View
219
Download
1
Category
Preview:
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Marijan Kamenjašević
MJERE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI PUTNIKA U SREDSTVIMA
JAVNOG PRIJEVOZA
DIPLOMSKI RAD
ZAGREB, 2010.
Fakultet prometnih znanosti
DIPLOMSKI RAD
MJERE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI PUTNIKA U SREDSTVIMA
JAVNOG PRIJEVOZA
Mentor: Student:
doc. dr. sc. Goran Kos Marijan Kamenjašević, 2405132433
Zagreb, 2010.
1. UVOD 1
2. TEMELJNI ČIMBENICI SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA 2
2.1. Čovjek kao čimbenik sigurnosti prometa 2
2.1.1. Osobne značajke vozača 3
2.1.2. Psihofizičke osobine 4
2.1.3. Obrazovanje i kultura 6
2.2. Vozilo kao čimbenik sigurnosti prometa 6
2.2.1. Aktivni elementi sigurnosti vozila 7
2.2.2. Pasivni elementi sigurnosti vozila 8
2.3. Cesta kao čimbenik sigurnosti prometa 10
2.4. Promet na cesti kao čimbenik sigurnosti prometa 13
2.5. Incidentni čimbenik 13
3. MODELI JAVNOG PRIJEVOZA PUTNIKA 15
4. ANALIZA STANJA SIGURNOSTI PUTNIKA U SREDSTVIMA
JAVNOG PRIJEVOZA U ZAGREBU 19
4.1. Analiza prometnih nesreća za 2006. godinu 19
4.2. Analiza prometnih nesreća za 2007. godinu 29
4.3. Analiza prometnih nesreća za 2008. godinu 40
4.4. Analiza prometnih nesreća za 2009. godinu 51
5. MJERE POVEĆANJA SIGURNOSTI PUTNIKA U SREDSTVIMA
JAVNOG PRIJEVOZA 64
5.1. Fizičke mjere 64
5.2. Operacionalizirane mjere 65
5.3. Zakonodavne mjere 65
6. ZAKLJUČAK 67
7. LITERATURA 68
1
1. UVOD
Porast broja registriranih vozila i proširenje gradske prometne mreže kontinuirano mijenja
(relativizira) razinu stupnja sigurnosti javnog prijevoza putnika te zahtijeva stalno i angažirano
praćenje prometne situacije. U Gradu Zagrebu svakodnevno prometuje 449 voznih jedinica koje
ostvaruju prosječno 115010 km i stoga svaki poremećaj s aspekta sigurnosti u prometu očekivano
se, automatski disperzira na sve sudionike u prometu.
Cilj ovog diplomskog rada je statistička analiza i prikaz događanja prometnih nesreća kako
bi se utvrdio stupanj opasnosti ili rizika glede svih čimbenika u prometu (čovjek, vozilo,
prometnica). Prometne nesreće obrađuju se prema: vrsti, mjestu i vremenu događanja; njihovoj
pojavnosti na pojedinim tramvajskim odnosno autobusnim linijama; satima rada i slično.
Baza podataka o prometnim nesrećama temelji se na obradi statističkih listova za evidenciju
prometnih nesreća popunjenih od strane mjerodavnih osoba na terenu, a potom obrađenih od strane
stručnih službi u ZET-u. Statističko praćenje pojavnih oblika kroz višegodišnje razdoblje siguran je
pokazatelj određenih zakonitosti koje mogu u velikoj mjeri poslužiti pri prepoznavanju uzroka
pojave prometnih nesreća.
2
2. TEMELJNI ČIMBENICI SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA
Promet je vrlo složena pojava pri kojoj dolazi di mnogih konfliktnih situacija. Da bi se
povećala sigurnost prometa, potrebno je provesti brojne mjere čiji je cilj otklanjanje, odnosno
smanjenje opasnosti. Postoji međusobna zavisnost podsustava čovjek – vozilo – cesta. Čimbenici
„čovjek“, „vozilo“ i „cesta“ ne obuhvaćaju sve elemente koji mogu utjecati na stanje sustava.
Čimbenici sigurnosti „čovjek“, „vozilo“ i „cesta“ pojavljuju se uvijek u sustavu ako postoji
promet vozila i pješaka na prometnicama. Ti čimbenici podliježu određenim zakonitostima, ali ne
obuhvaćaju druge elemente koji se pojavljuju neočekivano i nesustavno, a utječu na stanje sustava.
2.1. Čovjek kao čimbenik sigurnosti prometa
Čovjek kao vozač u prometu svojim osjetilima prima obavijesti vezane uz prilike na cesti te
uzevši u obzir vozilo i prometne propise određuje način kretanja vozila. Od svih čimbenika koji
utječu na sigurnost prometa, utjecaj čimbenika „čovjek“ je najvažniji. Postoje velike razlike u
ponašanju čovjeka u različitim situacijama. Te razlike u ponašanju ovise o stupnju obrazovanja,
zdravstvenom stanju, starosti, temperamentu, moralu, osjećajima, inteligenciji, itd.
Na ponašanje čovjeka kao čimbenika sigurnosti u prometu utječu:
- osobne značajke vozača
- psihofizičke osobine
- obrazovanje i kultura
3
2.1.1. Osobne značajke vozača
Osobnost je organizirana cjelina svih osobina, svojstava i ponašanja kojima se svaka ljudska
individualnost izdvaja od svih drugih pojedinaca određene društvene zajednice. Psihički stabilna i
skladno razvijena osoba je preduvjet uspješnog i sigurnog odvijanja prometa. U kojem će se stupnju
neka osoba prilagoditi uvjetima prometa ovisi o tome postoji li sklad između njezinih sposobnosti i
osobina.
Pojmom osobe u užem smislu mogu se obuhvatiti ove psihičke osobine:
a) Sposobnost – skup prirođenih i stečenih uvjeta koji omogućuju obavljanje neke aktivnosti.
Sposobnosti svakog pojedinca su različite. Kod vozača one se očituju u brzom reagiranju,
registriranju zbivanja u okolini, uspješnom rješavanju nastalih problema i slično.
b) Stajališta – rezultat odgoja u školi, obitelji, društva i učenja. Mogu biti privremena i trajna.
Privremena nastaju nakon pijanstva, svađe, neprospavane noći, a stalna zbog pogrešnog
odgoja.
c) Temperament – urođena osobina koja se očituje u načinu mobiliziranja psihičke energije
kojom određena osoba raspolaže. Temperament obuhvaća psihičke osobine koje su
povezane s emocijama. Ljude možemo podijeliti na kolerike, sangvinike, melankolike i
flegmatike. Za profesionalne vozače nisu pogodne osobe koleričnog i flegmatičnog tipa.
d) Osobne crte – specifične strukture pojedinca zbog kojih on u različitim situacijama reagira
na isti način. Svaki pojedinac ima niz osobnih crta koje su različito razvijene. Od znakovitih
crta mogu se izdvojiti: odnos pojedinca prema sebi, prema drugima te prema radu.
e) Karakter ili značaj – očituje se u moralu čovjeka i njegovu odnosu prema ljudima te prema
poštivanju društvenih normi i radu. Očituje se i u ciljevima što ih čovjek sebi postavlja i u
načinu na koji on te ciljeve ostvaruje. Među pozitivne karakterne osobine pripada poštenje,
marljivost, skromnost, pristojnost, otvorenost, a u negativne ubrajamo lažljivost, hvalisanje,
neodgovornost, lijenost, i tako dalje.
Vozač motornog vozila mora biti tjelesno i duševno zdrav. Bolestan čovjek je potencijalna
opasnost za promet. Upotreba lijekova može smanjiti vozačke sposobnosti, a to se osobito
odnosi na lijekove za smirenje i glavobolju koje vozač može nabaviti bez recepta. Posebno je
opasno istovremeno uzimanje lijekova i alkohola.
Kava u manjim količinama djeluje pozitivno na vozača jer smanjuje umor i pospanost. Pušenje
djeluje negativno na vozača jer onečišćuje zrak u vozilu i smanjuje se pažnja.
4
2.1.2. Psihofizičke osobine
Psihofizičke osobine vozača znatno utječu na sigurnost prometa. Pri upravljanju vozilom dolaze
posebno do izražaja sljedeće psihofizičke osobine:
a) funkcije organa osjeta – pomoću organa osjeta koji podražuju živčani sustav nastaje osjet
vida, sluha, ravnoteže, mirisa i drugi. Živčani sustav je skup organa koji upravlja svim
funkcijama organizma, usklađujući ih međusobno i prema okolini u kojoj organizam živi.
Zamjećivanje okoline omogućuju organi osjeta koji putem fizikalnih i kemijskih procesa
obavješćuju o vanjskom svijetu i promjenama unutar tijela. Za upravljanje vozilom važni su
osjeti vida, sluha, ravnoteže, mirisa te mišićni osjeti.
Osjet vida je najvažniji u obavješćivanju vozača. Više od 95% odluka koje vozač
donosi ovisi o osjetu vida, a pritom je osobito važno prilagođavanje oka na svjetlo i tamu,
vidno polje, razlikovanje boja, oštrina vida te sposobnost stereoskopskog zamjećivanja.
Osjet sluha znatno manje utječe na sigurnost prometa nego osjet vida. Služi za
kontrolu rada motora, za određivanje smjera i udaljenosti vozila pri kočenju i slično. Ljudi
sa slabim sluhom nadoknađuju taj nedostatak povećanim naprezanjem vida. Dosadašnje
statistike pokazuju da ljudi sa slabim sluhom izazivaju relativno mali broj prometnih
nezgoda.
Osjet ravnoteže važan je za sigurnost kretanja vozila, osobito kod vozača motora.
Pomoću osjeta ravnoteže uočava se nagib ceste, ubrzanje ili usporenje vozila, bočni pritisak
u zavoju i slično. Centar za ravnotežu smješten je u unutarnjem uhu.
Osjet mirisa nema velik utjecaj na sigurnost prometa, osim u posebnim slučajevima,
pri duljem kočenju, kada pregore instalacije i slično.
Mišićni osjet dobiva podražaj putem osjetnih stanica u mišiću. On daje vozaču
obavijest o djelovanju vanjskih sila zbog promjene brzine i o silama koje nastaju pritiskom
na kočnicu, spojku i slično.
5
b) Psihomotoričke sposobnosti su sposobnosti koje omogućuju uspješno izvođenje pokreta koji
zahtijevaju brzinu, preciznost i usklađen rad raznih mišića. Pri upravljanju vozilom važne
psihomotoričke sposobnosti su brzina reagiranja, brzina izvođenja pokreta rukom te sklad
pokreta i opažanja.
Brzina reagiranja, odnosno vrijeme reagiranja ovisi o individualnim osobinama
vozača, o godinama starosti, o jačini podražaja, o složenosti prometne situacije, o fizičkoj i
psihičkoj kondiciji te stabilnosti vozača, o koncentraciji i umoru vozača, o brzini vožnje,
preglednosti ceste, klimatskim uvjetima, radi li se o desnoj ili lijevoj ruci ili nozi, i tako
dalje. Vrijeme reagiranja kod odmornih vozača iznosi između 0,5 i 1,1 sekunde.
Brzina izvođenja pokreta rukom dolazi do izražaja pri nagloj promjeni smjera
vožnje. Ta brzina je složena veličina, a sastoji se od brzina više pokreta koji se s vremenom
automatiziraju.
Sklad pokreta i opažanja dolazi naročito do izražaja kada je veliki broj vozila na
malom prostoru. Ta koordinacija pokreta i opažanja dolazi do izražaja pri parkiranju na
uskom prostoru.
c) Mentalne sposobnosti – to su mišljenje, pamćenje, inteligencija, učenje i slično. Osoba s
razvijenim mentalnim sposobnostima bolje upoznaje svoju okolicu i uspješno se prilagođuje
okolnostima. Mentalno nedovoljno razvijenu osobu obilježava pasivnost svih psihičkih
procesa, a time i nemogućnost prilagođavanja uvjetima prometa. Jedna od važnih mentalnih
osobina je inteligencija, a to je sposobnost snalaženja u novonastalim situacijama uporabom
novih, nenaučenih reakcija. Inteligentan vozač će brzo uočiti bitne odnose u složenoj
dinamičkoj prometnoj situaciji i predvidjeti moguće ponašanje drugih sudionika u prometu
te donijeti odgovarajuću odluku. U intelektualno nedovoljno razvijene osobe ti su procesi
spori i pasivni.
