Batović - Problem Kulta Phallosa u Danilskoj Kulturi

8/18/2019 Batović - Problem Kulta Phallosa u Danilskoj Kulturi

1/55

Šime BATOVIC

PROBLEM KULTA PHALLOSA U DANILSKOJ KULTURI

Postojanje phallosa u Danilu i danilskoj kulturi prvi je pretpostavio J. Korošec. Na taj problem osvrnuo se isti autor u višeradova. Dotakli su se toga i neki drugi pisci, na prvom mjestu A.Benac. Međutim, u vezi s tim problemom pojavile su se i pojedinene jasnoće i neslaganja, a sama pojava phallosa u danilskoj kulturinije se još svestrano razmatrala; niti su rezultati sasvim uvjerljivi,niti je problem do kraja raščišćen. Osim toga, otkriveni su i nekinovi elementi za rješenje tog problema. Kako je problem veomavažan za proučavanje privrede i društva, kultova i religije neolitskogsvijeta na našem primorskom pojasu, odlučio sam se u ovom priloguosvrnuti na neke vidove te pojave u danilskoj kulturi.

Predmeti u danilskoj kulturi, koji se danas u literaturi nazivajuphallosom, imaju oblik lijevka kojima se gornji puni valjkasti diona vrhu različito modelirao, dok se donji dio proširivao u šupljistožasti stalak. Svi su takvi predmeti izrađeni od pečene zemlje.

Najprije bih iznio dosadašnja mišljenja.Prvi put je J. Korošec došao na misao da je među materijalom

nađenim u neolitskom nalazištu u D a n i l u predstavljen i phallos1956. u radu o slikanoj keramici u Danilu, gdje tvrdi da je, zbognedostatka ženske figuralne plastike i kulta plodnosti izraženog ženskom plastikom, u Danilu prevladavao kult phallosa.1

U svojoj monografiji o iskapanju u Danilu iz 1958—59. Korošecpretpostavlja da se u valjkastom keramičkom predmetu može pre

poznati phallos ili neki sličan kultni objekt.2 U Danilu se nisu našlicijeli takvi predmeti, niti ih je Korošec uspio rekonstruirati. Zato jetada phallosom nazvao samo gornji, valjkasti dio tih predmeta,3 dok

1 J. KOROŠEC, Ceramica dipinta đella costa dalmata, Buli. pal. it. 65, 1956, Str. 300—301.

2 J. KOROŠEC, Neolitska naseobina u Danilu Bitinju, Zagreb 1958—1959, str. 55, 60, 136, 140— 141, T. XX VII , 2—4.

» Isto, str. 60, T. XXVII, 2—4.4 Isto, str. 69, T. XXV III , 5; X X X , 1—3; L XX V, 2, 3; LXXXIII, 2, 5.

5

canned byi;amScanner


2/55

donji, koničan dio smatra koničnim šupljim ili visokim puno rađenimnogama posuda.4 Zak ljučio je da je u danilskoj kulturi bio raširenkult phallosa i muškog božanstva, a ženska plastika i ženska božanstva da nedostaju.5

Korošec iz toga izvodi zaključak o značajnim razlikama Danilai butmirske kulturne grupe, unatoč brojnim dodirima i vezama,iz toga što Butmir posjeduje bogatu žensku plastiku, a Danilo jenema, Danilo ima kult phallosa koji se u Butmiru nije našao. Totumači razlikama u shvaćanjima, religiji a i etničkim posebnostima,premda su stanovnici Danila zemljoradnici.6

U izvještaju o drugom iskapanju u Danilu iz 1959. Korošeckaže da je u Danilu bez sumnje bio vrlo jako razvijen kult phallosai da je u vezi s kultom muškog božanstva, jer nema ljudskih predstava ni drugih indicija ili simbola kulta ženskog božanstva. S kultom

phallosa, tada, dovodi u vezu i kultne posude sa četiri noge iz Danila.Tom prilikom uočava da kult phallosa nije poznat u drugim kulturnimgrupama s područja Jugoslavije.7

Kasnije Korošec uglavnom ponavlja te zaključke.8Uz to pokušavautvrditi uzroke razlika između Butmira i Danila u kultu i plastičnimproizvodima i pretpostavlja da su one mogle nastati zbog veza tihdviju grupa dok još u Butmiru nije bila razvijena plastika ili je došlo između njih do dodira nakon što se u Butmiru plastika razvila inestala. U prilog tome navodi Lisičiće i hvarsku grupu u kojimatakođer nedostaje plastika.9 Kako ćemo dalje vidjeti, takve se postavke ne mogu prihvatiti.

Posljednji put se Korošec osvrnuo na problem phallosa 1964.u monogra fiji o drugom iskapanju u Danilu.10 On je tada uočio pravioblik tih predmeta, iako još ne u potpunosti, jer ni tada nije našaocijelih primjeraka, a njihova rekonstrukcija mu je manjkava .11 Korošec je tek u tom radu potpuno uvjeren da takvi predmeti predstavljaju phallos, kao simbol muškoga božanstva i kulta plodnostikoji je bio raširen u Danilu, umjesto ženske idolne plastike i ženskoga božanstva u drugim kulturama na Balkanu. To Korošecdokazuje odsutnošću ženske plastike u Danilu, a njenom čestompojavom i odsutnošću phallosa u Butmiru i drugdje. Po njemu je zato

5 Isto, str. 59, 135, 136, 140— 141.6 Isto, str. 140—141.7 J. KOROŠEC, Nastavak iskopavanja u Danilu kraj Šibenika u 1955.

god., Ljetopis Jug. akad. 63, Zagreb 1959, str. 235, T. VIII, 1.8 J. KOROŠEC, Neka pitanja oko neolita u Dalmaciji, Diadora 2, 1962,

str. 21— 22; isti, Alcuni problemi del Neolitico Balcano-Danubiano, Atti del VI Congresso intern. d. scienze preist. e protostoriche I, Roma 1962, str. 156.

9 Isti, Diadora 2, str. 21— 22.10 J. KOROŠEC, Danilo in danilska kultura, Ljubljana 1964, str. 25,

26— 28, 29, 51, 53, 55, 56, 58, 62„ 63, 74, 75, 82, T. 4, br. 1; 5, br. 3, 4; 17, br, 3; 33, br. 4; 34, br. 6; 35, br. 1, 5; usp. isti, Neolitik u Jugoslaviji, Encikl. likovnih umjet. 3, Zagreb 1964, str. 540.

11 J. KOROŠEC, Danilo in danilska kultura, 1964, str. 26— 28, T. 35, br. 5.

6

canned by Cam Scanner


3/55

razumljiva odsutnost ženske idolne plastike u danilskoj kulturi.Povrh toga, zaključuje Korošec, kult phallosa nije morao biti autohtonu danilskoj kulturi, već je mogao doći s drugog područja. On smatrada su s kultom phallosa povezane kultne vaze na četiri noge i da su

se, bez sumnje, upotrebljavali u istom kultu. Uz to Korošec ističeda se drugdje phallosi dosad nisu našli, premda u vezi s identičnimkultnim posudama pretpostavlja mogućnost njihove pojave u Grčkoj.Ni sada ih ne nalazi u drugim kulturnim skupinama u Jugoslaviji.12

Ova sumarno iznesena mišljenja Korošca ne samo da su prvanego su i temeljne i dosad najopširnije iznesene misli o raznimvidovima u vezi s tom interesantnom pojavom u danilskoj kulturnoj skupini. Ta mišljenja i podaci svakako su osnova drugim autorima i iznijetim postavkama.

A. Benac se osvrnuo na pojavu phallosa u Danilu 1962. u svomsintetskom pregledu neolita u sjeverozapadnom Balkanu. On smatra

da su phallosi svakako služili u kultne svrhe.13 Međutim, ne prihvaćaKoroščevo tumačenje o štovanju muškog božanstva, a ne božanstvaplodnosti, kao u vidu ženskih statueta u Butmiru. Benac kult phallosa smatra kultom plodnosti koji je svojstven matrijarhalnom društvu i navodi primjer plemena u Brazilu ili takav kult u staroj Grčkoj.Zato pretpostavlja da su u Danilu bili usko povezani kult phallosai dječje žrtve (nađeni dječji kosturi) u magiji oko plodnosti. I Benacističe da se među neolitskim grupama sjeverozapadnog Balkanaposeban kult phallosa javlja jedino u danilskoj grupi.14

S. S. Weinberg u više radova od 1961. do 1965. spominje pojavuphallosa u Danilu. On također smatra da phallos predstavlja kultplodnosti i da je vezan s posudama na četiri noge kao ženskimelementom u tom kultu.15 •„

Ja sam spomenuo ili govorio na više mjesta o predmetima kojeKorošec naziva phallosom, posebno obzirom na pojavu takvihpredmeta u S m i l č i ć u . U početku sam prihvatio Koroščevo mišlje nje da je phallos obredni predmet vezan s muškim božanstvom.16'

12 Isto, str. 26—28, 29, 62, 63, 74. #13 A. BENAC, Studien zur Stein- unđ Kupferzeit im nordwestlichert

Balkan, 42. Bericht der Romisch-Germanischen Kommission 1961, Berlin

1962. (dalje: BRGK), str. 76; isti, Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu, Sarajevo 1964, str. 78.14 Isto, S tudien... , str. 120—121; S tu dije... , str. 120—121.13 S. S. WEINBERG, Ceramics and the supernatural: Cult and Burial

Evidence in the Aegean World, Wenner-Gren Foundation for Anthropolo- gical Research 41/Ceramics and Man, 1961, str. 197— 199; isti, Solving a Prehistoric Puzzle, Archaeology 15, 4, 1962, str. 266; isti, Excavations at Prehistoric Elateia, 1959, Hesperia X X X I, 2, 1962, str. 195; isti, The Stone

Age in the Aegean, The Cambridge Ancient History, 1965, str. 41—42.16 Š. BATOVIĆ, Josip Korošec: Neolitska naseobina u Danilu Bitinju,

Zagreb 1958, Zadarska revija 4, 1959, str. 425, 427.

7



4/55

Daljim nalazima cijelih primjeraka izgledalo je da su to stožasteposud ice sa šiljastom nogom, a ne phallosi.17* **

U prethodnom izvještaju (1963) o iskapanjima u Smilčiću odbacio sam te pretpostavke, jer su se našli primjerci koji su se moglisa sigurnošću rekonstruirati,kao i oni koji su završavali likovnimprikazom.Tada je konačno bilo jasno da to nisu samo valjkastipredmeti, kao što je pretpostavio Korošec, ni posude sa šiljastomnogom (što sam sam pomislio, a kakve se nalaze u nekim područjima,kako ćemo dalje vidjeti), već ljevkasti predmeti s gornjim punimvaljkastim dijelom koji se prema dnu širio u šuplji stožasti stalak.Različito modelirani vrhovi tih predmeta, a posebno primjerci s

jasnim likovnim prikazom naveli su me da odbacim mišljenje dati predmeti simboliziraju phallos. Dopustio sam da je možda njihovoblik inspirirao phallos. Međutim, zaključio sam da ti predmeti udanilskoj grupi »označuju simbolične, u prvom redu likovne pred

stave, a možda ponekad simboliziraju phallus, kojima je koničnidio služio kao baza«. Zato sam ih nazvao »predmeti u obliku lijevkaili konični predmeti sa šiljastim vrhom«. Odbacio sam pretpostavkuda su služili i kao poklopci. Naveo sam i neke identične i sličnepredm ete u drugim grupama.10 Konačno sam utvrdio da se takvipredmeti nalaze samo u zadnja dva (III i IV) stupnja danilske fazeu Smilčiću .21*

U posljednjem osvrtu na taj problem, u recenziji posljednjemonografije J. Korošca o Danilu, izrazio sam mišljenje da se ne možedokazati da takvi predmeti predstavljaju phallos. Uz to da smatram

da se ovdje uopće ne radi o prikazima phallosa, već o jednom specifičnom tipu likovnih prikaza, pretežno stiliziranih, dok neke imajustilizirano tijelo — žensku haljinu (?), a realistično prikazanu ljudskuili životinjsku glavu, koje su autohtoni proizvod danilske grupe.Naknadno su se proširili i u druge grupe, kao u butmirsku. Uz njihse u danilskoj grupi našla i druga plastika. Na kraju sam spomenuoda time otpada i povezivanje »kulta falusa«, odnosno »kulta muškogbožanstva«, čije je postojanje uopće problematično u tadašnjim zemljoradničkim kulturama i strukturi neolitskog društva, s kultnimposudama."

