Ag1144 Soc Definicija Rural Nos Ti 3

Witham Mark: Definition of Rurality

Mark Witham

Definition of Rurality Educational Funding Methodologies Papers - 24/4/93

Prijevod:

Određivanje pojma ruralnosti

Nata�a Bokan i Đurđica �utinić

Agronomski fakultet Sveučili�ta u Zagrebu Zavod za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju

(samo za internu uporabu)

Zagreb, lipanj 2005. godine


1 od 14

Uvod Postoje pote�koće sa značenjem riječi koje se koriste za određivanje pojma �ruralnost�.

�Riječ �ruralno� je opse�an, nespecifičan pojam, koja kad se spomene, pobuđuje različita značenja. Većina nas �ruralno� do�ivljava kao različite �ivotne stilove i okoli�ne/ekolo�ke prilike. Ne postoji opća definicija� (Darnell and Simpson, 1981 p. 29).

Zbog velike raznolikosti ljudi, krajolika i klime u Australiji, ozbiljno se dovodi u pitanje vjerodostojnost bilo kakvih uopćavanja pojma �ruralnost� (Rousseaux 1993, p. 4).

Humphreys and Rolley dr�e da se pojmovi �ruralno� i �ruralnost� trebaju razlikovati, pri čemu se �ruralno� odnosi na određeni geografski prostor, a �ruralnost� na specifično pona�anje u tom geografskom području (Humphreys and Rolley 1991, p.19). U ovom radu zanemarujemo to razlikovanje kao i semantičke probleme u određivanju �ruraliteta� jer je to sporedno i izvan rasprave ovoga priloga.

Uz pojmovno određivanje ruralnosti javlja se i problem njenog mjerenja. Ako ne mo�emo dosljedno mjeriti ruralnost oslanjajući se na na�u definiciju, znači li to da je ona pogre�na, ili barem preopćenita? Sudeći prema literaturi, očito je da mnogi istra�ivači u poku�aju određivanja pojma nastoje i mjeriti ruralnost. To je osnovni semantički problem. U Oxfordskom rječniku (Oxford Dictionary of Current English, 1989) pojam �ruralno� znači �ono �to je u selu, sa sela ili �to podrazumijeva selo�. Za većinu ljudi to je prilično jasna definicija jer se selo dovodi u kontekst naspram grada. Međutim, kao istra�ivači suočavamo se s pote�koćama oko razlučivanja sadr�aja koji nas zanimaju ili s objektivno�ću u poku�aju mjerenja ruralnosti. Čini se ipak da neki istra�ivači prvo pronalaze formalnu mjeru koju tada rabe u svojoj definiciji ruralnosti.

Neki istra�ivači određuju ruralnost kao funkciju osobitih �ivotnih stilova, načina iskori�tavanja zemlji�ta, vrijednosti i vjerovanja ljudi koji �ive na selu. To je značenje također dvojbeno jer je selo vrlo raznoliko te se u njemu, kao i u gradu, pojavljuju gotovo svi mogući �ivotni stilovi, načini kori�tenja zemlji�ta, vrijednosti i vjerovanja. Iako poljoprivredu nalazimo u ruralnim područjima, istodobno svako poljoprivredno područje ne mora biti i ruralno. Tako na primjer imamo rasadnike u metropoli kao �to je Adelaide. Slično tome, iako se �sporiji� �ivotni stil mo�e naći u mnogim ruralnim krajevima, to ne znači da svaka osoba s takvim načinom �ivota nu�no �ivi u ruralnom području. Naravno, vrijedi i obrnuto; imamo ljude na selu koji �ive vrlo brzim, stresnim �ivotom, npr. u rudarskoj industriji. Dakle, sama činjenica da određene karakteristike vrijede za selo, ne znači da one isključivo vrijede za određivanje pojma ruralnosti.

U ovom članku raspravljamo o pote�koćama pojmovnog određivanja i mjerenja ruralnosti. Predla�emo vrlo jednostavnu definiciju ruralnosti, kako bi bila razumljiva i jednostavna za praktičnu uporabu.


2 od 14

Povezani pojmovi Rousseaux (1993, p. 4) ističe da se umjesto pojma �ruralno� ponekad koriste pojmovi �izolirano� i �zabačeno� To je neprimjereno jer imamo ruralna naselja koja nisu nijedno od navedenog. Istodobno imamo izolirana i zabačena urbana naselja.

Izoliranost (isolated) je vi�e relativan nego li apsolutan pojam jer je za njegovo značenje/preciziranje potreban sadr�aj (npr. izoliran od ljudi i usluga). Bass (1990, pp. 180-181) obrazla�e da bi pojam �izoliranost� trebao odra�avati geografske čimbenike koji sprečavaju daljnji rast populacije. To mogu biti: od velikih do najmanjih prostornih udaljenosti, potom (ne)postojanje �kole, dugo vrijeme putovanja, neuobičajene vremenske prilike, ili čak planine, rijeke ili druga posredujuća fiziogeografska obilje�ja prostora.

Zabačenost (remoteness) je pojam koji je povezan s izolacijom i dostupno�ću. U geografski udaljenijim područjima sa stajali�ta udaljenosti i gustoće stanovni�tva, postoje različiti stupnjevi izolacije ili dostupnosti uslugama ili drugim ljudima. Rousseaux (1993, p. 4) tvrdi da je udaljenost (distance) najče�će kori�tena mjera zabačenosti (remoteness), koja mo�e označavati udaljenost do ili od najbli�eg uslu�nog centra ili centra veće gustoće stanovni�tva.

Ra�trkanost (sparsity) je pojam pod kojim Bass (1990, p. 182) podrazumijeva područje koje nema (ne mo�e poduprijeti) �kolu s određenim minimumom upisanih učenika zbog niske gustoće naseljenosti. To nu�no ne mora biti izolirano ili ruralno područje.

Sastavnice ruralnosti Ako se oslonimo na vlastita iskustva, mo�emo uočiti određene razlike između ruralnih i urbanih područja. Te se razlike mogu svrstati u �ire sastavnice ruralnosti. Clark (1992, p. 24-25) navodi radove Loloffa (1984) i Davisa (1987), koji te sastavnice klasificiraju kao ekolo�ke, radno-profesionalne, dru�tvene, okoli�ne i kulturne.

Rousseaux (1993, p. 5) obrazla�e da se pojmovi �urbano� i �ruralno� koriste da bi se opisale funkcionalne kvalitete tipova ljudskih naselja. Ove se definicije mogu podijeliti u dvije skupine: ekolo�ke i sociokulturne. Ekolo�ke karakteristike uključuju veličinu mjesta, gustoću naseljenosti, geografsku raspr�enost i gospodarsku aktivnost. Sociokulturne karakteristike uključuju obilje�ja �ivotnog stila, vrijednosti i obrasce pona�anja.

Ove se karakteristike mogu koristiti u opisivanju razlika između ruralnih i urbanih područja. Mo�emo reći da su u zanimanja ljudi koji rade u ruralnim područjima uglavnom uključeni neki oblici poljoprivrednog ili rudarskog iskori�tavanja tla. Također mo�emo reći da seoska populacija �ivi vi�e u su�ivotu s prirodom. Redman (1991, p. 7-


3 od 14

16) navodi da se ljudi sa sela pozitivno odnose spram �ivota koji je u neposrednom dodiru s prirodom.

Iako su opisi ovih sastavnica korisni za poja�njenje pojma ruralnosti, te�ko ih je spojiti s definicijom. Razlog tome jest �to se ljudi iz grada također bave rudarskim i poljoprivrednim poslovima, a ljudi sa sela rade i u drugim djelatnostima, kao �to su ribarenje ili proizvodnja čelika. Drugim riječima, ovi opisi (deskriptori) nisu dovoljni za pojmovno određivanje ruralnosti. Jedna od mogućih definicija jest da su ruralna područja ona u kojima je vjerojatnije da mnogi stanovnici rade u rudarstvu ili poljoprivredi, i gdje mnogi ljudi osjećaju �bliskost s prirodom�. No dvojbeno je �to znači �mnogi� i je li to dostano za potpuni opis. Naime, imamo i ruralna područja gdje se većina stanovnika ne bavi rudarskim i poljoprivrednim zanimanjima. Naravno, mogli bismo pro�iriti definiciju, pa uključiti npr. ribarenje, proizvodnju čelika, kućni i umjetnički obrt, no �to je ona sadr�ajno �ira, to zahvaća sve �iri prostor.

Ako tra�imo nedvosmislenu definiciju ruralnosti i koja bi vrijedila za sve ruralne sredine, izgledno je da nam uključivanje opisa i elemenata ruralnosti neće koristiti.

Perspektiva istra�ivača

Nema definicije ruralnosti koja je međunarodno prihvaćena, ona je različita od zemlje do zemlje. Gustoća stanovni�tva se koristi za određivanje ruralnih područja, ali se npr. u skandinavskim zemljama ruralnim područjem smatra ono koje ima manje od 200, 300 stanovnika/km², dok se u Italiji, �panjolskoj, Portugalu i �vicarskoj ruralnim smatra područje s manje od 10,000 stanovnika/km² (Clark, 1992, p. 24). Očito je da je percepcija ljudi onoga �to je ruralno različita od mjesta do mjesta.

K. Redman (1991, p. 7-16) tvrdi da postoje semantički problemi u definiranju ruralnosti, jer značenje koje se pripisuje pojmu, ovisi o percepciji kreatora definicije. Autorica zagovara pravo da pojam definiraju oni koji prebivaju u ruralnim područjima. Njezina definicija glasi: �opa�ena i usvojena okolica (okvir) od onih koji prebivaju u ruralnim područjima. �Ruralno� karakterizira dru�tvena, kulturna i radno-profesionalna različitost i obuhvaća dimenzije koje su kvantitativno i kvalitativno različite od onih koje karakteriziraju urbane �ivotne stilove�.