6
2.1.3.Obrazovanje i kultura
Obrazovanje i kultura važni su čimbenici u međuljudskim odnosima u prometu. Vozač koji
je stekao određeno obrazovanje poštuje prometne propise i odnosi se ozbiljno prema ostalim
sudionicima u prometu. Tijekom vožnje takav se vozač ne nameće drugima, nego nastoji
pomoći ostalim vozačima kako bi se izbjegla prometna nezgoda. Učenjem se postiže znanje
koje je nužno za normalno odvijanje prometa, a tu se mogu ubrojiti poznavanje zakona i propisa
o reguliranju prometa, poznavanje kretanja vozila te poznavanje vlastitih sposobnosti.
2.2. Vozilo kao čimbenik sigurnosti prometa
Vozilo je prijevozno sredstvo namijenjeno prijevozu ljudi i tereta, a može se kretati
pravocrtno ili krivocrtno jednolikom brzinom, ubrzano ili usporeno. Svojom konstrukcijom i
eksploatacijskim značajkama utječe u velikoj mjeri na sigurnost prometa. Elementi vozila koji
utječu na sigurnost prometa mogu se podijeliti na aktivne i pasivne.
7
2.2.1. Aktivni elementi sigurnosti vozila
Kočnice su uređaji koji služe za usporavanje vozila ili za potpuno zaustavljanje. Kočnice su
jedan od najvažnijih uređaja na vozilu, bitan za sigurnost prometa. Vozilo mora imati dvije potpuno
nezavisne kočnice: ručnu i nožnu. Najveća opasnost za sigurnost prometa pri naglom kočenju je
blokiranje kotača jer se pri tome gubi oko 60% sile kočenja. Danas su u svijetu poznati razni
antiblok sustavi (A-B-S) . Uređaji za kočenje i dodatni servouređaji omogućuju sigurnu vožnju, a
do prestanka rada tih uređaja obično dolazi zbog lošeg održavanja.
a) Upravljački mehanizam kao neispravna komponenta može biti jedan od uzroka prometne
nezgode. To se može dogoditi zbog velike zračnosti u pojedinim elementima upravljačkog
mehanizma, zbog loma nekih dijelova ili zbog neispravnosti sigurnosne brave upravljačkog
volana koja može sama od sebe zaključati volan i spriječiti njegovo okretanje.
b) Gume posebno utječu na sigurnost prometa, a njihova uloga je postizanje što boljeg
prianjanja između kotača i podloge. Za sigurnu vožnju važno je da guma ima dobar narez, a
dubina nareza ne smije biti manja od jednog milimetra za osobna i dva milimetra za teretna
vozila te autobuse. Gume se dijele na radijalne i dijagonalne, a prednost radijalnih guma je
sljedeća: za vrijeme vožnje manje se griju i troše, bolja je stabilnost vozila i iskorištenje
snage motora pri većim ubrzanjima, kraći put kočenja, smanjena potrošnja goriva te su za
25% sigurnije na mokroj cesti i omogućuju lakše upravljanje vozilom.
c) Svjetlosni i signalni uređaji osvjetljavaju cestu ispred vozila, označuju položaj vozila na
kolniku i daju odgovarajući signal. Pravilnom uporabom svjetlosnih uređaja svaki vozač
pridonosi većoj sigurnosti u prometu. Važno je vidjeti i biti viđen. Svjetlosni i signalni
uređaji moraju zadovoljavati sljedeće uvjete: za vrijeme vožnje noću moraju rasvjetljavati
cestu i njezinu bližu okolicu, moraju omogućavati promet vozila i u uvjetima slabe
vidljivosti, moraju upozoravati ostale sudionike u prometu o svakoj promjeni pravca i brzine
kretanja vozila.
d) Uređaji koji povećavaju vidno polje vozača su: prozorska stakla na vozilu, brisači i perači
vjetrobrana i retrovizori. U posljednje vrijeme, radi povećanja vidnog polja, proizvode se
dvodjeljna zrcala s razlomljenom površinom. Ta zrcala zakrenuta su tako da se dopunjuju i
na taj način povećavaju vidno polje vozača.
8
e) Konstrukcija sjedala mora biti takva da sjedalo omogućuje udobno sjedenje, pridržava
vozača pri djelovanju centrifugalne sile u zavoju, omogućuje dobru vidljivost i da je
optimalno udaljeno od uređaja za komandu vozila.
f) Usmjerivači zraka su dijelovi školjke vozila čija je zadaća smanjivanje otpora zraka i
povećanje stabilnosti vozila pri velikim brzinama. Smanjenjem otpora zraka povećava se
brzina vozila, a smanjuje potrošnja goriva. Način postavljanja usmjerivača zraka zahtijeva
posebna ispitivanja i testiranja u zračnom tunelu.
g) Uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje unutrašnjosti vozila važni su za radnu
sposobnost vozača, a samim time i za sigurnost prometa. Pri temperaturi nižoj od 13˚ C i
višoj od 30˚ C radna sposobnost vozača opada. Stoga je potreban dobar uređaj za grijanje,
hlađenje i provjetravanje unutrašnjosti vozila.
h) Vibracije vozila mogu biti neugodne za putnike u vozilu, a povećavaju se pri čestoj
promjeni ubrzanja vozila. Vibracije se putem stopala prenose na ostale dijelove tijela.
Najjači utjecaj na organizam čovjeka imaju vibracije školjke.
i) Buka djeluje na živčani sustav i unutarnje organe. Izaziva glavobolju, vrtoglavicu,
razdražljivost te smanjenje radne sposobnosti vozača. Djelovanje buke iznad 80 dB štetno je
za organe sluha, a u prostoru za putnike buka ne bi smjela prelaziti 70 dB.
2.2.2. Pasivni elementi sigurnosti vozila
a) Karoserija je namjenjena za smještaj vozača i putnika, a pričvršćena je za okvir. U novijim
tipovima vozila izvedena je kao samonosiva konstrukcija, a sastoji se od tri dijela: prednjeg
dijela koji služi za smještaj pogona motora, srednjeg dijela koji služi za smještaj putnika te
stražnjeg dijela koji služi za smještaj prtljage. Prednji i stražnji dio vozila trebali bi svojom
deformacijom prihvatiti što više kinetičke energije i maksimalni udar te na taj način što više
zaštititi središnji dio
9
b) Vrata moraju izdržati sve vrste udarnog opterećenja i spriječiti savijanje školjke. Na njima
mora biti ugrađen sustav blokiranja protiv otvaranja u trenutku udara koji će istovremeno
omogućiti lako otvaranje vrata radi spašavanja ozlijeđenih.
c) Sigurnosni pojasevi su najvažniji element pasivne sigurnosti. Ugradbom i korištenjem
sigurnosnih pojaseva sprečava se pri sudaru udar glavom u vjetrobransko staklo i prsnim
košem u upravljačko kolo ili u ploču s instrumentima.. Primjenom sigurnosnih pojaseva
smanjuje se broj teže ozlijeđenih tri puta, a broj smrtno stradalih za 60%. Sigurnosni pojas
sastoji se od remena širine najmanje 43 milimetra, spojnice za pričvršćenje remena i kopče
za vezivanje.
d) Nasloni za glavu imaju zadaću podupirati glavu i vrat, rasteretiti vratne kralješke. Sigurnosni
naslon za glavu treba prema europskim normama izdržati silu od najmanje 1000 N.
e) Vjetrobranska stakla i zrcala su uzrok 90% svih ozljeda glave pa pri konstrukciji vozila treba
nastojati povećati razmak između putnika i vjetrobranskog stakla. Nosači vjetrobranskog
stakla trebali bi biti lakše konstrukcije kako bi se u slučaju naleta vozača ili putnika lako
deformirali i na taj način smanjili mogućnost nastanka ozljeda.
f) Položaj motora, spremnika, rezervnog kotača i akumulatora mora biti takav da ne ugrožava
središnji putnički prostor. Položaj motora u prednjem dijelu najbolje je rješenje jer u sudaru
motor preuzima najveći dio kinetičke energije. Ako je motor u stražnjem dijelu, spremnik za
benzin obično je u prednjem. Rezervni kotač najbolje je smjestiti u prednji dio jer smanjuje
oštećenja motora i štiti srednji dio vozila. Akumulator ne smije biti u istom prostoru sa
spremnikom za gorivo jer je samozapaljiv.
g) Odbojnik je element čija je zadaća da pri sudaru apsorbira dio kinetičke energije. Pričvršćuju
se na prednju i stražnju stranu vozila. Odbojnici s ugrađenim amortizerima mogu ostati
nedeformirani pri čelnim sudarima do brzine od 20 km/h. Odbojnici se izrađuju od posebne
vrste plastike koji su zbog svojih značajki bolji nego čelični odbojnici.
10
h) Sigurnosni zračni jastuk djeluje automatski u trenutku sudara. U vremenu od 26 tisućinki
sekunde zračni jastuk biva izbačen iz upravljačkog kola ili prednjeg dijela vozila i naglo se
napuni plinom da bi mekano dočekao tijelo putnika. Pri automatskom napuhavanju čuje se
prasak – zvučna eksplozija što dosta neugodno djeluje na vozača i putnika.
2.3. Cesta kao čimbenik sigurnosti prometa
Tehnički nedostaci ceste često su uzrok nastanka prometnih nezgoda, a oni mogu nastati pri
projektiranju cesta te pri njihovoj izvedbi. Cestu kao čimbenik sigurnosti prometa obilježuju:
a) Trasa ceste koja se sastoji od pravaca, zavoja i prijelaznih krivulja, a ti elementi trebaju biti
izabrani tako da omogućuju sigurno kretanje vozila pri određenoj računskoj brzini. Trasom
ceste određuje se smjer i visinski položaj ceste. Duljine pravaca i zavoja treba međusobno
uskladiti, a potrebno je osim tehničke sigurnosti osigurati i psihološku sigurnost koja ovisi o
tome kako na vozača djeluje okolni teren.
b) Tehnički elementi ceste važni su čimbenici sigurnosti prometa. Nepropisna širina kolnika
velika je opasnost za sigurnost prometa, naročito pri prolasku teretnih vozila. Na cestama za
mješoviti promet biciklisti izazivaju veliki broj prometnih nezgoda. Stoga je potrebno
predvidjeti biciklističke staze u predjelima gdje je razvijen biciklistički promet. Povećanjem
širine bankine znatno se smanjuje broj prometnih nezgoda. Obavljena su ispitivanja
pokazala kako je maksimalna duljina ceste u pravcu ovisna o sigurnosnoj sposobnosti
vozača, a kreće se od 2 do 4 km. Isto tako, istraživanja su pokazala da se broj prometnih
nezgoda naglo povećava u zavojima čiji je polumjer manji od 150m. Preveliki uzdužni nagib
također utječe na sigurnost prometa, a mora biti takav da ne zahtijeva čestu promjenu brzine.
c) Stanje kolnika može znatno utjecati na sigurnost prometa. Veliki broj prometnih nezgoda
nastaje zbog smanjenog koeficijenta trenja između kotača i kolnika te zbog oštećenja gornje
površine kolnika. Udarne rupe nastaju zbog dotrajalog zastora i njegove slabe kvalitete te
lošeg održavanja i posljedica smrzavanja. Do većih oštećenja ceste dolazi u proljeće, osobito
nakon jakih i dugotrajnih zima. Kiša djeluje nepovoljno na sigurnost prometa, a najopasnija
11
je prva kiša koja zajedno s prašinom i s blatom stvara skliski sloj između kotača i kolnika
što smanjuje koeficijent prianjanja na četvrtinu ili čak šestinu njegove vrijednosti.
d) Oprema ceste sastoji se od prometnih znakova, kolobrana, ograde, živice, smjerokaza,
vjetrobrana, snjegobrana, kilometarskih oznaka i „mačjih očiju“. Dobrom opremom
povećava se sigurnost vozača što je posebno važno pri velikim brzinama i velikoj gustoći
prometa. Prometni znakovi su najvažniji elementi opreme ceste, a svaki postavljeni znak
mora pokazivati realnu situaciju i upozoravati na eventualnu opasnost na tom dijelu ceste.
Kolobrani su niski kameni stupići koji se nalaze na starim cestama sas vrhom zadržavanja
vozila u slučaju skretanja s kolnika. Danas se umjesto kolobrana ugrađuju elastične ograde s
čeličnim ili betonskim stupićima spojenim limenim vrpcama. Živice se sade na bankinama u
visini od 70 cm kako ne bi smanjivale vidljivost. Smjerokazi su niski stupići koji se
postavljaju na razmaku od 50m, a služe za bolje označavanje smjera ceste. Da bi vožnja bila
sigurnija, osobito noću i za vrijeme magle, ugrađuju se u osi ceste reflektirajuća stakla.