17 S. BATOVIC, Neolitsko naselje u Smilčiću, Arheološki pregled 1. Beograd 1950, str. 24; Isti, Prapovijest, 5000 godina keramike, katalog Izložbe, Zadar 1962, str. 0. 22, 23.

»« g, BATOVIĆ, Neolitsko nalazište Smilčić, Radovi Inst, Jug. akad. u Zadru x ’, Zadar 1903, str. 108, T. VIII, 3.

«* Isto, T. VIII, 1.Isto, str. 108, 123, 124, T. VIII, 1—3.

*' S, BATOVIC, Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar 1966, str. 41—42.» S. B ATOV IĆ, Josip Korošec: Danilo in dantlskn kultura, Ljubljana

1964, Argo IV— VI, Ljubljana 1965— 1967, str, 9 i d.

8



5/55

A. Stipčević, također pod pretpostavkom, prihvaća mišljenjeda ovi predmeti predstavljaju phallos.23

To je uglavnom sve što je o toj pojavi u danilskoj grupi dosadizrečeno u stručnoj literaturi.

Po tome se vidi da postoje uglavnom dvije vrste mišljenja oovim predmetima: s jedne strane moje, a s druge ostalih autora.Da bi se jasnije uočili ti problemi i razlike, istaknut ću glavnemisli svakoga od njih.

Prvo mišljenje, koje prevladava i temelji se na Koroščevimrezultatima, dolazi do slijedećeg:1. predmeti predstavljaju phallos,2. rašireni su isključivo u danilskoj grupi, dok se drugdje ne nalaze,3. ovi predmeti u danilskoj grupi označuju kult phallosa i muškog

božanstva, ili kult plodnosti,4. kao takav, phallos je povezan s kultnim posudama na četiri noge

i s dječjim žrtvama,5. zato u danilskoj grupi nedostaju ženske likovne predstave i ženskabožanstva plodnosti.

Drugo mišljenje uglavnom sastoji se u ovome:1. ne može se uvjerljivo dokazati da ovi predmeti predstavljaju

phallos,2. oni najvjerojatnije označuju simbolične likovne predstave kao

autohtoni proizvod danilske grupe.3. ne nalaze se samo u danilskoj grupi nego i u drugim kulturnim

grupama, gdje su se naknadno proširili, a na drugim se područjimanalaze i slične pojave, . ,

4. u danilskoj grupi javlja se i različita druga plastika,5. zato se kult phallosa i muškog božanstva, kao i njihovo poveziva

nje s kultnim posudama ne može prihvatiti.

Danas je danilska kulturna grupa u svom izrazitom oblikupoznata u Dalmaciji na lokalitetima: Privlaka, Islam Grčki, Smilčić,Bribir, Piramatovci, Mratovo, Škarin Samograd, Danilo Bitinj, Gud-nja, Markova špilja i Pokrivenik. Međutim, ostaci danilske grupenašli su se i na području Hercegovine, Istre i Slovenskog primorja,a jako je utjecala i na kulturni razvoj u srednjoj Bosni, posebno ukakanjskoj i butmirskoj kulturi. Prema tome, možemo sa sigurnošćupretpostaviti da je danilska grupa bila raširena na cijeloj istočnojobali Jadrana, kao i na području Hercegovine, dok je na područjuBosne predstavljala značajan faktor u kulturnom razvoju. Utjecajidanilske grupe nisu se sasvim zaustavili u srednjoj Bosni, nego suse pojedinačno ili prerađeni prenosili dalje na istok i sjever.

23 A. STIPČEVIĆ, Danilska kultura, Encikl. likovnih umjet. 2, Zagreb 1962, str. 8.

9



6/55

Predmeti, na kojima se u literaturi temelji naziv phallos, smatra,se, vidjeli smo, da su rašireni samo u danilskoj grupi na područjuDalmacije. Vidjet ćemo da nije tako. Međutim, mislim da će biti.korisno prije dati bar sumarno njihova svojstva u Dalmaciji. Zasadsu se takvi predmeti našli, koliko mi je poznato, jedino u D a n i l u(T. I) i S m i 1č i ć u (T. II—VI). To nikako ne znači da ih nema udrugim lokalitetima. Oni se ipak ne javljaju u velikim količinama,iako su izrazito svojstvo danilske kulturne grupe, pa se jedino nalaze,širim istraživanjima, koja su provedena jedino u Danilu i Smilčiću.

Iz Danila je ukupno objavljeno ulomaka od 19 primjeraka.»phallosa«.24 Moguće je da se među malom količinom neobjavljenogmaterijala nalazi još pokoji ulomak, što ovom prilikom nisam provjerio, ali svakako neće biti mnogo. Tako iz Danila možemo računatis dvadesetak primjeraka. S obzirom na daleko veći broj nađenih uSmilčiću moglo bi se pomišljati da su bili i u Danilu češći, ali dasu se pojedini manji neidentificirani ulomci prilikom iskapanjaodbacili s ostalim materijalom. U Smilčiću se našlo dosad ukupno130 uglavnom fragmentarnih primjeraka,25 što prema ostalom materijalu nije mnogo, ali svakako ulazi u red izrazitih i češćih pojava.Prema tome, Smilčić je dosad daleko najbogatije nalazište.

Općenito je oblik ovih predmeta jednoličan. Ipak se dijele nadvije varijante. Pretežan broj primjeraka ima oblik valjka koji se-prema dnu proširuje u šuplji stožasti dio koji je služio kao stalak,pa im se izgled približuje lijevku. Značajnije se međusobno razlikuju po različito uobličenom vrhu. Odstupa ponešto jedino jedanprimjerak iz Danila, kojem je gornji, puni odijeljen od donjeg, šup-ljeg dijela prstenastim kanalićem.26 Druga je varijanta, nađena samou Smilčiću. zastupljena samo s tri primjerka. Nasuprot prethodnim,ima šupalj gornji i donji dio, odnosno potpuno su šuplji, vrh im jeuvijek zaobljen (T. VI, 3), a ne različito uobličen kao kod prve vari

jante. Pojedini primjerci prve varijante imaju zaobljen vrh (T. I, 1;H, 1— 3), a nekima je vrh uobličen kuglasto, ovalno,27 ili na vrhuimaju jedno ili više bradavičastih izbočenja, bilo po zaobljenom ilikuglastom vrhu (T. I, 3; III; IV). Međutim, u Smilčiću se našao i većibroj primjeraka koji na vrhu imaju više ili manje realističan prikazživotinjskih (T. V; VI, 1) ili ljudskih likova (T. VI, 2). Među životinjskim likovima mogu se prepoznati žabe, ptice, a izgleda i govedo.Druge su glave više stilizirane.

Izrađeni su jednako kao i ostala gruba keramika. Glina semiješala s usitnjenim kalcitom, a pečeni su na otvorenoj vatri, pre-

24 Usp. bilj. 2—4, 7.25 Usp. bilj. 18—20. Ovi predmeti iz Smilčića nisu još u cjelini objavljeni.26 J. KOROŠEC, Danilo in danilska kultura, 1964, str. 27, 53, T. 35, br. 6. 7 Isto, str. 26, 75, T. 4, br. 1; T. 33, br. 4. Korošec taj primjerak

tumači kao statuetu s posudom, ili kao antropomorfnu posudu, što nije opravdano.

10

canned by (JamScanner


7/55

težno u tamnosmeđoj boji. Površina se glačala, osim unutrašnjegšupljeg dijela, a često nije glačan ni prošireni vrh, nego se premazivao crvenom bojom. Takvom bojom bila je premazana i jednaživotinjska glava.

Ovi predmeti nisu imali ručica. U Smilčiću se našao sarno jedan primjerak s dva bradavičasta izbočenja po sredini, pa jedanprimjerak s dvije probušene rupice uz rub osnove.

Po svemu izgleda da im je visina iznosila oko 10 do 15 cm, anajveći promjer osnove kreće se oko 8,5 do oko 15 cm, a neki imajui do 23 cm promjera.

Čini se da su svi ovi predmeti bili ukrašeni, i to pretežno udubljivanjem i crvenom inkrustacijom, a i bojanjem. Sada se nalazi manjibroj primjeraka bez ikakva ukrasa, koji su, sudeći po nekim primjercima, bili obojeni crvenom bojom. Jednako su, po svemu sudeći,ukrašene i posude na četiri noge, jedino su na njima crvenom bojomukrašeni manje vidljivi dijelovi, a kod ovih predmeta, obratno, najistaknutiji dijelovi.

Tehnika i motivi ukrašavanja također su identični kao na drugojgruboj keramici, jedino se u ostaloj keramici ukrašavala manjakoličina, i nisu redovne kombinacije ukrašavanja udubljivanjem icrvenom bojom. Ukras se najčešće izvodio udubljivanjem, a ponekadi urezivanjem. Vrlo se često javlja crvena, manje bijela inkrustacija,a često je i bojanje crvenom bojom koja se otire. Plastičan ukras dosta je rijedak. Ovdje ne ubrajam proširenja vrha koja su bez sumnjeimala simbolično značenje. Slikanje na ovim predmetima nije poznato. Izuzevši premaz crvenom bojom, sasvim je rijetka i monohro-mija cijele površine tonovima koji se ne skidaju. Crvenom bojompremazani su redovno vršci predmeta, osobito kuglasta proširenjana vrhu. Ostalim tehnikama ukrašavala se obično cijela površina,ili samo dio, i to najčešće donji šuplji dio predmeta, osim samog-vrha koji je ukrašen udubljivanjem samo na nekoliko primjeraka.Među njima je i ukras na realistički prikazanoj ljudskoj glavi, nakojoj se jasno vidi da udubljeni motiv prikazuje kosu. Drugi semogu teže razjasniti, ali izgleda da neki imaju slično značenje, iakonemaju jasan prikaz glave. Plastičnim ukrasom izvedene su spirale,opruge i cik-cak motivi. Na istom predmetu javljaju se jedan dotri motiva. Motivi su redovno položeni vodoravno. Kad se na jednom,

primjerku nalaze dva različita motiva, jedan obično prekriva konični,šuplji, a drugi puni, valjkasti gornji dio predmeta.Motivi su bez iznimke geometrijskih svojstava, pravocrtni i

krivocrtni. Najčešće se javljaju spiralni motivi, nizovi šrafiranihtrokuta i šrafirane cik-cak vrpce. Osim njih nalaze se uporednecrte rombovi, cik-cak crte, motiv riblje kosti, šahovska polja i si.

'interesantno je da se na ovim predmetima ne nalaze neki motivikoji su dosta česti na drugoj gruboj keramici, kao meandroidni motivi, cik-cak vrpce s trokutima ili s polukrugovima.

■ ■canned by Cam Scanner


8/55

Ovi predmeti u Smilčiću nalaze se samo u III i IV stupnjumlađe faze, i to češće u III stupnju. U ranija dva stupnja nisu sasigurnošću utvrđeni.28

J. Korošec smatra da se phallosi javljaju u sve tri faze u Daniluzajedno s kultnim posudama.29 Kako je Korošec izveo svoju strati-grafiju u Danilu pretežno na osnovi tipoloških metoda, a samo djelomično i na temelju vodoravne stratigrafije, njegovu podjelu Danilai danilske kulture moramo uzeti samo kao pretpostavku, jer nijeuvjerljiva ni dokumentirana, a i dosta se razlikuje od stratigrafijekoju smo ustanovili u Smilčiću.30 Zato možemo reći da se ne možekonačno dokazati da se »phallosi« javljaju kroz cijelu danilsku fazu.To također dokazuje da oni nisu ni trajno ni usko vezani s posudamana četiri noge, jer se takve posude javljaju već od početka danilskefaze.

J. Korošec navodi da se u Danilu ne mogu utvrditi međusobnerazlike pojedinih primjeraka phallosa po fazama. U Smilčiću setakođer ne može uočiti njihova hitnija stratigrafska evolucija, nitise može pratiti njihov postanak. Ipak se opaža da se realistični prikazi i monohromija na ovim predmetima javljaju tek pri krajumlađeg naselja ili u IV stupnju mlađe faze u Smilčiću, što se prijene javlja.

Kao što smo vidjeli, svi autori koji su dotakli pojavu phallosaili predmete koji navodno simboliziraju phallos u danilskoj grupi,negiraju postojanje takvih predmeta u drugim neolitskim kulturnimgrupama na području Jugoslavije. Ne spominju ih ni nigdje drugdje.

