7/25/2019 CUS1975!2!19 Barisic Klas Kult Islama

1/2

leme koji iskrsavaju usljed protestanskog pristupa biblijskoj poruci i takopostaje neauktualna za itaoce koji ne ive u protestantskoj sredini. Stogasu hrvatski bibliari s pravom odabrali Harringtonov uvod u NZ koji ne patiod polemike protiv protestantizma niti je optereen povijeu istraivanja

pojedinog pitanja ili preobilnom bibliografijom.4. Kad bismo trebali primijeniti kategorije tradicionalnog ili progresivnogkatolikog bibliara, valjalo bi rei da je Harrington umjereni i razboritiprogresist ko ji pie itko, jasno i lagano. Ne samo u ovoj knjizi nego i udrugim djelima.11

KLASI NA KULTURA ISLAMA

J e r k o B a r i i

U relativno kratkom vremenskom razmaku od svega etiri godine u Zagrebusu izdane dvije odline islamske stvari. Prva je Kuran asni najvea svetinja muslimana, posebno Arapa, i dragulj cjelokupne kulturne batine ovjeanstva. A druga je djelo Nerkeza Smailagia: Klasina kultura Islama. Ovedvije knjige doista idu zajedno. O Kuranu ne treba govoriti. Kuran je Kuran.Tim je sve reeno. Ali njega treba shvatiti, razumjeti. A upravo to nam dostojno ini znaajno Smailagievo djelo. U Jugoslaviji ivi preko tri mili

juna ljudi muslimanske vjere, a daleko vie onih koji je visoko potuju icijene te je ele poblie upoznati. No literatura o Islamu nam je vrlo oskudna. Dok smo sami Kuran imali preveden na na jezik i prije rata, dotle smou strunoj literaturi o Islamu vrlo siromani i poslije rata. Ono to imamoopenito su krae, nepotpune stvari, ili pak popularnog karaktera. Od novihstvari vrijedno je spomenuti od katolikih autora Doppelhammera, Jablano-via, Kustia, a od muslimanskih nedavno s francuskog prevedeni Uvod u

Islam od Muhameda Hamidullaha. No Smailagievo djelo ih bez sumnje sve nadvisuje. Ne samo opsegom, materijalom, nego i strunou, dubinom, kvalitetom, tako da moe zadovoljiti i najizbirljivije intelektualne sladokusce.

Inae Klasina kultura Islama zamiljena je u dva sveska. Prvi je evo ugledao svjetlo dana, dok se drugi jo nalazi u tisku. Izdani prvi svezak ima est stotina stranica svrstanih u dva dijela: uvod, tekstovi. Uvod (120 stranica)stvarno je duboka studija, monografija o Islamu, potpuno struna, nimalo popularna. Pogledajmo je!

Prvo je poglavlje Uvoda: Ope odrednice Islama. Tu se Smailagi driGoiteinove etverolane diobe, koja je inae usvojena kao najbolja. Naime Islam je oblik arapske samorealizacije, novi oblik monoteizma, temelj politikog zajednitva, te nova svjetska civilizacija. Islam je dodue plod arapskog genija, izrauje iz arapske podloge. No ve od prastanovnika Arabijeon sakuplja najvia dostignua monoteizma koja e kao kamenie u mozaik utkati u svoj religiozni sustav. Ali Islam nije lokalna novina, njegova namjera i misija je univerzalna. I u slijedu prethodnih monoteistikih religija on

11 H arringto n je nap isao tri sveska uvoda u SP : opi uvod, uvod u SZ i uvod u NZ.Ovdje smo prikazali hrvatski prijevod njegova uvoda u NZ. ve je preveden i opi uvodte uvod u SZ i rukopis eka u Kranskoj sadanjosti na objavljivanje.Ostala Harringtonova djela:E xpla in in g the Gospels (Tumaenje evandelj), New York, Paulist Press;What is the Bible (Sto je Biblija), New York, Paulist Press, 1963;

A K ey to the Parables (Klju za parabole), New York:, 1964;The Gospel According to St. Luke (Tum aenje evan elja po Luki) ;The Promise to Love (Nauka Biblije o braku) ;Come, Lord Jesus. A Biblical Retreat, (Biblijske duhovne vjebe), London, GeoffreyChapmann, 1968, 207 str. ;The Path of Biblical Theology, (Biblijska teologija), Dublin, Gill and Macmillan, 1973,X plus 438 str.