Kilometarske oznake obavještavaju vozača o njegovom položaju na cesti. Snjegobrani
djeluju najbolje ako propuštaju vjetar, a postavljaju se na udaljenosti od ceste koja mora biti
20-25 puta veća od visine snjegobrana. Vjetrobrani za razliku od snjegobrana ne smiju imati
šupljine, a postavljaju se u blizini ruba kolnika.
e) Rasvjeta cesta je nužan preduvjet za siguran promet jer se veliki dio prometa odvija noću.
Dobrom rasvjetom na duljim dijelovima ceste smanjuje se broj prometnih nezgoda 30-35%
u usporedbi s prometicama koje nisu osvijetljene ili su slabo osvijetljene. Da bi se povećala
sigurnost prometa na opasnim dijelovima ceste i noću, potrebno je namjestiti što bolju
vidljivost, što veću jednoličnost svjetlosne razine, izvor svjetla mora biti izvan vidnog polja
vozača, treba isključiti sve žarulje koje blješte, a isto tako svjetiljke treba postaviti što više
iznad kolnika.
f) Križanja su mjesta na kojima se događa veliki broj prometnih nezgoda. Provedena
istraživanja pokazala su da se pri preglednosti na križanju smanjenoj tri puta sigurnost
prometa smanjuje 10 puta. Posebna opasnost na križanjima su vozila koja skrežu ulijevo te
ih pri reguliranju treba posebno odvojiti.
g) Utjecaj bočne zapreke osjetno utječe na sigurnost prometa. Trećina vozača pogine zbog
udara u stalne zapreke koje se nalaze na bankinama. Isto tako je utvrđeno da na cestama s
12
četiri trake za vožnju gdje kolnici nisu fizički odvojeni, blizina stalne zapreke utječe tako da
je broj nezgoda šest puta veći ako je zapreka na udaljenosti 0,3-1,5 m od ruba kolnika. Stoga
se na bankinama ne smiju postavljati stalne ili povremene zapreke kao što su ograde, drveće,
telefonski stupovi, i tako dalje. Drvoredi kraj ceste su naročito opasni jer su prometne
nezgode na takvim dijelovima ceste s vrlo teškim posljedicama.
h) Održavanje ceste mora se obavljati redovito i brzo tijekom cijele godine. Tu pripadaju
popravci kolničkog zastora, zemljanog trupa ceste, potpornih i obložnih zidova, mostova i
propusta, čišćenje kolnika, i tako dalje. Blato i lišće na kolniku treba odmah ukloniti kako ne
bi uzrokovali klizanje vozila zbog smanjenja otpora trenja između kotača vozila i kolnika.
Pri redovitom održavanju koje počinje u proljeće izvode se svi potrebni popravci zastora,
čišćenje odvodnih kanala, zamjena dotrajale signalizacije, i tako dalje. Investicijskim
održavanjem uređuju se opasna mjesta, obnavlja zastor, rekonstruiraju tehnički elementi
ceste i slično.
13
2.4. Promet na cesti kao čimbenik sigurnosti prometa
Promet na cesti kao čimbenik sigurnosti prometa obuhvaća organizaciju, upravljanje i
kontrolu prometa. Organizacija prometa obuhvaća prometne propise i tehnička sredstva za
organizaciju prometa. Upravljanje prometom obuhvaća način i tehniku upravljanja cestovnim
prometom. Kontrola prometa obuhvaća način kontrole prometa te ispitivanje i statistiku prometnih
nezgoda. Kontrola prometa obavlja se na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Zakon i
propisi moraju biti jedinstveni, jasni i jednako tumačeni na cijelom području za koje vrijede. Za
provedbu uspješne kontrole prometa potrebni su odgovarajući stručnjaci i sredstva za kontrolu.
2.5. Incidentni čimbenik
Čimbenici čovjek, vozilo, cesta i promet na cesti podliježu određenim pravilnostima koje se
mogu predvidjeti. Međutim, tim čimbenicima nisu obuhvaćene atmosferske prilike ili neki drugi
elementi, na primjer trag ulja na kolniku, nečistoća, divljač i slično koji su zapreka sigurnom
odvijanju prometa. Zbog toga je potrebno uvođenje još jednog čimbenika čije se djelovanje
pojavljuje na neočekivan i nesustavan način. U atmosferske utjecaje koji djeluju na sigurnost
prometa mogu se ubrojiti kiša, poledica, snijeg, magla, vjetar, atmosferski tlak, visoke temperature,
djelovanje sunca i slično.
Kiša djeluje nepovoljno na sigurnost prometa, a najopasnija je prva kiša koja zajedno s
prašinom i blatom stvara tanki skliski sloj između kotača i kolnika koji smanjuje koeficijent
prianjanja između gume i kolnika.
Poledica također djeluje nepovoljno na sigurnost prometa jer se smanjuje koeficijent
prianjanja između kotača i kolnika.
Snijeg otežava kočenje vozila i smanjuje vidljivost.
Magla smanjuje vidljivost i zamagljuje vjetrobranska stakla. Vozači moraju prilagoditi
brzinu uvjetima vidljivosti kako bi na vrijeme mogli zaustaviti vozilo i izbjeći nezgodu.
Vjetar svojom silom koja se neprekidno mijenja po pravcu i smjeru utječe na postojeće sile
koje djeluju na vozilo.
14
Promjene atmosferskog tlaka utječu na ponašanje vozača, a uvjetovane su brzim i jakim
promjenama vremena. Prema provedenim ispitivanjima u nas ustanovljeno je da postoji povezanost
između povećanog broja prometnih nezgoda i ciklonalnih prodora.
15
3. MODELI JAVNOG PRIJEVOZA PUTNIKA
Vozila javnog prijevoza putnika namijenjena su prijevozu putnika u javnom gradskom
prijevozu. Koriste se na ustaljenim trasama prema ustaljenim voznim redovima, a trebaju biti
dostupna svima tko plati prijevoz prema utvrđenoj tarifi. Općenito se dijele na autobuse,
tramvaje, trolejbuse, metroe (brza željeznica) te specijalna vozila za javni gradski prijevoz.
AUTOBUS
Autobus je putničko vozilo s više tragova namijenjeno prijevozu većeg broja putnika. S
obzirom da im namjena može biti različita, dijelimo ih na:
a) Gradski autobus – namijenjen prijevozu putnika na kraćim relacijama. Obilježava ga
znatan broj mjesta za stajanje, dvoja ili više širokih dvokrilnih vratiju za brzu
izmjenu putnika, a u novije vrijeme izvodi se s niskim podom što olakšava ulaz i
izlaz putnika. Gradski autobus najćešće se kreće gradskim ulicama u mješovitom
prometu, ne razvija velike brzine, ali ima veća ubrzanja i usporenja zbog povećanja
prosječne brzine vožnje.
b) Prigradski autobus – namijenjen prijevozu putnika u prigradskom prometu što
podrazumijeva nešto dulje relacije vožnje u odnosu na gradske autobuse. Za
prigradski prijevoz putnika predviđa se da su sva mjesta sjedeća, a vrata dovoljno
široka za brzu izmjenu putnika.
c) Međugradski autobus – namijenjen je prijevozu putnika na duljim relacijama zbog
čega se komfor putnika znatno povećava. Svi putnici imaju mjesto za sjedenje, vrata
su manja, ugrađuju se uređaji za klimatizaciju, audio i video uređaji, a osiguran je i
dovoljno veliki prostor za smještaj prtljage.
d) Minibus – autobus manjeg kapaciteta najćešće namijenjen gradskom prijevozu
putnika na linijama s manjim brojem putnika u jedinci vremena. Obično ima do 17
mjesta za sjedenje i oko 40 mjesta za stajanje.
16
e) Kombibus – putničko vozilo namijenjeno za prijevoz manjih grupa putnika, do 15
mjesta za sjedenje, ne računajući sjedalo za vozača te prostor za prtljagu.
TRAMVAJ
Obzirom na svoja tehničko – eksploatacijska obilježja današnji tramvaj je više
osovinsko prijevozno sredstvo namijenjeno za masovni prijevoz gradskih putnika bilo samo
motornim vučnim vozilom bilo tramvajskom kompozicijom sastavljenom od pridodanih
prikolica čije se kretanje ostvaruje pomoću jednog, dva ili četiri monofazna elektromotora.
Tramvaji se mogu klasificirati prema različitim kriterijima podjele:
- obzirom na samostalnost pogona (motorni samohodni tramvaj, vučena tramvajska prikolica)
- obzirom na broj osovina (dvoosovinski, četverosovinski, šestosovinski, osmoosovinski
tramvaj)
- obzirom na konstrukciju karoserije (standardni klasični tramvaj, jedno, dvozglobni ili
višezglobni tramvaj, tramvaj na kat)
- obzirom na sastav kompozicije (samostalni tramvaj, udvojeni tramvaj, trodjelni tramvaj,
multiplicirani tramvaj)
- obzirom na područje djelovanja (tramvaj na razini zemlje, tramvaj djelomično u tunelima,
tramvaj iznad razine zemlje)
TROLEJBUS
Trolejbus je cestovno električno vozilo u stalnoj električnoj vezi s dvožičnim
kontaktim vodovima preko trolnih oduzimača struje i sa ograničenom slobodom bočnog
kretanja od osi kontaktne mreže (3,5 – 4,5 m).
Prema veličini i broju putničkih mjesta trolejbuse dijelimo u četiri osnovne skupine:
- duljine 8 - 9 m, mase 6 - 7 t, sa jednim vučnim motorom i s oko 60 putničkih mjesta
- duljine 9 - 10 m, mase 7,5 – 8,5 t, jednim motorom i sa ukupno 70 – 80 mjesta
- duljine 10 – 12 m, dvije ili tri osovine, mase 9 – 11 t, jednim vučnim motorom i sa ukupno
85 – 105 putničkih mjesta
- duljine 16 – 21 m, tri ili četiri osovine, mase 16 – 17,5 t, jednim ili dva vučna motora te
kapaciteta 130 – 180 putnika.
18
METRO
Metro je opći naziv za električnu podzemnu željeznicu koja služi javnom prijevozu
putnika u velikim gradovima. Predstavlja optimalni oblik masovnog prijevoza putnika.
Podzemna željeznica je, u stvari kompozicija željezničkih vozila posebno prilagođenih
profilom, oblikom i konstruktivnim komponentama visokofrekventnom i brzom gradsom i
prigradskom prijevozu putnika koji se većinom obavlja u podzemnim tunelima.
Prijevoz se obavlja na potpuno izdvojenim kolosječnim trasama koji se ne ukrštaju u
istoj razini niti se neposredno dodiruju s drugim vozilima ili prometnicama. Metro se
smješta ispod zemlje, što ujedno rasterećuje površinski promet.
Vozni je park postojećih metro sustava vrlo raznolik, a predstavljen je
kompozicijama sastavljenim od jednog ili više elektromotornih pa čak i do devet priključnih
tračnih četveroosovinskih vozila sa čeličnim bandažiranim kotačima i tiristorskom
regulacijom rada pogosnkih elektromotora.
Podzemna željeznica je opravdana samo pri najvećem prometu zbog svog vrlo
velikog prijevoznog kapaciteta. Izgradnja metroa je veoma skupa, odnosno zahtijeva velike
eksploatacijske troškove i ogromne investicije u opremi. Prije se smatralo da je donja
granica za uvođenje metroa u nekom gradu barem milijun stanovnika. Međutim, svaki grad
ima individualni pristup rješavanju problema javnog gradsko – prigradskog prijevoza
putnika. Danas se smatra da je donja granica za uvođenje metroa u nekom gradu između
750.000 i 2.000.000 stanovnika.
Zajedničke značajke izvedbi metroa:
- visina treće tračnice iznad gornjeg ruba tračnice između 120 – 180 mm
- normalna širina kolosjeka je 1435 mm
- širina vozila je između 2400 – 2500 mm
- najveći usponi do 40 ‰
- najmanji polumjeri zavoja su 75 – 120 m
- širina dvokolosječnih tunela na ravnim dijelovima 6,75 – 7,6 m
- udaljenost između susjednih postaja između 800 – 900 m
19
SPECIFIČNI OBLICI PRIJEVOZA PUTNIKA
Paratransport obuhvaća specifične oblike javnog prijevoza ljudi u gradovima u
spektru koji se kreće od najindividualnijeg do najmanje personaliziranog načina prijevoza.
Paratransport predstavlja one forme gradskog prijevoza putnika koje su javno dostupne,
različite od tradicionalnog javnog prijevoza i koje u potpunosti koriste postojeću uličnu
mrežu.