Pri primjeni ova definicija mo�e izazvati pote�koće. Razmotrimo npr. dva lokaliteta, koja gledajući izvana imaju vrlo slična kvantitativna, a mo�da čak i kvalitativna obilje�ja. U oba �ive ljudi različite percepcije o tome �ive li u ruralnoj sredini ili ne. Stanovnici istog mjesta različito opa�aju ruralitet vlastitog mjesta prebivanja.

Različito opa�anje svakog ruralnog stanovnika temelji se na njegovim teorijskim stanovi�tima �to uključuje konstrukciju znanja, �ivotno iskustvo i njegovo tumačenje događaja. Tradicionalni Aborid�in npr., vjerojatno će objasniti podrijetlo Flinders Rangers-a (planina) pone�to drugačije nego li anglosaksonski geolog. To je mnogo veća razlika od one semantičke.


4 od 14

Raznolikost

Sljedeće zanimljivo semantičko pitanje koje proizlazi iz definicije K. Redman (1991, p. 13) tiče se raznolikosti. Rousseaux (1993, p. 4) također dodaje da su ruralna područja različita (da se odlikuju raznoliko�ću op. �utinić) te je nedvojbeno da ona obuhvaćaju npr. planinska sela, otočna ribarska sela, predjele tradicionalno nomadskog aborid�inskog naroda, stočne postaje i logore drvosječa.

U svakom slučaju, ukoliko �elimo pomoću Redmanine definicije odrediti je li koje od spomenutih područja ruralno ili ne, ona nam nije samo beskorisna već je i kontraproduktivna. Ako npr. promatramo ribarsko selo, ne vidimo raznolikost (svi su ribari). Mo�emo li na osnovi toga zaključiti da se radi o urbanom mjestu? Zapravo, većinu ruralnih područja odlikuje manja raznolikost okoli�a, zanimanja i dru�tvene strukture nego nekih urbanih područja. Također je izgledno da koristeći kriterij raznolikosti, urbana područja mogu biti označena kao ruralna; jer �to je veće naselje to je veća raznolikost u zanimanjima stanovni�tva, kulturi i načinu upotrebe zemlji�ta na tom lokalitetu.

To ne znači da je tvrdnja K. Redman netočna u bilo kojem smislu. Jedino se ne bi smjela uzimati kao kriterij za prosudbu je li određeno mjesto ruralno ili ne.

Kvantitativno i kvalitativno mjerenje ruralnosti

Ako razmotrimo definiciju koju predla�e K. Redman (1991, p. 13), uočavamo da je definicija �ruralnog� bitno drugačija od definicije �urbanog�. Preostali dio definicije sadr�i jednu od mjera ruralnosti, te se umjesto kvantitativnih mjera kao �to su udaljenost ili gustoća stanovni�tva, koriste kvalitativna određenja. Percepcija ljudi postaje mjera ruralnosti. Ako ljudi vjeruju da �ive ruralnim stilom �ivota, onda, za potrebe mjerenja, uzimamo da je to tako.

Osim praktičnih pote�koća o kojima smo raspravljali u 4. poglavlju ovog rada, ovaj način mjerenja je jednako valjan kao i neke od kvantitativnih mjera koje koriste drugi istra�ivači. U stvari, mo�da je ona i bolja kao teorijska mjera jer nije ograničena proizvoljno određenim točkama kao �to je �vi�e od x km od naselja veličine y�. Time se ovom mjerom mogu rije�iti pote�koće povezane s kvantitativnim mjerama osobito kada je rječ o rubnim gradskim područjima te srednjim i velikim, ali udaljenijim naseljima.

Druga, slična kvalitativna mjera ruralnosti mo�e biti ona prema kojoj je područje definirano kao ruralno, ako to istra�ivač zaključi na temelju vizualnog promatranja.

Pored ovih kvalitativnih imamo i nekoliko kvantitativnih mjera koje istra�ivači najče�će predla�u. To su udaljenost, stanovni�tvo i dostupnost usluga. Postoje problemi za svaku od tih mjera koji prema�uju semantičke pote�koće oko odabira termina.


5 od 14

Udaljenost Udaljenost od velikih gradskih sredi�ta je jedna od mjera ruralnosti koja je logična. Napu�tajući grad i predgrađa dolazimo do sela (country) koje se u rječniku određuje kao ruralno. Međutim, i ta definicija ima nedostatke.

Prvi je �to (vrlo) subjektivno određujemo gdje počinje ruralno, a zavr�ava urbano. Ovaj problem mo�emo umanjiti (ali ne isključiti) tako da sadr�ajno pro�irimo definiciju za velika gradska sredi�ta (gradove) uključivanjem i susjednih naselja koja ih okru�uju.

Druga pote�koća jest pitanje koja je to veličina koja naselje čini velikim? Ta će veličina također biti proizvoljna.

