View
3
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
1
UNIVERZITET CRNE GORE
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE
Odsjek za sportsko novinarstvo
Nemanja Tomašević
SPORTSKA KRETANJA U TURIZMU KOD OSOBA MUŠKOG
POLA OD 25 DO 35 GODINA SA TERITORIJE NIKŠIĆA
(završni rad)
NIKŠIĆ, 2016.
2
UNIVERSITY OF MONTENEGRO
FACULTY FOR SPORT AND PHYSICAL EDUCATION
Department of sports journalism
Nemanja Tomašević
SPORTS MOVEMENT IN TOURISM MALES FROM 25 TO 35
YEARS OLD FROM THE TERRITORY OF NIKSIC
(THESIS)
NIKŠIĆ, 2016.
3
Univerzitet Crne Gore
Fakultet za sport i fizičko vaspitanje-Nikšić
SPORTSKA KRETANJA U TURIZMU KOD OSOBA MUŠKOG POLA
OD 25 DO 35 GODINA SA TERITORIJE NIKŠIĆA
(završni rad)
Predmet: Teorijske osnove sporta u turizmu Kandidat: NemanjaTomašević
Mentor: prof. dr Duško Bjelica Studijski program: Sportsko novinarstvo
Datum odbrane rada______________ Broj indexa: 1719/13
Nikšić, 2016. godine
4
Sažetak
Ovaj rad se bavi istraživanjem sportskog turizma na teritoriji Nikšića i orjentisan je na
osobe muškog pola koje imaju od 25 do 35 godina. Istraživanje je sprovedeno na 100
ispitanih uzoraka koji su u anketnim upitnicima odgovarali na zadata pitanja i tako
pokazali određene činjenice. Statističkom obradom prikupljenih podataka prikazani su
rezultati o mjeri bavljenja sportskom aktivnošću, količini korišćenja sportskog turizma i
razlozima ciljne grupe koja se odlučuje odnosno ne odlučuje na ovakav vid turizma.
Rezultati istraživanja su pokazali da se sportskim turizmom bavi svega 12% muškaraca
starosnog uzrasta od 25 do 35 godina a da najveći razlog takvog stanja predstavlja loš
ekonomski status ispitanika.
Ključne riječi: Sportski turizam, sportska aktivnost, Nikšić, razvijenost.
5
Abstract
This paper deals with the study of sports tourism in the territory of Niksic and it is
oriented towards the males ages from 25 to 35 years. The study was conducted on 100
samples tested which are in questionnaires answered the specific questions and thus show
certain facts. Statistical analysis of the data collected shows the results on the extent of
practicing sport activity, the amount of use of sports tourism and the reasons for the target
group is decided or not decided on this type of tourism. The results of research showed
that the sports tourism deals with only 12% of men age 25 to age 35 years and the biggest
reason for this situation is the poor economic status of respondents.
Key words: Sports tourism, sports activity, Niksic, development.
6
SADRŽAJ
1. UVOD ......................................................................................................................1
2. TEORIJSKI OKVIR RADA ................................................................................... 3
2.1. Definisanje osnovnih pojmova ........................................................................ 3
2.2. Pregled dosadašnjih istraživanja ...................................................................... 4
3. PREDMET, PROBLEM I CILJEVI ISTRAŽIVANJA.............................................8
4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA...................................................................................9
5. METOD RADA ..................................................................................................... 10
5.1. Tok i postupci istraživanja ............................................................................. 10
5.2. Uzorak ispitanika ........................................................................................... 10
5.3. Uzorak mjernih instrumenata ........................................................................ 10
5.4. Opis mjernih instrumenata ............................................................................ 11
5.5. Statistička obrada podataka............................................................................ 12
6. INTERPRETACIJA REZULTATA .................................................................... 13
7. ZAKLJUČAK ...................................................................................................... 22
LITERATURA ..................................................................................................... 23
PRILOG ............................................................................................................. 24
7
1.UVOD
Novi trendovi na turističkom tržištu uticali su na pojavu specifičnih oblika turizma, koji se
razlikuju od masovnog turizma u fokusu koji je usmjeren na zadovoljavanje dodatnih
potreba turista. Sport, kao važan činilac fizičkog vježbanja predstavljaju faktori povećanja
zdrastvenog statusa ljudi, značajan element odmora i relaksacije i sredstvo za podizanje
radne i odbrambene sposobnosti građana. Sport predstavljaju svi oblici fizičke aktivnosti
koji kroz neorganizovano ili organizovano učešće imaju za cilj izražavanje ili poboljšanje
fizičke spremnosti i mentalnog blagostanja, stvaranje društvenih odnosa ili postizanje
rezultata na takmičenjima svih nivoa (Mašić, 2008). Sport se često, prema tendencijama
ka definisanju istog, poistovjećuje sa takmičenjem, kao njegovim suštinskim sastavnim
dijelom. Međutim sport predstavlja daleko širi i kompleksniji pojam od takmičenja
odnosno u širem smislu se definiše kao aktivnost koja obuhvata takmičarsku aktivnost,
specifičnu pripremu za takmičenje, specifične odnose i veze u sferi te djelatnosti uzete u
cjelini dok u užem smislu sport je orjentisan na postizanje rezultata (Bjelica, 2005).
Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog
mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije
povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Blagojević, 1996). Obuhvata
rekreaciju, putovanje i odmor. Sportsko-rekreativne aktivnosti spadaju u jednu od
dodatnih potreba novih turista, dok razvoj mnogobrojnih sadržaja ove vrste direktno
doprinosi i ukupnom turističkom prosperitetu destinacije. Sportska rekreacija u turizmu, u
osnovi predstavlja pokretač aktivnih odmora u turizmu. Aktivan odmor podrazumijeva
psihofizičku aktivnost i danas se često primenjuje kao opuštajuće sredstvo od stresnog
posla. Istraživanjem potreba savremenog čoveka, kome nedostaje fizička aktivnost i
kontakt sa prirodom, došlo se do konstatacije da upražnjavanje sportsko rekreativnih
aktivnosti u turizmu upotpunjuje boravak i oporavak turista. Sadržaji sportske rekreacije
na putovanjima imaju dominantnu ulogu u zadovoljavanju potreba za kretanjem i
odgovarajućom aktivnošću, stoga nije neobično što sportska rekreacija u turizmu
predstavlja predmet interesa ali i potrebu sve većeg broja turista.Sport i turizam
predstavljaju dvije društvene pojave koje su srodno povezane i veoma slične. Funkcijska
blizina proistekla je iz toga da su nosioci ove dvije pojave isti subjekti. U današnjem
savremenom turizmu sport nema samo perceptivnu ulogu, već turisti postaju aktivni
učesnici raznih sportova a sam sport predstavlja važan sadržaj boravka odnosno turističke
ponude određene destinacije. Sport i turizam, odnosno akteri-turisti ne idu na turistička
putovanja s ciljem neke zarade, tačnije zadovoljenja ekonomskih potreba već drugih
zdrastvenih, razonodnih ili kulturnih. Odnos sporta i turizma, u kojem je sport glavni
motiv putovanja doveo je do razvoja sportsko-rekreativnog turizma. U okviru ove
posebne vrste izdvaja se i takmičarski sportski turizam a pojavljuju se i zimski i ljetnji
sportski turizam, analogno zavisni od godišnjih doba. Sportsko-rekreativni turizam
8
baziran je na bavljenju sportsko-turističkim aktivnostima koje predstavljaju njegov glavni
pokretač i tu je aktivnost izabrana od strane turiste zarad zadovoljenja određenih potreba
(Bjelica, 2006). Sportski turizam koji egzistira kroz posmatranje sportskih događaja,
posjete sportskim atrakcijama i kroz aktivno ucešće turiste dovodi do zadovoljenja
funkcija i sporta i sportske rekreacije i funkcija turizma. Sport i turizam su međusobno
povezani i razvoj jednog utiče na razvoj drugog. U današnjem savremenom svijetu sport i
turizam postali su dio čovjekovog planiranja i osmišljavanja zivota. Savremeni čovjek
odnosno turista postaje dio velikih migracija u potrazi za zadovoljenjem svojih
personalnih potreba (Bjelica, 2005). Sport i rekreacija, kao motivi za turistička putovanja,
imaju višestruku ulogu. Prvo, na putovanja se upućuju sportisti, sudije, menadžeri i
publika radi učestvovanja ili posmatranja raznih sportskih događaja. To su obično kraća
putovanja, sa izuzetkom velikih sportskih priredbi (olimpijske igre, svjetska i evropska
takmičenja i dr.). U tim vrstama putovanja motivi su jasno određeni i prema njima
prepoznajemo poseban oblik turizma – sportski turizam.
Crna Gora, sa svojom relativno malom površinom od 13.812km, ima odlične
predispozicije za razvoj savremenog turizma. Samim tim i sportskog turizma. Neobična
klima, raznovrsni prirodni resursi, reljef , izlazak na Jadransko more i bogatstvo vodama
idealni su za razvoj primorskog i zimskog turizma. Uslov za razvoj savremenog turizma
implicira i uslov za razvoj sportskog turizma. Nikšić kao grad iz centralnog dijela Crne
Gore, bogat kako u turističkom tako i u sportskom smislu predstavlja osnovu ovog
istraživačkog rada. Tačnije sportska turistička kretanja osoba muškog pola u ovom gradu.
Sportska turistička kretanja, odnosno putovanja danas se razlikuju po svojim specijalnim
razlozima kao sto su zdravlje, odmor i relaksacija, takmičenje a koji dovode do zaključka
da li se danas putuje i u kojoj mjeri.
9
2. TEORIJSKI OKVIR RADA
2.1. Definisanje osnovnih pojmova
Sport u širem smislu se definiše kao aktivnost koja obuhvata takmičarsku aktivnost,
specifičnu pripremu za takmičenje, specifične odnose i veze u sferi te djelatnosti uzete u
cjelini a u užem smislu sport je orjentisan na postizanje sportskih rezultata (Bjelica,
2005).
Turizam je skup odnosa i pojava koje proizilaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog
mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako taj boravak nije u vezi sa
obavljanjem drugih privrednih djelatnosti (Blagojević, 1996).
Turisti su posjetioci koji su ostvarili makar jedno noćenje izvan svog stalnog mjesta
boravka (Blagojević, 1996).
Pojam turiste se definiše prema izabranom kriterijumu, najčešće prema odredištu
putovanja (domaći i inostrani turizam) ili prema motivima putovanja (zdravlje, odmor,
rekreacija, kultura).
Turizam i rekreacija:
Pod rekreacijom se podrazumijeva obnavljanje ili jačanje psihofizičkih sposobnosti
oslabljenih ili ugroženih zbog životnih i radnih prilika s tim da se ona prije svega postiže
putem odmora i razonode.
Sportska rekreacija po pravilu nema ni takmičarski ni posmatrački karakter. To je
sportska aktivnost izabrana po sopstvenom izboru sa svrhom zadovoljenja potreba za
kretanjem, igrom, aktivnim odmorom i razonodom (Bjelica, 2006).
Sportski turizam predstavlja putovanje van svog stalnog mjesta boravka, u drugo
turističko odredište, gdje je glavni motiv putovanja bavljenje sportom ili sportskom
rekreacijom.
Sportski turizam se definiše kao turizam u kom je sport glavni motiv putovanja i boravka
turiste u turističkom odredištu (Bjelica, 2006).
Kategorije sportskog turizma:
1. Posmatranje sportskih događaja
2. Posjeta sportskim atrakcijama
10
3. Aktivno učešće (Bjelica, 2006).
Istraživanje se definiše kao organizovan i precizno definisan sistem praktičnih i logičkih
procedura kojima se otkrivaju naučne činjenice, te definišu i provjeravaju naučni zakoni.
Istraživanje je osnovna organizaciona forma naučnog rada (Perić, 2006).
Anketiranje je jedna od najrasprostranjenijih istraživačkih tehnika i podrazumijeva
prikupljanje podataka pisanim ili usmenim putem na osnovu odgovora na unaprijed
postavljena pitanja (Perić, 2006).
Upitnik ili anketni list je instrument tehnike anketiranja i sadrži dvije grupe pitanja. Prva
grupa se odnosi na personalne podatke ispitanika a druga na aktuelni predmet istraživanja
(Perić, 2006).
2.2. Pregled dosadašnjih istraživanja
Sportski turizam sada predstavlja jedan od megatrendova u turizmu. Sam termin sportski
turizam nema daleku istoriju za razliku od sporta i bavljenja sportskim aktivnostima koji
se koriste i upražnjavaju dugi niz godina.
Bogosavac, Jovanović i Dragosavljević (2012) u svom naučnom radu “Odnos turista
prema sportsko-rekreativnim sadržajima kao dijelu turističke ponude” govore o odnosu
posjetilaca turističkih destinacija banjalučke regije prema sportsko–rekreativnom
vježbanju uopšte i sportsko–rekreativnom vježbanju kao dijelu turističke ponude.U
skladu sa pravcima razvoja banjalučke regije, turizam se naglašava kao jedna od
prioritetnih privrednih djelatnosti. Problem istraživanja je utvrditi odnos posjetilaca
turističkih destinacija banjalučke regije prema sportsko–rekreativnom vježbanju uopšte i
sportsko–rekreativnom vježbanju kao dijelu turističke ponude, te utvrđivanje veza
demografskih karakteristika posjetilaca i njihovog odnosa. Generalno posmatrajući, cilj
ovog rada je iznalaženje faktora i mogućnosti unapređenja sportsko-rekreativnih sadržaja i
objekata u turističkoj ponudi na području banjalučke regije, kao dijela turističke ponude.
Dobijeni rezultati ukazuju na pozitivan odnos ispitanika prema sportsko-rekreativnim
sadržajima kao dijelu turističke ponude i na potrebu poboljšanja istih. Statistički se
značajno razlikuju odnos ispitanika različite stručne spreme gdje pozitivan odnos iskazuju
ispitanici sa višom stručnom spremom. Uočeno je da postoji potreba za povećanim
učešćem kvalitetnih sportsko-rekreativnih programa koji će svoje mjesto naći u turističkoj
ponudi banjalučke regije.
11
Šipčić (2013) u svom stručnom radu “Značaj menadžmenta u sportu i turizmu
Hrvatske” govori o fenomenu sporta u turizmu kao predmetu hrvatskih ali I inostranih
istraživača. Fenomen sporta i sportske rekreacije u turizmu postao je predmet mnogih
istraživanja domaćih, ali i stranih stručnjaka. Naime, prepoznata je nužnost suradnje
raznih stručnjaka s jedinstvenim ciljem doprinosa u kreiranju turističkog proizvoda. Istra
je prepoznatljiva upravo po kvalitetnom turističkom proizvodu koji je vrlo prihvatljiv,
posebno stranom gostu, jer zadovoljava očekivanja gosta. Danas je nezamislivo da na
primjer, jedan hotel nema wellness sa svim elementima za aktivni oporavak i
uravnoteženje duha i tijela. Kada govorimo o sportu u turizmu najčešće
podrazumijevamo boravak sportskih klubova u obliku pripreme sportaša. Temeljna
karakteristika priprema sportaša je da mali broj osoba (sportska momčad) koristi veliki
prostor kao sportske dvorane, nogometna igrališta i bazene. Značaj sportskog
menadžmenta je nemjerljiv u odnosu na uspješnost turističke djelatnosti, a jednako tako
naglašavamo nužnost suradnje s timom različitih stručnjaka.
Topoljak, Kendić, Salihagić (2014) u svom istraživanju “Istraživanje zdrastvenog sportau
regionalnom sportskom turizmu” govore o bavljenju sportom sa ciljem poboljšanja opšteg
zdravlja. U okviru sportskog turizma mogu da se identifikuju dva pravca razvoja sporta i
turističkih atrakcija. Pored avanture u centru pažnje su sportske discipline koje imaju za
cilj poboljšanje zdravlja. Ovo poslednje posebno važi za banje i zdravstveni turizam. Na
osnovu demografskih promjena, povećala se svest javnosti o troškovima zdravstvene i
povećane zdravstvene zaštite, pa možemo pretpostaviti da će biti značajan rast u ovoj
oblasti u budućnosti. Studije koje se bave turizmom će izgledati kao empirijski rezultati
o zdravstvenim motivima turista, tako da sada po stoje dokazi o strukturnoj vezi između
zdravlja i sportskog turizma. Kao osnova u upravljanju ovom području, neophodno je
znati teorijske odnose, i praktične vještine.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore sa projektnim partnerima: Ministarstvo
održivog razvoja i turizma, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit
(GIZ) i Trendscope - istraživanje i savetovanje, (2011) je izvršila istraživanje pod
nazivom “Analiza tržišnih potencijala za Crnu Goru u Severnoj, Zapadnoj i Istočnoj
Evropi”. Kalkulacija je napravljena u odnosu na turiste koji su već upražnjavali aktivne
odmore u poslednje tri godine i one koji planiraju takav odmor u budućnosti. Većina
ispitanika izjasnila se da je u Crnoj Gori već bila ranije, ili da planira da je posjeti u
budućnosti. Turisti iz Centralne i Severne Evrope uglavnom su zainteresovani za aktivan
odmor u Crnoj Gori, očekujući standarde kao i kod svjetski atraktivnih destinacija. Ovi
ispitanici uglavnom su izrazili želju za turama od mjesta do mjesta, a nešto veći broj njih
naklonjen je kružnim turama sa istom početnom i krajnjom tačkom. Kategorija turista
koja se rekreira hiking i biking aktivnostima, manje je naklonjena grupnim putovanjima,
odnosno preferira individualne ture bez vodiča, pa se stoga prilikom daljeg razvoja staza
treba voditi računa o boljoj signalizaciji, markaciji, dostupnosti turističkih mapa i GPS
12
podataka. Prema učestalosti odlaska na aktivne odmore, tipični trend za turističko tržište u
Centralnoj i Severnoj Evropi predstavljaju kratki odmori u više navrata, koji se uglavnom
odvijaju van glavne sezone. Kako bi se Crna Gora što bolje pozicionirala sa ponudama
sportsko - rekreativnih aktivnosti na destinaciji, neophodna je laka dostupnost proizvoda
(brzo i jeftino). Prema istraživanjima ovih ispitanika, klasični štampani materijali i mape i
dalje predstavljaju važan deo u procesu informisanja, dok je internet preuzeo primat i
predstavlja najvažniji izvor informacija. Većina evropskih turista prilikom odlaska na
destinaciju kao prevozno sredstvo koristi automobil, mada je visok procenat i onih koji
prilikom transporta koriste avion. Sa sobom uglavnom nose svoju ličnu opremu za aktivne
odmore (od čega naročito bicikla), što bi prevoznici u zemlji trebalo imati u vidu. Za
svoje saputnike na ovim putovanjima najviše ispitanika izjasnilo se da vodi svoje intimne
partnere, a zatim i prijatelje, decu ili ostale. Kod odnosa muško - ženske prisutnosti, došlo
se do rezultata da 70% mauntinbajkera čine muškarci, dok kod hajkera odnos je
izjednačen: 50% muškarci, 50% žene.
Taleghani i Ghafary (2014) u svom istraživanju „Providing a Management Model for the
Development of Sports Tourism” govori o modelu upravljanja za razvoj sportskog
turizma Turske. Turizam je glavna industrija u svetu. Sportski turizam se smatra kao dio
turizma stvoren kroz integracije sporta i turizma. Sportski turizam raste da ubjedi svaku
zemlju da otvori polje u svojoj branši. Cilj ovog istraživanja je da pruži model upravljanja
za razvoj sportskog turizma i pronalaženju problema ove industrije. 112 upitnika
prikupljeni i analizirani korišćenjem KMO i obrazložena je analiza. Rezultati su pokazali
da, privlačenje planinarenja ima faktor 0.79, plažni sportovi ima 0.78 ovog faktora,
pustinjske atrakcije imaju faktor od 0.75, lov privlačnost (0.75). Nevolje ovoj industriji
su navedeni takođe a to su : a) kulturne barijere b) infrastrukturni problem.
13
3. PREDMET, PROBLEM I CILJ ISTRAŽIVANJA
Predmet ovog istraživanja su osobe muškog pola starosnog uzrasta od 25 do 35 godina sa
teritorije Nikšića i njihovo bavljenje sportskim turizmom.
Problem ovog istraživanja jesu sportska kretanja u turizmu kod osoba muškog pola od 25
do 35 iz Nikšića i glavni razlozi zbog kojih se oni bave, odnosno ne bave sportskim
turizmom.
Generalni cilj istraživanja jeste prikazati učestalost sportskog turizma ispitanika, osoba
muškog pola od 25 do 35 godina sa teritorije Nikšića.
Posebni cilj istraživanja jeste otkrivanje razloga zbog kojih se izabrana ciljna grupa bavi
odnosno ne bavi sportskim turizam.
14
4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA
Na osnovu problema, predmeta i cilja istraživanja postavljena je sledeća generalna
hipoteza.
Generalna hipoteza (Hg) glasi:
Osobe muškog pola starosti od 25 do 35 godine sa teritorije Nikšića u značajnoj
mjeri se bave sportskim turizmom.
Posebna hipoteza (H1) glasi:
Ekonomska sigurnost ima direktni uticaj na korišćenje sportskog turizma.
15
5. METOD RADA
5.1. Tok i postupci istraživanja
Prvi korak u istraživanju predstavlja izbor tehnike i instumentarija. U ovom slučaju,
konkretno, radi se o anketi kao tehnici i anketnom listu ili upitniku kao instrumentu.
Drugi korak predstavlja terenski rad, odnosno popunjavanje upitnika od strane uzorka
ispitanika iliti populacije. Nakon odrađenog terenskog dijela prelazi se na statistički dio,
odnosno na statističku obradu podataka. Sledi prezentovanje rezulata i donošenje
konačnog zaključka istraživanja.
5.2. Uzorak ispitanika
Istraživanje se sprovodi na uzorku od stotinu ispitanika. Uzorak ispitanika je stratificirani
slučajni uzorak jer su poznate varijable po kojoj se razlikuju u populaciji a to su starosni
uzrast i polna struktura. Tačnije uzorak ispitanika su osobe muškog pola starosti od 25 do
35 godina sa teritorije Nikšića.
5.3. Uzorak mjernih instrumenata
Tehnika kod ovog istraživačkog rada je anketiranje a njen instrument je upitnik ili anketni
list. Varijable u ovom istraživačkom radu su bile:
Da li se bavite sportskim aktivnostima i sportskom rekreacijom?
U kojoj mjeri se bavite sportskom aktivnošću i sportskom rekreacijom?
Da li koristite sportski turizam odnosno putovanje van svog mjesta boravka a gdje
je sportska aktivnost glavni motiv putovanja?
U kojoj mjeri koristite sportski turizam?
Razlozi zbog kojih koristite sportski turizam?
Godišnji period kada koristite sportski turizam?
Razlozi zbog kojih se ne odlučujete na sportski turizam odnosno na putovanja gdje
je sportska aktivnost glavni motiv putovanja?
Da li ste ekonomski obezbjeđeni da sebi priuštite putovanje van svog stalnog
mjesta boravka zarad sportsko-rekreativnog bavljenja turizmom?
16
Uzeći u obzir da ste dovoljno ekonomski obezbjeđeni da možete sebi da priuštite
bavljenje sportskim turizmom, da li bi ste u skladu sa vašim željama, slobodnim
vremenom i mogućnostima to i učinili?
5.4. Opis mjernih instrumenata
Mjerni instrument je anketni list odnosno upitnik. Upitnik kod ovog istraživačkog rada je
sastavljen od dva dijela pitanja. Prvi dio pitanja se odnosi na lična pitanja ispitanika
tačnije ime i prezime, godinu rođenja kako ne bi se prešla starosna granica od 25 do 35
godina, školska sprema odnosno stepen obrazovanja, zanimanje i na kraju provjeravanje
zaposlenosti ispitanika. Drugu grupu pitanja čine pitanja koja su vezana za samu srž
istraživanja.
Prvo pitanje se odnosi na samo ispitanikovo bavljenje sportskim aktivnostima i
sportskom rekreacijom. Na ovo pitanje su ponuđena dva odgovora, „Da“ kao
potvrdan i „Ne „ kao negativan odgovor.
Drugo pitanje traži od ispitanika da pokaže u kojoj mjeri se bavi sportom i
sportskom rekreacijom. Kod ponuđenih odgovora postoje tri grupe odgovora. Prva
grupa se odnosi na redovno bavljenje sportskom aktivnošću i sportskom
rekreacijom ( svakog dana, dva puta nedeljno, tri do pet puta nedeljno). Druga
grupa ponuđenih se odnosi na povremeno bavljenje sportskim aktivnostima i
sportskom rekreacijom. I treća grupa odgovora su odgovori koji nisu ponuđeni već
koje ispitanik po svom nahođenju upisuje.
Treće pitanje se direktno odnosi na korišćenje sportskog turizma ispitanika
odnosno putovanje van svog stalnog mjesta boravka gdje je sportska aktivnost
glavni motiv putovanja. Ponuđena su dva odgovora, potvrdni i negativni.
Četvrto pitanje se odnosi na mjeru korišćenja sportskog turizma. U upitniku je
ponuđeno pet grupa odgovora. Prva se odnosi na potpuno nekorišćenje sportskog
turizma, druga na rijetko korišćenje (jednom u mjesecu i jednom u godini), treća
na povremeno (2-3 puta u mjesecu, 5-6 puta u godini), četvrta na redovno (više
puta u mjesecu , više puta u godini) i peta u koja ispitanik upisuje svoj odgovor
koji nema u ponuđenim.
Peto pitanje se odnosi na razloge zbog kojih ispitanici koriste sportski turizam.
Kao ponuđeni odgovori navode se aktivno učešće u sportskoj aktivnosti,
posmatranje određenih sportskih događaja, posjeta sportskim atrakcijama,
zdrastveni razlozi, sportska rekreacija, razonoda, odmor, slobodno vrijeme i drugi
koje navodi sam ispitanik.
17
Šesto pitanje odnosi se na godišnji period u kom se koristi sportski turizam. U
ponuđenim odgovorima se nalaze sva četiri godišnja doba.
Sedmo pitanje traži od ispitanika da ukoliko se ne odlučuje na sportski turizam,
dati odgovor i razloge. Kao ponuđeni odgovori navode se nedostaci vremena,
novca, motiva, sportsko-turističke ponude, sportsko-rekreativna neaktivnost,
zdrastveni razlozi i drugi koje ispitanik ima pravo da navede.
Osmo pitanje traži konkretan odgovor od ispitanika da li je ili nije ekonomski
obezbjeđen da sebi priušti putovanje van svog stalnog mjesta boravka zarad
sportsko-rekreativnog bavljenja turizmom. Ispitanici su imali ponuđena dva
odgovora, “Da” kao potvrdan i “Ne” kao negativan odgovor.
Deveto pitanje traži od ispitanika da se postave u situaciju da je dovoljno
ekonomski obezbjeđen da priušti bavljenje sportskim turizmom i da li bi se u
skladu sa mogućnostima, slobodnim vremenom i željama odlučio na sportski
turizam. Takođe kao kod prethodnog pitanja ispitanici su imali iste ponuđene
odgovore, “ Da “ kao pozitivan odgovor i „ Ne “ kao negativan odgovor.
Na peto, šesto i sedmo pitanje u kojem je više odgovora ponuđeno ispitanik ima pravo da
zaokruži više odgovora.
5.5. Statistička obrada podataka
Statistička obrada podataka se vrši prikazivanjem odgovora na anketna pitanja u
tabelama, brojnom i procentualnom vrijednošću. Podaci su obrađeni redom počevši od
prvog anketnog pitanja.
18
6. INTERPRETACIJA REZULTATA
Istraživanje o sportskim kretanjima u turizmu osoba muškog pola starosne uzrasti od 25
do 35 godina sa teritorije Nikšića rađeno je tehnikom anketiranja na uzorku od stotinu
osoba i odgovorima sa upitnika dobijeni su sledeći rezultati:
Tabela 1. Bavljenje ispitanika sportskom aktivnošću i sportskom rekreacijom
Uzorak ispitanika DA-(%) NE-(%)
100-(100%) 82 - (82%) 18 - (18%)
Tabela 1, pokazuje bavljenje ispitanika sportskom aktivnošću i sportskom rekreacijom,
tačnije od 100 ispitanika njih 82 se bavi ovom vrstom aktivnosti dok njih 18 to ne čini
uopšte. Procentualno gledano 82% se bavi ovom vrstom aktivnosti dok 18% ispitanika se
ne bavi sporskom aktivnošću i sportskom rekreacijom.
Tabela 2. Mjera bavljenja sportskom aktivnošću i sportskom rekreacijom onih koji su
anketiranjem se izjasnili da se bave istom redovno i povremeno.
Redovno Svakog dana-(%) 2 x nedeljno- (%) 3-5 x nedeljno-
(%)
27-(27%) 6 – (6%) 12 – (12%) 9- (9%)
Povremeno U toku nedelje U toku mjeseca U toku godine
55 – (55%) 24 – (24%) 20 - (20%) 11- (11%)
U Tabeli 2, prikazani su rezultati onih ispitanika koji su izjasnili da se sportskom
aktivnošću i sportskom rekreacijom bave redovno i povremeno. Broj ispitanika koji se
bavi redovno iznosi 27. Od njih 27, svakog dana to čini njih 6, dva puta nedeljno njih 12
dok tri do pet puta to čine njih 9 muškaraca. Procentualno izraženo 27% ispitanika se bavi
redovno, svakog dana to čini 6%, dva puta nedeljno 12 %, tri do pet puta 9 %. Povremeno
se sportskom aktivnošću i sportskom rekreacijom bavi njih 55. Od njih 55 u toku nedelje
njih 24, u toku mjeseca njih 20 i u toku godine njih 11. Procentualno to izgleda 24 % u
toku nedelje, 20 % u toku mjeseca i 11% u toku godine.
Tabela 3. Broj i procenat onih koji koriste sportski turizam odnosno putovanje van svog
stalnog mjesta boravka gdje je sport glavni motiv putovanja.
Uzorak ispitanika DA – (%) NE - (%)
100 – (100%) 12 – (12%) 88 – (88%)
19
Tabela 3, prikazuje rezultate korišćenja sportskog turizma a rezultati govore da se
sportskim turizmom bavi 12 osoba muškog pola dok 88 njih to ne čini. Procentualno
govoreći 12% ispitanika koristi sportski turizam a 88% ne.
Tabela 4. Broj onih ispitanika koji rijetko koriste sportski turizam
Ispitanici koji rijetko
koriste sportski turizam
Jednom u mjesecu Jednom u godini
9 – (9%) 1 – (1%) 8 – (8%)
Ispitanici koji povremeno
koriste sportski turizam
2-3 puta u mjesecu 5-6 puta u godini
3 – (3%) 0 – (0%) 3 – (3%)
Tabela 4, prikazuje broj ispitanika koji se sportskim turizmom bavi rijetko i povremeno.
Sportskim turizmom se rijetko bavi njih 9. Jednom u mjesecu 1 ispitanik dok jednom u
godini njih 8. U procentima to iznosi 9% od onih koji koriste sportskim turizmom, 1%
jednom u mjesecu i 8% jednom u godini. Povremeno se sportskim turizmom bavi svega 3
muškarca. I to njih 3,od 5 do 6 puta u godini. Procentualno gledano 3% je onih koji se
povremeno bave sportskim turizmom.
Tabela 5. Odgovori na razloge koje su ispitanici imali kao ponuđene u pitanju koji su
razlozi korišćenja sportskog turizma
Razlozi
korišćenja
sportskog
turizma
A
B
C
D
E
F
G
H
I
4 -
(4%%)
6 - (6%) 4-
(4%)
1-
(1%)
3 –
3%)
0 0 1-
(1%)
0
Zbog nemogućnosti upisivanja svih odgovora u tabele kao potpuni gramatički iskaz,
ponuđene razloge okarakterisao sam slovima pa iste navodim ispod-
A-aktivno učešće u sportskoj aktivnosti
B-posjeta određenih sportskih dogadjaja
C-posjeta sportskim atrakcijama
D-zdravlje
E-sportska rekreacija
F-razonoda
20
G-odmor
H-slobodno vrijeme
I-drugi razlozi
Kod petog anketnog pitanja koje se odnosilo na razloge korišćenja sportskog turizma
rezultati su pokazali a oni se nalaze u Tabeli 5, da 4% onih koji koriste sportski turizam to
čine zbog aktivnog učešća u sportskoj aktivnosti, 6% njih zbog posjeta određenih
sportskih događaja, 4% zbog posjete sportskim atrakcijama, 3% zbog zdrastvenog statusa
i 1 % zbog razonode i slobodog vremena.
Tabela 6. Godišnji period u kom se koristi sportski turizam
Uzorak
ispitanika koji
koriste
sportski
turizam
Jesen
Zima
Proljeće
Ljeto
12- (12%) 0-(0%) 1- (1%) 0 11- (11%)
Tabela 6, prikazuje u kojem godišnjem dobu ispitanici koriste sportski turizam i to od njih
12 koji koriste, 11 to čini ljeti dok zimi svega 1 ispitanik. Procentualno prikazano to
iznosi 91.67% ljeti a 8.33% zimi.
Tabela 7. Broj i procenat odgovora na pitanje razloga zbog kojih se ispitanici ne bave
sportskim turizmom
Razlozi
nekorišćen
ja
sportskog
turizma
Nedostat
ak
vremena
Nedostat
ak
motiva
Nedostat
ak novca
Nedostat
ak
sportsko-
turističke
ponude
Sportsko-
rekreativ
na
neaktivno
st
Zdrastve
no stanje
Drugi
razlo
zi
19-
(19%)
6- (6%) 63-
(63%)
0 0 0 0
U tabeli 7, prikazani su rezultati odgovora koje su ispitanici naveli kao razloge
nekorišćenja sportskog turizma a rezultati su sledeći: od 88 osoba koje se ne bave
sportskim turizmom njih 19 to čini zbog nedostatka vremena, 6 zbog nedostatka motiva i
63 zbog nedostatka novca. U procentima to iznosi , 19% sportski turizam ne koristi zbog
nedostatka vremena, 6% zbog nedostatka motiva i 63% zbog nedostatka novca.
21
Tabela 8. Broj i procenat ispitanika koji je ekonomski obezbjeđen da sebi priušti bavljenje
sportskim turizmom
Uzorak ispitanika Da Ne
100- (100%) 35 - (35%) 65 – (65%)
Tabela 8, pokazuje broj ispitanika koji je ekonomski obezbjeđen da sebi priušti bavljenje
sportskim turizmom a rezultati su pokazali da je od 100 ispitanika njih 35 ekonomski
obezbjeđeno dok 65 ispitanika nije. U procentima to iznosi 35% onih koji su ekonomski
obezbjeđeni da priušte sportski turizam dok 65% ispitanika nije ekonomski obezbjeđeno.
Tabela 9. Broj i procenat ispitanika koji bi da su ekonomski obezbjeđeni, koristili
sportski turizam
Uzorak ispitanika DA NE
100-(100%) 91 – (91%) 9 – (9%)
Tabela 9, pokazuje da bi se 91% ispitanika odlučilo na putovanja van svog stalnog mjesta
boravka zarad sportske aktivnosti da je ekonomski dovoljno moćno da sebi priušti dok 9%
ispitanika to ne bi učinilo.
22
7. ZAKLJUČAK
Sport i turizam predstavljaju dvije pojave na globalnom nivou. Kako se razvijaju na
globalnom nivou tako i u našoj zemlji. Crna Gora je zemlja u kojoj su i sport i turizam na
putu konstantog napretka. Sintezom ove dvije društvene pojave stvorio se sportski
turizam. Sportski turizam podrazumijeva pojedinca ili grupu ljudi, koji samoinicijativno
ili organizovano, iz komercijalnih ili nekomercijalnih razloga, privremeno putuju van
mjesta boravka rukovođeni sportskim motivima, bilo da učestvuju u fizičkim ili
takmičarskim aktivnostima, bilo da posmatraju sportske događaje ili posjećuju sportske
znamenitosti ili sportske atrakcije. Ovo istraživanje je rađeno na teritoriji Nikšića, i to
samo na osobama muškog pola starosnog uzrasta od 25 do 35 godina, želeći da se otkrije
više činjenica. Generalni cilj istraživanja je bio prikazivanje učestalosti sportskog turizma
a podcilj je bilo otkrivanje razloga zbog kojih se ciljna grupa ispitanika bavi odnosno ne
bavi sportskim turizmom. Daljim istraživačkim postupcima putem anketiranja ispitanika
čiji je uzorak iznosio stotinu ispitanika doveo je do podataka u kojoj mjeri se ispitanici
bave sportski turizmom. Generalna hipoteza ovog istraživanja a koja glasi: „Osobe
muškog pola starosti od 25 do 35 godine, sa teritorije Nikšića u značajnoj mjeri koriste
sportski turizam“ se, na osnovu dobijenih rezultata, odbacuje. Istraživanje je pokazalo i
rezultate o ekonomskoj obezbjeđenosti ispitanika. Ovim rezultatima istraživanja je
posebna hipoteza ovog istraživanja koja glasi: “Ekonomska sigurnost ima direktni uticaj
na korišćenje sportskog turizma“ potvrđena i jasno je koliko finansijske prilike odnosno
neprilike utiču na sam izbor ispitane ciljne grupe. Uzeći u obzir rezultate istraživanja koja
su pokazala da se sportski turizam kod muškaraca od 25 do 35 godina, koristi svega 12
%, mozemo konstatovati da iako ova pojava predstavlja jedan od megatrendova u svijetu,
na teritoriji Nikšića nema široku primjenu a kao jedan od najvećih i najsnažnijih uticaja
na tu pojavu jeste današnja loša ekonomska situacija u društvu.
23
LITERATURA
Bjelica, D. (2005). Teorija sporta. Nikšić: Univerzitet Crne Gore.
Bjelica, D. (2006). Teorijske osnove sporta u turizmu. Podgorica: Univerzitet Crne Gore.
Blagojević, S. (1996). Turizam – ekonomska osnova i organizacijski sistem.Novi Sad:
Univerzitet u Novom Sadu.
Bogosavac, M. , Jovanović, S. , Dragosavljević, P. (2012). Odnos turista prema sportsko-
rekreativnim sadržajima kao dijelu turističke ponude.
http://doisrpska.nub.rs/index.php/sportskenaukeizdravlje/article/view/242 Datum pristupa
: 20.10.2016. god
Perić, D. (2006). Metodologija naučnih istraživanja. Novi Sad:Nastavno-naučno veće za
sport I turizam u Novom Sadu.
Mašić, Z. (2008). Teorija sporta. Beograd: Zoran Damjanović i sinovi d.o.o. Beograd
Taleghani, R. , Ghafary, A. (2014). Providing a Management Model for the Development
of Sports Tourism. http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S187704281401636X
Datum pristupa: 20.10.2016. god
Topoljak, A. , Kendić, S. , Salihagić, A. (2014). Istraživanje zdrastvenog sporta u
regionalnom sportskom turizmu http://web.a.ebscohost.com/abstract?direct=true&profile
Datum pristupa: 19.10.2016. god
Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Deutsche Gesellschaft für Internationale
Zusammenarbeit (GIZ) i Trendscope, (2011), Analiza tržišnih potencijala za Crnu Goru u
sjevernoj, zapadnoj i istočnoj evropi. Podgorica.
Šipčić, Z. (2013). Značaj menadžmenta u sportu i turizmu Hrvatske.
http://www.hrks.hr/skole/19_ljetna_skola/89-Skoric.pdf Datum pristupa: 19.10.2016. god
24
PRILOG
ORGINALNI KONCEPT UPITNIKA
Orginalni koncept upitnika koji je korišćen u istraživanju izgleda ovako:
Prezime ime:______________________________
Godina rođenja:______________________
Školska sprema:__________________
Zanimanje:_________________________
Zaposlenost:______________________
UPITNIK
1. Da li se bavite sportskim aktivnostima i sportskom rekreacijom?
A) Da
B) Ne
2.U kojoj mjeri se bavite sportskom aktivnošću i sportskom rekreacijom?
A-redovno
a) svakog dana
b) dva puta nedeljno
c) tri puta nedeljno I više
B-povremeno
a) U toku nedelje
b) U toku mjeseca
c) U toku godine
C-drugo______________________
25
3. Da li koristite sportski turizam odnosno putovanje van svog mjesta boravka a gdje
je sportska aktivnost glavni motiv putovanja?
a) Da
b) Ne
4. U kojoj mjeri koristite sportski turizam?
A) ne koristim nikako
B) –rijetko
a) jednom u mjesecu
b) jednom u godini
C)- Povremeno
a) 2-3 puta u mjesecu
b) 5-6 puta u godini
D) –Redovno
a) više puta u mjesecu
b) više puta u godini
E)-(drugo)____________________
5. Razlozi zbog kojih koristite sportski turizam?
a) aktivno učešće u sportskoj aktivnosti
b) posmatranje određenih sportskih događaja
c) posjeta sportskim atrakcijama
d) zdravlje
e) sportska rekreacija
26
f) razonoda
g) odmor
h) slobodno vrijeme
i) drugo ________________________________
6.Godišnji period kada koristite sportski turizam?
a) jesen
b) zima
c) proljeće
d) ljeto
7. Razlozi zbog kojih se ne odlučujete na sportski turizam odnosno na putovanja gdje je
sportska aktivnost glavni motiv putovanja?
a) nedostatak vremena
b) nedostatak motiva
e) nedostatak novca
d) nedostatak sportsko-turističke ponude
e) sportsko-rekreativna neaktivnost
f) zdrastveno stanje
g) drugi razlozi___________________________________
8. Da li ste ekonomski obezbjeđeni da možete sebi da priuštite putovanje van svog stalnog
mjesta boravka zarad sportsko-rekreativnog bavljenja turizmom?
A)Da
B)Ne
27
9. Uzeći u obzir da ste dovoljno ekonomski obezbjeđeni da možete sebi da priuštite
bavljenje sportskim turizmom, da li bi ste u skladu sa vašim željama,slobodnim
vremenom i mogućnostima to i učinili?
A) Da
B) Ne
28
Biografija
Nemanja Tomašević je rođen u Trebinju. Osnovnu školu Olga Golović završio je u
Nikšiću kao i srednju školu u Gimnaziji Stojan Cerović. Nakon srednjoškolskog
obrazovanja upisuje Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, na odsjeku za obrazovanje
sportskih novinara. U redovnom roku završava tri godine osnovnih akademskih studija.
Kao član košarkaškog tima svog fakulteta osvaja dva odličja na zvaničnim studentskim
takmičenjima i to 2015.godine kada je Fakultet za sport i fizičko vaspitanje osvojio
srebrnu medalju i godinu dana kasnije kada je Fakultet za sport i fizičko vaspitanje postao
šampion u košarkaškom studentskom prvenstvu Univerziteta Crne Gore.
Recommended