Usluge paratransporta mogu se grupirati u tri kategorije:
- usluge koje se korisnicima pružaju putem iznajmljivanja vozila, a to su rentakar i
kratkotrajno iznajmljivanje vozila (do četiri sata)
- usluge koje korisnik realizira telefonskim pozivom su maršrutni taksi (taksi sa fiksnim
maršrutama) i „dial a ride“ (realizacija se ostvaruje telefonskim pozivom)
- usluge koje korisnik prethodno ugovori s drugim su auto – pul i pretplatni autobus
20
4. ANALIZA STANJA SIGURNOSTI PUTNIKA U SREDSTVIMA JAVNOG PRIJEVOZA
U ZAGREBU
4.1. ANALIZA PROMETNIH NESREĆA ZA 2006. GODINU
PROMETNE NESREĆE U TRAMVAJSKOM PROMETU
Tablica 1. Broj prometnih nesreća na 100.000 km i broj prometnih nesreća na prosječan broj
tramvaja u prometu
Broj nesreća na prosječan broj
Broj nesreća Broj nesreća na 100 000 km tramvaja u prometu
Vrsta nesreće 2002 2003 2004 2005 2006 2002 2003 2004 2005 2006 2002 2003 2004 2005 2006
Sudar tramvaja s tramvajem 10 11 4 5 3 0,07 0,08 0,03 0,04 0,02 0,06 0,07 0,02 0,03 0,02
Sudar tramvaja s mot.vozilom 214 225 233 177 158 1,57 1,67 1,73 1,33 1,19 1,35 1,42 1,44 1,09 0,98
Sudar tramvaja s bus ZET - a 1 0 1 0 0 0,01 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,00 0,00
Sudar tramvaja s motoc. i bic. 2 3 4 5 4 0,01 0,02 0,03 0,04 0,03 0,01 0,02 0,02 0,03 0,02
Ukupno 227 239 242 187 165 1,67 1,77 1,80 1,40 1,24 1,43 1,50 1,49 1,15 1,02
Okrz. tramvaja s tramvajem 3 1 1 1 0 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00
Okrz. tramvaja s bus. ZET-a 0 0 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Okrz. tramvaja s mot.vozilom 89 100 125 79 63 0,65 0,74 0,93 0,59 0,47 0,56 0,63 0,77 0,49 0,39
Ukupno 92 101 126 80 63 0,67 0,75 0,94 0,60 0,47 0,58 0,64 0,78 0,49 0,39
Iskliznuće tramvaja 10 22 23 13 13 0,07 0,16 0,17 0,10 0,10 0,06 0,14 0,14 0,08 0,08
Prevrnuće tramvaja 0 1 0 0 1 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01
Nalet na pješaka 36 17 15 29 25 0,26 0,13 0,11 0,22 0,19 0,23 0,11 0,09 0,18 0,16
Pad tramvajskih putnika 3 10 5 12 27 0,02 0,07 0,04 0,09 0,20 0,02 0,06 0,03 0,07 0,17
Nesvrstane nesreće 24 23 28 19 8 0,18 0,17 0,21 0,14 0,06 0,15 0,14 0,17 0,12 0,05
Ukupno 73 73 71 73 74 0,54 0,54 0,53 0,55 0,56 0,46 0,46 0,44 0,45 0,46
Svekupno 392 413 439 340 302 2,88 3,06 3,26 2,55 2,27 2,47 2,60 2,71 2,10 1,88
NESREĆE PUTNIKA I PJEŠAKA
Lakše ozljede 99 82 116 86 97 0,74 0,60 0,87 0,64 0,73 0,62 0,52 0,72 0,53 0,60
Teže ozljede 28 4 42 10 19 0,21 0,03 0,31 0,07 0,14 0,18 0,03 0,26 0,06 0,12
Smrtni slučaj 3 3 1 1 0 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00
UKUPNO 130 89 159 97 116 0,97 0,65 1,19 0,73 0,87 0,82 0,56 0,98 0,60 0,72
Kod prometnih nesreća “Pad tramvajskih putnika” gdje je prisutno povećanje s 12 na 27
događaja glavni uzrok je nepridržavanje putnika za rukohvat i neoprezan ulazak odnosno izlazak
putnika.
Stvarno stanje stupnja sigurnosti dobiva se preko relativnih vrijednosti, stavljajući u odnos
broj prometnih nesreća i 100 000 prijeđenih kilometara te broj prometnih nesreća na prosječan broj
tramvaja u prometu. Iz podataka prikazanih u tablici 1. dobivaju se vrijednosti na temelju kojih je
vidljivo da se tijekom 2006. godine dogodilo 2,27 prometnih nesreća na 100.000 prijeđenih
kilometara, što u odnosu na 2005. godinu predstavlja smanjenje za 10,98%. Također se bilježi
smanjenje broja prometnih nesreća na prosječan broj tramvaja u prometu za 10,48 %.
21
Prostorna analiza prometnih nesreća
Tramvajska mreža prostire se na duljini od 116 km, od kojih je 62 km ili 53,45 % pruge
odvojeno od ostalog prometa, 54 km ili 46,55 % pruge nalazi na zajedničkom tijelu. Od ukupne
duljine tramvajske mreže 38 km ili 32,75 % odvojeno je trakama rezerviranim za promet javnog
prijevoza putnika (žute trake).
Na prometnim površinama gdje se tramvajski i ostali promet odvijaju na zajedničkom tijelu
dogodilo 195 prometne nesreće ili 64,57 % dok se na tramvajskim pravcima odvojenim od ostalog
prometa dogodilo 36 ili 11,92 %, u pješačkoj zoni 7 ili 2,32 %, a na trakama rezerviranim za promet
javnog prijevoza putnika (“žute trake”) 64 ili 21,19 %. Najčešći uzroci prometnih nesreća na
trakama rezerviranim za promet javnog prijevoza putnika (žute trake) su: neoprezno uključivanje
vozača motornih vozila u promet s parkirališnih i ostalih površina - 26 slučajeva; 18 nesreća se
dogodilo kada nije bilo kontakta tramvaja s motornim vozilom (iskliznuće, nalet na pješaka i pad
putnika u tramvaju); nepropisna promjena vozne trake - 14 slučajeva, naleti motornih vozila na
tramvaj - 6 slučajeva.
Obzirom na veliku disperziju prometnih nesreća u tramvajskom prometu navesti će se samo
one prometne dionice gdje se dogodilo više od 10 prometnih nesreća odnosno raskrižja s više od 5
prometnih nesreća.
Prometnice
Ilica 26 nesreća
Savska 16 nesreća
Maksimirska 15 nesreća
Raskrižja
Branimirova - Trpimirova 7 nesreća
Branimirova - Domagojeva 6 nesreća
Temeljem broja prometnih nesreća može se ustvrditi da su tijekom prošle godine na
tramvajskoj mreži najkritičnija mjesta bila raskrižje Branimirova - Trpimirova sa 7 prometnih
nesreća i Branimirova - Domagojeva sa 6 prometnih nesreća.
22
Na raskrižju Branimirove i Trpimirove ulice od 7 nesreća naleta tramvaja na osobno vozilo,
pet se dogodilo kada se tramvajski vlak kretao u smjeru istoka, a dvije u smjeru zapada. Na
raskrižju Branimirove i Domagojeve ulice sve nesreće su se dogodile prilikom naleta tramvaja na
osobno vozilo koji se kretao u smjeru istoka. Četiri nesreće su se dogodile uslijed neopreznog
desnog skretanja vozača motornih vozila iz Branimirove u Domagojevu. Glavni uzrok navedenih
nesreća je nepažnja vozača osobnih vozila i smanjena mogućnost pravovremenog uočavanja
nailaska tramvaja od strane vozača motornih vozila. Prometne nesreće koje su se dogodile na Ilici,
Maksimirskoj, Savskoj, Vlaškoj, Ozaljskoj i Draškovićevoj disperzirane su po cijeloj duljini
prometnica, a niti na jednom mjestu nije se dogodilo više od 3 prometne nesreće. Veći broj nesreća
na tim pravcima se dogodio zbog velike frekvencije tramvajskog i ostalog prometa te zbog toga što
je tramvajska pruga na prometnici sa ostalim vozilima.
Tablica 2. Broj prometnih nesreća po tramvajskim linijama na 100 000 ostvarenih kilometara
Broj nesreća Broj nesreća Ukupno Ukupno nesreća
LINIJA TP Trešnjevka TP Dubrava na 100 000 km
1 - 19 19 4,43
2 34 - 34 3,44
3 10 - 11 2,36
4 2 19 21 2,11
5 7 7 14 1,63
6 3 42 45 4,04
7 2 22 24 1,86
8 10 10 2,51
9 9 - 9 1,49
11 39 - 39 3,04
12 18 1 19 1,95
13 - 14 14 1,81
14 2 13 15 1,25
15 - 1 1 0,45
17 22 - 22 1,64
31 - 2 2 2,11
32 - - - 0
33 - 2 2 2,08
34 2 - 1 1,39
UKUPNO 150 152 302 2,27
U tablici 2 prikazan je broj prometnih nesreća po linijama na 100 000 ostvarenih kilometara.
Najviše nesreća se dogodilo u apsolutnom iznosu na linijama br. 6, 11, i 2, a u relativnom iznosu na
linijama br. 1, 6 i 2.
23
Vremenska analiza prometnih nesreća
Tablica 3. Broj prometnih nesreća po mjesecima za 2005. i 2006. godinu.
GOD INA
MJESECI 2005. 2006.
Siječanj 31 20
Veljača 43 31
Ožujak 29 28
Travanj 24 28
Svibanj 29 22
Lipanj 26 18
Srpanj 16 20
Kolovoz 19 17
Rujan 28 23
Listopad 46 32
Studeni 24 34
Prosinac 25 29
UKUPNO 340 302
Analizom broja prometnih nesreća po mjesecima, proizlazi da se najviše nesreća dogodilo u
studenom - 34 ili 11,26 %, a najmanje u kolovozu - 17 ili 5,63 %.
Tablica 4. Broj prometnih nesreća po danima u tjednu
GOD INA
DAN 2005. 2006.
Nedjelja 21 25
Subota 36 31
Petak 52 49
Četvrtak 57 52
Srijeda 62 50
Utorak 46 47
Ponedjeljak 66 48
UKUPNO 340 302
Broj prometnih nesreća po danima u tjednu prikazan je u tablici 4. Tijekom 2006.godine
najviše se nesreća događalo četvrtkom - 52 ili 17,22 % od ukupnog broja prometnih nesreća.
24
Tablica 5. Broj prometnih nesreća po satima u danu
GODINA 2005. 2006.
NESREĆA U SATU
0-2 4 5
2-4 4 2
4-6 5 10
6-8 19 19
8-10 49 35
10-12 57 39
12-14 58 47
14-16 47 36
16-18 34 37
18-20 34 37
20-22 17 20
22-24 12 15
UKUPNO 340 302
Temeljem dobivenih podataka u tablici 5 najviše prometnih nesreća - 47 ili 15,56 %
dogodilo se u periodu između 12.00 - 14.00 sati. U doba dnevnog svjetla dogodilo se 213 nesreća ili
70,53 % dok je u noćnom razdoblju bilo 89 nesreća ili 29,47 %.
25
PROMETNE NESREĆE U AUTOBUSNOM PROMETU
Tablica 6. Broj prometnih nesreća na 100.000 kilometara i prosječan broj autobusa na radu u
periodu od 2002. do 2006. godine.
Broj prometnih
nesreća
Broj prometnih nesreća
na
Broj prometnih
nesreća
na 100 000
kilometara
prosječan broj autobusa
GODINA 02. 03. 04. 05. 06. 02. 03. 04. 05. 06. 02. 03. 04. 05. 06.
Sud. busa s busom ZET 4 4 2 2 3 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01
Sud. busa s
mot.vozilom
123 115 116 138 114 0,47 0,44 0,45 0,53 0,45 0,54 0,51 0,51 0,61 0,51
Sud. busa s tramvajem 1 0 1 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Sud. busa s motoc. i
bic.
