View
282
Download
5
Category
Preview:
DESCRIPTION
Abstract: This research was initiated with the aim of defining universal standards of identification, inventory and classification of brownfield sites, in order to devise sets of effective methods for the collection, systematization, presentation and storage of brownfield-related data, to be used in future as a basis for decisions about starting brownfield regeneration projects.
Citation preview
BROWNINFOPriručnik za uspostavljanje interaktivne baze
podataka braunfild lokacijad r A leksandra Đukić i Tijana Vujičić
B R O W N IN F O
Priručnik za uspostavljanje inform acione baze braunfild lokacija
Prvo izdanje, novembar 2014.
Izdavači:
Univerzitet u Banjoj Luci, Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultetBulevar Vojvode Stepe Stepanovića 77/3, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Tel.: 00387 (0)51 462 543; Faks: 00387 (0)51 462 544 E-mail: info@agfbl.org; Web-stranica: www.agfbl.org
Deutsche Gesellschaft fuer Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbHProgram za jačanje lokalne samouprave i ekonomski razvoj (ProLocal)
koji se implementira u ime Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ)Savezne Republike Njemačke
Patrijarha Makarija Sokolovića 3, 78000 Banja Luka, Bosnia i Herzegovina
Tel.: 00387 (0)51 434 240; Faks: 00387 (0)51 434 241
E-mail: karin.rau@giz.de; Web-stranica: www.giz.de
INOVA informatički inženjering, d.o.o.Vidovdanska 2, 78 000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Tel.: +387 (0)51 226 130; Faks: +387 (0)51 226 131
E-mail: info@geoinova.com; Web-stranica: www.geoinova.com
ISBN: 978-99955-752-1-2
Urednici:
dr Aleksandra Đukić i Tijana Vujičić
Autori:
dr Aleksandra Đukić, dr Brankica Milojević, dr Nevena Novaković, m r Dijana Simonović, mr Malina
Čvoro, Tijana Vujičić, Tanja Trkulja, Maksim Šestić, Dubravko Aleksić, Anita Milaković, Jelena Medić
Recenzenti:
Zdravko Miovčić i Josip Bacinger
Tehnička obrada
Una Umić evi ć
Lektor:
dr Mijana Kuburić Macura
Štampa:
GrafoMark
Tiraž: 300
BROWNINFO
germancooperationDEUTSCHE ZUSAMMENARBEIT
Implemented by giz (GIZ) 6i»*HINDVA
I N F O R M A T I Č K I I N Ž E N J E R I N G 7 S D Q D B a n j a L u k a , V i d o v d a n s k a 2
IZVO D IZ RECENZIJE
Recenzent Zdravko Miovčić
Magistar nauke o menadžmentu
Konsultant za integrisano planiranje razvoja opština u BiH
EDA - Agencija za razvoj preduzeća
Svaki prikaz nekog urađenog posla, koji je, uz to, i neka vrsta prethodne ocjene tog
djela, određen je dvjema osnovnim dimenzijama: samim djelom, njegovim sadržajem i
stilom, s jedne strane, i perspektivom posmatranja onoga koji o tom djelu piše.
Zapažanja i preporuke koje zapisujem u vezi sa priručnikom BROWNINFO neizbježno
su određeni specifičnim uglom mog interesovanja, koje se, opet, zasniva na vlastitom i
timskom iskustvu u bavljenju lokalnim ekonomskim razvojem, prvenstveno u Bosni i
Hercegovini. Dobar dio tog iskustva stečen je kroz asistiranje lokalnim liderima i
njihovim saradnicima u Republici Srpskoj da reaktivni pristup razvoju zamijene
proaktivnim.
Priručnik je jedan od rezultata ambicioznog projekta, koji je za mene zanimljiv, prije
svega, zbog različitosti zemalja i raznovrsnosti institucija koje u njemu učestvuju. Ta
raznovrsnost nosi sa sobom i veliku različitost uključenih perspektiva, kao svojevrsno
bogatstvo i kao poseban izazov za one koji upravljaju projektom. U takvim situacijama
je težina upravljanja projektom obično srazmjerna očekivanim natprosječnim
rezultatima. Želim to da istaknem, je r se na kraju najčešće gledaju samo rezultati, a
izazovi upravljanja i mnogobrojne (ne)naučene lekcije naprosto zanemare i zaborave.
Osnovni problem kojim se projekat bavi, a i priručnik kao jedan od proizvoda tog
bavljenja, više je nego dobro odabran. Radi se o važnoj, a kod nas zanemarenoj
problematici tzv. braunfild lokacija i o pokušaju da se naprave odgovarajući a la ti za
praktičare koji omogućavaju produktivno sagledavanje i rješavanje problema. U
aktuelnoj praksi upravljanja lokalnim razvojem potcijenjeni su i ekonomski potencijali
ovih lokacija (i to u situaciji kad su raspoloživi resursi sve oskudniji!) i ekološke
opasnosti koje iz tog zanemarivanja proizlaze. Ova tema još nije ni na dnevnom redu
kreatora politika i donosilaca odluka, bez obzira na to da li se radi o lokalnom ili o
republičkom nivou. Teško da će i da bude, ukoliko se ne pripreme dobre podloge za
izradu pametnih politika i donošenje valjanih odluka. Prema mojim saznanjima, ovo je
prvi sistematičan napor da se omogući stvaranje takvih podloga i prekine sa praksom
zanemarivanja izgrađenih, korištenih i, privremeno ili stalno, zapuštenih lokacija.
Dakle, i pokretanje projekta i izrada priručnika predstavljaju prve ozbiljne i time
dragocjenije korake u pravom smjeru.
Sadržaj priručnika je znalački postavljen, tako da omogući čitaocu i potencijalnom
korisniku da se, prije dubinskog upoznavanja sa metodologijom uspostavljanja baze
podataka braunfild lokacija, postepeno uvede u kontekst problema i aktuelnih
inicijativa, preciznije uputi u pogledu neophodnih definicija i klasifikacija, da sagleda
ograničenja i nedostatke postojećeg zakonskog i strateškog okvira u Republici Srpskoj,
te da se upozna sa akterima u uspostavljanju ove metodologije. Dalji prikaz
metodologije je neka vrsta pažljivog i postepenog vođenja kroz različite nivoe i aspekte,
sa upućivanjem na specifične vrste braunfild lokacija, te prelazom na organizaciona,
procesna i softverska rješenja u primjeni metodologije. Nakon toga, dobro je
inkorporiran dio o još neistraženoj vezi industrijskog nasljeđa i kulturnog identiteta u
Republici Srpskoj, predstavljena su češka iskustva kao primjer dobre prakse i dat sažet
prikaz pilot-projekta primjene metodologije na primjeru Poslovne zone Banja Luka.
Posebnu vrijednost za praktičare predstavljaju priloženi listovi iz baze, a sadržaj
priručnika je kompletiran odgovarajućim rječnikom.
Za donosioce odluka na lokalnom nivou i praktičare koji im u tome pomažu,
metodologija za uspostavljanje interaktivne baze podataka braunfild lokacija
predstavlja jedan od neophodnih komplementarnih alata pri planiranju integrisanog
lokalnog razvoja, koje se već nekoliko godina uspješno odvija po standardizovanoj
metodologiji planiranja lokalnog razvoja - MiPRO, na čijem je razvoju i uvođenju radio
tim EDA-e, u sklopu projekta ILDP, Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).
MiPRO je neka vrsta opšte metodologije strateškog planiranja, a BROWNINFO
specifična metodologija, koja omogućuje znatno bolju analizu i planiranje korištenja
lokacija koje su nekada bile ključne tačke u razvoju opština i gradova. Naravno,
odgovarajuća veza BROWNINFO metodologije sa prostornoplanskim dokumentima je
takođe naznačena.
Osim ove primjene, BROWNINFO je veoma dobar a lat koji može bitno da olakša
napore lokalnih uprava da napokon počnu da upravljaju imovinom kojom raspolažu.
Ovaj prioritet se sve češće pominje u lokalnim planovima, a prvi pokušaji se ponajviše
zasnivaju na iskustvima iz susjedne Hrvatske.
BROWNINFO metodologija je dobro uhvatila za sada jed in i aktivirani talas razvojnih
promjena u ovoj zemlji, koji je pokrenut upravo na lokalnom nivou, i održava se više od
deset godina kroz već poveliki niz strategija, projekata, pokušaja i pogrešaka. Njena
aktuelnost je, dakle, neupitna, a prilika za dokazivanje velika. Potrebe i mogućnosti za
njenim poboljšanjima moći će adekvatno da se sagledaju tek nakon što se krene sa
primjenom. Tada će se uvidjeti, prije svega, koja pojednostavljenja treba da se
naprave, je r primjena vodi otkrivanju kraćih, često i boljih puteva i rješenja. Tada će,
uvjeren sam, i priručnik za korišćenje metodologije izgubiti ponešto od akademskog
stila i sistematičnosti, koji sada s razlogom dominiraju, i usvojiti nešto od
jednostavnosti, neposrednosti i nesavršenosti koju u sebi nose stvari koje su pisane iz
prakse i za praksu.
Kao neko ko već skoro dvadeset godina radi na transformaciji upravljanja lokalnim
razvojem u ovoj zemlji, preporučujem ovaj priručnik za objavljivanje prije svega zato što
se na pravi način hvata u koštac sa jednim od pravih problema čijim rješavanjem može
da se bitno uveća inače oskudno stanje za razvoj raspoloživih resursa. Takođe, želim da
izrazim dobrodošlicu njegovim autorima u njihovom prelazu iz relativno mirnog
akademskog ambijenta u nemirno i puno izazova polje prakse, gdje je ovakva vrsta
znanja i doprinosa više nego dobrodošla.
IZVO D IZ RECENZIJE
Recenzent Josip Bacinger
Konsultant za strateško planiranje privrednog razvoja jedinica lokalne samouprave
Bercon d.o.o, tvrtka za poslovno savjetovanje za područje malog i srednjeg
poduzetništva i za pripremu razvojnih projekata privatnog i javnog karaktera
Pokretanje projekta Regeneracija brownfield lokacija je izuzetno pohvalna inicijativa
koja sagledava višestruke moguće koristi, a to je istovremeno rješavanje problema
zapuštenih nekorištenih prostora, objekata, tehnologija i njihovih nepovoljnih utjecaja
na okruženje, kao i njihovog aktiviranja u smislu korištenja njihovih potencijala u
ekonomskom i prostornom pogledu, a posebno u pogledu stvaranja kvalitetnog
životnog okruženja. Sam Priručnik kao prvi korak ili početna faza regeneracije
brownfield lokacija je stručna i kvalitetna osnova, dobro razrađena u strukturi i
slijednosti svojih sadržaja i nužna je pretpostavka da se akterima i nosiocima razvoja
lokalnih, regionalnih i entitetskih jedinica probudi svijest i „ otvore oči" o važnosti teme
Projekta za razvoj njihovog prostora i njihove društvene zajednice. U stručnom
pogledu, priručnik je odgovarajući svojoj ulozi, no za preporučit je da se pored
preporuka za njegovu provedbu i za pripremu projekta regeneracije u njemu nađe i
inicijativa za koncept provedbenog modela oživotvorenja Priručnika u praksi, kao
podloge za strateško planiranje regeneracije brownfield lokacija, a sve sukladno
činjeničnom stanju stručnih kapaciteta na terenu za provedbu.
Cjelokupni sadržaj Priručnika podređen je namjeri za razumijevanje brownfield lokacija,
sadržaju i uputstvima za form iranje interaktivne baze podataka o brownfield
lokacijama i provedbenim procesima koji trebaju prethoditi za izradu strategije za
regeneraciju brownfield prostora. Uz tu osnovnu svrhu koja je u potpunosti uspjela i
kvalitetno stručno obrađena, kroz sve sadržaje se provlači problematika o potrebi
buđenja javne svijesti o problemima i potencijalima brownfield lokacija. To je posebno
važna činjenica zbog stanja na terenu gdje bi se trebala izvršiti primjena Priručnika i
Projekta. Bojazan o nespremnom stanju na terenu i dosadašnje nesagledavanje
problematike i potencijala brownfield lokacija je apsolutno opravdana i o rezultatima
buđenja javne svijesti zaista ovisi uspješnost Priručnika i Projekta u praksi. U tom
smislu sam ugodno iznenađen tekstovima i svrhom Priručnika i planiranog Projekta.
Taj dokument je i u meni probudio saznanja da smo u dosadašnjoj praksi i u radu sa
jedinicama lokalnih samouprava (JLS) u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a
zajedno sa akterima razvoja JLS, zanemarivali ili jednostavno previdjeli, tj. ne
dotaknuli problem brownfield prostora i njihovih mogućih potencijala na ukupni razvoj
određene JLS. Kao ilustraciju to j konstataciji mogu navesti konkretne primjere moje
suradnje na izradi strategija razvoja nekolicine općina i gradova u Republici Hrvatskoj
(RH) i također nekolicine općina u Republici Srpskoj (RS), gdje smo u strategijama
razvoja planirali razvoj poslovnih zona, ali u pravilu po sistemu greenfield, a da gotovo
nigdje ni u jednoj strategiji nismo dotaknuli brownfield područje ili brownfield lokaciju.
No moramo biti korektni i navesti saznanja da su i u RH i u RS planiraju i opremaju
pojedine brownfield zone, ali bez cjelovitog pristupa kakav preporuča Priručnik, već
samo kao dogradnja odnosno proširenje postojećeg prostora sa greenfield segmentima
zone. Pored izolovanih primjera koji odgovaraju intenciji Priručnika i Projekta, iz svoje
prakse potvrđujem činjenicu stanja u najvećem broju JLS da je problematika brownfiled
prostora zanemarena i da je opravdana bojazan koju su istaknuli autori u Priručniku.
Priručnikom su detaljno preporučeni koraci odnosno model regeneracije i prethodne
primjene Priručnika u smislu uspostave interaktivne baze podataka o brownfield
lokacijama, ali smatram da nedostaje poglavlje ili sadržaji kojim bi konkretnije
predočilo informiranje dionika Projekta na njima prihvatljiv način, tj. metodologija
kojom će se upravna i stručna tijela JLS i svih potencijalnih korisnika Projekta
informirati, odnosno sam proces buđenja njihove svijesti. Možda je ova tema
preuranjena i „ izvan Priručnika", ali će u procesu informiranja javnosti b iti potrebno
snimiti i uvažavati stavove čelnika općina o to j problematici i prilagoditi daljnje procese
snimanom stanju. Stoga se uz temu diseminacije nužno nameće pitanje stanja na
terenu o spremnosti i raspoloživosti stručnog kadra za provedbu Priručnika.Ovdje bih
htio navesti činjenicu da se akteri razvoja na terenu ne bave brownfield temom iz
razloga što nisu osviješteni o to j temi kao problemskom sadržaju i sadržaju razvojnog
potencijala, a paralelno s time postoji i operativna opterećenost stručnih i upravnih
kadrova u općinama i gradovima. Nadalje, u planiranju modela distribucije informacija
o Priručniku i Projektu i same edukacije o provedbi Priručnika smatram važnim
uvažavati činjenicu da su to višedisciplinarne aktivnosti i procesi, te da će takođe i u
planiranju izrade projekata regeneracije biti nužno sudjelovanje višedisciplinarnog
tima.
ZAHVALNICE
Na kraju ovog 'putovanja', koje je proteklo u svojevrsnom 'traganju' za odgovorima na
zajednički postavljena pitanja o form am a i granicama nekontrolisanog iskorišćavanja
urbanih dobara, a na koje smo se 'otisnuli' uvjereni da zapušteni i neiskorišćeni prostori
(brownfield) nisu iscrpljeni i opterećeni prostorni resursi, već da posjeduju značajne
potencijale i vrijednosti kao obnovljive strateške rezerve prostora gradova, osjećamo
potrebu da se kao urednice zahvalimo svim institucijama i pojedincima koji su
doprinijeli realizaciji naučnoistraživačkog projekta Brownlnfo - Methodological
fram ework fo r brownfield database developement i koncipiranju ovog priručnika.
Prije svega, posebno priznanje pripada autorskom timu za izradu metodologije
uspostavljanja interaktivne baze podataka braunfild lokacija, za njihov značajan
doprinos u procesu definisanja koncepata, pristupa, vizije i vodećih principa
metodologije (abecednim redom): dr Aleksandri Đukić, A n iti Milaković, dr Brankici
Milojević, m r Dijani Simonović, Dubravku Aleksiću, Jeleni Medić, Maksimu Šestiću, m r
Malini Čvoro, dr Neveni Novaković, Tanji Trkulja i Tijani Vujičić. Veliku zahvalnost
dugujemo i svim učesnicima Brownlnfo projekta koji su direktno ili posredno dali svoj
doprinos u koncipiranju Priručnika. Saznanja, ideje i koncepti koje su prezentovali u
radovima naučne monografije (Browninfo. Toward a Methodological Framework fo r
Brownfield Database Development) i zborniku radova sa konferencije (BROWNINFO
2014. Proceedings o f International Academic Conference) doprinijeli su sagledavanju
šire problematike braunfild lokacija i ponudili su više alternativa za njihovu
regeneraciju.
Nadalje, zahvalnost dugujemo Ministarstvu nauke i tehnologije, Ministarstvu za
prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Vlade Republike Srpske, Njemačkom
društvu za međunarodnu saradnju - GIZ, INOVA informatički inženjering d.o.o. i
Poslovnoj zoni Banja Luka a.d., kao instucijama koje su finansirale Projekat i bez čije
pomoći on ne bi mogao biti realizovan.
Posebnu zahvalnost upućujemo recenzentima Priručnika Zdravku Miovčiću i Josipu
Bacingeru, koji su, govoreći iz svoje pozicije stručnjaka koji se dugi niz godina bave
integrisanim planiranjem lokalnog razvoja u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj,
otvorili neakademsku perspektivu posmatranja problema braunfild lokacija i koji su
potvrdili opravdanost predložene metodologije i upotrebljivost Priručnika u savremenoj
praksi planiranja lokalnog zavoja. Njihovi komentari i sugestije bili su dragocjeni za
unapređenje sadržaja priručnika.
Takođe, zahvalnost dugujemo predstavnicima ministarstava, razvojnih agencija,
lokalnih samouprava i privrednih subjekata za učešće u postupku anketiranja koje je
omogućilo form iranje jasnije slike o percepciji braunfild lokacija u javnom domenu.
Informacije koje su ove institucije ustupile dale su uvid u sliku stanja braunfild lokacija
na terenu, kao i pregled kadrovskih, tehničkih i organizacionih kapaciteta za
uspostavljanje interaktivnih baza podataka braunfild lokacija na lokalnom nivou.
Njihove tvrdnje i stavovi dali su nam podstrek i potvrdili su opravdanost pokretanja
Projekta i otvaranja teme regeneracije braunfild lokacija. U tom smislu zahvaljujemo se
predstavicima odjeljenja lokalnih samouprava (abecednim redom): Banje Luke,
Berkovića, Bileće, Bratunca, Broda, Čelinca, Doboja, Donjeg Žabara, Han Pijeska,
Istočne Ilidže, Istočnog Mostara, Istočnog Novog Sarajeva, Kalinovika, Kozarske
Dubice, Kotor Varoši, Laktaša, Lopara, Ljubinja, Milića, Modriče, Mrkonjić Grada,
Nevesinja, Novog Grada, Oštre Luke, Petrovca, Petrova, Prijedora, Prnjavora, Ribnika,
Rudog, Sokoca, Srpca, Srebrenice, Šamca, Šekovića, Teslića, Trnova i Vukosavlja, kao i
predstavnicima Ministarstva industrije, energetike i rudarstva, Republičke uprave za
geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, Republičke agencije za razvoj malih i
srednjih preduzeća, Njemačkog društva za međunarodnu saradnju - GIZ, Područnoj
privrednoj komori Banja Luka, Gradskoj razvojnoj agenciji Banja Luka - CIDEA,
Agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeća Trebinja, Agenciji za ekonomski razvoj
grada Prijedora„PREDA-PD", i firm am a: Lanaco d.o.o., Ekvator d.o.o., Geoastor d.o.o.
i Manjača - drvna industrija Mrkonjić Grad. Posebna zahvalnost pripada i širem
savjetodavnom timu u kojem su učestvovali praktičari i stručnjaci iz oblasti lokalne
samouprave i lokalnog razvoja (abecednim redom): Bojanu Jojiću, Bojanu Vojvodiću,
Damiru Sladojeviću, Draganu Mišiću, Miri Kuzmanović, Mirjani Stanković, Mladenu
Boškanu, Nataši Arežina, Nermini Kostić, Slobodanu Rajkoviću i Zdravki Kudra.
Kao urednice želimo se zahvaliti i studentima treće i četvrte godine arhitektonskog
odsjeka Arhitektonsko-građevinskog faku lte ta (abecednim redom): Eni Hadžić,
Dragani Ljuboja, Igoru Tanasiću, Milani Nedimović, Milici Milanović, Mariji Lukač,
Nikoli Matiću i Nemanji Banjcu, za doprinos u realizaciji pilot-projekta uspostavljanja
interaktivne baze podataka braunfild lokacija Poslovne zone Banja Luka a.d.
Dr Aleksandra Đukić i Tijana Vujičić
BROWNINFO
PREDGOVOR........................................................................................................... 9
1. U V O D ................................................................................................................13
1.1. KONTEKST PROBLEMA REGENERACIJE BRAUNFILD PROSTORA U
REPUBLICI SRPSKOJ.................................................................................................... 14
1.2. PREGLED PROBLEMA I OGRANIČENJA ZA ODVIJANJE PROCESA
REGENERACIJE BRAUNFILD PROSTORA U REPUBLICI SRPSKOJ................. 14
1.3. PREGLED MOGUĆNOSTI I INICIJATIVA ZA RJEŠAVANJE
PROBLEMATIKE BRAUNFILD PROSTORA U REPUBLICI SRPSKOJ................ 17
1.3.1. Regionalna in icijativa za rješavanje problema braunfild prostora
na loka lnom nivou: sertifikacije opština i gradova kao Business Friendly
Cities 18
2. DEFINICIJA I KLASIFIKACIJA BRAUNFILD LOKACIJA...........................21
2.1. DEFINICIJA BRAUNFILDA................................................................................. 22
2.2. KRITERIJUMI IDENTIFIKACIJE BRAUNFILDA...............................................23
2.3. VRSTE BRAUNFILDA.......................................................................................... 25
2.4. A-B-C MODEL KATEGORIZACIJE BRAUNFILD LOKACIJA....................... 26
3. POZICIJA BRAUNFILD LOKACIJA U ZAKONSKOJ REGULATIVI U
REPUBLICI SRPSKOJ........................................................................................... 29
3.1. POLITIKA I STRATEŠKI OKVIR REGENERACIJE BRAUNFILDA U
REPUBLICI SRPSKOJ.................................................................................................... 30
3.2. POSTOJEĆA ZAKONSKA REGULATIVA........................................................ 30
3.3. PREPORUKE...........................................................................................................32
4. AKTERI U USPOSTAVLJANJU INTERAKTIVNE BAZE PODATAKA
BRAUNFILD LOKACIJA....................................................................................... 35
4.1. AKTERI U DEFINISANJU METODOLOGIJE ZA IZRADU BAZE
PO DATAKA..................................................................................................................... 36
4.2. KLJUČNI AKTERI U USPOSTAVLJANJU BAZE PODATAKA......................37
4.3. KO POPUNJAVA BAZU PO DATAKA?.............................................................38
4.4. VAŽNOST USPOSTAVLJANJA SARADNJE IZMEĐU AKTERA.................39
5. FAZE USPOSTAVLJANJA INTERAKTIVNE BAZE PODATAKA
BRAUNFILD LOKACIJA....................................................................................... 41
6. METODOLOGIJA ZA USPOSTAVLJANJE INTERAKTIVNE BAZE
PODATAKA BRAUNFILD LOKACIJA BROW NINFO.................................... 45
6.1. GENERALNI PRIKAZ METODOLOGIJE..........................................................46
6.2. PROSTORNI NIVOI ANALIZE BRAUNFILD LOKACIJA.............................. 48
6.3. ASPEKTI ANALIZE BRAUNFILD LOKACIJA..................................................50
6.3.1. Opšti aspek t.................................................................................................. 51
6.3.2. Regulatorni a s p e k t ......................................................................................52
6.3.3. Ekonomski a s p e k t ....................................................................................... 53
6.3.4. Prostorni a s p e k t ...........................................................................................53
6.3.5. Ekološki asp e k t.............................................................................................57
6.3.6. Kulturo loški aspekt...................................................................................... 57
6.3.7. Društveni aspek t............................... ..........................................................58
7. PRIKAZ PRILAGOĐAVANJA METODOLOGIJE SPECIFIČNIM
VRSTAMA BRAUNFILD LOKACIJA.................................................................. 61
7.1. SAOBRAĆAJNI KORIDORI KAO BRAUNFILD LOKACIJE...........................63
7.1.1. Objekti saobraćajne in fra s tru k tu re .................. .....................................65
7.2. HIDROTEHNIČKI OBJEKTI I SISTEMI KAO BRAUNFILD LOKACIJE .... 66
8. TEHNIČKA PRIPREMA I ORGANIZACIJA PROCESA
USPOSTAVLJANJA INTERAKTIVNE BAZE PODATAKA BRAUNFILD
LOKACIJA...............................................................................................................67
8.1. TEHNIČKA PRIPREMA....................................................................................... 68
8.2. ORGANIZACIJA RADNOG T IM A ...................................................................... 69
8.3. KAKO POPUNJAVATI KATALOŠKE LISTOVE...............................................70
9. BROWNINFO SOFTVERSKA PLATFORMA.......................................... 73
9.1. KONCEPT SOFTVERSKE PLATFORME...................................................... 74
9.1.1. Razvojno prilagodljiva a rh ite k tu ra .......................................................... 74
9.1.2. Objektn i model podataka.......................................................................... 75
9.1.3. Web centrične aplikacije ............................................................................ 75
9.1.4. Podrška lokacijskim/terenskim servisima ..............................................75
9.2. VIŠESLOJNA SOFTVERSKA ARHITEKTURA.............................................. 75
9.2.1. GIS S e rve r......................................................................................................75
9.2.2. Web Server ................................................................................................... 76
9.2.3. Client S lo j . ............. 76
9.3. UPUTSTVO ZA KREIRANJE I UPRAVLJANJE INTERAKTIVNOM
BAZOM PODATAKA...................................................................................................... 77
9.4. UPUTSTVO ZA KORIŠĆENJE BAZE PO DATAKA.....................................79
10. PROCJENA RIZIKA EKOLOŠKOG OPTEREĆENJA BRAUNFILD
LOKACIJA ............................................................................................................... 8B
10.1. BRAUNFILD LOKACIJE U KONTEKSTU SAVREMENIH EKOLOŠKIH
TRENDOVA..................................................................................................................... 84
10.2. PROCJENA EKOLOŠKOG RIZIKA BRAUNFILD LOKACIJA.......... 84
11. ZNAČAJ INDUSTRIJSKOG NASLJEĐA ZA KULTURNI IDENTITET U
REPUBLICI SRPSKOJ........................................................................................... 87
11.1. STATUS, VRIJEDNOSTI I IZAZOVI INDUSTRIJSKOG NASLJEĐA
REPUBLIKE SRPSKE ..................................................................................................... SS
11.2. ZNAČAJ INDUSTRIJSKOG NASLJEĐA U PROCESU OBNOVE,
UNAPREĐENJA I KREIRANJA KULTURNOG IDENTITETA G RADO VA.......... 92
11.3. VAŽNOST USPOSTAVLJANJA BAZE PODATAKA BRAUNFILD
LOKACIJA U KONTEKSTU URBANE OBNOVE GRADOVA I NASELJA
REPUBLIKE SRPSKE ..................................................................................................... 94
12. PRIMJER DOBRE PRAKSE: ČEŠKA ISKUSTVA U INVENTARIZACIJI
BRAUNFILD LOKACIJA....................................................................................... 95
12.1. LOKALNE I NACIONALNA BAZA PODATAKA O BRAUNFILD
LOKACIJAMA .................................................................................................................. 96
12.2. UČEŠĆE ČEŠKE U MEĐUNARODNIM NAUČNOISTRAŽIVAČIM
PROJEKTIMA..................................................................................................................99
12.2.1. Projekat CO BRAM AN...........................................................................100
12.2.2. Projekat CIRCUSE................................................ ................................. 101
1B. PILOT PROJEKAT „INTERAKTIVNA BAZA BRAUNFILD LOKACIJA
POSLOVNE ZONE BANJA LUKA".................................................................105
13.1. OD INDUSTRIJSKOG KOMPLEKSA INCEL DO POSLOVNE ZONE
BANJA LUKA.................................................................................................................106
13.2. PROSTORNE KARAKTERISTIKE POSLOVNE ZONE BANJA LUKA 107
13.2.1. In fras truk tu ra ...........................................................................................107
13.2.2. Građevinski o b je k t i ............................................................................... 10S
13.2.3. Neizgrađeno zem ljiš te ..........................................................................10S
13.3. REALIZACIJA PILOT PROJEKTA............................................................10S
14. POGOVOR.................................................................................................. 111
14.1. PRIJEDLOG PRISTUPA RJEŠAVANJU PROBLEMATIKE BRAUNFILD
PROSTORA U REPUBLICI SRPSKOJ.........................................................................112
14.2. PREPORUKE I SMJERNICE ZA ODVIJANjE PROCESA
REGENERACIJE BRAUNFILD PROSTORA U REPUBLICI SRPSKOJ................. 114
14.2.1. Model regeneracije braunfild prostora na en ite tskom n iv o u ......116
14.2.2. Model regeneracije braunfild prostora na lokalnom nivou .........117
14.3. ZAKLJUČAK ..................................................................... ..........117
ANEKSI................................................................................................. ...... 119
ANEKS 1 KATALOŠKI LIST - NIVO KOMPLEKSA....................... .........120
ANEKS 2 ID CARD - LEVEL COMPLEX (E N )................................. .........122
ANEKS 3 ŠIFRARNIK POLJA - NIVO KOM PLEKSA................... ........124
ANEKS 4 KATALOŠKI LIST - NIVO PARCELE.............................. .........126
ANEKS 5 ID CARD - LEVEL PARCEL (E N ) ................................. 128
ANEKS 6 ŠIFRARNIK POLJA - NIVO PARCELE ........................ .........131
ANEKS 7 KATALOŠKI LIST - NIVO OBJEKTA ........................... ..........133
ANEKS 8 ID CARD - LEVEL BUILDING (EN).............................. ..........137
ANEKS 9 ŠIFRARNIK POLJA - NIVO O BJEKTA ........................ .........141
ANEKS 10 KATALOŠKI LIST - NIVO KORIDORA ...................... ..........145
ANEKS 11 ID CARD - LEVEL CORRIDOR (E N ) .......................... ..........147
ANEKS 12 ŠIFRARNIK POLJA - NIVO KORIDORA .................... .........149
ANEKS 13 _ KATALOŠKI LIST - NIVO OBJEKATA SAOBRAĆAJNE
INFRASTRUKTURE...................................................................................................... 151
ANEKS 14 ID CARD - LEVEL TRAFFIC FACILITIES (E N )............. ..........153
ANEKS 15. ŠIFRARNIK POLJA - NIVO OBJEKATA SAOBRAĆAJNE
INFRASTRUKTURE...................................................................................................... 155
ANEKS 16. KATALOŠKI LIST - NIVO HIDROTEHNIČKIH
S ISTEM A...................................................................................................
OBJEKATA I
.....................157
ANEKS 17. ID CARD - LEVEL HYDRAULICAL STRUCTURES
(e n ) .............................................................................................................
AND SYSTEM
......... 159
ANEKS 18. ŠIFRARNIK POLJA - NIVO HIDROTEHNIČKIH
S ISTEM A...................................................................................................
OBJEKATA I
.....................161
GLOSAR.............................................................................................. ...... 163
BROWNINFO
PREDGOVOR
Priručnik za uspostavljanje informacione baze braunfild lokacija Brownlnfo nastao je
kao rezultat međunarodnog naučnoistraživačkog projekta Brownlnfo -
Methodological Framework fo r Brownfield Databases Development. Projekat je
pokrenuo Arhitektonsko-građevinsko- geodetski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
2013. godine u saradnji sa partnerima iz zemlje, regiona i Evrope, a u njegovoj
realizaciji participiralo je 160 učesnika iz 12 zemalja (Error! Reference source not
found.).
Slika 1 Učesnici Brownlnfo projekta
Projekat su sufinansirali Ministarstvo za nauku i tehnologiju Vlade Republike Srpske
i Njemačko društvo za međunarodnu saradnju - GIZ (Deutsche Gesellschaft fü r
Internationale Zusammenarbeit), a podržan je od Ministarstva za prostorno
uređenje, građevinarstvo i ekologiju Vlade Republike Srpske, Privredne komore
Republike Srpske, Republičke agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća, Fonda
za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, Razvojne
agencije CIDEA - Banja Luka, te opština Mrkonjić Grad i Teslić. Realizaciju pilot
projekta značajno su pomogle: INOVA, institucija zadužena za informatički
inžinjering i Poslovna zona a.d. Banja Luka, koja je obezbijedila sredstva za
provođenje postupka mapiranja.
Institucije učesnice projekta dolaze iz različitih domena profesionalnog djelovanja:
akademskog, stručnog i upravljačkog. Riječ je fakultetima, naučnoistraživačkim
institutima, stručnim institucijama, lokalnim razvojnim agencijama, odjeljenjima
lokalnih samoprava, te različitim akterima iz privrednog sektora. Među
institucijama učesnicama izdvajaju se: Institut za održivi urbani razvoj Češke (IURS -
Institut pro udržitelny rozvoj sidel, Prag), kao institucija koja je lider u oblasti
braunfild regeneracije, i Urbanistički zavod Republike Slovenije, koji su projekat
podržavali tokom cijelog procesa njegove realizacije. Među akademskim
institucijama istaknuto mjesto zauzima Arhitektonski fakultet Univerziteta u
Beogradu, čiji je naučni kadar u velikoj mjeri doprinio realizaciji svih aktivnosti
projekta.
10
Predmetno istraživanje pokrenuto je s ciljem da se kroz definisanje univerzalnih
standarda identifikacije, evidencije i klasifikacije zapuštenih prostora postavi
odgovarajuća metodologija prikupljanja, sistematizacije, prezentacije i čuvanja
podataka.
Glavni ciljevi BrownInfo naučnoistraživačkog projekta su:
• kreiranje metodologije i specifičnih alata za razvoj i uspostavljanje baze
podataka braunfild lokacija,
• postavljanje platforme za buduće projekte u oblasti regeneracije braunfild
lokacija na teritoriji Republike Srpske,
• uspostavljanje i razvijanje istraživačke mreže unutar zemalja regiona i
Evrope radi proširivanja buduće saradnje u oblasti regeneracije braunfild lokacija,
• edukovanje uprave i svih potencijalnih učesnika/aktera o važnosti
regeneracije braunfild lokacija i mogućnostima njihovog budućeg razvoja u
Republici Srpskoj.
Ključni rezultati BrownInfo projekta su:
• integralna metodologija za uspostavljanje informacione baze braunfild
lokacija - BrownInfo;
• BrownInfo softverski paket - specifično prilagođen BrownInfo metodologiji,
omogućava kreiranje interaktivnih baza podataka braunfild lokacija;
• naučna monografija, koja na strukturisan način prezentuje rezultate
teorijskih i primijenjenih istraživanja projekta u form i originalnih naučnih i
preglednih radova;
• priručnik, namijenjen svim akterima koji direktno ili indirektno učestvuju u
procesu planiranja i uređenja prostora, odnosno urbane regeneracije zapuštenih i
neiskorišćenih prostora, nudi konkretne smjernice za primjenu razvijane
metodologije. Ključne ciljne grupe su: lokalne administrativne službe za urbanizam i
planiranje prostora, razvojne agencije, katastar - geodetska uprava, planerske
institucije;
• Međunarodni naučno-stručni skup Internatonal Academic Conference
BrownInfo 2014 sa pratećom publikacijom BROWNINFO 2014. Proceedings o f
International Academic Conference;
• pilot projekat informacione baze Poslovne zone Banja Luka - bivšeg
industrijskog kompleksa Incel;
• anketa - sprovedena među predstavnicima lokalnih službi administracije,
razvojnih agencija i planerskih insitucija Republike Srpske, koja ima za cilj
utvrđivanje „vidljivosti" kategorije zapuštenih i neiskorišćenih prostora (brownfield)
u kontekstu upravljanja urbanim prostorom u Republici Srpskoj, sagledavanje nivoa
potreba za informacionom platformom o braunfild prostorima i stanja ljudskih i
tehničkih resursa koji bi se mogli angažovati u njenoj primjeni;
• anketa - sprovedena među predstavnicima privrednog sektora, koja ima za
cilj da preispita percepciju privrednika o braunfild lokacijama, da sagleda nivo
11
potrebe za uspostavljanjem informacione platforme ovih prostora, te da ispita
specifične zahtjeve koje investitori postavljaju u pogledu sadražaja baza podataka.
Efikasnije korišćenje postojećih prostornih resursa, ekološki oporavak životne
sredine, stvaranje novih radnih mjesta i unapređenje lokalnog i regionalnog
ekonomskog razvoja, predstavljaju osnovna načela održivog razvoja i imperativ su
uspješnog upravljanja lokalnih samouprava. U tom kontekstu, projekat Brownlnfo
ima veliki značaj u pokretanju regeneracije braunfild lokacija s mrtve tačke, kao i
otvaranju debate o efektima njihovog zapuštanja i neophodnosti regeneracije.
Rezultati projekta, u form i priručnika i pratećeg softverskog paketa, poslužiće kao
osnova za kvalitetnu inventarizaciju prostornih resursa opština i gradova. Baze
podataka koje nastanu kao rezultat primjene predložene metodologije učiniće
braunfild lokacije vidljivim i omogućiće efikasnije upravljanje ovim prostornim
resursima. Krajnji cilj svih aktivnosti jeste ponovno aktiviranje braunfild lokacija i
stavljanje u funkciju razvoja.
Projekat Brownlnfo predstavlja samo prvu uvodnu fazu istraživačkih aktivnosti koje
Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet planira u oblasti regeneracije
braunfild lokacija. Sljedeći korak na tom putu je definisanje strategija regeneracije
ovih prostora, a informacione baze predstavljale bi osnov budućih istraživanja.
Premda nacionalne i lokalne institucije ne prepoznaju značaj ove teme, nužno je
istaći da je preduslov ulaska u Evropsku uniju temeljenje razvoja naših gradova na
principima održivog razvoja, koji svakako podrazumijeva odgovoran odnos prema
naslijeđenim resursima. Stoga se nadamo da će ovaj projekat, u vremenu krize,
probuditi svijest društva o važnosti regeneracije postojećih prostornih resursa na
svim institucionalnim nivoima.
12
BROWNINFO
1. UVOD
1.1. KONTEKST PROBLEMA REGENERACIJE BRAUNFILD PROSTORA
U REPUBLICI SRPSKOJ
Period tranzicije, kroz koji prolazi Republika Srpska (RS), restrukturisanje industrije i
reorganizacija proizvodnje, ali i javnih službi, kao posljedicu imaju veliki broj
napuštenih i devastiranih lokacija, od kojih je jedan broj i u ekološki neodrživom
stanju. Istovremeno, ovaj fenomen u RS nije dovoljno istražen, potencijali ovih
prostora nisu adekvatno vrednovani, ne postoji zvanična definicija i klasifikacija, a ni
jasan odnos nacionalnih i lokalnih vlasti prema ovom složenom problemu. U
stručnim i naučnim oblastima koje se bave urbanim prostorom, ovi prostori se
prepoznaju kao prethodno razvijeni i/ili izgrađeni prostori kod kojih je evidentno
stanje neefikasnog iskorišćenja, a koji posjeduju potencijal za urbanu obnovu i
održivi razvoj. Društveni, kulturni, ekološki i ekonomski potencijali koje zapušteni
prostori integralno sadrže, ukazuju na njihov značaj za urbanu zajednicu i upućuju
na nužnost njihove regeneracije. Zapušteni i neiskorišćeni prostori predstavljaju
izuzetnu stratešku rezervu prostora i potencijal gradova.
Inicijalni korak ka ponovnom aktiviranju ovih prostora predstavlja izrada strategije
regeneracije zapuštenih i neiskorišćenih prostora, integrisane u mrežu prostornih
strategija regeneracije opština, regiona i entiteta. Kao alternativa za društvo koje
neprestano raste i koje nesmotreno iskorišćava prirodne resurse, revitalizacija
zapuštenih prostora predstavlja jedno od ekonomičnijih rješenja koje podstiče
održivi urbani razvoj utemeljen na efikasnijem korišćenju gradskih prostornih
resursa. Preduslov efikasnijeg upravljanja prostornim resursima u RS primarno
predstavlja izrada jedinstvenog registra nepokretnosti braunfild lokacija.
Uspostavljanje takvog registra podrazumeva identifikaciju, inventarizaciju i
višekriterijumsku valorizaciju stanja zapuštenih i neiskorišćenih prostora. Takođe,
omogućava njihovu klasifikaciju, procjenu razvojnih potencijala i, konačno,
prezentaciju ovih prostora kroz medije koji odgovaraju savremenim potrebama
komunikacije i razmjene informacija.