Treća je pote�koća određivanje udaljenosti od napučenijih sredi�ta (naselja). Na primjer, je li je mjesto A koje je 10 km udaljeno od naselja veličine 5000 stanovnika, manje ruralno od mjesta B koje je udaljeno 20 km od naselja s 1,000,000 stanovnika? Tako određivanje udaljenosti če�će predstavlja problem nego li kvalitativno određivanje ruralnosti, iako Clark (1992, p. 28) navodi rad Griffitha i Tionga (1991) koji predla�u ovakvu mjeru. Oni daju formulu koja uzima u obzir �ukupnu populaciju unutar područja koja se nalaze na određenoj udaljenosti od glavnog sredi�ta s 5,000 ili vi�e i 10,000 i vi�e stanovnika�, te pomoću nje �primjenom stupnjevanih ponderiranih faktora (koji se temelje na tim udaljenostima) na stanovni�tvo određuju �ruralno�.

Sljedeće pitanje koje treba razmotriti tiče se primijene različitih mjera za udaljenosti. Griffith (pers. comm. 1992) ističe da Commonwealth Grants Commission (CGG) rabi strogu crtu udaljenosti između sredi�njih gradova (centara) prema statističkim podjelama koje mjere relativnu raspr�enost stanovni�tva u svim saveznim dr�avama i područjima. Prema procjeni CGC-a Amata koja je smje�tena na dalekom sjeverozapadu Ju�ne Australije, je udaljena 280 km od Adelaidea. Po toj metodologiji ta bi udaljenost bila realna kada bi imali cestu koja bi kao ravna crta spajala ta dva mjesta preko dva zaljeva. Stvarna cestovna udaljenost između ova dva mjesta jest 1400 km i uključuje dio ceste koja prolazi kroz Sjeverno područje. Kada bi se povukla ravna crta između ta dva mjesta, ona bi bila duga 1200 km. Razlog zbog kojeg je pripisana udaljenost znatno manja jest taj �to je Amata vrlo daleko od sredi�njice koja joj po statističkoj podjeli pripada.

Bilo kakvo mjerenje ruralnosti pomoću udaljenosti ovisit će barem o jednom proizvoljnom kriteriju, pa će time neka naselja/područja biti određena kao ruralna, iako bi trebala biti klasificirana kao urbana, i obrnuto.

Bass (1990, pp. 180-181) predla�e da bi �vrijeme putovanja� moglo biti mjera izolacije i zamjena za �udaljenost� kao mjere ruralnosti. To bi povećalo točnost mjerenja jer �vrijeme putovanja� učinkovitije označava udaljenost i kakvoću ceste te zemljopisne značajke područja koje se zanemaruju primjenom mjere udaljenosti.


6 od 14

Stanovni�tvo

Prema Australskom zavodu za statistiku (ABS) (navod Clark, 1992, p. 28) ruralna područja obuhvaćaju skupine naselja koja broje između 200 i 999 ljudi te ostali djelovi savezne dr�ave ili područja čiji veći dio nije klasificiran kao urbano područje bez obzira je li je neko mjesto/predio u tom području urbano ili ruralno.

Donekle, to je također proizvoljna definicija jer obuhvaća sva nenaseljena kao i naseljena ruralna područja.

Gustoća stanovni�tva se također koristi za mjerenje ruralnosti �to također uključuje proizvoljno određivanje gornje granice po kojoj je područje ruralno ili urbano. Ove se mjere izra�avaju brojem stanovnika po kvadratnom kilometru.

Dostupnost

Clark (1992, p. 27) navodi rad Scriven i Walton (1990) iz Rural Education Research and Development Centre koji predla�u definiciju ruralnosti koja uva�ava dostupnost visokom obrazovanju. Ruralni student je po toj definiciji, osoba koja �ivi u području koje je �kolsko povjerenstvo (School Commission) odredilo kao udaljeno ili provincijsko i po mi�ljenju područnog savjetnika nema svakodnevni pristup sveučili�tu ili CAE (Centre for Adult Education - Centar za obrazovanje odraslih). Područni savjetnik je australski nadzornik ili upravitelj u sredi�tima diljem Australije. Ova mjera jednostavno pokazuje je li mjesto ruralno ili ne. Ona ne pokazuje relativnu dostupnost ili stupanj ruralnosti nekog mjesta.

Tom će mjerom područja kao Port Pirie i Murray Bridge (oba u Ju�noj Australiji), bit definirana kao ruralna, iako su oba velika napučena sredi�ta. Ostala područja na produ�ecima gradskih predgrađa, kao �to su stočne stanice nedaleko od Whyalla u Ju�noj Australiji, mogu se odrediti kao urbana jer su svakodnevno povezane s CAE, iako bi uobičajno bilo da su ruralna s obzirom na �ivotni stil i način kori�tenja zemlji�ta. Definiciju bi mogli preoblikovati tako da izbjegnemo ova mala protuslovlja.