5 2 3 4 3 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01
Okrz. busa s bus. ZET-
a
2 4 3 4 8 0,01 0,02 0,01 0,02 0,03 0,01 0,02 0,01 0,02 0,04
Okrz. busa s tram. 0 0 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Okrz. busa s mot. voz. 166 148 192 199 199 0,63 0,57 0,74 0,77 0,78 0,73 0,65 0,85 0,88 0,90
Okrz. busa u nepok. ob. 2 2 7 7 2 0,01 0,01 0,03 0,03 0,01 0,01 0,01 0,03 0,03 0,01
Iskliznuće autobusa 10 9 6 4 3 0,04 0,03 0,02 0,02 0,01 0,04 0,04 0,03 0,02 0,01
Prevrnuće autobusa 0 0 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Nalet na pješaka 7 1 3 6 3 0,03 0,00 0,01 0,02 0,01 0,03 0,00 0,01 0,03 0,01
Pad autobusnih putnika 19 13 24 26 32 0,07 0,05 0,09 0,10 0,13 0,08 0,06 0,11 0,12 0,14
Udar busa u nep. objekt 0 3 14 15 6 0,00 0,01 0,05 0,06 0,02 0,00 0,01 0,06 0,07 0,03
Nesvrstane nesreće 19 18 14 6 13 0,07 0,07 0,05 0,02 0,05 0,08 0,08 0,06 0,03 0,06
UKUPNO 358 319 385 411 386 1,37 1,22 1,48 1,58 1,51 1,58 1,41 1,70 1,82 1,74
26
Prostorna analiza prometnih nesreća
U razmatranje su uzete prometnice i raskrižja gdje se dogodilo više prometnih nesreća
tijekom 2006. godine. Tijekom 2006. godine najveći broj nesreća (u apsolutnom iznosu) dogodio se
na Ilici (28 prometnih nesreća). Prometne nesreće na Ilici disperzirane su po cijeloj dužini
prometnice od Črnomerca do Vrapčanske aleje, a na jednom mjestu nije se dogodilo više od
dvije prometne nesreće (izuzev raskrižja Ilice sa ulaskom na Terminal Črnomerec gdje su se
dogodile 3 prometne nesreće). Višegodišnjim praćenjem događanja prometnih nesreća pokazalo se
kako je Ilica najkritičnija prometnica u Gradu Zagrebu zbog velike frekvencije kako autobusnog
tako i ostalog prometa, te zbog neadekvatne dužine odvojenog prometnog traka za vozila javnog
prijevoza putnika - “žuta traka”.
Prometnice s najvećim brojem prometnih nesreća mogu se vidjeti iz slijedećeg pregleda:
Prometnice:
Ilica 28 nesreća
Zagrebačka (Sesvete) 16 nesreća
Selska 14 nesreća
Aleja Bologne 13 nesreća
Avenija Dubrava 11 nesreća
Avenija V. Holjevca 11 nesreća
Ljubljanska avenija 7 nesreća
Laščinska 7 nesreća
Zagrebačka (Črnomerec) 6 nesreća
Heinzelova 5 nesreća
Jurjevska 5 nesreća
Stubička 5 nesreća
Raskrižja:
Rotor Remetinec 8 nesreća
Terminali:
Terminal Svetice 7 nesreća
Terminal Črnomerec 4 nesreće
27
Rotor u Remetincu na kojem se protekle godine dogodilo 8 prometnih nesreća pokazalo se
kao najkritičnije raskrižje, dok su najkritičniji terminali Svetice (7 nesreća) i Črnomerec (4
nesreće) gdje se tijekom 2006. godine dogodilo najviše prometnih nesreća. Ovakvo stanje na
terminalima na Sveticama i Črnomercu je uzrokovano velikom frekvencijom autobusa ZET-a i
ostalih prijevoznika i prisutnošću nepropisno parkiranih vozila te kretanjem osobnih vozila preko
prostora terminala. Potrebno je napomenuti da na postojeći broj prometnih nesreća znatan utjecaj
ima stanje kolnika odnosno cjelokupne prateće prometne infrastrukture. Za pretpostaviti je da bi se
popravkom i proširenjem pojedinih prometnica, novom regulacijom prometa na pojedinim
lokacijama, redovitim održavanjem i kontrolom poštivanja žutih traka i izgradnjom parkirališnih
mjesta za vozila ostalog prometa znatno povećao stupanj sigurnosti.
Tablica 7. Prikaz autobusnih linija sa 8 i više prometnih nesreća u 2006. godini
LINIJA NAZIV BROJ PROM. POGON NESREĆA
LINIJE NESREĆA NA 100 000 KM
109 ČRNOMEREC - DUGAVE 23 PODSUSED 3,03
172 ČRNOMEREC - ZAPREŠIĆ 15 PODSUSED 1,30
268 GLAVNI KOLODVOR - V. GORICA 15 DUBRAVA 1,10
201 KAPTOL - PETROVA ULICA 11 DUBRAVA 7,48
121 ČRNOMEREC - KARAŽNIK 10 PODSUSED 3,76
134 ČRNOMEREC - PREČKO 10 PODSUSED 4,31
176 ČRNOMEREC - GORNJA BISTRA 10 PODSUSED 1,49
223 DUBEC - TRNOVČICA - DUBRAVA 10 DUBRAVA 4,48
269 BORONGAJ - SESVETSKI KRALJEVEC 10 DUBRAVA 1,88
105 KAPTOL - BRITANSKI TRG 9 PODSUSED 3,08
118 TRG MAŽURANIĆA - VOLTINO 9 PODSUSED 2,17
205 DUBRAVA-MARKUŠEVEC-BIDROVEC 9 DUBRAVA 1,70
126 ČRNOMEREC - GORNJA KUSTOŠIJA 8 PODSUSED 5,19
Slijedom prikazanog u tablici 7 vidljivo je da se najviše prometnih nesreća – 23 (apsolutni
broj) dogodilo na autobusnoj liniji 109 ČRNOMEREC – DUGAVE. Ako se promatra broj
prometnih nesreća na prijeđenih 100 000 km (relativan broj) vidljivo je da se na liniji 201
KAPTOL – PETROVA ULICA dogodilo najviše prometnih nesreća – 7,48. Analizom
(pregledom) linija gdje se događa velik broj prometnih nesreća uočljivo je da iste prometuju na
području i po prometnicama gdje se odvija intenzivan promet (109 Črnomerec – Dugave,134
Črnomerec – Prečko, 172 Črnomerec – Zaprešić), te u samom centru Grada (105 Kaptol –
Britanski trg, 118 Trg Mažuranića – Voltino, 201 Kaptol – Petrova ulica). Isto tako velik broj
28
prometnih nesreća dogodio se na linijama koje prometuju u podsljemenskoj zoni zbog uskih
prometnica i velikih oštećenja kolnika (126 Črnomerec – Gornja Kustošija).
Vremenska analiza prometnih nesreća
Tablica 8. Broj prometnih nesreća po mjesecima
GODINA 2005. 2006.
MJESECI
SIJEČANJ 32 26
VELJAČA 39 26 OŽUJAK 33 29 TRAVANJ 26 19
SVIBANJ 33 46
LIPANJ 28 38
SRPANJ 31 26
KOLOVOZ 29 25
RUJAN 46 38
LISTOPAD 36 47
STUDENI 35 31
PROSINAC 43 35
UKUPNO 411 386
Promatra li se pojavljivanje prometnih nesreća po mjesecima u 2006. godini proizlazi da se
najviše nesreća – 47 ili 12,18 % dogodilo u listopadu, dok se je najmanji broj nesreća –19 ili 4,92%
dogodio u travnju što se i vidi u tablici 8.
Tablica 9. Broj prometnih nesreća po danima u tjednu
DANI GODINA
2005. 2006.
Ponedjeljak 91 56
Utorak 54 70
Srijeda 64 79
Četvrtak 81 54
Petak 59 67
Subota 38 31
Nedjelja 24 29
UKUPNO 411 386
Analiziramo li pojavljivanje prometnih nesreća po danima u tjednu dobivamo podatak da se tijekom
2006. godine najviše nesreća - 79 ili 20,47 % od ukupnog broja nesreća dogodilo srijedom (tablica
29
9). Najmanje nesreća - 29 ili 7,51 % dogodilo se nedjeljom. Ovakva situacija nedjeljom je i
očekivana jer je intenzitet javnog i individualnog prometa znatno manji s obzirom na ostale dane u
tjednu.
Tablica 10. Broj prometnih nesreća po satima u danu
GODINA 2005. 2006.
NESREĆA U SATU
0-2 4 5
2-4 4 0
4-6 20 13
6-8 51 48
8-10 45 35
10-12 52 42
12-14 62 59
14-16 59 62
16-18 51 47
18-20 26 34
20-22 17 26
22-24 20 14
UKUPNO 411 386
Pojavljivanje nesreća po satima tijekom dana kao i prošlih godina pokazuje zakonitost da su
vršni sati prometnog opterećenja ujedno i najkritičniji sati, odnosno razdoblja kada je broj nesreća
maksimalan u odnosu na druga razdoblja tijekom dana. Problematično razdoblje je, što se može
vidjeti i iz tablice 10, od 12 - 18 sati unutar kojeg se u vremenu od 14 - 16 sati broj nesreća
intenzivira i dostiže svoj maksimum od 62 nesreće ili 16,06 % od ukupnog broja prometnih nesreća.
Razlog je uglavnom intenzivan promet u tom vremenskom razdoblju obzirom na vršno
poslijepodnevno razdoblje.
30
ZAKLJUČAK
Promatrajući učestalost događanja prometnih nesreća u kojima su sudjelovala vozila javnog
prijevoza putnika ZET-a vidljivo je smanjenje ukupnog broja nesreća posljednjih godina. Treba
napomenuti i činjenicu kako je iz godine u godinu sve veći broj registriranih vozila te sve veći broj
prometnih nesreća u Gradu i Županiji. Time podatak o smanjenju broja prometnih nesreća u kojima
su sudjelovala ZET-ova vozila ima još veći značaj za ukupno povećanje stupnja sigurnosti u javnom
prijevozu putnika u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj Županiji.
31
4.2. ANALIZA PROMETNIH NESREĆA ZA 2007. GODINU
PROMETNE NESREĆE U TRAMVAJSKOM PROMETU
Tablica 11. Broj prometnih nesreća na 100.000 km i broj prometnih nesreća na prosječan broj
tramvaja u prometu
Broj nesreća na prosječan broj
Broj nesreća Broj nesreća na 100 000 km tramvaja u prometu
Vrsta nesreće 2003 2004 2005 2006 2007 2003 2004 2005 2006 2007 2003 2004 2005 2006 2007
Sudar tramvaja i tramvaja 11 4 5 3 4 0,08 0,03 0,04 0,02 0,03 0,07 0,02 0,03 0,02 0,03
Sudar tramvaja i mot.vozila 225 233 177 158 143 1,67 1,73 1,33 1,19 1,13 1,42 1,44 1,09 0,98 0,89
Sudar tramvaja i bus ZET - a 0 1 0 0 0 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00
Sudar tramvaja i motoc./bic. 3 4 5 4 3 0,02 0,03 0,04 0,03 0,02 0,02 0,02 0,03 0,02 0,02
Ukupno 239 242 187 165 150 1,77 1,80 1,40 1,24 1,19 1,50 1,49 1,15 1,02 0,94
Okrz. tramvaja i tramvaja 1 1 1 0 1 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01
Okrz. tramvaja i bus. ZET-a 0 0 0 0 1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01
Okrz. tramvaja i mot.vozila 100 125 79 63 117 0,74 0,93 0,59 0,47 0,93 0,63 0,77 0,49 0,39 0,73
Ukupno 101 126 80 63 119 0,75 0,94 0,60 0,47 0,94 0,64 0,78 0,49 0,39 0,74
Iskliznuće tramvaja 22 23 13 13 8 0,16 0,17 0,10 0,10 0,06 0,14 0,14 0,08 0,08 0,05
Prevrnuće tramvaja 1 0 0 1 0 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00
Nalet na pješaka 17 15 29 25 19 0,13 0,11 0,22 0,19 0,15 0,11 0,09 0,18 0,16 0,12
Pad tramvajskih putnika 10 5 12 27 39 0,07 0,04 0,09 0,20 0,31 0,06 0,03 0,07 0,17 0,24
Nesvrstane nesreće 23 28 19 8 4 0,17 0,21 0,14 0,06 0,03 0,14 0,17 0,12 0,05 0,03
Ukupno 73 71 73 74 70 0,54 0,53 0,55 0,56 0,55 0,46 0,44 0,45 0,46 0,44
Svekupno 413 439 340 302 339 3,06 3,26 2,55 2,27 2,68 2,60 2,71 2,10 1,88 2,12
OZLIJEĐENE OSOBE
Lakše ozljede 116 86 97 97 85 0,85 0,64 0,73 0,73 0,67 0,73 0,53 0,60 0,60 0,37
Teže ozljede 42 10 19 19 10 0,31 0,07 0,14 0,14 0,08 0,26 0,06 0,12 0,12 0,04
Smrtni slučaj 1 1 0 0 1 0,01 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00
UKUPNO 159 97 116 116 96 1,17 0,72 0,87 0,87 0,76 1,00 0,60 0,72 0,72 0,42
Ako se stavi u odnos broj pojedinih vrsta prometnih nesreća s brojem istih iz 2006. godine,
dobivaju se slijedeće vrijednosti:
VRSTA PROMETNE NESREĆE Smanjenje (porast) broja
prometnih nesreća
Sudar tramvaja s tramvajem porast sa 3 na 4
Sudar tramvaja s motornim vozilom smanjenje sa 158 na 143
Okrznuće tramvaja s motornim vozilom porast sa 63 na 117
Nalet tramvaja na pješaka smanjenje sa 25 na 19
Pad tramvajskih putnika porast sa 27 na 39
32
Stvarno stanje stupnja sigurnosti dobiva se preko relativnih vrijednosti, stavljajući u odnos
broj prometnih nesreća i 100 000 prijeđenih kilometara te broj prometnih nesreća na prosječan broj
tramvaja u prometu. Iz podataka prikazanih u tablici 1. dobivaju se vrijednosti na temelju kojih je
vidljivo da se tijekom 2007. godine dogodilo 2,68 prometnih nesreća na 100.000 prijeđenih
kilometara, što u odnosu na 2006. godinu predstavlja porast za 18,06%. Također se bilježi porast
broja prometnih nesreća na prosječan broj tramvaja u prometu za 12,76 %.
Prostorna analiza prometnih nesreća
Tramvajska mreža prostire se na duljini od 116 km, od kojih je 62 km ili 53,45 % pruge
odvojeno od ostalog prometa, 54 km ili 46,55 % pruge nalazi na zajedničkom tijelu. Od ukupne
duljine tramvajske mreže 38 km ili 32,75 % odvojeno je trakama rezerviranim za promet javnog
prijevoza putnika (žute trake). Na prometnim površinama gdje se tramvajski i ostali promet odvijaju
na zajedničkom tijelu dogodilo 227 prometne nesreće ili 66,96 % dok se na tramvajskim pravcima
odvojenim od ostalog prometa dogodilo 36 ili 10,62 %, u pješačkoj zoni 11 ili 3,24 %, a na trakama
rezerviranim za promet promet javnog prijevoza putnika (“žute trake”) 65 ili 19,18 %. Najčešći
uzroci prometnih nesreća na trakama rezerviranim za promet promet javnog prijevoza putnika (žute
trake) su: neoprezno uključivanje vozača motornih vozila u promet s parkirališnih i ostalih površina
- 26 slučaj; 19 nesreća se dogodilo kada nije bilo kontakta tramvaja s motornim vozilom
(iskliznuće, nalet na pješaka i pad putnika u tramvaju); nepropisna promjena vozne trake vozača
motornih vozila- 15 slučajeva, naleti motornih vozila na tramvaj - 5 slučajeva.
Prometnice
Ilica 30 nesreća
Savska 16 nesreća
Maksimirska 12 nesreća
Raskrižja
Branimirova - Trpimirova 7 nesreća
Jukićeva - Adžijina 7 nesreća
Ilica - Medulićeva 6 nesreća
Ilica - Čanićeva 5 nesreća
Ilica - Primorska 5 nesreća
Branimirova - Domagojeva 5 nesreća
33
Temeljem broja prometnih nesreća može se ustvrditi da su tijekom prošle godine na
tramvajskoj mreži najkritičnija mjesta bila raskrižje Branimirova - Trpimirova i Jukićeva - Adžijina
sa 7 prometnih nesreća. Na raskrižju Branimirove i Trpimirove ulice od 7 nesreća naleta tramvaja
na osobno vozilo, šest se dogodilo na sličan način, kada se tramvajski vlak kretao od Gl. kolodvora
u smjeru istoka. Na raskrižju Jukićeve i Adžijine ulice, 3 sudara i 3 okrznuća tramvaja s osobnim
vozilom dogodila su se uslijed neopreznog uključivanja motornih vozila iz Adžijine u Jukićevu
ulicu. Glavni uzrok navedenih nesreća je nepažnja vozača osobnih vozila. Prometne nesreće koje su
se dogodile na Ilici, Maksimirskoj, Savskoj, disperzirane su po cijeloj duljini prometnica, a niti na
jednom mjestu nije se dogodilo više od 3 prometne nesreće. Veći broj nesreća na tim pravcima se
dogodio zbog: velike frekvencije tramvajskog i ostalog prometa, odvijanja prometa na zajedničkom
tijelu, neopreznosti vozača motornih vozila prilikom uključivanja u promet s parkirališnih mjesta te
promjene vozne trake.
Tablica 12. Broj prometnih nesreća po tramvajskim linijama na 100 000 ostvarenih kilometara
Broj nesreća Broj nesreća Ukupno Ukupno nesreća
LINIJA TP Trešnjevka TP Dubrava na 100 000 km
1 1 15 16 4,44
2 31 - 31 3,72
3 6 - 6 1,56
4 4 28 32 3,36
5 13 4 17 2,04
6 5 40 45 4,17
7 2 21 23 1,86
8 - 10 10 2,65
9 9 - 9 1,49
11 45 5 50 4,00
12 31 - 31 3,37
13 - 16 16 2,19
14 - 19 19 1,63
15 - - - -
17 25 - 25 1,85
31 - 4 4 0,00
32 2 - 2 4,82
33 - 1 1 2,18
34 2 - 2 1,35
UKUPNO 176 163 339 2,68
34
U tablici 12 prikazan je broj prometnih nesreća po linijama na 100 000 ostvarenih
kilometara. Najviše nesreća se dogodilo u apsolutnom iznosu na linijama br. 11, 6 i 4, a u
relativnom iznosu na linijama br. 32, 1, i 6 . Navedene linije prometuju kroz uži centar grada
gdje se tramvajski i ostali promet odvijaju na zajedničkom tijelu uslijed čega je povećana
vjerojatnost događanja prometnih nesreća.
Vremenska analiza prometnih nesreća
Tablica 13. Broj prometnih nesreća po mjesecima za 2006. i 2007. godinu.
GOD INA
MJESECI 2006. 2007.
Siječanj 20 21
Veljača 31 24
Ožujak 28 29
Travanj 28 24
Svibanj 22 28
Lipanj 18 19
Srpanj 20 21
Kolovoz 17 30
Rujan 23 30
Listopad 32 26
Studeni 34 38
Prosinac 29 49
UKUPNO 302 339
U tablici 13 prikazan je broj prometnih nesreća po mjesecima u godini. Analizom broja
prometnih nesreća po mjesecima, proizlazi da se najviše nesreća dogodilo u prosincu - 49 ili 14,45
%, a najmanje u lipnju - 19 ili 5,60 %. Zimski uvjeti, pojačano sudjelovanje motornih vozila u
prometu uslijed blagdana te veća opuštenost i smanjena koncentracija glavni su uzroci
događanja prometnih nesreća u prosincu.
35
Tablica 14. Broj prometnih nesreća po danima u tjednu
GOD INA
DAN 2006. 2007.
Ponedjeljak 48 48
Utorak 47 53
Srijeda 50 69
Četvrtak 52 55
Petak 49 56
Subota 31 32
Nedjelja 25 26
UKUPNO 302 339
Broj prometnih nesreća po danima u tjednu prikazan je u tablici 14. Tijekom 2007.godine
najviše se nesreća događalo srijedom - 69 ili 20,35 % od ukupnog broja prometnih nesreća.
Tablica 15. Broj prometnih nesreća po satima u danu
GODINA 2006. 2007.
NESREĆA U SATU
0-2 5 6
2-4 2 5
4-6 10 15
6-8 19 27
8-10 35 46
10-12 39 43
12-14 47 48
14-16 36 51
16-18 37 41
18-20 37 28
20-22 20 13
22-24 15 16
UKUPNO 302 339
Temeljem dobivenih podataka u tablici 15 najviše prometnih nesreća - 51 ili 15,04 %
dogodilo se u periodu između 14.00 - 16.00 sati. Taj podatak je očekivan jer se radi o vršnom
prometnom opterećenju kada se na cijelom području grada stvaraju velike prometne gužve i
istodobno je smanjen stupanj prometne sigurnosti te nepoštivanje prednosti vozila javnog prijevoza
putnika pri prometovanju po žutim trakama.
36
PROMETNE NESREĆE U AUTOBUSNOM PROMETU
Tablica 16. Broj prometnih nesreća na 100.000 kilometara i prosječan broj autobusa na radu u
periodu od 2003. do 2007. godine.
Broj prometnih nesreća Broj prometnih nesreća na
Broj prometnih nesreća na 100 000 kilometara prosječan broj autobusa
GODINA 03. 04. 05. 06. 07 . 03. 04. 05. 06 07. 03. 04. 05. 06. 07.
Sud. busa i bus ZET 4 2 2 3 5 0,02 0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 00,2
Sud. busa i mot.vozila 115 116 138 114 130 0,44 0,45 0,53 0,45 0,49 0,51 0,51 0,61 0,51 0,57
Sud. busa i tramvaja 0 1 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Sud. busa i motoc./ bic. 2 3 4 3 2 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01
Okrz. busa i bus. ZET-a 4 3 4 8 7 0,02 0,01 0,02 0,03 0,03 0,02 0,01 0,02 0,04 0,03
Okrz. busa i tram. 0 0 0 0 1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Okrz. busa i mot. voz. 148 192 199 199 240 0,57 0,74 0,77 0,78 0,91 0,65 0,85 0,88 0,90 1,04
Okrz. busa u nepok. ob. 2 7 7 2 13 0,01 0,03 0,03 0,01 0,05 0,01 0,03 0,03 0,01 0,06
Iskliznuće autobusa 9 6 4 3 3 0,03 0,02 0,02 0,01 0,01 0,04 0,03 0,02 0,01 0,01
Prevrnuće autobusa 0 0 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Nalet na pješaka 1 3 6 3 1 0,00 0,01 0,02 0,01 0,00 0,00 0,01 0,03 0,01 0,00
Pad autobusnih putnika 13 24 26 32 51 0,05 0,09 0,10 0,13 0,19 0,06 0,11 0,12 0,14 0,22
Udar busa u nep. objekt 3 14 15 6 21 0,01 0,05 0,06 0,02 0,08 0,01 0,06 0,07 0,03 0,09
Nesvrstane nesreće 18 14 6 13 24 0,07 0,05 0,02 0,05 0,09 0,08 0,06 0,03 0,06 0,10
UKUPNO 319 385 411 386 498 1,22 1,48 1,58 1,51 1,89 1,41 1,70 1,82 1,74 2,17
OZLIJEĐENE OSOBE
Lakše ozlijede 65 84 89 91 90 0,25 0,32 0,34 0,36 0,34 0,29 0,37 0,39 0,41 0,39
Teže ozlijede 13 16 3 9 8 0,05 0,06 0,01 0,04 0,03 0,06 0,07 0,01 0,04 0,03
Smrtni slučaj 0 1 2 0 0 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00
UKUPNO 78 101 94 100 98 0,30 0,39 0,36 0,39 0,37 0,35 0,44 0,42 0,45 0,43
Ako se stavi u odnos broj pojedinih vrsta prometnih nesreća sa brojem istih iz 2006. godine,
dobivaju se slijedeće vrijednosti:
37
VRSTA PROMETNE NESREĆE Smanjenje (porast)
prometnih nesreća
Sudar autobusa sa motornim vozilom porast sa 114 na 130
Udar autobusa u nepokretan objekt porast sa 6 na 21
Okrznuće autobusa u nepokretan objekt porast sa 2 na 13
Nalet na pješaka smanjenje sa 3 na 1
Pad autobusnih putnika porast sa 32 na 51
Okrznuće autobusa s autobusom ZET-a smanjenje sa 8 na 7
Stvarno stanje sigurnosti autobusnog prometa dobiva se preko relativnih vrijednosti
stavljanjem u odnos broja prometnih nesreća i 100.000 prijeđenih kilometara vozila (26348090 km),
te broj prometnih nesreća na prosječan broj autobusa u prometu (230). Iz podataka prikazanih u
tablici 15. dobivaju se vrijednosti na temelju kojih je vidljivo da se tijekom 2007. godine dogodilo
1,89 prometnih nesreća na 100 000 prijeđenih kilometara, što u odnosu na 2006. godinu predstavlja
porast za 25,16 %. Također se bilježi porast broja prometnih nesreća na prosječan broj autobusa u
prometu za 24,71 %.
Prostorna analiza prometnih nesreća
U razmatranje su uzete prometnice i raskrižja gdje se dogodilo više prometnih nesreća
tijekom 2007. godine. Tijekom 2007. godine najveći broj nesreća (u apsolutnom iznosu) dogodio se
na Ilici (22 prometne nesreće). Prometne nesreće na Ilici disperzirane su po cijeloj dužini
prometnice od Črnomerca do Vrapčanske aleje, a ni na jednom mjestu nije se dogodilo više od dvije
prometne nesreće. Višegodišnjim praćenjem događanja prometnih nesreća pokazalo se kako je Ilica
najkritičnija prometnica u Gradu Zagrebu zbog velike frekvencije kako autobusnog tako i ostalog
prometa, te zbog neadekvatne dužine odvojenog prometnog traka za vozila promet javnog prijevoza
putnika - “žuta traka” (postoji samo na južnom kolničkom traku Ilice u smjeru istoka od benzinske
postaje INA kod raskrižja Ilice sa Vrapčanskom ulicom do raskrižja sa Skladišnom ulicom).
Prometnice s najvećim brojem prometnih nesreća mogu se vidjeti iz slijedećeg pregleda:
38
Prometnice:
Ilica 22 nesreća
Zagrebačka (Sesvete) 15 nesreća
Selska 10 nesreća
Aleja Bologne 7 nesreća
Krčelićeva 6 nesreća
Ninska 5 nesreća
Petrova 5 nesreća
Zlatarevog zlata 5 nesreća
Raskrižja:
Rotor Remetinec 4 nesreće
Terminali:
Terminal Črnomerec 10 nesreća
Terminal Britanski trg 4 nesreća
Rotor u Remetincu na kojemu su se protekle godine dogodile 4 prometne nesreće pokazalo
se kao najkritičnije raskrižje, dok su najkritičniji terminali Črnomerec (10 nesreća) i Britanski trg (4
nesreće). Ovakvo stanje na terminalu Črnomercu je uzrokovano velikom frekvencijom autobusa
ZET-a i ostalih prijevoznika i prisutnošću nepropisno parkiranih vozila te kretanjem osobnih vozila
preko prostora terminala.
Potrebno je napomenuti da na postojeći broj prometnih nesreća znatan utjecaj ima stanje
kolnika odnosno cjelokupne prateće prometne infrastrukture. Za pretpostaviti je da bi se popravkom
i proširenjem pojedinih prometnica, novom regulacijom prometa na pojedinim lokacijama,
redovitim održavanjem i kontrolom poštivanja žutih traka i izgradnjom parkirališnih mjesta za
vozila ostalog prometa znatno povećao stupanj sigurnosti.
39
Tablica 17. Prikaz autobusnih linija sa 9 i više prometnih nesreća u 2007. godini
LINIJA NAZIV BROJ PROM. POGON NESREĆA
LINIJE NESREĆA NA 100 000 KM
109 ČRNOMEREC - DUGAVE 21 PODSUSED 2,77
172 ČRNOMEREC - ZAPREŠIĆ 16 PODSUSED 1,37
128 ČRNOMEREC - LUKŠIĆ 15 PODSUSED 6,44
203 SVETICE-VINEC-KREMATORIJ 14 DUBRAVA 6,59
136 ČRNOMEREC - ŠPANSKO 10 PODSUSED 0,04
121 ČRNOMEREC - KARAŽNIK 9 PODSUSED 3,20
Slijedom prikazanog u tablici 17 vidljivo je da se najviše prometnih nesreća – 21 (apsolutni
broj) dogodilo na autobusnoj liniji 109 Črnomerec – Dugave. Ako se promatra broj prometnih
nesreća na prijeđenih 100 000 km (relativan broj) najviše prometnih nesreća – 6,59 dogodilo se na
liniji 203 Svetice- Vinec- Krematorij. Analizom (pregledom) događanja prometnih nesreća po
linijama vidljivo je da se iste događaju na područjima i prometnicama gdje se odvija intenzivan
promet ( 109 Črnomerec - Dugave i 172 Črnomerec - Zaprešić).
Na brdskim linijama (128 Črnomerec – Lukšić i 203 Svetice-Vinec-Krematorij)
smanjena je sigurnost prometa uslijed: nemogućnosti sigurnog mimoilaženje autobusa s
ostalim vozilima zbog neadekvatne širine kolničkog traka (ispod 5,5 metara); smanjene
preglednost u krivinama; nepropisno parkiranih vozila.
40
Vremenska analiza prometnih nesreća
Tablica 18. Broj prometnih nesreća po mjesecima
GODINA 2006. 2007.
MJESECI
Siječanj 26 33
Veljača 26 47
Ožujak 29 42
Travanj 19 36
Svibanj 46 49
Lipanj 38 37
Srpanj 26 37
Kolovoz 25 38
Rujan 38 42
Listopad 47 48
Studeni 31 38
Prosinac 35 51
UKUPNO 386 498
Promatra li se pojavljivanje prometnih nesreća po mjesecima u 2007. godini proizlazi da se
najviše nesreća – 51 ili 10,24 % dogodilo u prosincu, uslijed prometnih gužvi za vrijeme
blagdana na užem i širem gradskom području te povećanog broja dana sa zimskim uvjetima.
Najmanji broj nesreća -33 ili 6,63% dogodio u siječnju.
Tablica 19. Broj prometnih nesreća po danima u tjednu
DANI GODINA
2006. 2007.
Ponedjeljak 56 105
Utorak 70 74
Srijeda 79 76
Četvrtak 54 88
Petak 67 93
Subota 31 33
Nedjelja 29 29
UKUPNO 386 498
41
Analiziramo li pojavljivanje prometnih nesreća po danima u tjednu dobivamo podatak da se tijekom
2007. godine najviše nesreća - 105 ili 21,08 % od ukupnog broja nesreća dogodilo ponedjeljkom
(tablica 19). Najmanje nesreća - 29 ili 5,82 % dogodilo se nedjeljom.
Tablica 20. Broj prometnih nesreća po satima u danu
GODINA 2006. 2007.
NESREĆA U SATU
0-2 5 3
2-4 0 4
4-6 14 19
6-8 48 63
8-10 35 50
10-12 42 49
12-14 59 62
14-16 62 71
16-18 47 69
18-20 34 53
20-22 26 41
22-24 14 14
UKUPNO 386 498
Problematično razdoblje je, što se može vidjeti i iz tablice 20, od 12 - 18 sati unutar kojeg se
u vremenu od 14 - 16 sati broj nesreća intenzivira i dostiže svoj maksimum od 71 nesreće ili 14,26
% od ukupnog broja prometnih nesreća. Razlog je uglavnom intenzivan (pojačan) promet u tom
vremenskom razdoblju obzirom na vršno poslijepodnevno razdoblje.
U razdoblju dnevne svjetlosti od 8-18 sati dogodilo se 301 nesreća ili 60,44 % nesreća, a u
noćnom periodu 197 ili 39,56 % nesreća.
ZAKLJUČAK
Temeljem iznesenih podataka vidljivo je da je broj prometnih nesreća u 2007. godini u
porastu. Glavni razlog za to je povećanje broja registriranih vozila na području Grada Zagreba i
Zagrebačke županije. To ima za posljedicu značajan broj lakših prometnih nesreća gdje nije
zabilježena materijalna šteta, a dogodile su se uslijed neopreza vozača motornih vozila. Tome u
prilog govori činjenica da je smanjen broj prometnih nesreća s većom materijalnom štetom.
42
4.3. ANALIZA PROMETNIH NESREĆA ZA 2008. GODINU
PROMETNE NESREĆE U TRAMVAJSKOM PROMETU
Tablica 21. Broj prometnih nesreća na 100.000 km i broj prometnih nesreća na prosječan broj
tramvaja u prometu
Broj nesreća na prosječan broj
Broj nesreća Broj nesreća na 100 000 km tramvaja u prometu
Vrsta nesreće 2004 2005 2006 2007 2008 2004 2005 2006 2007 2008 2004 2005 2006 2007 2008
Sudar tramvaja i tramvaja 4 5 3 4 6 0,03 0,04 0,02 0,03 0,05 0,02 0,03 0,02 0,03 0,02
Sudar tramvaja i mot.vozila 233 177 158 143 118 1,73 1,33 1,19 1,13 0,90 1,44 1,09 0,98 0,89 0,87
Sudar tramvaja i bus ZET - a 1 0 0 0 0 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00
Sudar tramvaja i motoc./bic. 4 5 4 3 3 0,03 0,04 0,03 0,02 0,02 0,02 0,03 0,02 0,02 0,02
Ukupno 242 187 165 150 127 1,80 1,40 1,24 1,19 0,97 1,49 1,15 1,02 0,94 0,91
Okrz. tramvaja i tramvaja 1 1 0 1 1 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01
Okrz. tramvaja i bus. ZET-a 0 0 0 1 1 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01
Okrz. tramvaja i mot.vozila 125 79 63 117 65 0,93 0,59 0,47 0,93 0,50 0,77 0,49 0,39 0,73 0,71
Ukupno 126 80 63 119 67 0,94 0,60 0,47 0,94 0,51 0,78 0,49 0,39 0,74 0,73
Iskliznuće tramvaja 23 13 13 8 12 0,17 0,10 0,10 0,06 0,09 0,14 0,08 0,08 0,05 0,05
Prevrnuće tramvaja 0 0 1 0 0 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00
Nalet na pješaka 15 29 25 19 28 0,11 0,22 0,19 0,15 0,21 0,09 0,18 0,16 0,12 0,12
Pad tramvajskih putnika 5 12 27 39 41 0,04 0,09 0,20 0,31 0,31 0,03 0,07 0,17 0,24 0,24
Nesvrstane nesreće 28 19 8 4 1 0,21 0,14 0,06 0,03 0,01 0,17 0,12 0,05 0,03 0,02
Ukupno 71 73 74 70 82 0,53 0,55 0,56 0,55 0,63 0,44 0,45 0,46 0,44 0,43
Svekupno 439 340 302 339 276 3,26 2,55 2,27 2,68 2,11 2,71 2,10 1,88 2,12 2,07
OZLIJEĐENE OSOBE
Lakše ozljede 86 97 97 85 110 0,64 0,73 0,73 0,67 0,84 0,53 0,60 0,60 0,37 0,52
Teže ozljede 10 19 19 10 24 0,07 0,14 0,14 0,08 0,18 0,06 0,12 0,12 0,04 0,06
Smrtni slučaj 1 0 0 1 0 0,01 0,00 0,00 0,01 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01
UKUPNO 97 116 116 96 134 0,72 0,87 0,87 0,76 1,03 0,60 0,72 0,72 0,42 0,59
Ako se stavi u odnos broj pojedinih vrsta prometnih nesreća s brojem istih iz 2007. godine,
dobivaju se slijedeće vrijednosti:
VRSTA PROMETNE NESREĆE Smanjenje (porast) broja
prometnih nesreća
Sudar tramvaja s tramvajem povećanje sa 4 na 6
Sudar tramvaja s motornim vozilom smanjenje sa 143 na 118
Okrznuće tramvaja s motornim vozilom smanjenje sa 117 na 65
Iskliznuće tramvaja povećanje sa 8 na 12
Nalet tramvaja na pješaka povećanje sa 19 na 28
Pad tramvajskih putnika povećanje sa 39 na 41
43
Stvarno stanje stupnja sigurnosti dobiva se preko relativnih vrijednosti, stavljajući u odnos
broj prometnih nesreća i 100 000 prijeđenih kilometara te broja prometnih nesreća na prosječan broj
tramvaja u prometu. Iz podataka prikazanih u tablici 1. dobivaju se vrijednosti na temelju kojih je
vidljivo da se tijekom 2008. godine dogodilo 2,11 prometnih nesreća na 100.000 prijeđenih
kilometara, što u odnosu na 2007. godinu predstavlja smanjenje za 21,27 %. Također se bilježi
smanjenje broja prometnih nesreća na prosječan broj tramvaja u prometu za 2,36 %.
Prostorna analiza prometnih nesreća
Tramvajska mreža prostire se na duljini od 116 km, od kojih je 62 km ili 53,45 % pruge
odvojeno od ostalog prometa, 54 km ili 46,55 % pruge nalazi na zajedničkom tijelu. Od ukupne
duljine tramvajske mreže 38 km ili 32,75 % odvojeno je trakama rezerviranim za promet promet
javnog prijevoza putnika (žute trake). Na prometnim površinama gdje se tramvajski i ostali promet
odvijaju na zajedničkom tijelu dogodile su se 183 prometne nesreće ili 66,30 % dok se na
tramvajskim pravcima odvojenim od ostalog prometa dogodilo 36 ili 13,05 %, u pješačkoj zoni 6 ili
2,17 %, a na trakama rezerviranim za promet promet javnog prijevoza putnika (žute trake) 51 ili
18,48 %. Na trakama rezerviranim za promet promet javnog prijevoza putnika (žute trake) dogodilo
se: 20 okrznuća tramvaja s motornim vozilom, 12 čeonih sudara, 3 naleta na tramvaj, 4 bočna
sudara, 2 naleta na pješaka i 8 padova putnika.