Neke analogije ili sličnosti jedino sam sam spomenuo na drugommjestu.31 Uz to S. S. Weinberg spominje dva falička simbola (predmeta) iz Elateie u srednjoj Grčkoj kao i jedan sličan predmet izTsangli u Thesaliji, koje povezuje, kao i kultne posude na četiri

s takvim pojavama u Jugoslaviji, posebno u danilskoj grupi.32Međutim, to su različiti objekti od ovih naših, jer imaju oblik čistogvaljka, a nema ni uvjerljivih dokaza da predstavljaju phallos, u

28 Š. BATOVIC, Stariji neolit u Dalmaciji, 1966, str. 41: isti Argo IV—VI 1965—1967, str. 8 i d.

29 J. KOROŠEC, Danilo in danilska kultura, 1964, str. 51, 53, 55—56.30 Š. BATOVIC, Neolitsko nalazište Smilčić, Radovi Inst. Jug. akađ. u Zadru X, 1963, str. 95; isti, Stariji neolit u Dalmaciji, 1966, str. 41—42.

O stratigrafiji u Danilu posebno sam raspravljao u recenziji knjige': J. Korošec, Danilo in danilska kultura, Argo 1965— 1967, str. 5 i d.

31 S. BATOVIC, Neolitsko nalazište Smilčić, Radovi Inst. Jug akad uZadru X , 1963, str. 123, 124. '

32 S. S. WEINBERG, Excavations at Prehistoric Elateia, 1959, Hesperia 2, 1962, str. 200 201, 202, T. 68, a, b, c, 2; isti, Solving a Prehistoric

Puzzle, Archaeology 15, 4, 1962, str. 266, si. 7; WACE— THOMPSON Prehistoric Thessaly, Cambridge 1912, si. 76j.

12

C--i. |

canned by CamS canner


9/55

i

čemu se slažem s mišljenjem J. Korošca .33Oni se više prib ližuju nekimidolima iz Hacilara, jed ino n jima nedosta je ucrtano lice.34

Ipak je čudno da pojedini autori ne uzimaju u obzir slične, pani potpuno identične pojave u susjednim kulturnim grupama, premda

su one očite i jasne. Zato ću spomenuti takve analogije i ukazatina slične predmete na širem području.

Jedan identičan primjerak našao se u V l a š k o j j a m i (?)blizu Trsta u Slovenskom primorju, ali je fragmentaran, odnosnosačuvan je samo srednji dio, pa nije sigurno da predstavlja takavpredmet (T. VII, 1). Korošec ga smatra koničnom nogom i pretpostavlja da je pripadao kultnoj posudi sa četiri noge. Ujedno ga vezujeuz danilsku kulturu. Ukrašen je udubljivanjem, izgleda, nekimmeandroidnim motivom.353 6*Po svemu se čini da je sasvim simetričnoizrađen, pa teško može predstavljati nogu kultnih posuda koje su

zbog kosog položaja recipijenta asimetrično modelirane. Osim toga,uglavnom, sav neolitski materijal s područja Slovenskog primorjau cjelini se podudara s materijalom iz Dalmacije. Međutim, u Dalmaciji su sasvim izuzetne konične noge posuda, odnosno posude nakoničnim nogama. Kako se na tom području, uz ostali materijaldanilske kulture, javljaju i kultne posude na četiri noge, nema razlogada se ne nađu i takve keramičke likovne predstave. Zato mi se činida navedeni predmet možemo s izvjesnom sigurnošću ubrojiti međuiste predstave. Nisam ga spomenuo prije, pri razmatranju danilskegrupe, s obzirom da još nije sasvim jasno da li se Slovensko primorje može smatrati sastavnim dijelom područja danilske, odnosno

hvarske grupe, premda po svemu izgleda da će tako biti. Konačanse zaključak ne može donijeti, jer je neolit na području Istre veomaslabo istražen, a i u okolini Trsta stratigrafski podaci su nepoznatii nejasni. Zbog toga se ne može ulaziti ni u njihovo šire razmatranje.

Slični predmeti našli su se, dalje, u L i s i č i ć i m a na područjuHercegovine. A. Benac ih razmatra kao zdjele (vaze) na valjkastimili stožastim nogama, ali dozvoljava i mogućnost da su to poklopcikojim a su valjkasti i stožasti produžeci služili kao dršci.38 Nažalostu Lisičićima se nisu našli cijeli ili pak primjerci koji bi se moglisasvim pouzdano rekonstruirati, već su nađeni posebno recipijenti,

33 J. KOROSEC, Danilo in đanilska kultura, 1964, str. 62.34 J ME LL AA RT , Hacilar: A Neolithic Village Site, Scientific american,

1961, vol. 205, no. 2, si. na str. 96; isti, Earliest Civilizations of the Near East, London 1965, str. 106, si. 93.

35 J. KOROSEC , Neolit na Krasu in v Slovenskem primorju, Zgodovinski časopis XIV, Ljubljana 1960, str. 17, T. VIII, 2; F. LEBEN, Stratigrafija in časovna uvrstitev jamskih najdb na tržaškem krasu, Arh. vestnik XVIII, 1967, str. 65 i đ., T. 21, br. 3.

36 A. BENAC , Prethodna istraživanja na neolitskom naselju u Lisičićima, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu N. S. (dalje: GZM) IX, 1954, str.145, T. IV, 8; isti, Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica, GZM 1955, str. 60— 61, 67, T. I, 8, 17, II, 28—30; isti, Neolitsko naselje u Lisičićima kodKonjica, Sarajevo 1958, str. 47, 48, T. IX , 5, X , 1, XX V II I, 3— 5.

13



10/55

-a posebno noge, odnosno dršci. Benac je pri njihovoj rekonstrukcijiuz valjkaste noge (drške) vezao bikonične zdjele (recipijente), a uzšiljaste odnosno stožaste noge (drške) konične ili poluloptaste zdjele(recipijente). Kako pokazuju cjelovito sačuvani primjerci s identič

nim valjkastim nogama (drškom) u Butmiru, tamo su oni imalipoluloptasti ili koničan recipijent ili donji dio,37pa je sasvim mogućeda se i u Lisičićima uz oba tipa nogu ili ručica moraju vezati koničnirecipijenti, odnosno donji šuplji dijelovi, što bi se potpuno podudaraloi s pojavama u Danilu i Smilčiću. Prema tome, u Lisičićima se nalazedvije varijante ovih predmeta: jedna stožastog (T. VII, 2), a drugavaljkastog punog gornjeg dijela (T. VII, 3) i šupljeg koničnog ilipoluloptastog donjeg dijela. Benac navodi da su to tipični i čestiproizvodi u Lisičićima. Po tehnici obrade, tehnikama i motivimaukrašavanja, ovaj se oblik predmeta ne razlikuje od druge keramikeu Lisičićima.

S primjercima iz Dalmacije potpuno se vezuje u Lisičićima,oblikom i veličinom, varijanta s koničnim gornjim dijelom. Drugavarijanta iz Lisičića, s valjkastim završetkom dosad nije zastupljenau Danilu i Smilčiću, ali zato u Hercegovini nema brojnih drugihvarijanata iz Dalmacije. Da li je tim razlikama uzrok teritorijalnaudaljenost, različita namjena i značenje, različito vrijeme postanka,ili pomalo svi ti elementi? Ili se može govoriti samo o formalnimvezama oba područja, dok su druge pojave različite?

Poznata je činjenica da su Lisičići potpuno vezani uz Mediterani Jadran po svojstvima i porijeklu svoje kulture, pa da zajedno shvarskom fazom u Dalmaciji čine jedinstvenu kulturnu skupinu.

Prema tome su Lisičići, kao i hvarska faza u cjelini, mlađi od danil-ske faze i grupe.38 Međutim, čudno je upravo zato da se u hvarskojfazi na području Dalmacije nisu našli ovakvi ljevkasti predmeti. Tone znači da se u toku mlađeg neolita u Dalmaciji još neće naći, baru nekim stupnjevima hvarske faze, jer po svemu izgleda da trebaračunati s više razvojnih stupnjeva te faze, a moguće je da još nisusvi poznati. Osim toga, pokazuje se sve jasnije, da na obalnom području treba računati s bržim i bujnijim razvojem kulture nego uunutrašnjosti, ovdje konkretno u Lisičićima, odnosno da su tradicijeu unutrašnjosti mnogo jače nego na obali. Na taj se način mogurazjasniti brojne pojave. Na području Hercegovine prije hvarskefaze bila je raširena danilska faza, pa je sasvim razumljivo da su sepojedini elementi danilske faze zadržali i prešli u hvarsku fazu uLisičićima. Nisu se zadržali samo ovi ljevkasti predmeti, već i brojnidrugi elementi u Lisičićima vezuju se uz danilsku grupu i fazu, kao

37 F. FIALA — M. HOERNES, Die neolithische Station von Butmir bei Sarajevo in Bosnien, Wien 1898, str. 34, si. 41. (dalje: Butmir II).

38 Usp. A. BENAC, Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica, 1958;isti, Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu, 1964, str. 84 i d.; isti, Studien. . . , 1962, str. 83 i d. *

14

canned by CamScanner


11/55

motivi girlandi, snopovi cik-cak crta, meandarski motivi, spiraloidnimotivi, trokuti, rombovi i dr., zatim kuglaste posude, ovalne posude,bikom^ne čaše, poluloptaste i bikonične zdjele itd., inkrustacija isi.39 Međutim, osim ljevkastih predmeta, posuda na četiri noge, fine.slikane keramike i nekih drugih elemenata, mnogi elementi vezujutakođer danilsku s hvarskom fazom i u Dalmaciji, pa se danas jasnomože pratiti razvoj i postanak hvarske iz danilske faze. Osobito jeusko vezan IV stupanj danilske faze iz Smilčića s hvarskom fazomi on sadrži gotovo sve pojave iz Lisičića,40 pretežno evoluirane i dege-neniranc elemente danilske faze srednjeg neolita, pa se može sa sigurnošću tvrditi za zadnji stupanj u Smilčiću, da je ako ne istovremen s hvarskom fazom u Lisičićima, onda da se vremenski i kulturnododirivao s njima. Zato je, čini mi se, sasvim razumljiva pojava istihpredmeta u Lisičićima kao u danilskoj grupi, i bez sumnje je njihovpostanak u Lisičićima vezan uz danilsku grupu.

Takav razvoj Lisičića potvrđuju i pojave u Butmiru i butmirskojgrupi, koje su više vezane uz srednji nego uz mlađi neolit u Dalmaciji (kako je poznato i što ćemo još spomenuti), što je jasan dokazveoma jakih tradicija i mnogo jače radijacije danilske faze.

Drugo je pitanje značenje i namjena ovih predmeta u Lisičićima. Kod njih nije sasvim jasno, kao kod nekih primjeraka iz Smilčića, da predstavljaju likovne predstave, odnosno plastične izrađevine.Oni su u Lisičićima mogli služiti kao posude, a možda i kao poklopci.Isto tako mogli su se isti oblici predmeta na različitim područjimaupotrebljavati i proizvoditi u različite svrhe, ali zato nema jasnihdokaza. Veličina i oblici, pa i ukras ostalih posuda redovno nisu uskladu s tim predmetima kao navodnim poklopcima. Osim toga,takvi ljevkasti predmeti u Lisičićima, kao i u Dalmaciji, uvijek suuglavnom jednakih dimenzija, kao i oblika, što im negira namjenu jedinstvenog poklopca, jer se druge vrste poklopaca nisu našle.

Zbog svega toga sklon sam da i ove predmete u Hercegovinishvatim prvenstveno kao simbolične stilizirane predstave, a ne kaoposude ili poklopce, odnosno da pretpostavim^ da su imali ne samoidentičan oblik nego i sličnu namjenu i značenje kao u danilskojkulturi jer im je i kulturna osnovica u cjelini zajednička.

Raznim varijantama sličnih i identičnih predmeta mnogo je bližidanilskoj kulturi B u t m i r kod Sarajeva. Takvi su proizvodi uButmiru dosta česti i predstavljaju jednu od bitnih i tipičnih pojava.Među njima se mogu uočiti tri varijante: jedna završava stiliziranomživotinjskom glavom (T. VIII, 1— 3), druga ima zaravnjen vrh (T. VIII, 4, 5, 7; IX, 1,2), a treća zaobljen ili zašiljen vrh (T. VIII, 6; IX,3). Prve dvije varijante imaju uvijek puni gornji dio, dok zadnja

39 A BENAC, Neolitsko naselje u Lisičićima, 1958, T. IX , 1— 6, 9, 11, 13, 14; X, 2, 3, 11, 13; XI, 1, 3, 4, 5; XII, 1; XIII, 1 i dr.

40 Š. BATOVlC, Stariji neolit u Dalmaciji, 1966, str. 42; isti, Neolitsko nalazište Smilčić, Radovi Inst. Jug. akad. u Zadru X, 1963, str. 95.