183

7/25/2019 CUS1975!2!19 Barisic Klas Kult Islama

2/2

e nastaviti po naelu: jedan Bog jednom ovjeanstvu jednu poruku. Islam bi bio njegova zadnja i konana objava nastavak, sinteza, ispravak iusavrenje preanjih. No religiozna stvar neizbjeno upuuje politikom planu. Drava je u funkciji velike religiozne svrhe. Odatle ideja jedinstvene mus

limanske zajednice koja je bitno religozno uvjetovana i strukturirana. Onanije administrativno-teritorijalna nego religiozno-ideoloka. Iz toga pak novasvjetska civilizacija nastala mijeanjem narod i civilizacija.

U drugom poglavlju autor prikazuje temeljni princip Islama: Bog jedan jedini. Istie se apsolutna transcendencija Boga. Ali se odbacuje Trojstvo. Relacija izmeu Boga-oca i Boga-sina bila bi antropomorfizam i bogohuljenje.Slijede dokazi o egzistenciji. Pisac e se dulje pozabaviti problemom Boga isudbine. Musliman se u zapadnoj svijesti izjednauje s pristaom fatalizma. Ta rezignacija, tj. predanost Bogu, njegovoj volji i predodreenosti nije bezosnova (49). U tome e se razviti dvije struje: qadariti (blai) i gabriti(krui).

Tree poglavlje posveeno je ovjeku. On je u centru panje Islama. Islamsko uenje zagovara totalitet ovjekove egzistencije, njegov ovozemni i onozemni aspekt. ovjek je psiho-somatsko bie s transcendentnom perspektivom. Islamu

je strano miljenje da bi radi grijeha dolo do fatalnog raskida izmeuBoga i ovjeka. Najvei produkt ovjeka je kultura. Islamska pak kultura, premda u sebi jedinstvena i povezana cjelina, raa se iz susreta raznihnaroda, njihovih obiaja, tradicija i kultura islamski sinkretizam.

Zatim se u etvrtom poglavlju raspreda o aspektima islamske duhovnosti. Ona sabire i odraava onaj veliki smisao Orijenta za refleksiju i kontemplaciju. Na islamsku duhovnost, razumije se, velik e utjecaj imati i helenizam.Iz helenistikog amalgama uostalom proizlaze i kranstvo i islam. Govori se zatim o spiritualistikom pristupu objavi, o linijama tumaenja vjere, filozofiji, misticizmu.U petom poglavlju autor govori o znanosti u islamskoj kulturi. Islamu jesvojstven jedan duboki nagon za znanjem, to se tumai religioznom potrebom i intencijom (108). Islamska znanost je znaajan element islamskekulture. To je ona po svom predmetu, metodi i rezultatima. Vie orijentirana na sakupljanje i sistematizaciju grae, nego na stvaralaku razradu isintetiku interpretaciju cjeline (111). Islamska teologija obuhvaa elemente vjere, kozmologiju, metafiziku, logiku, etiku i pravo. Tokom povijesti postojei razne klasifikacije islamske znanosti.

Odlini Smailagiev prikaz Islama doista je klasina stvar. Do sada nismoimali tako strunog cjelovitog prikaza Islama na naem jeziku, bar ne takodobrog. Smailagi u tanine poznaje islamsku teologiju, filozofiju i znanostkroz svu povijest. Poznata mu je i sva literatura o Islamu koju znalaki i kritiki odmjerava, vrednuje te primjenjuje. Suvereno uklapa Islam ukompletnu svjetsku povijest, religiju, znanost, kulturu, i daje mu pravo mjesto.

Drugi dio knjige (gotovo pet stotina stranica) ine tekstovi. To je u stvari izbor iz djela najboljih suvremenih islamologa. Hrestomatija, enciklopedijaIslama! Prava riznica koju je autor kao pela probrao od najvrsnijih poznavalaca Islama. Za ovaj svezak profesor Smailagi je izabrao slijedee materije: teologija, filozofija, znanost, dok je za drugi ostavio podruja zajednice, drave, prava, literature i umjetnosti. Ogranieni prostor naega kratkog

prikaza na alost ne doputa da se posebno osvrnemo na pojedine tekstove izKlasine kulture Islama.

Smailagi je prvim sveskom svoje Klasine kulture Islama, bilo njegovim vlastitim uvodom, bilo tekstovima probranih islamologa, uvelike obogatiocjelokupnu nau znanstvenu literaturu, pogotovo religioznu. Time nas je sve ujedno i zaduio. I dok mu na tome izriemo duboku zahvalnost, elimo dato prije izie iz tiska i drugi svezak Klasine kulture Islama. Tako e ondaovo kompletno djelo u divnoj islamskoj boji moi resiti uz Kuran asnibiblioteku svakog naeg intelektualca bez obzira je li musliman ili pripadnikdruge vjere, ili je ak bez religije.

184