Prometnice
Ilica 15 nesreća
Maksimirska 15 nesreća
Savska 13 nesreća
Raskrižja
Branimirova - Domagojeva 3 nesreće
Ilica - Vodovodna 3 nesreće
Šubićeva - Martićeva 3 nesreće
Vodnikova - Runjaninova 3 nesreće
Trgovi
44
Kvaternikov trg 6 nesreća
Trešnjevački trg 5 nesreća
Prometne nesreće koje su se dogodile na Ilici, Maksimirskoj, Savskoj, disperzirane su po
cijeloj duljini prometnica, a niti na jednom mjestu nije se dogodilo više od 3 prometne nesreće. Veći
broj nesreća na tim pravcima se dogodio zbog: velike frekvencije tramvajskog i ostalog prometa,
odvijanja prometa na zajedničkom tijelu, neopreznosti vozača motornih vozila prilikom
uključivanja u promet s parkirališnih mjesta te promjene vozne trake. Prema broju prometnih
nesreća može se ustvrditi da tijekom prošle godine nije bilo „kritičnih“ raskrižja. Većina kritičnih
raskrižja iz 2007. godine sanirana je temeljem prijedloga i aktivnosti Odjela za sigurnost prometa.
Na Kvaternikovom trgu dogodilo se šest nesreća i to pet okrznuća motornih vozila s
tramvajem i jedan nalet tramvaja na motorno vozilo. U dva slučaja dogodila se velika materijalna
šteta. Na Trešnjevačkom trgu dogodila su se dva naleta motornih vozila na tramvaj, dva okrznuća
tramvaja s motornim vozilom i jedan nalet na pješakinju. Materijalna šteta i zastoji u prometu su
minimalni.
Tablica 22. Broj prometnih nesreća po tramvajskim linijama na 100 000 ostvarenih kilometara
Broj nesreća Broj nesreća Ukupno Ukupno nesreća
LINIJA TP Trešnjevka TP Dubrava na 100 000 km
1 9 0 9 2,10
2 24 0 24 2,79
3 7 0 7 1,78
4 - 23 23 2,44
5 10 0 10 1,44
6 0 24 24 2,18
7 0 18 18 1,51
8 0 9 9 1,52
9 19 0 19 3,13
11 14 13 27 2,11
12 35 0 35 3,83
13 0 29 29 3,71
14 0 15 15 1,28
15 1 1 2 0,95
17 19 0 19 1,39
31 0 3 3 4,66
32 0 0 0 0,00
33 0 0 0 0,00
34 3 0 3 4,45
45
UKUPNO 141 135 276 2,11
U tablici 22 prikazan je broj prometnih nesreća po linijama na 100 000 ostvarenih
kilometara. Najviše nesreća se dogodilo u apsolutnom iznosu na linijama br. 12, 13 i 11, a u
relativnom iznosu na linijama br. 31, 12, i 13 . Navedene linije prometuju kroz uži centar grada
gdje se tramvajski i ostali promet odvijaju na zajedničkom tijelu uslijed čega je povećana
vjerojatnost događanja prometnih nesreća.
Vremenska analiza prometnih nesreća
Tablica 23. Broj prometnih nesreća po mjesecima za 2007. i 2008. godinu.
GOD INA
MJESECI 2007. 2008.
Siječanj 21 22
Veljača 24 25
Ožujak 29 20
Travanj 24 22
Svibanj 28 31
Lipanj 19 21
Srpanj 21 17
Kolovoz 30 17
Rujan 30 17
Listopad 26 28
Studeni 38 20
Prosinac 49 36
UKUPNO 339 276
U tablici 23 prikazan je broj prometnih nesreća po mjesecima u godini. Analizom broja
prometnih nesreća po mjesecima, proizlazi da se najviše nesreća dogodilo u prosincu - 36 ili 13,04
46
%, a najmanje u srpnju ( kolovozu i rujnu) - 17 ili 6,16 %. Zimski uvjeti, pojačano sudjelovanje
motornih vozila u prometu uslijed blagdana te veća opuštenost i smanjena koncentracija glavni su
uzroci događanja prometnih nesreća u prosincu.
Tablica 24. Broj prometnih nesreća po danima u tjednu
GOD INA
DAN 2007. 2008.
Ponedjeljak 48 49
Utorak 53 47
Srijeda 69 45
Četvrtak 55 51
Petak 56 43
Subota 32 24
Nedjelja 26 17
UKUPNO 339 276
Broj prometnih nesreća po danima u tjednu prikazan je u tablici 24. Tijekom 2008.godine
najviše se nesreća događalo četvrtak - 51 ili 18,48 % od ukupnog broja prometnih nesreća.
Tablica 25. Broj prometnih nesreća po satima u danu
GODINA 2007. 2008.
NESREĆA U SATU
0-2 6 4
2-4 5 1
4-6 15 8
6-8 27 25
8-10 46 30
10-12 43 40
12-14 48 55
14-16 51 44
16-18 41 26
18-20 28 18
20-22 13 17
22-24 16 8
UKUPNO 339 276
Temeljem dobivenih podataka u tablici 25 najviše prometnih nesreća - 55 ili 19,93 %
dogodilo se u periodu između 12.00 - 14.00 sati. Taj podatak je očekivan jer se radi o vršnom
prometnom opterećenju kada se na cijelom području grada stvaraju velike prometne gužve i
47
istodobno je smanjen stupanj prometne sigurnosti te nepoštivanje prednosti vozila javnog prijevoza
putnika pri prometovanju po žutim trakama. U doba dnevnog svjetla dogodilo se 220 nesreća ili
79,71 % dok je u noćnom razdoblju bilo 56 nesreće ili 20,29 %.
48
PROMETNE NESREĆE U AUTOBUSNOM PROMETU
Tablica 26. Broj prometnih nesreća na 100 000 kilometara i prosječan broj autobusa na radu u
periodu od 2004. do 2008. godine.
Broj prometnih nesreća Broj prometnih nesreća na
Broj prometnih nesreća na 100 000 kilometara prosječan broj autobusa
GODINA 04. 05. 06. 07. 08. 04. 05. 06. 07. 08. 04. 05. 06. 07. 08.
Sud. busa i bus ZET 2 2 3 5 3 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01
Sud. busa i mot.vozila 116 138 114 130 108 0,45 0,53 0,45 0,49 0,40 0,51 0,61 0,51 0,57 0,49
Sud. busa i tramvaja 1 0 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Sud. busa i motoc./ bic. 3 4 3 2 6 0,01 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01 0,02 0,01 0,01 0,03
Okrz. busa i bus. ZET-a 3 4 8 7 8 0,01 0,02 0,03 0,03 0,03 0,01 0,02 0,04 0,03 0,04
Okrz. busa i tram. 0 0 1 0 1 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Okrz. busa i mot. voz. 192 199 198 240 208 0,74 0,77 0,78 0,91 0,77 0,85 0,88 0,90 1,04 0,94
Okrz. busa u nepok. ob. 7 7 2 13 23 0,03 0,03 0,01 0,05 0,08 0,03 0,03 0,01 0,06 0,10
Iskliznuće autobusa 6 4 3 3 2 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,03 0,02 0,01 0,01 0,01
Prevrnuće autobusa 0 0 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Nalet na pješaka 3 6 3 1 6 0,01 0,02 0,01 0,00 0,02 0,01 0,03 0,01 0,00 0,03
Pad autobusnih putnika 24 26 32 51 49 0,09 0,10 0,13 0,19 0,18 0,11 0,12 0,14 0,22 0,22
Udar busa u nep. objekt 14 15 6 21 17 0,05 0,06 0,02 0,08 0,06 0,06 0,07 0,03 0,09 0,08
Nesvrstane nesreće 14 6 13 25 22 0,05 0,02 0,05 0,09 0,08 0,06 0,03 0,06 0,10 0,10
UKUPNO 385 411 386 498 453 1,48 1,58 1,51 1,89 1,67 1,70 1,82 1,74 2,17 2,04
OZLIJEĐENE OSOBE
Lakše ozlijede 84 89 91 90 113 0,32 0,34 0,36 0,34 0,42 0,37 0,39 0,41 0,39 0,51
Teže ozlijede 16 3 9 8 5 0,06 0,01 0,04 0,03 0,02 0,07 0,01 0,04 0,03 0,02
Smrtni slučaj 1 2 0 0 1 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 0,00 0,00
UKUPNO 101 94 100 98 119 0,39 0,36 0,39 0,37 0,44 0,44 0,42 0,45 0,43 0,54
Ako se stavi u odnos broj pojedinih vrsta prometnih nesreća sa brojem istih iz 2007. godine,
dobivaju se slijedeće vrijednosti:
49
VRSTA PROMETNE NESREĆE Smanjenje (porast)
prometnih nesreća
Sudar autobusa sa autobusom ZET-a smanjenje sa 5 na 3
Sudar autobusa sa motornim vozilom smanjenje sa 130 na 108
Udar autobusa u nepokretan objekt smanjenje sa 21 na 17
Sudar autobusa i motoc./bic. povećanje sa 2 na 6
Okrznuće autobusa i mot.voz. smanjenje sa 240 na 208
Nalet na pješaka povećanje sa 3 na 6
Pad autobusnih putnika smanjenje sa 51 na 49
Okrznuće autobusa s autobusom ZET-a povećanje sa 7 na 8
Stvarno stanje sigurnosti autobusnog prometa dobiva se preko relativnih vrijednosti
stavljanjem u odnos broja prometnih nesreća i 100.000 prijeđenih kilometara vozila (27 077 308
km), te broja prometnih nesreća na prosječan broj autobusa u prometu 222. Iz podataka prikazanih u
tablici 36. dobivaju se vrijednosti na temelju kojih je vidljivo da se tijekom 2008. godine dogodilo
1,67 prometnih nesreća na 100 000 prijeđenih kilometara, što u odnosu na 2007. godinu predstavlja
smanjenje za 11,64 %. Također se bilježi smanjenje broja prometnih nesreća na prosječan broj
autobusa u prometu za 6,00 %.
Prostorna analiza prometnih nesreća
U razmatranje su uzete prometnice i raskrižja gdje se dogodilo više prometnih nesreća
tijekom 2008. godine. Tijekom 2008. godine najveći broj nesreća (u apsolutnom iznosu) dogodio se
na Ilici (12 prometnih nesreća). Prometne nesreće na Ilici disperzirane su po cijeloj dužini
prometnice od Črnomerca do Vrapčanske aleje, a ni na jednom mjestu nije se dogodilo više od dvije
prometne nesreće. Višegodišnjim praćenjem događanja prometnih nesreća pokazalo se kako je Ilica
najkritičnija prometnica u Gradu Zagrebu zbog velike frekvencije kako autobusnog tako i ostalog
prometa, te zbog neadekvatne dužine odvojenog prometnog traka za vozila javnog prijevoza
putnika - “žuta traka” (postoji samo na južnom kolničkom traku Ilice u smjeru istoka od benzinske
postaje INA kod raskrižja Ilice sa Vrapčanskom ulicom do raskrižja sa Skladišnom ulicom).
50
Prometnice s najvećim brojem prometnih nesreća mogu se vidjeti iz slijedećeg pregleda:
Prometnice:
Ilica 12 nesreća
Selska 8 nesreća
Sveti Duh 8 nesreća
Zagrebačka (Sesvete) 7 nesreća
Zagrebačka (Trešnjevka) 6 nesreća
Zagrebačka (V.Gorica) 5 nesreća
Vukomeračka 5 nesreća
Aleja Bologne 5 nesreća
Velikogorička 5 nesreća
Raskrižja:
Rotor Remetinec 5 nesreće
Terminali:
Terminal Črnomerec 5 nesreća
Rotor u Remetincu na kojemu su se protekle godine dogodilo 5 prometnih nesreća pokazao
se kao najkritičnije raskrižje, dok je najkritičniji terminal Črnomerec sa 5 nesreća. Ovakvo stanje
na terminalu Črnomerec je uzrokovano velikom frekvencijom autobusa ZET-a i ostalih
prijevoznika i prisutnošću nepropisno parkiranih vozila te kretanjem osobnih vozila preko prostora
terminala. Potrebno je napomenuti da na postojeći broj prometnih nesreća znatan utjecaj ima stanje
kolnika odnosno cjelokupne prateće prometne infrastrukture. