1012 Tea Helman

7/23/2019 1012 Tea Helman

1/20

PR ST

R

Vol

1994)

No

1-2 115-134)

Tea Helman: Doprinos

gradskog

Prethodno r i o p e n j e

UDK 712.035 497.5 Zagreb

DOPRINOS GR DSKOG VRTL R

JOSIP PEKL R

VRTNOME

I

P RKOVNOM

OBLIKOV NJU

Z GREB

1878 1895.

Tea Helman

Primljeno: 22.

v e l j e

1994.

Saetak

l n k donosi rezultate istralivanja

o z g r e k o m

vrtlaru

Josipu Peklaru provedenoga u Povijesnom arhivu grada Za-

greba, spisima o gradskoj vrtlariji. u d u i

da

su pod ci o

gradskom vrtlaru

J.

Peklaru te nastanku i radu gradske vrtlarije

krajem

19 s t o l j e

slabo poznati, ovo je istruiv nje prilog

boljemu poznavanju te teme u povodu stogodlnjlce osnivanja

gradske vrtlarije, koja je obiljelena

1992.

godine.

Josip Peklar

se

nakon z u e n o g vrtlarstva usavravao u poznatim

europskim vrtlarijama. Od 1873. godine radi kao nadvrtlar u

Zagrebu, a

na

mjesto gradskog vrtlara primljen je nakon

n t j e j

1878.

I tuje

dulnost

obavljao do

1892.

Osobito e valan

kreativni segment Peklarova rada: osnivanje I projektiranje novih

nasada u gradu. a e t n i k ideje o novim nasadima bilo je gradsko

poglavarstvo, all je njezin provoditelj bio Peklar kao gradski vrtlar.

Prvi novi nasad

kOJ

je osnovao J. Peklar bio je rasadnik jer je

on

bio osnova

za

projektiranje svih ostalih nasada. Najbitniji i

n j v e i Peklarov zahvat bilo je projektiranje parka na Josipovcu

i njegovo spajanje

s

Tukancem. Na njemu e Peklar pokazao sve

svoje znanje i m i j e e vrtlarstva i risanja te projekti rao o m n t i n i

p rk europskog duha. Drugi Peklarov veliki projekt bilo je

p r e u r e e n j e Zrinjevca, danas dokumentiran radnom skicom

Peklarova rjeenja. U doba kada se I u Zagrebu probijala ideja o

zdravome I zelenome gradu, gradski je vrtlar bio glavna osoba

koja je tu Ideju provodila u stvarnost. Zato a u u j e i n j e n i c da

je danas Josip Peklar, kreator i u v a r mnogih nezaboravnih

z a g r e b a k i h

zelenih veduta , javnosti potpuno nepoznat.

UVO

Ovo

je

p r i o p e n j e

nastalo

kao rezultat istraivanja provedenoga

od

30

rujna 1993. do

30 s i j e n j 1994

radi pripreme seminarskog rada iz

5

7/23/2019 1012 Tea Helman

2/20

PR S

T

R

Vol (1994)

No. 1-2 (115134)

Tea He/man: Doprinos gradskog

kolegija Vrtovi i parkovi na

Arhitektonskom

fakultetu S v e u i l i t a u

Zagrebu. U pripremi je i opseniji

l n k

o radu Josipa Peklara za

a s o p i s Hortikultura .

Tema me zainteresirala kao neistraena

g r e k djelatnost bavljenja

ljepotama njegovih nasada i stoljetnoj, organiziranoj brizi o tim

nasadima. Bitna

je

i n j e n i c a da je rad tog z n j n o g gradskog vrtlara

do sada bio potpuno nepoznat javnosti.

Sve potrebne podatke dobila sam u Povijesnom arhivu grada Zagreba,

i s t r a u j u i

povijesnu

g r u

prikupljenu u svezak s naslovom Gradska

vrtlarija

2.

Ukupno

je

u v a n o

est cjelina, od kojih je za ovu temu bilo

vano pet, i to pod brojevima 1836/1895, 2138/1888, 379/1885. te

167/1891.

3

.

Pri istraivanju je bilo i znatnih t e k o a Prije svega, one su se pojavile

pri oblikovanju

z k l j u k

o d o g j i m i ljudima o kojima se do sada

nije nita znalo, i to sa znatne vremenske distance. Rad je oteavao i

nedostatak povijesne r a e Spisi, koji bi vjerojatno jo bolje pojasnili i

oslikali prilike u ondanjoj gradskoj vrtlariji tijekom godina su izgubljeni

ili

zametnuti

4

.

To

se odnosi i na

r e v i n s k u

dokumentaciju, koja zasada

nedostaje, tako da je jo ostao nepoznat izgled prvih zgrada gradske

vrtlarije. Osobito bi bilo zanimljivo vidjeti skice i nacrte koje je crtao

Josip Peklar. Tijekom istraivanja nala sam samo dva takva nacrta koja

govore o doprinosu Josipa Peklara vrtnoj i parkovnoj arhitekturi Za-

greba

5

. M e u t i m

u spisima se spominju i drugi nacrti, koji bi bili i te

kako dragocjeni, npr. nacrt i trokovnik za u r e e n j e Nadbiskupskog

6

trga .

U radu su mi znatno pomogli mentor doc. dr.

M

Obad

i t r o c i

te

D. e n g i via arhivistkinja i

M

Cupek, arhivistkinja Povijesnog

arhiva grada Zagreba.

GR DSKI VRTL R

JOSIP PEKL R

Godine 1992. navrilo se t o n o 100 godina od osnivanja z g r e k e

Gradske vrtlarije. Sam proces stvaranja Gradske vrtlarije

z n a i o

je

prekretnicu u oblikovanju, stvaranju i odravanju gradskih nasada u

Zagrebu.

o

godine 1891. vrtlarija grada Zagreba davana

je

u zakup

pojedincima koji su se na temelju estogodinjeg ugovora brinuli o

svekoli/dmgrads/dm nasadima ,

a

tekje

1893. organizirana kao gradska

sluba. N a j z n a a j n i j a osoba za oblikovanje gradskih nasada na toj prek-

retnici bio je Josip Peklar.

Krajem 1878. godine Peklar?

je

potpisao ugovor s gradskom o p i n o m

postavi tako gradskim vrtlarem. Na toj je dunosti bio sve do godine

1893, dakle punih 14 godina. Tijekom svog slubovanja Peklar je bio

odgovoran za sve preinake i osnivanje javnih nasada u gradu

9

.

6

7/23/2019 1012 Tea Helman

3/20

PR ST R

VoL l 994 No. 1-2 115-134)


...

Josip Peklar o e n je u MariborulO.

kao

mlad

i z u i o je vrtlarstvo

na dvoru u Schleinitzu

. Nakon toga Peklar

je

krenuo na dalje

usavravanje u carsku i kraljevsku vrtlariju u Reichsstadtu, te u

S v e u i l i n i

b o t a n i k i

vrt u Pragu, gdje je s dobrim uspjehom poloio ispit

iz

botanike

12

. Nakon Praga proputovao je

N j e m a k u

Nizozemsku,

Belgiju i Francusku. Osobito mnogo vremena proveo je u Francuskoj i

Belgiji, gdje se usavravao u n a j v e i m vrtovima i perivojima. Nakon

povratka u domovinu dulje je vrijeme radio kao nadvrtlar, u r e u j u i

vrtove i perivoje grofa Brandisa, grofa Vettera, ministra Tisze i vrtove

na e k o j svjetskoj izlobi. O tim aktivnostimaJ. Peklarje

a g r e b a k o m

poglavarstvu priloio i povoljne svjedodbe

13

. Od godine 1873. Peklar

radi kao nadvrt1ar kod z g r e b k o g stoemika,,14. akon to je

stoernik

o d l u i o

d r u k i j e

upravljati vrtovima, Peklar

je morao

potraiti drugi posao. Smatrao je da bi kao z a g r e b a k i gradski vrtlar

mogao biti iznimno koristan, osobito zato to je namjeravao sam uzgojiti

sve biljke i mlado d r v e e Peklar je govorio hrvatski, slovenski,

e k i

n j e m k i i francuski

15

. Pratio je napredak hortikulture u tim zemljama

i u Zagreb je pokuao unijeti ''profinjeni francuski ukus u perivojstvu,,16.

Uz Peklara se na

n a t j e a j

prijavio i g. I. Kalina, koji je .podnio s l i n u

molbu, ali se nije obvezao osnovati gradski rasadnik

1

. Gradska je

skuptina nakon razmatranja obiju ponuda na sjednici gradskog zastup

stva

od

7

prosinca 1878,

l a n a k

za gradskog vrtlara prema uvjetima

i

ugovora izabrala Josipa Peklara 8. Tim je ugovorom Peklar postao

gradskim vrtlarom

i d u i h

est godina, p o e v i od

1.

s i j e n j a 1879, uz

godinju

p l a u

od 1000 forinti i uvjete propisane potpisanim ugovorom.

Rad vrlara kontrolirao je r a e v n i ured.

i n i se da

je

Josip Peklar bio izvanredan vrtlar i da je dobro poznavao

biljke i njihovu njegu. Znao je crtati

19

, pomno je pratio d o s t i g n u

ostalih europskih vrtlarija. Osim toga, bio je i osebujna i kontroverzna

l i n o s t ondanjeg Zagreba. Njegov su rad mnogi hvalili, a neki i

kritizirali. Zamjeralo mu se zanemarivanje nekih nasada. Ipak, iz

referata Izidora Krnjavoga

21

moe se k l j u i t i da je jedini razlog tome

bila p r e o p t e r e e n o s t vrtlara i nerealna

o e k i v a n j a

gradskih vlasti.

je i iz dananje perspektive z a u u j u e kako je Peklar uspio uskladiti

sve svoje obveze, koje su o b u h v a a l e projektiranje, organiziranje i

nadgledanje radova na iznimno brojnim lokacijama

z a g r e b a k i h

nasada

Dok je Peklar bio ugovorom vezan s gradskom

p i n o m

ivio je u

k u i

pokraj rasadnika uz Savsku cestu, na adresi Barutanski put 5

ali nema

preciznih vremenskih podataka o tome u kojem je vremenskom

razdoblju tu ivio

24

.

Zanimljivija je njegova k u a koju je kasnije dao

izgraditi na Selskoj cesti 3 i za koju postoje nacrti

25

.

117

7/23/2019 1012 Tea Helman

4/20

PR

ST

R

Vol 1994) No 1 2 115-134)

Tea Helman: Doprinos gradskog

VRTOVI I PARKOVI KOJE JE ODRAVAO

J

PEKLAR

pri sklapanju prvog ugovora

26

s Peklarom u 1

l n u

t o n o su

navedeni vrtovi, perivoji, parkovi i drvoredi koje je morao urediti i

odravati, kao i sve one koje bi nastali tijekom njegove slube

Slika 1.

PLAN ZAGREBA S

O Z N N I M

NASADIMA KO.IE .IE PREMA PRVOM

UGOVORU IZ 1878. ODRAVAO JOSIP PEKLAR (brojevi odgovaraju

brojevima iz ugovora.

118

7/23/2019 1012 Tea Helman

5/20

PR

S

T R

Vol

1994) No 1-2 115-134)


Slika 2.

STROSSMAYEROVO ETALITE 1900. G., Zvonimir

M i l e c Pozdrav iz

Zagreba,

Mladost, zagreb, 1986.

Prema ugovoru, Peklar se obvezao

d

odravati:

1. Zrinjski trg,

2.

Strossmayerovo etalite s ravnicom G r i

3.

Vrazovo etalite,

4. javni perivoj u Tukancu, na brijegu i Sofijinu dolu, sa umom koja

s lijeve i desne s trane vodi u Tukanac,

5. mali nasad kraj stuba u Dugoj ulici danas

R a d i e v a

6. nasad na Jezuitskom trgu,

7. vrt kaptolske i o n i c e i nasade na javnoj cesti pokraj nje,

8. nasad koji treba urediti kraj vodovodnog rezervoara i vodovodne

strojarnice,

9.

javni perivoj u Mirogoju,

10. nasad uz stube u Bregovitoj ulici danas o m i e v a

11. drvored

od

Jurjevske ulice do Cmroka i od Cmroka prema gradu, do

ume u Tukancu,

12. drvored na Savskoj cesti,

13. drvored od Nove vesi do Mirogoja,

14. drvored

od

streljane do Sofijina puta u Tukancu,

15. drvorede na skupnom groblju Mirogoju),

16. drvored na Kolodvorskoj cesti,

17. drvored u Petrovoj ulici, iza crkve sv. Petra, do gradske

m e e

18. drvored u K u k o v i e v o j ulici danas Hebrangova) .

9

7/23/2019 1012 Tea Helman

6/20

PR ST R Vol

1994) No 1-2 115-134)

Tea

Helman: Doprinos gradskog

Slika 3

BREGOVITA ULICA danas

T o m i e v a 1888. g. Zbirka fotografija Povijes-

nog arhiva grada Zagreba),

Potpisnik ugovora je prema l a n k u 2. bio obvezan o svom troku dosta

viti potrebno v i j e e

v a t u e

grmlje, r v e e i o p e n i t o bilje za sve javne

nasade, kako bi se oni ukusno i bogato uredili.

za

drvorede koji su

postojali, trebao

je

o svom troku nabaviti i zasaditi stabla to su

nedostajala ili su se osuila. Ugovor je, nadalje, obvezivao vrtlara

n

sve

radove koji Zagrebu osigurati lijepe i bujne nasade, a svake je godine

do

30. rujna trebao gradskom poglavarstvu podnijeti

n

odobrenje svoj

godinji plan r e e n j a javnih nasada.

120

7/23/2019 1012 Tea Helman

7/20

P

R

ST

R

Vol 1994) No 1-2 115-134)


U travnju 1882. gradsko je zastupstvo slubeno dalo pregledati stanje

gradskih nasada. Detaljan r e ~ e d nasada koji je obavio

Rupert

Melkus

nosi nadnevak

2.

travnja 1882 .

Premda je Peklarov doprinos gradskom parkovnom oblikovanju i

odravanju nasada iznimno velik, njegov je rad nailazio i na kritike.

Uglavnom su to bile manje vane primjedbe o zanemarivanju pojedinih

nasada

l

je bilo primjedaba kako Peklar ne zamjenjuje posueno

r v e e

u drvoredima, ne potuje naredbe pretpostavljenih i

sl.

u l o se i e i h

kritika njegova rada, a jedna od ozbiljnijih bila je prijava br.

1623111I

ex

1883

28

Postoji,

m e u t i m

opravdana sumnja u relevantnost takvih pri

java

jer

su

v e i n o m

bile anonimne. Peklar je vrlo brzo reagirao

na

tu

optUbu

29

d j u i

detaljan pregled stanja gradskih nasada

30

.

On

navodi

kako su gradski nasadi jo mladi i treba p r o i neko vrijeme da o v r s n u

kako im nagle promjene vremena

l

velika ega ne bi nakodile.

Drvored na Prilazu

31

je mlad i ne Peklarovom krivnjom, kasno o s e n

Na Strossmayerovu etalitu Peklar je

u i n i o

sve to je mogao.

a

obronku

r i a

i ispod Dverca, u Bregovitoj ulici, posadio je mnogo rua,

ali one, djelomice zbog prestrmog terena, a djelomice zbog unitavanja

kidanja), ne uspijevaju najbolje. Na Vrazovu etalitu Peklar odrava

ivicu i

r v e e te

smatra da je bolje ne mijenjati izgled tog etalita je je

upravo takav odraz njegova prirodnog poloaja.

O d r a v a j u i gradske nasade i drvorede, Peklar je potroio vie novca

nego to ga je dobio od gradske

p i n e

Za ukras gradskih nasada kupio

je

c v i j e e

i c v a t u e grmlje. Za vrijeme Peklarova djelovanja znatno se

promijenio i poboljao izgled Zrinjevca. Tijekom cijele godine Peklar

ga je odravao u punom cvatu, a c v i j e e je mijenjao prema dobu

cvjetanja.

Pri obnovi ugovora gradske

o p i n e

s Josipom Peklarom kao gradskim

vrlarom 25. s i j e n j 1884. spomenuti su s l j e d e i nasadi

32

:

1 Zrinjski trg,

2. A k a d e m i k i

perivoj

3.

S v e u i l i n i

perivoj,

4.

Strossmayerovo etalite i G r i

5. Vrazovo etalite,

6. nasad kod Kamenitih vrata,

7.

perivoj u Tukancu,

8. vrt Kaptolske kole i drugi gradski kolski vrtovi,

9. javni perivoj u Mirogoju,

10. nasad uz stube u Bregovitoj ulici T o m i e v a .

2

7/23/2019 1012 Tea Helman

8/20

PR ST R Vol 1994) No 1-2 115-134)

Tea Helman Doprinos gradskog

Slika 4.

K E M i K I

TRG

(danas Strossmayerov trg), 1901. g., Zvonimir

M i l e c

Pozdrav iz Zagreba.

Mladost, Zagreb, 1986.

Drvoredi pri tome nisu poimence nabrojeni, je u 2. l a n k u ugovora

navedeno da Peklar treba bez p l a e zasaditi, nadzirati i odravati sve

p o s t o j e e

i u d u e drvorede. U

3.

l a n k u gradskom je vrt1aru

a r e e n o

da besplatno nabavlja sve potrebno c v i j e e

c v a t u e

grmove, d r v e e i

o p e n i t o sve bilje potrebno za bogato i ukusno u r e e n j e svih nasada.

Poduzetnik je morao osnovati i rasadnik na zemljitu koje

mu odrediti

gradska o p i n a

anas je zanimljiva tadanja klasifikacija javnih nasada, vrtova,

Slika

5.

STROSSMAYEROVO ETALITE, 1908. g., Zvonimir

i l e c Pozdrav iz

Zagreba,

Mladost, Zagreb, 1986.

122

7/23/2019 1012 Tea Helman

9/20

P

R ST R Vol. II 1994) No. 1-2 115-134)

Tea Helman: oprinos gradskog...

rivoja, cvjetnjaka i drvoreda, koja se samo spominje u l a n c i m a ugovora.

Potpunija klasifikacija nasada navedena

je

u prilogu ugovora, a

n a i n -

jena je i u raspravi o nasadima u Peklarovoj nadlenosti, koju navodimo.

Javni nasadi vrtovi iperivoji

Zrinjski trg,

k a d e m i k i

trg,

S v e u i l i n i

trg i Sokol, Cmrok, Duga ulica

- Kamenita, r i Jezuitski trg, Nadbiskupski trg, Sofijin put, Strossmay

erovo etalite, Tukanac, Josipovac, Vrazovo etalite, Mirogoj, Vodo

vodni rezervoar i strojarnica

kole

Kaptolska kola, kola u Samostanskoj ulici danas Varavska), kola u

Krajikoj ulici

Vojarna

Rudolfova

Drvoredi

Barutanski, Ciglana, Cmrok, i k i trg i Jelenovac, Jurjevska ulica, Kipni

trg,

K l a o n i k a

Kolodvorska cesta,

K u k o v i e v a

ulica Hebrangova),

Mirogojska i groblje, Nova ves,

p a n t o v a k

Petrova ulica, Prekrije,

Prilaz v e u i l i n i

trg, Savska, Sofijin put, S t r e l j a K Strossmayerovo

etalite,

Sv.

Duh,

Sv.

Ksaver, Tukanac, Vodovodna ulica.

zanimljivu klasifikaciju nasada dao je i prof dr. Izidor Krnjavi u svom

referatu o gradskom vrtlaru

33

. On nasade dijeli na

tri

skupine:

cvjetnjake, perivoje i drvorede. Cvjetnjaci su Zrinjski trg, k a d e m i k i

34

trg , nasad kod Kamenitih vrata i bivi

35

nasad uz stube u Bregovitoj

ulici. U perivoje ubraja

S v e u i l i n i

perivoj, Strossmayerovo etalite i

G r i Vrazovo etalite, perivoj u Tukancu, kolske vrtove i Nadbiskup

ski trg.

GRADSKI VRTOVI KOJE JE J PEKLAR OSNOVAO I P R O ~ I E K T I -

RAO

Najzanimljiviji i najvaniji dio Peklarova rada kao gradsk0jg vrtlara

svakako je onaj s t v a r a l a k i - osnivanje i projektiranje nasada .

Pri raspisu n t j j za gradskog vrtlara 1884.

37

i razmatranju pristiglih

molbi,

u o e n je

element koji je iao u prilog Peklaru. Bilo je to njegovo

znanje risanja. Dakle, Peklar nije samo predlagao hort ikulturno rjeenje

zadanog terena, ga

je

sam i risao.

Prvi podatak o Peklarovu osnivanju nasada nalazimo u

i z v j e u

o

b u d u i m radovima

38

koje je Josip Peklar podnio krajem 1885. godine.

U njemu navodi koje nove nasade planira zasaditi: novi nasad na

glavnom groblju Mirogoju, oko m r t v a n i c e nasade oko svih pisoara u

gradu, nasad kuta pokraj Kratzelove

k u e

u

S t r e l j a k o j

ulici, a u svim

23

7/23/2019 1012 Tea Helman

10/20

PR ST R Vol 1994) No

1-2 115-134)

Tea


Slika

6.

PRILAZ (danas Prilaz Gjure D e e l i a 1914. g., Zvonimir

M i l e c

Pozdrav

iz Zagreba,

Mladost, zagreb, 1986.), Sofijin put,

S t r e l j a k a

Strossmay-

erovo etalite, Sv. Duh, Sv. Ksaver, Tukanac.

p o s t o j e i m

nasadima

namjeravao

je

zasaditi sve to

nedostaje

i

poljepati ih. e u t i m

iz

spisa se

ne

vidi

je

li ih izveo on ili neki njegov

nasljednik.

Rasadnik

Za a g r e b a k u vrtlariju iznimno je vaan osnutak rasadnika. Pravi, veliki

rasadnik m o g u i o je bolje odravanje i osnivanje nasada u Zagrebu, a

ono je time postalo i jeftinije. Rasadnik

39

je osnovao Josip Peklar, nakon

potpisa ugovora

1. s i j e n j a

1885, na gradskom

zem1Htu

uz

u kojoj

je

tada stanovao Peklar s obitelji, uz Savsku cestu .

30. listopada

1885. gradsko je zastupstvo o d l u i l o pregledati rasadnik

41

. Zastupnici

su se na terenu s v j e d o i l i

da je

Peklar

g r a e n i

prostor gradskog vrta

pretvorio u rasadnik i

na

tom prostoru zasadio a z l i i t o d r v e e v e i n o m

r n o g o r i n o Zastupnici su sastavili i zapisnik o tome

42

.

Gradski su

zastupnici predloili

da

Peklar b u d u e zasadi i plemeni to r v e e i bilje.

Rasadnik je ponovno pregledan 17. lipnja 18874

3

.

o tada se

bio

proirio i u njemu

je

ukupno raslo oko 100000 drveta, grmlja i zasijanih

biljaka na 6 jutara zemljita

44

.

Iz rasadnika se estogodinje

do

osmo

godinje biljke dalje sade u gradske nasade za ures javnih mjesta i trgova

te u drvorede. Pri pregledu

je z a k l j u e n o

da sve biljne vrste dobro

uspijevaju,

i egzote. Brojni su bili kesteni, koji su iznimno pogodni

za drvorede, te divlje rue. Uglavnom, stanje gradskog rasadnika bilo

je

dobro

45

.

124

7/23/2019 1012 Tea Helman

11/20

PR ST R Vol l (1994) No

1-2 (115-134)


Tukanac i osipovac

U

dobakada je

Josip Peklar postaogradskimvrtlarom perivoj Tukanac

je

postojao. Prije znatnijih zahvata u tom perivoju obavljani su manji

radovi u tom reprezentativnom perivoju.

Peklar je gradskom zastupstvu, na njegovo traenje, naveo sve potrebno

bilje za novo zabavite u Tukancu te za nasade Gombakog drutva

Sokol'r46. Za

nasade u Tukancu Peklar

je

nabavio 500 smreka, 300

javora i raznoga drugog o b i n o g d r v e iz svog rasadnika te jo 20

kestena.

Za

nasad pred zgradom Sokola predvidio je 50 konifera. U

dogovoru s gradskim zastupnikom

Ferdom

Kallabarom 18. oujka 1885.

odobrena

je

nabavka svega potrebnog

r v e

za Tukanac i nasad

pred

Sokolom .

Gradski vrtlar Josip Peklar bio

je

iznimno zasluan za osnivanje.garka

na

Josipovcu te za

u r e e n j e

i odravanje perivoja u Tukancu .

Za

u r e e n j e

parka u Tukancu i Josipovcu bila

je

vana godina 1890.

Dana

18. prosinca odrana je sjednica Odbora za ispitivanje Osnove za

u r e e n j e parka u Tukancu i na Josipovcu

48

pod

predsjedanjem gra

d o n e l n i k

Milana Amrua.

Na

toj je sjednici gradski

i j e n i k

Teodor

Mallin p r e d o i o plan Josipovca koji je projektirao gradski g r e v n i

ured. Prema planu, trebao se zasaditi novi park od Erlichova posjeda na

Josipovcu

do

gostionice vabica .

Planje

bio

o p r e n

trokovnikom

49

.

Izidor Krnjavi predlae

da

se u d u i plan novog

parka

preda gradskom

vrtljaru Peklaru

sa pozivom

da

prema poloaju u

naravi narie

u

taj

nacrt

razradbu stabala grmlja,

uz

o n u

oznaku

vrstih stabala

grmlja

koje

kani

upotriebiti da ovako nadopunjeni nacrt ponovno odboru predloi

50

Peklar je, u skladu s tim, narisao tlocrt i u njemu

n z n i o

koje se

d r v e e

i grmlje te

na

kojim mjestima u novom

parku na

Tukancu i

Josipovcu zasaditisl. .

Na sastanku g r e v n o g

odbora

52

usvojeno je skuftinsko odobrenje

tlocrta za Josipovac, kao i nabavka

r v e

i grmijaS za taj park,

prema

planu Josipa Peklara. Peklar se poziva da odmah poduzme potrebne

radove za

u r e e n j e

parka,

pri

e m u nije smio p r e k o r i t i

o d r e e n u

54

svotu . ko

je

uzgojio

l

posjeduje

r v e e

i grmlje

potrebno

za park,

prema

ugovoru se razumijeva da ga mora besplatno dati. U spisima

je

s u v n i originalni Peklarov nacrt Josipovca, koji prikazuje t o n

poloaj i vrstu

s e n o g

d r v e

i grmlja.

Dana

22. prosinca 1890. Josip

Peklar

je

predloio trokovnik za perivoj u Tukancu

55

.

Pri

organiziranju parka Peklar je pazio

na

zahtjeve r n s t v Predla

gano je spajanje prijanja dva dijela parka mostom.

k o e r

su u v n i

i o n i popisi sveg

s e n o g

bilja te trokovnik svih radova pri s tvaranju

novog parka

56

.

25

7/23/2019 1012 Tea Helman

12/20

PR

ST

R Vol

1994) No

1-2

115-134)

Tea

Helma1l: Doprinos gradskog

Slika

7.

JOSIPOVAC (danas

uz

Ulicu I. G.

K o v a i a ;

Gradskog vrtlara spisi,

originalni nacrt parka Josipa Peklara

iz

1890. g., Povijesni arhiv

g r

Zagreba

Peklar je prema odredbama gradskog poglavarstva uredio i Josipovac

ali je gradska o p i n a svoj dio

obvez

isplatu o g l sve do 1895.

godine dakle pune e t i r i godine.

Zrinjevac

Peklar se brinuo i o Zrinjevcu

a p a e

upravo je Zrinjevac u r a z l i i t i m

raspravama spominjan kao

k l j u n i

z a g r e b a k i nasad - najbitniji naj

reprezentativniji i najljepi.

Prvi Peklarov zahvat na Zrinjevcu najavljen je 22. prosinca 1890 kada

je predloio da se devet platana na sjevernoj strani Zrinjevca zamijeni

lipama jer izgledaju loe premda su neke i drugi put saliene:

26

7/23/2019 1012 Tea Helman

13/20

PR ST R

Vol

1994)

No

1-2 115-134)

Tea


Slika 8.

SKICA ZRINJEVCA; Gradskog vrtlara spisi originalna skica osipa Peklara

za u r n j Zrinjevca Povijesni arhiv grada zagreba

Takoder predlae da se sa stranje strane spomenika posade grabovi

koji se mogu presaditi iz gradskih uma

57

.

Ubrzo nakon toga gradski v i j e n i k Teodor Mallin

z v j e u j e

o problemu

postavljanja glazbenog paviljona na Zrinjevcu, a time i promjeni njegova

izgleda i promjeni nasada

58

.

eodorMallin predlae ove k l j u k e koje

je gradsko zastupstvo i usvojilo:

1. da se paviljon postavi u srednjem rondou, gdje se tada nalazila

fontana;

2.

u sva

e t i r i

manja rondoa valja postaviti vodoskoke, a gradsko

poglavarstvo neka to prije gradskom zastupstvu predloi nacrte,

trokovnike i i n

p o k r i

trokova;

3.

pred

zgradom Akademije treba p o s j e i devet platana i taj novi

prostor urediti;

4. da

se drvored platana uz cestu na sjevernoj strani trga zamijeni

drvoredom lipa i javora;

5.

biste s june strane trga treba staviti u polukrug, a kao zalede treba

se posaditi tisina ivica.

Ti su prijedlozi r i h v e n i Kao jedan

od

prijedloga uredenja Zrinjevca

pojavila se i Peklarova skica s vrstama i mjestom sadnje novog bilja

59

Osim tog temeljitog u r e e n j

Zrinjevca, 1

Peklar se stalno brinuo i da

Zrinjevac bude u punom cvatu, m i j e n j j u i sezonsko c v i j e e i po e t i r i

27

7/23/2019 1012 Tea Helman

14/20

P

S T Vol

II

1994)

No 1-2 115-134)

Tea

Helman: oprinos gradskog

puta u sezoni, te z t i u j u i egzote na Zrinjevcu i k a d e m i k o m trgu

od

zime

V e i

radovi na Zrinjevcu kasnije se spominju tek u sjednici Gradske

skuptine 5. oujka 1894, u l n k u

70,

u kojemu se najavljuje izgradnja

e t i r i vodoskoka s bazenima, a d l u e n o je da budu betonski. Tada Josip

Peklar vie nije bio gradski vrlar pa to

u r e e n j e

Zrinjevca nije predme

tom ovog istraivanja.

PRESTANAK RADA J PEKLARA

Nakon punih

14

godina Peklarov je rad i dalje uzburkivao duhove u

gradskom zastupstvu, te je bilo

p r o t u r j e n i h

izjava i vrednovanja nje

gova rada. Teko je z k l j u i t i koliko je u optubama l hvalama bilo

istine

6

1

ali Peklar je, u svakom s l u j u uvijek

p o b u i v o

pozornost.

Vjerojatno je najobjektivniji prikaz njegova kasnijeg rada dao prof. dr.

Izidor Krnjavi, kada je sastavio referat o gradskom vrtlaru, koji je

odrao pred gradskim zastupstvom. Taj je referat,

i z m e u

ostaloga, bio

vaan

jer

je sluio kao argument za osnivanje samostalne gradske

vrtlarije. U referatu je Peklar prikazan kao savjestan i dobar gradski

vrtlar kojega su preopsena zaduenja

n e m o g u i l a

da

svoj

posao obavi

dokraja korektno.

U svom referatu Izidor Krnjavi je doao do s l j e d e i h

z k l j u k

koji

govore i o

b u d u e m u r e e n j u

gradske vrtlarije:

1.

od vrtlara se

ne

smije zahtijevati vie nego on moe i n i t i za ono to

dobiva od grada; 2. ugovoru se treba dodati sankcija ako vrtlar ne

obavlja svoju dunost na

o p e

zadovoljstvo;

3.

vrtlara treba nadzirati

samo jedan nadzorni organ.

akon

isteka ugovora s Peklarom 31. prosinca 1890. mnogo se

raspravljalo o

s l j e d e e m

produenju ugovora

62

.

Napokon je

o d l u e n o

da se ugovor s Peklarom produi te je Peklar ostao radskim vrtlarom

sve do 31. prosinca 1892. Novi vrtlar Franjo JeTabek

3

svoju je dunost

preuzeo u OUjku

s l j e d e e

godine. Josip Peklar je prostorije i zemljite

gradske vrtlarije predao novom vrtIaru

15. v e l j e 1893, a iz prostorija

je iselio

14

dana nakon toga.

Z K L U K

U m j e t n i k i

vrtlar Josip Peklar tijekom svog rada u svojstvu gradskog

vrtlara ostavio je Zagrebu u

n s l j e e

lijepe gradske vrtove, parkove,

etalita i drvorede. Njegov z n j nije samo u stvaranju novih nasada,

i u odravanju o s t o j e i h Pri tome se koristio svojim znanjem koje

je

stekao kolovanjem i bogatim iskustvom. Cijelo vrijeme svog

slubovanja Peklar se zanimao i za nova

p o s t i g n u

u vrtlarstvu te

p r o u a v a o austrougarske, francuske i belgijske vrtove. U malu za

g r e b a k u

sredinu unio je d j e l i europskog duha hortikulture, koji se

moe osjetiti i u njegovu projektu r o m a t n i n o g parka uJosipovcu.

28

7/23/2019 1012 Tea Helman

15/20

PR ST R Vol

994) No. 1-2 1l5-134)


Peklar je bio n i m l j i v i snana osoba, koja je svojim postupcima e s t o

p o b u i v l suprotne reakcije. Neosporno

je

da

je

njegov doprinos

osnivanju i odravanju nasada u Zagrebu bio iznimno velik. Bilo je to

vrijeme probijanja ideje o zdravome i zelenom Zagrebu, a gradski

je

vrtlar bio glavna osoba u svim radovima s tom idejom. Jasno je da Peklar

nije mogao sve svoje obveze izvriti na zadovoljstvo i da su zahtjevi

gradskog poglavarstva za samo jednog

o v j e k

bili pretjerani.

Josip Peklar bio je gradskim vrtlarom u osjetljivom razdoblju krajem 19

s t o l j e ada je

gradska vlast o d l u i l osnovati gradsku vrtlariju pod

njezinom izravnom upravom i prestati iznajmljivati vrtlariju privat

nicima kakav je bio i Peklar. Taj proces stvaranja gradske vrtlarije nije

tekao glatko, a oni koji su ga zagovarali kao jedan od razloga navodili

su i Peklarov, navodno, nedovoljno temeljit rad i prevelike trokove.

Zanimljivo je da im je to bio i glavni protuargument jer je takva

organizacija vrtlarije bila mnogo jeftinija od organizacije l i n i h vrtlarija

u Austro-Ugarskoj Monarhiji npr. u Linzu, Brnu l Grazu)64 i pravo je

u d o kako je Peklar o p e uspio u dobrom stanju odravati tako velik

broj nasada.

m j e t n i k i vrtlar kako se slubeno zvalo njegovo zanimanje Josip Pek

lar bio je svestrana, osebujna i sposobna osoba - poznavatelj botanike,

voditelj svih vanijih vrtlarskih radova tijekom svoje slube, osnovao

je

prvi veliki gradski rasadnik u Zagrebu te uzgajao egzote za potrebe

grada, vodio je vlastitu vrtlarsku trgovinu, a i dalje se usavravao u struci

i putovao, te je za ono doba bio izrazito originalan i moderan. Zato jo

vie z n e n e n j e podatak

da je

njegov rad do sada bio zaboravljen u

spisima Povijesnog arhiva u Zagrebu.

129

7/23/2019 1012 Tea Helman

16/20

PR ST

R Vol l

(1994) No. 1-2 (115-134)

Tea Helman: Doprinos gradskog...

iljeke

lOva tema

do sada nije istraena, ali se istraivanjem o gradskoj vrtlariji bavio Stjepan

Vladimir e t i n i u l n k u S t o l j e e

z a g r e b a k e

gradske vrtlarije 1893-1993 u

a s o p i s u

"Hortikultura", br. 1-4/1993, str. 36-37. Josip Peklar spomenut je u knjizi Zrinjevac

1873-1993 Snjeke

n e e v i

(Naklada Prelog, Zagreb, 1993). Snjeka

n e e v i

istraivala je

g r a u

o Zrinjevcu istodobno dok sam istraivala

rad

Josipa Peklara, ali je

njezina knjiga u m e u v r e m e n u izala.

2

Na

nekim se svescima spominje i naziv Gradskog vrtlara spisi.

3 Pod tim su brojem dvije cjeline.

4

U

spisima se, naime, spominju neki crtei i r o r u n i za izgradnju npr. Nadbiskupskog

trga, ali ih u spisima o gradskoj vrtlariji nema niti se nalaze pod brojevima pod kojima su

zavedeni. Moda su zametnuti

pod

krivim brojevima.

5

Detaljni nacrt Josipovca (peklarov projekt) te skica Zrinjevca.

Ta

je skica uvrtena u

knjigu Zrinjevac Snjeke n e e v i (Naklada prelog, Zagreb, 1993).

6

Danas

Langov trg.

7 Pregledom z g r e b k i h skup,tinskih zapisnika iz godina 1877-1878. dola sam

do

z a k l j u k a

da je on prvi n a a j m j i vrtlar i njegovo je djelovanje prvi pothvat u sveobuhvat

nom

odravanju gradskih vrtova i parkova. Do

tada

su postojali neki vrtlari koji su samo

djelomice odravali nasade.

BBroj 13594 ex 1878, svezak 5. (br. 167/1891).

9 Svi nasadi koji su

pod

upravom gradske o p i n e Izuzeti su svi nasadi koji ne pripadaj u

gradskoj o p i m npr. nasadi a g r e b a k e biskupije i

sl.

10 O Peklarovu ivotopisu, a pogotovo o njegovim mladim godinama i

preporukama

za

mjesto gradskog vrtlara saznajemo iz rukopisa n j ~ o v "Molbe da se imenuje i namjesti

za ovogradskog nadvrtlara"

od

30. svibnja 1878. godme,

pod

brojem 13594 ex 1878, svezak

5. (br. 167/1891).

Broj 13594 ex 1878, svezak 5. (br. 167/1891).

12

Ibid

13 U spisima se te svjedodbe samo spominju, ali ih nema u dokumentaciji

jer

su r e n e

vrtlanma

nakon zatvaranja n a t j e a j a

14 Iz teksta Peklarove molbe nije jasno

na

koga se odnosi taj naslov

jer

nije navedeno ime

stoernika. U zapisniku gradske skuptine od 10. rujna 1878, u l n k u 3, Peklara nazivaju

i bivim nadbiskupskim vrtlarom.

15 Broj 13594 ex 1878, svezak 5. (br. 167/1891).

16 Ibid

17

Taj se podatak nalazi u Skuptinskom zapisniku

od

10.

rujna 1878,

l n k

3.

l Broj 31516 ex 1878, svezak 5. (br. 167/1891): Uvieti glede uzdravanja javnih nasada i

drvoreda uz paualnu godinju odtetu odobreni po gradskom zastupstvu

s j e d n i k i m

zak-

l j u k o m od

7. prosinca 1878. l a n a k 6

19

to mu je znatno pomoglo i pri reizboru za gradskog vrtlara 1884. godine.

20

Peklarov ivotopis nije bio

potpuno

besprijekoran. Povremeno se gradsko poglavarstvo

bavilo i optuba ma i osudama Josipa Peklara. Na

o e t k u

svoje slube optuen je za r a u

hortenzija iz Maksimira, s nadbiskupskog dobra (11448 ex 1884, svezak

5;

br. 167/1891;

k r a a

je prijavljena

28.

rujna 1879. l nije valjano dokazana). Ostale osude vie govore o

s i t n i a v o s t i gradskog poglavartsva nego o Peklaru kao velikom prekriteiju: izgred i uvreda

urednitva, pu tanje psa u kavanu, neprijavljivanje sluge...

M e u t i m n a j v e u je

nepravdu

Peklar doivio 23. studenog 1882, kada Je o s u e n

na

izgon iz grada (32056/11 ex 1882, sv.

5; br. 167/1891)

kao

"osoba pogibeljna po sigurnost". Tu je presudu kao neutemeljenu

kasnije pobio sam Hrvatski sabor.

21 Izidor Krnjavi napisao je referat o Josipu Peklaru i njegovu radu, to dovoljno govori

o z n a e n j u tog pitanja u ondanjem Zagrebu. Referat

I

Krnjavoga nastao

je

kao prilog

raspravi o osnivanju gradske vrtlarije i nije datiran niti numeriran je u rukopisu, ali

vjerojatno o t j e e iz godine 1890.

22

U p o e t k u je bio zaduen za 18 nasada, a kasnije se broj nasada o v e o

23 Danas Cvjetna cesta 1.

24

Podatke o toj k u i saznajemo iz Zapisnika o predaj i Gradske vrtlarije, koji je sastavljen

15. v e l j a e 1893, a je e k l a q ~ r e d a o na temelju odredbe od

4.

v e l j a e 1893, br. 33083/1

ex 1892. Od nacrta

k u e

u POVijesnom je arhivu preostao samo nacrt koji

s v j e d o i

o

nadogradnji kata te k u e 1934. godine.

13

7/23/2019 1012 Tea Helman

17/20

P

R

S

T R Vol (1994) No. 1-2 (115-134)

Tea Helman: Doprinos gradskog...

25Dana

3.svibnja

1892.

Peklarje

predao

molbu za r a e v i n s k u dozvolu za izgradnju novog

krila uz u Selskoj cesti 3, za adaptaci ju iste k u e te za izgradnju staje, sue, komo re

i staklenika.

26 Vidjeti biljeku 18.

27

9

345

ex

188216231

ex

1883,

svezak

5.

(br.

167/1891).

28

U prijavi broj

16231/11

ex

1883,

svezak

5.

(br.

167/1891)

Peklaru se zamjera

da

ne odrava

Strossmayerovo i Vrazovo etalite ni

park r i .

Gradsko je poglavarstvo s negodovanjem

primijetilo

da

se trava loe kosi (i

to

nevjeti radnici), i

to tek

kada naraste visoka.

Peklaru

se t a k o e r zamjera

da ne

nadomjeta d r v e e koje nedostaje u Ilradskim

drvoredima

te

se nepristojno ponaa

prema

n a d r e e n i m organima. Zato Je Peklar

opomenut da sve radove treba obavljati pravodobno, s vjetim

p o m o n i c i m a

koje

nadzirati, s

n a j v e o m

pomnjom i

e v n o u

a nalozima

a g r e b a k o g

poglavarstva

mora

se

gokoravati bez prigovora

l

otezanja.

9Peklar 8.kolovoza 1883.reagira dopisom broj 20597/11ex 1883,svezak 5 (broj

167/1891).

30

U reakciji

pod

brojem

20597/11

ex 1883. Peklar napominje kako se

neke

male ne

savrenosti u nasadima

ne

mogu shvatiti kao nepotovanje ugovora

l

nemarnost. Navodi

i to kako

je za

vrijeme njegove slube o s a e n o mnogo r v e a grmlja i drugog bilja koje

je

do sada

dobro uznapredovalo, a svaka je biljka

p o s a e n a

uz njegovo znanje i nadzor.

Trav a se kosi

dovoljno nar aste

da

je kosa moe zahvatiti.

I z u e n e

je

o m o n i k e

u

jeku

radova iznimno teko

n a i

te stoga Peklar doputa primjedbe.

3 Danas Prilaz Gjure e e l i a

32

Broj 29801/1ex

1883,

svezak 2,broj

2138/1888.

33

Vidi biljeku

21

34

Danas

Strossmayerov trg.

35

Tada

n e p o s t o j e i jer

je

z g r a e n a U s p i n j a a

36

Izrazom

nasad

koristim se u smislu u kojemu je rabljen i u svim spisima koje sam

p r o u a v a l a .

Nasadom

su

se smatrale sve oblikovane zelene povrine - parkovi, perivoji,

cvjetnjaci i drvoredi. Naziv

nasad

upotrebljavan je i za neimenovane oblikovane zelene

povrme -

mali nasad uz skaline u Dugoj ulici

(danas

R a d i e v a ;

oblikovana povrina uz

stube blizu Kamenitih vrata), nasad u Bregavitoj ulici (danas

o m i e v a

to

je, zapravo, bio

r u i D j a k .

37 N a t j e a j je

raspisan

24.

studenog

1884.pod

brojem 27249/1ex

1884.

8 l z v i e e Josipa Peklara o radovima koje

obaviti tijekom zime i r o l j e a

pod

brojem

25220/11

ex

1885,

svezak

3,

broj 379/1885.

I z v j e e je

primljeno

13.

listopada

1885.

39

U starim spisima

biljeviIte.

4 Adresa stana bila je Barutanski put 5,danas Cvjetna cesta 1.

4 Broj

26786/11

ex 1885,svezak

3,

broj 37911885 Rasadnik su pregledali gradski o d n a e l -

nik Gjuro Cernadak (u kasnijim spisima: Crnadak), gradski zastupnik

Ferdo

Kalabar,

Adolf Hudovski, Gjuro D e e l i Miroslav grof Kulmer,

a t a s o v i

i

Rupert

Melku

(u

s ~ i s i m a

se spominje

i:

Melkus).

4 Ibidem.

43 Broj

14370/1

ex

1887,

svezak

2,

broj

2138/1888.

Rasadnik

je tada

pregledao gradski

zastupnik Ilija Gutea.

44Uz z j e e (v.

biljeku

43)

u spisima

se

je naveden i

o a n

popis latinskih imena te broj

z a s a e n i h biljaka.

45 Vidjeti biljeku 43.

46

Broj 6620/11ex

1885,

svezak

3,

broj 379/1885.Prijedlog

je

primljen

17.

oujka

1885.

47

Za Tukanac

kao

cjelinu rabljen je pojam perivoj, a

za

Josipovac se upotrebljavao naziv

E

rk

.

8 Broj

1863

ex 1895,svezak 1,broj 1836/1895.

49

Na sjednici Odbora za ispitivanje Osnove za r e e n j e parka u Tukancu i na Josipovcu

(broj

1836

ex

1895;

v.

bilj.

43)pod

predsjedanjem

r a d o n a e l n i k a

Milana

Amrua

zastup

nik dr. Krnjavi iznio je svoJe miljenje upozorivi da bi se pri osnivanju takvih parkova

trebalo paziti na l j e d e e :

1. umjetne vidike - u m j e t n i k e vidike,

2.

oko

vidikovca

treba

posaditi malo ukrasnog

r v e a

3. r a z l i i t e

skupine

r v e a treba

posaditi tako

da

se u parku u svako doba dana moe

n a i

sjena,

4. skupine

r v e a

mora ju se saditi tako

da

nasuprot tamnima budu svijetle, iobratno .

50

Vidjeti biljeku

48.

3

7/23/2019 1012 Tea Helman

18/20

PR ST R VoL l

(l994) No. 1-2(115-134)


51 O tlocrtu je raspravljano na sjednici Gradske skuptine 2. oujka 1891, l n k 66, kada

je tlocrt i odobren. Makso Stem predloio je da se taj projekt odobri te odobri isplata

2000

forinti.

52

25.

oujka

1891.

pod brojem

193/1

ex

1891.

53 Peklar je sam bio i izravni o b v l j

svih

biljaka, a dio sjemenja uzeo je

iz

vlastitog

d u n

(br. 35248/1V ex1893. od 21.12.1893). Dio r v e i grmlja premjestio je s d ~ n j e

izlobe (najvjerojatnije Jubilarne umarsko-gospodarske izlobe

1891.

godine, kojom se

proslavljala 50. obljetnica Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog drutva). Tlocrt za

Josipovac odobren je 25.3.1891, kao i nabava d r v e i ltI'm1ja, na kojoj je kao izlobeno

bilo smjeteno u izlobenom perivoju. Broj 35248/1V ex 1893. od 21. prosmca

1893,

svezak

1, broj 1836/1895.

54 Prema spisu broj 193/1

ex 1891,

svezak 1. broj

1836/1895,

a prema j e d n i k o m z k l j u k u

od 2. oujka 1891.

l n k 66,

Peklar nije smio

r e k o r i t i

svotu od 1892forinte i57

o v i

55 Peklarov trokovnik nije numeriran u spisima, ali se nalazi u svesku 1, broj 1836/1895.

U trokovniku se navode vrste d r v e i grmlja planiranog za sadnJu, te njihove cijene.

56

Svotni tro.fkovnik

za Josipovac nije numerirart u spisima, a nalazi se u svesku

1,

broj

1836/1895. Predloenje

21.

listopada 1890, apotpisaogajeM. Lenuci. U njemusu detaljno

prikazani radovi na Josipovcu (npr. u r e e n j e putova, ljebnjaka, kolaca i sL),

uz

cijene i

redoslijed radova.

7 Ta se Peklarova napomena nalazi

uz

njegov trokovnik za Josipovac, dakle nije

numerirana u spisima, a nalazi se u

svesku

1, broj

1836/1895.

Cijeli izvjetaj nosi nadnevak

22. prosinca 1890.

58 Prema zapisniku sa sjednice g r e v n o g odbora od

12.

v e l j e

1891.

pod brojem 4559/1

ex 1891, svezak

1,

broj 1836/1895.

59

aje skica Zrinjevca objavljena te opisana i komentirana u knjizi Zrinjevtu.: 1873-1993

Snjeke n e e v i (Naklada Prelog, Zagreb,

1993,

str. 39-40).

60

Broj 2652611I ex 1885, svezak

3,

broj 379/1885. Peklar navodi kako takvih egzota nema

ni u belkom Stadtparku. Za njih je iznimno vaan zaklon tijekom zime, jer su vrlo

osjetljive na otru zimu.

61 Petorica z g r e k i h obrtnika vrtlara uputila je 6. srpnja

1890.

tubu gradskom po

!llavarstvu pod brojem 17409/11 ex1890, svezak

2,

broj 2138/1888. U tubi navode kako im

Je Peklar nelojalna konkurencija - na gradskom zemljitu uzgaja bilje koje kasnije prodaje

za vlastitu korist. Optubu je gradsko poglavarstvo odbilo. Dana 11. s i j e n j 1889. pod

brojem 1165/1 ez

1890.

g r e v n i je odbor primio nepotpisani pregled Peklarova rada.

Izidor Krnjavi je kasnije svolll referatu usttvrdio da je

r i j e

o nepravednoj kritici.

Pohvalno se o Peklarovu radu 6. lipnja 1887. pod brojem 14370/1 ex 1887. izjasnio i gradski

zastupnik Ilija Gutea nakon pregleda rasadnika to ga je uredio J. Peklar. Pohvalnom i

objektivnom ocjenom moe se smatrati i referat Izidora Krnjavoga

(v.

bilj. 21).

Peklar je na svaku optubu podnesenu gradskom poglavarstvu vrlo brzo odgovorio.

62 Rasprave o osnivanju gradske vrtlarije u vlastitoj organizaciji bile su vrlo burne.

63

Franjo Jerabek izabran je za gradskog vrtlara na

n t j e j u

raspisanom 28.12.1892,

l n k 382.

64 To je naglasio i l. Krnjavi u svom referatu (v. bilj.

21).

Gradsko je poglavarstvo slalo

dopise u Brno, Graz i Linz da bi saznalo kako oni

1Jeavaju

fmanciranje svojih gradskih

vrtlarija. o je bio vaan argument u s ~ v i o gradskoj vrtlariji. Ustanovilo se da je npr.

Brno za odravanje svojih nasada u vlastitoj organizaciji potrotlo 11300 forinti, a Zagreb

je uz Peklarovu upravu ukupno utroio 3600 forinti.

132

7/23/2019 1012 Tea Helman

19/20

PROSTOR

Vol 1994) No 1-2 115-134)


Summary

THE CONTRIBUTION OF THE TOWN GARDENER

JOSIP PEKLAR TO GARDEN AND PARK LAYOUT N

ZAGREB N 1878 1895

Tea Helman

The

article presents the results

of

research about the Zagreb town gardener Josip

Peklar, based on documentation about the municipal organization

of

parks and

gardens

in

the Zagreb Historical Archives. Not much ls widely known about Josip

Peklar and the foundation and work

of

the municipal organization for parks

nd

gardens in the late nineteenth century. Our research thus contributes

to

greater

Inslght into this subject, and s linked

to

the hundredth anniversaryof the foundation

of the municipal organization for parks and gardens, marked in 1992.

After qualifying as gardener, Josip Peklar continued his training in well-known

European gardens. From

1873

he worked as chie f gardener in Zagreb,

nd

in 1878

he was acceptedfor the post

of

town gardener. He held the post until

1892.

Peklar s

creative work is especially important: the foundation and layout of

new

gardens.

The

town authorities decided about new gardens, but it was Peklar s

job as

town

gardener to put these plans into effect. Peklar first founded a nursey garden, the

basis for planning

ll

his o ther work.

The

most Important

nd

biggest of

ll

Peklar s

gardens was the park

on

Josipovac and ts connection

to

Tukanac. Here he showed

ll his knowledge and skills

in

gardening and draughtsmanship, laying out

a

romantic park ln the European style.

The

second

big

project was

to

rearrange

Zrinjevac, documented by his working sketch. In

a

time when the idea that towns

should be healthy places full of greenery spread

t

Zagreb, the town gardener was

the main person to implement

it

That is why it is surprising t hat Josip Peklar, who

createdandpreservedso manyunforgettable green sights in Zagreb, is completely

unknown t the public.

133

7/23/2019 1012 Tea Helman

20/20

Documents

1012 Tea Helman