1.2. PREGLED PROBLEMA I OGRANIČENJA ZA ODVIJANJE PROCESA
REGENERACIJE BRAUNFILD PROSTORA U REPUBLICI SRPSKOJ
Oživljavanje braunfild lokacija u RS nalazi se u sjenci težnje za ekonomskim
oporavkom lokalnih zajednica. Potreba za postizanjem veće ekonomske
konkurentnosti pokreće takmičarske procese između gradova i opština, iz kojih one
izlaze kao „ gubitn ic i ili pobjednic i", što za rezultat daje neuravnotežen prostorni
razvoj. Poziciju braunfild lokacija, u kontekstu takve kategorizacije opština i
gradova, najbolje prikazuje Priručnik za donosioce odluka i profesionalce -
Oživljavanje braunfilda u Srbiji (2008), gdje se navodi da postoje tri kategorije
opština: a) opštine koje se nalaze na komercijalnoj lokaciji, blizu glavnih pravaca
infrastrukture - u tom slučaju, napušteni i nedovoljno iskorišćeni prostori imaju
dobru šansu za ponovnu upotrebu; b) opštine koje se nalaze van glavnih pravaca
razvoja, ali imaju dovoljno razvojnih ili alternativnih potencijala - potrebno je brzo
reagovati, kako bi se što prije vratili pozitivni efekti od ponovne upotrebe
predmetnih prostora i postali vodeća opština u susjedstvu u ekonomskom smislu; i
c) opštine koje ne spadaju ni u jednu od prethodne dvije kategorije - ove opštine
14
imaju teško rješive probleme i ne mogu očekivati ulaganja privatnog sektora, nego
se moraju oslanjati na nacionalne i međunarodne programe finansiranja i tragati za
pametnim i nekonvencionalnim rešenjima.
U situaciji kada ne postoji jasno izražen odnos prema napuštenim i nedovoljno
iskorišćenim prostorima na regionalnom i državnom nivou, otežavajuće je kada
opštine nemaju jasnu viziju i stav prema problem ima svojih napuštenih i
nedovoljno iskorišćenih prostora, jer upravo one najviše trpe zbog njihovog
postojanja i neiskorišćenosti. Da bi opštine upravljale svojim teritorijalnim
razvojem, tim e i oživljavanjem predmetnih prostora, potrebni su dodatn i
ins trum enti, je r su oni koji se primjenjuju nedovoljni. Lokalne uprave u procesima
regeneracije braunfild lokacija nalaze se u procjepu između interesa tržišnih aktera,
sa jedne strane, i zahtjeva viših instanci (entitetskih/državnih) pod čijom
nadležnošću je upravljanje ovim prostorima. Privatni finansijski sektor kontroliše
finansijska sredstva. Vlasnici nekretnina odlučuju o investicijama rukovođeni
sopstvenim interesima, a njihove vizije o tome na koji način treba ponovo staviti u
upotrebu devastirani prostor često se razlikuju od onih lokalne zajednice. Takođe,
ključnu prepreku za ponovno aktiviranje braunfild lokacija predstavlja problem
neriješenih vlasničkih odnosa.
S druge strane, problem predstavlja činjenica da opštine nisu izvršile ev identiranje i
mapiranje napuštenih i nedovoljno iskorišćenih prostora, niti imaju sve mjerljive
podatke koji su bitni za ove prostore i koji bi se mogli upoređivati sa podacima
drugih opština, radi sagledavanja rasprostranjenosti, vrste i zajedničkog rješavanja
problema. Ne postoje jedinstvene baze podataka o ovim prostorima pomoću kojih
bi opštine mogle praviti računice i predviđati efekte ponovnog korišćenja ovih
prostora.
Takođe, naslijeđeni sistem prikupljanja, sistematizacije i čuvanja podataka
zasnovan je na konceptima i potrebama koje nameće racionalni/teritorijalni sistem
planiranja prostora, te analogni oblik izražavanja kao osnovni medij sistema. Period
tranzicije u Republici Srpskoj obilježen je nepostojanjem jedinstvenih standarda
prikupljanja i sistematizacije podataka, odnosno neposto jan jem jed instvenog
metodološkog okvira, a kao rezultat imamo teško uporedive podatke između
is tov je tn ih dokum ena ta . S druge strane, dosadašnji način čuvanja podataka o
prostoru karakteriše fragmentarnost. Podaci se nalaze „razbacani" na različitim
mjestima. Najčešće su tam o gdje su kreirani ili kod onih za koje su kreirani. Ovakvo
stanje ima za posljedicu nedostupnost, a često i netransparentnost informacija.
Ažurne informacije o zapuštenim prostorima uglavnom ne postoje ili nisu
raspoložive za širu upotrebu, čime se oni dodatno isključuju iz kategorije tržišno
raspoloživih gradskih prostora. Njihovo stavljanje u funkciju je onemogućeno ili se
dodatno usporava, dok se izrada planskih dokumenata znatno usložnjava, a
procedure produžavaju. Štete i gubici koje proizvodi ovako neuređen sistem su
velike i zahvataju sve sfere savremenog života društvene zajednice. U kontekstu
tranzicije i prelaska na tržišni sistem privređivanja, te pojave
kolaborativnog/strateškog koncepta planiranja i ere digitalizacije, nameće se
potreba za inoviranjem pristupa evidentiranju i prezentaciji informacija u cilju
obezbjeđenja dostupnosti, protočnosti i transparentnosti, ali i efikasnijeg korišćenja
prostornih resursa.
Ključni problem i koje ovo istraživanje prepoznaje i kojima se bavi definisani su na
dva nivoa. Šire posmatrano, problem predstavlja odnos društvene zajednice
prema problemu braunfild lokacija na različitim institucionalnim nivoima:
15
° postojanje stereotipa o braunfild lokacijama kao investicijski
neisplativ im u odnosu na grinfild lokacije i kao inhibitorima, a ne
katalizatorima lokalnog razvoja;
° zanemarivanje problema i prostornih potencijala braunfild lokacija na
nacionalnom i lokalnom nivou upravljanja prostorom i njihovo shvatanje
kao naslijeđenog te re ta čije se rješavanje izbjegava;
° nepostojanje razvojnih strategija, planova, programa i projekata
fokusiranih na problem braunfilda na nacionalnom, regionalnom i
lokalnom nivou;
° istovremeno, na putu ka sertifikaciji gradova kao Business Friendly City,
određene lokalne administracije, ulazeći u procedure neformalnog
planiranja, deklarativno uvrštavaju problem braunfilda u razvojne
strategije, a realno se njime ne bave;
° razvoj takvog investicijskog modela koji potencira razvoj grinfild
lokacija sa neracionalnim širenjem gradske teritorije i još
neracionalnijim zapostavljanjem postojećih prostornih resursa užeg
gradskog područja (Slika 2);
0 posmatranje braunfilda kao ekonomskog, ali ne i prostornog resursa,
vodi neefikasnom upravljanju prostornim razvojem.
Slika 2 Prostorne posljedice nekontrolisanog širenja grada i nove funkcionalnedistribucije
Uže posmatrano, problem se ogleda u nepostojan ju jed instvenog registra
braunfild lokacija kao podloge za efikasnije upravljanje prostornim razvojem:
0 nepostojanje jed instvene informacione baze braunfild prostora RS;
16
° odvijanje procesa mapiranja po principu parcijalne inventarizacije
zapuštenih i neiskorišćenih prostora po različitim nivoima državne,
entitetske i lokalne uprave, kao i po različitim sektorima;
° nedostatak regulatorne uloge države u procesu regeneracije braunfild
lokacija;
° tržišni akteri i mehanizmi postaju regulatori i pokretači inventarizacije,
prezentacije i dostupnosti braunfild prostora;
° nedostupnost informacija o prostoru, kao i braunfild lokacijama, koja se
ogleda u složenim procedurama lokalnih uprava;
° zaostajanje u odnosu na očekivane standarde savremenog doba u pogledu
primjene informaciono-komunikacionih sistema u procesu efikasnijeg
upravljanja informacijama i prostorom;
° postojanje dodatnih ograničenja u procesu inventarizacije i dostupnosti
podataka o specifičnim braunfildima, kao što su npr. vojni i infrastrukturni;
° nepostojanje jed instvenog m etodološkog okvira za izgradnju
in formacionih baza zapuštenih i neiskorišćenih prostora;
° neujednačenost sadržaja baza podataka, parcijalan sektorski pristup
mapiranju i nekompatibilnost podataka.
1.3. PREGLED MOGUĆNOSTI I INICIJATIVA ZA RJEŠAVANJE
PROBLEMATIKE BRAUNFILD PROSTORA U REPUBLICI
SRPSKOJ
Rješavanje problema braunfild lokacija u RS nalazi se u sjenci procesa koji teže
privrednom oporavku i ekonomskoj stabilizaciji kako na državnom i enitetskom,
tako i na lokalnom nivou. Rad ključnih institucija eniteta u čijoj nadležnosti je
problem braunfild lokacija krarakteriše rascjepkanost pristupa, odnosno
fokusiranost na specifične aspekte problema iz domena njihovih sektora. Nedostaje
integralan intersektorski pristup koji bi omogućio sveobuhvatnije sagledavanje
uzroka, posljedica i uticaja koje problem braunfilda ima na lokalne zajednice, kao i
evidentiranje mnogobrojnih potencijala koje ove lokacije posjeduju.
Među institucijama koje su se ovim problemom bavile ističe se pro jekat evidencije
slobodnih pro izvodnih prostora Ministarstva industrije , energetike i rudarstva,
koji ima za cilj bolje povezivanje ponude i potražnje za slobodnim proizvodnim
prostorima u RS, odnosno olakšavanje pronalaženja slobodnih lokacija
potencijalnim investitorima radi pokretanja proizvodnje i novog zapošljavanja.
Rezultati projekta dostupni su na web-portalu Ministarstva,1 a kreiranje i ažuriranje
baze zasniva se na pojedinačnom kandidovanju lokacija kao „slobodnih proizvodnih
prostora" od strane vlasnika nekretnina. Time se tretman prema ovom problemu
prebacuje na tržište nekretnina, a izostaje sveobuhvatno sagledavanje ukupnih
potencijala unutar braunfild lokacija.
Jednu od značajnih aktivnosti predstavlja pro jekat Ministarstva za prostorno
uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS na uspostavljanju jed instvenog
inform acionog sistema o prostoru Republike Srpske. Inicijalna faza uspostavljanja
sistema trajala je od 2009. do 2 0 l l . godine, a danas se u bazi sistema nalazi
l Za više informacija vidjeti: http://www.vladars.net/sr-SP-
Cyrl/Vlada/Ministarstva/mper/EEI_investicioni_potencijali/Pages/Slobodni_prostori.aspx
17
Prostorni plan Republike Srpske do 2015. Nedostatak sistema predstavlja
ograničenost pristupa, koja se ogleda u složenim procedurama za dobijanje
odobrenja za pristupanje sistemu. S druge strane, nedovoljno ulaganje u održavanje
i nadgradnju sistema onemogućava njegovo kvalitetno ažuriranje. Kao treće,
konstatuje se problem podjele nadležnosti u pogledu upravljanja sistemom koja se
manifestuje u ograničenoj i nedovoljnoj razmjeni informacija između nadležnih
institucija - Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i
Republičke uprave za geodetske i imovinskopravne poslove. Četvrto: nedovoljna
kadrovska i informatička osposobljenost lokalnih uprava, državnih i lokalnih
institucija u kreiranju, ažuriranju i razmjeni kompatibilnih prostornih podataka.
Prisutno je, takođe, i njihovo nedovoljno aktivno učešće u ažuriranju jedinstvenog
informacionog sistema o prostoru Republike Srpske.
Međutim, treba istaći da je projekat uspostavljanja jedinstvenog informacionog
sistema o prostoru realizovan u saradnji sa Svjetskom bankom, prema
najsavremenijim standardima u ovoj oblasti, te da je stvorio značajnu osnovu za
dalji razvoj i implementaciju ovog sistema u skoroj budućnosti. Globalna
informaciona revolucija postavila je nove obrasce komunikacije i nametnula potrebu
digitalizacije podataka u cilju lakše razmjene i dostupnosti informacija. Evropski
parlament i Savjet Evropske unije (EU) donijeli su 2007. godine direktivu (INSPIRE -
Infrastructure fo r Spatial Information in the European Community) čiji je cilj kreiranje
infrastrukture prostornih podataka u Evropskoj uniji zbog razmjene prostornih
informacija o životnoj sredini između javnih institucija i bolje mogućnosti za javni
pristup prostornim informacijama u okviru Evrope.2 Direktiva je obavezujuća za
zemlje članice, kao i zemlje pristupnice EU. Republika Srpska, kao sastavni dio
Bosne i Hercegovine, u tom pogledu je korak ispred zemalja regiona, jer je upravo
primjenjujući ove standarde kreirala jedinstveni informacioni sistem o prostoru
Republike Srpske. Ovako postavljen sistem predstavlja izuzetno važno sredstvo za
efikasnije upravljanje prostornim razvojem, te su dalja ulaganja u njegov razvoj
neophodna.
1.3.1. Regionalna inicijativa za rješavanje problema braunfild prostora na
lokalnom nivou: sertifikacije opština i gradova kao Business Friendly
Cities
Sertifikacija gradova i opština u RS kao mjesta sa povoljnim poslovnim okruženjem
(Business Friendly Cities) predstavlja, takođe, novi trend u oblasti uređenja lokalnih
uprava koji se direktno tiče problema braunfild lokacija. Sertifikacija opština i
gradova predstavlja složen proces koji za cilj ima unapređenje rada i odlučivanja
lokalne administracije, povećanje kvaliteta informacija i brzine i kvaliteta usluga
koje institucije lokalnih uprava pružaju privrednicima kako bi se stvorili povoljniji
uslovi za opstanak i širenje postojeće privrede, kao i privlačnije okruženje za
direktne investicije. Program sertifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim
okruženjem metodološki je razvila Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj
Srbije (NALED). Program se od 2007. godine realizuje na teritoriji Srbije, a kao
rezultat ima 20 sertifikovanih lokalnih samouprava, dok se još 27 gradova i opština
nalaze u različitim fazama ovog procesa. Makedonija, Hrvatska i Bosna i
2 Za više informacija vidjeti:
www.inspire.jrc.ec.europa.eu i www.rgurs.org/dokumenti/inspire_direktiva_ser_cir.pdf
18
Hercegovina su prihvatile Program prepoznajući njegov značaj i od 2012. godine on
se aktivno implementira.3
U kontekstu problema braunfild lokacija, ključni kriterijumi ocjene koje Program
definiše su:
0 usvojena strategija lokalnog razvoja (eliminacioni kriterijum);
0 razvijen plan implementacije strategije i definisani prioritetni projekti
(eliminacioni kriterijum);
0 strategija sagledava aspekte koji se odnose na životnu sredinu (važan
kriterijum);
0 grad/opština ima digitalizovane podatke o zemljištu i parcelama, uključujući
i sve podatke o infrastrukturi (grad/opština ima GIS) (vrlo uticajan
kriterijum);
0 grad/opština posjeduje bazu podataka objekata (braunfild lokacija) koji
se mogu ponuditi u zakup ili prodaju (vrlo uticajan kriterijum );
0 grad/opština ima spremne podatke o infrastrukturi u industrijskim zonama
i/ili na parcelama koje se nude na prodaju i/ili korišćenje potencijalnim
investitorima (vrlo uticajan kriterijum);
0 grad/opština nudi infrastrukturno opremljeno građevinsko zemljište kao dio
svoje ponude građevinskog zemljišta (vrlo uticajan kriterijum).
Na osnovu navedenih kriterijuma se zaključuje da imperativ za postizanje povoljnog
poslovnog ambijenta predstavlja definisanje jasnih strateških opredjeljenja
lokalnog razvoja, ali i da je informaciona platforma izrađena od strane lokalnih
uprava ključna u postizanju racionalnijeg korišćenja i efikasnijeg upravljanja
prostorn im resursima. Takođe, zaključuje se da je upravljanje prostornim rezvojem
prevashodno u službi privrede i podsticanja lokalnog ekonomskog razvoja, a ne
zaštite životne sredine i održivog razvoja. To ukazuje na potrebu razvijanja srodnih
koncepata sertifikacije gradova koji bi izbalansirali definiciju povoljnog životnog
okruženja, odnosno obezbijedili uravnotežen in tegraln i p r is tup . Brojni su koncepti
koji na sličan način istražuju i definišu takvo okruženje, ali iz društvene, prostorne,
ekološke i kulturološke perspektive (People Friendly Cities, Age Friendly Cities,
Livable Cities, Smart Cities).
Program sertifikacije gradova sa povoljnim poslovnim okruženjem u RS sprovodi
Mreža za povoljno poslovno okruženje, čije su članice Privredna komora RS,
Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, Ministarstvo lokalne
uprave i samouprave, Savez opština i gradova i Razvojna agencija EDA. U pilot fazi
realizacije programa, pripremu za sertifikaciju vršila su dva grada - Banja Luka i
Prijedor, pri čemu je sertifikat stekao samo grad Prijedor. Trenutno se u RS obavlja
procedura javnog poziva za uključivanje opština i gradova u program sertifikacije,
što ukazuje na činjenicu da će ovaj trend biti dominantan u narednom periodu.
Metodološki aparat za inventarizaciju braunfild lokacija Brow nln fo će olakšati i
ubrzati postupke mapiranja, dok će jed instven i pristup bazi podataka omogućiti
uporedivost podataka među lokacijama, opštinama i gradovima.
3 Za više informacija vidjeti: http://www.naled-serbia.org/
19
BROWNINFO
2. DEFINICIJA I KLASIFIKACIJA BRAUNFILD
LOKACIJA
U Republici Srpskoj, fenomen zapuštenih i neiskorišćenih prostora nije dovoljno
istražen. Problem i potencijal ovih prostora nisu prepoznati, ne postoji zvanična
definicija niti kategorizacija, kao ni jasna vizija njihove regeneracije na nacionalnom
i lokalnom nivou. Društveni, kulturni, ekološki i ekonomski potencijali koje
zapušteni prostori integralno sadrže ukazuju na njihov značaj za urbanu zajednicu, i
upućuju na nužnost njihove regeneracije. Zapušteni i neiskorišćeni prostori
predstavljaju izuzetnu stratešku rezervu prostora i potencijal za razvoj gradova
Republike Srpske.
2.1. DEFINICIJA BRAUNFILDA
Najviše citiranu definiciju braunfild lokacija, koja predstavlja bazu u definisanju
mnogih definicija novijeg datuma, postavila je istraživačka mreža CABERNET (Concerted Action on Brownfield and Economic Regeneration), koja ima za cilj
podsticanje regeneracije evropskih braunfild prostora. Prema ovoj definiciji,
braunfild lokacije predstavljaju prostore:
° izmijenjene prethodnim korišćenjem lokacije i okolnog prostora,
° koji su napušteni ili nedovoljno korišćeni,
° koji se uglavnom nalaze u razvijenim urbanim područjima,
° kojima je potrebna intervencija da bi se mogli ponovo koristiti i
° koji mogu imati realan ili pretpostavljen problem zagađenosti.4
Prethodna definicija u načelu određuje značenje braunfild lokacija, međutim, nužno
je istaći da je njihovo definisanje određeno složenim lokalnim karakteristikama
problema. Faktori nastanka, pojavni oblici, modeli i dinamika njihove transformacije
uslovljeni su lokalnim društvenim, ekonomskim, političkim, kulturnim i istorijskim
kontekstom . U Republici Srpskoj se braunfild lokacije prepoznaju kao prethodno razvijeni i/ili izgrađeni prostori kod kojih je evidentno stanje zapuštenosti i neefikasnog korišćenja, a koji posjeduju potencijal za obnovu i održivi razvoj.
„Smeđe površine" ili „smeđa polja" (brown fields) bio bi doslovni prevod pojma.
Međutim, ovaj izraz se rijetko ili skoro nikad ne koristi, a u stručnim krugovima koji
se njime bave često se preuzima u transkribovanom obliku kao term in „ braunfild".
Stručnjaci za oblast braunfild regeneracije smatraju da je upotrebom ovog termina
lakše privući pažnju javnosti i organizovati osnovna istraživanja. Međutim, određene
društvene grupe, koje se protive ovakvom uvođenju tuđica, smatraju da bi se za ovu
vrstu prostora morao iznaći adekvatan term in u našem jeziku. Različiti autori iz
naučnog i stručnog domena prevodili su term in brownfield kao: prazni prostori,
devastirani prostori, neiskorišćeni prostori, napušteni prostori, smeđi prostori i sl. U
nekim slučajevima, prevod pojma predstavlja cijele rečeničke konstrukcije, što
značajno degradira upotrebu pojma u pisanju i govoru, te se spontano usvaja tuđica.
Za razliku od prethodnika, projektni t im Brownlnfo kao odgovarajući termin
predlaže sintagmu „zapušteni i neiskorišćeni prostori", koja u sebi objedinjuje
osnovne pojmove čije značenje u sažetoj formi izražava osnovni karakter braunfild
lokacija. Anketa koja je sprovedena u okviru Brownlnfo projekta među
predstavnicima lokalnih administrativnih službi pokazala je da se, od 40 ukupno
ispitanih, njih 62,5% opredijelilo za term in „zapušteni i neiskorišćeni prostori', dok
4 Za više informacija vidjeti http://www.cabernet.org.uk
22
se 25% ispitanika opredijelilo za „braunfild" kao odgovarajući termin.(Slika 3) Kako
bi se oprečna mišljenja u pogledu ovog pitanja usaglasila, projektni t im BrownInfo
predlaže za zvanični prevod pojma sintagmu „zapušteni i neiskorišćeni prostori - braunfildi", kao spoj gore navedenih izraza, zavisno od cilja koji se želi postići, te
ciljne grupe kojoj se obraćamo. Na ovaj način, ostaviće se mogućnost korišćenja
jednog ili drugog termina, ili pak korišćenja cjelovite sintagme.
■ B r a u n f i l d
■ S m e đ i p r d s t o r i
■ Z a p u š t e n i i
N E I S K O R I Š Ć E N I F R D S T D R I
■ D E V A S T I R A N I P R O S T O R I
■ D r u g i t e r m i n
Slika 3 Najadekvatniji termin za stručno imenovanje braunfild prostora - rezultati ankete
2.2. KRITERIJUMI IDENTIFIKACIJE BRAUNFILDA
Kako bi određeni prostor bio prepoznat kao braunfild lokacija, neohodno je
definisati set ključnih kriterijuma za njihovu identifikaciju. Definicija i pojam
braunfild lokacija postavlja osnovne okvire za njihovo prepoznavanje, ali ne
precizira jasne parametre za njihovu kategorizaciju. Stoga je bitno postaviti pragove
i granice koji će omogućiti formiranje jasnije slike o tom e koji prostori jesu ili nisu
braunfild lokacije. Na temelju analize inostranih praksi, a prije svega čeških, među
pet ključnih kriterijuma izdvajaju se sljedeći:
1. neiskorišćenost prostora - kada se samo 30% površine objekata ili parcele
(parkirališta, utovarne površine, dvorište, itd.) koristi, a 70% ili više ne koristi,
lokacija se može smatrati braunfildom;
2. period zapuštenosti - braunfild lokacijom će se smatrati onaj prostor koji je
napušten i ne koristi se duže od tr i godine;
3. razvijenost infrastrukture - prostor koji je zadovoljio prethodne kriterijume i
posjeduje razvijenu osnovnu saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu smatraće se
braunfild lokacijom;
4. izgrađenost - braunfild lokacijom smatra se onaj prostor koji, pored
ispunjenosti gore navedenih uslova, posjeduje izgrađenu fizičku strukturu -
objekte;
5. kontaminiranost - lokacija koja posjeduje realan ili pretpostavljen problem
zagađenosti i može im ati negativne posljedice na okruženje smatra se braunfild
loakcijom.5
5 Određeni autori navode kao jedan od ključnih kriterijuma gustinu zaposlenosti, pri čemu kao gornji prag defnišu
šest zaposlenih/ha. Projektni t im BrownInfo nije se opredijelio za uvođenje ovog kriterijuma, je r smatra da su
braunfild lokacije dominantno određene njihovim prostornim karakteristikama i da bi uvođenje ovog kriterijuma
23
3. razvijenost in fras truk tu re - prostor koji je zadovoljio prethodne kriterijume i
posjeduje razvijenu osnovnu saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu smatraće se
braunfild lokacijom;
4. izgrađenost - braunfild lokacijom smatra se onaj prostor koji, pored
ispunjenosti gore navedenih uslova, posjeduje izgrađenu fizičku strukturu -
objekte;
5. kontam in iranost - lokacija koja posjeduje realan ili pretpostavljen problem
zagađenosti i može im ati negativne posljedice na okruženje smatra se braunfild
loakcijom. 5
Kriterijumi jedan drugi ne isključuju, ali su međusobno uslovljeni i povezani. Da bi
neka lokacija bila identifikovana kao braunfild, može i ne mora da ispuni sve gore
navedene kriterijume. Međutim, sigurno je da će razlike u ispunjenosti kriterijuma
značiti i različitu poziciju u okviru A-B-C modela kategorizacije (pogledati nastavak
teksta), a time i različite programe i projekte njihove regeneracije. Određene
kategorije braunfild lokacija nalaziće se tako na listi prioriteta, dok će druge, zavisno
od svog statusa, morati pričekati realizaciju projekata regerenacije.
Potrebno je naglasiti da je stepen neiskorišćenosti, pogotovo otvorenih prostora,
nekada teško mjerljiv, te se preporučuje kreiranje lokalno prilagođenih uslova i
pragova za definisanje ovog kriterijuma identifikacije. Kako bi se olakšala procjena
stepena iskorišćenosti/neiskorišćenosti, u okviru BrownInfo metodologije,
koncipiran je model koji omogućava identifikaciju na više prostornih nivoa - nivo
objekta, parcele i kompleksa. Preporučuje se da se procjena iskorišćenosti određene
lokacije vrši primarno na nižim nivoima (parcela i objekat), a da se zatim vrše
generalizacije za više prostorne nivoe (kompleks, blok, kvart).
U pogledu određivanja vremenskog perioda u kojem je određena lokacija bila
prepuštena propadanju, postoje određene dileme i neusaglašenosti u stučnim
krugovima koji se bave braunfild problematikom. U primjerima iz češke prakse,
evidentno je korišćenje praga od jedne godine. Međutim, pri postavljanju ovih
pragova, potrebno je sagledati širi društveni i lokalni kontekst stagnacije prostora i
okolnosti pod kojima dolazi do njihovog zapuštanja, te ih potom definisati. U
slučaju BrownInfo metodologije, prag od tri godine proizašao je iz činjenice da
stečajni postupci, koji predstavljaju indikatore stagnacije poslovanja i pojave
braunfild lokacija, mogu trajati najduže jednu godinu, a u slučaju da stečajni
upravnik istovremeno vodi dva stečajna postupka - dvije godine (Zakon o
stečajnom postupku, Službeni glasnik RS br. 26/10). Dodajući ovoj vrijednosti i
određeno vrijeme stagnacije prije pokretanja stečajnog postupka, te uzimajući
druge otežavajuće okolnosti za poslovanje u obzir, dolazi se do vrijednosti od tri
godine. Važno je istaći da je moguće, u procesu primjene BrownInfo metodologije i
kreiranja baza podataka, vršiti korekcije i specifična prilagođavanja ovih pragova, ali
treba izbjegavati velika odstupanja kako bi se zadržala konzistentnost informacine
baze, odnosno kompatibilnost podataka i uporedivost braunfild prostora među
gradovima i opštinama.
5 Određeni autori navode kao jedan od ključnih kriterijuma gustinu zaposlenosti, pri čemu kao gornji prag defnišu
šest zaposlenih/ha. Projektni tim BrownInfo nije se opredijelio za uvođenje ovog kriterijuma, je r smatra da su
braunfild lokacije dominantno određene njihovim prostornim karakteristikama i da bi uvođenje ovog kriterijuma
zakomplikovalo i usporilo proceduru identifikacije braunfild lokacija. Međutim, ostavlja se mogućnost da se, u
slučajevima gdje je to neophodno, uvede i ovaj dodatn i kriterijum.
24
Izgrađenost objekatima jedan je od kriterijuma koji takođe otvara debate i može biti
tumačen dvoznačno. Problem se ne očituje kod izgrađenih lokacija, međutim,
postavlja se pitanje da li je neizgrađena parcela u okviru napuštenog industrijskog
kompleksa braunfild. Na ovo pitanje ne postoji precizan odgovor, je r bi ona uslovno
mogla da se smatra grinfildom na nivou parcele, dok posmatrano na nivou
kompleksa ona postaje braunfild. Ovakve situacije nisu rijetke s obzirom na to da je
veći dio površine nekadašnjih industrijskih kompleksa bio rezervisan za potrebe
budućeg širenja proizvodnje, a do danas nije izgrađen. Stoga, ove lokacije
predstavljaju svojevrsne „ grinfilde u braunfild im a" i kao takve zavređuju posebnu
pažnju u kontekstu sve izraženije prakse zaposjedanja slobodnih prostora na
periferiji gradova i nenadoknadivog urušavanja prirodnog okruženja. Iz ovog
proizlazi zaključak da je BrownInfo m etodo log iju moguće uslovno prim jen jiva ti i
u slučajevima grin fild lokacija. Stoga se preporučuje da se neizgrađene lokacije
unutar braunfild kompleksa mapiraju po sistemu koji metodologija predlaže u mjeri
u kojoj je ona za njih primjenjiva.
2.3. VRSTE BRAUNFILDA
Sa funkcionalnog stanovišta, braunfild lokacijama najčešće se smatraju zapušteni i
neiskorišćeni industrijski, vojni, komunalni, saobraćajni, stambeni, kulturni,
društveni, komercijalni, sportsko-rekreativni i poljoprivredni prostori. To su prostori
sa razvijenom infrastrukturom i fizičkom strukturom, koji mogu biti opterećeni
ekološkim rizicima ili ne.
Industrijski braunfild i predstavljaju zapuštene i neiskorišćene prostore rudarstva,
teške i lake industrije.
Vojni braunfild i predstavljaju zapuštene i neiskorišćene vojne kasarne, prostore za
stanovanje i kampove za obuku.
Komunalni i saobraćajni braunfild i predstavljaju zapuštene i neiskorišćene
prostore saobraćajnih i komunalnih zona, koridora i objekata.
Stambeni braunfild i predstavljaju zapuštene i neiskorišćene prostore za stanovanje
sa devastiranim objektima, koji nisu više u upotrebi.
Kulturn i i društveni braunfild i predstavljaju zapuštene i neiskorišćene prostore
javne namjene {domove kulture, bolnice, zatvore, škole, crkve i sl.), kao i
zanemarene spomenike kulture.
Komercijalni braunfild i predstavljaju zapuštene i neiskorišćene prostore
komercijalne namjene {tržne centre, robne kuće, tržnice i sl.).
Sportsko-rekreativni braunfild i predstavljaju zapuštene i neiskorišćene prostore za
sport, rekreaciju i odmor.
Poljoprivredni braunfild i predstavljaju zapuštene i neiskorišćene poljoprivredne
objekte {farme, zemljoradničke zadruge, poljoprivredne kombinate i sl.), ali ne
predstavljaju zapuštene i neiskorišćene hektare poljoprivrednog zemljišta i zarasle
bašte.
25
2.4. A-B-C MODEL KATEGORIZACIJE BRAUNFILD LOKACIJA
Postoji više klasifikacija braunfild lokacija u zavisnosti od nivoa kontaminacije i
njihovog potencijala za ponovnu upotrebu. Naročito je korisna A-B-C kategorizacija
kojom se služi CABERNET mreža, zato što ispituje u kojoj meri je moguće ostvariti
produktivnost braunfild lokacije. Prema A-B-C modelu predlažu se sljedeće
kategorije:
° braunfildi A kategorije - odnose se na profitabilne lokacije, nimalo ili
minimalno zagađene, koje se nalaze na povoljnoj prostornoj lokaciji, a
proces njihove obnove finansira privatni sektor;
° braunfildi B kategorije - odnose se na lokacije koje su ni na gubitku ni na
dobitku, zbog umjerene ili visoke kontaminacije i lošije prostorne lokacije,
pa privatni vlasnici ne mogu ili ne žele da djeluju samostalno da bi
obezbijedili puni ekonomski potencijal do kojeg će dovesti obnova lokacija.
Zbog toga je, da bi se lokaciji vratila produktivna svrha, neophodna
određena vrsta intervencije javnog sektora (javno-privatno partnerstvo);
° braunfildi C kategorije - odnose se na neprofitabilne lokacije kod kojih su
troškovi obnove mnogo veći od vrijednosti lokacije zbog visokog nivoa
kontaminacije i loše prostorne lokacije, ali su socijalne i ekološke vrijednosti
iznad realne tržišne vrijednosti. One ne mogu biti razumno obnovljene u
ekonomski korisnu upotrebu, ali se mogu razviti za javno dobro (zeleni
prostori). Javni sektor preuzima finansiranje obnove, dok specifični zakonski
instrumenti (npr. poreske olakšice) mogu da stimulišu obnovu ovih lokacija
(Slika 4). 6
V r i j e d n o s t z e m l j i š t a
( N A K O N D B N D V E )
Slika 4 A-B-C model
Kategorizacija braunfild lokacija po ovom modelu može pomoći institucijama koje
su odgovorne za regionalni i lokalni razvoj i investicije da definišu strategije za
upravljanje braunfild lokacijama. Definisanje politike u oblasti regeneracije
6 Pojedini autori A-B-C model proširuju uvodeći braunfilde D kategorije - prostore koji ne posjeduju razvojne
potencijale, a imaju izražen aktivan zdravstveno-ekološki rizik (A-B-C-D model). Braunfildi D kategorije opasni su
po okruženje, a karakteriše ih i nemogućnost identifikacije zagađivača (institucije ili pojedinca). Postupke obnove,
odnoso sanacije i čišćenja terena u slučaju braunfilda D kategorije provodi u potpunosti javni sektor.
26
braunfilda, sadržane u strategijama razvoja na regionalnom i lokalnim nivoima,
treba da stvori strateški okvir za djelovanje u ovoj oblasti. To podrazumijeva i
stvaranje adekvatnog zakonskog okvira unutar kojeg će regeneracija braunfilda
moći efikasno da se sprovodi.
Osnovni preduslov za kreiranje odgovarajućeg regulatornog okvira predstavlja
uvođenje izraza „zapušteni i neiskorišćeni prostori - braunfildi" u zakonsku
regulativu u Republici Srpskoj. Na taj način će biti omogućeno usklađivanje sa
međunarodnom legislativom, standardizacijom i prostorno-informacionom bazom
podataka, kao i definisanje svih regulatornih mehanizama za prostornu
identifikaciju, inventarizaciju, kategorizaciju i regeneraciju braunfilda na teritoriji
Republike Srpske.
27
BROWNINFO
3. POZICIJA BRAUNFILD LOKACIJA U
ZAKONSKOJ REGULATIVI U REPUBLICI
SRPSKOJ
3.1. POLITIKA I STRATEŠKI OKVIR REGENERACIJE BRAUNFILDA U
REPUBLICI SRPSKOJ
Državna politika i strategije razvoja u oblasti socijalno-ekonomskih odnosa,
prostornog uređenja i zaštite životne sredine predstavljaju regulatorni okvir unutar
kojeg bi trebalo na adekvatan način predstaviti kategoriju braunfild lokacija u
svjetlu njihovog uticaja i potencijala na sveukupni razvoj. Do sada je ova kategorija
prostora na strateškom nivou nedovoljno definisana. Osnovni nedostatak
postojećih strategija razvoja je u samoj činjenici da braunfild, kao term in koji se
odnosi na zapuštene i neiskorišćene prostore, nije prisutan u njima, dok se o nekim
kategorijama ovog prostora govori na dosta uopšten način, bez sveobuhvatnosti
posmatranja fenomena.
Tako Prostorni plan Republike Srpske do 2015. godine {usvojen 2007. godine), kao
najviši nivo prostorne strategije razvoja teritorije navodi izgrađena i dijelom
izgrađena privredna područja, zone i pojedinačne lokacije kao potencijale za razvoj
je r se mogu modifikovati i transformisati.7 Ovim dokumentom se sugeriše
gradovima da naprave katastar industrijskog zemljišta i vode aktivnu politiku u cilju
njihovog ponovnog održivog korišćenja ne samo za potrebe industrije, već i
eventualno drugih gradskih sadržaja. Takođe se sugeriše da Republika Srpska treba
da donese strategiju razvoja industrije koja bezuslovno mora da ima prostornu
komponentu, tj. jasno određene odgovore na pitanja gdje se šta planira, usmjerava,
podržava i sl. 8
U Strategiji razvoja industrije Republike Srpske za period 2009-2013. u polaznim
faktorima za unapređenje razvoja industrije nisu navedeni resursi braunfilda, ali su
među generalnim pravcima i ciljevima razvoja prepoznati neki aspekti njihove
regeneracije. Pojedine strategije razvoja gradova na teritoriji Republike Srpske,
takođe, samo generalno navode potencijale neiskorišćenih industrijskih i vojnih
kompleksa koji do danas nisu sistematizovano analizirani na entitetskom niti na
lokalnim nivoima.
Na osnovu navedenog, može se zaključiti da je državna politika u oblasti
regeneracije braunfilda u Republici Srpskoj još uvijek vrlo nejasna, iako, u principu,
ne postoje prepreke da se djeluje na ovom polju. Sa problemom se suočavamo u
trenutku kada otpočnu konkretne aktivnosti na regeneraciji braunfilda, što su
dosadašnji primjeri iz prakse pokazali. Oni ukazuju na mnoga neriješena pitanja od
strateških pristupa na entitetskom nivou, preko zakonske regulative, do lokalne
akcije u domenu ekonomskog, socijalno-kulturnog, ekološkog i prostornog aspekta
upravljanja ovim prostorima.
3.2. POSTOJEĆA ZAKONSKA REGULATIVA
S obzirom na činjenicu da na zakonska rješenja utiču politike i strategije razvoja koje
bi trebalo da definišu strateški okvir djelovanja, sasvim je jasno da ni zakonska
regulativa kojom bi ova oblast trebalo da bude definisana - nije zadovoljavajuća.
7 Prostorni plan Republike Srpske do 2015. god., tekstualni dio plana, poglavlje B - Potrebe, mogućnosti i ciljevi
organizacije, uređenja i korišćenja prostora, VI glava - Privredne djelatnosti, opšti koncept razvoja - osnovna
opredjeljenja, str. 83.
8 Prostorni plan Republike Srpske do 2015. god., tekstualni dio plana, poglavlje B - Potrebe, mogućnosti i ciljevi
organizacije, uređenja i korišćenja prostora, VI glava - Privredne djelatnosti, industrija, str. 95
30
Prostorni aspekt regeneracije braunfilda trebalo bi da bude sadržan u Zakonu o
uređenju prostora i građenju u Republici Srpskoj. Iako je ovaj zakon od 1996. do
danas imao četiri izdanja (Sl. glasnik RS 19/96, prečišćeni tekst Sl. glasnik RS 84/02,
Sl. glasnik RS 55/10. i Sl. glasnik RS 80/13), u njemu još uvijek ne postoji termin
„braunfild" niti „regeneracija braunfilda", čime, praktično, nisu definisani
mehanizmi prostorne identifikacije braunfilda i planerski modeli za njihovu
regeneraciju. U skladu s tim , ni Pravilnikom o načinu izrade, sadržaju i formiranju
dokumenata prostornog uređenja (Sl. glasnik RS 69/13) nisu tretirani braunfildi kao
posebna kategorija prostora.
Usvajanjem Zakona o uređenju prostora i građenju (Sl. glasnik RS 55/10), tek od
2010. godine je stvorena zakonska mogućnost za fleksibilno planiranje putem
zoniranja prostora na nivou provedbene dokumentacije, što je, takođe, jedan od
preduslova za efikasniju plansku regulativu u oblasti regeneracije braunfilda.
Pravilnikom o sadržaju, nosiocima prostorno-informacionog sistema i metodologiji
prikupljanja podataka (Sl. glasnik RS 93/13) detaljnije je preciziran način kreiranja
jedinstvenog prostornog informacionog sistema na nivou države i lokalnih uprava,
koji još uvijek nije formiran, te su u praksi prisutne mnoge poteškoće u pogledu
njegove implementacije (kadrovske, softverske, hardverske, organizacione,
institucionalne itd.). Ovim pravilnikom braunfildi, takođe, nisu navedeni kao
kategorija zemljišta, što predstavlja ozbiljan propust i formalnu prepreku da budu
sistemski inventarisani i da budu zavedeni u prostornoj bazi podataka.
Zakon o privatizaciji, prema kojem je izvršena privatizacija industrijskih kompleksa
koji su nakon privatizacije mahom postali braunfildi, predstavlja jedan od spornih
zakona koji je stvorio značajne prepreke u domenu imovinskih odnosa, djelatničke i
prostorne transformacije ovih kompleksa. Nakon njegovog usvajanja 1998. god.
omogućeno je imovinsko razgraničenje objekata i parcela unutar privrednih
kompleksa između pravnih subjekata, bez prethodno definisanih prostorno-
funkcionalnih parametara. Zbog toga, imovinska struktura braunfilda predstavlja
sve do danas osnovnu kočnicu za njihovu harmoničnu i efikasnu prostornu
transformaciju. Najava revizije privatizacije predstavlja priliku i za rješavanje
problema regeneracije braunfilda u ovom aspektu.
