSa

jam

knj

iga

/ B

ook

Fair

Buc

hmes

se /

Fie

ra d

el L

ibro

10. -

11.

05. P

ula

Arh

eolo

ški m

uzej

Is

tre

(AM

I Mus

eum

)4.

sus

ret S

ekci

je r

esta

urat

ora

i pre

pa-

rato

ra H

rvat

skog

muz

ejsk

og d

rušt

vaM

eetin

g of

res

tore

rs a

nd p

repa

rato

rsTr

effe

n de

r Se

ktio

n vo

n Re

stau

rato

ren

und

Präp

arat

oren

der

Kro

atis

chen

M

useu

msg

esel

lsch

aft

Inco

ntro

del

la S

ezio

ne d

ei

rest

aura

tori

e pr

epar

ator

i del

la S

ocie

mus

eale

cro

ata

Okr

ugli

stol

, tem

atsk

a pr

edav

anja

, iz

ložb

a pl

akat

a Ro

und

tabl

e di

scus

sion

, lec

ture

s,

post

ers

exhi

bitio

n

11. -

13.

05. R

ovi

nj

Šolja

novi

dan

iŠo

ljan’

s D

ays

Šolja

ns T

age

Gio

rnat

e di

Šol

jan

Knjiž

evno

-zna

nstv

eni s

kup

liter

ary-

scie

ntifi

c co

nfer

ence

Lite

ratu

rwis

sens

chaf

tlich

es T

reff

enC

onve

gno

scie

ntifi

co-le

tter

ario

12.0

5. B

ale

Nat

jeca

nje

vatr

ogas

aca

Fire

fight

ers

com

petit

ion

Feue

rweh

rwet

tbew

erb

Gar

a de

i vig

ili d

el fu

oco

12.0

5. B

arb

an

5. s

mot

ra v

ina

Win

e Ex

hibi

tion

Wei

naus

stel

lung

Ra

sseg

na d

el v

ino

Izbo

r na

jbol

jih b

ijelih

i cr

nih

vina

Sele

ctio

n of

the

best

whi

te

and

red

win

esW

ahl d

er b

este

n Ro

t- u

nd W

eißw

eine

Con

cors

o de

i mig

liori

vini

12

. - 1

3.05

. Um

ag Š

kols

ka d

vora

naO

dboj

kašk

i tur

nir

Volle

ybal

l Tou

rnam

ent

Volle

ybal

lturn

ier

Torn

eo d

i pal

lavo

lo12

. - 1

3.05

. Po

reč

Trg

slob

ode

Drž

avno

prv

enst

vo m

ažor

etki

nja

Nat

iona

l Maj

oret

te C

ham

pion

ship

sN

atio

nalm

eist

ersc

haft

für

Maj

oret

ten

Cam

pion

ato

stat

ale

maj

oret

tes

12. -

13.

05. R

abac

Riv

aLa

bins

ka r

epub

lika

(Ope

n)Je

drili

čars

ka r

egat

aSa

iling

reg

atta

Sege

lrega

tta

Rega

ta d

i vel

a

16. -

20.

05. P

ore

č In

ters

port

cen

tar

ESD

U W

orld

Dan

ce M

aste

rs D

ance

star

Međ

unar

odno

ple

sno

natje

canj

eIn

tern

atio

nal d

ance

com

petit

ion

Inte

rnat

iona

ler T

anzw

ettb

ewer

bC

onco

rso

inte

rnaz

iona

le d

i bal

lo17

. - 2

0.05

. Um

ag H

otel

i Mel

ia C

oral

&

Hot

el S

ol A

uror

aIn

ters

last

& W

PC

Wor

ld P

astr

ycoo

k C

ompe

titio

nKo

ngre

s sl

astič

arst

va i

kond

itors

tva

17. -

20.

05. T

ar L

ante

rna

Sprin

g Ja

mm

Pr

olje

tni e

vent

stu

dena

ta iz

Aus

trije

A

nnua

l spr

ingt

ime

even

t for

stu

dent

s fr

om A

ustr

ia /

Frü

hjah

rsev

ent f

ür

Stud

ente

n au

s Ö

ster

reic

hL’

even

to p

rimav

erile

per

stu

dent

i da

ll’A

ustr

ia18

.05.

Um

ag T

rg S

v. M

artin

a M

eđun

arod

ni d

an m

uzej

aIn

tern

atio

nal M

useu

m D

ayPr

ezen

taci

ja i

radi

onic

a sr

ednj

ovje

kovn

ih fr

esak

aM

edie

val f

resc

oes

pres

enta

tion

and

wor

ksho

p18

.05.

Kaš

telir

Pla

cO

kusi

prir

ode

/ Ta

stes

of N

atur

eG

esch

mac

k de

r N

atur

I sap

ori d

ella

nat

ura

18.0

5. P

ore

č M

uzej

(Mus

eum

)M

eđun

arod

ni d

an m

uzej

aIn

tern

atio

nal M

useu

m D

ayIn

tern

atio

nale

r Tag

der

Mus

een

Gio

rnat

a in

tern

azio

nale

dei

mus

eiPr

edav

anje

, rad

ioni

ce, s

truč

no v

ođen

jeLe

ctur

es, w

orks

hops

, gui

ded

tour

sVo

rlesu

ngen

, Wor

ksho

ps, u

nter

fa

chlic

her

Leitu

ngC

onfe

renz

a, la

bora

tori,

vis

ita g

uida

ta

Page 43: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

dell’

arch

itett

ura

trad

izio

nale

pos

sono

pa

rtec

ipar

e ai

div

ersi

wor

ksho

p e

lezi

oni s

ui k

ažun

i e i

mur

i a s

ecco

e

part

ecip

are

alle

iniz

iativ

e di

cos

truz

io-

ne e

rin

novo

di q

uest

e co

stru

zion

i04

.05.

- 1

5.06

. Pu

la A

rheo

lošk

i muz

ej

Istr

e (A

MI M

useu

m)

110.

god

ina

izlo

žben

e dj

elat

nost

i11

0. y

ears

of m

useu

m e

xhib

ition

s11

0 Ja

hre

Aus

stel

lung

stät

igke

it11

0 an

ni d

i att

ività

esp

ositi

vaIz

ložb

a/Ex

hibi

tion

Aus

stel

ung/

Mos

tra

05.0

5. U

mag

Ku

p G

rada

Um

aga

City

of U

mag

Cup

Međ

unar

odno

nat

jeca

nje

u po

dvod

nom

rib

olov

uIn

tern

atio

nal s

cuba

fish

ing

com

petit

ion

Unt

erw

asse

rjagd

-Wet

tbew

erb

Gar

a di

pes

ca s

ubac

quea

05.0

5. B

uje

Sta

nica

Kokt

els

band

, kla

pe S

v. F

lorij

an i

Volo

sko

Mus

ic a

nd e

nter

tain

men

t M

usik

alis

ches

Unt

erha

ltung

spro

gram

m

Mus

ica

d’in

trat

teni

men

to05

.05.

Pu

la K

ated

rala

19.

30M

atko

Bra

jša

Raša

n (H

R) &

Th

e Ö

rjan

Cho

ir (S

)Ko

ncer

t zbo

rova

C

horu

s co

ncer

tC

hork

onze

rt

Con

cert

o di

cor

i05

. - 0

6.05

. Um

agRe

gata

Gra

da U

mag

a (O

PT)

City

of U

mag

sai

ling

rega

tta

Sege

lrega

tta

der

Stad

t Um

agRe

gata

del

la C

ittà

di U

mag

o

Rund

er T

isch

, the

mat

isch

e Vo

rträ

ge,

Plak

atau

sste

llung

Ta

vola

rot

onda

, con

fere

nze

tem

atic

he,

mos

tra

di m

anife

sti

10. -

13.

05. U

mag

TN

Sol

Ste

lla M

aris

Staa

ri ro

keri

Bik

ers’

mee

ting

11.0

5. P

ore

č 7.

00-2

4.00

Saja

m a

ntik

vite

ta i

umje

tnin

aA

ntiq

uitie

s an

d fin

e ar

ts fa

irA

ntiq

uitä

ten

und

Kuns

tmar

ktFi

era

dell’

antiq

uaria

to e

del

le

oper

e d’

arte

11.0

5. V

rsar

Riv

a 19

.00

Riba

rska

fešt

aFi

sher

man

Fes

tival

Fisc

her-

Fest

Fest

a de

i pes

cato

ri11

.05.

Kaš

telir

Pla

cO

kusi

prir

ode

Tast

es o

f Nat

ure

Ges

chm

ack

der

Nat

urI s

apor

i del

la n

atur

a11

. - 1

2.05

. Um

agId

ejaX

- N

atio

nal A

dver

tisin

g Fe

stiv

al11

. - 1

3.05

. Po

reč

Žatik

aVi

nist

raM

eđun

arod

na iz

ložb

a vi

na i

vin

arsk

e op

rem

eIn

tern

atio

nal e

xhib

ition

of w

ine

and

win

emak

ing

equi

pmen

tIn

tern

atio

nale

Wei

naus

stel

lung

Rass

egna

inte

rnaz

iona

le d

el v

ino

11. -

13.

05. P

ore

č M

araf

or

BO

OKt

iga

Fest

ival

pro

čita

nih

knjig

aSe

cond

han

d bo

ok fa

irM

esse

von

geb

rauc

hten

Büc

hern

Fier

a de

l lib

ro u

sato

13.0

5. R

Z ar

mon

iku

v Ro

čM

eđun

arod

ni s

usre

t svi

rača

na

dija

tons

kim

har

mon

ikam

a -

trie

štin

ama

Inte

rnat

iona

l mee

ting

of d

iato

nic

acco

rdio

n pl

ayer

s - T

riest

ina

Inte

rnat

iona

les

Tref

fen

von

diat

onis

chen

Har

mon

ikas

piel

ern

- Sp

iele

rn d

er ‘T

riest

iner

’In

cont

ro in

tern

azio

nale

di s

uona

tori

di

fisar

mon

iche

dia

toni

che

- tr

iest

ine

13.0

5. O

prt

alj

Ant

ique

s -

Saja

m a

ntik

vite

taA

ntiq

uitie

s fa

irM

esse

für A

ntiq

uitä

ten

Fier

a de

ll’an

tqua

riato

14.0

5. R

ovi

nj H

otel

Adr

iatic

20.

00C

iklu

s Za

bavn

i pro

gram

u g

radu

Tow

n En

tert

ainm

ent P

rogr

amm

e Se

ries

Zykl

us U

nter

haltu

ngsp

rogr

amm

in

der

Sta

dt /

Cic

lo P

rogr

amm

a d’

intr

atte

nim

ento

in c

ittà

Kris

tian

Terz

ić T

rio fe

at. T

asha

Qua

rtet

Konc

ert/

Con

cert

/Kon

zert

/Con

cert

o15

.05.

- 1

5.06

. Plo

min

Dan

i ist

arsk

og z

vonč

ića

Day

s of

the

Istr

ian

Blu

e-be

llTa

ge d

er is

tris

chen

Glo

cken

blum

enG

iorn

ate

della

cam

panu

la is

tria

na16

.05.

Ro

vin

j MM

C 1

8.00

G

lazb

eni p

ouča

kM

usic

al T

heor

emB

ildun

gsko

nzer

tTe

orem

a m

usic

ale

I. M

. Ron

jgov

(Pul

a): P

opul

ar ti

tles

Har

mon

ikaš

ki o

rkes

tar

Acc

ordi

on o

rche

stra

H

arm

onik

a-O

rche

ster

O

rche

stra

di fi

sarm

onic

a

18.0

5. P

ula

Arh

eolo

ški m

uzej

Istr

eM

eđun

arod

ni d

an m

uzej

aIn

tern

atio

nal M

useu

m D

ayIn

tern

atio

nale

r M

useu

mst

agG

iorn

ata

inte

rnaz

iona

le d

ei m

usei

Izlo

žbe/

Exhi

bitio

nsA

usst

elun

gen/

Mos

tre

18.0

5. P

ore

č 7.

00-2

4.00

Saja

m a

ntik

vite

ta i

umje

tnin

aA

ntiq

uitie

s an

d Fi

ne A

rts

Fair

Ant

iqui

täte

n un

d Ku

nstm

arkt

Fier

a de

ll’an

tiqua

riato

e d

elle

op

ere

d’ar

te18

.05.

Ro

vin

j exT

DR

2. A

vant

gard

e Ja

zz F

estiv

alYe

llow

jack

ets

18. -

19.

05. B

uje

Fest

ival

istr

omle

tačk

og g

ovor

aFe

stiv

al o

f Ist

rian-

Vene

tian

dial

ect

Fest

ival

der

istr

iani

sch-

vene

tisch

en

Mun

dart

/ F

estiv

al d

ell’i

stro

vene

to18

. - 2

0.05

. Po

reč

Riva

Fest

ival

Mal

vazi

jaM

alva

sia

Win

e Fe

stiv

alM

alva

sia

Wei

n Fe

stiv

alIl

fest

ival

del

la M

alva

sia

18. -

20.

05. B

uze

t D

ownh

ill B

uzet

18

.05.

- 0

3.06

. Po

reč

Prol

jeće

u P

oreč

uSp

ring

in P

oreč

Früh

ling

in P

oreč

Prim

aver

a a

Pare

nzo

19.0

5. U

mag

- N

ovi

grad

Hum

anita

rna

akci

ja: O

ldtim

eri u

miro

v-lje

nici

ma

Susr

et i

vožn

ja s

um

irovl

jeni

cim

aRi

de in

old

time

vehi

cles

C

harit

y ev

ent f

or p

ensi

oner

s

Page 44: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

19.0

5. U

mag

Crv

eni v

rhIs

tria

n W

ine

Cup

Gol

fski

turn

ir /

Gol

f tou

rnam

ent

Gol

ftur

nier

/ T

orne

o di

gol

f19

.05.

Um

ag Ž

upna

crk

va 2

0.00

Org

anum

His

tria

e 20

12M

eđun

arod

ni fe

stiv

al o

rgul

ja

Inte

rnat

iona

l Org

an M

usic

Fes

tival

Inte

rnat

iona

les

Org

elfe

stiv

alFe

stiv

al in

tern

azio

nale

del

l’org

ano

Zagr

eb B

asso

on Q

uart

et&

Gor

dana

Vid

njev

ić19

.05.

Ro

vin

j exT

DR

2. A

vant

gard

e Ja

zz F

estiv

al3

Coh

ens

Sext

et fe

atur

ing

Ana

t, Yu

val &

Avi

shai

Coh

en19

.05.

Šti

nja

n (

Pu

la)

Punt

a C

hris

to3p

l Dub

le T

rubl

leSe

ason

Ope

ning

19. -

20.

05. T

rst-

Um

ag-T

rst

Mem

orija

l Ner

io V

okJe

drili

čars

ka r

egat

aSa

iling

reg

atta

Sege

lrega

tta

Rega

ta d

i vel

a20

.05.

Gra

čišć

eZa

sopi

mo

na o

rgan

ićSu

sret

svi

rača

na

usni

m h

arm

onik

ama

Mee

ting

of h

arm

onic

a pl

ayer

sTr

effe

n de

r M

undh

arm

onik

a-Sp

iele

rIn

cont

ro d

i suo

nato

ri d’

arm

onic

a a

bocc

a20

.05.

Bu

jeIs

trA

rtM

eđun

arod

ni li

kovn

i nat

ječa

jIn

tern

atio

nal a

rt c

ompe

titio

nD

ie K

ünst

ler

scha

ffen

Con

cors

o ar

tistic

o in

tern

azio

nale

21

.05.

Pu

la K

ated

rala

19.

00M

atko

Bra

jša

Raša

n (H

R) &

Ruko

met

ni tu

rnir

Han

dbal

l tou

rnam

ent

25.0

5. N

ovi

grad

Vel

iki t

rgG

nam

Gna

m F

est

Sard

elaf

est

Gas

tro

man

ifest

acija

G

astr

onom

y fe

stiv

al

Gas

troa

ngeb

ot

Man

ifest

azio

ne g

astr

onom

ica

25.0

5. K

ašte

lir P

lac

Oku

si p

rirod

eTa

stes

of N

atur

eG

esch

mac

k de

r N

atur

I sap

ori d

ella

nat

ura

25.0

5. P

ore

č 7.

00-2

4.00

Saja

m a

ntik

vite

ta i

umje

tnin

aA

ntiq

uitie

s an

d fin

e ar

ts fa

irA

ntiq

uitä

ten

und

Kuns

tmar

ktFi

era

dell’

antiq

uaria

to e

del

le

oper

e d’

arte

25.0

5. R

ovi

nj T

rg m

arša

la T

ita 2

1.00

C

iklu

s Za

bavn

i pro

gram

u g

radu

Tow

n En

tert

ainm

ent P

rogr

amm

e Se

ries

Zykl

us U

nter

haltu

ngsp

rogr

amm

in

der

Sta

dt /

Cic

lo P

rogr

amm

a d’

intr

atte

nim

ento

in c

ittà

Part

y B

and

Konc

ert/

Con

cert

/kon

zert

/Con

cert

o25

. - 2

7.05

. Kas

tan

ija (

No

vigr

ad)

Pira

tes

Part

yM

eđun

arod

ni m

oto

susr

et

Inte

rnat

iona

l Bik

ers

mee

ting

Inte

rnat

iona

l Mot

orra

dtre

ffen

In

cont

ro m

otoc

iclis

tico

inte

rnaz

iona

le

25. -

28.

05. R

ovi

nj M

MC

5.

Art

exch

ange

Ista

rski

saj

am u

mje

tnin

a Is

tria

n ar

t fai

rB

ilder

aukt

ion

Art

efier

a is

tria

na

Spor

t-, K

ultu

r- u

ndU

nter

haltu

ngsp

rogr

amm

Prog

ram

ma

d’in

trat

teni

men

to

spor

tivo

e cu

ltura

le27

.05.

Bo

rut

(Paz

in)

Duh

ovi /

Pen

teco

st

Pfing

sten

/ P

ente

cost

e

Crk

vena

sve

čano

stC

hurc

h fe

stiv

ityKi

rchf

est /

Fes

ta r

elig

iosa

29.0

5. F

un

tan

a C

rkva

sv.

Ber

nard

a (C

hurh

c) 2

1.00

Konc

ert u

crk

viC

once

rt in

the

Chu

rch

Konz

ert i

n de

r Ki

rche

Con

cert

in c

hies

a29

.05

- 03

.06.

Ro

vin

jPh

otod

ays

Fest

ival

foto

grafi

jePh

otof

estiv

alFe

stiv

al d

ella

foto

grafi

a30

.05.

Gra

din

jeM

ajev

ica

Pučk

a fe

šta/

Folk

fest

ival

Volk

sfes

t/Fe

sta

popo

lare

30. -

31.

05. P

azin

Fest

ival

eur

opsk

e kr

atke

prič

eEu

rope

an s

hort

sto

ry fe

stiv

alFe

stiv

al d

er e

urop

äisc

hen

Kurz

gesc

hich

teFe

stiv

al d

el r

acco

nto

brev

e eu

rope

oKn

jižev

na m

anife

stac

ijaLi

tera

ry e

vent

Lite

raris

che

Vera

nsta

ltung

enM

anife

staz

ione

lett

erar

ia

30.0

5. -

03.

06. R

ovi

nj H

otel

Istr

a &

O

tok

Sv. A

ndrij

a (Is

land

) A

pnea

Aca

dem

ySp

orts

ko d

ogađ

anje

pos

veće

no

ronj

enju

na

dah

Saj

mo

vi u

Istr

iFi

ere

in Is

tria

Fair

s in

Istr

iaJa

hrm

ärkt

e in

Istr

ien

... u

mje

secu

... d

el m

ese

... o

f th

e m

on

th...

im M

on

at

Bal

e (V

alle

)B

arb

an (

Bar

ban

a)dr

uge

subo

tese

cond

Sat

urda

yje

den

zwei

ten

Sam

stag

ogni

sec

ondo

sab

ato

Bu

je (

Bu

ie)

prve

srij

ede

first

Wed

nesd

ayje

den

erst

en M

ittw

och

prim

o m

erco

ledi

Bu

zet

(Pin

guen

te)

prvo

g pe

tka

i tre

ćeg

četv

rtka

first

Frid

ay a

nd th

ird T

hurs

day

jede

n er

sten

Fre

itag

und

jede

ndr

itten

Don

ners

tag

prim

o ve

nerd

i e te

rzo

giov

edi

Kaš

telir

(C

aste

llier

)pe

tkom

/Frid

ays

frei

tags

/ven

erdi

Lab

in (

Alb

on

a)tr

eće

srije

deth

ird W

edne

sday

jede

n dr

itten

Mitt

woc

hog

ni te

rzo

mer

cole

di

Page 45: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

yeve

nts

ww

w.is

tra.

com

Nor

th D

akot

a St

ate

Uni

vers

ity (U

S)Ko

ncer

t zbo

rova

Cho

rus

conc

ert

Cho

rkon

zert

Con

cert

o di

cor

i22

.05.

Po

reč

Gas

tro

okus

i Ist

reFl

avou

rs o

f Ist

riaG

astr

onom

isch

e D

eliz

ien

aus

Istr

ien

Gus

ti ga

stro

nom

ici i

stria

niPr

omoc

ija tr

adic

iona

lne

hran

e i

proi

zvod

a Is

tre

Pres

enta

tion

of e

no-g

astr

o pr

oduc

tsPr

omov

ieru

ng lo

kale

r la

ndes

typi

sche

r Pr

oduk

tePr

omoz

ione

dei

pro

dott

i en

ogas

tron

omic

i loc

ali

22.0

5. F

un

tan

a C

rkva

sv.

Ber

nard

a (C

hurc

h) 2

1.00

Konc

ert u

crk

viC

once

rt in

the

Chu

rch

Konz

ert i

n de

r Ki

rche

Con

cert

in c

hies

a23

.05.

Um

agSv

. Pel

egrin

Pros

lava

dan

a za

štitn

ika

grad

aC

eleb

ratio

n of

the

patr

on o

f the

city

Feie

r de

s St

adtp

atro

nsFe

sta

del p

atro

no d

ella

citt

à23

. - 2

6.05

. Um

agFo

rum

Tom

izza

201

2Kn

jižev

no-z

nans

tven

i sku

pLi

tera

ry-s

cien

tific

conf

eren

ceLi

tera

turw

isse

nsch

aftli

ches

Tre

ffen

Con

fere

nza

scie

ntifi

co-le

tter

aria

24. -

27.

05. U

mag

Za

vršn

ica

drža

vnog

prv

enst

va

za d

jevo

jčic

eG

irls

stat

e ch

ampi

onsh

ip fi

nals

26.0

5. R

ovi

nj

2. S

uper

sprin

t Tria

tlon

Rovi

nj 2

012

25.0

5. -

16.

06. P

ore

č M

ala

gale

rija

Silv

io Š

arić

Izlo

žba/

Exhi

bitio

nA

usst

ellu

ng/M

ostr

a26

.05.

Um

agSv

. Pel

egrin

Susr

et k

lapa

i M

eđun

arod

ni s

last

ičar

ski k

upM

eetin

g of

sin

ging

cho

irs a

nd

Inte

rnat

iona

l con

fect

ione

rs’ c

up26

. - 2

7.05

. Vo

dn

jan

Nar

odni

trg

3. fe

stiv

al s

amon

iklo

g, lj

ekov

itog

i jes

tivog

bilj

aW

ild p

lant

fest

ival

Fe

stiv

al d

er v

on a

llein

sp

rieße

nden

Pfa

nzen

Fe

stiv

al d

elle

erb

e sp

onta

nee

27.0

5. Is

tra

Win

e D

ayD

an o

tvor

enih

vin

skih

pod

rum

a u

Istr

iO

pen

win

e ce

llars

’ day

in Is

tria

Tag

der

offe

nen

Wei

nkel

ler

in Is

trie

nG

iorn

ata

delle

can

tine

aper

te in

Istr

ia27

.05.

Faž

ana

Crk

va S

v. K

uzm

e i

Dam

jana

, (C

hurc

h) 0

9.30

, 11.

00D

uhov

i Pe

ntec

ost

Pfing

sten

Pe

ntec

oste

C

rkve

na s

veča

nost

Chu

rch

fest

ivity

Kirc

hfes

t / F

esta

rel

igio

sa27

.05.

Šaj

ini (

Bar

ban

)M

ajni

caSp

orts

ki i

kultu

rno-

zaba

vni p

rogr

amSp

orts

, cul

tura

l and

ent

erta

inm

ent

prog

ram

me

A s

port

s ev

ent d

edic

ated

to fr

ee d

ivin

g Sp

ortli

ches

Ges

cheh

nis,

dem

Tau

chen

au

f Ate

mzu

g ge

wid

met

Man

ifest

azio

ne s

port

iva

dedi

cata

al

l’apn

ea

31.0

5. P

azin

Spo

men

dom

Veče

r fo

lklo

raEv

enin

g of

folk

lore

Folk

lore

-Abe

ndSe

rata

del

folc

lore

31.0

5. -

03.

06. P

ore

č Ža

tika

Mus

ikan

tens

tadl

Gla

zben

i spe

ktak

lM

usic

eve

ntM

usik

Ver

anst

altu

ngen

Spet

acol

o m

usic

ale

31.0

5. -

04.

06. M

edu

linTe

ar it

up!

Rock

abill

y fe

stiv

al31

.05.

- 1

0.06

. Paz

in K

ašte

lTr

adin

etno

Fest

ival

trad

icijs

ke i

etno

gla

zbe

Fest

ival

of t

radi

tiona

l and

eth

no m

usic

Fest

ival

trad

ition

elle

r un

d Et

hno

Mus

ik

Fest

ival

del

la m

usic

a tr

adiz

iona

le

ed e

tnic

a

Mo

tovu

n (

Mo

nto

na)

treć

eg p

oned

jeljk

ath

ird M

onda

yje

den

dritt

en M

onta

gog

ni te

rzo

lune

di

Paz

in (

Pis

ino

)pr

vog

utor

kafir

st T

uesd

ayje

den

erst

en D

iens

tag

ogni

prim

o m

arte

di

Sve

tvin

čen

at (

San

vin

cen

ti)

treć

e su

bote

third

Sat

urda

yje

den

dritt

en S

amst

agog

ni te

rzo

saba

to

Viš

nja

n (

Vis

ign

ano

)po

slje

dnje

g če

tvrt

kala

st T

hurs

day

jede

n le

tzte

n D

onne

rsta

gul

timo

giov

edi

Vo

dn

jan

(D

ign

ano

)pr

ve s

ubot

efir

st S

atur

day

jede

n er

sten

Sam

stag

ogni

prim

o sa

bato

Žmin

j (G

imin

o)

svak

e dr

uge

srije

deev

ery

othe

r Wed

nesd

ayje

den

zwei

ten

ogni

sec

ondo

mer

cole

di

Page 46: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

ymu

seu

ms

enjo

yist

ra

MS

UI

Muz

ej s

uvre

men

e um

jetn

osti

Istr

eM

useu

m o

d C

onte

mpo

rary

Art

s of

Istr

iaD

as M

useu

m m

oder

ner

Kuns

t Ist

riens

Mus

eo d

’art

e co

ntem

pora

nea

dell’

Istr

ia S

tara

tisk

ara,

Sv.

Ivan

a 1

+38

5 (0

)52

4232

05 (0

)98

420

401,

(0)9

1 91

9149

5 IV

- V

: 11.

00 -

19.

00

NP

Bri

jun

iN

acio

naln

i par

k | N

atio

nal p

ark

Nat

iona

lpar

k | P

arco

naz

iona

le

+38

5 (0

)52

5258

82, 5

2588

3 IV

- V

: 08.

00 -

19.

00

Nez

akci

j-Viz

ače

Nes

actiu

m-V

izač

eN

esak

tium

-Viz

ače

Nes

azio

-Viz

ace

Val

tura

+

385

(0)5

2 55

0117

+

385

(0)9

8 53

5826

IV -

V: 0

9.00

- 1

2.00

, 15.

00 -

19.

00

Zbir

ka s

akra

lne

um

jetn

ost

iSa

cral

Art

Col

lect

ion

Sam

mlu

ng d

er s

akra

len

Kuns

tC

olle

zion

e d’

arte

sac

ra

Vod

njan

, Žup

na c

rkva

sv.

Bla

ža

+38

5 (0

)52

5114

20

IV -

V:

Mu

zej P

alač

a B

etti

ca

Bet

tica

Pala

ce M

useu

mM

useu

m P

alas

t B

ettic

aM

useo

Pal

azzo

Bet

tica

Vod

njan

, Ulic

a C

aste

llo 7

+38

5 (0

)52

5359

53 IV

- V

: 09.

00 -

11.

00

Ro

vin

jK

uća

o b

atan

iTh

e B

atan

a H

ouse

H

aus

der

Bat

ana

Cas

a de

lla b

atan

a R

ovin

j, O

bala

P. B

udic

in 2

+

385

(0)5

2 81

2593

IV

- V

: 10.

00 -

13.

00,

5.

00 -

17.

00,

Za

viča

jni m

uze

j Ro

vin

ja

Rovi

nj H

erita

ge M

useu

mH

eim

atm

useu

m d

er S

tadt

Rov

inj

Mus

eo c

ivic

o de

lla c

ittà

di R

ovig

no R

ovin

j, Tr

g m

arša

la T

ita 1

1 +

385

(0)5

2 81

6720

Z

atvo

reno

| C

hius

o

Clo

sed

| Ges

chlo

ssen

Lap

idar

ium

Bal

eŽu

pna

crkv

a | P

aris

h ch

urch

Pf

arki

rche

| C

hies

a pa

rocc

hial

e B

ale

+38

5 (0

)98

290

025

IV -

V:

Pu

la/M

edu

linA

ugu

sto

v h

ram

Te

mpl

e of

Aug

ustu

s A

ugus

tust

empe

lTe

mpi

o d’

Aug

usto

P

ula,

For

um

+38

5 (0

)52

3513

00, 3

5130

1 IV

- 1

4.V:

1

5. -

31.

V:

0

9.00

- 2

1.00

,

0

9.00

- 1

5.00

Sre

diš

nja

Istr

aC

entr

al Is

tria

Zen

tral

istr

ien

Istr

ia c

entr

ale

Zavi

čajn

i mu

zej B

uze

tRe

gion

al M

useu

mH

eim

atsm

useu

m d

er S

tadt

Mus

eo c

ivic

o B

uzet

, Trg

raš

pors

kih

kape

tana

5

+38

5 (0

)52

6627

92

IV -

V: 0

9.00

- 1

5.00

,

Etn

ogr

afsk

i mu

zej I

stre

(EM

I)Et

hnog

raph

ic M

useu

mEt

hnog

raph

isch

es M

useu

mM

useo

etn

ogra

fico

dell’

Istr

ia +

385

(0)5

2 62

4351

, 622

220

& Mu

zej g

rad

a P

azin

aPa

zin

Tow

n M

useu

m

Mus

eum

der

Sta

dtM

useo

del

la C

ittà

di P

isin

o +

385

(0)5

2 62

5040

, 616

866

Paz

in, I

star

skog

raz

voda

1

1 -

14.

IV:

3

4 :

10.

00 -

15.

00

5

: 11

.00

- 16

.00

1

0.00

- 1

6.00

1

5. IV

- V

: 10

.00

- 18

.00,

Jura

j Do

bri

laM

emor

ijaln

a zb

irka

Mem

oria

l Col

lect

ion

Mem

oria

lsam

mlu

ngM

emor

iale

P

azin

, Vel

i Jež

enj

+38

5 (0

)52

6230

54 IV

- V

:

Um

ag/N

ovi

grad

Mu

zej g

rad

a U

mag

a C

ity o

f Um

ag M

useu

m

Um

ag S

tadt

mus

eum

Mus

eo c

ivic

o di

Um

ago

Um

ag, T

rg s

v M

artin

a 1

+38

5 (0

)52

7203

86

+38

5 (0

)98

4406

91 O

pens

in Ju

ne

Mu

zej-M

use

o L

apid

ariu

m

Nov

igra

d, V

elik

i trg

8a

+38

5 (0

)52

7265

82

IV -

V: 1

0.00

- 1

3.00

, 17.

00 -

20.

00

Gal

leri

on

Pom

orsk

a zb

irka

aust

roug

arsk

e m

orna

rice/

The

Aus

tro-

Hun

garia

n N

avy

mar

itim

e co

llect

ion

/See

fahr

tssa

m-

mlu

ng d

er ö

ster

reic

hisc

h-un

garis

chen

M

arin

e/La

col

lezi

one

mar

ittim

a de

lla

Mar

ina

aust

ro-u

ngar

ica

Nov

igra

d, M

linsk

a 1

+38

5 (0

)98

2542

79 5

.IV -

V: 0

9.00

- 1

3.00

, 15.

00 -

19.

00

RECO

NST

RUCT

ION

RECO

NST

RUCT

ION

Page 47: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

ymu

seu

ms

enjo

yist

ra

Arh

eolo

ški m

uze

j Ist

re (A

MI)

Arc

haeo

logi

cal M

useu

m o

f Ist

ria

Arc

häol

ogis

ches

Mus

eum

Istr

iens

Mus

eo a

rche

olog

ico

dell’

Istr

ia

Pul

a, C

arra

rina

3 +

385

(0)5

2 35

1300

, 351

301

IV: 0

9.00

- 1

4.00

,

V:

08.0

0 -

20.0

0,

0

9.00

- 1

5.00

Are

na

Am

fitea

tar

| Am

phith

eatr

e A

mph

ithea

ter

| A

nfite

atro

P

ula,

Fla

vije

vska

bb

+38

5 (0

)52

2190

28 IV

: 08.

00 -

20.

00

V:

08.

00 -

21.

00

An

ton

io S

mar

eglia

Spom

en s

oba

| Mem

oria

l Roo

mG

eden

kzim

mer

| St

anza

mem

oria

le P

ula,

Aug

usto

v pr

olaz

3 +

385

(0)5

2 21

3888

IV -

V: 1

1.00

- 1

2.00

,

Po

vije

sni i

po

mo

rski

mu

zej I

stre

His

toric

al a

nd M

ariti

me

Mus

eum

of I

stria

His

toris

che

und

Mar

itim

e M

useu

m Is

trie

nsM

useo

sto

rico

e n

aval

e de

ll’Is

tria

P

ula,

Gra

dins

ki u

spon

6

+38

5 (0

)52

2115

66, 2

1174

0 IV

- V

: 08.

00 -

19.

00 S

veta

Src

aM

uzej

sko-

gale

rijs

ki p

rost

or

Sacr

ed H

eart

s M

useu

m G

alle

ryM

useu

m-

und

Gal

erie

raum

Hei

lige

Her

zen

Mus

eale

-esp

ositi

vo S

acro

Cuo

re P

ula,

De

Ville

ov u

spon

2

IV -

V: 1

2.00

- 2

0.00

Ple

s m

rtva

ca -

Dan

se m

acab

reC

rkva

Maj

ke B

ožje

na

Škril

inah

Chu

rch

of S

t. M

ary

on Š

krili

nah

Kirc

he d

er M

utte

rgot

tes

auf Š

krili

nah

Chi

esa

della

Mad

onna

su

Škril

inah

Fam

. Šes

tan,

Ber

am 3

8 +

385

(0)5

2 62

2903

IV

- V

:

Min

i mu

zej P

aren

zan

aM

ini-M

useu

m |

Min

i mus

eo L

ivad

e +

385

(0)5

2 64

4077

, (0)

98 9

09 7

734

IV -

V:

Etn

ogr

afsk

a zb

irka

Ethn

ogra

phic

Col

lect

ion

Ethn

ogra

phis

che

Sam

mlu

ng

Col

lezi

one

etno

grafi

ca B

uje,

Trg

slo

bode

4 +

385

(0)5

2 77

2023

+38

5 (0

)91

5208

938

IV:

V: 1

0.00

- 1

2.00

Po

reč

Eufr

azije

va b

azili

kaEu

phra

sian

Bas

ilica

Eu

phra

sius

-Bas

ilika

Bas

ilica

Euf

rasi

ana

Por

eč, E

ufra

zije

va u

lica

22

+38

5 (0

)52

4316

35

IV -

V: 0

7.00

- 1

9.00

Etn

ogr

afsk

a zb

irka

Ethn

ogra

phic

Col

lect

ion

Ethn

ogra

phis

che

Sam

mlu

ng

Col

lezi

one

etno

grafi

ca K

ašte

lir-L

abin

ci +

385

(0)5

2 46

3140

, 463

141

IV:

08

.00

- 15

.00,

V:

08.0

0 -

15.0

0, 1

7.00

- 2

2.00

1

2.00

- 1

4.00

Vrs

ar/F

un

tan

aS

akra

lna

zbir

ka F

un

tan

e i V

rsar

a Vr

sar

and

Funt

ana

Sacr

al C

olle

ctio

nSa

kral

e Sa

mm

lung

von

Vrsa

r un

d Fu

ntan

aC

olle

zion

e di

ogg

etti

sacr

i di

Ors

era

e Fo

ntan

e V

rsar

, Crk

va s

v. F

oške

+

385

(0)5

2 44

1109

IV

- V

:

Lab

in/R

abac

Nar

od

ni m

uze

j Lab

inLa

bin

Nat

iona

l Mus

eum

V

olks

mus

eum

Lab

inM

useo

pop

olar

e di

Alb

ona

Lab

in, 1

. svi

bnja

6

+38

5 (0

)52

8524

77

IV: 1

0.00

- 1

4.00

V: 1

0.00

- 1

3.00

, 17.

00 -

19.

00

Mat

ija V

lači

ć Ili

rik

Mem

orija

lna

zbirk

aM

emor

ial C

olle

ctio

nRa

ccol

ta m

emor

iale

L

abin

, G. M

artin

uzzi

7

+38

5 (0

)52

8524

77 IV

- V

:

Zbir

ka s

akra

lnih

um

jetn

ina

Sacr

al A

rt C

olle

ctio

n Sa

mm

lung

der

sak

rale

n Ku

nstw

erke

Col

lezi

one

d’ar

te s

acra

L

abin

, Crk

va s

v. M

arije

Tje

šite

ljice

+

385

(0)5

2 85

2477

IV -

V:

Lege

nd

a | L

egge

nd

aK

ey |

Zeic

hen

erkl

äru

ng

Adr

esa

| Ind

irizz

o | A

ddre

ss |

Adr

esse

Tel

efon

| Te

lefo

no |

Phon

e | T

elef

on

GSM

Rad

no v

rijem

e | O

rario

d’a

pert

ura

Ope

ning

hou

rs |

Öff

nung

szei

ten

IV -

V

U

z na

javu

| A

ric

hies

taBy

arr

ange

men

t | N

ach

Vere

inba

rung

Dan

i u tj

ednu

| G

iorn

i del

la s

ettim

ana

Wee

kday

s | W

oche

ntag

e

1 =

Pon

edje

ljak|

Lune

dì|M

onda

y|M

onta

gH

OL

= B

lagd

an|F

estiv

ita|H

olid

ays|

Feie

rtag

e

Zatv

oren

o | C

hius

oC

lose

d | G

esch

loss

en

Page 48: EnjoyIstra no21 | HR-IT

enjo

yatt

ract

ions

enjo

yist

ra

Zvje

zdar

nic

e O

bse

rvat

ori

esS

tern

war

ten

Oss

erva

tori

o a

stro

no

mic

o

Viš

nja

n, I

star

ska

5 +

385

(0)5

2 44

9212

IV

- V:

P

ula

, Par

k M

onte

Zar

o +

385

(0)9

1 21

4196

6 I

V - V

:

Akv

ariji

Aq

uar

ium

sA

qu

arie

n A

cqu

ari

Um

ag, 1

. svi

banj

bb

+38

5 (0

)91

3672

777

kn 4

0/20

I

V - V

: 10.

00 -

16.

00P

ore

č, F

. Gla

vini

ća 4

+38

5 (0

)91

3672

777

kn 4

0/20

I

V - V

: 10.

00 -

16.

00R

ovi

nj,

Oba

la G

. Pal

iaga

5 +

385

(0)5

2 80

4700

kn 2

0/10

I

V - V

: 10.

00 -

16.

00P

ula

, For

t Ver

udel

la +

385

(0)5

2 38

1402

kn 6

0/30

I

V - V

: 10.

00 -

18.

00

Din

osa

ur

Par

kFu

nta

na

+38

5 (0

)52

4453

27kn

100

/80

kn I

V:

V: 1

0.00

- 1

8.00

Bo

škar

in B

osc

arin

Fab

ci, F

abci

28

+38

5 (0

)52

4621

29, (

0)91

556

1021

, M

IN. 1

5 pe

rson

s V

išn

jan

, Zag

reba

čka

21St

anci

ja B

oška

rin +

385

(0)5

2 44

9361

, (0)

91 5

2726

83

, MIN

. 30

pers

ons

Po

lja la

van

de

Lave

nd

er F

ield

sLa

van

del

-Fel

dP

ian

tagi

on

e d

i lav

and

aV

ižin

ada,

Vrb

ani 3

Lava

nda

Okl

en +

385

(0)5

2 44

6101

, (0)

98 9

9137

87kn

gra

tis I

V - V

: 09.

00 -

18.

00S

vetv

inče

nat

, Pek

ici 1

Sand

ra P

ekic

a +

385(

0)52

560

346,

(0)9

9 51

5666

6 I

V - V

:

Min

i Cro

atia

Ro

vin

j - R

ovi

njs

ko S

elo

Mila

na M

acan

a 5

+38

5 (0

)91

2068

885,

(0)5

2 83

0877

kn 2

5/10

kn

IV

- V: 1

0.00

- 1

8.00

Go

-kar

tU

mag

, Kar

t-ka

rt C

ross

+38

5 (0

)91

5333

070

kn 1

00/5

0 V

: 10.

00 -

13.

00, 1

6.00

- 2

1.00

Tar,

Fra

ta; I

stra

Kar

ting

+38

5 (0

)52

4561

00, (

0)98

290

721

kn 5

0 -

110

IV:

10.

00 -

18.

00

V:

10.

00 -

20.

00P

ula

, Gre

en G

arde

n +

385

(0)5

2 53

5639

, (0)

98 7

2345

5kn

10

min

= 7

0 kn

I

V: 0

8.00

- 2

1.00

V: 0

8.00

- 2

3.00

Ad

ren

alin

ski p

arko

viA

dre

nal

ine

par

ksA

dre

nal

in P

arks

Par

co a

dre

nal

ina

Um

ag, C

ampi

ng S

tella

Mar

is +

385

(0) 9

8217

265

IV

- V:

Po

reč,

Bru

lo, A

kros

+38

5 (0

)98

8605

43 I

V - V

: G

lava

ni,

Bar

ban

(6 k

m)

+38

5 (0

)98

2243

14 I

V - V

: 09.