15



12/55

varijanta uz primjerke s punim vrhom sadrži i primjerke koji su dovrha šuplji, pa predmeti u cjelini dobivaju Ijevkast ili koničan oblik,slično kao nekoliko primjeraka u Smilčiću. Radimsky i Hoerneskažu da su gorn ji puni dijelovi dugi do 9 cm,41 što potpuno odgovaraistim predmetima u danilskoj kulturi.

Varijanta sa životinjskom glavom na vrhu posebno je interesantna (T. VIII, 1— 3), jer se potpuno jednak pr imjerak našao uSmilčiću, pa nema sumnje da se, uz ostale pojave, moraju dovestiu vezu. U Butmiru ih ima veći broj. Nisu cjelovito sačuvani. Redovnose nalaze gornji puni dijelovi s početkom donjeg šupljeg koničnogili poluloptaštog dijela, što se potpuno podudara s ovima u danilskojkulturi. W. Rađimsky i M. Hoernes ih nazivaju ručicama posuda.42Svi na vrhu imaju tri u obliku trokuta razmještena konična izbočenja,dva jednaka simetrično položena i jedno nešto duže koji zajednopružaju uvjerljiv dojam predstave životinjske glave, odnosno dužeizbočenje označuje njušku, a ostala dva uši ili oči. Nemaju drugihznakova ni ukrasa. Jedan primjerak ima nešto drukčije stiliziranuglavu, ali se potpuno vezuje uz prethodne. Međutim, on se odvaja odostalih više po tome, što mu je konično tije lo torđirano.43 Ulomakaili cijelih predmeta s tako tordiranim gornjim dijelom nađen je uButmiru veći broj. Međutim, cijeli primjerci završavaju žaravnjenoili zaobljeno, bez prikaza glave i pripadaju drugoj i trećoj varijanti.41Jedino je moguće da su neki ulomci kojima nije sačuvan vrh prvotnozavršavali prikazom glave. U Smilčiću (T. V, 1) se nalazi jedan takavprimjerak s tordiranim gornjim dijelom, samo završava zaobljeno,a na rubu vrha ima dva suprotno postavljena šiljasta produžetka,što bi se možda moglo shvatiti kao krajnje stilizirana glava (zmija ?),pa bi se mogao, jednako kao i isti način tordiranja, dovesti u vezus primjerkom iz Butmira, iako je glava na butmirskoj realnija.Benac4* i J. Korošec tordirane primjerke smatraju nogama posudakoje su, po potonjem autoru, pripadale posudama s tri ili četiri noge.48Rađimsky, Fiala i Hoernes nazivaju i te varijante ručicama.47

Moguće je da je isti oblik i namjenu imao i jedan ulomak sdosta realno prikazanom životinjskom glavom na vrhu,48 kao i drugiprimjerak komu je vrh uobličen poput prstima trokutasto stili-

41 W. RADIMSKY — M. HOERNES, Die neolithische Station von Butmir bei Sarajevo in Bosnien, Wien 1895, str. 19. (dalje: Butmir I).

4“ Isto, str. 19, T. IV, 19. Brojni primjerci nisu objavljeni, kao npr. mv. br. 8903, 8888, 8889, 8905, 8906, 10424, a mnogi nisu ni inventirani. Svi se čuvaju u prahist. zbirci Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

43 Nije objavljen ni inventiran, u Zem. muzeju u Sarajevu.44 Butmir I, str. 19, si. 37, T. III, 14, 15; Butmir II, str. 33, si. 36, 37;

zatim mv. br. 8757, 8891, 8897, 8904, 8928, 8929, 10425, 1504840 A. BENAC, Studije o kamenom.. . , 1964, str. 57; isti, Študien . . . , 1962,

S l i « 0 0 . .

!! KOROŠEC, Butmirska keramika, Zgodovinski časopis, 1947, str. 128.47 Butmir I, str. 19, T. I; II, str. 33. ’48 Butmir II, str. 33, T. V, 7.

16



13/55


14/55

Treća varijanta s punim šiljastim ili zaobljenim vrhom također je česta (T. VIII, 6). Međusobno se vrto malo razlikuju, bilo da segornji dijelovi pojedinih primjeraka više približuju valjku, šiljkuili su pravi stožac. Među njima nema potpuno cijelih komada, alisu neki pretežnim dijelom sačuvani, kao cijeli gornji dijelovi svećim ili manjim dijelom donje šuplje osnove, pa im je rekonstrukcija uglavnom sigurna i po ničem se ne razlikuju od prethodnih.

Već ina je neukrašena, a nekima su, kao i kod prethodne dvijevarijante, g ornji d ijelovi tordirani.01

Ova varijanta, jednako kao i prva, ima potpune analogije udanilskoj grupi, kao što smo ih vidjeli u Lisičićima, a identični senalaze i u istočnoj Bosni. .

Uz takve pune šiljaste ili konične završetke, u Butmiru se našloviše sličnih keramičkih koničnih vršaka, koji su potpuno šuplji. Samvrh im je također zašiljen (kao T. IX, 3) ili zaobljen, a na pojedinim primjercima malo zaravnjen ili minimalno udubljen. Svi su

veoma grubo izrađeni, glina im je miješana s mnogo krupnih kamenčića, nikada nisu ukrašeni. U tome je bitna razlika između ovihi svih prethodnih koji su daleko bolje i finije obrađeni. Za takvešuplje konične vrškove Radimsky i Hoernes pretpostavljaju da sunoge posuda koje su imale tri takve noge,62 što preuzima i J.Korošec ^

U Butmiru su se našle dvije minijaturne cijele posude konič-nog oblika s jednom ili dvije ušice ispod ruba otvora, koje potpunopodsjećaju na prethodne šuplje vrškove (T. IX, 4). Posude takvaoblika i normalne veličine nisu se u Butmiru dosad identificirale.

Kako smo naveli, pojedini autori, koji se dotiču ovih predmeta

iz Butmira, nazivaju ih poklopcima, ručicama ili nogama posuda,pa im prema tome određuju i namjenu. Dalje od toga otišao je jedino Korošec, koj i spomenute konične minijaturne posude ubrajameđu posude kultnog značaja i povezuje ih uz plastiku. Međutim,ne možemo se time zadovoljit i. . . _ , .

Izgleda mi sasvim očito da su svi navedem predmeti iz Butmiratipološki i namjenom međusobno vezani, bez obzira na manjerazlike. Imaju uglavnom jednak oblik. Sitne razlike u tom smislune mogu biti značajne. Nema nikakvog opravdanja pojedine cijeleprimjerke ovih predmeta smatrati poklopcima, a ulomke istih takvihpredmeta ručicama ili nogama posuda. Svi oni imaju uglavnom

jednaku veličinu, identičan oblik, jednaku tehniku obrade i identičan ukras. Zato ih moramo jednako i razmatrati, odnosno tražiti

objavljeni. Usp. inv. br. 8891, 8929, 15048, 15889, pa više ne-inventiranih u Zera. muzeju u Sarajevu. , . . . 7

62 Butmir I, str. 17, si. 29; pa više neobjavljenih primjeraka u Zem.muzeju u Sarajevu. _ , „ . io r

®3 J. KOROŠEC, Butmirska keramika, Zgod. časopis, 1947, str. i/o .84 Butmir II, str. 31, T. VI , 5, 8. . .83 J. KOROŠEC, Butmirska keramika, Zgod, časopis, 1947, str. u»i.86 Isto.

18

I



15/55

jednoličnu namjenu. Jedino neki primjerci završavaju životinjskomg avom, odnosno likovnom predstavom, a drugi su bez toga, istokao u danilskoj kulturi, odnosno razlikuju se samo po modeliranjuvrha. Čini mi se, jedino, da treba posebno razmatrati potpuno šuplje

primjerke i minijaturne posudice. Svi ovi predmeti manjih su dimenzija, visine do oko petnaestak i promjera osnove do dvadesetakcentimetara, po čemu se također potpuno podudaraju s danilskomgrupom. Rjeđe su ukrašeni, i to jedino tordiranjem ili brazdanjem,ali se i taj ukras javlja na svim varijantama.

Razlike u odnosu na danilsku skupinu nisu bitne. Po obliku serazlikuju u varijanti sa zaravnjenim vrhom, koja se javlja u Butmi-ru, a u danilskoj grupi je nema. Značajna razlika: tehnike i motivi ukrašavanja u Dalmaciji su raznovrsni, bogati i javljaju se navećini primjeraka, dok se u Butmiru nalazi samo jedan motiv itehnika, a i to na manjem broju primjeraka. Izuzetak je jedan pri

mjerak u Muzeju grada Sarajeva kojemu je šuplja osnova ukrašenamrežastim urezanim motivom, a sačuvani ulomak valjkastog vrhavodoravnim crtama, po čemu je sasvim jednak primjercima da-nilske kulture. Uz to su i varijante oblikovanja vršaka u Dalmacijimnogo brojnije i bogatije. U Smilčiću se našao primjerak završenljudskom glavom, kakvi se također ne javljaju u Butmiru. To nemora značiti da ih tamo nije bilo; s obzirom na uske veze Butmirai danilske kulture, moguće je da su neke glave ljudskih figura nađene bez tijela iz Butmira imale koničnu osnovu ovakvih predmeta,odnosno da sve nisu morale imati realno prikazano tijelo.

Ostaje nam ipak pitanje čemu su sve mogli služiti takvi pred

meti iz Butmira? Čini se da se, osim potpuno šupljih primjeraka iliminijaturnih posudica, za druge ne može nikako dokazati da suslužili kao noge ili dna posuda. Na primjercima koji završavajulikovnim prikazom to je sasvim jasno. Za druge je to manje. Međutim, posude s ovakvim nogama nisu se našle, niti se mogu pouzdano rekonstruirati, osim, ako bi se shvatilo da su, dosad nazvanipoklopci, odnosno takvi cjelovito sačuvani primjerci sa zaravnjenimvrhom mogli poslužiti kao posude. To bi onda bile posude s jednomnogom. Naveli smo da se za ovakve predmete u Lisičićima pretpostavlja da su služili i kao posude. Vidjet ćemo također da se identični proizvodi u vinčanskoj kulturi istočne Bosne razmatraju jedino kao posude sa šiljastom nogom, što se može samo djelomičnoprihvatiti. Ali, ako smo ustanovili da su svi oni tipološki identični,najvjerojatnije je da im je i namjena jednaka, pa je moguće, sobzirom na primjerke s likovnim predstavama, da se nisu upotrebljavali kao posude, što je potpuno jasno u Dalmaciji. U Butmirusu se, istina, našle posude s više nogu slične predmetima koje razmatramo, i to — izgleda mi —■ više vrsta, tj. posude s ravno položenim recipijentom07 i posude s koso položenim recipijentom, bez

87 Butmir II, T. VII, 7

19



16/55

sumnje na četiri noge, kakve su tipične u danilskoj kulturi, a poznate su i u Kaknju u blizini Butmira. U Butmiru posljednja vrsta nijecjelovita, ali brojne noge govore u tom smislu.68. Naime, sve su nogetih posuda asimetrično modelirane, nasuprot ovim predmetima, panikako ne mogu imati istu namjenu. Zato mislim da ove predmetene bi trebalo smatrati dijelovima posuda.Slično je i s namjenom kao ručice posuda. To je moguće, alinema uvjerljivih dokaza. U Butmiru se nije našla ni rekonstruiralanijedna posuda s takvim ručicama. Vidjeli smo da svi cijeli primjerci, ili komadi na kojima je više ili manje sačuvan šuplji dio,imaju puni valjkasti ili stožasti dio uvijek na tjemenu, što jasnodokazuje da su to ili pojedinačne noge, ili vršci, kojima je šupljidio osnova. Rekli smo da teško mogu biti noge. U drugim kulturnimgrupama također se ne nalaze takove ručice.

Zato je najvjerojatnije da su to u Butmiru predmeti sa šupljomosnovom i gornjimpunim dijelom. Možda su se upotrebljavali kaopoklopci posuda? Čini se da je i to teško dokazati zbog njihovepribližno jednolične veličine, a i zbog jednolične obrade, osobitonedostatka ukrasa, nasuprot bogato dekoriranoj drugoj keramici.Teško je utvrditi određene tipove posuda uz ovakve poklopce. Ipaktreba dopustiti mogućnost da su se bar neki od tih predmeta upotrebljavali kao poklopci.

S obzirom na jake veze danilske i butmirske kulturne skupine,na što ćemo se još osvrnuti, pa očito međusobnu direktnu vezu iovih predmeta na oba područja, sklon sam vjerovati da su, ako nesvi, makar neki ovakvi predmeti iz Butmira imali isto značenje,odnosno namjenu kao i u danilskoj kulturi. Prema tome, najvjero

ja tnije se radi o njihovu simboličnom značenju i u Butmiru.Potpuno šuplji konični primjerci koji se, kako po obliku tako

i po nedostatku ukrasa, pa veoma gruboj tehnici obrade, odvajajuod ostalih primjeraka, mislim da bi se mogli shvatiti kao koničneposude (T. IX, 3), kakve su se potpuno identične našle u istočnojBosni. To u Butmiru potvrđuju i cijele minijaturne posude istogkoničnog oblika s ručicama (T. IX, 4).

U ostalim nalazištima butmirske kulturne grupe identični pred

meti ili nedostaju ili su vrlo rijetki, osim u Obrima, što je dostačudno. Uzrok tome dijelom se mora tražiti u slaboj istraženosti,osim Neba i Obra, pa i zbog toga što sav materijal nije objavljen.Osim toga, neka nalazišta, osobito ona u dolini rijeke Bile, dostasu sjevernije smještena i udaljena od Butmira, izvan glavne sao-braćajnice dolinom Bosne i dosta dalje od najbliže .veze rijekamaNeretva — Bosna nego je to Butmir, a tim pravcem se bez sumnjeodvijao glavni saobraćaj između Dalmacije i srednje Bosne. Izvjesnenejednakosti vjerojatno će trebati tražiti i u vremenskim razlikamaizmeđu pojedinih lokaliteta.

isto, T. V, 14; Butmir I, T. IV, 18; pa niz neobjavljenih u Zem. muzeju u Sarajevu, kao inv. br. 8900, 15045, 15046 i dr.

20



17/55


18/55

sagledati cjelovita svojstva kulture na tom mjestu. Zato je razumljivo da se tu nisu ni našli svi osnovni elementi neolitskihkulturnih grupa i faza koje su se razvijale u srednjoj Bosni, bilokakanjske ili butmirske. Međutim, to ne mora biti razlog da se

Mujevine izdvoje iz općeg razvoja kulture toga područja i shvatikao nešto posebno, jer mi se čini da se to ne može opravdati. Nasuprot tome, izgleda mi da se i po maloj količini materijala koji senašao, osobito po keramici, može dosta jasno uočiti da Mujevinesadrže u cjelini elemente butmirske kulturne grupe i da ih se nesamo geografski već i kulturno može ubrojiti među nalazišta tegrupe. A, kako smo naveli, i sam Benac smatra da su isti nosioci ibutmirske kulture kao i Mujevina. Na kraju, ni u Nebu se nisunašla sva bitna svojstva iz Butmira, odnosno pojedina i cjelovitijeistražena nalazišta imaju posebnosti i lokalna obilježja.

Osim spomenutih predmeta iz Mujevina, koji imaju potpuneanalogije u Butmiru, tamo je najbrojnije zastupljena keramikaukrašena vrpčastim motivima ispunjenim ubodima, što je i u but-mirskoj kulturi bitan elemenat i javlja se u potpuno jednakojtehnici i s istim motivima, bilo cik-cak ili slične vrpce,75 kom binacija urezanih motiva, pa i identičnih motiva trokuta s motivimaispunjenim ubodima,76 a izgleda i spiralni motiv s ubodim a ispunjenim međuprostorima.77 Jednako se u butmirskoj grupi nalaze iiste cilindrične noge.'8 Prema tome, zapravo, sva ob javljena keramika iz Mujevina nalazi pune i najpotpunije analogije u butmirskoj grupi, osobito u Butmiru. Zato ne vidim teškoća da se i to

nalazište razmatra kao dio te grupe.Istina, pojedini elementi iz Mujevina, kao motiv vrpci ispunjenih ubodima u jednakom obliku javljaju se i u posavskoj (srem-sko-slavonskoj) grupi u Bosni, što je normalno zbog veze te ibutmirske kulturne grupe.79

Na položaju Gornje polje u O b r i m a , nalazištu butmirskekulture, koje se upravo istražuje,80 dosta su česte dvije varijanteistih predmeta iz Butmira: valjkaste sa zaravnjenim i koniČne sazašiljenim ili zaobljenim vrhom od fine keramike, a među njimase našlo i nekoliko primjeraka varijante koja završava životinjskom

V Z RA « B?nNACJ GZ? f- 1Ž49̂ 1?50’- 7- IT> ^ isti- GZM 1953, T. IX, 10,k u n t 7 ? i w V m ’V v 7Pr| hlSt0nJr k° ^ S! lje Neb0 1 problem butmirske kulturo, 1952, T« III, 6, V, 7, Butmir I, T. V, 11— 13, VII, 1 7 16* T DRAHTCEVIC, Nalazište iz neolitičkog doba u Kraljevinama kod Novog SeheraGZM !X , 1897 str. 164, si , 13; C. TRUHELKA, Kulturne prilike Bosne i Her-’cegovme u doba prehistoncko, GZM XXVI, 1914 S1 16 T IIT fi

76 Butmir I, T. VI . 2, 7; C. TRUHELKA, sp.’ dj.’ T ’ II I 3 5 10- A r f NA C. G ZM 1949— 1950, T. II. 4. ’ * b ’ 10’ A ' BE ‘

H Butmir I, T, V. 2; II, T. XII. 3; A. BENAC, GZ M 1949 1950 T II 378 A. BENAC , GZM 1949— 1950, T. II, 6, 7. bU’ U ’ d ’ 79 A. B ENAC, Studije o kamenom. . . , 1964, str. 54.80 A. BEN AC, Arheološki pregled 7, 1965, str. 12— 13- isti Kulturna

lstonja Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1966, str. 45 i d. ’ ’

22



19/55

glavom. Pojedini primjerci ukrašeni su tordiranim ili vretenastimmotivom. Jedan primjerak, koji se našao pri dnu kulturnog sloja,ukrašen je udubljenim motivima trokuta, jednako kao u danilskojgrupi. S njima se također nalaze konične noge grube keramike, kaou Butmiru ili vrlo često u vinčanskoj kulturi istočne Bosne.

U Obrima se javljaju primjerci s dosta jasno formiranom, iako

stiliziranom životinjskom glavom, zatim primjerci s jače stiliziranom glavom koja se naslućuje samo po trima izbočenjima na vrhu.Pojedini komadi imaju jedino zaobljen vrh i neznatno izvučenu isuženu jednu stranu, a do toga dva udubljenja, u kojima se moženaslutiti nos i očne duplje. Jedan je primjerak zaravnjen na vrhu,dok je sa strane malo sužen i izvučen, pa također podsjeća naživotinjsku glavu. Takva krajnja stilizacija i različito tretiranjepojedinih primjeraka iz Obra očito ukazuje da su i ostali na vrhuisključivo i jednolično zaobljeni ili zaravnjeni primjerci imali istismisao i značenje, iako to formalno nije vidljivo.

U Obrima su ustanovljene tri faze u razvoju butmirske kultureod kojih, po mišljenju Benca, Butmir pripada srednjoj fazi, dok sestarija faza dodiruje kakanjske, a mlađa faza hvarsko-lisičićkeskupine.81

Spomenuti predm eti — noge u Obrima nalaze se redovno ugornjoj polovini kulturnog sloja, ili pretežno u mlađoj fazi, u kojojsu brojni hvarsko-lisičićki elementi i import. Osim toga grube nogeprevladavaju pri vrhu ili na kraju mlađe faze. U donjoj polovinikulturnog sloja u Obrima, ili u starijoj i pretežno srednjoj fazinalaze se isključivo slične valjkaste, ali na dnu proširene noge kojenose poluloptaste ili bikonične zdjele. S njima se javljaju dosta

znatni elementi pa i importirani primjerci, osobito posude sa spiralnim ukrasom iz danilske kulture. U donjoj polovini kulturnogsloja u Obrima nalaze se također ovakvi predmeti sa životinjskomglavom na vrhu ili bez nje, iako nisu česti, uporedo i zajedno simportom iz danilske kulture ili s imitacijama oblika te kulture(kao posude sa spiralnim ukrasom, posude sa četiri noge i dr.). Prema tome jednaki predmeti javljaju se kroz sve slojeve butmirskekulture u Obrima.82

Najranija faza butmirske kulture u Obrima po svojstvima materijala vezuje se sa četvrtim stupnjem ili s najmlađim dijelomdanilske kulture u Smilčiću.

Takvo stanje u Obrima u mnogome razjašnjava odnose butmirske kulture s Dalmacijom, iako ne pruža sasvim jednostavnoriešen ie Očito je da su predmeti o kojim a se govori, u Obrimasvakako’ pretežno mlađi od danilske faze u Dalmaciji. Osim toga

81 Isto . , ,, .82 Materijal iz Obra nije još objavljen. Njegovo poznavanje zahvaljujem

prof. A. B e n c a koji mi je omogućio učešće u iskapanju toga nalazišta.

23

~J


20/55

to nas navodi na zaključak da su takvi predmeti prešli iz danilskefaze preko Lisičića u srednju Bosnu.

Prema tome i odgovarajući primjerci iz Butmira moraju sedatirati jednako kao u Obrima.

Identični predmeti fine i grube fakture našli su se i u nalazištima u sjevernoj Bosni, pokraj rijeke Save, kao u D o n j e mK l a k a r u i na lokalitetu K u l i š t e u K ru šk ov om p olju k odBosanskog Samca, koje je nedavno iskapao B. Belić. Belić je uKulištu ustanovio dva sloja, stariji vinčanske i mlađi posavsko-lenđelske grupe.83 A. Benac to područje obuhvaća posavskom kulturnom grupom k oja je sastavni dio srem sko-slavonske skupine.84Po cjelokupnom novosakupljenom materijalu s tih nalazišta u Muzeju u Doboju dobiva se utisak da se ovdje radi ipak o nalazištima jako vezanima uz butmirsku skupinu i da su ta na lazišta njensastavni dio. Ta se nalazišta po degeneriranim klasičnim butmirskimelementima gotovo u potpunosti slažu s trećom fazom u Obrima,a kulturno i teritorijalno vezuju se s vinčanskom i sremsko-slavon-skom skupinom.

Interesantno je da se na području sjeverne Bosne jednakegrube posude sa šiljastim nogama nastavljaju, zajednom s mnogimdrugim kasnobutmirskim elementima, kasnije u ranoeneolitskoj la-sinjskoj kulturi, kao u najnižem sloju na gradinskom naselju V i skod Dobo ja.8586

S obzirom na porijeklo butmirske kulture naveo bih samomišljenje A. Benca i J. Korošca, jer su oni dali najcjelovitija tumačenja. A. Benac smatra da su osnovnu bazu stvaranja te kulturečinili nosioci trakaste keramike ili nosioci linearne i bockane keramike srednje Evrope, a da su kod njenog formiranja učestvovali ineki elementi s područja moldavsko-ukrajinskog kompleksa. U tomsmislu on određuje odnose butmirske prema danilskoj kulturi. On

je uvjeren da osnovne a i jedine veze danilske i butm irske kulturepredstavlja spiralni ukras koji ima zajednički izvor u Podunavlju,odnosno u srednjoevropskoj linearnoj keramici.80 Po tome je bu t-mirska grupa nastala u vrijeme kasne faze linearne keramike i bilaparalelna sa starijom i srednjom fazom bockane keramike.87 ZatoBenac, kao i drugi autori, datira butmirsku grupu u mlađi neolit,

83 B. BELIĆ, Kulište, Kruškovo polje, Bosanski Samac, Arh. pregled 71965, str. 12. ’84 A. BENAC, Studije o kamenom..., 1964, str. 39—43; isti, Kulturnaistorija Bosne i Hercegovine, 1966, str. 55—56.

85 Iskapao B. Belić, neobjavljeno. Materijal se nalazi u muzeju u Doboju. Uvid mi je omogućio ljubazno autor.

86 A. BENAC, Studije o kamenom..., 1964, str. 53—56, 80, 81; isti, Stu-dien..., 1962, str. 37—41, 78, 79; isti, Odnosi Bosne sa srednjom Evropom uneolitskom dobu, GZM XVIII, 1963, str. 33; isti, Prilozi za proučavanjeneolita u dolini rijeke Bosne, GZM XX, 1965, str. 267; isti, Kulturna istorijaBosne i Hercegovine, 1966, str. 54, 55, 65

87 A. BENAC, GZM XVIII, 1963, str. 34

24



21/55

tj. kasnije od kakanjske i danilske grupe, a uporedo s hvarsko-lisičićkom i vinčansko-pločničkom fazom u Vinči.88

Korošec ima drugačije mišljenje. On, s pravom, navodi velikesličnosti između Butmira i Danila, pa smatra da se danilska skupinaširila u srednju Bosnu i poslužila kao jedna od osnova za stvaranjebutmirske kulture, jer je, po njemu, danilska starija od te kulturekoje su se vremenski i teritorijalno dodirivale.89 Međutim, i on seograničio na manji dio srodnih i identičnih elemenata u obim kulturama, odnosno mnogo manji nego što stvarno postoji. Korošecsmatra da je butmirska primila iz danilske kulture spiralne i me-andarske motive, crveno bojanje i inkrustaciju, kuglaste amfore scilindričnim donjim dijelom i dr. Posebno naglašava da u butmir-skoj kulturi nema kultnih posuda na četiri noge, falosa, slikanekeramike i si., koji su bitni elementi danilske kulture, a nasuprottome u danilskoj kulturi da se ne javlja figuralna plastika svojstvena za Butmir. On je uvjeren da su dodiri obje grupe bili vrlo

jaki i da je danilska više utjecala na butmirsku nego obratno, stose u potpunosti mora prihvatiti.

U više radova ja sam se također dotakao odnosa i veza butmirske i danilske kulture i upozorio na brojne kontakte, koji se neograničavaju na navedene veze, već na mnoge iste ili sasvim sličnemotive i tehnike ukrašavanja, kao i oblike keramike, među kojimase nalazi, što vidimo i u ovom radu, potpuno jednak oblik tzv.falosa. Uz to se u obje grupe nalaze i identične životinjske glaveaplicirane na posudama i dr.91 Međutim, u Smilčiću i Damlu nađenisu ljudski i životinjski likovi ili plastika,9' kao i obratno, u Butmirui Obrima nalaze se ipak brojne noge i drugi dijelovi jednakih

kultnih posuda sa četiri noge koje su tipične u danilskoj kulturiU starijoj fazi u Obrima našla se i bojana keramika, identična kaou danilskoj kulturi, koja se vezuje uz nannlađi dio danilske faze uDalmaciji i koja uz ostalo jasno određuje kulturni i kronološki odnosdanilske i butmirske skupine. . . .

Na temelju svega moramo zaključiti da se u butmirskoj grupinalaze veoma brojne veze i utjecaji iz danilske kulture i da j

88 a . BENAC, Studije o kam enom ..., 1964, str. 56 57, 87, 157, isti, Stu-

^ien 89 j 1 KOROŠEC, Neolitska naseobina u Danilu Bitinju, 1958, str. 98— 104; isti Nekai pripomb k izvoru butmirske kulturne skupine, Arh. vestmk VT/1,

icSs str 3 i d.-isti, Danilo in danilska kultura, 1964, str. 63-65.’ 90 T KOROŠEC Danilo in danilska kultura, 1964, str. 63 65.si ef r a TOVIC ’ Neolitsko nalazište Smilčić, Radovi Inst. Jug. akad. u

Varim X 1963 str. ’ l23— 124, T. VII, 1, VII I; isti, Josip Korošec: Danilo in danilska kultura 1964, Argo 1965— 1967, str. 9 i d.da mska £ ado^ Inst. Jug. akad. u Zadru X , 1963, str. 123, T. IX ,1 2* J KOROŠEC, Danilo in danilska kultura, 1964, str. 26, T. 4, br. 2, T.

33’ b 99 Butmir I T. IV, 18; II. T. V. 14, pa brojni neobjavljeni primjerci.04 Usp kratku informaciju o sondažnim istraživanjima: A. BENAC, Gor

nje polje, Obri, Kakanj, Arh. pregled 7, 1965, str. 12— 13.

25



22/55

danilska skupina zauzimala jedno od najvažnijih mjesta u postankui razvoju butmirske skupine.05 Nejasnoće i razlike u obje skupineuvjetovane su ne samo vremenskim razlikama nego i različitimpoložajem, pa zato drukčijim kulturnim odnosima.

U tom svjetlu je potrebno, čini mi se, gledati i postanak irazvoj spirale u butmirskoj grupi. Sve varijacije spiralnog ukrasa

iz butmirske skupine nalaze svoj sasvim jasan razvoj dosad jedinou danilskoj skupini u Smilčiću, kao i novim nalazištima u Dalmaciji, pa nema razloga njeno porijeklo u Bosni tražiti drugdje. Odsutnost spirale, jednako kao i uzroke drugim nejednakostima upojedinim područjima i nalazištima, mislim, da treba tražiti u slabojistraženosti i vremenskim razlikama.

Prema tome, koliko je zasad moguće, dok se ne objave rezultatiistraživanja u Obrima, naj sumarni je smo odredili vremenski i kulturni odnos danilske i butmirske skupine. Iz toga izlazi, kao što samto dosad iznio, da su se i predmeti u obliku »falosa« proširili izdanilske i butmirsku skupinu, jer su u Bosni iz mlađeg vremenai nemaju prethodnika.08

Interesantno je da se u K a k a n j s k o j grupi koja prethodibutmirskoj grupi i koja se smješta u srednji neolit u srednjojBosni, nisu dosad našli takvi ljevkasti predmeti. To je još čudnije,kad uzmemo u obzir činjenicu da su u toj grupi brojnim primjer-cm a zastupljene posude na Četiri noge, a nalaze se i mnoge drugesličnosti i veze s danilskom grupom u Dalmaciji, odnosno da se ukakanjskoj kulturi opaža jaka jadranska komponenta.

Ipak se u K a k n ju našla jedna keramička žlica kojoj ručicazavršava stiliziranom životinjskom glavom, a cijela ručica ima vrlo

sličan oblik kao puni gornji dijelovi ovih predmeta koje obrađu jem o.97 Žlice su poznate i u danilskoj kulturi, ali bez životinjskeglave.08

Odmah pokraj nalazišta butmirske kulture u Obrima, na položaju R a s k r š ć e , otkriveno je, sondiranjem zadnjih godina, naselje kakanjske kulture s dvije faze. Mlađa sadrži mnoge pojavesvojstvene danilskoj kulturi — posude na četiri noge, pa mnogedruge oblike, motive i tehnike ukrašavanja. Po svemu izgleda da

je ta faza uglavnom paralelna s danilskom u Dalmaciji, je r sadržii mnoge elemente zadnjeg (IV) stupnja u Smilčiću. Međutim, utoj fazi u Obrima nedostaje spiralni ukras, kao i oblici predmeta 85

85 Š. BAT OVIĆ, Radovi Inst. Jug. akađ. u Zadru X , 1963, str. 123— 124, 127; isti, Stariji neolit u Dalmaciji, 1966, str. 166 i d.; isti, Argo 1965— 1967̂ . str. 9 i d.

96 Š. BATOVIĆ , Argo 1965— 1967, str. 9 i đ.97 Inv. br. 3887 u Zem. muzeju u Sarajevu, neobjavljeno.99 J. KOROŽEC, Neolitska naseobina u Danilu Bitinju, 1958— 1959, T.

XLVII I, 1, 2, L X X X , 3; isti, Danilo in Danilska kultura, 1964, T. 52, br. 4; S. BATOVIĆ, Neolitsko nalazište u Smilčiću, Diadora 2, 1962, si. 22, br, 2.

26



23/55

slični »falosu«. Ipak se našla jedna stilizirana životinjska glava,na vrhu ulomka valjkastog predmeta, jednaka kao u Smilčiću iliu butmirskoj kulturi, samo nije sasvim sigurno da li pripada identičnom predmetu ili nekom drugom objektu. Možda će se takvipredmeti još naći u kakanjskoj kulturi, jer je ona slabo istražena.U to me uvjeravaju ne samo brojne analogije s danilskom skupinom nego i vremenski kao i kulturni položaj kakanjske grupe

Benac datira Kakanj i kakanjsku grupu uporedo s danilskom.grupom i Vinčom A, tj. u srednji neolit ili ranije od Butmira iLisičića." Tek u novijim radovima dozvoljava kraći kronološkidodir Butmira i Kaknja, odnosno da su neko vrijeme živjeli uporedo i međusobno utjecali. Ipak on smatra da su veze butmirskei kakanjske grupe veoma slabe, pogotovo zbog odsutnosti spiraleu kakanjskoj skupini, pa postavlja pitanje nelogičnosti većih veza.danilske s mlađom, butmirskom, nego obratno sa istovremenomkakanjskom grupom.10'1 U Kaknju se našao jedan ulomak keramikeukrašen spiralom sondiranjem 1968.

Imam dojam da se osnovne nejasnoće ovdje sastoje u tome-što se kakanjska kultura neopravdano strogo vremenski i kulturnodiferencira od butmirske grupe. Zato je svakako pozitivno novijenastojanje Benca da to ispravi. Naime, s jedne strane, ni u nalazištima butmirske grupe spiralni ukras nije jednako zastupljen,tj. na pojedinim lokalitetima nalazi se u malim količinama. Pa i usamom Butmiru, u kojem je istražena veoma velika površina s-debelim kulturnim slojem i gdje je spiralni ukras bitno obilježje,po kojemu je Butmir postao pojam, našlo se ukupno samo 117ulomaka keramike ukrašenih spiralom.101 Nasuprot tome u Danilo,a posebno u Smilčiću ne samo da je to najcesci motiv, vec senašao na stotinama pa i tisućama ulomaka. U Arnautovicima, nalazištu kakanjske kulture, kao i u samom Kaknju, iako rijetkoipak je zastupljena spirala.* U kakanjskoj grupi, cmi mi se, da

je elavni uzrok nedostatku spirale slaba lstrazenost.“ Benac je dobro uočio da je ukras na keramici, posebno na

Dosudama sa četiri noge, u kakanjskoj grupi daleko jednostavnijif sirorn” šnm, a, dodao® bih, i više degeneriran nego u damlskojgrup?” To še podudara, kao i svojstva cijele kakanjske grupe, sS i n , dijelomPdanilske faze u Smilčićm S druge strane po bujnijim i pravilnijim svojstvima ukrasa, butmirska je grupa bi

- a - b e n a c ,f t i16d7; 'istij ShSdii? o ka S lo m , ’l964, 43 i d.; isti, Stud ien ..., 1953.

S,r- 4,V Ad-BENAC, Prilozi za proučavanje neolitai ui dolini rijeke Bosne, A r- nautoviči kod Visokog, GZM XX, 1965, str. 266-267.

1“ AU BENAC,SGŽM X X , 1965, str. isti, Studije. .., 1964, str. 44.103 A. BENAC, GZM X X , 1965, str. 266.

27

ii

:I1

\

!

f'Ii?i



24/55

punom razvoju danilske grupe. Zato se moramo pitati: je li sve tou kakanjskoj grupi elemenat koji upućuje na veću ili manjustarost? Mislim, na manju.

Naime, u odnosu na đanilsku grupu, uz spomenute kasne po jave, kakanjska se podudara s mlađim dije lom danilske faze pogotovo po plastičnom ukrasu, polukuglastim posudama i zdjelama sprstenastim vratom, kakve su tipične za hvarsku fazu, zatim pomotivu dvostrukih nizova trokuta, odebljanju ruba na unutrašnjojstrani zdjela i dr.104 Većina tih pojava podudara, se, dalje, s hvarskom fazom. S druge strane, uglavnom sva svojstva kakanjskegrupe nalaze se i u početnom stupnju butmirske grupe.

Po svemu ne može se uvjerljivo dokazati postanak butmirskegrupe i njena kakanjska osnova isključivo seobom, pogotovo njihova jaka jadranska komponenta, koja je suprotna s navodnimpravcem seobe.

Zasad izgleda da se te pojave mogu razjasniti nejednakimširenjem i različitim trajanjem pojedinih elemenata danilske grupe. Već u mlađem neolitu u hvarskoj grupi u Dalmaciji nestajupojedini elementi danilske grupe, kao posude na četiri noge i »fa-losi«, koji se ipak istovremeno javljaju u Lisičićima. Međutim, veću toku trajanja danilske grupe pojedini su se elementi širili uunutrašnjost, do srednje Bosne, odnosno u kakanjsku kulturu. Druge se pojave šire i prenose dosta sporije i dopiru do srednje Bosnetek na kraju danilske faze, kao spiralni ukras koji se nalazi ustarijoj i srednjoj fazi butmirske kulture u Obrima, a predmetislični »falosima« traju i kroz mlađu fazu te kulture ili do krajaneolita na području srednje Bosne.