Griffith (1992, pp. 51-65) zaključuje da niti jedna mjera ruralnog ili udaljenog nije primjerena ako ne uva�ava relativnu dostupnost aktivnostima i uslugama. On je predlo�io mjeru za �dostupnost uslugama� temeljenu na tri �potpornja� prema Griffith Service Access Frame ili GSAF. To su: veličina naselja, jedinica vrijeme-tro�kovi-udaljenost i ekonomski izvori. Broj stanovnika je pokazatelj dostupnosti usluga unutar sredi�ta; jedinica vrijeme-tro�kovi-udaljenost mjeri tro�ak pristupa uslugama koje se nalaze u najbli�em naselju; ekonomski izvori pokazuju sredstva kojima raspola�e svaka zajednica za pristup udaljenijim uslugama. Ovaj treći uzrokuje diferenciranje između udaljenog rudarskog naselja i udaljenog aborid�inskog naselja budući da rudari vjerojatno imaju sredstva za pristup uslugama putem avionskog transporta dok Aborid�ini vjerojatno to nemaju.


7 od 14

Mjerenjem dostupnosti svakom mjestu/lokalitetu dajemo polazni polo�aj (skor), odnosno relativnu dostupnost unaprijed određenoj usluzi. Prema tome to podrazumijeva stalnu dostupnost i omogućuje istra�ivaču da proizvoljno odredi �to je presudno da bi naselje bilo ruralno.

Skorovi GSAF-a za nekoliko stotina lokacija u Ju�noj Australiji trebaju se ispitati kako bi se provjerilo je li metoda/alatka korisna i za raspodjelu resursa. Očito je da GSAF skorovi neprimjereni za neke lokalitete, posebno za Kangaroo Island i za rubno gradsko područje. Griffith (pers. comm.,1993) smatra da se ova mjera mo�e preraditi prevladavanjem tih malih pote�koće te time biti prihvatljiva. Poanta je da pode�avanjem bitno mijenjamo određena pravila da bismo dobili stvarno stanje. To pokazuje da ni ova mjera nije sama po sebi, prikladna za mjerenje ruralnosti. To ne znači da kritiziramo Griffithov rad. GSAF je vrlo koristan alat/način za mjerenje dostupnosti, tim vi�e �to mo�emo mijenjati model da udovoljimo različitim potrebama.

Ruralno urbani kontinuum

Clark (1992, pp. 24-25) izvje�tava o radovima Charlesa (1968) i Nachtigala (1982) koji dr�e da je stupanj ruralnosti odraz ruralno-urbanog kontinuuma i ovisi o okoli�nim, radno-profesionalnim i sociokulturnim uvjetima. Humphreys and Rolley (1991, p. 21) razmatrajući ruralno-urbani kontinuum, ističu da je za neke istra�ivače upitna upotreba tog koncepta. Razlog je �to koncept �kontinuuma� nema smisla ako urbano nestaje, a ruralno nastaje�. Sa sematičkog stajali�ta koncept kontinuuma u ovom radu ne poma�e u određivanju ruralnog, osim �to je moguć kao mjera ili definicija u �točki� gdje je proizvoljno podijeljen na ruralno odnosno urbano.

Nu�an, dovoljan i beskoristan kriterij ruralnosti

Iz dosada�nje rasprave proizlazi razlika između obilje�ja i (ekskluzivnog) kriterija ruralnosti. Npr. ruralno područje mo�e imati većinu radne snage u poljoprivredi �to mo�e biti obilje�je ruralnosti, ali to nije jedino značenje tog pojma.

To je isto kada psa definiramo da �ima četri noge� i ka�emo �moja mačka ima četiri noge, stoga je moja mačka pas�. Ovo ilustrira problem definiranja određenog pojma na osnovi neisključivog kriterija . Kriterij mo�e biti dovoljan, nu�an ili beskoristan.

• Dovoljan kriterij za psa bi bio �sisavac, iz vrste Canis�. To uključuje sve pse i nijedno drugo biće.

• Nu�an kriterij za psa jest da �ima četiri noge�. Ako biće nema četiri noge tada nije pas, no ako ima, također mo�e biti i ne�to drugo.

• Beskoristan ili nepotreban kriterij za psa bi bio da je �smeđe boje�, jer mnogi psi nisu smeđi, a zato mnoga druga bića jesu. Čak i ako pro�irimo definiciju, pa ka�emo da �su psi često smeđi�, to nam ne koristi kao kriterij da ustanovimo je li određeno biće pas.


8 od 14

Potrebe istra�ivača

Definicija ruralnog ovisi u velikoj mjeri o potrebama istra�ivača. Potrebe demografa, donositelja političkih mjera, sociologa, novinara, zakonodavca i obrazovnih stručnjaka su vrlo različite (Rios 1988, cit. u Clark 1992 p. 25). �Ruralnost dobiva različita značenja kada se promatra povijesno, statistički ili filozofski� (Warren, 1977, cit. u Clark 1992, p. 23).

Rousseaux (1993, p. 27) je pokazao vezu između korisnika, njihovih potreba i kori�tenih metoda, prikazane u Tabeli 1.

Tabela 1: Povezanost između korisnika, potreba i metoda: neki primjeri

Tko? Opći korisnik obrazovnih statistika

Sustav ili obrazovne ustanove

Financijski upravitelj

Programski upravitelj

Za�to?

Prikupljanje i izvje�tavanje o obrazovnim statistikama za deskriptivne svrhe

Praćenje razvoja kroz mjerljive ciljeve kao �to je porast sudjelovanja sela u obrazovanju

Mjerenje ote�avajućih okolnosti za inpute i razdiobu resursa

Pronala�enje nepriviligiranih skupina radi postizanja jednakosti

Kako?

Klasifikacija na metro («jače» urbanizirana) i ne-metro (neurbanizirana) područja

Klasifikacija ruralnih i urbanih naselja

Indeks mjerenja

Indeks mjerenja

K. Rousseaux (1993, p. 28) ispituje koliko je ruralna statistika svrsishodna ili upotrebljiva za ove četiri glavne svrhe. Ona istra�uje primjer gdje istra�ivač �eli testirati hipotezu da je manje vjerojatno da će ruralni studenti zavr�iti srednje�kolsko obrazovanje u odnosu na urbane studente. Ipak, razmotrimo �to bi trebalo poduzeti ako se hipoteza potvrdi � trebamo li provesti posebne programe i poticaje ruralnim područjima kako bi se ona vi�e uključila u obrazovanje. U protivnom, ako obrnemo hipotezu, da li da potaknemo takve mjere u urbanim područjima? To bismo trebali jer kao �to Humphreys i Rolley (1991, p. 21) ističu, su�tina dru�tvenih problema u urbanim nije drugačija od onih u ruralnim sredinama.

Bolje je otkloniti (dodatnim financiranjem) izravni problem (niska stopa zavr�etka obrazovanja). I to podjednako u urbanim i ruralnim sredinama. Ako nam �ruralno� bude kriterij za dodjelu sredstava, tako ćemo osigurati dodatan novac nekim ruralnim studentima koji su na zadnjoj godini te istodobno smanjiti sredstva onima kojima su najpotrebnija. Drugo, zanemarili bismo studente u gradovima koji nisu zavr�ili svoje srednje�kolsko obrazovanje. Također, �aljemo i negativnu poruku da je svim ruralnim studentima potrebna dodatna pomoć da ostanu u �koli.


9 od 14

Iako nam predočena hipoteza mo�e koristiti u opisu profila studenata, ona mo�e biti kontraproduktivna u propisivanju mjera (Witham 1993, p. 28).

Slični argumenti va�e i za ciljanje neprivilegirane grupe i za načine razdiobe sredstava (alokacije resursa). Ako se ruralnost koristi kao �sredstvo� za razdiobu resursa, u oba predhodna slučaja, rezultat će biti pogre�na dodjela sredstava. To je ključno jer sama po sebi riječ ruralnost ne znači nedostatak. Moguće je da neka ili čak sva ruralna područja imaju veći broj siroma�nih studenata koji ne govore engleski ili ne zavr�avaju �kolovanje. Te nepovoljnosti valja ukloniti bez obzira gdje osoba �ivi. Za mjerenje ovih nedostataka nije va�no da znamo je li je osoba iz ruralnog područja. Ako koristimo �ruralno� kao posrednu mjeru za nisku stopu participacije ili za neki drugi nedostatak, time ne usmjeravamo financijska sredstva da pomognemo i nekim ljudima u gradovima koji trpe iste nedaće, ali ih usmjeravamo i onima u ruralnim područjima kojima ona nisu potrebna.

Osim općeg i opisnog značenja, potrebe za informacijama �to je ruralno, a �to urbano, nisu tako velike kao �to misle neki istra�ivači. U većini su slučajeva istra�ivači, političari i financijski upravitelji zaista zainteresirani za neke va�ne čimbenike kao �to je dostupnost usluga, participacija i siroma�tvo.

U Australiji ruralno stanovni�tvo ima veću glasačku moć od gradskog stanovni�tva zbog većeg broja političara iz ruralnih područja po glavi stanovnika. �eleći glasove ruralnih birača, političari podupiru potpore specifičnim programima kao �to su niske stope zavr�etka �kolovanja, a one se zapravo dodijeljuju po kriteriju ruralnosti.

Ruralnost i ostali opisi većih zemlji�nih povr�ina U većini ovih rasprava mo�emo upotrijebiti druge riječi za opisivanje značajki zemlji�ta. Riječju �ruralnost� opisujemo narav nastanjivanja zemlje. To mo�emo usporediti s riječju �planinski�.

�Planinski� je riječ koja za većinu ljudi znači zemlji�no područje koje se uzdi�e visoko iznad okolnih područja. Planina je kvantitativna mjera za visinu iznad razine mora i za stalnu vertikalnu visinu krajolika koji ju okru�uje. U Velikoj Britaniji �planina� se definira kao uzvisina koja je barem 2000 stopa (600 m) iznad razine mora (Unsworth, 1975, p. 244). U drugim zemljama ova bi definicija uključivala područja koja su zapravo visoravni. Kvalitativni opisi su strmost, te pokrivenosti kamenom, ledom i snijegom. Mo�emo govoriti o nizinsko-planinskom kontinuumu, ali bi nam to malo koristilo.

Svrha je ove digresije (skretanja s teme) pokazati da definicija planine ne zahtijeva strogo mjerni kriterij, jer ako �elimo mjeriti �planinsko�, susrest ćemo se s istim problemom kao i kod mjerenja ruralnosti.


10 od 14

Sa�etak

Definicija i mjerenje ruralnosti dva su odvojena koncepta. Mjerenje mo�e biti kvalitativno ili kvantitativno, ali koja će se mjera primjeniti ovisit će o različitim potrebama i perspektivama istra�ivača.

Ni jedna mjera nije dostatna za definiciju ruralnosti. Sve kvantitativne mjere su manjkave jer se proizvoljno određuju. Kvalitativna mjera nema taj nedostatak ukoliko na primjer, koristimo definiciju da je ruralnost tamo gdje ju istra�ivač opa�a. Problem kvalitativnih mjera jest u njihovoj dosljednosti.

U literaturi nailazimo na mnoge beskorisne, nekoliko nu�nih i na jednu zadovoljavajuću definiciju ruralnosti. Beskorisne sadr�avaju općenite, kvalitativne opise, dok su nu�ne definicije obično kvantitativne. Zadovoljavajuća definicija je u rječniku i govori o �selu� u neurbanom smislu.

Potreba da se mjera ruralnosti uključi u definiciju mo�da nije toliko nu�na koliko misle neki istra�ivači. U većini slučajeva su istra�ivači, političari i financijski menad�eri zaista zainteresirani za neke temeljne odrednice kao �to su dostupnost usluga, participacija i siroma�tvo.

Riječ �ruralnost� je slična i drugim pojmovima kojima opisujemo neke karakteristike zemlji�ta koje također ne trebaju mjere da bismo dobili dojam općenitog značenja.

Prijedlog i obrana nove definicije

Definicija ruralnosti treba biti tako opisana da bude upotrebljiva. Drugim riječima, mora biti jednoznačna, bez potrebe da ju podupiremo drugim podacima/informacijama. Treba biti jasna i nedvosmislena i odnositi se samo na ruralnost.

Da bismo to postigli, moguća su dva pristupa: jednostavna ili obuhvatna definicija. Obuhvatnom definicijom trebamo poku�ati uključiti sve aspekte ruralnosti.

Upori�ta za obuhvatnu definiciju ruralnosti mogu biti specifične mjere kao �to je stanovni�tvo, udaljenost i zabačenost. To mogu biti sastavnice sociokulturne i radno-profesionalne perspektive. Tu su moguće različite nijanse u značenju ovisno o potrebi ili perspektivi svakog istra�ivača. U toj bi definiciji trebalo spomenuti pote�koće s rubnim urbanim područjem - u kojoj točci ruralno-urbanog kontinuuma određeno područje postaje ruralno. Ta bi definicija bila dugačka kao i ovaj rad, a vjerojatno bi jo� uvijek isključivala neka ruralna, a uključivala neka urbana područja.

Definiciju mo�emo pobolj�ati tijekom vremena, svaki put kad uočimo neprimjereno isključivanje ili uključivanje mo�emo ju nadopuniti. S vremenom bismo tim pristupom


11 od 14

dobili definiciju koja bi sadr�avala slu�beni popis stvarnih ruralnih naselja, �to je bolje nego da tra�imo upotrebljiv kriterij ruralnosti.

Jednostavan pristup značio bi da ruralnost definiramo kao �selo�, ili točnije �seosko� (countryness). Pod riječju �selo� ovdje podrazumijevamo ono �to je različito od grada. Ovo je vrlo jednostavna i logična definicija.

Ovako uopćena definicija ne mijenja smisao shodno potrebama korisnika ili istra�ivača, odnosno bez obzira promatramo li osobu sa sela (seljanin) prema gradu ili gradsku osobu naspram sela.

Jednostavnost ovog pristupa mo�e se činiti trivijalnom, no dobri su razlozi za jednostavnu definiciju. Nedvojbeno je da ruralno znači seosko, ruralna �kola je seoska �kola. Program seoskog područja jest program ruralnog područja. Nadalje, ne brka se definicija s mjerama ruralnosti te je očito da se radi o zasebnim pojmovima.

Ova bi definicija pro�la i �test� navoda K. Rousseaux (1993, p. 4) da �velika raznolikost ljudi, krajolika i klime u Australiji ozbiljno dovodi u pitanje vjerodostojnost bilo kakvih uopćavanja ruralnosti�, o čemu je bilo govora u uvodu. Rasprava o potrebama istra�ivača pokazala je da kvantitativne, nedvosmislene mjere ruralnog ne moraju biti toliko va�ne kako se isprva smatralo.

Jedini razlog protiv ove predlo�ene jednostavne definicije jest da je ona preopćenita za kori�tenje. Međutim, to mo�emo odbaciti stoga �to je �ruralno� jednostavna riječ kojom opisujemo pojedino područje zemlje. Njome ne �elimo opisati izolaciju, ra�trkanost ili udaljenost jer su to pojmovi sa specifičnim značenjem.

Alternativna definicija iako je specifičnija, preduga je da bi bila korisna. Iako se takve definicije preporučaju jer su op�irne, ipak se smatra da dovoljno ne opisuju ruralnost.

Iako je to zaista jednostavna definicija, to ne znači da različiti istra�ivači neće �eljeti mjeriti ruralnost, ovisno o svojim potrebama i prespektivama. Ovdje predlo�emo mjeru �seosko� (�countryness�) u smslu onoga �to je neurbano. To se prvenstveno odnosi na obrasce naseljavanja koji se mnogo ne razlikuju u ruralnim područjima. Planinska sela, otočna ribarska sela, područje tradicionalno nomadskog aborid�inskoga naroda, stočne postaje i logori drvosječa odredit ćemo kao ruralna pomoću mjere gustoće stanovni�tva.

Mjerama kao �to su način kori�tenja zemlji�ta, udaljenosti ili percepcije stanovnika dosljedno ne određujemo ruralno područje temeljeno na tipu naselja, za razliku od mjere gustoće stanovni�tva. Međutim, ona se proizvoljno određuje. Isti je problem s mjerenjem osobitosti zemlji�nog područja kao �to su planine, i ruralnosti, gdje kontinuum rasčlanjujemo na planine/ravnice i ruralno/neruralno.

Razla�ući neizbje�nu potrebu za arbitrarno�ću (proizvoljnim određivanjem) predla�emo kriterij Australskog zavoda za statistiku (ABS - Australian Bureau of Statistics). Razlog je pragmatičan jer podaci postoje, pouzdani su i lako dostupni istra�ivaču.


12 od 14

Ako istra�ivač �eli izabrati drugi, proizvoljni pristup, to neće utjecati na definiciju već samo na mjeru ruralnosti.

Zaključak

Pri određivanju pojma ruralnosti iako se pojavljuju neki sematički problemi, oni su znatno veći kada je rječ o mjerenju ruralnosti, �to smo raspravljali u radu. Jednostavna definicija �seosko� (�countryness�) je dostatna za određenje ruralnosti i dopu�ta mjerenje, ali ne zahtijeva da (definicija) sadr�i kriterije mjerenja.

Mjerenje ovako jednostavnog određenja ruralnosti najvi�e se posti�e pomoću mjere gustoće stanovni�tva, te stoga iz pragmatičnih razloga preporučamo mjeru ABS-a.

Literatura

• Allen R.E. (Ed) (1989) The Oxford Dictionary of Current English Oxford University Press

• Australian Bureau of Statistics (1986) cited by S. Clark (1992) in Rural Education or Education in Rural Areas PhD Thesis, James Cook University p. 28

• Bass, Gerald R. (1990) Isolation / Sparsity Journal of Educational Finance, 16 (Fall) pp. 180-191

• Charles (1968) cited by S. Clark (1992) in Rural Education or Education in Rural Areas PhD Thesis, James Cook University pp. 24-25

• Clark, S. L. (1992) Rural Education or Education in Rural Areas PhD Thesis, James Cook University pp. 23-29

• Cloke & Park (1985) cited by Humphreys & Rolley, (1991) in Health and Health Care in Rural Australia Department of Geography and Planning, University of New England Armidale, p. 19

• Darnell F. and Simpson P.M. (Eds) (1981) Rural Education: In pursuit of Excellence Perth : National Centre for Research and Rural Education, University of Western Australia pp. 29-37

• Davis (1987) cited by S. Clark (1992) in Rural Education or Education in Rural Areas PhD Thesis, James Cook University p. 24

• Griffith, D. (1992) Quantifying Access to Services in Remote and Rural Australia In Cameron, I. and Griffith D., Education, Equity and the Crisis in the Rural Community NTU Printing/Publishing Division, Darwin, pp 51-65

• Griffith D. and Tiong (1991) cited by S. Clark (1992) in Rural Education or Education in Rural Areas PhD Thesis, James Cook University p. 28 Humphreys, I. and Rolley, F. (1991) Health and Health Care in Rural Australia Department of Geography and Planning, University of New England Armidale, pp. 19-24

• Luloff (1984) cited by S. Clark (1992) in Rural Education or Education in Rural Areas PhD Thesis, James Cook University p. 24


13 od 14

• Nachtigal (1982) cited by S. Clark (1992) in Rural Education or Education in Rural Areas PhD Thesis, James Cook University pp. 24-25

• Redman, Karin (1991) "Rurality: 'From the Inside looking out'" Education in Rural Australia, Vol 1(2), pp 7-16

• Rousseaux, Kathleen (31/3/1993) Rurality and Participation in Schooling Project Draft of Final Report,(unpublished) Queensland Department of Education

• Scriven & Walton (1990) cited by S. Clark (1992) in Rural Education or Education in Rural Areas PhD Thesis, James Cook University p. 27

• Unsworth W. (1975) The Encyclopedia of Mountaineering Published by Robert Hale, Penguin Books

• Witham, Mark (25/4/93) Educational Funding Methodologies (unpublished) Paper submitted for SD5107 as part of the Master of Education at JCU

Documents

Ag1144 Soc Definicija Rural Nos Ti 3