Imovinski odnosi su značajno determinisani i Zakonom o restituciji, kojim je
otpočeo proces vraćanja zemljišta u posjed ranijih vlasnika. Zakonom o
eksproprijaciji omogućeno je, takođe, vraćanje u posjed prvobitnih vlasnika
zemljišta koje nije privedeno planiranoj namjeni u roku od tri godine. Time se
otvorio novi proces vlasničke transformacije braunfilda, koji značajno utiče na
kvalitet i efikasnost prostornih transformacija u kojem nisu stvoreni mehanizmi
zaštite opšteg interesa nad privatnim, koji je često u suprotnosti sa realizacijom
regeneracije braunfilda prema savremenim modelima. Stoga bi Zakon o
eksproprijaciji zemljišta trebalo da, u skladu sa prethodno utvrđenim modelima
regeneracije braunfilda, omogući mehanizme za realizaciju onih koji su od opšteg
interesa. Neažurnost zemljišne evidencije i katastarskog premjera, takođe,
predstavljaju sistemske probleme koji na posredan način utiču i na efikasnost u
provođenju regeneracije braunfilda.
Usvajanje Zakona o javno-privatnom partnerstvu u Republici Srpskoj (Sl. glasnik RS
59/09) predstavlja važan zakonski preduslov za saradnju javnog i privatnog sektora
u cilju obezbjeđenja finansiranja u domenu javnih potreba i omogućavanja
podsticaja u skladu sa optimalnim modelima regeneracije braunfilda.
3 1
Set zakona o zaštiti životne sredine, koji je u Republici Srpskoj donesen u
prethodnom periodu, usklađen je sa međunarodnim standardima. Njima se, pored
ostalog, propisuju svi relevantni uslovi za zaštitu životne sredine u domenu
planiranja prostora i građenja, kroz obavezu izrade strateške procjene uticaja
planskog dokumenta na životnu sredinu i studija uticaja na životnu sredinu za sve
namjene koje su zakonom definisane kao potencijalni zagađivači prostora. Problemi
su, međutim, prisutni u domenu monitoringa postojećeg stanja i utvrđivanju
indikatora štetnih uticaja na životnu sredinu, zbog čega zakonom definisani uslovi i
standardi u ovoj oblasti još uvijek nisu postignuti. Regeneracija braunfilda, koja
zaštitu životne sredine postavlja u prvi plan, provodi se kroz primjenu postojećih
zakona i opštih uslova njihove implementacije u ovoj oblasti.
3.3. PREPORUKE
Put ka rješenju svih ovih problema predstavlja sistemski pristup djelovanju, koji
podrazumijeva uključivanje entitetskih organa u kreiranje politike i strateškog
okvira u oblasti regeneracije braunfilda kao preduslova za zakonodavnu
intervenciju. U tom cilju, izrada strategije o regeneraciji braunfilda u Republici
Srpskoj bi omogućila cjelovito sagledavanje problema braunfild lokacija na našem
prostoru u sveobuhvatnoj i višeaspektnoj analizi, uključujući i pozitivna
međunarodna iskustva i prihvaćenu standardizaciju.
Primjena rezultata dosadašnjih istraživanja u ovoj oblasti koja su provođena ili su u
toku u Republici Srpskoj, takođe predstavlja značajnu teorijsku i praktičnu osnovu u
cilju formiranja metodologije registracije braunfilda prilagođene specifičnostima
našeg prostora, razvijanja modela za njihovu urbanu transformaciju i upravljanja
ovim prostorima na održiv način. Zato je od izuzetnog značaja implemetacija
dostignutih teorijskih i praktičnih znanja i iskustava u forme zvaničnih državnih i
lokalnih strategija kojima će se stvoriti strateške pretpostavke za uspješnu
realizaciju projekata u ovoj oblasti.
Zakonska rješenja treba da budu usklađena sa specifičnostima postojećeg
regulatornog sistema. Pored neophodnih intervencija u postojećoj zakonskoj
regulativ i koje bi trebalo da otklone propuste {od kojih su samo neki prethodno
navedeni) i izvrše međusobnu harmonizaciju zakona, zbog kompleksnosti
problema, preporučuje se izrada posebnog zakona o regeneraciji braunfilda koji
bi integralno definisao sve relevantne aspekte u ovoj oblasti.
Zakonska regulativa na državnom i na lokalnom nivou bi trebalo da podstiče p ilo t
pro jekte u domenu regeneracije braunfilda, koji bi kroz konkretne realizacije na
određenima lokalitetima unapređivali postojeće stanje u ovoj oblasti, provjeravajući
zakonske mehanizme i dajući putokaz za održiv pristup ovom značajnom aspektu
urbane obnove.
U cilju podrške Zakonu o javno-privatnom partnerstvu, na loka lnom nivou je
potrebno razvijati modele javno-priva tnog partnerstva donošenjem opštinskih
odluka, programa i smjernica za konkretne primjere realizacije braunfilda. Lokalne
zajednice bi u narednom periodu, kroz lokalne akcije, trebalo da prednjače u
provođenju realizacije braunfilda, razvijajući v lastite modele, koji mogu poslužiti
za provjeru postojećih sistemskih rješenja na višem nivou i njihovo unapređenje.
32
P O
L I
T I
K E
I S
T R
A T
E G
I J
E U
R S
U O
B L
A S
T I
B R
A U
N F
I L
D A U
| - W Z < Z D Q! U< H U K 10 l i n
E
Slika 5 Šema sistemskog djelovanja u oblasti regeneracije braunfilda od entiteskog do lokalnog nivoa
33
BROWNINFO
4. AKTERI U USPOSTAVLJANJU
INTERAKTIVNE BAZE PODATAKA
BRAUNFILD LOKACIJA
4.1. AKTERI U DEFINISANJU METODOLOGIJE ZA IZRADU BAZE
PODATAKA
Izradu informacione baze o braunfild lokacijama treba razumjeti kao prvi sistemski
korak u procesu njihove regeneracije. To znači da će u njenom uspostavljanju
učestvovati veliki broj aktera na različite načine. Uspostavljanje informacione baze
braunfild lokacija podrazumijeva, prije svega, kategorisanje određenih prostornih
jedinica kao zapuštenih i neiskorištenih, a zatim i njihovo detaljno snimanje i
sistematično prikazivanje podataka. Prema tome, baza podataka pruža prvi uvid u
zbirni prostorni potencija l braunfild lokacija kojima društvo raspolaže, na
lokalnom, entitetskom i državnom nivou. Zbog toga je njen značaj veliki za
planiranje razvoja društva i prostora, posebno u kontekstu definisanja prioriteta, jer
može da sadrži odgovor na pitanje kojim braunfild lokacijama posvetiti prvu i
posebnu pažnju.
Metodologija BrownInfo za izradu baze podataka braunfild lokacija, odnosno za
definisanje njenog sadržaja i njegovog tekstualnog i grafičkog prikazivanja, koja je
prezentovana u ovom priručniku, definisana je u okviru akademske sredine, ali u
saradnji sa stručnim institucijama, organizacijama i pojedinicima. Zasnovana je na
posljednjim naučnim i stručnim saznanjima o inventarisanju i regeneraciji braunfild
lokacija, kao i praktičnim iskustvima. S obzirom na to da njeno definisanje i
popunjavanje nije centralizovano i pokrenuto na nivou entiteta i države, i da je
usmjereno na lokalni nivo, jedan od osnovnih ciljeva metodologije jeste mogućnost
kasnijeg integrisanja pojedinačnih baza podataka opština i gradova u jedinstvenu
bazu braunfild lokacija na širem društveno-prostornom nivou. Primjena iste
metodologije na nivou opština i gradova, odnosno popunjavanje baza podataka
zasnovanih na istom obrascu, omogućava upoređivanje podataka po opštinama,
gradovima i pojedinačnim lokacijama, bez obzira na to da li su baze podataka
kasnije objedinjene ili ne.
Sadržajni i vizuelni obrazac za bazu podataka napravljen je uz konsultacije sa
akterima koji će biti aktivni ne samo prilikom popunjavanja i pretraživanja baze, već
i kasnije, u procesu njihove regeneracije. Riječ je o ministarstvima Republike Srpske,
lokalnim razvojnim agencijama opština i gradova, ali i akterima iz lokalnog nivoa,
kao što su predstavnici opština i gradova, različiti akteri iz privrednog sektora i
njihova udruženja. Konsultacije su napravljene sa ciljevima procjene prioriteta i
nivoa detaljnosti podataka, jednostavne sistematizacije, čitljivosti tekstualnog i
grafičkog prikazivanja podataka i jednostavnosti pretraživanja. Svi podaci o
određenoj braunfild lokaciji koje nudi baza imaju svoju vrijednost jedino u kontekstu
njihove upotreb ljivosti u procesu urbane regeneracije. Međutim, jedna od težnji u
definisanju baze podataka je i njen odgovor na zahtjeve za informacijama koje su
važne u domenu integrisanja braunfild lokacija u urbanističku plansku
dokumentaciju, kao predstojećeg izazova.
36
4.2. KLJUČNI AKTERI U USPOSTAVLJANJU BAZE PODATAKA
Uspostavljanje baze podataka braunfild lokacija zahtijeva saradnju velikog broja
aktera iz različitih domena društvene organizacije. To podrazumijeva razmjenu
informacija između aktera koji se bave upravljanjem i planiranjem prostora na
centralnom i lokalnom nivou {ministarstava i njihovi resori, institucije na nivou
entiteta i države, opštine i gradovi, institucije na nivou opštine ili grada, državne i
lokalne razvojne agencije) i aktera koji upotrebljavaju prostor, na lokalnom nivou
{mjesne zajednice, privatni privredni sektor, nevladine organizacije, udruženja,
građani itd.).
Opštine i gradovi imaju vodeću ulogu u uspostavljanju i popunjavanju baze
podataka o braunfild lokacijama. Zašto? Lokalnim upravama tradicionalno pripada
ključna uloga u formulisanju strategija regeneracije braunfild lokacija, kao i njihove
realizacije, je r su povezani sa svim procesima u kontekstu upotrebe zemljišta, bilo
ono u opštinskom, gradskom ili privatnom vlasništvu. Stoga je logično da lokalna
uprava bude nosilac popunjavanja baze podataka o svim braunfild lokacijama koje
se nalaze na opštinskoj ili gradskoj teritoriji, stičući na taj način uvid u svoje lokalne
prostorne probleme, odnosno resurse. Istovremeno sa uspostavljanjem baze
podataka braunfild lokacija, preporučljivo je da opštine i gradovi pokrenu i druge
pripremne korake za njihovo ponovno korišćenje. Jedan od važnih instrumenata ove
prve faze sistemske regeneracije je upoznavanje javnosti sa problemom braunfild
lokacija i iniciranje zainteresovanosti za bazu podataka i proces regeneracije kod
vlasnika braunfild lokacija. Iskazana potreba opština i gradova da se njihovi
zapušteni i neiskorišćeni prostori identifikuju i evidentiraju predstavlja i svojevrsnu
inicijativu lokalnih uprava prema centralnoj državnoj ili entiteskoj upravi da se
pojam braunfild lokacija i problem njihove regeneracije bolje definiše u pravnom
okviru.
Brzina popunjavanja baze podataka, kao i nivo detaljnosti do kojeg će baza biti
popunjena zavisi od broja zaposlenih, njihovih kompetencija i kvaliteta tehničkih
resursa kojima opštinska ili gradska administracija raspolaže, kao i kvaliteta njihove
saradnje sa drugim akterima. Da bi jedna prostorna jedinica {kompleks ili parcela)
bila uvrštena u bazu podataka, podrazumijeva se da je prethodno kategorisana
kao braunfild lokacija. Opštine i gradovi, kada su u pitanju prostorne jedinice u
njihovom vlasništvu, mogu izvršiti prethodni popis braunfild lokacija koristeći
znanje svojih stručnjaka zaposlenih u različitim odjeljenjima opštine ili grada.9
Opština ili grad može da konsultuje i spoljnje stručnjake prilikom kategorizacije, ako
smatra da je to neophodno, je r ova kategorija prostora nije definisana ni u jednom
zakonskom i podzakonskom aktu.
Kada su u pitanju lokacije u privatnom vlasništvu, opštine i gradovi treba da definišu
instrumente za njihovo kategorisanje kao braunfild lokacija, odnosno za njihovo
uvrštavanje u bazu podataka. Lokalna uprava treba da formuliše metod za
pozivanje vlasnika da samoinicijativno prijave prostornu jedinicu u svom vlasništvu
kao braunfild lokaciju, dostave raspoložive podatke i omoguće snimanje lokacije.
Vlasnici će biti stimulisani da dostave podatke o braunfild lokaciji, ako im bude jasna
potencijalna obostrana korist koju nudi interaktivna baza podataka opštinama,
9 Pogledati drugo poglavlje Priručnika - Definicija i klasifikacija braunfild lokacija.
B7
gradovima i vlasnicima.10 Zbog toga je važna realizacija gore pomenutih aktivnosti,
koje se tiču upoznavanja javnosti sa problemom braunfild lokacija i marketinške
kampanje o različitim pozitivnim efektima njihove regeneracije.
Popunjavanje informacione baze braunfild lokacija obavlja radni t im opštine ili
grada čiji članovi posjeduju određene stručne kompetencije za mapiranje podataka
o prostoru i njihovo unošenje u informacionu bazu. Preporuka je da odjeljenja za
prostorno uređenje koordin ira ju proces uspostavljanja informacione baze, je r ova
odjeljenja najčešće raspolažu kadrom čije je stručno znanje i iskustvo vezano za
sagledavanje prostornih problema. Osim koordinatora procesa, radni t im uključuje
grupu koja će vršiti snimanje i mapiranje podataka na terenu, na predmetnim
lokacijama, ako to prethodno nije napravljeno. Broj ljudi i stručni profil ove grupe
zavisi od karakteristika lokacije, ali je neophodno prisustvo članova koji raspolažu
inženjerskim znanjima o prostoru i objektima, zavisno od prethodne namjene
kompleksa. Zatim, radni t im uključuje grupu za obradu i sistematizaciju podataka i
konačno obučeni kadar za ažuriranje baze podataka. Prilikom popunjavanja
određenih polja unutar kataloških obrazaca baze podataka, neophodno je
konsultovanje stručnjaka iz različitih oblasti shodno aspektima prema kojima su
informacije o lokaciji složene. Na primjer, kod popunjavanja podataka o nivoima
različitih vrsta zagađenja lokacije neophodne su stručne usluge lica ili institucija koje
znaju izvršiti stručno mjerenje i formulisati podatke o zagađenju. Isti postupak
zahtijevaju podaci koji se odnose na druge stručne procjene različitih vrsta, kao što
su informacije o braunfild lokaciji iz oblasti zaštite graditeljskog nasljeđa, procjene
tržišne vrijednosti itd. Podaci se mogu nalaziti i u posjedu drugih aktera, odnosno
institucija i organizacija, kao što je npr. Republička uprava za geodetske i
imovinsko-pravne poslove, pa je neophodno izvršiti potraživanje podataka prema
formalnoj proceduri, ako je ona utvrđena.
Neophodno je da informacije koje se unose u bazu podataka budu tačne. Opština ili
grad, odnosno koordinator tima za uspostavljanje baze podataka procjenjuju koje
vrste podataka je moguće popuniti u trenutnim okolnostima. Što je popunjenost
polja u kataloškim obrascima veća, to je vrijednost baze veća, odnosno njena
upotrebljivost u kontekstu pretrage, ali i formulisanja principa urbane regeneracije,
konkretnih prostornih intervencija i njihovog međusobnog usaglašavanja. Lokalna
uprava treba da teži što većem broju evidentiranih braunfild lokacija u odnosu na
spisak kandidovanih lokacija, da bi se mogla sastaviti cjelovita slika o problemima i
potencijalima na nivou opštine ili grada i definisati prioriteti u strategiji njihove
regeneracije.
10 Na ovaj način funkcioniše informaciona baza pod nazivom „Slobodni proizvodni prostori", koju je formulisalo
Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva u cilju lakšeg pronalaženja potencijalnih proizvodnih prostora od
strane investitora na terito riji Republike Srpske. Podaci o privatnim kompleksima koji su registrovani u ovoj bazi su
javni i dostupni na internet adresi:http://www.vladars.net/sr-SP-
Cyrl/Vlada/Ministarstva/mper/EEI_investicioni_potencijali/Pages/Slobodni_prostori.aspx. Kod svih registrovanih
lokacija, npr. u Banjaluci, pod pitanjem o tipu investicije stoji da je riječ o braunfild lokaciji.
4.3. KO POPUNJAVA BAZU PODATAKA?
4.4. VAŽNOST USPOSTAVLJANJA SARADNJE IZMEĐU AKTERA
Jedan od najvažnijih faktora uspješnog uspostavljanja baze podataka braunfild
lokacija je kvalitetna saradnja i p ro točnost informacija između različitih aktera na
različitim nivoima i u različitim fazama procesa, na šta lokalne uprave ponekad ne
mogu uticati. Važno je da informacije u bazi budu precizne i tačne, što će se dobiti
jedino ako u popunjavanju budu učestvovao neophodan broj aktera čiji su znanje i
informacije kojima raspolažu potrebni. Uspostavljena baza podataka braunfild
lokacija treba da bude dostupna što većem broju ljudi, odnosno da bude javna, je r je
na taj način ispunjena njena osnovna uloga u pružanju informacija ne samo o
postojećem stanju, već i o potencijalima braunfild lokacija na različitim
teritorija ln im nivoima. Selektivna upotreba baze podataka smanjuje njenu
vrijednost, odnosno smanjuje statističku mogućnost za brže i kvalitetnije aktiviranje
braunfild potencijala.
39
BROWNINFO
5. FAZE USPOSTAVLJANJA INTERAKTIVNE
BAZE PODATAKA BRAUNFILD LOKACIJA
Uspostavljanje baze podataka braunfild lokacija odvija se kroz pet ključnih faza.
1. Nulta faza je faza buđenja javne svijesti i pokretanja teme braunfild
regeneracije sa 'mrtve tačke'. Usmjerena je, prije svega, na edukaciju predstavnika
lokalnih vlasti kao ključnih donosilaca odluka. Često se u praksi nailazi na
stereotipno odbacivanje braunfild lokacija, pri čemu se one prepoznaju kao
ekonomski neisplative investicije, a razvoj se usmjerava na slobodne prostore
nerazvijenih područja {greenfield lokacije). Razbijanje ovih stereotipa predstavlja
dugotrajan i mukotrpan posao, a ključnu ulogu u procesu edukacije trebalo bi da
imaju stručnjaci, prije svega, iz odjeljenja za urbanizam. Lokalna javnost prihvatiće
programe mapiranja i regeneracije braunfild lokacija samo ukoliko u njima
prepoznaje korist za ekonomsku i društvenu zajednicu. Jedan od zadataka ovog
priručnika je da ukaže na pozitivne strane regeneracije braunfild lokacija, koje se ne
ogledaju uvijek i samo u ekonomskoj sferi, već mogu doprinijeti uspješnijem razvoju
lokalne zajednice, ali i RS, u ekološkom, sociološkom, pa i kulturološkom smislu, tj.
da omoguće razvoj i transformacije u duhu održivog razvoja. S obzirom na to da je
jedna od ključnih prepreka regeneraciji braunfild lokacija opterećenost složenom
stukturom vlasničkih odnosa, od lokalnih vlasti se očekuje proaktivan pristup u
procesu njihove regeneracije. Lokalne vlasti treba da razvijaju specifične programe
obnove ovih lokacija, da vrše medijaciju i posredovanje u spornim situacija, da
stimulišu obnovu kroz različite vidove podsticaja, odnosno da upravljaju prostornim
razvojem svoje opštine zarad dobrobiti šire društvene zajednice {više radnih mjesta,
uređeni i obnovljeni prostori, razvijenija poslovna i društvena infrastruktura,
sačuvana priroda i sl.). Prilikom edukacije, neophodno je upoznavati predstavnike
lokalnih vlasti sa primjerima dobrih inostranih praksi, pogotovo onih iz „susjedstva".
Kako bismo shvatili značaj regeneracije braunfild lokacija, neophodno je braunfild
lokacije učiniti vidljivim. U ovoj inicijalnoj fazi preporučuje se sačinjavanje
preliminarne liste braunfild lokacija na nivou opštine, koja bi pomogla sagledavanju
razmjera i učestalosti pojave braunfild lokacija, odnosno koja bi uvjerila sve aktere u
donošenje odluke o otpočinjanju procesa njihovog sveobuhvatnog mapiranja. Kako
bi prihvatili ovakav projekat, predstavnike lokalne vlasti treba edukovati i o značaju
baze podataka u procesu regeneracije ovih lokacija. S tim u vezi, jedan od osnovnih
ciljeva ovog priručnika jeste edukacija i upoznavanje sa efektima i koristima koje
baze podataka braunfild lokacija imaju u procesu regeneracije.
2. Prva faza - planiranje budžeta i obezbjeđivanje sredstava za realizaciju
ak tivnos ti. Budžet potreban za realizaciju projekta uspostavljanja baze podataka
braunfild lokacija je neophodno blagovremeno planirati kroz zakonom i pravilnicima
propisane procedure. Preporučuje se ugradnja ovakvih aktivnosti u strategije i
akcione planove opština i gradova, kao dokumenate koji su se u novije vrijeme
pokazali kao efikasan i operativan model upravljanja lokalnim razvojem i
raspoloživim finansijskim sredstvima. Ukoliko bi projekti mapiranja braunfild
lokacija našli svoje mjesto u programima koje definiše strategija lokalnog razvoja,
izvjesnija bi bila i njihova realizacija. Stoga, nadležne službe, a prije svega služba za
urbanizam, treba da insistiraju pred lokalnim vlastima na uspostavljanju baza
podataka braunfild lokacija, kao važnih prostornih resursa gradova. U budžetu
potrebnom za uspostavljanje ovakve baze nophodno je planirati sredstva za
materijalne troškove, troškove rada osoblja, troškove nabavke softvera i hardvera,
troškove web-prezentacije, troškove konsultantskih usluga i sl. Kako bi se uštedila
sredstva, u procesu mapiranja se predlaže dominantan angažman radnika lokalnih
42
administrativnih službi u procesu mapiranja. Pogodnost Brownlnfo metodologije je
njen sveden i pojednostavljen koncept mapiranja, u form i lako čitljivih i
sistematizovanih kataloških listova, koji u značajnoj mjeri omogućava samostalan
rad stručnjaka koji dolaze iz različitih odjeljenja. Upravo je cilj ovog priručnika
dodatna edukacija stučnjaka za primjenu Brownlnfo metodologije.
3. Druga faza - organizacija procesa uspostavljanja baze podataka
braunfild lokacija obuhvata definisanje plana rada i dinamičkog plana, tehničku i
kadrovsku pripremu, edukaciju članova radnog tima i sl. Za više informacija
pogledati poglavlje br. B. „Tehnička priprema i organizacija procesa uspostavljanja
baze podataka braunfild lokacija" {str.67). Inicijalni korak ove faze predstavlja izrada
liste braunfild lokacija, koja se zasniva na preliminarnoj listi prethodno sačinjenoj od
strane nadležnih odjeljenja. Kako bi u proces mapiranja bio uključen što veći broj
braunfild lokacija, neophodno je obajavljivanje javnog poziva vlasnicima da
samoinicijativno prijave prostornu jedinicu u svom vlasništvu kao braunfild lokaciju,
te da omoguće njeno snimanje i dostave raspoložive podatke.
4. Treća faza podrazumijeva realizaciju aktivnosti mapiranja i snimanja
stanja na te re n u . Za više informacija pogledati poglavlje br. B.3. „Kako popunjavati
kataloške listove".
5. Četvrta faza predstavlja fazu procesne obrade podataka u BrownInfo
softverskom pake tu . Ova faza podrazumjeva angažman radnog tima za
uspostavljanje baze podataka, koji može dolaziti iz reda lokalne administracije ili,
ukoliko lokalna uprava ne raspolaže kadrom tog profila, moguće je angažovati
spoljne institucije nadležne za o blast informatičkog inžinjeringa. Za dodatne
informacije pogledati poglavlje br. B.2. „Organizacija radnog tim a" {str.69).
6. Peta faza je faza korišćenja baze podataka braunfild lokacija koja
podrazumijeva i kon tinu irano ažuriranje podataka unutar baze.
7. Sedma faza je faza koja može biti obuhvaćena u okviru projekta
identifikacije i mapiranja braunfild lokacija, ili kao pretfaza izrade strategija
regeneracije, a podrazumijeva kategorizaciju braunfild lokacija po A-B-C m ode lu .
Prikupljeni podaci trebalo bi da omoguće lokalnim vlastima da kategorizuju
braunfild lokacije na osnovu njihovog potencijala za regeneraciju na: lokacije tipa A
{visokoprofitabilne i privlačne privatnom sektoru), lokacije tipa B {manje
profitabilne, čija se obnova realizuje u modelu javno-privatnog partnerstva), lokacije
tipa C {koje su verovatno neprofitabilne i za čiju regeneraciju je potreban
dominantan angažman javnog sektora). Pri koncipiranju strategija regeneracije i
konkretnih aktivnosti obnove, za lokalne vlasti biće najinteresantnije lokacije tipa B,
koje imaju ulogu katalizatora - uz određenu rezervu da neke lokacije mogu
promijeniti status u zavisnosti od promjena na tržištu, ili onda kada se vodi računa o
zaštiti životne sredine. U tom smislu, prikupljanje i ažuriranje podataka bi moralo da
bude stalan proces, tako da je kvantitet i kvalitet podataka sve veći sa porastom
iskustva.
43
BROWNINFO
6. METODOLOGIJA ZA USPOSTAVLJANJE
INTERAKTIVNE BAZE PODATAKA
BRAUNFILD LOKACIJA BROWNINFO
6.1. GENERALNI PRIKAZ METODOLOGIJE
Metodologija za uspostavljanje interaktivne baze podataka braunfild lokacija -
Brownlnfo - predstavlja univerzalan instrument za efikasno mapiranje i prezentaciju
zapuštenih i neiskorišćenih prostora opština i gradova. Namijenjena je institucijama
koje se bave ekonomskim razvojem i upravljanjem prostornim resursima kako na
lokalnom nivou, tako i entitetskom.
Metodologija nudi gotove alate za identifikaciju i sveobuhvatnu valorizaciju
braunfild lokacija i kao takva treba da pomogne lokalnim zajednicama:
° da sagledaju razmjeru zapuštenosti i neiskorišćenosti prethodno ravijenih i
izgrađenih prostora na teritoriji njihovih opština i gradova, da sagledaju
štete i gubitke koji proizlaze iz njihovog zapostavljanja i neiskorišćavanja,
kao i da prepoznaju višestruke potencijale koje ovi prostori posjeduju;
° da, na temelju sveobuhvatnih informacija o braunfild prostorima, efikasno
planiraju strateški razvoj i obnovu gradova temeljen na principima
održivosti;
° da promovišu braunfild lokacije kao mjesta povoljna za investicije i razvoj;
° da, putem web orijentisane baze podataka, učine lako dostupnim javnosti
informacije o slobodnim prostorima, raspoloživim za budući razvoj i
investicije, unutar braunfild zona.
Cilj mapiranja, primjenom Brownlnfo metodologije, jeste prikupljanje svih
referentnih podataka o zapuštenim i nedovoljno iskorišćenim prostorima koji su
često 'rasuti' po različitim službama lokalnih i državnih administracija ili ih posjeduju
samo vlasnici nekretnina. Nerijetko se dešava da investitori, tražeći potencijalne
lokacije za investiranje, nailaze na negativne odgovore kod nadležnih službi.
Nespremna na njihov dolazak, lokalna administracija tek tada otpočinje proces
pronalaženja adekvatne lokacije i pri tom vrše ili paušalne procjene prostornih
potencijala ili ulaze u dugotrajne procedure mapiranja (ne znajući koji su podaci
neophodni niti na koji način da ih pribave). Tada investitor biva primoran da
samostalno istražuje i prikuplja podatke po različitim insitucijama. U sistemu
oteperećenom dugotrajnim birokratskim procedurama, ovakav scenario se
nerijetko završava odustajanjem investitora od ulaganja, a lokalna zajednica time
gubi potencijalna radna mjesta, izvore dodatnih prihoda, mogućnost ekološkog
oporavka životne sredine, a prethodno izgrađeni prostori prepuštaju se daljem
propadanju i devastaciji.
Kao odgovor na ovakve i slične probleme lokalnih administracija, Brownlnfo
metodologija, razvijena na temelju analize niza vodećih evropskih praksi u ovoj
oblasti,11 omogućava sistematično i sveobuhvatno mapiranje i valorizaciju
postojećih potencijala nedovoljno iskorišćenih prostora grada. Ona predstavlja
uređen sistem za prikupljanje, sistematizaciju i prezentaciju podataka iz nadležnosti
različitih sektora i službi administracije. Brownlnfo metodologiju prati istoimeni
softverski paket, koji obezbjeđuje arhiviranje i procesnu obradu niza opisnih,
numeričkih, kartografskih, fotogafskih i drugih analognih i digitalnih podataka, a
krajnji proizvod je na webu dostupna, GIS orijentisana baza podataka braunfild
lokacija u form i interaktivne mape.
11 Za više informacija pogledati: http://www.circuse.eu/, http://database.cobraman-ce.eu, http://vms4.kr-
zlinsky.cz/bf/
Slika 6 Transfer podataka i informacija između različitih aktera u procesu kreiranja baze podataka
braunfild lokacija
47
JA
VN
A
DO
ST
UP
NO
ST
IN
FO
RM
AC
IJA
6.2. PROSTORNI NIVOI ANALIZE BRAUNFILD LOKACIJA
Nastanak braunfild lokacija karakteriše niz promjena u strukturi vlasničkih odnosa
koja je za posljedicu imala promjenu u parcelaciji i načinima korišćenja ovih
prostora. Nekadašnji industrijski kompleksi su tokom perioda privatizacije i
restrukturisanja doživjeli prostorno-funkcionalnu redistribuciju, pri kojoj je došlo do
značajnih usitnjavanja nekada jedinstvenih posjeda. Ovaj fenomen posebno je
izražen u urbanim područjima. Na taj način dolazi do razbijanja osnovne strukture
nekadašnjih industrijskih zona sastavljenih od industrijskih kompleksa,12 a prelazi se
na sistem tzv. poslovnog susjedstva u kojem dominira usitnjena parcelacija.13 U
tako usitnjenoj prostornoj strukturi bivših industrijskih kompleksa, pojedine parcele
i objekti se obnavljaju i stavljaju u funkciju, dok veliki broj njih ostaje potpuno
neiskorišćen. Slična situacija očitava se na primjeru vojnih braunfilda. Nekada
cjelovite vojne kasarne, prelaskom u civilnu nadležnost nakon vojno-političkih
reformi u Bosni i Hercegovini, postaju fragmentisane na veći broj parcela manjih
prostornih kapaciteta. BrownInfo metodologija iz razloga ovakve iscjepkanosti
posjeda i njihovog parcijalnog aktiviranja kao osnovne nivoe analize prepoznaje
urbane mikroelemente: ob jekat, parcelu i kompleks (Slika 7). Veći broj primjera
baza podataka (braunfilda i grinfilda) ukazuju na praksu mapiranja od viših nivoa do
nivoa parcele, kao najnižeg („up-to-bottom " pristup). Međutim, BrownInfo
metodologija ističe kao vrlo važan „nivo objekta" u procesu mapiranja braunfild
lokacija („bottom-up" pristup). Po svojoj definiciji, oni predstavljaju prethodno
razvijene i/ili izgrađene prostore i najčešće objekti predstavljaju ključne resurse
braunfild lokacija. Stoga se oni izdvajaju kao najniži i vrlo važan nivo analize. Kao
specifični nivoi analize izdvajaju se: nivo koridora, nivo objekata saobraćajne
infrastrukture i nivo hidrotehničkih objekata i sistema, o kojima će više biti rečeno u
narednim poglavljima (više u poglavlju 7). Svaki od prethodno pobrojanih nivoa
mapira se na odgovarajućem kataloškom listu koji su dati na kraju Priručnika (aneksi
1, 4, 7, 10, 13 i 16).
Metodologija preporučuje fazno mapiranje braunfild lokacija po principu „ odozdo
nagore" (bottom-up), krećući od najsitnijih urbanih elemenata - objekata i parcela,
preko kompleksa, pa sve do nivoa gradova i opština. Ovakvim pristupom
inventarisanja omogućava se sublimacija svih podataka sa nižih nivoa, te se postiže
cjelovit uvid u nedovoljno iskorišćene prostorne resurse na nivou ukupne teritorije
opštine. Ukoliko bi metodologija doživjela svoju punu primjenu, odnosno ukoliko bi
je lokalne samouprave prihvatile i izvršile mapiranje braunfild lokacija, bilo bi
moguće objediniti baze podataka sa lokalnog nivoa u regionalane baze ili
jedinstveni informacioni sistem braunfild lokacija Republike Srpske. Značaj ovako
koncipiranih baza je višestruk, a prije svega se ogleda u kreiranju pozitivnog imidža
gradova, regija i entiteta, privlačenju investicija i unapređenju poslovnog ambijenta.
Jednoobrazan model analize koji proističe iz BrownInfo metodologije obezbjeđuje
konzistentost baze podataka i omogućava komparaciju braunfild lokacija sa
različitih lokaliteta i gradova po istom setu kriterijuma. Ovakav model omogućava
investitoru da lako, brzo i efikasno dođe do neophodnih informacija, ubrzavajući na
taj način proces izbora lokacije za investiranje.
12 Industrijski kompleksi iz perioda SFRJ najčešće su predstavljali jednu krupnu parcelu sa većim brojem izgrađenih
objekata i slobodnim površinama rezervisanim za širenje.
13 U novije vrijeme, za ovakvu vrstu funkcija odomaćen je naziv „poslovna zona".
Slika 7 Urbani mikroelementi: objekat, parcela i kompleks
49
Neophodno je istaći da je, usljed nedostatka ljudskih, tehničkih i finansijskih
sredstava, moguće mapiranje vršiti parcijalno, po ad hoc principu - samo za
određeni slučaj. Takva vrsta mapiranja neće obezbijediti sveobuhvatan uvid u
braunfild problematiku na nivou lokalnih samouprava, ali će doprinijeti bržem i
lakšem prikupljanju podataka i boljoj informisanosti potencijalnih investitora. U
ovakvim situacijama parcijalnog mapiranja pojedinačnih lokacija, nije neophodno
koristiti softverske pakete te uspostavljati bazu podataka. Dovoljno je popuniti
kataloške obrasce za odgovarajući prostorni nivo analize.
Kada je riječ o mapiranju na nivou kompleksa, odnosno većih cjelina, postavlja se
pitanje šta mapirati kada je jedan dio prostora u funkciji, a drugi dio nije. Preporuka
je da se, unutar nekada jedinstvenih prostornih cjelina kao što su vojni i industrijski
kompleksi, izvrši mapiranje svih parcela i objekata, bilo da su oni u funkciji ili ne,
pogotovo ako je riječ o cjelinama od opšeg društvenog interesa, za koje je potrebno
uraditi integralne programe obnove i razvoja područja. Opravdanje za ovu
preporuku leži i u činjenici da u slučaju braunfild lokacija dolazi do čestih promjena
vlasnika i funkcija, te je neophodno uzeti ih u razmatranje kako bi se sagledali
ukupni potencijali, ali i problemi predmetnih lokacija.
6.3. ASPEKTI ANALIZE BRAUNFILD LOKACIJA
BrownInfo metodologija koncipirana je kao sveobuhvatan analitički model koji u
sebi integriše ključne aspekte analize braunfild lokacija . Opšti, regulatorni,
ekonomski, prostorni, ekološki, kulturološki i društveni aspekt u cijelosti definišu
problematiku određene braunfild lokacije i ujedno omogućavaju sveobuhvatno
sagledavanje njenih resursa i potencijala. Aspekti se mogu obrađivati i posmatrati
odvojeno i integralno. Na taj način obezbjeđuje se multisektorski pristup prilikom
prikupljanja informacija u procesu mapiranja, a korisnicima se omogućava uvid u
podatke referentne za njihov domen djelatnosti i interesovanja. Integralno
sagledavanje kroz sve aspekte doprinosi stvaranju cjelovite slike o određenoj
braunfild lokaciji i najčešće se zahtijeva u slučajevima potraživanja lokacija za
investiranje. Takođe, integralni pristup analizi na makronivou (opština, regija i
entiteta) omogućava izgradnju sveobuhvatne informacione podloge - osnove za
kreiranje razvojnih programa i planova.
Slika 8 Aspekti analize braunfild lokacija
50
Aspekti se sukcesivno obrađuju za svaki nivo pojedinačno, pri čemu nivo
razložnosti i de ta ljnosti analize po određenim aspektima raste kako se prostorni
nivoi smanjuju. Tako se za objekte definiše najopširniji kataloški list, dok se se za
nivo kompleksa nivo detaljnosti značajno smanjuje. Mapiranje po principu „odozdo
nagore" omogućava sabiranje podataka i informacija, koje se prenose na više nivoe
analize. Prema BrownInfo metodologiji, različiti aspekti i prostorni nivoi
međusobno su vertika lno i horizonta lno usklađeni. U horizontalnoj ravni, različiti
aspekti se sinhronizuju i dopunjavaju na određenom pojedinačnom prostornom
nivou (objekta, parcele i kompleksa), dok se u vertikalnoj ravni, za određeni
pojedinačni aspekt, usklađenost prati kroz sve prostorne nivoe, krećući se od nižih
ka višim.
K O M P L E K S P A R C E L A•
• □ B J E K A T
•
■ B R A U N F I L D P R O S T O R I B R A U N F I L D P R O S T O R I | B R A U N F I L D P R O S T O R I
u• m o p A t i a s p e k t hl
N O P Š T I A S P E K T • s O P Š T I A S P E K T
A J PODACI □ KOMPLEKBU J Q PODACI O NEKRETNINI • 3 PDOACI O NEKRETNINI
< PODAOI O N ADLEŽNOJ < PODAOI O VLASNIKU NEKRETNINE A < PODACI O VLASNIKU NEKRETNINE• z IN B T IT U ei .i l /nZ l6K O M LICU Z Q o SLM3I PROMETOVANJA NEKRETNINOM • z OBLICI PROMETOVANJA NEKRETNINOM
i IZVOO IZ R C aU L A O iaN O O PLANA ; i U V O O IZ REOULAOIONOO PLANA IIV O O IZ RESULACIONOB PLANA
!= B a t c l i TBKi S n i m a h l o k a c i j i f- Hl SATELITSKI SNIMAK LOKACIJE • P T O T O O R A n jE OBJEKTA• li r a t o o B A f u t l o k a c i j i ii
un
f~l rOTOORAFIJE LOKACIJE * PODACI O STRUČNOM LICU,
* IL PODACI O BTRUĆNOM LICU. □ ~ D A C O STRUČNOM LICU. • s VREMENU 1 M JE STU PO PU N JA V A N JA
. m v s i m Cn u i M J t n r u p o p u n j a v a n j a Df VREMENU 1 M JE STU PO PU N JA V A N JA • <n OBRASCA
* <H E O O L A T O R N I A S P E K T
VLASNIČKA STRUKTURA PLANSKA ODKUMCNTACIJA
E K O N O M S K I A S P E K T
< OBRASCA
R E O U L A T O R N I A S P E K T
V U k SN lf i lA STRUKTUSA □ p r a v n a O PTEREĆENJA
PLANSKA DOKUMENTAOIJA
<
•
•
•
R E O U L A T O R N I A S P E K T
VLASNIČKA STRUKTURA
PRAVNA O PTEREĆENJA
PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
VRIJCONDBT N EPOKRITNOBTIE K O N O M S K I A S P E K T
E K O N O M S K I A S P E K T •PR O CJE N A POTRESNIM ULAGANJA U
[ VRIJE DNOST NEPOKRITNOBTI1 | v R U E O N O sr r n e p o k r e t n o b t t
OSNOVU 1 SA NACIJU NEKRETNINA • PR O CJEN A PO TREBNIH U LADANJA U
P R O S T O R N I A S P E K TPR O C JE N A POTREBNIM ULASA NJA U OBNOVU • SA N A CIJU NEKRETNINA
• OBNOVU I SA NACIJU NEKRETNINA
1 CIJEN A KOMUNALNIM USLUOAfUNKCIONALI ABPEKT NAMETI 1 TAKSE •
s P R O S T O R N I A S P E K T
SA OBRAĆAJN A POVEZANOST P R O S T O R N I A S P E K T |_ Fu n k C i O n a l i ASPEKTINFRASTRUKTURNA OPR EM LJEN O ST □ PUNE OIONALI ASPEKT
• -PRVOBITNA N AMJENA OBJEKTA
E K O L O Š K I A S P E K T
KARAKTERISTIKE TERENA
[ I r i Z l f i K I A SPEKT * IZORADENOBT
[ ] SA OBRAĆAJN A POVEZANOST
[_j INFRASTRUKTURNA OPR EM LJEN O ST
*•
•TRENUTNA NAMJE NA OBJEKTA-PLANIRANA NAMJENA OBJEKTA -PUNKCIONALP4A ISKORlAĆENOST
KARAKTERISTIKE ZELENIM STRUKTURA
' i M1KROKLIMATSKK KARAKTERISTIKE□ UREOENOST LOKACIJE •
HZIĆKI ASPEKT
KONTAMINACIJA E K O L O Š K I A S P E K T • -DIMENZIJA OBJEKATA •SPRATNOST OBJEKATA
K U L T U R O L O Š K I A S P E K T CNERBETBKE KARAKTERISTIKE OBRADA POVSAlNA
•0
•FORMA OBJE KATA -OTVORENOST OBJEKATA
KULTURNA OOBSA □ KARAKTER.«T i«E TERENA[ PB OSTOBNA O B IL JE * JA [~] KARAKTKRISTIKE ZELENIM STRUKTURA • •KOMUNIKACIJE I TRANSPORT
D R U Š T V E N I A S P E K TMIRKO KLIMATSKE KARAKTERISTIKE KONSTRUKTIVNI ABPKKT
[_I KONTAMINACIJASISTEM O RAONJE
[j lA P O S L fN O B T • •« ON ST RUKTIVN 0 - 0 R 9 A N 1Z ACION A
□ o R u I r v t N . 1N A ĆA J K U L T U R O L O Š K I A S P E K T
[ 'I KULTURNA DOBRA
□ p r o s t o r n a o b i l j e ! j a
••
KONCEPCIJA •KONSTRUKTIVNI MOOUL •TIP KROVA
□ MATERIJALI! ACl J A
D R U Š T V E N I A S P E K T•
• | OČUVANOSTI . Z A PO SL E N O ST ■VRIJE ME IZORADNJE
o r u I t v e n i z n a č a j •
•
-VRIJEME PRESTANKA k OR i AČCNJA ■BONITET
E K O L O Š K I A S P E K T
CNCROfrrBKC k a r a k t e r i s t i k e
• EKOLOŠKI NO ttlM V A TLJIV ) MATCRIJA U
K U L T U R O L O Š K I A S P E K T
KULTURNA OCUIIA
• PR OSTORNA O BIL JE Ž JA
• D R U Ž T V E K I A S P E K T
• z a p o i l i n o i t
_ DRUŠTVENI 2 NAČAJ
Slika 9 Pregled aspekata i prostornih nivoa analize braunfild lokacija
6.3.1. Opšti aspekt
Podaci iz opšteg aspekta služe za identifikaciju mapiranih braunfild prostora. Oni
obuhvataju identifikacioni broj, naziv lokacije, adresu, podatke o vlasniku
nekretnine, katastarsku opštinu i broj katastarske jedinice. Ovi podaci omogućavaju
lociranje određenog elementa u prostoru i obezbjeđuju sponu sa vlasnicima
nekretnina. Stoga se u predmetnom kontekstu može zaključiti da kataloški list
predstavlja svojevrstan besplatan propagandni materijal - reklamu za određenu
51
lokaciju i njenog vlasnika, a interaktivna baza podataka otvoreni marketinški
medijum. U okviru ove grupe podataka se nalazi podatak o kategoriji braunfild
lokacije definisanoj prema A-B-C modelu. On se unosi tek po provedenom
mapiranju i nakon što je izvršena integralna kategorizacija svih braunfild lokacija
koje su bile predmet analize. Takođe, važno je istaći da svaki kataloški list sadrži
rubriku za napomene u kojoj se navode sve specifičnosti određene lokacije koje
mogu, ali ne moraju biti obrađene u kataloškom listu, a koje nekada ukazuju na vrlo
važne aspekte za proces njihove potencijalne regeneracije.