00 -

20.

00

Mu

zej J

ure

Gra

nd

oM

uze

j vam

pir

aV

amp

ire

Mu

seu

mM

use

um

der

Vam

pir

eM

use

o d

ei v

amp

iri

Tin

jan

, Krin

ga 3

2 +

385

(0)9

1 16

2609

0 I

V - V

:

Šp

ilje

Cav

esH

öh

len

Gro

tte

Brt

on

igla

Mra

mor

nica

+38

5 (0

)99

2502

958

kn 5

0/25

I

V - V

: (1

0.00

- 1

6.00

)P

ore

č, N

ova

Vas

Bar

edin

e &

Tra

ctor

Sto

ry +

385

(0)5

2 42

1333

kn 6

0/35

I

V: 1

0.00

- 1

6.00

V: 1

0.00

- 1

7.00

Žmin

j, Fe

štin

iFe

štin

sko

kral

jevs

tvo

King

dom

of F

estin

iKö

nigr

eich

von

Fes

tini

Regn

o di

Fes

tini

+38

5 (0

)91

7212

854

kn 4

0/25

IV

- V:

: 10.

00 -

18.

00 +

Page 49: EnjoyIstra no21 | HR-IT

addr

essb

oo

kw

ww

.istr

a.co

m

BA

LE

Rovi

njsk

a 1

+38

5 (0

)52

8242

70B

AR

BA

N

Bar

ban

69 +

385

(0)5

2 56

7420

BR

TON

IGLA

G

lavn

a 3/

A +

385

(0)5

2 77

4307

BU

JE

1. s

vibn

ja 2

+38

5 (0

)52

7733

53B

UZE

T

Vlad

imira

Gor

tana

9 +

385

(0)5

2 66

2343

FAŽA

NA

43

. ist

arsk

e di

vizi

je 8

+38

5 (0

)52

3837

27FU

NTA

NA

B

erna

rda

Bor

isija

2 +

385

(0)5

2 44

5119

GR

OŽN

JAN

U

mbe

rto

Gor

jan

3 +

385

(0)5

2 77

6131

KA

NFA

NA

R

Trg

Mar

ka Z

elka

6 +

385

(0)5

2 82

5244

KA

©TE

LIR

-LA

BIN

CI

Kašt

elir,

Pla

c bb

+38

5 (0

)52

4631

40K

AN

Plom

in, V

ozili

ći 6

6 +

385

(0)5

2 88

0155

LAB

INA

ldo

Neg

ri 20

+38

5 (0

)52

8523

99, 8

5556

0LI

ŽNJA

NLi

žnja

n 14

7 +

385

(0)5

2 57

8426

MA

AN

AKr

nica

, Krn

ica

19 +

385

(0)5

2 55

6366

MED

ULI

NC

enta

r 22

3 +

385

(0)5

2 57

7145

MO

TOV

UN

Trg

And

rea

Ant

ico

1 +

385

(0)5

2 68

1726

NO

VIG

RA

DM

andr

ač 2

9a +

385

(0)5

2 75

7075

, 758

011

OP

RTA

LJM

atka

Lag

inje

21

+38

5 (0

)52

6440

77P

OR

E»Za

greb

ačka

9 +

385

(0)5

2 45

1293

, 451

458

PU

LAFo

rum

3 +

385

(0)5

2 21

9197

RA

©A

Nik

ole

Tesl

e 1

+38

5 (0

)52

8523

99R

OV

INJ

Oba

la P

ino

Bud

icin

12

+38

5 (0

)52

8115

66S

VET

VIN

»EN

AT

Svet

vinč

enat

20

+38

5 (0

)52

5603

49

TAR

-VA

BR

IGA

Tar,

Ista

rska

8/A

+38

5 (0

)52

4432

50U

MA

GTr

gova

čka

6 +

385

(0)5

2 74

1363

UM

AG

- I

NFO

SA

VU

DR

IJA

Ista

rska

bb

+38

5 (0

)52

7596

59V

IŽIN

AD

AVi

žina

da b

b +

385

(0)5

2 44

6110

VO

DN

JAN

Nar

odni

trg

3 +

385

(0)5

2 51

1700

VR

SA

RRa

de K

onča

r 46

+38

5 (0

)52

4417

46, 4

4118

7S

RED

IŠN

JA I

STR

AC

ENTR

AL

ISTR

IAPa

zin,

Fra

nine

i Ju

rine

14 +

385

(0)5

2 62

2460

ISTR

A I

NFO

ZA

GR

EBKa

ptol

19

+38

5 (0

)1 4

8123

61

Važ

ni t

elef

onsk

i bro

jevi

Num

eri t

elef

onic

i im

port

anti

Impo

rtan

t te

leph

one

num

bers

Wic

htig

e Te

lefo

nnum

mer

n

Jedi

nstv

eni b

roj z

a po

moć

Num

ero

unic

o di

pro

nto

inte

rven

toFo

r al

l em

erge

ncy

situ

atio

nsEi

nhei

tsnu

mm

er f

ür a

lle N

otfä

lle1

12

Polic

ija |

Poliz

ia |

Polic

e | P

oliz

ei

19

2

Vat

roga

sci |

Vig

ili d

el f

uoco

Fi

re b

riga

de |

Feue

rweh

r 1

93

Hitn

a po

moć

| Pr

onto

soc

cors

oA

mbu

lanc

e | E

rste

Hilf

e 1

94

HA

K -

Pom

oć n

a ce

sti

Ass

iste

nza

stra

dale

Road

ass

ista

nce

| Ver

kehr

snot

ruf

19

87

Trag

anje

i sp

aπav

anje

na

mor

uRi

cerc

a e

salv

atag

gio

in m

are

Sear

ch a

nd r

escu

e at

sea

Not

ruf z

ur S

uche

und

Ret

tung

auf

See

1

95

Me

unar

odni

poz

ivni

bro

j za

Hrv

atsk

uPr

effis

o in

tern

azio

nale

per

la C

roaz

iaIn

tern

atio

nal d

ialli

ng p

refix

for

Cro

atia

Inte

rnat

iona

le R

ufnu

mm

erfü

r Kr

oatie

n+3

85

Turi

stič

ke z

ajed

nic

eTo

uri

st O

ffice

sTo

uri

smu

sver

bän

de

Enti

tu

rist

ici