U v i n č a n s k o j grupi na području istočne Bosne vrlo sučeste posude sa šiljastom nogom i poluloptastim recipijentom ,105identične s takvim predmetima u navedenim kulturnim grupama.Javljaju se kroz čitavo vrijeme trajanja tamošnje vinčanske kulture. Kao i u Butmiru, dijele se na dva tipa. Jedan je tip (T. X,1 4) izrađen od fine keramike i uvijek ima puni stožast dio kojise nastavlja u šupalj i poluloptast dio.I0B Taj je tip i jedino ponekad

o IV’ n i ’ 5’ 6 1 dr-; isti> GZM 1965> T- J>8—10, II, 6, III, 9—11; isti, Studije... , 1964, T. X 3 6103 A. BENAC, S tu dije.. ., 1964, str. 35, 36, T. VI,'‘ 6 9- isti Studien

1962, str. 33, 34, T. 6, br. 6, 9; isti, Kulturna istorija BosneTHerceeovine’ 1966, str. 43; isti, Neolitski telovi u sjeveroistočnoj Bosni i neki problemi bosanskog neolita, GZM 1960—61, str. 50, 52—54, 58, 61 63 69' si 1 i B. COVIĆ, Rezultati sondiranja na preistoriskom naselju u G o rn ji Tuzli' GZM 19 60 -6! , str 90 j d, si. 8 i d.; I. PUŠ, Neolftsko n a S S ? u S

VIII,C11— | r x i, i— 3,U4,' f x r a T Bosne T’ 1957, str- 92, ° 5’ T- VII > 3- 6, i 103 A. BENAC, Studije . . . , 1964, str. 35, T. VI 6 9- isti

Bosne i Hercegovine, 1966, str. 43; isti, GZM 1960 -61 strK 50 ?2 63, si. 1, br. 5, si. 2, br. 4, si. 3, br. 4, T. VI, 6, VII 9 f x 13 y t 5?’.Članci i grada I, 1957, str. 95, T. XI, 1 -3 , 4, 6 X II I i ; uS * i L j ! Ms!

28



25/55

ukrašen i to tordiranjem ili vodoravnim i kosim kanelurama, pase zato ukrašeni puni dio naziva vretenastom nogom.107 Dimenzijesu toga tipa dosta jednolične i uglavnom jednake kao u Dalmaciji,Lisičićima ili Butmiru. Promjer im doseže do 28, a visina do 21 cm.

Drugi je tip (T. X, 5) izrađen od veom a grube keramike,108 nijenikada ukrašen. Primjerci se razlikuju od prethodnih i mnogovećim dimenzijama, jer obično imaju prom jer 50— 60 cm, a prematome i mnogo veću visinu, oko 40 cm. Šiljaste noge nisu pune,već potpuno ili dijelom šuplje. Osim toga, na primjercima od grube

.keramike noge su kraće i postepeno prelaze u recipijent ili obratno,a s unutrašnje strane šupljina na dnu završava šiljastim oblikomnoge. Sasvim slično minijaturnim posudama iz Butmira. Nasuprottome, tip od fine keramike ima dugu nogu ili vršak koji se jasnoodvaja od recipijenta, odnosno naglo prelaze jedno u drugo. onjih je šupljina recipijenta poluloptasta i nimalo ne koristi punišiljasti vrh. .

Tip od fine keramike našao se dosad, izgleda, jedino u V a

r o š i i D o n j o j T u z i i,109 a tip od grube keramike u svim nalazištima vinčanske kulture u istočnoj Bosni. ^Očito je da oba tipa ovih posuda iz istočne Bosne općenito

sasvim odgovaraju dvama tipovima u Srmlčiću. Bitna je razlika s o je u istočnoj Bosni, kao i u Butmiru, tip sa šupljim vrškom ihnogom izrađen od grube keramike, neukrašen i mnogo većih dm e n S a od drugog tipa. U danilskoj kulturi oba su tipa u svemutome potpuno identična. .

Međutim, jedan primjerak od fine keramike iz Donje Tuz e(T X 1) još uže vezuje Dalmaciju sa istočnom Bosnom. Nasuprotostalima sa zaobljenim ili zašiljenim vrhom, taj ima na vrhu tribrađavičasta izbočenja,110 sasvim slično stiliziranim životinjskimglavama, kakve smo vidjeli u danilskoj i butmirskoj grupi.

U vinčanskoj kulturi istočne Bosne ovi se predmeti bez iznimkesmatraju posudama, a prema tome šiljasti ili konicm vrh na njimanogom^ hi dnom.111 Jedino J. Puš, a donekle Benac uz to dozvoljava ju da su se upotrebljavali kao poklopci.112 B. Covic napominjed3a su te posude u Gornjoj Tuzli služile za držanje zaliha hrane i

^ T ^ e n AC, Studije..., 1964, T. VI, 6; istL 1966 str. 43; isti, G ZM 1960-61, str. 52, si. 2, 3, T. VII, 9, IX, 13, I. PUŠ,

st r 90 93 -9 5 100 115 -116 118 si. 8 11a

?x v£ i?; x,; » .B STALIO, Neolitsko naselje u selu Batkovicu kod Bijelpne,. ClanS ' g r ^ a za ku ltTst. istočne Bosne VII, 1967, str. 23, T. VI, 1, 2.

109 Usp. bilj. 106.110 I. PUŠ, sp. dj., str. 95, T. XI, 2.

m ? Spu š? sp 10dj., str. 95; A. BENAC, GZM 1960-61 , str. 52.

29



26/55

nošenje vode.113 Nijedan od autora, osim po tehnici izrade, ne ulaziu diferenciranje obaju tipova ovih predmeta u istočnoj Bosni.

Značajne razlike u tehnici obrade, veličini i oblikovanju dnaili vrška upućuju očito na dvije vrste ovih objekata. Sasvim vjerojatno se i ovdje, kao što smo vidjeli i u Butmiru, radi s jednestrane o posudama koje su izrađene u gruboj keramici, a s drugeo predmetima sa simboličnom i posebnom namjenom u finoj keramici. Za zadnju skupinu ovih predmeta u vezi s njihovom upotrebom vrijedi sve što smo dosad rekli o takvim izrađevinama.Funkciju posude nisu mogli imati, ne samo zbog svojih malih dimenzija već u prvom redu zbog oblika i obrade vrška. Osim spomenutih primjeraka u istočnoj Bosni, na to posebno ukazuje primjerak iz Donje Tuzle koji na vrhu ima prikaz životinjske glave,pa to nikako ne može, kao ni oni iz Butmira ili Smilčića, biti nogaposude. Teško je dokazati da su služili i kao poklopci. Vjerojatnosu imali, ako ne istu, svakako vrlo sličnu namjenu kao u butmir-.skoj i danilskoj grupi. Nasuprot tome, primjerci od grube keramikei velikih dimenzija, bez ukrasa, bez sumnje su služili kao posude.

U nalazištu V a r o š stratigrafski je sa sigurnošću utvrđeno•da je tip od fine keramike stariji nego tip od grube keramike,odnosno prvi tip se javlja u najnižem ili IV sloju i traje dalje,dok se drugi tip javlja tek u II sloju.114 Tip od grube keramike uGornjoj Tuzli nalazi se od kraja najnižeg ili V sloja, u punoj jeupotrebi u IV, a naročito u III i II sloju.115 Prema tome, grubi setip javlja u Tuzli nešto ranije nego u Varoši. U Varoši su i uodnosu na Tuzlu ipak dosta stariji primjerci od fine keramike.

Vjerojatno će biti tako i u drugim nalazištima vinčanske i but-mirske kulture u Bosni, samo nedostaju stratigrafski podaci. Potome se može zaključiti da se tip konične posude sa šiljastom nogom od grube keramike naknadno razvio iz starijih sličnih predmeta koji su se radili u finoj keramici i koji su imali različitunamjenu.

U istočnoj Bosni javljaju se u gruboj keramici i valjkaste ilipribližno konične noge zaravnjene, a ponekad i proširene na vrhu,slično kao u Butmiru na ovakvim predmetima. Ne mogu se sasigurnošću rekonstruirati, ali je vjerojatno da su imale koničanoblik posude sa šiljastom nogom. U Gornjoj Tuzli nalaze se odkraja V sloja ili od kraja najnižeg sloja vinčanske kulture.116

Benac je butmirsku kulturu datirao uporedo sa III __I sloja u Varoši ili sa IV—II sloja u Gornjoj Tuzli.117 Ovdje je interesantnonapomenuti da se u Gornjoj Tuzli u vincansko-pločničkoj fazi, ili

•35-

113 B. COVIC, sp. dj„ str. 94.114 A. BENAC, GZM 1960 61, str. 50, 52— 54; isti, Studije 1964 str

-36; isti, Studien.. ., 1962, str. 33— 34. 3 ’ 9b*’ Sl115 B. COVIC, GZM 1960—61, str. 115.116 Isto, str. 90, 93—94, 115, sl. 8 c-e .117 A. BENAC, Studije . . . , 1964, str. 35, 57, 60.

30



27/55

od III sloja našao bakar i da se uopće ta faza u novije vrijemedatira u bakarno doba.118 Osim toga već od mlađeg dijela starijevinčanske faze u Bosni javljaju se (u Varoši od III sloja) probušenesjekire-čekići.119 Isto se tako probušene sjekire-čekići nalaze u mlađem dijelu butmirske kulture. U Obrima se javljaju u gornjojpolovini kulturnog sloja, ili uglavnom zajedno s hvarsko-lisičićkimi vinčanskim elementima. U Dalmaciji ih nema prije kraja neolita,odnosno javljaju se u eneolitu.

Prema tome se i ovdje, kao i pri razmatranju butmirske grupe,uočava dosta jasan odnos Dalmacije i Bosne, pa kasnija pojavaelemenata iz Dalmacije u Bosni. Uz to i mnoge druge pojaveukazuju da je, u odnosu na Dalmaciju, vinčanska kultura u Bosnimlađa od danilske.

Čović smatra da su posude sa šiljastom nogom istog izvoraiz kojeg potječe i vinčanska kultura u cjelini, a kao dokaz navodislične predmete u Troji I i II, odakle je krenula vinčanska migracija, a i šiljaste noge do Bosne. Zato ih smatra sastavnim, iako netipičnim oblikom vinčanske kulture. Ipak sam Čović navodi da setakve posude ne nalaze u Tuzli od samog početka vinčanske kulture, da su izrađene u fakturi lokalne keramike, da se njihov razvojne može izvesti iz prethodnih oblika, već predstavljaju novu po javu u Tuzli, a osim toga ne nalaze se na ostalom području vinčanske kulture, osim u istočnoj Bosni.124

Takvo tumačenje svakako nije uvjerljivo, ne može se prihvatiti, jer ne postoji nikakva veza ni međustanica između Troje i■ zapadne periferije vinčanske kulture u Bosni. Po svemu što smodosad rekli, stvarna je jedino veza jadranska obala-danilska kultura, Lisičići, butmirska i vinčanska kultura istočne Bosne. I nesamo da su ta područja i kulture teritorijalno vezane, već se kronološkim i tipološkim razlikama kulture može jasno pratiti širenjeovih ljevkastih predmeta od Dalmacije preko srednje u istočnuBosnu. Najvjerojatnije je da su te predmete u prvotnoj simboličkoj namjeni i finoj tehnici stanovnici vinčanske kulture preuzeliiz butmirske kulture, potpuno ih usvojili, pa zatim po njihovuuzoru počeli obilno proizvoditi velike grube posude sa šiljastomnogom, koje su se kasnije, u toku mlađe faze, proširile u butmirskukulturu.

Istočno od bosanskog područja u vinčanskoj kulturi ipak supoznata samo dva nalazišta posuda sa šiljastom nogom, kao u istočnoj Bosni, i to u B e l e t n i c i m a kod Obreža121 i u G o m o l a v i

118 B. ČOVIĆ, GZM 1960—61, str. 128.119 Isto, str. 118; A. BENAC, GZM 1960— 61, str. 51, T. VII, 14, IX , 9;

X, 16; M. KOSORIĆ — B. STALIO, sp. đj., str. 24, T. XIII, 4.120 B. ČOVIĆ, GZM 1960—61, str. 115—116.121 B. BRUKNER, Praistorisko naselje na potezu Beletnici kod Obreža,

Rad Vojvođanskih muzeja 11, 1962, T. XII, 9.

31



28/55


29/55

i

DIADORA 4, 1968.

T. I , 1—3. D a n i l a ( p o j ‘K oro ta) Pl“SS j2rf '7*" e đ“ T*ils 't? f“ 2e ^ednJC!, neolila IzJ. KOTOScu; Plate I, 1— 3. C er a m i c p l a s t i c o f t h e m i d d l e N e n l i -

t h i c D a n i l o p h a se f r o m D a n i l o (a j t er J . K o r o S ec ).



30/55

DIADORA 4, 1968 T. II

\v,v,v«V ".\vJ> /. /// ,/ \»\\\»/ \*v» fv / i'// v .. > x\*/ \»i \

/ i// »»/ »/ \

T. II, 1 —3. K e r a m i k e p l a st i n e i z r a đ e vi n e d a n i l s k e f a z e sr ed n j e g n eo l i t a

i z S m i l i ć a , o m j er 1 :2 . — P l a t e II, I— 3 . C e r a m i c p l a s t i c o f t h e m i d d l e

N e ol i t h i c D a n i l o p h a s e f r o m S m i l i ć , r a t e 1 :2,



31/55

DIADORA 4, 1968. T. i i :

rp j j j i 2 K . er a m i l c e p l a s t i n e i z r c i đ e vt n e d a n i l sl c e f a z e sr e d n j e p n e o l i t a i z S m i l i ć a , o m j e r 1 :2. — P l a t e I I I , 1— 2. C er a m i c p l a st i c o f t h e m i d d l e

N e o l i t h i c D a n i l o p h a se f r o m S m i l i ć, r a t e 1:2 .



32/55

X. I V 1 — 3. K er a m i k e p l a st i n e i z r a đ ev i n e d a n i l s k e f a z e sr ed n j e g n eo l i t a i z S m i l i a , o m j e r 1 :2. — P l a t e I V, 1 — 3. C er a m i c p l a st i c of t h e m i d d l e

N e ol i t h i c D a n i l o p h a se f r o m S m i l i ć , r at e 1:2.



33/55

DIADORA 4, 1968. T. V

T V 1— 3. K e r a m i k e p l a st i n e i z r a đ ev i n e sa ž i v o t i n j s k o m g l a v om n a v r h u i z d a n i l s k e f a z e sr e d n j e g n e ol i t a u S m i l i ć u , o m j er 1 :2 . P l a t e V, 1 3.

C er a m i c t f a st i c w i t h a n a n i m a l h e ad on t h e t op f r o m t h e m i d d l e N eol i t h i c ' D a n i l o p h a s e a t S m i l i ć , r a t e 1:2.

*

! _r

i

!Ii'

}i



34/55

DIADORA 4, 1968. T. VI

T - V I ’ J ~ 3 - ^ r a m i c k e p l a st i n e i z r a đ ev i n e d a n i l sk e f a ze sr ed n j eg n eol i t a i z b m i l i c a : sa ži v o t i n j sk o m i l j u d s k o m g l a v o m n a v r h u , p a u ob l i k u zv on a , o m j e r 1 :2 . — P l a t e V I , 1— 3. C er a m i c p l a st i c f r o m t h e m i d d l e N e ol i t h i c D a n i l o p n a se a t S m i l c i c: w i t h a n a n i m a l a n d h u m a n h ea d on t h e t o p , t h e n b e l l -

- sh a ped , r a t e 1 :2 .



35/55

DIADORA 4, 1968. T. VII

T. V I I , 1. K er a m i k i p r ed m et i z V l a šk e j a m e , (p o J. K or ošcu ); 2, 3. K er a m i k e i z r a đ ev i n e h v a r sk o -l i s i i ć k e f a z e m l a đ e g n eo l i t a i z L i si i ć a , (po A. B e n c u ) . — P l a t e V I I } 1. C er a m i c s f r o m V l a šk a J a m a ( a f t er J. K or ošec);

2, 3. C er a m i c s f r o m t h e l a t e N eo l i t h i c H v a r — L i si i ć i p h a s e, f r o m L i si i ć i ( a f t e r A . B e n a c ).



36/55

21* V I I I , 1 — 7. K e r a m i k e i z r a đ e vi n e b u t m i r sk e k u l t u r e m l a đ e g n eo l i t a i z B u t m i r a , ( 1, 2 . po R a d i m sk y -H o er n es ; 4 . po F i a l a - H o c r n es) . — P l a t e V I I I , 1 7* C er a m i c s j r o m t h e l a t e N e ol i t h i c B u t m i r c u l t u r e , f r o m B u t m i r (1,

a f t er R a d i m sk y -H o er n es ; 4. a f t e r F i a l a -H o er n es) .



37/55

DIADORA 4, 1968. T. IX

T. I X , 1 — 4, K e r a m i k a b u t m i r sk e k u l t u r e m l a đ eg n eol i t a i z B u t m i r a : 3. P o su d a o d g r u b e k e r a m i k e sa ši l j a st o m n o g o m ; 4. M i n i j a t u r n a p o s u d a ; 5, U l o m a k k e r a m i k o g p r ed m et a b u t m i r sk e k u l t u r e s p r i k a zo m ži v o t i n j s k e g l a v e i z N e b a ; 6. U l o m a k k e r a m i k o g p r e d m e t a s p r i k a z om ži v o t i n j s k e g l a v e n a v r h u i z b u t m i r s k e k u l t u r e u M u j e v i n a m a , ( 1 , 4 . p o F i a l a - H o e r n e s , 3. po R a d i m sk y-H oer n es, 5, 6. po Bencu) . — P l a t e I X , 1— 4. Cer a m i c s f r o m t h e l a t e N e ol i t h i c B u t m i r c u l t u r e, f r o m B u t m i r : 3. a r u d e cer a m i c d i sh w i t h a p o i n t e d l e g ; 4 . a m i n i a t u r e . d i sh ; 5. a f r a g m en t o f a c er a m i c o b j e d w i t h

a n a n i m a l h e a d f r o m B u t m i r c u l t u r e a t N eb o ; 6. a f r a g m en t o f a cer a m i c o b j e d w i t h a n a n i m a l h ea d on t h e t op f r o m B u t m i r c u l t u r e a t M u j ev i n e , ( 1, 4. a f t e r F i a l a -H o er n es , 3. a f t er R a d i m s k y - H o er n es , 5, 6. a f t er B en a c ) .



38/55

DIADORA 4, 1968. T. X

T. X, 1 — 5. K e r a m i k a v i n a n s k e k u l t u r e i z i s t o n e B o s n e : 1 , 5. iz T u zl e (po

I . P ušu i B. Č ovi ću) , 2—4. i z Var oši (po B encu ) ; 6. Ker a m i k a pla st i na

i z r a đ ev i n a b a d en s k o -k o st o l a k e k u l t u r e i z B eo gr a d a ( p o J . Tod o r o v i c u ) ,


39/55

DIADORA 4, 1968. T. XI

T, X I , 1, 2. K er am i k a T i szapo lga r k u l tu r e u S l ova k o j (po S. Ši šk i ) ; 3 —8. K e r a m i k a m i c h el s b er šk e k u l t u r e ( p o W. B u t t l e r u i K . S c h u m a c h e r u ) ; 9 — 11 . K e r a m i k a žel j ez n o g d o ba i z H a l l e u sr ed n j o j N j e m a k o j ( po J . F i l i p u ) . — P l a t e X I , 1, 2. C er a m i c s f r o m Ti sz a p ol g a r c u l t u r e i n S l o v a k i a ( a f t er S . Si šk a ); 3 — 8 . c e r a m i c s f r o m M i c h e l b e r g c u l t u r e ( a f t e r W. B u t t l e r a n d K .

S c h u m a c h e r ) ; 9 — 11. Cer a m i c s f r o m t h e I r o n A g e o f H a l l e i n Cen t r a l G er m a n y (a f t er J . F i l i p ) .



40/55

6 7 8

T. X I V K e r a m i k a p l a s t i k a st a r ev a k e i v i n a n s k e k u l t u r e: 1, 4. i z C r n o - k a l a k e b a r e ( p o D . S r ej o v i ć u ) ; 2. i z G l a d n i c a ; 3 . i z S t a r e v a ( p o Sr ej o v i ću ) ; 5, 8 . iz Pa vl ovca (po D. Gar ašan i n) ; 6 , 7. i z Z el e n i k o v a ( p o R . Galov iću ) . — P l a t e X I V C er a m i c s p l a st i c s a m p l es f r o m S t a r ev o a n d Vi n a c u l t u r es: 1, 4. f r om C r n o k a l a k a b a r a ; 2. f r o m G l a d n i c e ; 3. f r o m S t a r ev o (a f t er D . Sr ej o v i ć) ; 5, 8. f r om Pa v l ovac ( a f t e r D . Gar ašan i n ) ; 6 , 7. f r o m Z el e n i k o vo (a f t er R . Galović) .



41/55

DIADORA 4, 1968. T. XV

4 5

T. XV N eo l i t s k e k er a m i k e i z r a đ ev i n e: 1. i z N ea N i k o m ed ei a ( po R od d en u ) ; 2. i z s esk l o f a z e u G r k o j ( p o G r u n d m a n n u ) ; 3 — 5. i z k a s n og n e ol i t a u S e r v i j i ( p o H e u r t l ey ) ; 6. i z Vi n c e ( p o Va si ć u ) . — P l a t e X V N eo l i t h i c c er a -

m i c s : 1. f r o m N ea N i k o m ed e i a ( a f t e r R o d d en ) ; 2. f r o m t h e S esk l o p h a se i n

G r e e c e ( a f t e r G r u n d m a n n ) ; 3 — 5. f r o m t h e l a t e N e ol i t h i c i n S er v i a ( a f t e r H e u r t l ey ) ; 6, f r o m Vi n c a ( a f t e r Va si ć ).



42/55

DIADORA 4, 1968. T. XVI

T X V I N eo l i t s k e k e r a m i k e i z r a đ e v i n e: 1, 2. f i g u r e i z Vi n c e (p o J : K o r o šc u ) ; 3 u l o m a k žr t v e n i k a i z P o t p o r n j a k o d Vr šc a ; 4. f i g u r a i z P a v l o v c a ( p o D . G a r a ša n i n ) . — P l a t e X V I N eo l i t h i c c er a m i c s : 1, 2. f i g u r es f r o m V l n a ( a f t er J . K o r o še c ) ; 3. a f r a g m e n t f r o m t h e a l t a r a t P o t p o r a n j n ea r Vr ša c ; 4. a

” ’ f i g u r e f r o m P a v l o v a c ( a f t er D . G a r a ša n i n ) .



43/55

DIADORA 4, 1968. T. XVII

T. X V I I B r o n a n o d ob n e f i g u r e i z D u p l j a j e (p o B o šk o v i ću ) . — P l a t e X V I I T h e B r o n z e A g e f i g u r es f r o m D u p l j a j a ( a f t e r B o šk o v i ć) .



44/55

s t o 1a c k o m sloju Čehoslovačke.128 (Izvjesne sličnosti sadrže kasnije posude ili stalci za posude sa šiljastom ili valjkastom nogom

oje se javljaju od kraja brončanog do početka mlađeg željeznogdoba u srednjoj Njemačkoj (T. XI, 9— li) .129 ’

, ^ C h o i r o s p i l i a na otoku Leukasu uz zapadnuobalu Grčke među neolitskom keramikom našao se ulomak valj-asto-koničnog predmeta sa stiliziranom ptičjom glavom na vrhu,1™

identičan gornjim dijelovima primjeraka u Smilčiću ili u butmir-skoj kulturi. Ne može se sa sigurnošću ustanoviti da li predstavljarucicu, dio poklopca ili slično i da li mu je prvotan oblik u cjelinibio jednak ljevkastim predmetima u danilskoj kulturi. Zbog nedostatka dokumentacije ne može se ni uže datirati.

U Arheološkom muzeju u Ateni, među neolitskim materijalom iz T e s a l i j e , nalazi se ulomak keramičkog ljevkastog predmeta sa stiliziranom životinjskom glavom na vrhu, uglavnom u

potpunosti jednak kao u danilskoj i butmirskoj kulturi, jedino mu je vanjska strana ukrašena V-motivom u smeđoj boji na crvenojpozadini (T. XII, 1). Nažalost, okolnosti toga nalaza nisu mi poznate. Izgleda da je jednak oblik imao i ulomak s govedskom glavom iz Messiani Magula kod Larisse (T. XII, 2), a možda i nekoliko drugih glava iz Tesalije koje se datiraju u Sesklo-fazu. K.Grundmann drži da su to ručice posuda, što nije sigurno, jer seone razlikuju od pravih zoomorfnih aplikacija na posudama. Istiautor smatra da se predlošci tih glava i ručica nalaze na PrednjemIstoku.131

U potpunosti takvi predmeti javljaju se i u kasnom neolitu

M a k e d o n i j e (T. XII, 3).132 ‘U nalazištu S c a l o r i a

Documents

Batović - Problem Kulta Phallosa u Danilskoj Kulturi