Drugu grupu podataka čine grafički prikazi i fotografije, koji pomožu akterima da
steknu prvu sliku o prostornim i funkcionalnim karakteristikama lokacije, a
obuhvataju: satelitski snimak, izvod iz dokumenata prostornog uređenja i
fotografije. Posmatrano iz ugla investitora, karakteristike lokacije predstavljaju
ključni faktor prilikom odluke o ulaganju.
Podaci o instituciji i stručnim licima koja su vršila popunjavanje kataloškog lista,
podaci o mjestu i vremenu unosa podataka predstavljavaju svojevrstan garant za
tačnost unesenih podataka. U slučaju zainteresovanosti za aktiviranje lokacije, ovi
podaci potencijalnom investitoru omogućavaju vezu sa stručnim institucijama koje
obazbjeđuju ažuriranje baze.
6.3.2. Regulatorni aspekt
U okviru regulatornog aspekta definišu se tri grupe podataka: podaci o vlasništvu,
podaci o opterećenjima nepokretnosti i podaci o planskoj dokumentaciji za
određenu lokaciju.
Podaci o vlasništvu definišu oblik i vrstu vlasničke svojine nad određenom
nepokretnošću i prava koja iz toga proizlaze. Braunfild lokacije često su opterećene
problemom složene strukure vlasničkih odnosa koja podrazumijeva različita
svojinska prava nad nepokretnostima koje su nekada bile u sistemu jednovlasništva.
Procedure potrebne za sprovođenje mapiranja braunfild lokacija u vlasništvu
lokalne samouprave mnogo su lakše u odnosu na lokacije u privatnom ili
mješovitom vlasništvu. Stoga je jako bitno na samom početku procesa precizno
defnisati ovu strukturu i bilježiti promjene koje kasnije u njoj nastaju. U kataloškim
listovima ponuđen je set mogućih opcija za definisanje vlasništva, ali i mogućnost
unosa specifičnih okolnosti koje određena nepokretnost može imati u pogledu
vlasništva.
Drugu grupu podataka predstavljaju informacije o pravnim opterećenjima nad
nepokretnošću, odnosno ograničenjima koja mogu blokirati ili usporiti proces
aktiviranja braunfild lokacije. One obuhvataju: podatke o založnom pravu, hipoteci,
realnim teretima, službenosti, pravu građenja, kao i podatke o eventualnim
zabilježbama sudskog spora. 14
Treću grupu podataka predstavlja popis planskih dokumenata koji tretiraju
predmetnu lokaciju. U ovu grupu spadaju podaci o prostornim i urbanističkim
planovima, regulacionim planovima, strategijama i drugim razvojnim programima.
Za investitora je nekada od presudne važnosti činjenica da je predmetna lokacija
uvrštena u programe i projekte koje definišu strategije lokalnog razvoja. Podaci da
će se u zoni obuhvata razvijati komunalna infrastruktura ili da će se ulaganja
stimulisati direktnim finansijskim sredstvima mogu biti odlučujući kod pridobijanja
investitora. S druge strane, prostornoplanska dokumentacija može definisati načine
14 Zakon o stvarnim pravima, Službeni glasnik RS br. 124/08.
52
korišćenja zemljišta koji mogu ili ne moraju biti u skladu sa planiranim namjenama,
što uveliko opredjeljuje investitora gdje da usmjeri svoja ulaganja.
6.3.3. Ekonomski aspekt
Ekonomski aspekt obuhvata informacije o vrijednostima nepokretnosti i o
očekivanim troškovima regeneracije braunfild prostora, kao i podatke o nametima
koje potencijalni investitor može da očekuje u postupku stavljanja prostora u
funkciju i njegovog kasnijeg korišćenja. Neophodno je istaći da veći dio ovih
podataka neće biti moguće definisati u inicijalnoj fazi mapiranja lokacije, jer njihovo
definisanje zalazi u domen neformalnog pregovaranja određenog broja relevantnih
aktera (kupac, prodavac, najamodavac, zakupac, posrednik i sl.). Međutim, ove
informacije su svoje mjesto našle u sistemu mapiranja je r zavređuju pažnju u
kasnijim fazama regeneracije braunfild lokacija. Detaljnije o tome u tekstu koji
slijedi.
Tržišna vrijednost nepokretnosti je ona koju je moguće postići u dogovoru između
zainteresovanog kupca i prodavca, u slučaju kada obje strane imaju sve potrebne
podatke o nekretnini. Upravo ova činjenica govori u prilog prethodnoj konstataciji i
objašnjava izbor podataka u sistemu mapiranja. Takođe, procjena potrebnih
ulaganja u obnovu nekretn ina zavisiće od buduće namjene prostora i obima
intervencija potrebnih da bi se prostor adaptirao novim načinima korišćenja. U
kontekstu prethodno iznesenih činjenica, postavlja se pitanje svrhe unosa ovih
podataka. Međutim, kreatori BrownInfo metodologije smatraju da će kataloški
listovi braunfild lokacija sa podacima iz svih ključnih aspekata, pa tim e i
ekonomskog, služiti investitorima kao informaciona (analitička) osnova kod
pokretanja poslovnih ideja, te apliciranja za različite razvojne programe i u tom
kontekstu će unos ovih podataka imati svoj puni smisao i svrhu.
Podaci o nam etim a koje potencijalni investitor može da očekuje u postupku
stavljanja prostora u funkciju i njegovog kasnijeg korišćenja uključuju niz podataka o
visini naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, naknadi za pogodnosti
korišćenja gradskog građevinskog zemljišta (renta), troškovima komunalnih
priključaka, cijeni komunalnih usluga, troškovima ekološke analize i
dekontaminacije terena, kao i ostalim administrativnim troškovima. Ovi podaci su
značajni u postupku kreiranja biznis planova i mogu pomoći investitoru u izračunu
očekivanih rashoda.
6.3.4. Prostorni aspekt
S obzirom na to da braunfild lokacije predstavljaju, prije svega, prostorni resurs, koji
se dalje mjeri kroz skalu kriterijuma održivog razvoja, prostorni aspekt analize u
okviru kataloških listova definisan je najrazložnije i najsveobuhvatnije. Zavisno od
prostornog nivoa analize (komleks, parcela ili objekat) nivo detaljnosti varira - kako
se prostorni nivo smanjuje, nivo detaljnosti se povećava. Možemo prim ijetiti da se
za nivo objekata vrši detaljna analiza po nizu kriterijuma o kojima će u daljem tekstu
biti riječi.
Funkcionalni aspekt predstavlja jedan od najznačajnih aspekata analize je r njegovo
definisanje ulazi u domen definicije, identifikacije i kategorizacije braunfild lokacije.
On obuhvata analizu: funkcionalne iskorišćenosti prostora, prvobitne namjene
(prema kojoj se definiše t ip braunfild lokacije), trenutne i planirane namjene.
Uređenost o tvoren ih prostora i očuvanost fiz ičke strukture drugi su važan faktor
u procjeni da li se određena lokacija svrstava u kategoriju braunfilda. Stoga se ovoj
53
procjeni treba posvetiti ozbiljna pažnja, a u određenim situacijama potrebno je
angažovati i ovlašćena stručna lica. Analiza ovih karakteristika obuhvata ocjenu
stanja očuvanosti objekata na nivou konstruktivnih i nekonstruktivnih elemenata i
završnih obloga, dok se za otvorene prostore definiše stepen uređenosti i period
tokom kojeg je došlo do zapuštanja predmetnih prostora.
Infrastrukturna oprem ljenost i razvijenost tehn ičk ih sistema unutar objekata
predstavlja takođe jednu od osnovnih karakteristika braunfild lokacija. Međutim,
zbog dugogodišnjeg nekorišćenja ili neodržavanja, potrebno je izvršiti snimanje
stanja na terenu koje će obezbijediti uvid u realno stanje infrastrukture. Često je za
ovaj korak potrebno angažovati stručna lica iz različitih službi i pribavljati
informacije kod nadležnih komunalnih institucija. Validni i ažurni podaci o
infrastrukturi, njenim kapacitetima i stanju igraju važnu ulogu u procesu donošenja
odluke o pravcima budućih investiranja, ne samo kod investitora nego i lokalnih
samouprava.
Saobraćajna povezanost definiše kvalitet pozicije lokacije u širem lokalnom i
regionalnom kontekstu, a u odnosu na razvijenu saobraćajnu infrastrukturu. U
ovom dijelu se bilježe distance od važnih saobraćajnih pravaca - blizina auto-
puteva, željeznica, aerodroma i luka. S druge strane, daju se podaci o razvijenosti
drumske, pješačke i biciklističke infrastrukture na lokalnom nivou, kao i specifični
podaci o razvijenosti industrijskih kolosijeka i lučke infrastrukure.
Pozicija lokacije u urbanoj matric i značajna je je r u velikoj mjeri može da opredijeli
pravce njene regeneracije i budućeg korišćenja. Trendovi pokazuju da se braunfild
lokacije unutar užih gradskih jezgara češće adaptiraju za potrebe objekata
društvene namjene, dok se rjeđe u njima obnavljaju intenzivni proizvodni procesi.
Kroz fizički aspekt definišu se ključne karakteristike prostornih resursa u okviru
braunfild lokacija, kao što su: dimenzija (veličina) objekata, spratnost i visina, forma,
otvorenost objekata, način uvođenja prirodnog svjetla i stepen osvijetljenosti, kao i
vrste komunikacija i načini organizacije unutrašnjeg transporta. Kod pokretanja
poslovnih aktivnosti, specifični parametri iz ove grupe podataka mogu biti vrlo važni
u procesu selekcije lokacije, a neki od njih su: veličina konstruktivnog modula, visina
osnovne etaže, postojanje kranskih staza, nosivost kranske staze, postojanje
teretnog lifta i sl. Ovakvi podaci predstavljaju tehničke karakteristike koji su kao
podatak često zanemareni, a za određenu grupu investitora mogu igrati značajnu
ulogu, je r tehnološki procesi čije pokretanje planiraju zahtijevaju specifične
prostorne karakteristike i određeni nivo opremljenosti. Upravo je praksa pokazala
da investitori sami zahtijevaju ovakve vrste informacija.
Iako se može činiti da forma objekata predstavlja manje važan kriterijum, ona može
biti dobar indikator za buduće načine korišćenja. Posmatrano u odnosu na objekte
ostalih gradskih funkcija, braunfild prostore karakteriše izuzetno velika
raznovrsnost formi. Ovakva raznovrsnost posljedica je potrebe za organizovanjem
određenih radnih aktivnosti i uslova skladištenja roba. Tako njihova kompozicija
može da bude linearna, prizmatična, cilindrična, sferna ili razuđena, sa dodatnim
varijacijama u okviru određenih kategorija (Slika 11). Potencijal koji pojedine forme
sadrže u pogledu regeneracije je različit.
54
Slika 10 Primjeri regeneracije braunfild lokacija - Njemačka
55
Slika 11 Karakteristične forme industrijskih objekata
Tako linearne, cilindrične i sferne strukture pretenduju da budu, s jedne strane,
prostorni reperi - obilježja, dok sa druge mogu da služe za smještaj alternativnih
sadržaja - nekonvencionalni načini korišćenja prostora. Evropske i svjetske prakse
pokazuju primjere nekadašnjih industrijskih objekata u kojima se smještaju sadržaji
poput galerija, egzibicionih centara, muzeja, teatara, koncertnih hala, a ponekad
one zbog svoje specifične forme ili pozicije u prostoru postaju vidikovci. Nekada se
56
ovi prostori transformišu u parkove ili poligone za ekstremne -adrenalinske
sportove. S druge strane, prizmatične strukture, zbog svoje prostorne organizacije
koja odgovara standardnim načinima korišćenja prostora, posjeduju izuzetan
prostorni potencijal za smještaj budućih konvencionalnih sadržaja, sličnih onim iz
perioda prvobitnog načina korišćenja.
U okviru analize fizičkih karakteristika objekta, obrađeni su elementi
konstruktivnog oblikovanja i materija lizacije, koji obuhvataju: sistem gradnje,
konstruktivno-organizacioni koncept, veličinu konstruktivnog modula, t ip krovova,
osnovne upotrijebljene materijale i termoizolacione karakteristike objekata.
6.3.5. Ekološki aspekt
U grupu podataka iz domena ekologije i zaštite životne sredine svrstavaju se dvije
ključne grupe podataka. Prva grupa podataka se odnosi na stanje prirodnog i
izgrađenog prostornog okvira u kontekstu procjene ekoloških rizika koje braunfild
lokacije mogu imati na svoje okruženje. O ovoj tem i biće više riječi u poglavlju 10.
„Procjena rizika ekološkog opterećenja braunfild lokacija". U okviru kataloških
listova obrađuju se informacije o sprovedenim ispitivanjima terena, izvršenoj
dekontaminaciji, stepenu kontaminacije i izvorima zagađenja.
Druga grupa podataka opisuje prostor kroz niz prirodnih karakteristika koje mogu
biti značajne za regeneraciju, kao što su m ikrok lim atske karakteris tike lokacije,
karakteristike terena i energetske karakteris tike p ros to ra . Mikroklimatske
karakteristike lokacija značajne su je r mogu uticati na stepen potrošnje osnovnih
energenata u kasnijoj fazi korišćenja objekta, stoga je njihov unos vrlo važan.
Ukoliko nije moguće pribaviti podatake o mikroklimi određene lokacije, preporučuje
se unos podataka o klimi grada ili opštine. Ovi podaci obuhvataju informacije o
nadmorskoj visini, padavinama, prosječnim temperaturama, hidrografiji,
morfološkim i geološkim karakteristikama terena, površinskoj obradi parcele i
karakteristikama zelenih struktura.
6.3.6. Kulturološki aspekt
U kataloškim listovima baze podataka kulturološki aspekt je zastupljen preko dvije
kategorije podataka. U prvoj se evidentiraju podaci o prisustvu prostornih obilježja
u okviru prostorne jedinice (kompleksa ili parcele), odnosno o objektu koji ima
karakter obilježja (estetski, simbolički, ambijentalni) (slike 3. i 4), dok druga
kategorija podataka podrazumijeva relevantne informacije o tome da li lokacija
(kompleks/parcela/objekat) sadrži ili predstavlja registrovano ku ltu rno dobro (u
skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima). Pored naziva zaštićenog kulturnog dobra,
potrebno je (prema Registru kulturnih dobara Republike Srpske) upisati podatke o
vrsti nepokretnog kulturnog dobra (spomenici kulture, prostorne kulturno-istorijske
cjeline, arheološka nalazišta i znamenita mjesta) i kategoriji kulturnog dobra (od
izuzetnog značaja, od velikog značaja i ostala kulturna dobra). Za sva registrovana
kulturna dobra od strane države i nadležnih institucija i ustanova zaštite potrebno je
upisati predviđeni stepen i m jere zaš tite .
Ukoliko na lokaciji nema registrovanih nepokretnih kulturnih dobara, a obrađivač
kao stručno lice uočava da izvesni kompleks ili objekat posjeduju istorijsku,
tehno lošku, društvenu, a rh itektonsku ili naučnu vrijednost, potrebno je da u
kataloške listove upiše podatak o procjeni da je potrebna valorizacija ob jekta ili
kompleksa, od strane nadležne službe zaštite, a u skladu sa Zakonom o kulturnim
dobrima. Na primjer, može se ustanoviti da izvjesni industrijski objekti imaju
57
karakter prostornog obilježja na prostornom nivou kompleksa/zone/područja/
grada/opštine u okviru kojih se nalaze, na osnovu kriterijuma kvaliteta estetskih,
simboličkih ili ambijentalnih karakteristika, za koje je utvrđeno da ih posjeduju.
Moguće je utvrditi da neki industrijski objekti posjeduju značajnu estetsku
vrijednost u pogledu kvaliteta njihove arhitekture, dizajna ili planiranja; ili njihova
tehnološka ili naučna vrijednost leži u istoriji proizvodnje, inženjerstva i građenja;
takođe, oni mogu imati karakter rijetkosti, u smislu opstanka pojedinih procesa,
mjesta ili tipova predjela, što dodatno doprinosi izvjesnoj vrijednosti i zahtijeva
pažljivu procjenu. Zato je neophodno upoznati se sa istorijom konkretne braunfild
lokacije i posmatrati je u širem kontekstu razvoja društva, nauke i tehnologije
tokom vremena.
Slika 12 Industrijske strukture kao prostorna obilježja - tipologija krivudavih transportnih kula; tipologija vodotornjeva15
6.3.7. Društveni aspekt
Društveni aspekt u kataloškim listovima baze podataka sveden je na podatak o
broju zaposlenih unutar prostorne jedinice (kompleksa, parcele, objekta), koji je
istovremeno i osnovni kriterijum za mjerenje socijalno-ekonomskog efekta koji je
lokacija imala ili ima u društvenoj zajednici. Potrebno je upisati podatke o
maksimalnom broju zaposlenih u periodu prvobitnog korišćenja lokacije, trenutni
broj zaposlenih, ako je lokacija djelimično u funkciji i procijenjeni broj zaposlenih
koji bi omogućila planirana namjena lokacije, u slučaju da postoji plan regeneracije
braunfild lokacije.
U kataloškom listu lokacije na prostornom nivou kompleksa, potrebno je upisati
procijenjeni značaj braunfild lokacije za društvenu zajednicu. Značaj se izražava
kroz geografski obuhvat u kojem je lokacija imala i trenutno ima određenu
društveno-ekonomsku ulogu (regionalni, državni, republički/entitetski,
opštinski/gradski, bez značaja) i može da se mjeri pomoću različitih kriterijuma,
zavisno od tipa braunfild lokacije. Kriterijumi mogu biti broj zaposlenih, udio u
15 Popularizaciji industrijske arhitekture u Njemačkoj veliki doprinos dao je fotografski par Bernd i Hila Beher
(Bernd, Hilla Becher). Jednačenje industrijske arhitekture sa skulpturom donijelo im je nagradu za skulpturu na
Venecijanskom bijenalu 1991. godine.
58
nacionalnom dohotku, doprinos umrežavanju grada ili opštine u kojoj se nalazi
lokacija sa drugim gradovima, ili drugim specifičnim ulogama braunfild lokacije.
Npr. neki industrijski kompleksi su povezivali gradove na svjetskom nivou kroz
razmjenu roba i informacija, zapošljavali izrazito veliki broj ljudi u odnosu na broj
stanovnika grada ili opštine u kojoj se nalaze, proizvodili rijetke ili jedinstvene
proizvode, i imali značajnu ulogu u privređivanju lokalne zajednice, republike ili
države. Neophodno je upoznati istoriju braunfild lokacije, u sažetom obimu, da bi se
procijenio nekadašnji značaj kompleksa.
59
BROWNINFO
7. PRIKAZ PRILAGOĐAVANJA
METODOLOGIJE SPECIFIČNIM VRSTAMA
BRAUNFILD LOKACIJA
BrownInfo metodologija predstavlja univerzalan instrument za jednostavno i
efikasno mapiranje zapuštenih i neiskorišćenih prostora raznih vrsta, podijeljenih po
određenim nivoima, u cilju sagledavanja njihove razmjere i kvalitetne promocije. U
ovom poglavlju BrownInfo metodologija će se prilagoditi specifičnim vrstama
braunfild lokacija: ob jektim a tehničke in fras truk tu re . Naime, akcenat je stavljen
na saobraćajne sisteme (kopneni, vazdušni i vodni) i h idrotehničke sisteme
(vodovod, kanalizacija, korišćenje voda i zaštita od voda), dok energetski
(elektroenergetika, toplovodi, gasovodi, produktovodi) i telekomunikacioni sistemi
(komunikacioni i informacioni) nisu predmet ove analize. Preciznije, objekti koji su
značajni za temu priručnika, pa se stoga i izučavaju kao specifične vrste braunfild
lokacija, jesu: saobraćajni koridori, objekti saobraćajne infrastrukture i hidrotehnički
objekti i sistemi. Svaka od navedenih vrsta predstavlja određeni nivo (nivo koridora,
nivo objekata saobraćajne infrastrukture i nivo hidrotehničkih objekata i sistema)
(Slika 13) i mapira se na odgovarajućim kataloškim listovima koji su dati na kraju
priručnika (Aneksi: Table 10 str.146, Table 13 str.152, Table 16 str.158).
Slika 13 Prostorni nivoi analize braunfild lokacija
62
7.1. SAOBRAĆAJNI KORIDORI KAO BRAUNFILD LOKACIJE
Saobraćajni koridori, po klasifikaciji braunfild lokacija, pripadaju grupi kom unaln ih
i saobraćajnih braunfilda i predstavljaju zapuštene i neiskorišćene prostore
saobraćajnih i komunalnih zona, koridora i objekata. Saobraćajni koridori se mogu
podijeliti na kopnene, vazdušne i vodne, međutim, za temu ovog priručnika
interesantni su kopneni saobraćajni koridori, i to drumski i željeznički. Takođe,
drumski saobraćajni koridori uglavnom se ne prepoznaju kao braunfild lokacije jer
su često u funkciji. S druge strane, željeznički saobraćajni koridori se nerijetko
nalaze djelimično u funkciji ili potpuno van funkcije i prepoznaju se kao zapušteni i
neiskorišćeni prostori.
Željeznički koridori kao braunfild prostori predstavljaju značajne rezerve
infrastrukture, građevinskog zemljišta i zelenila. Stoga, prostor koji zauzimaju može
prihvatiti različite funkcije i aktivnosti, prije svega rekreativne, zabavne, kulturne i
uslužne. U praksi se nerijetko dešava transformacija javnih željezničkih trasa u
zelene koridore, dok se onim u privatnom vlasništvu češće vraća nekadašnja
funkcija (industrijski kolosijeci) (Slika 14). Ekonomski, ekološki, socijalni i kulturni
potencijali ovih lokacija ukazuju na njihov značaj za urbanu zajednicu, i upućuju na
nužnost njihove obnove.
Slika 14 Primjer regeneracije željezničkog koridora High Line u Njujorku
Za mapiranje pojedinačnih željezničkih koridora kao braunfild prostora
potrebno je popun iti kataloški obrazac za nivo koridora (Aneks: Table 10, str.
146). Kataloški obrazac je koncipiran prema BrownInfo metodologiji, pa obuhvata
njene integralne aspekte analize braunfild lokacija i nalazi se na prostornom nivou
između kompleksa i parcele. U okviru kataloškog obrasca za nivo koridora
pojavlju je se opšti, regulatorn i, ekonomski, prostorni (funkcionalni, fizički,
materijalizacija i bonitet), ekološki, ku lturo loški i društveni aspekt. Generalni
analitički model BrownInfo metodologije, predstavljen kroz kataloške listove za
svaki od prostornih nivoa, u većem dijelu je primjenjiv i u slučaju analize
saobraćajnih koridora. Međutim, bilo je neophodno prilagoditi određeni set
kriterijuma specifičnostima ovih prostora u cilju što jasnijeg sagledavanja njihove
problematike, resursa i potencijala.
Podaci iz opšteg aspekta služe identif ikaciji mapiranog željezničkog
saobraćajnog koridora i obezbjeđuju sponu sa vlasnicima nekre tn ina .
Specifičnost ovog kataloškog lista u odnosu na kataloške listove drugih prostornih
nivoa (nivo kompleksa i nivo parcele) odnose se na prvu grupu opštih podataka,
63
koja, između ostalog, obuhvata tip željezničkog koridora (javni/privatni) i njegovu
poziciju (na zemlji/povišen), kao i broj parcela i broj katastarskih čestica, jer
željeznički koridori mogu prostorno da zauzimaju jednu katastarsku česticu
naglašeno izduženog oblika ili dvije i više katastarskih čestica. Za razliku od
kataloških listova za druge prostorne nivoe u okviru regu la tornog aspekta, ovaj
kataloški list ne sadrži podatke o pravnim opterećenjima (založno pravo/
hipoteka i zabilježba sudskog spora) je r željeznički koridori uglavnom nisu
opterećeni ograničenjima koja mogu blokirati ili usporiti proces njihove obnove.
Takođe, u okviru ekonomskog aspekta, kataloški list ne sadrži podatke o
nam etim a koje potencijalni investitor može da očekuje u postupku stavljanja
koridora u funkciju i njegovog kasnijeg korišćenja je r su koridori specifični po svojoj
funkciji i vlasničkoj svojini pa za njih ovi podaci nisu primjenjivi ni referentni u
procesu analize.
Prostorni aspekt u ovom kataloškom listu je najrazloženiji i najviše se razlikuje
od kataloških listova za druge prostorne n ivoe. On obuhvata funkcionaln i i fizički
aspekt, materija lizaciju i bon ite t kor idora . Funkcionalni aspekt obuhvata analizu
prvobitne namjene koridora (prema kojoj se definiše da li je koridor javni ili privatni),
trenutne i planirane namjene; funkcionalne iskorišćenosti koridora (u funkciji,
djelimično u funkciji ili potpuno van funkcije) i infrastrukturne opremljenosti
(vodovod, kanalizacija, struja, grijanje, plin, telefon, internet). Fizički aspekt
obuhvata analizu: dimenzija koridora (dužina, širina, površina), širinu zaštitnog
pojasa i evidentiranje postojanja objekata saobraćajne infrastrukture (detaljnije u
poglavlju 7.1.1). Materijalizacija i bonitet koridora obuhvata analizu osnovnih
materijala završne obrade koridora i stepena očuvanosti sa opisom tipa i uzroka
identifikovane štete.
Ekološki i ku lturo loški aspekt unu tar ovog kataloškog lista se u potpunosti
poklapaju sa kata loškim listovima za druge prostorne n ivoe. Unutar društvenog
aspekta, b itna je analiza značaja za društvenu zajednicu je r su npr. neki
saobraćajni koridori povezivali gradove na državnoj razmjeri i imali značajnu ulogu u
transportu putnika i robe. Stoga, neophodno je da se stručno lice, koje sprovodi
mapiranje, upozna sa istorijom saobraćajnog koridora da bi moglo da procijeni
njegov nekadašnji značaj (Slika 15).16
Slika 15 Primjer regeneracije uskotračne pruge Šarganska osmica - Mokra gora
16 Poznat je prim jer regeneracije dijela uskotračne pruge „Šarganska omica“ u okviru kompleksa Mokra gora. Ova
istočnobosanska željeznica bila je važan dio nekadašnje uskotračne veze Sarajeva sa Beogradom, a zatvorena je
1974. godine. U periodu od 1993. do 2003. područje je obnovljeno, a pruga stavljena u funkciju turističke željezničke
rute.
64
7.1.1. Objekti saobraćajne infrastrukture
U nastavku teksta sažeto će se prikazati objekti saobraćajne infrastrukture koji se
prostorno mogu nalaziti kao samostalne braunfild lokacije ili u sklopu zapuštenih i
neiskorišćenih saobraćajnih koridora. Ovi objekti se prepoznaju kao: mostovi,
vijadukti, tuneli, nadvožnjaci, podvožnjaci i slično. Kada se nalaze u sklopu
saobraćajnih koridora, koji su prepoznati kao braunfild lokacije, najčešće se obnove
u zelene koridore (Slika 16).
Za mapiranje pojedinačnih objekata saobraćajne in frastruktu re , koji su
prepoznati kao braunfild prostori, potrebno je popuniti kataloški obrazac za nivo
objekata saobraćajne in frastrukture (Aneks: Table 13 str.152). Kataloški obrazac je
koncipiran prema BrownInfo metodologiji (obuhvata njene integralne aspekte
analize braunfild lokacija) i nalazi se na prostornom nivou objekata. Stoga će se u
daljem tekstu navesti osobenosti kataloškog obrasca za grupu objekata saobraćajne
infrastrukture u odnosu na kataloški obrazac definisan za nivo objekata.
Slika 16 Primjer regeneracije Bastiljskog vijadukta (Promenade Plantée) u Parizu
Zbog svoje specifičnosti u funkciji, načinu korišćenja i vlasničkoj svojini, objekti
saobraćajne infrastrukture ne sadrže određene kategorije podataka koje su
uvrštene u kataloški list za nivo objekata. Tako npr. ovaj kataloški list u okviru
opšteg aspekta ne sadrži kategoriju za analizu prom eta nekretn inam a, u okviru
ekonomskog aspekta ne sadrži podatke o jed in ičnoj cijeni svih kom unaln ih
usluga, a u okviru društvenog aspekta ne sadrži kategoriju podataka o broju
zaposlenih u periodima prvobitnog maksimalnog korišćenja i promijenjenog/
trenutnog korišćenja. S druge strane, kategorije podataka u okviru regulatornog,
ku lturo loškog i ekološkog aspekta podudaraju se sa onima unutar kataloškog
lista za nivo ob jeka ta .
Prostorni aspekt u okviru ovog kataloškog lista obuhvata funkcionaln i i fizički
aspekt, kao i konstrukciju i materija lizaciju ove vrste ob jek ta . Kategorije
podataka u okviru funkcionalnog aspekta podudaraju se sa onima unutar
kataloškog lista za nivo objekata. Međutim, fizički aspekt se dominantno razlikuje u
odnosu na kataloški list za nivo objekta i specifično je prilagođen potrebama analize
objekata saobraćajne infrastrukture. On obuhvata analizu tipa objekta saobraćajne
infrastrukture (most, vijadukt, tunel, nadvožnjak, podvožnjak i slično) i njegove
dimenzije (dužina i širina), dok ne sadrži podatke o spratnosti, formi, otvorenosti,
osvjetljenju i komunikacijama i transportu unutar objekta. Takođe, analiza
konstrukcije i materijalizacije prilagođena je analizi objekta saobraćajne
infrastrukture i obuhvata analizu sistema gradnje i veličine konstruktivnog modula,
kao i analizu osnovnih materijala konstruktivnog sistema i saobraćajne površine i
njihov bonitet sa opisom tipa i uzroka štete.
65
7.2. HIDROTEHNIČKI OBJEKTI I SISTEMI KAO BRAUNFILD LOKACIJE
Hidrotehnički ob jekti i sistemi pripadaju domenu vodne in frastrukture pod
ko jom se podrazumijevaju svi ob jekti i sistemi kojima se ostvaruju ciljevi:
korišćenja voda (sanitarne potrebe, tehnološke potrebe, proizvodnja električne
energije, plovidba, transport, uzgoj ribe, sport i rekreacija), uređenje voda i zaštite
od poplava (zaštita prostora ugroženih velikim vodama, bujicama, erozijom i
odvodnja viška vode) i zaštite voda (nastala zbog intenzivnog djelovanja čovjeka, a
u cilju očuvanja kvaliteta vode). Hidrotehnički objekti i sistemi kao braunfildi
predstavljaju zapuštene i neiskorišćene hidrotehničke građevine kojima se sa
određenom namjenom djelovalo na vode u cilju njihovog zahvatanja i pripreme za
različite svrhe, korišćenja i održavanja, preusmjeravanje toka i upravljanje vodama.
Prostor koji zauzimaju ovi objekti zbog svoje specifične namjene nerijetko je
pozicioniran u atraktivnoj zoni priobalja gradova i u budućnosti može biti korišćen
za različite rekreativne, uslužne, kulturne i komercijalne aktivnosti, a u cilju
unapređenja ukupnog kvaliteta života u zajednici. Hidrotehnički objekti i sistemi se
prostorno mogu nalaziti kao samostalne braunfild lokacije ili kao samostalni objekti
u sklopu zapuštenih i neiskorišćenih braunfild lokacija neke druge specifične
kategorije. Ovi objekti i sistemi se prepoznaju u nekoliko osnovnih t ipova objekata
i sistema za snabdijevanje vodom naselja i industrije , h idroenergetsko
korišćenje voda, uređenje vodotoka i h idrotehničku melioraciju.
Za mapiranje h idrotehničk ih objekata i sistema koji su prepoznati kao braunfild
prostori, potrebno je popun iti kataloški obrazac za nivo h idrotehničk ih objekata i
sistema (Aneks:Table 16 str.158). Kataloški obrazac je koncipiran prema BrownInfo
metodologiji (obuhvata njene integralne aspekte analize braunfild lokacija) i nalazi
se na prostornom nivou ob jeka ta . Stoga će se u daljem tekstu navesti osobenosti
kataloškog obrasca za grupu hidrotehničkih objekata i sistema u odnosu na
kataloški obrazac definisan za nivo objekata te objekata saobraćajne infrastrukture.
Zbog svoje specifičnosti, hidrotehnički objekti i sistemi, istovjetno kao i objekti
saobraćajne infrastrukture, ne sadrže određene kategorije podataka koje su
uvrštene u kataloški list za nivo objekata u okviru opšteg, ekonomskog i društvenog
aspekta. Kategorije podataka u okviru regulatornog, kulturološkog i ekološkog
aspekta podudaraju se sa onima unutar kataloškog lista za nivo objekata.
Prostorni aspekt u okviru ovog kataloškog lista obuhvata funkcionaln i i fizički
aspekt, kao i konstrukciju i materija lizaciju ove vrste ob jeka ta . Kategorije
podataka u okviru funkcionalnog aspekta podudaraju se sa onima unutar
kataloškog lista za nivo objekata i objekata saobraćajne infrastrukture. Fizički
aspekt je specifično prilagođen potrebama analize hidrotehničkih objekata i
sistema. Analiz iran je t ip h idrotehničkog objekta i sistema (snabdijevanje vodom
naselja i industrije, hidroenergetsko korišćenje voda, uređenje vodotoka i
hidrotehnička melioracija), t ip ob jekta unutar vodenog tije la (most, mol,
pristanište, marina, splav) i karakter vodenog ruba (obala sa izgrađenom
obaloutvrdom, obale sa odbrambenim nasipom i prirodne obale). Analiza
konstrukcije i materijalizacije prilagođena je specifičnostima hidrotehničkih
objekata i sistema i obuhvata analizu sistema gradnje i veličine konstruktivnog
modula, kao i analizu osnovnih materijala konstruktivnog sistema i materijalizacije
površine vodenog ruba, njihov bonitet sa opisom tipa i uzroka štete.
66
BROWNINFO
S. TEHNIČKA PRIPREMA I ORGANIZACIJA
PROCESA USPOSTAVLJANJA
INTERAKTIVNE BAZE PODATAKA
BRAUNFILD LOKACIJA
Proces pripreme obuhvata: definisanje plana rada, dinamičkog plana, tehničku
i kadrovsku pripremu, nabavku softvera i hardvera, te obuku radnog tima.
8.1. TEHNIČKA PRIPREMA
Tehnička priprema podrazumijeva pribavljanje potrebnih dokum enata kao
što su: georeferencirana geodetska podloga predmetnog područja,
georeferencirani o rto fo to snimci lokacije ili satelitski snimci, karte razvijene
saobraćajne infrastrukture, karte postojeće infrastrukture, regulacioni planovi
predmetnih područja, projektna dokumentacija objekata, kao i pribavljanje
softverskog paketa koji će omogućiti efikasno mapiranje i prezentaciju
barunfild lokacija. Preporučuje se korišćenje BrownInfo softverskog paketa,
specifično razvijanog i prilagođenog BrownInfo metodologiji. Zavisno od
veličine baza čije se uspostavljanje planira, neophodno je i pribavljanje
odgovarajuće hardverske podrške koja će omogućiti efikasno procesuiranje i
skladištenje podataka.
Prije početka procesa terenskog mapiranja, potrebno je definisati š ifrarn ik za
svaki prostorni nivo. Predlaže se sljedeći ključ za uspostavljanje šifri braunfild
lokacija:
° za nivo kompleksa: BRF_K_naziv kompleksa,
° za nivo parcele: BRF_P_broj katastarske čestice,
° za nivo objekta: BRF_O_ broj katastarske čestice_broj objekta,
° za nivo koridora: BRF_KOR_naziv koridora,
° za nivo objekata saobraćajne infrastrukture: BRF_OSI_ broj
katastarske čestice_broj objekta,
° za nivo hidrotehničkih objekata i sistema: BRF_HOS_ broj katastarske
čestice_broj objekta.
Iz gore navedenog primjećuje se da su šifre objekata primarno vezane za
brojeve katastarskih čestica, koje kao takve već postoje u katastarskom
sistemu identifikacije tačaka u prostoru. Međutim, za razliku od parcela,
objekti u braunfild lokacijama često nemaju svoj adresni broj, pa je neophodno
izvršiti numeraciju objekata prije početka terenskog rada. Takođe, radi
sistematičnijeg pohranjivanja i pronalaženja podataka, moguće je teritorijalne
jedinice analize dijeliti na sistem kvadranata definisanih rednim brojem i
slovima. Ove inicijalne mape poslužiće boljoj organizaciji terenskih istraživanja
i efikasnijoj podjeli posla.
Zarad bolje kompatibilnosti sa predloženim softverskim paketom BrownInfo i
lakšeg snalaženja u mnoštvu digitalnih podataka predlaže se da se za svaku
mapiranu tačku u prostoru, bilo da je u pitanju objekat, parcela ili kompleks,
formira fo lde r određene strukture koji će sadržati sve dodatne priloge
kataloških listova za svaki od nivoa pojedinačno (tabela 1). Bitno je dosljedno
pratiti postavljenu strukturu foldera, uz napomenu da se imenovanje foldera
vrši upotrebom engleske tastature, a za sva razdvajanja koristi donja crta („_").
68
Tablica i Prikaz strukture i naziva foldera za nivo parcele
Naziv osnovnog foldera Naziv potfo ldera Tip fajla
BRF_P_br.kc. BRF_P_br.kc._kataloski Excel, PDF
list
BRF_P_br.kc._skica PDF
BRF_P_br.kc._satelitski JPG odgovarajućeg
snimak formata
BRF_P_br.kc._RP JPGformata
odgovarajućeg
BRF_P_br.kc._fotografije JPGformata
odgovarajućeg
8.2. ORGANIZACIJA RADNOG TI M A
Kadrovska priprema podrazumijeva formiranje radnog tima koji posjeduje
određene kompetencije i stručne sposobnosti za obavljanje aktivnosti u procesu
mapiranja, uspostavljanja baze podataka braunfild lokacija i njenog održavanja. U
inicijalnoj fazi uspostavljanja baze, zbog obima posla, neophodno je planirati veći
broj učesnika, dok se u fazi korišćenja baze treba obezbijediti manji broj osoblja iz
reda lokalne administracije koji će omogućiti njeno pravovremeno i pouzdano
ažuriranje.
Radni tim uključuje:
1. koord ina to r pro jekta - za ovu ulogu preporučuje se stručno lice
inžinjerskog profila iz odjeljenja za urbanizam lokalnih administrativnih
službi. Koordinator treba da posjeduje vještine upravljanja procesom,
vještine vođenja tima, posredovanja u spornim situacijama, da poznaje
procedure koje se mogu očekivati u procesu, da obezbjeđuje dobru
komunikaciju sa ostalim odjeljenjima i institucijama. Koordinator je glavni
motivator na svim nivoima saradnje različitih aktera i najodgovorniji je za
uspješnost ukupnog procesa. On strukturisano vodi proces mapiranja, kreira
listu braunfild lokacija, plan rada i dinamički plan, podnosi izvještaje,
upravlja budžetom, korespondira sa članovima tima i ostalim službama i sl.;
2. radni t im za mapiranje - najbrojniji je u odnosu na ostale podgrupe. Mogu
ga sačinjavati eksterni članovi obučeni za obavljanje ove aktivnosti ili
predstavnici odjeljenja lokalne administracije. Njegovi članovi obavljaju:
popunjavanje kataloških listova, vrše terenska istraživanja, prikupljaju
informacije o braunfild lokacijama od različitih odjeljenja lokalne
administracije i drugih referentnih institucija, te formiraju digitalni arhiv
materijala potreban za uspostavljanje baze. Prije početka procesa
mapiranja, potrebno je izvršiti kraću obuku radnog tima za popunjavanje
kataloških listova. Obuka podrazumijeva edukaciju o načinima
popunjavanja svakog od ponuđenih polja unutar kataloškog lista,
tumačenje nejasnih pojmova i formulacija, i usklađivanje između svih
članova u pristupu obrade specifičnih polja. Preporučuje se rad u parovima u
svim fazama popunjavanja pojedinačnih kataloških listova. Koncept
timskog rada treba da osigura operativnost, ali i određeni oblik interne
69
kontrole tačnosti prikupljenih podataka, odnosno da smanji mogućnost
greške, česte u slučajevima rada sa obimnim dokumentacionim
materijalom. Dijalog i komunikacija unutar tima potiče na preispitivanje u
procesu mapiranja, što može doprinijeti unapređenju i adaptaciji
predložene metodologije za specifične ili nepredviđene slučajeve;
3. radni t im za uspostavljanje in teraktivne baze podataka - sačinjava ga
manja grupa stručnjaka iz ICT domena obučena za razvoj i primjenu
softverskog paketa za uspostavljanje interktivne baze podataka braunfild
lokacija. Ovaj radni t im vrši unos, obradu, procesuiranje i pohranu digitalnih
podataka na serveru, uspostavlja bazu, te je postavlja na internet;
4. stručne konsultante iz različ itih ob lasti, koji imaju savjetodavnu ulogu u
ukupnom procesu, a koji se uključuju po potrebi zavisno od specifičnosti i
složenosti određenih pitanja za koja se traže adekvatni odgovori. Tako se
može očekivati uključivanje stručnjaka kod procjene vrijednosti
nepokretnosti, ocjene stanja životne sredine i stepena zagađenja,
stručnjaka iz različitih oblasti koje pokrivaju pitanja vazana za komunalnu
infrastrukturu, stručnjaka za predloženu metodologiju uspostavljanja baze
podataka i sl.;
5. kadar za održavanje baze i ažuriranje podataka - kako bi baza bila
pouzdana i tačna, neophodno je vršiti njeno pravovremeno ažuriranje.
Preporučuje se ažuriranje podataka o lokacijama u trenutku bilježenja
promjene na terenu. Takođe, preporučuje se da se informacije unose tamo
gdje nastaju ili tamo gdje se dostavljaju. Praktično, to znači da svako
odjeljenje lokalne administracije stavlja na raspolaganje jednog člana za ovu
radnu grupu. Isti ovi članovi trebalo bi da budu i članovi „radnog tima za
mapiranje". Jedino tako možemo biti sigurni da će proces kreiranja i
ažuriranja baze biti međusobno usklađeni. Ne zaboravimo da koordinator i
ovdje igra glavnu ulogu i da treba da bude ključna spona između svih
članova ove radne grupe, vlasnika nekretnina, investitora i ostalih institucija
koje obezbjeđuju informacije o promjenama u prostoru. Ažuriranje baze je
trajan proces i jedino ako se tako postavi i ako mu se na taj način pristupi,
moguće je govoriti o validnoj bazi podataka.
8.3. KAKO POPUNJAVATI KATALOŠKE LISTOVE
Kataloški listovi predstavljaju osnovnu podlogu za provođenje mapiranja.
Koncipirani su tako da omoguće jednostavno i sistematično popunjavanje. Kataloški
listovi za različite prostorne nivoe međusobno su u sadržajnom i vizuelnom smislu
usklađeni, te omogućavaju lako praćenje kako u horizontalnoj ravni, tako i
vertikalnoj. Princip popunjavanja kataloških listova zasniva se dominantno na
izboru ponuđenih odgovora, dok se manje primjenjuje pravilo direktnog unosa
podataka u tablična polja. Kataloški listovi definišu polja obavezujućeg,
opcionalnog i naknadnog unosa podataka, prema sljedećem ključu:
7O
polja obaveznog unosa - odnose se na podake koji pomažu u identifikaciji
braunfilda (stepen iskorišćenosti, period zapuštenosti, kontaminiranost i
polja opcionalnog unosa - predstavljaju ostale podatake o braunfild
lokacijama;
polje naknadnog unosa - odnosi se na kategorizaciju braunfild lokacije po
A-B-C modelu. Unos ovih podataka vrši se po sprovedenom mapiranju svih
lokacija neke teritorijalne jedinice.
Polja obavezujućeg unosa pokrivaju podatke potrebne za identifikaciju braunfild
lokacija (iskorišćenost, period propadanja, infrastrukturna opremljenost,
izgrađenost i kontaminacija) i podatke po kojima se baza podataka pretražuje (tip
braunfilda, prostorni kapaciteti, tehničke karakteristike i sl.). Popunjavanjem polja
obavezujućeg karaktera obezbijediće se minimalan set informacija o braunfild
lokacijama dovoljnih za njihovu identifikaciju i kategorizaciju.
M apiranju prethodi obuka i edukacija radnog t im a za popunjavanje kataloških
listova, kao i pribavljanje arhivske građe vezane za problematiku braunfild lokacija.
Obuka podrazumijeva edukaciju o načinima popunjavanja svakog od ponuđenih
polja unutar kataloškog lista, usklađivanje među članovima tima kod pristupa
obradi specifičnih polja, tumačenje nejasnih pojmova i formulacija i sl. Takođe,
obuka je potrebna kao bi se postiglo usklađivanje u vezi sa preuzimanjem određenih
podataka iz drugih izvora (dokumenti prostornog uređenja, strategije, studije,
projekti, ankete, podaci različitih institucija i službi javne administracije, podaci sa
zvaničnih web-portala i sl.), koji su često za jedan te isti element analize, zbog
razlika u metodološkom pristupu prikupljanju podataka, često potpuno neusklađeni
i neuporedivi. U ovoj fazi, značajnu ulogu će imati koordinator i stručni konsultanti
koji će pomoći boljem razmijevanju predložene metodologije i eliminisanju
nedoumica i nerazumijevanja.
Na početku samog procesa, potrebno je defin isati s tra teg iju popunjavanja
kataloških listova, odnosno definisati gdje tražimo i na koji način obezbjeđujemo
različite vrste podataka. Ključni izvori informacija biće gore pomenuti pisani izvori,
pribavljeni iz različitih odjeljenja lokalne administracije, javnih službi, agencija i sl.
Ova inicijalna faza popunjavanja kataloških listova podrazumijeva dominantno
kancelarijski rad. U drugoj fazi neophodno je izvršiti terenska istraživanja na
braunfild lokacijama. Veći dio podataka iz domena prostornog i ekološkog aspekta
pribavljaće se d irek tn im snimanjem stanja na licu mjesta. Ovo snimanje
podrazumijeva očitavanje stanja braunfild prostora po različitom setu kriterijuma,
fotografisanje, premjeravanje, razgovore s vlasnicima i sl. S obzirom na to da
pribavljanje određenih podataka zahtijeva složene i dugotrajne procedure (npr.
podaci o izvorima ili nivou zagađenja), pretpostavlja se da se u inicijalnoj fazi
mapiranja neki od podataka neće moći pribaviti. Ovo ne treba da spriječi tim da
kataloški list popuni u onoj mjeri u kojoj je to moguće. Pri tom treba imati na umu
da je bolje posjedovati bilo kakve informacije o braunfild lokacijama, nego
n ikakve. Kako je koncept baze podataka osmišljen kao trajan i otvoren proces,
moguće je u kasnijim postupcima ažuriranja baze dopunjavati i korigovati kataloške
71
listove. Međutim, da bi postupak mapiranja bio što uspješniji, t im treba biti istrajan,
uporan i motivisan u procesu pribavljanja informacija, koje treba da su što tačnije i
provjerene.
Preporučuje se da se kataloški list popunjava primarno za nivo parcele, a zatim
za nivo objekata koji se nalaze na istoj parceli. Kataloški list kompleksa popunjava
se tek nakon što su popunjeni svi kataloški listovi za nivo parcele i nivo objekta. Bilo
da se kataloški listovi popunjavaju hronološki ili nasumično, mapiranje treba da
bude pravilno vođeno i fokusirano kako bi se obezbijedili što tačniji podaci. U ovom
procesu, koordinator ili njegovi pomoćnici preuzimaju ulogu internih revidenata.
72
BROWNINFO
9. BROWNINFO SOFTVERSKA PLATFORMA
9.1. KONCEPT SOFTVERSKE PLATFORME
BrownInfo je naziv projektovane arhitekture softverskih komponenti interaktivne,
prostorno usmjerene, on-line baze podataka braunfild lokacija. Prilikom definisanja
okvira softverske arhitekture, poštovani su sljedeći osnovni tehnološki standardi:
1. implementacija ISO, OGC i CEN standarda s područja prostorne
informatike;
2. referentnost softverske platforme za razvoj klijentskih aplikacija, sa
ugrađenim GIS funkcijama za kreiranje, prikupljanje, interpretaciju i analizu
geoprostornih podataka;
3. interoperatibilnost i obrada sa formatima i servisima u relevantnim
eksternim sistemima;
4. referentnost platforme za interaktivni pristup projektima, kartama i
podacima u realnom vremenu preko interneta i intraneta;
5. referentan ali racionalan sistem prevođenja grafičkih podataka iz relacionog
u objektni model i obrnuto (prilagođen organizaciji centralne baze GIS
podataka u okruženju Microsoft SQL Server tehnologije);
6. mogućnost softverskih kastomizacija koje treba da zadovolje potebe
širokog kruga korisnika sa programerskim alatima u Autodesk, Microsoft
Windows i NET Framework okruženju.
9.1.1. Razvojno prilagodljiva arhitektura
U okviru BrownInfo softverskog paketa predviđena je racionalna i skalabilna ciljna
arhitektura pogodna za integracije sa postojećim informacionim sistemom lokalne
samouprave. Arhitektura uključuje sljedeće sistemske komponente:
0 Client sloj - aplikativni CAD/GIS sloj za kreiranje, modifikaciju i konverziju
grafičkih objekata i pripadajućih atributa. Klijentski sloj je zadužen i za
geometrijsku i logičku validaciju setova prostornih podataka vezanih za
braunfild lokacije, na način da primjenjuje striktne standarde klasifikacije
propisane kroz objektni model;
0 Data Server sloj - u osnovi GIS (spatial-enabled) server, koji čuva zbirke
prostorno usmjerenih i pripadajućih alfanumeričkih podataka braunfild lokacija,
i na zahtjev ih daje Client i Web Server slojevima. Podaci na Data Serveru se
čuvaju u standardizovanom formatu zapisa i ostavljaju prostor za povezivanje i
integraciju sa drugim informacionim sistemima. Ovaj sloj obezbjeđuje
mehanizme za: autorizaciju i zaštitu podataka i pristupa podacima, duge
transakcije, jednovremeni rad sa različitim verzijama podataka, i dr.;
0 Web Server sloj - omogućava publikovanje i makroanalizu prostorno-tematskih
zbirki braunfild lokacija preuzetih sa Data Servera, preko interneta i intraneta.
Takođe, obezbjeđuje prikaz prostornih podataka iz drugih (raznorodnih),
potencijalno lokacijski udaljenih izvora i zbirki.
74
9.1.2. Objektni model podataka
Neophodno je da svi geometrijski, topološki i opisni podaci jedinstvene prostorne
osnove BrownInfo budu smješteni u okviru logičkog modela implementiranog u
okruženju RDBMS (Relational database management system), a prema specifikaciji
koju je izradio Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet Banja Luka. Na taj
način će se otvoriti mogućnost da se podaci o prostoru potpuno integrišu sa ostalim
podacima, te dodatno obezbijedi mogućnost njihovog korišćenja i kroz aplikacije
koje nisu specijalizovane za GIS.
9.1.3. W eb centrične aplikacije
Za korisnike sistema koji podatke pregledaju i nad njima vrše različite upite i
standardne analize treba omogućiti da sistemu pristupaju preko web-aplikacija, koje
rade u okruženju standardnog GIS-web aplikativnog servera. Ova komponenta
sistema obezbjeđuje brz i efikasan razvoj aplikacija koje u svakodnevom radu koristi
najveći broj zainteresovanih korisnika i/ili koncesionara. Na ovaj način se
omogućava, pored korišćenja alfanumeričkih aplikacija i obrada, kombinovanje i
analiza prostorno orijentisanih informacija.
9.1.4. Podrška lokacijskim/terenskim servisima
On-site aplikacije razvijene u okviru web-sloja obezbjeđuju razmjenu podataka
između jedinstvene braunfild baze prostornih podataka i terenskih službi. Korisnici
mobilne stanice mogu preuzeti skup podataka potreban za obavljanje konkretnog
terenskog posla, a nakon njegovog završetka prikupljene podatke sa svim
ostvarenim vezama vratiti u sistem.
9.2. VIŠESLOJNA SOFTVERSKA ARHITEKTURA
9.2.1. GIS Server
GIS Server je u osnovi Data Server zadužen za čuvanje, indeksiranje i obradu
BrownInfo prostornih podataka. Skladišti podatke u standardnom formatu
pogodnom za distribuisanje Client i web slojevima sistema. BrownInfo softverski
paket bazira se na platformi koja omogućava podršku većini aktuelnih Data Server
konfiguracija.
Server ima, prije svega, funkciju skladištenja i čuvanja (storage) za različite zbirke
prostornih podataka (Spatial Data Source), a hostuje i specijalizovane aplikacije za
akviziciju i prikaz alfanumeričkih podataka u Web Browser aplikacijama klijent
računara.
Spatial Data Source u osnovi predstavlja izvor (zbirku) prostornih podataka
braunfild lokacija. Za održavanje i ažurnost podataka zadužen je kreator sadržaja
(Content Manager). Uskladišteni podaci se putem LAN ili WAN mreže transportuju
do Web Servera (koji se još naziva i Content Provider je r barata sa već pripremljenim
podacima). Web Server distribuiše podatke prikupljene iz jednog ili više izvora
podataka do krajnjeg korisnika (Slika 17).
75
Kreator sadržaja
Izvor f prostornih s i podataka
LAN/WAN
Slika 17 Šema toka podataka u okviru BrownInfo softverske platform
9.2.2. W eb Server
Web Server je zadužen za distribuciju grafičkih obrada, kao i daljinsko ažuriranje
centralne baze. Omogućava kombinovanje jednog ili više izvora podataka (Data
Source), te prikaz rezultujućih tematskih karata i prostornih upita. Bazira se na
savremenom web serverskom rješenju Autodesk Infrastructure Map Server, a
podjednako djeluje na Windows (IIS) i Linux (Apache) platformama. Podržava veliki
broj raznorodnih izvora podataka, formata datoteka i Data Server konfiguracija.
BrownInfo Web Server omogućava klijentu da gleda ili čak dostavlja podatke bez bilo
kakve posebne aplikativne platforme (izuzev samog internet pretraživača), koristeći
desktop ili handheld računare (Slika 18).
Krajnji korisnik podataka uz pomoć standardnog internet pretraživača pristupa Web
Serveru i prikazuje, mijenja ili pretražuje unaprijed pripremljene tematske cjeline.
Ova veza je dvosmjerna u mjeri u kojoj to dozvoli kreator sadržaja (Content
Manager). Web Server distribuira podatke putem standardnog TCP/IP, odnosno
HTTP protokola. Administracija servera se takođe vrši putem HTTP protokola, što
znači da administrator može biti udaljeni računar u LAN-u, ili čak Internetu (ukoliko
su ispunjeni svi sigurnosni uslovi). Ovo je naročito važno sa stanovišta mogućnosti
koncesionarstva u hostovanju prostornih zbirki.
9.2.3. Client Sloj
Aplikativno rješenje na kome se bazira klijentski sloj je Autodesk Map 3D, uz
dodatak Autodesk Raster Design nadrgadnje, i djeluje nezavisno od serverske
platforme. Zadatak je kreiranje osnovih tematskih sadržaja: geometrijskih
predodžbi prostornih entiteteta braunfild lokacija, njihovih atributa, te međusobnih
topoloških relacija. U sebi sadrži implementirane sljedeće programske module:
W ebserver Firewall Korisnik
Slika 18 Pristup korisnika BrownInfo Web Serveru
° Modul za uvoz, prikaz i konverziju postojećih vektorskih obrada,
° Modul za precizno mapiranje, odn. modifikaciju i kreiranje prostornih
sadržaja,
° Modul za upravljanje digitalnom projektnom dokumentacijom,
° Modul za kalibrisanje i uplanjenje rasterskih geodetskih planova i karata,
° Modul za izradu i štampanje izvoda iz planske dokumentacije.
Polazište pri izradi svih alata je grafički objekat braunfild lokacije sa pridruženim
alfanumeričkim podacima (Slika 19). Ovakav objekat se samo jednom mapira i
unosi u sistem, a nadalje se mijenjaju samo njegova svojstva u zavisnosti od
konteksta u kome se prikazuje.
Slika 19 Karakter objektnih podataka pohranjenih u bazi Sistema
9.3. UPUTSTVO ZA KREIRANJE I UPRAVLJANJE INTERAKTIVNOM
BAZOM PODATAKA
Ovo uputstvo ima za cilj da objasni način unosa podataka o određenim lokacijama
(poligonima/objektima) u intrektivnu bazu podataka braunfild lokacija. Ovoj fazi
prethodi faza mapiranja lokacije i formiranja strukture prostornih podataka,
razvrstanih prema uputstvu definisanom u okviru poglavlja 8.1. „Tehnička
priprema". Takodje, prije unosa podataka neophodno je pribaviti odgovarajuće
georeferencirane geodetske podloge predmetne lokacije. Unos podataka obavlja se
u okviru Brownlnfo softverskog paketa zasnovanog na primjeni Autodesk AutoCAD
Map-a.
Prva faza (Slika 2oError! Reference source no t found.) u okviru Task Pane prozora
neophodno je obilježiti odgovarajući layer za prostorni nivo za koji se vrši unos
podataka. Ukoliko je riječ o 'nivou objekta' neophodno je kursorom stati na layer
Building, pri čemu se otvara podprozor u okviru kog se bira opcija Create - New
Polygon Building, nakon čega se vrši grafičko kreiranje poligona na geodetskoj
podlozi. Kako bi geometrija poligona bila precizno definisana, odnosno kako bi se
definisale tačne granice analiziranog poligona na koji se odnose podaci prikupljeni
tokom mapiranja, neophodno je pri iscrtavanju poligona konsultovati skicu sa
terena koju je sačinio t im za mapiranje. Takodje, neophodno je naglasiti da svaki
poligon treba biti zatvoren što se postiže primjenom opcije C+Enter.
77
Slika 20 Kreiranje poligona
U drugoj fazi (Slika 2 iE rror! Reference source no t found.) vrši se unos podataka za
odabrani objekat. Neophodno je selektovati predmetni poligon, pri čemu se
automatski otvara prozor za unos podataka. Podaci se unose iz materijala
prikupljenog u procesu mapiranja. Nakon što se svi podaci unesu u bazu neophodno
je selektovati poligon, te desnim klikom aktivirati opciju Check-in Feature kako bi se
objekat spremio u bazu podataka. Kataloški listovi u p d f formatu, koji predstavljaju
osnov interaktivne baze podataka, BrownInfo softver generiše automatski, te nije
potrebno vršiti njihov manuelni unos.
Na taj način proces unosa podataka je obavljen i moguće je vršiti pregled
interaktivne baze podataka braunfild lokacija.
Slika 21 Unos podataka
78
9.4. UPUTSTVO ZA KORIŠĆENJE BAZE PODATAKA
Baza podataka braunfild lokacija osmišljena je kao web dostupna interaktivna
mapa, koja pored kartografskih nudi i niz drugih opisnih i numeričkih podataka o
ovim prostorima. Ovako osmišljen kocept prezentacije omogućava brz, lak i
besplatan pristup interaktivnoj bazi podataka braunfild lokacija sa bilo kog mjesta, u
bilo koje vrijeme. U zavisnosti od interesovanja, korisniku se nudi mogućnost
grubog-in fo rm ativnog ili s lo jev itog-deta ljnog pregleda baze. Vizuelni koncept
(interface) kreiran je tako da omogućava jednostavno i sugestivno kretanje kroz
bazu, pa čak i za osobe koje nisu vješte primjeni računara i naprednih tehnologija.
Interaktivne mape, omogućavaju pregled baze podataka kroz dva ključna pristupa:
(1) pretraživanje putem ponuđenog seta ključnih kriterijuma
(2) putem d irektnog pregleda lokacija na in te rak tivno j mapi
Ukoliko se korisnik opredjeli za prvu varijantu pristupa, omogućen mu je izbor
određenog broja kriterijuma za pretraživanje (Error! Reference source not
fo u n d .Error! Reference source not found.,
79
Tablica 2) koji će 'profiltrirati' i izdvojiti iz baze određe lokacije specifičnih
karakteristika. Klikom na neku od ponuđenih opcija izvršiće se automatsko
zumiranje na mapi do nivoa obuhvata izabrane lokacije. Postavkom kursora na
izabranu lokaciju otvara se identifikaciona kartica koja sadrži minimalan set
podataka o izabranom braunfild prostoru, kao što su: identifikacijski broj, tip
braunfilda i grad/mjesto (Slika 23). Svaka identifikaciona kartica braunfild lokacije u
sebi sadrži kataloški list u p d f formatu na srpskom i engleskom jeziku, koji korisnik
može jednostavno preuzeti klikom na njega. Dvojezični kataloški listovi
omogućavaju bolju vidljivost lokacije i čitljivost podataka, ne samo na lokalnom
niovu nego i šire u internacionalnim okvirima. U kataloškom listu daju se detaljni
podaci o konkretnoj braunfild lokaciji po više ključnih aspekata i kao takvi oni
predstavljaju dobru polaznu osnovu kod definisanja biznis planova i izračuna
potrebnih ulaganja u obnovu nekretnina, dok kod opsežnijih analiza iz domena
upravljanja zemljištem omogućavaju detaljan uvid u prostorne i druge resurse
predmetnih lokacija.
Slika 22 Primjer pretraživanja i pregleda interaktivne baze braunfild lokacija bivšeg industrijskog
kompleksa Incel, današnje Poslovne zone Banja Luka
Sc
Tablica 2 Parametri pretraživanja braunfild lokacija u BrownInfo softverskom paketu
Param etri za pretraživanje baze braunfild lokacija
Grad/Opština/Naseljeno mjesto
Tip braunfilda
Vlasništvo
Površina kompleksa
Površina parcele
Površina objekta
Svjetla visina osnovne etaže objekta
Veličina konstruktivnog modula
Postojanje kranske staza
Ukoliko se korisnik opredjeli za drugu varijantu pregleda interaktivne mape
omogućeno mu je da na bazi izbora određenog prostornog nivoa analize braunfild
lokacija, kompleksa, pacele ili objekta, odnosno sloja (layer), pretražuje bazu (Slika
23Error! Reference source no t found.). Osnovnu podlogu baze - interaktivne
mape, predstavlja geodetska podloga. Medjutim, zavisno od složenosti baze, pored
ovih osnovnih slojeva i geodestke podloge, one mogu sadržavati i ostale dopunske
nivoe, koji predstavljaju sadržajno okruženje braunfild lokacija, kao što su: ortofoto
ili satelitske mape, plan prostorne organizacije prema regulacionom planu, kartu
infrastrukture, kartu saobraćaja, kartu znamenitih mjesta - turističku mapu, kartu
objekata društvene infrastrukture (škole, vrtići, bolnice, sportski sadržaji, pozorišta,
muzeji, galerije, biblioteke, kulturni centri, zabavni parkovi, i sl.), administrativne
granice mjesnih zajednica ili opština i sl. Stoga je neophodno prilikom pretraživanja
označiti određeni sloj kako bi on bio i prikazan na mapi. Jadnostavnom selekcijom
slojeva na ekranu se dobija određen set podataka o samim braunfild lokacijama i
njihovom okruženju. Takodje, prilikom pristupa mapi sve braunfild lokacije
naznačene su različitim bojama koje označavaju određene tipove braunfild lokacija.
Na višim prostornim nivoima (regija, opština, grad) braunfild lokacije su naznačene
kvadratima određene boje, zavisno od tipa braunfild lokacije, dok se na nižim
nivoima (kompleks, parcela, objekat) označavaju cijeli poligoni koji definišu obuhvat
lokacije. Tako je moguće prema određenom ključu boja, definisanom u pratećoj
legendi, pratiti samo određenu vrstu braunfild lokacija, npr industrijske, vojne,
saobraćajne ili druge braunfilde.
Bi
Slika 23 Interaktivna baza braunfild lokacija bivšeg industrijskog kompleksa Incel, današnje Poslovne zone
Banja Luka
S2
BROWNINFO
10. PROCJENA RIZIKA EKOLOŠKOG
OPTEREĆENJA BRAUNFILD LOKACIJA
10.1. BRAUNFILD LOKACIJE U KONTEKSTU SAVREMENIH EKOLOŠKIH
TRENDOVA
Problemi zagađenja životne sredine nisu novi ali se tek u 20. vijeku, zarad
specifičnog tehničko-tehnološkog razvoja i intenzivnog korišćenja prirodnih resursa
javlja trajno i sistematsko degradiranje abiotičkih i biotičkih ekoloških faktora.
Svijest o limitiranosti prirodnih resursa javlja se paralelno sa energetskom krizom
sedamdesetih godina prošlog vijeka. Ovo je istovremeno i period razvoja svijesti o
potrebi za integralnim i sveobuhvatnim djelovanjem u domenu zaštite prirodnih
dobara i životne sredine na internacionalnom nivou.17
Značenje pojma ekološki u praksi se pre svega vezuje za ekološke posljedice.
Određenje pojma je negativno i podrazumijeva umanjenje kvaliteta životnih uslova.
Ovakvo značenje i upotreba pojma ekološki je prisutno u stručnoj teoriji i praksi, te
se pod ekološkim faktorima misli zapravo na faktore smanjenja kvaliteta životnih i
radnih uslova. Stoga se, pri lokacijskoj analizi braunfilda, u osnovne skupove
stvorenih faktora ubrajaju ekološke karakteristike kao što su: zagađenje vazduha,
zagađenje tla, zagađenje vode, mikroklimatske promjene, buka, zračenje, vibracije i
potresi, neprijatni mirisi, bljesak.
Proizvodni i društveni procesi za sobom najčešće ostavljaju tragove u prostoru.
Nekadašnje korišćenje braunfild lokacije nosi sa sobom mogućnost da su zemljište i
objekti pod uticajem nekad ostvarenih aktivnosti. Privredne su aktivnosti vezane za
korišćenje određenih materijala koji mogu da ugroze kvalitet životne sredine
posebno u uslovima kada se sa njima loše i neodgovorno rukuje. Uslovi za
postupanje sa štetnim materijama značajno su pooštreni u poslednjih dvadeset
godina, ali činjenica je da su mnogobrojna zagađenja nastala u vrijeme kada ovih
propisa još nije bilo. Treba imati na umu da smo od većine proizvodnih procesa iz
prošlosti nasljedili manji ili veći problem ekološkog opterećenja.
Zagađenja životne sredine veoma često ali ne i uvijek prate problematiku
braunfilda. Prethodni načini korišćenja zemljišta često ostavljaju na objektima i
zemljištu posljedice koje ugrožavaju zdravlje ljudi i kvalitet životne sredine.
Ponekad je potrebno četrdeset i više godina da neko specifično zagađenje nestane
prirodnim putem. Bez rješavanja eventualnog ekološkog zagađenja lokacije i njene
sanacije, proces ponovnog korišćenja braunfilda neće biti moguć, pogotovo ako se
planira prenamjena zemljišta. Rješavanje ekoloških problema za potencijalne
investitore predstavlja dodatni rizik, veće troškove i duži vremenski okvir za
planirane projekte na ovakvoj vrsti braunfilda.
10.2. PROCJENA EKOLOŠKOG RIZIKA BRAUNFILD LOKACIJA
U Republici Srpskoj, bavljenje temom ekološke opterećenosti braunfild lokacija se
izbjegava, kako kod vlasnika nekretnina, tako i lokalnih samouprava, pa sve do
nacionalnog nivoa upravljanja. Posljedice i efekti koje su pojedini procesi ostavili za
sobom nisu sagledane i ne postoji ralan interes da se institucije i pojedinci ovim
problemom bave. Često smo svjedoci paušalnih procjena stanja životne sredine
određenih braunfild lokacija ili ignorisanja situacije u kojoj se one nalaze. Pri tom je
17 Svjetska konferencija o zaštiti životne okoline održana u Štokholmu 1971. godine, osnivanje UN-ovog programa
za zaštitu životne okoline (UNEP).
84
percepcija javnosti oblikovana nasljeđenim stereotipima, te se tako određene
lokacije, bez opravdanog osnova, svrstavaju u ekološki visoko-rizične, dok za druge
javnost ne iskazuje odgovarajući interes iako postoje realni rizici za njihovo zdravlje i
zagađenje šireg područja.
Posmatrano sa aspekta ekologije i zaštite životne sredine, regeneracija braunfild
lokacija podrazumijeva dvije ključne faze: fazu ispitivanja nivoa zagađenost i fazu
sanacije nastale štete, čišćenje lokacije, odnosno dekontaminacije terena. Tek po
finalizaciji ovih faza moguće je govoriti o drugim aspketima regeneracije braunfild
lokacija, odnosno mogućnostima njihovog ponovnog stavljanja u funkciju. (Slika 24)
Slika 24 Mapa koraka regeneracije braunfild lokacija18
Procjena ekološkog stanja lokacije i procjena rizika po životnu sredinu treba da
obezbjedi informacije o razmjerama i obimu zagađenja, očekivanim efektima i
percepciji javnosti o ovom problemu. U kontekstu teme BrownInfo priručnika i
fokusa na analizu i ocjenu postojećeg stanja braunfild lokacija, od posebnog su
interesa dvije ključne aktivnosti: procjena zagađenosti lokacije i ispitivanje
zagadjenosti lokacije.
Procjena zagađenosti lokacije : Cilj ove aktivnosti je procjena zagađenja putem
prikupljanja i analize dostupnih podataka. Procjena lokacije je početno ispitivanje, i
najčešće je ograničeno na istraživanje analizu postojećih podataka: arhiva, planova,
projektne dokumentacije, izještaja i sl. Analiza i prikupljanje podataka
podrazumjeva sabiranje činjenica o ranijim i zatečenim ekološkim uslovima, kao i
istorijat namjene zemljišta. Procjena lokacije je ključan korak u procesu
regeneracije, zato što svaka naredna faza zavisi od toga da li su već ustanovljeni
potencijalni ekološki r iz ic i. Ukoliko su rezultati procjene negativni nije neophodno
vršiti dalja ispitivanja. Iscrpnija studija je neophodna samo ako se predviđa veliki
rizik po ljudsko zdravlje.
18 Izvor fotografije: United States Environmental Protection Agency, Road Map to Understanding Innovative
Technology Options fo r Brownfields Investigation and Clean Up, Third Edition, Office o f Solid Waste and
Emergency Response, Washington, D.C., September 2001.
8 5
Ispitivanje nivoa zagađenosti lokacije oslanja se na rezultate procjene zagađenosti
lokacije, a obuhvata opsežnu analizu uzoraka tla, analizu podzemnih i površinskih
voda, i drugih materija koje su zatečene na lokaciji. Faza ispitivanja teži da
ustanovi da li na lokaciji postoji bilo kakvo zagađenje, m jesto, vrstu i obim
zagađenja, kao i da ustanovi stepen rizika po okruženje i ljudsko zdravlje.
Rezultati ispitivanja lokacije, u kasnijoj fazi regeneracije, služe da se formulišu ciljevi
sanacije terena, kvantifikuju rizici, utvrde prihvatljivi i neprihvatljivi rizici i osmisle
planovi koji će na minimum svesti troškove u procesu sanacije i regeneracije.
Rezultati ispitivanja znatno utiču na dalji tok procesa. Očigledno, obimnije i
kompleksnije zagađenje zahtijeva više novca i vremena da bi se lokacija dovela u
stanje prihvatljivo za regeneraciju, a buduća namjena lokacije imaće i veća
ograničenja. Međutim, jedan od ključnih problema kod realizacije ove aktivnosti
jeste nedostatak stručnog kadra i nerazvijenost institucija za obavljanje poslova
ispitivanja. U ovakvim situacijama, a posebno onim gdje se predviđa veliki rizik po
ljudsko zdravlje, neohodno je angažovati relevantne stručne konsultante koji mogu
pomoći u vođenju istraživanja, je r što su prikupljene informacije kvalitetnije, to se
bolje razumije odgovornost, prava vrijednost zemljišta i rizici koje zagađenje sa
sobom nosi.
Uspješni braunfild projekti nalažu valjano upravljanje rizicima. Jedan od osnovnih
rizika koji utiče na ekonomsku održivost jeste rizik od nepoznate štetne materije,
kao posledice prethodne namene lokacije. Troškovi kojima se rješava pitanje
odgovornosti za ugrožavanje životne sredine, u nekim slučajevima višestruko
prevazilaze vrijednost imovine, tako da precizno utvrđivanje ekoloških
karakteristika lokacije i izračunavanje troškova sanacije postaju imperativ u procesu
analize stanja braunfild lokacija.19
19 Poglavlje lc .2 . „Procjena ekološkog rizika braunfild lokacija“ oslanja se na istraživanja predstavljena u publikaciji
Svjetske banke pod nazivom The M anagem en t o f B rownfie lds Redevelopement. Za više informacija pogledati:
h ttp ://w ww -
wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2c1c/c6/14/ccc333c37_2c1cc614cc4c32/Rende
red/PDF/55cc9cW PcP llScllPU BLIC lcbrownfie lds.pdf
S6
BROWNINFO
11. ZNAČAJ INDUSTRIJSKOG NASLJEĐA ZA
KULTURNI IDENTITET U REPUBLICI
SRPSKOJ
Posmatrano sa ku lturo loškog aspekta, mnogi danas zapušteni i neiskorišćeni
industrijski prostori (lokacije i objekti), čine dio korpusa industrijskog nasljeđa,
koji predstavlja in tegraln i dio ku ltu rnog nasljeđa Republike Srpske i ku lturnog
iden tite ta zajednice. U širem kontekstu, industrijsko nasleđe Republike Srpske
može se posmatrati kao dio evropskog kulturnog nasljeđa. Prema TICCIH-povelji iz
2003. godine (The Nizhny Tagil Charter fo r the Industrial Heritage The International
Committee fo r the Conservation o f the Industrial Heritage), industrijsko nasljeđe se
sastoji od ostataka industrijske kulture koji su od istorijske, tehnološke,
društvene, arh itektonske ili naučne v r ijednos ti.20 Ova povelja, vrijednosti
industrijskog nasljeđa prepoznaje kao materijalno svjedočanstvo o civilizacijskim
tekovinama sa trajnim i „dubokim istorijskim posljedicama", preporučujući da se
motivi za zaštitu industrijskog nasljeđa zasnivaju na potvrdi univerzalnih
vrijednosti, a ne na posebnostima jedinstvenih lokacija.
Nesumnjivo je da društvene vrijednosti industrijskog nasljeđa predstavljaju dio
memorije o životu običnih ljudi i da kao takve čine važan dio identiteta građana.
Prema navedenoj povelji, tehnološka i naučna vrijednost industrijskog nasljeđa leži
u istoriji proizvodnje, inženjerstva i građenja, a može imati i značajnu estetsku
vrijednost u pogledu kvaliteta njegove arhitekture, dizajna ili planiranja. Takođe,
ove vrijednosti su u suštini samih zapuštenih i neiskorišćenih industrijskih lokacija i
objekata, njihovih obrazaca upotrebe, komponenti, mašina i opreme, u stvorenom
industrijskom pejzažu, u pisanim dokumentima, ali takođe u nematerijalnim
'zapisima' o industriji kao pokretaču razvoja zajednice, sadržanim u ljudskim
sjećanjima ili stavovima. Zatim, rijetkost - u smislu opstanka pojedinih procesa,
mjesta ili tipova predjela, dodatno doprinosi izvjesnoj vrijednosti i zahtjeva pažljivu
procjenu. Dakle, iz prethodnog je jasno da su društvene, ku lturne i među njima,
arh itektonske vrijednosti industrijskog nasljeđa, one zbog kojih se ono dovodi u
vezu sa ku ltu rn im iden tite tom zajednice ili ob las ti. Zato proces regeneracije
zapuštenih i neiskorišćenih industrijskih prostora (zona, kompleksa ili objekata), kao
metod sveobuhvatnije urbane obnove, treba posmatrati i kao svojevrsnu formu
preispitivanja i revalorizovanja industrijske prošlosti i obnove građanskog ponosa u
pogledu kontinuiteta i identiteta zajednice.
11.1. STATUS, VRIJEDNOSTI I IZAZOVI INDUSTRIJSKOG NASLJEĐA
REPUBLIKE SRPSKE
Industrijsko nasljeđe Republike Srpske nije zasebno valorizovano i registrovano,
već su neki od ovih objekata i celina,21 prema Zakonu o kulturnim dobrima i Zakonu
o njegovim izmjenama i dopunama (Službeni glasnik Republike Srpske br. 11/95,
103/08), registrovani i valorizovani kao nepokretna kulturna dobra - prema
fizičkim, umetničkim, kulturnim, naučnim i istorijskim svojstvima, uz razvrstavanje
na: spomenike ku lture, prostorne ku ltu rno-is torijske cjeline, arheološka
nalazišta i znamenita m jes ta . Prema ovom Zakonu, kulturna dobra su stvari i
tvorevine materijalne i duhovne kulture od interesa za Republiku Srpsku, koje
20 The Nizhny Tagil Charter fo r the Industrial Heritage The International Committee fo r the Conservation o f the
Industrial Heritage, 2003. Pristup: 10.01.2014. godine sa: www.mnactec.cat/ticcih/industrial_heritage.htm
21 Trenutno lista broji osam objekata ili cjelina na teritoriji Banje Luke, iz različitih perioda, od rimskog do perioda
Austrougarske: metalurški centar Bronzani Majdan; rimski metalurški pogon u Stratinskoj - Pranjićima; vodotoranj,
mlin i dio objekta pivare u Delibašinom Selu; elektrana u Delibašinom Selu; stari proizvodni pogon "Jelšingrada";
Tulekov mlin, Manjačkih ustanika 25 (Školska 1); Nanutov mlin, Jesenjinova 1; i kompleks Fabrike duvana u
Banjaluci.
88
uživaju posebnu zaštitu utvrđenu ovim zakonom (Službeni glasnik Republike Srpske
br. 11/95, čl. 2). Registrovani i valorizovani objekati i cjeline datiraju iz različitih
istorijskih epoha, od onih koji su nam vremenski veoma udaljene do nekih s početka
XX vijeka. Oni predstavljaju materijalna svjedočanstva na osnovu kojih možemo
pratiti tehnološki i privredni razvoj društvenih zajednica na prostorima današnje
Republike Srpske kroz istoriju, proučavati uticaje koje su značajni pronalasci novih
mašina i industrijskih načina proizvodnje, infrastrukturnih i transportnih sistema,
karakteristični za industrijsku revoluciju, izvršili na dinamiku nastanka i razvoja
njenih gradova i naselja i modernizaciju na svim nivoima, da bismo konačno, sve to
stavili u odnos sa širim ili globalnim kontekstom razvoja nauke i tehnologije kroz
istoriju evropskog društva.
Evidentno je da veći dio zapuštenih i neiskorišćenih - braunfild prostora Republike
Srpske, čine ostaci industrijskih kompleksa iz perioda koji je značajno obilježio
industrijsku prošlost ove društvene zajednice - posljeratnog perioda njenog razvoja
u okviru socijalističke republike Bosne i Hercegovine, u bivšoj Jugoslaviji (SFRJ), koja
je bila veoma slična razvoju industrije u drugim evropskim socijalističkim državama
tog vremena (Čehoslovačka, Poljska, Mađarska). Iako ovi kompleksi i objekti još
uvek nisu postali predmet valorizacije od strane nadležnih institucija i ustanova
zaštite (zbog relativno male vremenske udaljenosti), poimanje nesumnjivog značaja
koje oni imaju ili su imali u proteklom periodu, koji je obilejžio društveni razvoj ovog
područja, obavezuju nas na isticanje prepoznatih vrijednosti koje posjeduje ovaj
segment industrijskog nasljeđa Republike Srpske. Njegov urbanistički značaj
prvenstveno se sagledava u paralelnom odvijanju dva komplementarna procesa:
industrijalizacije i urbanizacije; u pokretanju obnove, ali i nastanka mnogih gradskih
naselja i planiranju njihovog prostornog rasta: razvoj industrijske proizvodnje pratila
je intenzivna stambena izgradnja i izgradnja svih pratećih objekata društvenog
standarda. Stvaranje tipičnog arhitektonskog izraza industrijskih zgrada i
postrojenja, kroz primenu inovativnih konstruktivnih sistema i materijala i
specifičnih sistema za standardizaciju i prefabrikaciju u projektovanju i izgradnji -
predstavljaju samo neke od stvorenih vrijednosti koje doprinose arhitektonskom
značaju industrijskog nasljeđa iz perioda SFRJ. Naravno, ne posjeduju svi
industrijski ob jekti i cjeline v rijednosti koje ih čine značajnim ostacima, koji su u
nekom razdoblju posebno obilježili neki p rostor ili društvenu zajednicu,
odnosno industrijsk im i ku ltu rn im nasljeđem.
U pogledu društveno-istorijskog i memorijalnog značaja, bogatstvo i raznolikost
industrijskih građevina u delu nekadašnje Bosanske Krajine, kao i u celokupnoj BiH,
svjedoče o uslovima društveno-ekonomskog i kulturno-istorijskog razvoja
stanovnika koji su živjeli na prostoru današnje Republike Srpske u posljeratnom
razdoblju. U mnogim dijelovima ovog područja, efekti i promjene koje su nastale
povezanim odvijanjem procesa industrija lizacije i urbanizacije u periodu
socijalističkog razvoja u nekim područjima BiH, bili su po snazi i karakteru slični
onima koje je u razvijenoj Evropi, mnogo ranije proizvela industrijska revolucija.
Zato nerazumjevanje višestrukog značaja koje ostaci industrijskog razvoja u tom
razdoblju evidentno posjeduju i univerzalnih poruka koje emituju, predstavlja realnu
opasnost za njihov nestanak, čiji se početak jasno uočava u trenutnom stanju
njihove zapuštenosti, neadekvatne iskorišćenosti ili potpune neiskorišćenosti i
postepenog, trajnog propadanja i ruiniranja. Svesni navedenih rizika po očuvanje
nesumnjivih istorijskih, društvenih, tehnoloških, arhitektonskih i identitetskih
vrijednosti industrijskog nasljeđa iz perioda SFRJ, ne možemo da ne zapitamo:
može li se desiti da, u iščekivanju dostizanja dovoljne vremenske distance
8 9
potrebne za pristupanje valorizaciji i registrovanju ovog dijela ku ltu rnog nasleđa
Republike Srpske, a t im e i obezbeđenju njegove adekvatne zaštite i
regeneracije, u međuvremenu ostanemo bez m aterija ln ih svjedočanstava o
njemu?
U bivšoj SFRJ i BiH, isto tako i u Banjalučkoj regiji, stvorene su neke autentične
društvene i kulturne vrijednosti kolektivizma, zasnovane na idejama ravnopravnosti,
solidarnosti, zajedništva i socijalne jednakosti, u skladu sa socijalističkim društveno-
ekonomskim odnosima. Društveni i organizacioni fenomen samoupravljanja
proizveo je specifičan odnos poistovećivanja i vezanosti zaposlenih u industriji i
drugim granama za svoje kolektive. Na različite načine je usmjeravano negovanje
stvorenih vrijednosti i uspostavljenih odnosa, što se jasno manifestovalo u prostoru.
Obezbjeđivanje planski određenih društvenih i prostornih standarda, predstavljalo
je konkretan izraz društvenih vrijednosti. Tadašnji industrijski kompleksi koji danas
spadaju u kategoriju zapuštenih i neiskorišćenih prostora, bili su planirani,
projektovani i izgrađeni po vrlo povoljnim standardima (tehničko-tehnološkim,
sanitarnim, higijenskim, funkcionalnim i oblikovnim). Zahtjevani ekološki standardi
su 1970-tih godina bili mnogo niži nego što je danas slučaj (u pogledu zagađenja,
npr.), ali su zato industrijske zone imale velike planirane prostore zaštitnog
vegetacijsklog pojasa i rekreacije.
Prepoznajući značaj industrijalizacije za sveukupan razvoj tadašnje Jugoslavije
(SFRJ), vrhunska arhitektonska i urbanistička figura BiH, Juraj Najdhart je, još 1950-
tih godina naglašavao važnost uspostavljenih industrijskih osa preko njene teritorije
i sa Dušanom Grabrijanom istraživao njene specifičnosti u BiH (tragajući za
univerzalnim arhitektonskim i urbanističkim zakonitostima nasljeđa), što bi
predstavljalo značajnu osnovu za definisanje seta krite rijum a za identif ikaciju
vrijednosti industrijskog nasljeđa i dalje bi se koristilo pri kreiranju informacione
p la tfo rm e braunfild-prostora Republike Srpske, i to nevalorizovanog
industrijskog nasljeđa koje pripada periodu modern izm a, obuhvatajući pri tome
rani modernizam međuratnog perioda i posljeratnu, socrealističku varijantu
modernizma. Osim toga, pomenute industrijske ose, koje su presjecajući
nekadašnju teritoriju SFRJ, predstavljale njene najsnažnije osovine razvoja, jesu
potencijalne kulturno-istorijske i turističke rute industrijskog nasljeđa, pogodne za
uključivanje u razvijene evropske tu ris tičko-in form acione mreže industrijskog
nasleđa.
Odličan primer za prethodne navode je Evropska ruta industrijskog nasljeđa - ERIH
(European Route o f Industrial Heritage), turističko-informaciona mreža najznačajnije
industrijske baštine u Evropi, koja međusobno povezuje proizvodna postrojenja,
industrijske pejzažne parkove i interaktivne tehnološke muzeje. S obzirom da je
industrijska revolucija potekla iz sjeverozapadne Evrope i da njeni ostaci o
najradikalnijim ekonomskim promenama u prošlosti predstavljaju ključni element
identiteta evropskog kontinenta, okosnicu rute čine gradovi, tzv. sidrišta sa
istaknutim industrijskim spomenicima zemalja ključnih za industrijsku revoluciju -
Velike Britanije, Belgije, Holandije, Luksemburga i Njemačke, dok je ERIH-mreža
razgranata na više od 1 000 mjesta u 43 evropske zemlje, među kojima postoji 80
'ankera' koji formiraju virtualnu ERIH-glavnu rutu, dok su virtualne tematske rute
usmjerene na razmjenu informacija između stručnjaka i posebnih interesnih grupa.
Osmišljeno je i ponuđeno šesnaest regionalnih tematskih puteva na kojima se može
otkriti industrijska prošlost evropskih industrijskih pejzaža i doživjeti istovremeno
njena raznolikost i zajednički korijeni.
90
Evropska mreža industrijske baštine osnovana je u okviru projekta ERIH Interreg II C
i razvijen je ERIH-Master plan sa konkretnim inovativnim idejama za promovisanje,
uvažavanje, razumijevanje i zaštitu zajedničke evropske industrijske baštine kao
sredstva za postizanje ekonomskog razvoja i aktivnostima za prevazilaženje
problema kao što su nezaposlenost i zapuštenost, sa kojima su suočeni mnogi
delovi Evrope zbog de-industrijalizacije, kroz saradnju između država članica. Cilj
projekta, koji okuplja dvanaest tijela, akademskih institucija i neprofitnih
organizacija za promociju industrijske baštine i turizam, je sprovesti plan razvoja
koji je definisan tokom ERIH I projekta, a temeljni ciljevi su zaštita, očuvanje i
korištenje evropske industrijske baštine kao pokretača razvoja regija koje pate od
ekonomskog opadanja. U tom smislu, ERIH nastoji da se pozicionira kao evropski
brend za industrijsku baštinu, razvijajući korporativni dizajn, uključujući i logotipe i
natpise proizvoda, razvijajući zajedničke marketinške strategije i promovišući
prekogranične inicijative za prenošenje znanja i prekogranične inicijative. Ovaj
projekt kao glavni instrument komunikacije koristi web-stranicu ERIH, koja djeluje
kao forum za stručnjake za razmjenu znanja i iskustva i kao promotivni alat za
industrijsko naslijeđe u javnosti. Linkovi na turističkim web stranicama i drugim
organizacijama pomažu u podizanju svijesti javnosti, privlače veći broj turista. Ova
web-stranica predstavlja promotivnu platformu evropske industrijske baštine i
virtuelnu biblioteku za relevantne izvještaje i dokumente. Pored toga objavljen je
promotivni materijal na četiri evropska jezika - brošure sa regionalnim rutama
industrijskog naslijeđa. Za razliku od regionalnih ruta, koje su osmišljene da
podstaknu posjete regije sa industrijskim naslijeđem od strane što više turista, a
time lokalni turizam, virtuelne tematske rute su usmjerene na podsticanje razmjene
informacija između stručnjaka i zainteresovanih grupa, aktera. Pored regionalnih
ruta, razvijene su i međunacionalne tematske rute, koje prikazuju istorijske i
industrijske veze između različitih evropskih zemalja.
Na sličan način u Srbiji deluje Klaster puteva kulture, koji se bavi kreiranjem i
razvojem puteva kulture kao specifičnih kulturno-turističkih proizvoda,
promovišuću kulturno naslijeđe i djelujući na povećavanje svesti o neophodnosti
njegovog očuvanja i plasiranja na turističkom tržištu radi kulturnog i privrednog
razvoja čitavih regiona. Klaster puteva kulture22 tematski povezujući različite
atraktere deluje na brendiranju određenih oblasti kroz puteve kulture. Među
mnogim projektima posvećenim promovisanju kulturnog i prirodnog naslijeđa,
nauke, nalaze se posebno osmišljeni projekti: Putevima Tesle, Putevima zmajeva i
Putevima rudarstva (Balkan kolevka metalurgije). Ovaj poslednji projekat (prikazan
na slici) posebno je ilustrativan za našu temu industrijskog naslijeđa i prikladan za
promovisanje industrijskih osa kroz region BiH i bivše SFRJ, koji bi uticao na
međukulturni dijalog i povezivanje država regiona na bazi razvoja kreativnih
industrija i stvaranja zajedničkih specifičnih kulturno-turističkih proizvoda kroz
puteve kulture i unapređenja saradnje i umrežavanja u oblasti kulture, obrazovanja,
nauke, turizma i privrede uopšte.
22 Klaster umrežava preko četrdeset institucija kulture, turističkih organizacija, organizacija civilnog društva, više
privrednika i šest fakulteta. Detaljnije na: http://cluster-culturalroutes.org/
91
Slika 25 Prikaz razvoja elektroindustrije u Srbiji - Putevima Tesle i Stanojevića (izvor ilustracije:
http://teslaways.rs) i prezentacija razvoja metalurgije u Srbiji - Put rudarstva (kolevka metalurgije)(izvor: http://cluster-culturalroutes.org/)
11.2. ZNAČAJ INDUSTRIJSKOG NASLJEĐA U PROCESU OBNOVE,
UNAPREĐENJA I KREIRANJA KULTURNOG IDENTITETA
GRADOVA
Skrenuli bismo pažnju na značaj uočavanja i isticanja fizionomije gradova za lokalni
identitet, koji predstavlja izvorište i ishodište svih promišljenih, kreativnih i održivih
strategija regeneracije, za kakvu se zalažemo u konačnoj instanci ovog projekta koji
služi koncipiranju održive obnove braunfild prostora u Republici Srpskoj. Jer, kao što
je Hilberzajmer (L. Hilberseimer) zapazio, gradovi su kao individue: svaki ima svoj
sopstveni karakter i fizionomiju. Svaki posjeduje obrazac i fo rm u izražene kreativnim
snagama svog postojanja. Zato je važno razumijevanje ozbiljnosti posljedica po
kulturni identitet naših gradova, do kojih dolazi nestajanjem prostornih struktura
industrijske baštine iz epohe modernizma, koje su decenijama predstavljale
dominantna obilježja njihove fizionomije, formirajući im esencijalni karakter; isto
tako, negativnih efekata „gubljenja" autentičnih simbola industrijskih objekata iz
gradskih silueta, pohranjenih u memoriji njenih građana, u smislu gubljenja važnih
odrednica ličnog identiteta pojedinaca, na nivou poistovjećivanja sa fizionomijom,
karakterom i značajem gradova u kojima žive ili osjećaja građanskog ponosa.
U kontekstu urbane obnove Banje Luke i ostalih gradova i naselja Republike Srpske,
ukazivanje na značaj i vrijednosti koje industrijsko nasljeđe iz posljeratnog perioda,
takođe, posjeduje, povlači isticanje u prvi plan važnosti identif ikacije , valorizacije,
registrovanja, zaštite, obnove i revitalizacije ovih objekata, cjelina i
industrijskog pejzaža, kao izrazitih reprezenata identiteta i kao svojevrsnih
spremišta kolektivnih i ličnih uspomena stanovnika. „Slika" tipičnog industrijskog
socijalističkog bosanskohercegovačkog grada, koja je formirana u tom razdoblju,
sadržala je karakteristične prostorne elemente, od kojih neki i danas predstavljaju
92
vizuelno dom inantna prostorna obilježja (Slika 26), i kao takva je bila i ostala
istovremeno i sadržaj i doživljaj njihovih prostora od strane lokalnih stanovnika, koji
im je obezbjeđivao osjećaj lokalnog identiteta.
Zbog povezanosti između memorije društva o prostorima koje je karakterisao
tipičan industrijski pejzaž i „slika" grada tog vremena, i lokalnog ili regionalnog
identiteta i osjećaja ponosa kod stanovnika, očigledan je značaj industrijskog
nasljeđa u pogledu unapređenja, obnove i kreiranja novog urbanog identite ta
naših gradova, koje može, kroz sopstvenu regeneraciju, postati pokretač njihove
održive urbane obnove i ekonomskog, ali i kulturnog oporavka. U suprotnom,
ukoliko bi se ovo vrijedno nasljeđe prepustilo daljem nezaustavljivom propadanju, iz
'slika' naših gradova koje su pohranjene u našim sećanjima na doživljaje njihovih
prostora, nestali bi autentični obrisi industrijskih pejzaža, koji su decenijama bili
najizražajniji dio strukture samih prostora i suštinski sadržaj njihovog doživljaja od
strane stanovnika, i na taj način bi neumitno nestala kontinualna podloga slike naše
životne sredine, u odnosu na koju su se gradili odnosi poistovjećivanja sa prostorom
u kojem živimo, a time bi bili ugroženi identitet zajednice, koji je upravo u njenoj
industrijskoj prošlosti, i lični identiteti njenih građana, u pogledu osećaja pripadanja
takvom prostoru zajednice.
■ T i i a im
Slika 26 Industrijski objekti kao vizuelno dominantna prostorna obilježja gradske slike Banje Luke (autor fotografije: D. Vojnović)
S obzirom na to da su naša nastojanja usmjerena ka ukazivanju na kulturološki i
društveni značaj, koji zbog svojih vrijednosti zaslužuju zapušteni i neiskorišćeni
prostori Republike Srpske, neophodno je osvrtanje na takođe veoma važan korpus
graditeljskog nasljeđa iz međuratnog i posljeratnog perioda, zbog neodvojivosti dva
procesa - urbanizacije i industrijalizacije, a to su arh itektonske i urbanističke
vrijednosti nasljeđa stambene izgradnje i pratećih objekata društvenog
standarda, iz perioda modernizma na ovim prostorima. Ovdje bismo najprije
istakli raznolikost koja se uočava između objekata graditeljskog nasljeđa
izgrađenog u međuratnom periodu, za vreme Kraljevine Jugoslavije, i onih iz
posljeratnog modernističkog perioda, za vrijeme SFRJ. Zatim, treba istaći
tipomorfološku raznovrsnost takvih objekata i prostora, međusobno i unutar oba
ova segmenta graditeljskog nasljeđa, a posebno karakteristične obrasce upotrebe
zajedničkog (kolektivnog) prostora, proizašle iz težnje ka pravednoj politici
komunalnog života i iz danas osporenih vrijednosti kolektivizma, razvijanih u okviru
socijalno-političkih i ekonomskih uslova socijalističkog razvoja.
93
11.3. VAŽNOST USPOSTAVLJANJA BAZE PODATAKA BRAUNFILD
LOKACIJA U KONTEKSTU URBANE OBNOVE GRADOVA I
NASELJA REPUBLIKE SRPSKE
Da bi se u budućnosti stvorili uslovi za pokretanje kompleksnog i sveobuhvatnog
procesa urbane obnove gradova i naselja Republike Srpske, neophodno je da se
prethodno formira jedinstvena geografsko-informaciona baza o prostoru, u koju bi se
ugradili prostorni podaci o postojećim zapuštenim i neiskorišćenim prostorima. Za
njihovu inventarizaciju i valorizaciju, tokom naučnoistraživačkog projekta
BrownInfo, koncipiran je integralni metodološki postupak, koji je zatim provjeren
kroz primjenu u pilot projektu Poslovne zone u Banjoj Luci. U ovom priručniku data
su sva praktična obrazloženja za stručnjake koji će se u svojim lokalnim zajednicama
baviti inventarisanjem braunfild prostora. Međutim, na osnovu prethodnih analiza
sa različitih aspekata, kao i razmatranjem prostornog uređenja i zaštite životne
sredine, postojećeg zakonsko-regulatornog okvira u Republici Srpskoj i aktera,
došlo se do integralnog zaključka da, zbog nerazumijevanja višestrukog značaja tih
prostora za razvoj Republike Srpske, izostaje pravovremeno i usmjereno
angažovanje države na stvaranju zakonsko-regulatornih, institucionalnih i
operativnih uslova za takvo djelovanje.
Inertnost u navedenim neophodnim aktivnostima i u započetom procesu formiranja
jedinstvene geografsko-informacione baze o prostoru Republike Srpske, čiji bi
segment bio registar braunfild prostora, usporava ili zaustavlja aktiviranje lokalnih
zajednica i svih zainteresovanih aktera, kako u formiranju baze podataka o braunfild
prostorima, tako i u narednim koracima - koncipiranju strategija i sprovođenju
postupaka njihove regeneracije, u okviru složenog procesa urbane obnove
gradova i naselja Republike Srpske. Istovremeno se u razvijenim zemljama
postupci regeneracije zapuštenih i neiskorišćenih prostora sve više smatraju
procesima koji znatno unapređuju oblast zaštite i održivosti ž ivotne sredine, „dok
je koncept recikliranja, adaptacije, prenamjene i ponovne upotrebe napuštenih
objekata usvojen kao opšteprihvaćen model ispunjavanja osnovne misije sektora
kulture u oblasti nasljeđa, a to je da se zgrada/objekat koji predstavlja spomenik
kulture na adekvatan način zaštiti i revitalizuje''.23
23 Zaključci i preporuke Konferencije „Reke i industrijsko nasleđe - Mogućnosti (re)aktivacije napuštenih
industrijskih objekata u Srbiji: izazovi i prakse“ . Kulturklammer - centar za kulturne interakcije, novembar 2008.
www.kulturklammer.org
94
BROWNINFO
12. PRIMJER DOBRE PRAKSE: ČEŠKA
ISKUSTVA U INVENTARIZACIJI
BRAUNFILD LOKACIJA
Jedno od važnijih pitanja kojima se bave današnji urbanisti jeste upravljanje velikim
brojem zapuštenih i neiskorišćenih lokacija u gradskom području - braunfild
prostorima. Uzimajući u obzir stalnu potrošnju otvorenog prostora za stanovanje,
trgovinu i industriju, primjećuje se da izgradnja okruženja ne može biti ostvarena
bez ponovne integracije devastiranog zemljišta u tržište nekretnina.
U svakoj zemlji i u gotovo svakom evropskom gradu postoje braunfild područja koja
treba obnoviti kako bi se očuvao ili poboljšao kvalitet urbanog života. Obnova
braunfild lokacija može poboljšati koherentni urbani razvoj, stvoriti nova radna
mjesta i pokrenuti lokalnu ekonomiju, a obnova ovih područja čuva grinfild lokacije i
sprečava rastuću potrošnju zemljišta. Prvi koraci u procesu urbane obnove braunfild
lokacija su: identifikacija, evaluacija, procjena razvojnih potencijala i njihova
promocija. Korisno sredstvo za mapiranje, promociju i vidljivost braunfilda
predstavljaju interaktivne baze podataka. U cilju definisanja sveobuhvatnog
metodološkog aparata za mapiranje braunfild lokacija i njihovu prezentaciju, u
ovom poglavlju će se istražiti primjeri postojećih baza podataka o braunfild
lokacijama koje su nastale u Češkoj Republici kao rezultat državnih inicijativa i
međunarodnih naučnoistraživačkih projekata.
Baze podataka o braunfild lokacijama, bilo da su uspostavljene na gradskom,
regionalnom ili državnom nivou, važan su alat za predstavljanje razmjera problema
koje nose ovi prostori, te njihovu promociju na tržištu nekretnina u cilju što
efikasnije regeneracije braunfilda i zaštite grinfilda. One predstavljaju alat za
upravljanje podacima o ovim prostorima i planiranje sistema za koordinaciju i
ponovnu upotrebu braunfild lokacija, kao i smanjenje potrošnje grinfild lokacija.
Metodologija formiranja baze podataka o braunfild lokacijama u Češkoj Republici
može poslužiti kao ugledan primjer za definisanje metodologije o uspostavljanju
baza podataka o ovim prostorima u Republici Srpskoj.
12.1. LOKALNE I NACIONALNA BAZA PODATAKA O BRAUNFILD
LOKACIJAMA
Potreba da se bavi pitanjima braunfild lokacija u Češkoj Republici se pojavila l990-ih
godina, kad su se počele osjećati posljedice promjena ekonomske situacije,
privatizacije i smanjenja ili gašenja proizvodnje u nekim industrijskim područjima.
To je dovelo do formiranja braunfild lokacija i, s druge strane, uticalo da opštine i
regije pokušaju pronaći rješenje novonastalog problema. Češka Republika je od
l990. godine privlačila veliku količinu direktnih stranih ulaganja. Uvođenje
investicijskih podsticaja l998. godine je potaknulo veliki priliv direktnih stranih
ulaganja u grinfild i braunfild projekte.24 Da bi se odredila razmjera braunfild
fenomena, morala je biti stvorena baza podataka o ovim prostorima. Na početku su
kreirane baze podataka na nivou pojedinih opština i gradova, a kasnije su podaci
uvezani u baze podataka na regionalnom i državnom nivou.
Tehnički fakultet u Ostravi je l998. godine dobio nepovratna sredstva za projekt
CEZ 2oool8 „Istraživanje industrijskih područja metodama regeneracije" (CEZ
200018 „ Research on industrial areas regeneration methods"). Glavni cilj istraživanja
nije predstavljalo sveobuhvatno mapiranje braunfild lokacija Češke Republike,
24 CzechInvest. „Investment Opportunities in the Czech Republic.“ http://www.czechinvest.org/data/files/fs-ol-
investment-opportunities-65-en.pdf
96
nego, naprotiv, kreiranje temeljnog plana za njihovo mapiranje kroz analizu jednog
primjera (grad Ostrava), koji bi bio primjenljiv i na druge gradove.
Ostrava je imala bogatu industrijsku prošlost, skoro dva vijeka intenzivnog razvoja
inženjerstva, rudarstva i metalurgije. Međutim, danas je većina ovih lokacija
prepoznata kao braunfild prostori. GIS orijentisana baza podataka u Ostravi
(Database o f brownfields in Ostrava region 2000) kreirana je 2000. godine sa 79
braunfild lokacija podijeljenih u devet kategorija. Baza je ažurirana 2010. godine i
dostupna je na web-sajtu grada Ostrava.25 Ona omogućava korisnicima interaktivno
pretraživanje, a aktiviranjem jednog od označenih braunfild poligona otvara se
kartica sa njihovim karakteristikama (Slika 27, Slika 28). Kartice svih poligona su
objedinjene u jedinstven tabelarni prikaz koji je u interakciji sa mapom braunfild
lokacija.26
Slika 27 Interaktivna mapa braunfild lokacija u Ostravi, 2010. - Poligon Hrusovská chemická společnost
s.r.o.
25 Web mesta Ostravy k životnimu prostredi. „B rownfie ldy na území mesta."
https://dycham.ostrava.cz/ekologicke-zateze/brownfieldy
26 „Aktualizovana mapa brownfields z roku 2000 (stav v roce 2010)".
https://dycham.ostrava.cz/brownfields/brownfields.html
97
Slika 28 Interaktivna mapa braunfild lokacija u Ostravi, 2010. - Poligon Hrušovska chemicka společnost
s.r.o.
Značajna godina za uspostavljanje sveobuhvatne baze podataka braunfild lokacija
na ukupnoj teritoriji Češke je bila 2005. Baza podataka je pripremljena u sklopu
projekta „Brownfields3000", kojim je koordinisala Agencija za investicioni i poslovni
razvoj CzechInvest (Investment and Business Development Agency CzechInvest), koja
se dugo bavila pitanjima braunfild lokacija. U saradnji sa pojedinim regijama,
agencija je sprovela prvu istraživačku studiju o braunfild lokacijama (Research Study
fo r the Location o f Brownfields), kao podlogu za izradu Nacionalne strategije
regeneracije braunfilda (National Brownfield Regeneration Strategy). Javno
dostupna Nacionalna baza podataka o braunfild lokacijama (The National
Database o f Brownfields) jedan je od instrumenata za ostvarivanje ciljeva
postavljenih u Strategiji. Nacionalna strategija regeneracije braunfilda predstavlja
značajan korak prema centralizaciji upravljanja pitanjima braunfild lokacija.27
Ova nacionalna baza podataka o braunfild lokacijama je više tržišno orijentisana,
što je i logično budući da je njenim kreiranjem upravljala agencija CzechInvest. S
jedne strane, ona pomaže da se regenerišu lokacije koje su nekad korišćene, a danas
su napuštene a, s druge strane, pomaže investitorima da na pojednostavljen način
izaberu najpogodniju lokaciju za svoje buduće poslovanje u Češkoj Republici. Cilj je
27 CzechInvest. „In form ation on the project". http://www.brownfieldy.org/about-project/
98
povećati atraktivnost i vrijednost braunfilda na nivo na kojem oni mogu biti
konkurentni grinfild lokacijama, da bi se smanjila upotreba ovih prostora. Primarni
temelj prikupljanja podataka za formiranje baze podataka je Istraživačka studija
braunfild lokacija, koja je urađena u razdoblju od 2005. do 2007. godine.
CzechInvest, u saradnji sa pojedinim regionalnim vlastima, izradila je studiju za sve
regije Češke Republike osim za grad Prag. Cilj je bio mapirati nedovoljno iskorišćene
lokacije i dobiti informacije za pripremu daljih projekata i dokumenata koji uključuju
njihovu regeneraciju.28 Prema ovoj studiji, mapirano je 2.355 braunfild lokacija u
Češkoj Republici, koje pokrivaju oko 11.000 ha. Međutim, ovaj broj nije konačan jer
studija uzima u obzir braunfilde određene minimalne veličine (2 ha) i ne obuhvata
braunfilde rudarstva.
Format Nacionalne baze podataka o braunfild lokacijama je relacioni model, a
pretraga se može obaviti preko seta ključnih kriterijuma sa njihovim
karakteristikama (Slika 29). Za ažuriranje baze podataka je zadužena agencija
CzechInvest. Zahvaljujući ovoj bazi podataka, moguće je napraviti detaljna
poređenja između svih informacija o planovima podrške na pojedinim lokacijama i
odabrati koji projekti su najpogodniji za određenu lokaciju.
Slika 29 Nacionalna baza podataka o braunfild lokacijama u Češkoj Republici29
12.2. UČEŠĆE ČEŠKE U MEĐUNARODNIM NAUČNOISTRAŽIVAČIM
PROJEKTIMA
Mapiranje braunfild lokacija u pojedinim gradovima Češke Republike realizovano je
u okviru međunarodnih naučno-istraživačkih projekata. Na osnovu podataka iz šest
pilot projekata, prikupljenih u okviru šireg naučnoistraživačkog projekta
28 CzechInvest. „The National Database o f Brownfields". http://www.brownfieldy.org/
29 CzechInvest. „The National Database o f Brownfields". http://www.brownfieldy.org/
99
COBRAMAN (Manager Coordinating Brownfield Redevelopment Activities),30 kreirana
je baza podataka o mapiranim braunfild lokacijama, koja je, pored ostala četiri,
obuhvatila dva grada sjeverozapadnog Ustecki regiona u Češkoj: Most i Usti nad
Labem. U sklopu međunarodnog istraživačkog projekta CIRCUSE (Circular Flow
Land Use Management), kreirana je baza podataka o mapiranim braunfild
lokacijama na osnovu podataka iz šest pilot projekata31 od kojih je jedan, takođe,
urađen za grad Usti nad Labem, sa akcentom na područja Krasne Brezno i
Neštemice.
12.2.1. Projekat COBRAMAN
Istraživački projekat COBRAMAN trajao je od decembra 2008. do avgusta 2012.
godine. Cilj projekta bila je priprema koncepta upravljanja postindustrijskim
područjima. Uspostavljanje baza podataka, kao i realizaciju projekta je, uz
finansijsku podršku Evropske unije, podržao niz komercijalnih stejkholdera, koji su
doprinijeli i finansijski i savjetodavno, na temelju svojih iskustava, rješavanju
problema vezanih za braunfild lokacije. Projekat je pružio temeljna znanja o
upravljanju procesom regeneracije braunfilda i na taj način pomogao gradovima
Srednje Evrope koji su bili uključeni u projekat da razviju takva područja na brži i
učinkovitiji način.
Za područje Češke Republike su u okviru projekta mapirane braunfild lokacije na
nivou gradova Most i Usti nad Labem. Formirane su web i GIS orijentisane baze
podataka. GIS-web orijentisana relaciona baza podataka sadrži mnoštvo kriterijuma
sa njihovim karakteristikama, uključuje interaktivnu mapu sa geodetskom
podlogom i označenim braunfild poligonima. Dizajnirana je i braunfild kartica koja
sadrži niz unaprijed odabranih parametara, popunjenih za svaku pojedinačnu
braunfild lokaciju, i fotografije (Slika 30).32 Ova GIS orijentisana baza podataka
može pomoći svim akterima, uključenim u proces regeneracije braunfilda, da
podatke o braunfild lokacijama, prikupljene za pojedinačne gradove, grupišu na
regionalnom nivou u jedinstvenu bazu podataka.33
30 Bydgoszcz (Poland), S tu ttgart (Germany), Most (Czech Republic), Kranj (Slovenia), Ferrara (Italy), Usti nad
Labem (Czech Republic). Izvor: COBRAMAN. „A bou t COBRAMAN Project." database.cobraman-
ce.eu/index.php?menu=about
31 Asti (Italy), Usti (Czech Republic), Piekary (Poland), Voitsberg (Austria), Trnava (Slovakia) and Middle Saxony
(Germany). Izvor: CircUse. „P ilo t projects."
www.circuse.eu/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=25&Itemid=3i
32 Za više informacija pogledati: http://mapy.mag-ul.cz/flexnew/brownfields/
33 D. Petrikova et al., Brownfields - Handbook - BROWNTRANS. Ostrava: VŠB - Technical University o f Ostrava,
2012, pp. 202.
100
Slika 30 Interaktivna baza braunfild lokacija grada Usti nad Lebem, Češka Republika
Kao rezultat COBRAMAN projekta, Tehnički fakultet u Ostravi (Češka Republika)
organizovao je dvogodišnji master studij Evropska škola obnove braunfilda
(European School fo r Brownfield Redevelopment) u cilju formiranja stručnjaka
edukovanih za obnovu braunfild lokacija. Područje rada master studija je zamišljeno
kao interdisciplinarno, a temelji se na kombinaciji prirodnih, ekonomskih i tehničkih
nauka. Glavni cilj ovog master studija je pripremiti studente za upravljanje
projektima i radnim aktivnostima na području obnove i razvoja napuštenih
industrijskih lokacija: razumijevanje, analiza, sinteza, procjena, aplikacija obnove i
rješavanja problema integracije napuštenih područja u urbanizovani sistem.
Studenti bi trebalo da nauče kako procijeniti proces regeneracije sa tačke gledišta
različitih interesnih grupa (prethodnih ili budućih vlasnika, predstavnika
opštinskih/gradskih vlasti i građana).34
12.2.2. Projekat CIRCUSE
Istraživački projekat CIRCUSE trajao je od marta 2010. do avgusta 2013. godine, a
jedna od njegovih ključnih aktivnosti i rezultata bilo je kreiranje modela za
prikupljanje podataka o zemljištu (Data Land Management), koji je obuhvatio ne
samo braunfild nego i grinfild i grejfild (grayfield) lokacije, ali i ostale neiskorišćene
gradske prostore. Model je trebalo da ponudi odgovore na pitanja iz domena
upravljanja zemljištem i rješenja za probleme koji su nastali kao posljedica
nekontrolisanog širenja gradova, demografskih promjena i svjetske ekonomske
krize, te da podstakne i unaprijedi kolaboraciju i pregovaranje različitih stejkhodera
uključenih u proces odlučivanja. Među ciljevima projekta ističu se: podrška održivim
promjenama u korišćenju zemljišta kroz uvođenje novih koncepata i savremenih
informacionih alata, smanjenje potrošnje zemljišta i koordinacija ulaganja u grinfild,
grejfild i braunfild lokacije.
Kroz CIRCUSE projekat razvijan je „transnacionalni model za upravljanje podacima
o zemljištu i sistem monitoringa" (Land management data and monitoring system).
Temeljen na primjeni GIS tehnologija, ovaj koncept je trebalo da pomogne
implementaciju pilot projekata, da obezbijedi jednoobraznost prikupljanja podataka
o zemljištu i da kreira strukturisanu bazu podataka prikupljenih u okviru terenskih
istraživanja. Glavni rezultat je fleksibilni međuregionalni alat za upravljanje
zemljištem u domenu klasifikacije braunfilda, različitog seta podataka i upravljanje
34 Za više informacija pogledati: „The European School fo r brownfields redevelopment, VSB - Technical Univeristy
o f Ostrava, Master course“ . http://www.cobraman-ce.eu/Portals/o/CM_homepage/master%2ocourse_intro.pdf
1 0 1
GIS-om. Ova alatka za upravljanje podacima, kocipirana kao informaciono-planerski
sistem, namijenjena je lokalnim vlastima kako bi one smanjile potrošnju zemljišta i
obezbijedile održivi prostorni razvoj.35
Pored prethodnog, kroz projekat je kreirana interaktivna simulacijska alatka
„InViTo" (Interactive Visualization Tool), koja treba da osigura veće učešće različitih
stejkholdera i olakša procese odlučivanja, tj. da smanji ulogu tehničke ekspertize u
ukupnom procesu. Kroz promjenu određenih parametara simuliraju se promjene u
prostoru i sagledavaju mogući efekti. InViTo alatka omogućava da se u realnom
vremenu i dinamičkom okruženju kreira scenario za različite razvojne projekte (Slika
31). Ovaj model kombinuje GIS tehnologije (geografski informacioni sistem) s
potencijalima koje nudi parametarsko modelovanje.
Urban Railway System (SFM) Road bypass SFM + Road bypass
Slika 31 InViTo - primjer simulacije
Češka je u CIRCUSE projektu participirala kao zemlja partner. Institut za održivi
urbani razvoj - IURS, kao vodeća institucija Češke u oblasti braunfild regeneracije,
uzeo je učešće i dao svoj doprinos kroz realizaciju pilot projekta na teritoriji Usti
regiona i kroz niz drugih naučno-istraživačkih aktivnosti. Rezultat projekta je
detaljna analiza područja Krasne Brezno i Neštemice i prijedlog unapređenja
njegove okoline za razvoj preduzetništva. Nadovezujući se na rezultate prethodnih
istraživanja realizovanih u okviru COBRAMAN projekta, češki institut obavio je niz
istraživanja i dao prijedloge unapređenja područja, viziju budućeg razvoja temeljenu
na novim konceptima korišćenja starih poslovnih zona za potrebe stanovanja i
rekreacije. Cilj projekta bio je promjena percepcije mjesta, izgradnja nove slike, kao
grada sa čistim, zelenim i ugodnim okruženjem, i povoljnim poslovnim abijentom
35 Za više informacija pogledati: http://www.circuse.eu/index.php?option=com_showdown&typeid=io&Itemid=47
102
(Slika 32). Takođe, cilj je bio podstaknuti regeneraciju područja koja su dominantno
bili opterećena braunfild problematikom, predstaviti njihove potencijale,
podstaknuti debatu i veće učešće javnosti, te podstaknuti razvoj atmosfere
međusobnog razumijevanja i kooperacije različitih stejkholdera.
Slika 32 Usti region - prijedlog organizacione transformacije36
36 Izvor fotografije: http://www.circuse.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=16%3Austi-region-cz-
&catid=26&Itemid=3l
IO3
BROWNINFO
13. PILOT PROJEKAT „INTERAKTIVNA BAZA
BRAUNFILD LOKACIJA POSLOVNE ZONE
BANJA LUKA"
13.1. OD INDUSTRIJSKOG KOMPLEKSA INCEL DO POSLOVNE ZONE
BANJA LUKA
Bivši industrijski kompleks Incel, smješten u istočnoj industrijskoj zoni Banje Luke,
zauzimao je površinu od 95 ha, a razvio se na području ušća rijeke Vrbanje u Vrbas.
Kompleks se gradio etapno. Prve građevine nastale su šezdesetih godina, a u više
navrata prostori su proširivani i dograđivani. U prijeratnom periodu, Incel je
predstavljao preduzeće sačinjeno od 13 organizacionih jedinica, zapošljavao je oko
10.000 radnika, a osnovna djelatnost mu je bila prerada celuloze i viskoze. Incel se u
toku svoje uspješne dugogodišnje karijere, zahvaljujući uspješnom, profitabilnom i
naprednom djelovanju u oblasti proizvodnje celuloze, hemijskih vlakana i papirne
konfekcije, svrstavao u preduzeća od posebnog društvenog interesa i od izuzetnog
strateškog značaja za državni nivo (SFRJ). Razvojni put ovog preduzeća su usporila i
zaustavila ne samo posljednja ratna zbivanja, kako se to često percipira, već i niz
drugih faktora od kojih se izdvajaju: spori i dugotrajni procesi privatizacije i
restrukturisanja, politički okvir u kom je preduzeće djelovalo, zastarjele tehnologije,
nemogućnost praćenja savremenih trendova tehničko-tehnološkog razvoja i drugi.
To je rezultiralo prestankom rada pogona, pri čemu je kompleks bio prepušten
dugogodišnjem zapuštanju.
Slika 33 Incel go-ih godina XX vijeka i danas37
Sada, nakon više od 20 godina od završetka građanskog rata u Bosni i Hercegovini,
nekadašnji industrijski kompleks Incel stiče status poslovne zone, a njen
menadžment pokušava prostoru vratiti stari izgled i značaj. Poslovna zona Banja
Luka predstavlja rijedak primjer obnove starih industrijskih kompleksa za potrebe
razvoja nove poslovne infrastrukture i upravo to je razdvaja od ostalih poslovnih
zona kod nas i šire.38 Premda u procesu regeneracije nailazi na mnoštvo prepreka,
vodstvo Poslovne zone istrajava u procesu njegove obnove, ulažući ogromne
napore u njihovo rješavanje i prevazilaženje. Jedan od koraka na tom putu izgradnje
novog-starog imidža predstavlja i realizacija ovog pilot projekta koji ima za cilj da
predstavi razvojne potencijale nekadašnjeg industrijskog kompleksa Incel kroz
kreiranje na webu dostupnog registra svih prostornih resursa.
37 http://wWW.banjaluka.C0m/vijeSti/drUStV0/2012/03/l5/fabrike-Sn0Va/
38 Iako su, na teritoriji Republike Srpske, mnoge nekadašnje industrijske zone potpuno neiskorišćene, sve češća je
praksa razvoja poslovnih zona kao novog koncepta prostorne organizacije privrednih aktivnosti na tzv. grinfild
lokacijama (greenfield).
106
. -mt * -
. 4- „• -« - " . i. . .
P f-* , .
Slika 34 Dimnjačna vertikala Incela u silueti grada Banja Luka
13.2. PROSTORNE KARAKTERISTIKE POSLOVNE ZONE BANJA LUKA
Poslovna zona Banja Luka je uređeno građevinsko zemljište, sa površinom oko 80
ha, smješteno na desnoj obali rijeke Vrbas s istočne strane grada Banja Luka, a od
administrativnog središta grada udaljeno je 2 km.
Poslovna zona kao građevinski uređen i komunalno opremljen prostor omogućava
zajedničko korištenje prostora, komunalnih, administrativnih, finansijskih, tehničkih
i drugih usluga, te na taj način stvara mogućnost za niže troškove poslovanja svojim
korisnicima. Operator zone “ Poslovna zona" a.d. Banja Luka upravlja zonom i stvara
uslove za nesmetano i kvalitetno odvijanje poslovne djelatnosti svim poslovnim
subjektima na prostoru Poslovne zone kroz ponudu prostora za investiranje.
Zbog svojih lokacijskih i drugih pogodnosti, Poslovna zona Banja Luka je postala
interesantna kao prostor za odvijanje poslovne aktivnosti preduzetnicima i
poslovnim subjektima, kako iz Bosne i Hercegovine tako i Srbije, Hrvatske,
Slovačke, Poljske i Litvanije. Na prostoru Poslovne zone prisutno je preko 60
poslovnih subjekata različitih djelatnosti, sa više od 1.500 zaposlenih radnika.
Takođe, na prostoru Poslovne zone djelatnost odvija i šest republičkih ustanova,
kao i jedna visokoškolska ustanova. Manji broj poslovnih subjekata - korisnika zone
ima u vlasništvu objekte i zemljište, dok je većina u zakupodavnom odnosu sa
operatorom zone.
Poslovna zona Banja Luka raspolaže zemljištem od 44,8 ha, koje je u vlasništvu
operatora zone „Poslovna zona“ a.d. Banja Luka. Od ukupnog zemljišta, izgrađeno
građevinsko zemljište obuhvata površinu od cca 11 ha, a neizgrađeno građevinsko
zemljište površinu od cca 14,3 ha. Infrastrukturni objekti i zelene površine zauzimaju
površinu cca 19,5 ha. Poslovna zona Banja Luka je bogato opremljena svim
infrastrukturnim objektima neophodnim za razvoj i odvijanje poslovnih djelatnosti
širokog spektra na čitavom prostoru.
13.2.1. Infrastruktura
Infrastrukturne objekte čini:
• mreža putnih saobraćajnica dužine cca 11 km, sa prilazima postojećim
objektima;
• mreža industrijskih kolosijeka dužine cca 8 km, sa četiri osnovna kolosijeka
koji se račvaju u devet krakova preko kojih je omogućen prilaz postojećim
objektima;
• kanalizaciona mreža sa tri kolektora za odvod tehnoloških, oborinskih i
fekalnih otpadnih voda;
• vodovodna i hidrantska mreža za sirovu i filtriranu vodu;
• mreža trafo-stanica, ukupno instalisane snage od 23 MW, uz postojeće
objekte sa VN i NN razvodom;
1 0 7
• telekomunikaciona mreža u svim objektima sa dovodnim optičkim kablom
do mini-centrale u Poslovnoj zoni.
13.2.2. Građevinski objekti
Na izgrađenom zemljištu od cca 11 ha koje je u vlasništvu operatora zone „Poslovna
zona" a.d. Banja Luka, površina od cca 4,5 ha zemljišta zauzeta je postojećim
građevinskim objektima. Postojeći objekti, sa izuzetkom klasičnih skladišta, koja
čine znatno manji dio ukupne površine izgrađenih objekata, namjenski su građeni
objekti, specifičnih konstrukcija, uslovljenih tehnološkim procesima koji su se
odvijali u njima. Građevinski objekti su djelimično iskorišteni, odnosno prizemlje
objekata se koristi i stavljeno je u funkciju zakupa, dok više etaže objekata
zahtijevaju adaptaciju. Jedan dio građevinskih objekata koji su služili ranijoj namjeni
Regulacionim planom privrednog kompleksa predviđen je za rušenje, a na tom
prostoru predviđena je gradnja novih saobraćajnica i privredno-poslovnih objekata.
13.2.3. Neizgrađeno zemljište
Regulacionim planom privrednog kompleksa neizgrađeno građevinsko zemljište
rezervisano je za izgradnju novih privrednih objekata bruto građevinske površine
125.510 m2, spratnosti P i P+1, za različite namjene. „Poslovna zona" a.d. Banja Luka
kao operator zone daje pravo građenja na zemljištu Poslovne zone, na rok od 25
godina, u korist investitora kao nosioca prava građenja. Zemljište je podijeljeno na
120 parcela, gdje je osnovni modul parcela dimenzija 20-40 x 40-48 m, što je
dovoljna površina za ostvarivanje minimalnih prostornih mogućnosti za
funkcionisanje jednog proizvodnog procesa.
13.3. REALIZACIJA PILOT PROJEKTA
Pilot projekat uspostavljanja interaktivne baze braunfild lokacija Poslovne zone
Banja Luka pokrenut je od strane projektnog tima međunarodnog
naučnoistraživačkog projekta Browninfo sa ciljem da se predloženi okvir generalno
postavljene metodologije za uspostavljanje interaktivne baze podataka braunfild
lokacija ispita i provjeri na praktičnom primjeru. Kroz praktičan rad i saradnju
različitih aktera, realizovan je niz aktivnosti, od pronalaženja partnera i izvora
finansiranja, preko animiranja i obučavanja radnog tima, aktivnosti mapiranja, pa
sve do uspostavljanja same baze i njene prezenatcije na internetu.
Pilot projekat rezultat je saradnje Arh itektonsko-građevinsko-geodetskog
faku lte ta , kao nosioca međunarodnog naučnoistraživačkog projekta Browninfo,
INOVA-e, kao institucije zadužene za informatički inžinjering i kreiranje softverskog
paketa Browninfo i Poslovne zone Banja Luka, kao institucije koja je omogućila i
finansirala mapiranje braunfild lokacije čiji je vlasnik. U pilot projekat aktivno je bilo
uključeno 13 članova, od kojih su većinu činili studenti treće godine Arhitektonsko-
građevinsko-geodetskog fakulteta. Ova grupa studenata obavljala je aktivnosti
mapiranja lokacije, snimanja stanja na terenu, unosa digitalnih podataka i njihovog
georeferenciranja.
Realizacija pilot projekta omogućila je testiran je Brow nin fo m etodo log ije i u tom
smislu ona je donijela niz pouka i smjernica za njeno unapređenje. Tako su u više
navrata kataloški listovi korigovani, a određeni kriterijumi preispitani i
preformulisani. Težilo se izbjegavati ponavljanja i usložnjavanja metodologije,
108
eliminisati nejasne formulacije, a izbor određenog seta parametara prilagoditi
konkretnim okolnostima na terenu. U ukupnom procesu realizacije projekta
konstantno se promišljalo o generalizaciji i uopštavanju elemenata metodologije
na osnovu analize pojedinačnih slučajeva braunfild lokacija. Takođe, pilot projekat
pomogao je u definisanju optimalnog modela organizacije procesa uspostavljanje
interaktivne baze podataka braunfild lokacija, podjeli uloga i nadležnosti, te
koracima u njenom uspostavljanju.39
Druga faza obuhvatila je kreiranje softverskog paketa BrownInfo i unos podataka
o braunfild lokacijama Poslovne zone Banja Luka. Kroz analizu primjera evropskih
baza braunfild lokacija i praktičan rad, kreirala se softverska platforma prilagođena
specifičnim potrebama BrownInfo metodologije. Kao takva, ona je po prvi put
postavila temelje kvalitetnom i savremenom pristupu prezentacije braunfild lokacija
u Bosni i Hercegovini. Rezu lta t pro jekta je na webu dostupna interaktivna baza
podataka braunfild lokacija Poslovne zone Banja Luka, koja obuhvata 58 parcela i
110 objekata. Baza je dostupna na web-portalu Poslovne zone, kao i na web
portalima AGF-a i INOVA-e, kao i na sledećoj web adresi
http://www.geoinova.com/brf (Slika 35).40
Slika 35 Interaktivna baza podataka braunfild lokacija Poslovne zone Banja Luka
39 Za više informacija pogledati poglavlja 5.FAZE USPOSTAVLJANJA INTERAKTIVNE BAZE PODATAKA BRAUNFILD
LOKACIJA, str. 41 i 8 .TEHNIČKA PRIPREMA I ORGANIZACIJA PROCESA USPOSTAVLJANJA INTERAKTIVNE BAZE
PODATAKA BRAUNFILD LOKACIJA, str.68
40 http://www.poslovnazonabl.com/, w w w .agfb l.o rg .,http://www.geoinova.com/
1 0 9
BROWNINFO
14. POGOVOR
14.1. PRIJEDLOG PRISTUPA RJEŠAVANJU PROBLEMATIKE
BRAUNFILD PROSTORA U REPUBLICI SRPSKOJ
U kontekstu prethodnog razmatranja i razumijevanja složenosti problematike
zapuštenih i neiskorišćenih prostora, koju sagledavamo kroz višestrukost
referentnih aspekata i njima relevantnih potencijala (prostorni, društveni, kulturni,
ekološki i ekonomski), kroz Priručnik se predlaže primjena integralnog pristupa
rješavanju njihove problematike. Pod tim se, pored integralnog sagledavanja
ključnih aspekata i vrijednosti predmetnih prostora u cilju njihove regeneracije,
podrazumijeva integracija koncepata, procedura i sredstava, uobličenih u strateško
planiranje, koje treba da doprinese postizanju efikasnijeg upravljanja prostorn im
resursima i e fektivn ijem p lan iran ju . Takođe, princip integralnosti se odnosi na
uspostavljanje jed instvene evidencije ili „ka ta s tra " braunfild p ros to ra .
U tom smislu, odgovori na važna pitanja pokrenuta ovim projektom nalaze se na
polju lokalnog strateškog planiranja, čiji je osnovni fokus, svrha i smisao ostvarenje
ciljeva i rješavanje problema, dok je suština procesa u odlučivanju šta, kako i zašto
uraditi i ostvariti. Strateško planiranje je značajan demokratski instrument -
podrazumijeva učešće zainteresovanih strana, omogućava dogovaranje oko važnih
pitanja i njegova osnovna svrha jeste pomoć opštini da djeluje usaglašeno u pravcu
ostvarivanja ciljeva, da procijeni i prilagodi pravac djelovanja prema zahtjevima
promjenljivog okruženja i u odnosu na budućnost. Integralno strateško planiranje
kao strateško opredjeljenje gradova Republike Srpske treba da se temelji na
principima održivog razvoja i sprovođenju programa urbane obnove. Polazeći od
osnovnih principa održivog razvoja gradova, neophodno je definisati strategije
urbane obnove koje se prevashodno temelje na očuvanju životne sredine,
sociološkim, ekonomskim, ali i kulturološkim faktorima. Strateški koncipirana i
uslovljena lokalnim urbanim kontekstom, regeneracija zapuštenih i neiskorišćenih
urbanih prostora bi trebalo da predstavlja prioritetnu i inicijalnu fazu urbane obnove
gradova Republike Srpske.
Regeneracijom zapuštenih prostora i aktiviranjem neiskorišćenih prostora postigli bi
se mnogobrojni i raznovrsni efekti u svim domenima urbanog društva. Neki od njih
su:
1. smanjenje „pritiska" urbanizacije na rubne zone grada (gradsku periferiju i
poljoprivredno zemljište ruralnih predgrađa), kao i na zelenu strukturu
gradskog jezgra;
2. zaustavljanje daljeg propadanja građevinskog fonda i infrastrukturnih objekata
unutar zapuštenih i neiskorišćenih zona;
3. povećanje raznovrsnosti funkcija i atraktivnosti prostora, čime se može dostići
autentičnost i prepoznatljivost urbanih cjelina i cjelokupnog gradskog pejzaža;
4. postizanje kompaktnosti grada i smanjenja fragmentarnosti urbane forme, uz
pozitivne ekonomske i socijalne efekte.
U skladu s tim , ovdje se zalažemo za sveobuhvatni pristup rješavanju problema
regeneracije braunfild prostora, koji podrazumijeva primjenjivanje regeneracije kao
stra teg ije , m etoda i procesa. Regeneracija, shvaćena kao m etod urbane obnove,
predstavlja niz mjera kojima se neki degradirani i zapušteni dio grada treba obnoviti
i pri tome se sa posebnom pažnjom odnosi prema identitetu i duhu nekog mjesta, a
112
naročito je osjetljiva prema postojećoj fizičkoj strukturi, koju poštuje i uzima kao
polaznu tačku za aktiviranje prepoznatih potencijala prostora u procesu
regeneracije, i to bez narušavanja zatečenih socijalnih odnosa, popravlja kulturnu
sliku grada i otvara nove mogućnosti za ekonomsku održivost - što je, kao metod u
procesu urbane obnove, izdvaja od ostalih pojedinačnih metoda.
Pristupanje procesu regeneracije zapuštenih i neiskorišćenih prostora u Republici
Srpskoj predstavlja neodložan korak u sprečavanju njihove dalje devastacije i
propadanja, a njen suštinski smisao je očuvanje in teg rite ta važnog m aterija lnog
svjedočanstva prošlosti, č ijim uništavanjem lokalna zajednica gubi dio urbane
is to r ije . Integralna regeneracija kao metod podrazumijeva problemski višeaspektno
sagledavanje resursa i vrednovanje prepoznatih potencijala i ograničenja
predmetnih prostora (fizičkih, društvenih, ekonomskih, ekoloških, kulturnih), kao i
razumijevanje, tumačenje i definisanje ciljeva, pravaca i scenarija njihovog
aktiviranja. Posmatrana kao proces, integralna regeneracija se odvija postepeno,
koracima koji povezuju raznovrsne aktivnosti. Međutim, preduslov ponovnog
aktiviranja ovih prostora predstavlja, prije svega, izrada strategije regeneracije
napuštenih i nedovoljno iskorišćenih prostora. Proces mora proći mnoge faze - od
zakonskih procedura, preko edukacije i razvijanja mreže parcijalnih prostornih
strategija i programa regeneracije, među kojima su izuzetno važne lokalno osjetljive
strategije regeneracije braunfild prostora i zaštite grinfilda, do konkretnih
intervencija u prostoru, kao sastavnih dijelova kompleksnije strategije urbane
obnove.
Preduslov pokretanja i, faktički, prvi korak procesa regeneracije, u kontekstu
planiranja, zaštite i upravljanja prostorom, predstavlja faza identifikacije i
definisanja problema, inventarizacije stanja, definisanja kriterijuma klasifikacije ovih
prostora, kao i prepoznavanja njihovih potencijala. Uspostavljanje jed instvene
baze podataka braunfild lokacija i edukacija o problemu i potencijalima zapuštenih
prostora doprinijeli bi „v id l j ivo s t i" i popularizaciji ovog fenom ena, ali i podizanju
svijesti o značaju održivog razvoja, kako u stručnom domenu tako i u široj
društvenoj zajednici. U osnovi, veća je vjerovatnoća da će postupci urbane obnove
zapuštenih i neiskorišćenih prostora biti sprovedeni ukoliko postoji promišljeno
definisana, pažljivo strukturisana, ažurna i svima dostupna informaciona platforma.
Dostupnost informacija o zapuštenim prostorima doprinosi lakšem prepoznavanju
njihovih potencijala od strane tržišnih aktera kao ključnih za pokretanje postupka
regeneracije.
Takođe, in form isanost predstavlja osnov kva lite tne komunikacije u procesima
kolaboracije različ itih interesnih g rupa . Kako se uspješnost delovanja na tržištu
zasniva na asimetričnosti informacija, a proces planiranja prostora na kolaboraciji
većeg broja različitih interesnih grupa, otvorena informaciona platforma zapuštenih
prostora omogućila bi dostupnost i transparentnost informacija i ravnomjernije
učešće i uticaj različitih učesnika u procesu odlučivanja u pogledu informisanosti.
Time bi se smanjio jaz između parcijalnih tržišnih i opštih javnih interesa u
postupcima kolaboracije.
Uspostavljanje i razvoj interaktivnih baza podataka o braunfild prostorima
omogućilo bi opštinama neophodne validne podatke o njihovim napuštenim i
nedovoljno iskorišćenim prostorima, a ciljevi inventarizacije tih prostora su
podizanje svijesti i nivoa inform isanosti opštine o ovim prostorima, dobijanje
konkretnih podataka za analizu, dobijanje indeksa poređenja sa drugim opštinama,
poboljšanje ekonomičnosti korišćenja izgrađenog zemljišta i pribavljanje podrške
113
javnosti. Dobijeni podaci pomažu da se u procesu regeneracije napuštenih i
nedovoljno iskorišćenih prostora jasno odrede ciljevi i prioriteti.
Pored prethodnog, izgradnja i definisanje opšteprim jenjivog analitičkog aparata
za istraživanje zapuštenih prostora, provjerenog u lokalnom kontekstu,
unaprijediće, inovirati i olakšati planerske postupke vezane za ovaj specifičan
problem. Primjena provjerenih metodologija za istraživanje zapuštenih i
neiskorišćenih prostora (prikupljanja, sistematizacije, prezentacije i čuvanja
podataka), koje primjenjuju i preporučuju razvijene zapadne zajednice i stručna i
naučna udruženja, uz prilagođavanje specifičnom lokalnom urbanom kontekstu,
predstavlja polaznu osnovu i siguran put do koncipiranja metodološkog aparata za
istraživanje zapuštenih i neiskorišćenih prostora.
1 4 .2 . PREPORUKE I SM JERNICE Z A O D V IJA N jE PROCESA
REGENERACIJE B R A U N FILD PROSTORA U REPUBLICI SRPSKOJ
Sagledavajući sveobuhvatno zapuštene i neiskorišćene prostore, kao ekonomski,
društveni, kulturni i prostorni potencijal gradova, u kontekstu održivog
teritorijalnog razvoja, integralnog planiranja, zaštite i upravljanja prostornim
dobrima, osnovne preporuke i prijedlozi Priručnika odnose se na (1) primjenu
višedisciplinarnog i integralnog pristupa pri koncipiranju strategija, u samom
procesu regeneracije braunfild prostora i u (2) kreiranju web/GIS orijentisanih baza
podataka ovih izuzetnih strateških rezervi prostora. Strateški i integralno
koncipirana, uslovljena lokalnim urbanim kontekstom i zasnovana na jedinstvenoj
informacionoj web/GIS orijentisanoj osnovi, regeneracija zapuštenih i neiskorišćenih
urbanih prostora predstavlja prioritetnu i inicijalnu fazu urbane obnove gradova
Republike Srpske. Integralni pristup, kao preduslov pokretanja sveobuhvatnog
procesa regeneracije braunfild prostora Republike Srpske, podrazumijevao bi
metodološki i problemski višeaspektno sagledavanje i vrednovanje ove posebne
kategorije prostora, u cilju djelovanja na aktiviranju prepoznatih potencijala.
Intencije predloženih preporuka i smjernica kreću se u problemskim okvirima:
(1) efikasnijeg upravljanja prostorom kroz kreiranje modela regeneracije braunfild
prostora Republike Srpske
(2) unapređenje institucionalnog i zakonodavno-regulatornog okvira.
Smjernice u sklopu procesa kreiranja modela regeneracije braunfild prostora i
efikasnijeg upravljanja prostorom su:
• primjena lokalnog strateškog planiranja i drugih neformalnih oblika
planiranja koji su osmišljeni i fokusirani na ostvarenje ciljeva i rješavanje
problema kroz dogovaranja zainteresovanih strana u opštinama oko važnih
pitanja povezanih sa problemima braunfild prostora i kroz usaglašeno
djelovanje ka ostvarenju ciljeva, procjene i prilagođavanja pravca budućeg
djelovanja prema zahtjevima promjenljivih okolnosti;
• primjena operativnih instrumenata efikasnijeg upravljanja prostorom -
lokalno osjetljivih in tegra ln ih strategija regeneracije braunfild prostora kao
sastavnog dijela strategije urbane obnove grada. Principi, metode i postupci
prilikom urbane regeneracije ove posebne kategorije urbanih prostora treba
da budu vođeni in tegra ln im pris tupom , zasnovanim na održivom razvoju,
114
koji predstavlja integralni razvoj sa ekološkog, ekonomskog, socijalnog i
kulturološkog aspekta, omogućavajući današnjim, ali i budućim generacijama
zadovoljavanje njihovih potreba i poboljšanje kvaliteta življenja. Poznavanje
lokalne privrede i društveno-političke strukture zajednice, jasni ciljevi,
prioriteti i resursi, razumijevanje uzroka i posljedica, trendova, mogućnosti i
ograničenja u budućnosti, doprinose boljim rezultatima i pomažu
efektivnijem planiranju;
* kategorizacija i tipo loška klasifikacija opština kategorizacija i tipološka
klasifikacija opština prema stepenu razvijenosti i poziciji u odnosu na
razvojne koridore, doprinosi cjelovitom sagledavanju njihovih problema i
mogućnosti na entitetskom nivou. Preduslov kvalitetne kategorizacije
opština u pogledu njihove razvijenosti, pored ostalih razvojnih parametara,
predstavljaju baze podataka braunfild lokacija koje daju uvid u stanje
naslijeđenih resursa. Baze podataka braunfild lokacija omogućiće
formiranje indeksa poredjenja opština međusobno i samim tim će učiniti
proces kategorizacije validnijim i efikasnijim. Po analogiji sa ABC modelom
kategorizacije braunfild lokacija, predlaže se kategorizacija opština na:
A) razvijene opštine koje se nalaze na razvojnim koridorima, blizu glavnih
pravaca infrastrukture i koje privlače i globalno i lokalno tržište - projekte
regeneracije barunfild lokacija dominantno pokreće privatni sektor,
B) srednje razvijene opštine smještene na periferiji razvojnih koridora, koje
privlače lokalno tržište - za regeneraciju braunfild lokacija neophodan je
angažman i privatnog i javnog sektora
C) nerazvijene opštine, udaljene od razvojnih koridora sa nerazvijenim tržištem
- za regeneraciju braunfild lokacija neophodan je dominantan angažman
javnog sektora. U procesima privlačenja velikih i strateških investicija ovakva
kategorizacija može dati jasniju sliku stanja razvijenosti jedinica lokalnih
samouprava i usmjeriti procese regeneracije braunfild lokacija koje su njihov
sastavni dio;
• kreiranje liste p r io r ite tn ih projekata regeneracije i ugradnja tih prioriteta u
instrumente prostornog i urbanističkog planiranja, uprkos okolnostima
neefikasnog procesa planiranja;
• podizanje svijesti o problemima braunfild prostora, značaju i prednostima,
sve na temelju povećanja kapaciteta i znanja za rješavanje problema;
prezentacija ovih prostora kroz medije koji odgovaraju savremenim
potrebama komunikacije i razmjene informacija. Fokusiranjem pažnje ka
napuštenim i nedovoljno iskorišćenim prostorima, uz animiranje javnosti
različitim marketinškim kampanjama za ovu temu, opštine treba da omoguće
ostvarenje interesa vlasnika do mjere očuvanja integriteta javnog interesa;
• uspostavljanje jed instvenog m etodološkog okvira za izgradnju baza
podatka zapuštenih i neiskorišćenih prostora i njihovo integrisanje u
„Jedinstveni informacioni sistem o prostoru Republike Srpske"; unificiranje
evidencije prostora - ujednačavanje sadržaja baza podatka i integrisanje
parcijalnih sektorskih pristupa mapiranju i kompatibilnost podataka;
• uspostavljanje i izrada jed instvenog registra nepokretnosti braunfild
lokacija u Republici Srpskoj, što podrazumijeva identifikaciju, inventarizaciju
l l s
i višekriterijumsku valorizaciju stanja zapuštenih i neiskorišćenih prostora,
njihovu klasifikaciju, procjenu razvojnih potencijala, evidentiranje i
utvrđivanje ekoloških i drugih problema braunfild prostora i njihovog obima.
Preporuke i smjernice u cilju unapređenja institucionalnog i zakonodavno-
regulatornog okvira su:
° definisanje pojmova i kategorija na zakonodavno-regulatornom i
institucionalnom nivou i ugradnja u oblasti prostornog, regionalnog i
urbanog razvoja;
° aktiviranje regulatorne uloge države/entiteta u procesu regeneracije
braunfild lokacija;
° izrada strategije regeneracije zapuštenih i nedovoljno iskorišćenih prostora,
integrisane u mrežu parcijalnih prostornih strategija u okviru urbane
obnove;
° sistematizacija i kodifikacija indikatora za kategorizaciju opština i braunfild
prostora kod lokalnih, regionalnih i državnih organa i institucija;
° uspostavljanje Agencije za urbanu obnovu;
° uspostavljanje zakonskog i regulativnog okvira za zasnivanje procesa
regeneracije braunfild prostora Republike Srpske na profitnoj osnovi;
° primjena javno-privatnog partnerstva kao moćnog instrumenta za
rješavanje braunfild problema;
° prilagođavanje normativnog i fiskalnog okvira za podršku reciklaži gradskog
zemljišta i aktiviranje regulatorno-podsticajne uloge države/entiteta/regije
u pogledu upotrebe zemljišta, ranije korišćenog za industriju, vojsku,
željeznicu, komunalne servise i za poljoprivredna dobra nekadašnjih velikih
kombinata;
° razvijanje i primjena novih regulatornih mehanizama i podsticajnih mjera za
različite oblike ulaganja u projekte regeneracije braunfild lokacija umjesto
ograničavanja investiranja na grinfild lokacijama; djelotvornost lokalnih
instrumenata i inicijativa zavisi od nacionalnih (entitetskih) instrumenata i
podsticaja;
° institucionalna podrška pokretanju programa sveobuhvatne inventarizacije,
mapiranja i prezentacije zapuštenih i neiskorišćenih prostora za sve nivoe
državne, entitetske i lokalne uprave, kao i razvojne sektore, radi
uspostavljanja integralnih baza podataka o braunfild prostorima, koje bi
predstavljale nadgradnju „Jedinstvenog informacionog sistema o prostoru
Republike Srpske“;
° aktiviranje uloge države/entiteta na uklanjanju dodatnih ograničenja u
procesu inventarizacije i dostupnosti podataka o specifičnim braunfild
prostorima (npr. vojni braunfildi);
° povećanje kapaciteta i znanja za rješavanje problema i dostizanje standarda
savremenog doba u pogledu primjene informaciono-komunikacionih
sistema u procesu efikasnijeg upravljanja informacijama o prostoru i samim
prostorom;
° pojednostavljenje procedura lokalnih uprava u pogledu dostupnosti
informacija o prostoru i braunfild lokacijama.
14.2.1. Model regeneracije braunfild prostora na enitetskom nivou
Kako bi predloženi model regeneracije braunfild lokacija bio ostvarljiv, na nivou
entiteta je neophodno preduzeti sljedeće korake:
l l 6
1. unapređenje referentnog zakonodavno-regulatornog okvira u cilju
efikasnijeg oporavka i brže regeneracije zapuštenih i neiskorišćenih
prostora, odnosno kreiranje posebnog zakona o regeneraciji braunfilda;
2. izrada strategije regeneracije braunfild prostora Republike Srpske;
3. inventarizacija i mapiranje braunfild prostora Repulike Srpske;
4. kategorizacija i tipološka klasifikacija opština u odnosu na izraženost
fenomena;
5. uspostavljanje agencije za urbanu regeneraciju braunfild prostora;
6. podizanje svijesti o značaju regeneracije braunfild lokacija kako kod lokalne
uprave tako i kod svih građana.
14.2.2. Model regeneracije braunfild prostora na lokalnom nivou
Jedan od mogućih scenarija ostvarenja predloženog modela regeneracije braunfild
prostora, na nivou lokalne samouprave, odvijao bi se sljedećim koracima:
1. edukacija i informisanje javnosti o problemu i potencijalima braunfild
lokacija;
2. rezimiranje povratnih informacija iz procesa informisanja javnosti i izrada
prijedloga mreže podrške opštinama (stručne i materijalne) u sprovođenju
Priručnika i pripremi projekta regeneracije brownfield lokacija;
3. inventarizacija i mapiranje braunfild prostora;
4. klasifikacija i kategorizacija braunfild prostora na nivou opštine;
5. ugradnja programa urbane obnove u strategije lokalnog razvoja opština i
gradova;
6. izrada liste prioriteta i programa regeneracije braunfild lokacija, kao
sastavnog dijela strategije lokalnog razvoja;
7. pokretanje pilot projekata regeneracije braunfild lokacija;
8. realizacija i monitoring projekata regeneracije braunfild lokacija i
9. evaluacija realizovanih aktivnosti radi unapređenja budućih programa
regeneracije.
14.3 . ZAKLJUČAK
Priručnik za uspostavljanje interaktivne baze podataka braunfild lokacija -
BrownInfo predstavlja jedan od ključnih rezultata međunarodnog
naučnoistraživačkog projekta BrownInfo - Methodological Framework fo r Brownfield
Databases Development. Priručnik otvara mnogobrojna pitanja u oblasti
regeneracije braunfild lokacija, ali, prije svega, daje jasne smjernice i uputstva za
provođenje postupka mapiranja i inventarizacije braunfild lokacija, kao i
uspostavljanja interaktivne baze podataka o ovim prostorima. Intencije tima koji je
radio na izradi priručnika bile su:
0 buđenje javne svijesti o problemu i potencijalima braunfild lokacija;
0 edukacija i širenje znanja o problemu zapuštenih i neiskorišćenih prostora;
0 prikaz dobrih praksi inventarizacije i regeneracije braunfild lokacija
razvijenih zemalja;
0 kreiranje specifično prilagođenih alata koji će olakšati proces planiranja u
dijelu analize i ocjene stanja braunfild lokacija.
1 1 7
Metodologija prikupljanja, sistematizacije, čuvanja, prezentacije i ažuriranja
podataka (BrownInfo) predstavlja interaktivnu bazu podataka braunfild lokacija kao
instrument za efikasnije planiranje i upravljanje prostornim razvojem, odnosno
instrument koji omogućava permanentno praćenje promjena u prostoru, čime
doprinosi promovisanju principa održivog razvoja. Alati koje priručnik predstavlja
omogućavaju mapiranje prije svega braunfild lokacija, ali njihova primjena je
uslovno moguća i u slučaju grinfild lokacija. U tom pogledu se ostavlja mogućnost
daljeg razvoja i unapređenja ovog analitičkog aparatusa, kroz razvoj specifično
prilagođenih alata za mapiranje grinfild lokacija, kao i ostalih slobodnih prostora
grada. Posmatrano iz perspektive investitora, ovakvi i slični alati olakšavaju i
značajno skraćuju proces izbora lokacije za potencijalna ulaganja. Stoga se
zaključuje da je interkativna baza podataka braunfild lokacija ne samo instrument
koji pomaže efikasno planiranje i upravljanje prostornim razvojem, nego i alat koji
olakšava i unapređuje funkcionisanje tržišta nekretnina.
Šire posmatrano, kroz priručnik se otvaraju pitanja pristupa, modela i koncepata
regeneracije braunfild lokacija, te daju smjernice za unapređenje zakonodavno-
regulatornog okvira u Republici Srpskoj. Ove diskusije imaju intenciju da najave
dalje aktivnosti Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta na polju
naučnoistraživačkog rada u ovoj oblasti. Definisanje modela regeneracije braunfild
lokacija biće jedna od ključnih tema nastavka BrownInfo naučnoistraživačkog
projekta.
1 l8
BROWNINFO
ANEKSI
A N E K S 1 K A T A L O Š K I L IS T - N I V O K O M P L E K S A
BAZA PODATAKA BRAUNFILD LOKACIJA
NIVO KOMPLEKSA browninfo
A d r e s a ( u l i c a / b r o j / m je s to ) : ~
N az iv b r a u n f i l d lo k ac i je : slova
slova, brojevi i znaci
U v l a s n i š tv u : slova, znaci i brojevi
K o n ta k t o s o b a :
| Broj p a rc e l a :
t e l . :
e -m a i l :
w e b :
brojevislova
www.info.ba
K a ta s t a r s k a o p š t i n a : cijeli br. k.č.: brojevi I znaci
SATELITSKI SN IM AK LOKACIJE (6x9cm) (6x9cm) IZVOD IZ REGULACIONOG PLANA
Slika 1. S l ik a2 .
Slika 1. ( 4 x 5 ,5 c m ) S l ik a2 . S lika 3. Slika 4 .
P r iv a tn o v l a s n i š tv o znak
D ržav n o v l a s n i š tv o znak
A k c io n a rs k o d r u š t v o s a v e ć im u č e š ć e m p r iv a t n o g k a p i t a la znak
V la s n ič k a s t r u k t u r a A k c io n a rs k o d r u š t v o s a v e ć im u č e š ć e m d r ž a v n o g k a p i t a la znakP r e d u z e ć e u s t e č a j n o m p o s tu p k u znakD rugo ( o b ja s n i t i ) znak
I £ ¡ S 3 < P o k r iv e n o s t p l a n s k im d o k u m e n t i m a
P r o s to r n i p l a n slova/navesti naziv do k u m en ta
U rb a n is t ič k i p l a n slova/navesti naziv doku m en ta
R e g u la c io n i p l a n
S t r a t e g i j a / - e
s lova/navesti naziv doku m en ta
slova/navesti naziv doku m en ta
R azv o jn i p r o g ra m i i p r o je k t i s lova/navesti naziv doku m en ta
P o s t o j a n j e z o n e z a š t i t n o g p o j a s a a zaštitinog pojasa (m1) cijeli brojevi | m 2 zaštićenog područja sa 1 dec.
P r o c j e n a t r ž i š n e v r i j e d n o s t i n e k r e t n i n a (KM)P r o c j e n a p o t r e b n i h u l a g a n j a u o b n o v u n e k r e t n i n a (KM)
P o v r š in a k o m p l e k s a (h a )
decimalni brojevi sa dvije decim ale
P o v r š in a p o d o b j e k a t i m a u n u t a r k o m p le k s a (m 2 )~
R a z v i je n a g r a đ e v i n s k a p o v r š i n a o b j e k a t a u n u t a r k o m p l e k s a (m 2)
Broj o b j e k a t a
decimalni brojevi sa dvije decim ale
dec . br. sa 2 dec.
dec. br. sa 2 dec.
dec. br. sa 2 dec.
cijeli brojevi
120
u fun kc i j i (>30 znak
F u n k c io n a ln a i s k o r i š ć e n o s t
k o m p le k s a
d je l im ič n o u
funkc i j i
(<30%) znak
površine u
funkciji (m2)dec. br.
površine van
funkcije (m2)dec. br. iskorišćenost
PR
OS
TO
RN
I A
SP
EK
T van funkc i je znak sa 1 dec. sa 1 dec. % cijeli brojevi
P l a n i r a n a n a m j e n a p r e m a U P /R P slova
S a o b r a ć a j n a p o v e z a n o s trazvijena
pješačka
i nfra strukt.
razvijena
b ic ik l is t ička
i nfra s trukt.
najb liža
glavna
saobrać.
(km)
najb l iže
ukl jučen je na
autopu t
(km)
najb l iže
uk l jučen je na
željeznicu
(km)
na jb liž i
a reodrom
(km)
najb l iža luka
(km)
z n a k z n a k dec. br. dec. br. dec. br. dec. br. dec. br.
unutar užeg gradskog jezgra znak
n • •• i i u unutar urbanog područja znak
izvan urbanog područ ja - na p er ife r i j i znak
u ru ra ln im područ j ima znak
U r b a n a z o n a slova
M ik r o k l im a ts k e k a ra k t e r i s t i k e 1Karakteris ti ke k l im e slova Nadmorska v is ina (m) dec. br. sa 2
Srednja god išn ja tem peratura vazduha °Cdec. br.
sa 1 dec.
Srednja m in im alna
temperatura
dec. br.
sa 1 dec.
Srednja maksim alna
tem peratura
dec. br.
sa 1 dec.
Srednji god išn j i b ro j dana sa padavinamadec. br.
sa 1 dec.
Prosječan god išn j i bro j
dana sa sn ježn im
dec. br.
sa 1 dec.
Srednje god išn je ko l ič ine
padavina (mm)
dec. br.
sa 1 dec.
Učestalost pravca vje tra slova, znaciNajveće prosječne brzine
vje tra (m /s )
dec. br.
sa 1 dec.
Srednji god išn j i b ro j dana
sa ja k im i o lu jn im v je trom
dec. br.
sa 1 dec.
EK
OL
OŠ
KI
AS
PE
KT Hid rog ra f i ja terena
prisustvo
vodenog tokaslova (da/ne)
kategorija
tokaslova naziv toka slova
K a r a k te r i s t ik e t e r e n akos teren =>
5% znakravan teren
<5% znak te rasast znak neujednačen znak
G e o l o š k i s a s t a v t la slova
postojeći vr i jedan dendrofond znak slova/objasniti /b ro j/vrs ta
postojeći drvoredi znak vrsta slova m l ec. br. sa 2 dec.
K a r a k te r i s t ik e z e l e n i h s t r u k t u r a prisus tvo autohton i h bi l jn ih vrsta znak vrsta slova m2 ec. br. sa 2 dec.
zelene površ ine spec ija lne na miene znak slova/objasniti m2 ec. br. sa 2 dec.
objekti pejzažne a rh itek tu re znak opisat i slova/objasniti
O b a v l j e n o i s p i t iv a n j e o k o n ta m in a c i j i p o d r u č j a slova Iz v r š e n a d e k o n t a m i n a c i j a t e r e n a s lo v a
K o n ta m in a c i j avode tla vazduha bukom ra d i ja c i ja 1 drugo 1
znak znak znak znak znak znak
P r o s to r n a o b i l j e ž j a ( e s t e t s k a , s im b o l ič k a , a m b i j e n t a l n a i sl.)kompleks sadrži p ros to re /s truk tu re koji im aju karakte r "ob i l jež ja " zn a k
opisati slova
Lokacija u k l ju č u j e r e g i s t r o v a n a k u l tu r n a d o b r a u s k l a d u s a Z a k o n o m o k u l tu r n im d o b r i m a R e p u b l ik e S r p s k e , Sl. gl.
RS 11 /9 5 . i 1 03 /08 .slova
53 »O LU
t « D
N az iv z a š t i ć e n o g k u l tu r n o g d o b r a slova 1V rs ta n e p o k r e t n o g k u l tu r n o g d o b r a ( p r e m a R e g is t ru k u l tu r n ih d o b a r a RS) |
spomenic i ku lture pros to rne k u l tu rno - is to r i jske cjel ine arheološka nalaziš ta znamenita mjesta
znak znak znak znak
K a te g o r i ja k u l tu r n o g d o b r a ( p r e m a R e g is t ru k u l tu r n ih d o b a r a RS) |
ku lturna dobra od izuzetnog značaja ku lturna dobra od ve likog značaja osta la ku lturna dobra
znak znak znak
S t e p e n z a š t i t e slova M je r a z a š t i t e slova P o t r e b n a va lo r iza c i ja znak
u periodu p rvob itnog maks im a lnog korišćenja cijeli broj
DR
UŠ
TV
EN
I
AS
PE
KT
B roj z a p o s l e n ih u periodu p rom ijen jenog /t renu tnog korišćenja cijeli broj
prema plan i ranom načinu korišćenja cijeli broj
Z nača j za d r u š t v e n u z a j e d n ic u državni značaj
republički/
en ti te tsk i regionalni gradski bez značaja
u periodu p rvob itnog maks im a lnog korišćenia znak znak znak znak znak
u periodu p rom ijen jenog /t renu tnog korišćenja znak znak znak znak znak
N a p o m e n a :
slova
A ž u r i r a n o Mjesto: slova Datum: brojevi
Stručno
lice: slova
In st i tu c i ja : slova
APKMTEKTOHCKO-rPABEBHHCKM <t>AKVJTTET
B u le va r V o jvod e S tepe S tep an ov ića 7 7 /3
7 8 0 0 0 B anja Luka, + 387 (0)51 -4 62 -5 43 , in fo @ a gfb l .o rg
K o n ta k t o so ba : T i ja na Vu jič ić
INDVAV id ovd an ska 2 , 7 8 0 0 0 B anja Luka
+387 (0)51 21 9 -2 09 , in fo @ g e o in o va .co m
K o n ta k t o so ba : M a k s im Šestić
Table 1 KATALOŠKI LIST - N IV O KO M PLEKSA
1 2 1
A N E K S 2 _ ID C A R D - L E V E L C O M P L E X ( E N )
BROWNFIELD DATABASE
LEVEL: COMPLEX browninfo
T y p e o f b r o w n f i e l d C a te g o ry A-B-C
I d e n t i f i c a t i o n n u m b e r
Y e a r / s o f c o n s t r u c t i o nN a m e o f b r o w n f i e l d s i t e __________
A d d r e s s ( s t r e e t / n u m b e r / p la c e )
le t te r s| Y e a r b r o w n f i e l d f e l l i n t o d i s u s e
le tte r
le t te rs , nu m b ers and marks
O w n e r le t te rs , marks and num bers
C o n t a c t p e r s o n
T e l e p h o n e
E-m ail a d d r e
W e b s i t e www.info.ba
C a d a s t r a l m u n ic ip a l i ty I No. of parcels no. and marks
SATELLITE IMAGE OF SITE (6x9cm) (6x9cm) REGULATORY PLAN, M A P EXCERPT
P i c tu r e 1 P i c tu r e 2
P h o t o 1 ( 4 x 5 .5 c m ) P h o t o 2 P h o t o 3 P h o t o 4
P r iv a te ly o w n e d mark
S t a t e - o w n e d mark
J o in t - s t o c k c o m p a n y ( m i n i m u m 51% o f s h a r e s p r iv a t e l y o w n e d ) mark
T y p e o f o w n e r s h i p J o in t - s t o c k c o m p a n y ( m i n i m u m 51% o f s h a r e s s t a t e - o w n e d ) markE n te rp r i s e u n d e r l iq u id a t io n markO t h e r ( e x p la in ) mark
A p p l i c a b l e p l a n n i n g o r d i n a n c e a n d m a p s
S p a t ia l p l a n l e t t e r s / s t a te do c u m e n t tit le
U r b a n p l a n l e t t e r s / s t a te do c u m e n t tit le
R e g u l a to r y p l a n
S t r a t e g y ( i e s )
l e t t e r s / s t a te do c u m e n t tit le
l e t t e r s / s t a te do c u m e n t tit le
D e v e l o p m e n t p r o g r a m m e s a n d p r o j e c t s l e t t e r s / s t a te do c u m e n t tit le
B u f f e r z o n e ____________________________________
E s t im a te d m a r k e t v a l u e o f r e a l e s t a t e (KM )
m ark B u f f e r z o n e w i d t h ( m l ) whole num ber B u f f e r z o n e a r e a (m 2) r ounded t o 1
E s t im a te d f u n d s n e e d e d f o r r e a l e s t a t e r e n o v a t i o n (KM)
S ize o f s i t e (ha)
decimal n u m b ers rounded t o t w o decimal places
A r e a c o v e r e d b y b u i ld in g s w i t h in s i t e (m 2 )G r o s s f l o o r a r e a o f b u i ld in g s w i t h in s i t e (m 2)
N u m b e r o f b u i ld in g s
decimal n u m b ers rounded t o t w o decimal places
dec. no. r o u n d ed t o 2 dec.
dec. no. r o u n d ed t o 2 dec. dec. no. r o u n d ed t o 2 dec.
w ho le n u m b ers
B u i ld in g d e n s i t y #VALUE!
F lo o r a r e a r a t i o (FSI) L #VALUE!
U t i l i t i e s| W aterworks | Sewerage 1 Fil ters 1 E lectr ic ity | Heating | Gas Telephone | Internet
m ark mark m ark mark mark mark mark mark
Industr ia l mark mark
| M i l i ta r y mark mark
O rig in a l u s e |T ransport / uti li t ies mark mark
| Residential mark Other (explain) mark
1 Public / socia l mark le t te rs
122
ft<
S i te u s a g e
Used (>30%) mark
Area of land
used (m2)dec. no.
rounded t o 1
dec. place
Area of
disused land
(m2)
dec. no.
r ounded t o 1
dec. placeineUs
whole
n um bersPartly used
(<30%) mark
Disused mark
D e s ig n u s e a c c o rd in g t o u r b a n p l a n / r e g u l a to r y l e t t e r s
T raff ic f a c i l i t ie sGood
pedestr ian
facili ties
Good
bycicling
facili ties
Nearest
thoroughfare
(km)
Nearest
connection to
motorway
(km)
Nearest
connection to
rai lway (km)
Nearest
a irp o r t (km)
Nearest port
(km)
mark mark f u n d e d t o l di tounded t o l dchunded t o l dchunded t o l dchunded t o l de
P o s i t i o n o f s i t e in u r b a n m a t r ix
In city core mark
In u rban area mark
Outside urban a rea / on outskirts mark
In rural area mark
U r b a n z o n e le t te r s
M ic r o c l im a t ic c o n d i t i o n s 1Climatic condit ions le t te r s Altitude (m) dec. no.
Average annual a ir tem pera tu re in °Cdec. no.
rounded t o 1
Average min imum a ir
tem pera tu re in °C
dec. no.
roun d ed t o 1
Average m aximum air
t em pera tu re in °C
dec. no.
rounded t o 1
Average number of rain days per yeardec. no.
rounded t o 1
Average number of snow
days per year
dec. no.
roun d ed t o 1
Average annual
precipita tion (mm)
dec. no.
rounded t o 1
Wind di recti on frequency let ters , marksHighest average wind speed
(m/s)
dec. no.
roun d ed t o 1
Average s trong / gale-force
wind days per year
dec. no.
rounded t o 1
Hydrographic condit ionsPresence of
w a tercourse
le t te r s
(yes/no)
Type of
w atercourse /le t te rs
Name of
w atercourse /l e t te r s
T e r r a in c o n f i g u r a t i o nSl anted
ground => 5% markFlat ground
<5% mark
Terraced
ground mark Mixed ground mark
Soil g e o lo g y le t te rs
G r e e n a r e a s / s t r u c t u r e s -
c h a ra c t e r i s t i c s
Substantial t ree population mark le t te r s / explain / num ber / type
Tree-lines mark kind(s) le t te r s m1 o 2 dec. places
Indigenous p lan ts mark kind(s) le t te r s m2 o 2 dec. places
Green a reas used for special purposes mark le t te r s / explain m2 o 2 dec. places
Facilities of lan d scap e arch itec ture mark explain le t te r s
G r o u n d / a r e a t e s t e d f o r p o l lu t i o n le t te r s G r o u n d / a r e a d e c o n t a m i n a t e d le t te r s
P o l lu t io nW ater Land Air Noise 1 Radiation 1 Other 1
mark mark mark mark mark mark
S p a t ia l c h a ra c t e r i s t i c s ( a e s t h e t i c , s y m b o l i c , a m b i e n t , e tc . )Site contains space /s truc tu res cha rac te r ised by special features m a r k
Describe le t t e r s
S i te c o n ta i n s l i s t e d c u l tu r a l p r o p e r t y , ( in a c c o rd a n c e w i t h R e p u b l ic o f S rp sk a C u l tu ra l P r o p e r t y A ct 1 1 /9 5 a n d
10 3 /08)le t te r s
N a m e o f p r o t e c t e d c u l tu r a l p r o p e r t y le t te r s
T y p e o f i m m o v a b l e c u l tu r a l p r o p e r t y (ac c o rd in j ; t o R e g i s t e r o f C u l tu ra l P r o p e r t y o f RS) |
Cultural monuments Cultural and historical sites Archaeological sites Famous places
mark mark mark mark
C a te g o ry o f c u l tu r a l p r o p e r t y ( a c c o r d in g t o R e g i s t e r o f C u l tu ra l P r o p e r t y o f RS) |
Cultural property o f ou ts tand ing importance Cultural property of g rea t importance Other cultural property
mark mark mark
Level o f p r o t e c t i o n le t te rs M e a s u r e ( s ) o f p r o t e c t i o n le t te rs S i te v a l u a t i o n n e e d e d mark
N u m b e r o f e m p l o y e e s
During tim e of original maximum use whole num ber
During tim e of ch anged /cu rren t use whole num ber
According to design use whole num ber
C o m m u n i t y r e l e v a n c eS ta te
Republic /
en ti tyRegional City I to w n No relevance
During time of origi nal maximum use mark mark mark mark mark
During tim e of changed /cu rren t use mark mark mark mark mark
Note:
le t te rs
U p d a t e dPlace
le t te rsDate
num bers
Authorised
person le t te r s
O rg a n is a t io n le t te rs
<uo
r l
Bu leva r V o jvod e S tepe S tepa nov ića 7 7 /3
7 8 0 0 0 B anja Luka, + 387 ( 0 )51 -462 -543 , in fo @ a gfb l .o rg
C o n ta c t p e rson : T i ja na Vu jič ić
I NOVAV id ovd an ska 2 ,7 8 0 0 0 Banja Luka
+ 387 (0)51 21 9 -2 09 , in fo @ g eo in ova .com
C o n ta c t p e rson : M a ks im Šest ić
Table 2 ID CARD - LEVEL CO M PLEX (EN)
1 2 3
BROWNINFO
GLOSAR
Značenje izraza upotrebljenih u ovom Priručniku dato je u nastavku teksta.
Definicije pojmova dijelom su kreirane od strane projektnog tima
BrownInfo, dio njih je preuzet iz referentnih zakona41, a dio iz drugih
pisanih izvora i sa relevantnih internet portala.
Izrazi upotrijebljeni u ovom Priručniku imaju sljedeće značenje.
41 Zakon o uređenju prostora i građenju Sl. glasnik RS 40/ 13,
Zakon o stvarnim pravima Sl. glasnik RS 124/ 08,
Zakon o stečajnom postupku Sl. glasnik RS 26/ 10,
Zakon o kulturnim dobrima, Sl. glasnik RS 11/95 , 103/08
ABIOTIČKI EKOLOŠKI
FAKTORI
ADAPTACIJA
ARHEOLOŠKO
NALAZIŠTE
BAZA PODATAKA
(eng. Database)
BIOTIČKI EKOLOŠKI
FAKTORI
Skup različitih fizičko-hemijskih uslova životne sredine i m ožem o
ih svrstati u tri osnovne grupe: klimatski faktori (svjetlost,
tem peratura , voda i vlažnost, vazduh), edafski faktori (fizičke,
hemijske i biološke osobine zemljišta) i orografski faktori (osobine
reljefa).
Izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu,
kojima se vrši promjena organizacije prostora u objektu u svrhu
prom jene djelatnosti, zamjena uređaja, postrojenja, oprem e i
instalacije istog kapaciteta, kojima se ne utiče na stabilnost i
sigurnost objekta, ne mijenjaju konstruktivni e lem enti, ne mijenja
vanjski izgled i ne utiče na bezbjednost susjednih objekata,
saobraćaja i životne sredine, ne mijenjaju se uslovi dati u
građevinskoj dozvoli na osnovu koje je objekat izgrađen i za ove
radove nije potrebno pribaviti lokacijske uslove niti građevinsku
dozvolu.
Dio zemljišta ili površine pod vodom koji sadrži ostatke građevina
i drugih nepokretnih objekata, grobnih i drugih nalaza, kao i
pokretne p redm ete iz ranijih istorijskih doba.
Uređena grupa podataka pohranjena na sistematski način tako da
računarski program može poslati upit bazi podataka na koji ona
odgovara. Baze podataka služe za bolju dostupnost i razvrstavanje
podataka. Baza podataka predstavlja zbirku zapisa pohranjenih u
računaru na sistemski način, takav da joj se računarski program
može obratiti pril ikom odgovaranja na problem. Svaki se zapis za
bolji povratak i razvrstavanje obično prepoznaje kao skup
elem enata (činjenica) podataka. Predm eti vraćeni u odgovoru na
upitnike postaju informacije koje se mogu koristiti za donošenje
odluka koje bi inače mogle biti mnogo teže ili nemoguće.
Računarski program korišten za upravljanje i ispitivanje baze
podataka nazvan je sistem upravljanja bazom podataka (SUBP).
Svojstva i dizajn sistema baze podataka uključeni su u
proučavanje informatičke nauke.
Faktori koji se odnose na međusobni uticaj biljnih i životinjskih
organizama, u okviru kojih se zbog svog značaja i intenziteta
posebno izdvaja antropogeni fak tor (čovjekov uticaj).
164
BROWNINFO
BRAUNFILD LOKACIJE
(eng. Brownfield)
DEKONTAM INACIJA
D O K U M EN T
PROSTORNOG
UREĐENJA
EKOLOGIJA
EKOLOŠKI FAKTORI
FASADA ZGRADE
GRAD
Prethodno razvijeni i/ili izgrađeni prostori kod kojih je evidentno
stanje zapuštenosti i neefikasnog korišćenja, a koji posjeduju
potencijal za obnovu i održivi razvoj.
Niz postupaka koji se primjenjuju za uklanjanje štetnih materija
(radioaktivnih, hemijskih i dr.) Sa kontam inirane lokacije
dekontaminacija predstavlja niz postupaka koji se primjenjuju za
uklanjanje štetnih materija (radioaktivnih, hemijskih i dr.) Sa
kontam inirane lokacije.
Planski dokum ent kojim se određuje organizacija, namjena i način
korišćenja i upravljanja prostorom, te kriterijumi i smjernice za
uređenje i zaštitu prostora.
Naučna disciplina koja se u mnogo čemu danas razlikuje od
njenog početnog definisanja krajem 19. vijeka. U početku je to
poddisciplina zoologije koja je proučavala odnose pojedinih
životinjskih vrsta i njihove okoline. Početkom 20. vijeka predm et
ekoloških proučavanja postaje sve više sredina u kojoj žive i
stupaju u međusobne relacije pojedinačne žive vrste.
Predstavljaju skup različitih vrsta uticaja koji djeluju na pojedine
organizme ili životne zajednice. M o g u se podijeliti na abiotičke i
biotičke. Energetska karakteris tika zgrade je izračunata ili
izmjerena količina energije koja je potrebna za zadovoljavanje
potrebe za energijom povezane sa karakterističnom upotrebom
zgrade, a koja, između ostalog, uključuje energiju koja se koristi
za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode i
osvjetljenje.
Skup objedinjenih e lem enata zgrade koji razdvajaju unutrašnji dio
zgrade od spoljašnjeg prostora.
Jedinica lokalne samouprave, koji prema dokum entim a
prostornog uređenja predstavlja povezanu urbanu,
infrastrukturnu i prostornu cjelinu u funkciji svakodnevnih
potreba stanovništva.
l 6 5
GRADSKO
GRAĐEVINSKO
ZEMLJIŠTE
GRAĐENJE
GRAĐEVINA
GRAĐEVINSKA
PARCELA
GREJFILD ZEMLJIŠTA
(eng. Greyfield)
GRINFILD LOKACIJE
(eng. Greenfield)
Izgrađeno i neizgrađeno zemljište u gradovima i naseljima
gradskog karaktera, koje je odgovarajućim dokum entim a
prostornog uređenja nam ijenjeno za izgradnju objekata u skladu
sa odredbam a ovog zakona, a ranije je određeno zakonom i
drugim propisima, odnosno koje je kao takvo određeno odlukom
skupštine jedinice lokalne samouprave.
Proces koji obuhvata izvođenje pripremnih i građevinskih radova
za izgradnju novih objekata, izvođenje ovih radova prilikom
rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje kod postojećih objekata,
zaštite spomenika kulture (konzervacije, restauracije,
reprodukcije i iluminacije), te izgradnje privrem enih objekata i
uklanjanje objekata.
Objekt na zemlji pozicioniran na određenoj lokaciji, a sastoji se
od građevinskog dijela i ugrađene oprem e, a zajedno čine
tehničko-tehnološku cjelinu. Povezanost građevina sa t lom tj.
njihovo fiksno mjesto na zemlji je glavna karakteristika po kojoj se
djela građevinske tehnike bitno razlikuju od djela drugih grana
tehnike.
Površina zemljišta ispod objekta i zemljišta za redovnu upotrebu
objekta koja je doku m en to m prostornog uređenja, ili na osnovu
tog dokum enta , određena numerički i grafički, sa obezbijeđenim
kolskim i pješačkim pristupom na javnu saobraćajnu površinu,
odgovarajućim brojem parking-mjesta i obezbijeđenom zelenom
površinom koja obuhvata minimalno 2 0 % ukupne površine
parcele kod izgradnje novih objekata, osim u slučaju zamjene
postojećeg objekta novim.
Predstavljaju grupu komercijalnih braunfild lokacija, koje su zbog
neuspjelih investicija postale zapuštene i neiskorišćene. Za razliku
na ostalih braunfild prostora, infrastruktura unutar grejfild
lokacija je uglavnom nova i funkcionalna, a posjeduju i značajne
parking površine.
Prostori smješteni periferiji gradova i opština ili u njihovom
ruralnom zaleđu, karakteriše ih dom inantno prirodno okruženje,
neizgrađenost i nerazvijenost infrastrukure. Važna karakteristika
ovih prostora, koja ih razdvaja od braunfild lokacija, je da
prvobitno nisu ni bili nam jenjeni građenju, zbog čega se u
stručnoj terminologiji nazivaju 'slobodni prostori'. To su prostori
obradivog zemljišta, pašnjaka, neuređeni zeleni prostori i sl.
166
BROWNINFO
HIDROTEHNIKA
INDUSTRIJSKO
NASLJEĐE
INVESTICIJE
(engl. Investments)
Obuhvata sve one djelatnosti kojima se omogućava korišćenje
vode, sprečava štetno dejstvo voda i kojima se vode štite od
destrukcije kvaliteta. Tu spada izgradnja i održavanje
hidrotehničkih objekata i sistema koji se koriste za:
(1 ) snabdevanje vodom naselja i industrije (razvoj izvorišta,
izgradnja vodovodnih sistema, sa vodozahvatim a, postrojenjima
za prečišćavanje vode i m režom magistralnih prenosnih i
distributivnih sistema); (2 ) hidroenergetsko korišćenje voda
(planiranje i izgradnja hidroelektrana raznih tipova, sa branama i
pratećim objektima, vještačkim jezerim a, itd); (3) uređenje
vodotoka u cilju formiranja plovnog puta ili u cilju odbrane od
poplava (građevine u riječnom koritu, nasipi, kanali, pristaništa
itd.); (4) hidrotehničke melioracije - navodnjavanje i
odvodnjavanje (crpne stanice, zalivni sistemi, drenaže, kanali) i (5)
zaštita voda (kanalisanje naselja i industrije, planiranje i realizacija
postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda iz naselja i industrija,
planiranje svih drugih mjera zaštite voda od zagađivanja, itd),
realizacija drugih sistema za korišćenje voda (razni tipovi ribnjaka,
itd)
Predstavlja integralni dio kulturnog nasljeđa i kulturnog identiteta
zajednice. Sastoji se od ostataka industrijske kulture koji su od
istorijske, tehnološke, društvene, arhitektonske ili naučne
vrijednosti (vrijednosti industrijskog nasljeđa prepoznaju se kao
m aterija lno svjedočanstvo o civilizacijskim tekovinam a sa trajnim
i „dubokim istorijskim posljedicama", a preporučuje se da se
motivi za zaštitu industrijskog nasljeđa zasnivaju na potvrdi
univerzalnih vrijednosti, a ne na posebnostima jedinstvenih
lokacija).
Ulaganje materija lnih vrijednosti, novca i znanja u sadašnjosti radi
ostvarivanja pozitivnog učinka ili učinaka u budućnosti. Investirati
se može u jed n om ili više razdoblja .1
1 http://l imun.hr/main.aspx?id=25697&Page=2
1 6 7
INVESTITOR
ISTORIJSKI URBANI
PEJZAŽ
JAVNA
INFRASTRUKTURA
JAVNE POVRŠINE
JEDINSTVENI
PROSTORNO-
IN FO R M A C IO N I
SISTEM REPUBLIKE
SRPSKE
KATALITIČKI
PROJEKTI
Pravna ili fizička osoba koja svoja ili posuđena sredstva ulaže u
posao u sadašnjosti očekujući profit u budućnosti. Po načelu
djelotvornosti, visina (cijena) uloženih vlastitih ili posuđenih
sredstava treba biti manja od visine očekivanog profita. Investitor
snosi sve pozitivne ili negativne učinke investiranja. Građevinski
posmatrano, investitor je pravno ili fizičko lice u čije ime se gradi
objekat.
Urbano područje sa istorijskim slojem društvenih, kulturnih i
prirodnih vrijednosti i karakteristika.
Predstavlja objekte na površini, iznad i ispod površine zemlje i
vode, izgrađene ili p lanom predviđene za izgradnju, koji
omogućavaju kretanje ljudi, dobara, proizvoda, vode, energije,
informacija i drugo, a može biti saobraćajna, hidrotehnička,
energetska, te lekomunikaciona, informaciona i ostala.
Zemljišne ili vodne površine koje su doku m en to m prostornog
uređenja ili na osnovu njega određene numerički i grafički ili
samo grafički, nam ijenjene za javnu upotrebu, javne djelatnosti i
aktivnosti i koje su kao takve dostupne neodređenom broju lica.
Uspostavlja se u svrhu prikupljanja, racionalnog korišćenja i
obrade podataka od značaja za planiranje, uređenje, korišćenje i
zaštitu prostora. Obuhvata podatke i informacije o prostoru koje
imaju računarsku podršku na cijelom prostoru Republike.
Uspostavlja se i održava u skladu sa Direktivom 2 00 7 /2 /E C
Evropskog parlam enta i Komisije za prostorne podatke (INSPIRE -
Infrastruktura za prostorne informacije u Evropskoj zajednici) i
drugim standardima.
Zahtijevaju znatno više sredstava, obično nisu lokalno raspoloživi
svi resursi potrebni za njihovu realizaciju, a protežu se vrlo često
na razdoblje koje je duže od jedne godine. Oni, poput poluge,
omogućavaju podizanje lokalne ekonomije , ili socijalnoga stanja,
ili prirodnog okruženja, ili svih njih zajedno, prema razvojnim
izazovima i ciljevima. Često su usmjereni na rješavanje problema
koji su ozbiljna ograničenja za lokalni razvoj, a koji se ne mogu
riješiti d je lovanjem tržišnih m ehanizam a (zbog prevelikog rizika,
predugog roka povrata investicije ili premalog profita), i na
l 68
BROWNINFO
KOEFICIJENT
ZAUZETOSTI
KOEFICIJENT
IZGRAĐENOSTI
KOMPLEKS
K O M U N A LN A
INFRASTRUKTURA
KONTAM INACIJA
(lat. Contaminatio)
KORIDOR
KULTURNA DOBRA
kreiranje javnih i opštih dobara i koristi (obično infrastrukturne
prirode). Znatno više doprinose ostvarivanju strateških ciljeva, ali
su i srazmjerno složeniji i teži od projekata brzog djelovanja.
(izvor: M iPro metodologija).
Odnos tlocrtne površine svih objekata na građevinskoj parceli
(uključujući krovne vijence, balkone, terase i slično) i ukupne
površine građevinske parcele.
Odnos ukupne bruto građevinske površine svih nadzemnih etaža
objekata i ukupne površine građevinske parcele.
Predstavlja prostornu cjelinu koja se sastoji od više međusobno
povezanih samostalnih funkcionalnih cijelina, odnosno
katastarskih parcela, koje mogu imati različitu namjenu, mogu i
ne moraju biti izgrađene i koje posjeduju razvijenu saobraćajnu i
tehničku infrastrukturu.
Javna infrastruktura jedinice lokalne samouprave.
Zagađenje, onečišćenje mikroorganizm ima, o trovnim tvarima ili
radioaktivnim zračenjem.
Predstavlja prostornu cjelinu dom inantno linearnog oblika, koja
se sastoji od više međusobno povezanih samostalnih
funkcionalnih celina, odnosno katastarskih parcela, koje mogu
imati različitu namjenu, mogu i ne moraju biti izgrađene i koje
posjeduju razvijenu saobraćajnu i tehničku infratrukturu.
Stvari i tvorevine materija lne i duhovne kulture od interesa za
republiku srpsku koje uživaju posebnu zaštitu utvrđenu Zakonom
o kulturnim dobrima. Kulturna dobra mogu biti nepokretna i
pokretna. Prema fizičkim, umjetničkim, kulturnim, naučnim i
istorijskim svojstvima, nepokretna kulturna dobra su: (1 )
spomenici kulture, (2) prostorne kulturno-istorijske cjeline, (3)
arheološka nalazišta, (4) znam enita mjesta. Zaštićena okolina
nepokretnog kulturnog dobra uživa zaštitu kao i kulturno dobro.
Kulturna dobra se razvrstavju u sledeće kategorije: (1) kulturna
1 6 9
dobra od izuzetnog značaja, (2 ) kulturna dobra od velikog značaja,
(3) ostala kulturna dobra.
KULTURNI IDENTITET
LOKACIJE
N AKNADA ZA
UREĐENJE
GRADSKOG
GRAĐEVINSKOG
ZEMLJIŠTA
NASELJE
NASELJENO MJESTO
NEPOKRETNOST -
NEKRETNINA
Samosvijest nekog grada koji istorijski nastaje i razvija se u
zavisnosti od kriterijuma koje taj grad uspostavlja u odnosima sa
drugim gradovima; predstavlja sinonim kulturne izvornosti,
osobenosti i originalnosti.
U cilju praćenja stanja životne sredine su postojeće ili planom
predviđene lokacije, zone ili prostorne cjeline, na kojima se vrši
posmatranje i m jerenje emisija, ekoloških medija i ostalih
param etara eko-sistema (biodiverzitet, ekološki uslovi vegetacije)
Obuhvata stvarne troškove pripremanja i oprem anja
građevinskog zemljišta, odnosno stvarne troškove planirane
izgradnje kom unalne i druge infrastrukture i uređenja javnih
površina prema sprovedbenom dokum entu prostornog uređenja
koji se odnosi na područje p redm etne izgradnje ili prema
urbanističkom planu jedinice lokalne samouprave, stručnom
mišljenju i urbanističko-tehničkim uslovima, do donošenja
sprovedbenog dokum enta prostornog uređenja, izračunata po
kvadratnom m etru korisne površine ukupno planiranih objekata.
Naknadu za uređenje gradskog građevinskog zemljišta plaća
investitor.
Izgrađen i funkcionalno objedinjen prostor na kojem su
obezbijeđeni uslovi za život, rad i zadovoljavanje zajedničkih
potreba stanovnika, a mogu imati karakter gradskog ili seoskog
naselja.
Teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata jedno ili više
naselja, sa područjem koje pripada tom naseljenom mjestu.
Sve što je na površini zemljišta, iznad ili ispod njega izgrađeno, a
nam ijenjeno je da tam o tra jno ostane, ili je u nepokretnost
ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako
drugačije s njom tra jno spojeno i dio je te nepokretnosti sve dok
se od njega ne odvoji.
170
BROWNINFO
OBJEKAT
OBJEKTI PEJZAŽNE
ARHITEKTURE
OBJEKTI
SAOBRAĆAJNE
INFRASTRUKTURE
ODRŽAVANJE
OBJEKTA
OSTALO
GRAĐEVINSKO
ZEMLJIŠTE
PO M O ĆN I OBJEKTI
Sklop građevinskih e lem enata u prostoru koji je povezan sa
zemljištem na određenoj lokaciji sa svim instalacijama,
postrojenjima i op rem om (zgrade svih vrsta, saobraćajni,
vodoprivredni i energetski objekti, objekti kom unalne
infrastrukture, industrijski, poljoprivredni i drugi privredni
objekti, objekti sporta i rekreacije, groblja, skloništa i drugo), kao i
zahvati u prostoru kojima se mijenja način korišćenja prostora,
kao što su nasip, iskop, odlagalište i slično.
Predstavljaju objekte koji čine urbanu cjelinu, izgrađene ili
planom predviđene za izgradnju, kao što su: park, skver, vrt, trg,
groblje, bulevar, drvored, gradski park, rejonski park, park-šuma,
plaža, kej, školsko dvorište, dvorište vrtića, zoološki, dendrološki i
botanički vrtovi, uređeni prostori unutar stambenih blokova,
parteri i drugo.
Sastavni su dio saobraćajnih koridora, a prepoznaju se kao:
mostovi, vijadukti, tuneli, nadvožnjaci, podvožnjaci i sl.
Podrazumijeva praćenje stanja objekta i izvođenje radova nužnih
za sigurnost i zdravlje ljudi, očuvanje bitnih tehničkih
karakteristika i drugih uslova propisanih za izgrađeni objekat, kao
i izvođenje radova sanacije, koji ne utiču na dimenzije,
konstruktivni sistem, vanjski izgled objekta, zaštitu životne
sredine, te kojima se ne mijenjaju uslovi na osnovu kojih je
objekat izgrađen i za koje nije potrebno pribaviti lokacijske uslove
niti građevinsku dozvoluOdrživi razvoj je omogućavanje
korišćenja takvog prostora, koji uz očuvanje životne sredine,
prirode i trajnog korišćenja prirodnih dobara, te zaštitu kulturnog
nasljeđa i prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadašnjih
generacija, bez ugrožavanja potreba budućih generacija.
Izgrađeno i neizgrađeno zemljište nam ijenjeno za izgradnju
objekata u skladu sa odredbam a ovog zakona, a koje se nalazi
izvan zone gradskog građevinskog zemljišta, odnosno izvan
gradova i naselja gradskog karaktera, a određeno je odlukom
skupštine jedinice lokalne samouprave.
Građevine koje posredno služe određenoj djelatnosti ili namjeni,
obezbjeđivanjem uslova za funkciju glavnih objekata (garaže,
ljetne kuhinje, ostave i slično)
1 7 1
PRIZEMLJE
PRIVREMENI OBJEKTI
PO MJENA NAMJENE
PRAVO GRAĐENJA
PROCJENITELJ
PROSTOR
PROSTORNA CJELINA
PROSTORNA
KULTURNO-
ISTORIJSKA CJELINA
Dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno
najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena,
m jereno na najnižoj tački uz fasadu zgrade, ili čiji se prostor nalazi
iznad podruma ili suterena (ispod poda sprata ili krova)
Objekti m ontažno-dem ontažnog tipa koji se lociraju na
građevinskom zemljištu koje je važećim sprovedbenim
d o kum entom prostornog uređenja predviđeno za postavljanje
privremenih objekata ili se lociraju na građevinskom zemljištu
koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u dokum entu
prostornog uređenja i čija namjena je kompatibilna namjeni
prostora na kojem se lociraju ili privrem eno postavljaju za
potrebe gradilišta ili za organizovanje sajmova, javnih
manifestacija, te kiosci, telefonske govornice, ljetne bašte,
reklamni panoi i slično ili objekti koji se postavljaju u slučaju
vanrednih uslova i okolnosti.
Izvođenje građevinskih radova (uključujući građevinsko-zanatske i
instalaterske radove) kojima se mijenja namjena data u
građevinskoj dozvoli na osnovu koje je objekat izgrađen.
Prema Zakonu o stvarnim pravima, pravo građenja je ograničeno
stvarno pravo na nečijem zemljištu koje daje ovlašćenje svom
nosiocu da na površini zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a
vlasnik zemljišta dužan je to da trpi.
Osoba koja pristupa određivanju vrijednosti nepokretnosti
kombinujući dostupne m etode, a svoj izvještaj o procijenjenoj
vrijednosti daje na bazi svog iskustva i umijeća na način da
pravilno protumači sve faktore koji utiču na vrijednost nekretnine
i da interpretira rezultate metodoloških pristupa.
Skup prirodnih i izgrađenih struktura na površini, iznad ili ispod
površine zemlje i vode, dokle dopiru neposredni uticaji ljudske
djelatnosti.
Prostorno i funkcionalno objedinjen prostor koji je izgrađen ili je
d o kum entom prostornog uređenja predviđen za izgradnju.
U rbano ili ruralno naselje ili njihovi djelovi, odnosno prostor sa
više nepokretnih kulturnih dobara.
172
BROWNINFO
PROSTORNO-
IN FO R M A C IO N I
SISTEM
PROSTORNI PLAN
JEDINICE LOKALNE
SAM OUPRAVE
PROSTORNO
UREĐENJE
REALNI TERET
REGISTAR
KULTURNIH DOBARA
REGULACIONI PLAN
REKONSTRUKCIJA
Označava informatičke alate usmjerene ka omogućavanju
grafičkih odgovora na pretraživačke ili analitičke upite upućene
zbirkama podataka o prostoru.
Razvojni, strateški, dugoročni dokum ent prostornog uređenja
kojim se definišu osnovni ciljevi i principi razvoja u prostoru.
Prostroni plan jedinice lokalne samouprave preuzima i detaljnije
razrađuje planska opredjeljenja iz Prostornog plana Republike
Srpske uz uvažavanje prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti
područja jedinice lokalne samouprave podrazumijeva razvoj i
unapređivanje prirodnog i izgrađenog prostora kao rezultat
prirodnih i ljudskih aktivnosti.
Planirani razmještaj djelatnosti i objekata na određenom
prostoru.
Prema Zakonu o stvarnim pravima, daje svom korisniku
ograničeno stvarno pravo na nepokretnosti koju opterećuje
ovlašćujući ga da mu se na te re t njene vrijednosti periodično daju
stvari ili čine radnje koje su sadržaj tog realnog tereta .
Kulturna dobra se prema vrstama, upisuju u registar kulturnih
dobara. Registri kulturnih dobara su javni i vode ih Zavod i
ustanove zaštite, po vrstama kulturnih dobara za koje su nadležni.
Donosi za pretežno izgrađena urbana područja na osnovu
urbanističkog plana, kao i za područja od opšteg interesa jedinice
lokalne samouprave za razvoj privrede ili izgradnju objekata
društvene infrastrukture na osnovu urbanističkog plana ili
dokum enta višeg reda ili šireg područja, pri čemu je nužno
detaljno definisati uslove projektovanja i izgradnje novih
objekata, kao i rekonstrukciju postojećih.
Izvođenje građevinskih i drugih radova u svrhu prom jene
nam jene, kao i radova sanacije na postojećem objektu kojima se
mijenjaju konstruktivni e lem enti koji m ogu uticati na stabilnost
objekta ili njegovih pojedinih dijelova, ugrađuju se nove
instalacije ili oprem a, mijenjaju tehnološki procesi ili vanjski
izgled objekta i m ijenjaju se uslovi dati u građevinskoj dozvoli na
osnovu koje je o b jeka t izgrađen. Veća rekonstrukcija zgrade je
rekonstrukcija kod koje ukupna cijena rekonstrukcije koja se
odnosi na fasadu zgrade ili tehničke sisteme zgrade prelazi 25 %
vrijednosti zgrade, ne računajući vrijednost zemljišta na kojem se
1 7 3
RELACIONA BAZA
RENTA
SANACIJA
SLUŽBENOST
SPRAT
SPOM ENIK KULTURE
STEČAJNI DUŽNIK
zgrada nalazi, ili kod koje više od 25% površine fasade zgrade
podliježe rekonstrukciji.
Predstavljaju skup povezanih podataka kojima upravlja 'relacioni
sistem za upravljanje bazom podataka' (RDBMS - Relation Data
Base M a n a g e m e n t System). RDBMS u opštem slučaju ima dve
osnovne funkcije. Prva je da m emoriše i održava podatke koji
izražavaju svojstva posmatranih objekata (entite ta). Druga
funkcija omogućava kontrolisan pristup do memorisanih
podataka i prikazivanje podataka na zahtjev korisnika. RDBMS
omogućava obavljanje najrazličitijih operacija nad relacijama i
kombinovanje relacija da bi korisniku obezbedio odgovore na sva
pitanja koja imaju smisla s obzirom na sadržaj baze podataka.
Naknada na osnovu prirodnih i lokacijskih pogodnosti gradskog
građevinskog zemljišta i pogodnosti već izgrađene komunalne
infrastrukture koje mogu nastati prilikom korišćenja tog zemljišta.
Izvođenje građevinskih i drugih radova na oštećenom objektu
(ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti objekta ili kao
posljedica prirodnih i ljudskim dje lovanjem izazvanih nepogoda i
katastrofa) kojima se objekat dovodi u stanje prije oštećenja.
Prema Zakonu o stvarnim pravima, ograničeno stvarno pravo na
nečijoj stvari koje ovlašćuje svoga nosioca da se na određeni
način služi tom stvari (poslužna stvar), njen vlasnik je dužan da to
trpi ili nešto propušta.
Dio zgrade čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja
zgrade.
Građevinsko-arhitektonski objekat, graditeljska cjelina, deo
objekta i cjeline, objekat narodnog graditeljstva, drugi nepokretni
objekat, djelo m onum enta lnog i dekorativnog slikarstva, crkvenog
freskoslikarstva i ikona, vajarstva, primenjenih um etnosti i
tehničke kulture kao i pokretna stvar koja čini autentičnu cjelinu
sa t im objektima.
Platežno nesposobno fizičko i pravno lice. Razlog otvaranja
stečajnog postupka je platežna nesposobnost stečajnog dužnika.
U pravilu se smatra da je stečajni dužnik platežno nesposoban
ako 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novčane
obaveze. Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće
174
BROWNINFO
STEČAJNI POSTUPAK
STEČAJNI POVJERIOCI
STRATEGIJA
LOKALNOG RAZVOJA
platežne nesposobnosti. Ona postoji ako stečajni dužnik prema
predviđanjima u v rem enu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni
postojeće obaveze plaćanja.
U cilju grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika,
unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava
povjeriocima. U toku stečajnog postupka može se sprovesti i
reorganizacija stečajnog dužnika radi uređivanja pravnog položaja
stečajnog dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a
naročito radi održavanja njegovog poslovanja. Stečajni postupak
obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u
vrijem e otvaranja stečajnog postupka kao i imovinu koju stečajni
dužnik stekne za vrijem e stečajnog postupka (stečajna masa),
ukoliko drugim pravnim propisima nije predviđeno drugačije.
Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka,
povjerilaca koji u vrijem e otvaranja stečajnog postupka imaju
osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni
povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku otvorenog stečajnog
postupka steknu pravo potraživanja prema masi (povjerioci
mase). Stečajni postupak, u pravilu, može trajati godinu dana, a u
slučaju kada stečajni upravnik istovremeno vodi dva stečajna
postupka dvije godine.
Lica koja u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan
imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku.
Prema M iPro metodlogiji1, strategija lokalnog razvoja je
jedinstven planski dokum ent, a ne mehanički skup planova, koji je
za opštinsko vođstvo glavni instrument za upravljanje razvojem,
koji mu pomaže da uravnoteži m eđusobno konfliktne zahtjeve za
postizanjem rezultata i u kratkom i u dugom roku. Strategija
sadrži strateški, taktički i operativni nivo planiranja, čime se
usklađuju dugi, srednji i kratki rok.
1 MiPRO metodologija http://www.mhrr.gov.ba/PDF/default.aspx?id=764&langTag=bs-BA
1 7 5
SUBVENCIJA
(engl. Subsidy,
Subvention)
SVIJETLA VISINA
SVOJINA
TEHNIČKI SISTEM
ZGRADE
TRŽIŠNA VRIJEDNOST
UKLANJANJE
OBJEKTA
UKUPNA VISINA
OBJEKTA
Oblik financijske pomoći koju država daje ustanovama i
preduzetnicima (podsticanje proizvodnje, zaštita standarda
stanovništva) za strogo određenu namjenu. Zavisno od svrhe
razlikuje se velik broj subvencija: prema trajnosti (stalne i
povrem ene), prema vrsti organizacije/korisnika (privrednim i
neprivrednim organizacijama), prema izvoru sredstava (iz
budžeta, iz različitih fondova), prema nam jeni (dotacije, regresi,
premije za cijene pod društvenom kontrolom, izvozne premije,
razvojne premije, porezne olakšice, oslobađanje preduzeća od
plaćanja poreza, doprinosa, carina i sl.). Subvencije su svojevrsni
instrumenti ekonomske i socijalne politike.
Predstavlja visinu etaže mjerenu od kote završne obrade poda do
najniže kote završne obrade stropa.
Stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlašćenje da slobodno i po
svojoj volji stvar drži, koristi i da s njome raspolaže, a svakoga od
toga prava isključi u granicama određen im zakonom.
Tehnička oprem a zgrade ili samostalne upotrebne cjeline zgrade
koja služi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode,
osvjetljenje ili njihovu kombinaciju .
Nepokretnosti je ona koju je moguće postići u dogovoru između
zainteresovanog kupca i prodavca, u slučaju kada obe strane
imaju sve potrebne podatke o nekretnini.
Rušenje ili dem ontaža objekta ili njegovog dijela, zbrinjavanje
otpadnog materijala nastalog rušenjem zatečenog materijala,
oprem e i drugih e lem enata i dovođenje građevinske parcele ili
njenog dijela u uredno stanje, a vrši se zbog fizičke dotrajalosti ili
većih oštećenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim
djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa ili zbog izgradnje
novog objekta u skladu sa sprovedbenim planom.
Visina koja se mjeri od konačno zaravnatog terena na njegovom
najnižem dijelu uz fasadu objekta do najviše tačke krova
(sljemena)
176
BROWNINFO
URBANA
REGENERACIJA
URBANISTIČKI PLAN
VIS IN A OBJEKTA
ZALOŽNO PRAVO
ZAŠTITNI POJAS I
ZAŠTITNA ZONA
ZGRADA
ZN A M E N IT O MJESTO
Najširi oblik rekonstrukcije i često se poistovjećuje sa pojm om
urbane obnove. Pod ovim pojm om podrazumijeva se ponovno
građenje ili dogradnja devastiranih objekata i čitavih gradskih
četvrti, uz ponovnu gradnju ili rekonstrukciju objekata i uređenje
zatečenog stanja.
Razvojni, strateški, dugoročni dokum ent prostornog uređenja
kojim se definišu osnovni ciljevi i principi razvoja u prostoru, a
donosi se za urbano područje jedinice lokalne samouprave na
osnovu prostornog plana jedinice lokalne samouprave.
M jer i se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz fasadu
objekta na njegovom najnižem dijelu do gornje ivice tavanske
konstrukcije zadnje etaže, odnosno vrha nadzide potkrovlja.
Ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari ili pravu (zalogu)
koje daje ovlašćenje svom nosiocu (založnom povjeriocu) da
određeno potraživanje, ukoliko mu ne bude ispunjeno nakon
dospijeća, namiri iz vrijednosti te stvari, a vlasnik stvari (založni
dužnik) dužan je to da trpi. H ipoteku kao založno pravo moguće je
osnovati jedino na nepokretnostima, ukoliko zakonom nije
drugačije određeno.
Površine zemljišta, vodne površine ili vazdušni prostori koji su
određeni planom ili na osnovu plana numerički i grafički i
namijenjeni su za zaštitu života i zdravlja ljudi, bezbjednost
objekata, površina ili prostora, u skladu sa odredbam a posebnih
propisa ili u skladu sa stručnim pravilima koja se primjenjuju u
odgovarajućoj oblasti.
Objekat čiju građevinsku cjelinu čine horizontalni i vertikalni
elem enti i krov, zajedno sa svim instalacijama i oprem om , koji
čine funkcionalnu cjelinu, a namijenjena je za stanovanje ili
obavljanje određenih djelatnosti ili funkcija.
Prostor vezan na događaj od posebnog značaja za ¡storiju,
duhovni život srpskog naroda, područje sa izrazitim svojstvima
prirodnih i radom stečenih vrijednosti kao jedinstvene cjeeline,
kao i spomen grobovi, groblja i druga spomen obeležja podignuta
radi očuvanja uspomene na značajne događaje, ličnosti i mjesta iz
istorije srpskog naroda (memorijali) .
177
ZELENE I
REKREACIONE
POVRŠINE
Osim objekata pejzažne arhitekture, podrazumijevaju i javne
zelene površine, zelene zone, odnosno pojaseve, a koje imaju
različite rekreacione i zaštitne nam jene, zelene površine
stambenih, odnosno urbanih cjelina, zelene površine posebne
nam jene, površine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom
prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta),
zelene površine uz obale rijeka i jezera.
178
CIP - KaTajiorH3au,nja y ny6jiHKaii;iijH HapoflHa h yHHBep3HTeTCKa GHGjmoTeica Peny6jiHKe CpncKe, Baita JIyKa
711.168
T>yKHTi, AjieKcaHflpaBrowninfo : priručnik za uspostavljanje interaktivne baze podataka
braunfild lokacija / Aleksandra Đukić,Tijana Vujičić. -1. izd. - Banja Luka: Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet, 2014 (Laktaši: Grafomark). - 176 s tr .: ilustr.
Tiraž 300. - Napomene i bibliografske reference uz tekst.
ISBN 978-99955-752-1-2 1.
ByjHHHh, TiijaHa [ayrop]
a) Yp6aHH3aM - BpayH(J)njifl jioKamnje
COBISS.RS-ID 4599576
germancooperationDEUTSCHE ZUSAMMENARBEIT
Implemented by giz: I NOVA
Z l.Z
SZ
9||9
66
68
Zn6
■ ■■■■■■II !■ 1111 ■■!■■ B
ill ■■
Recommended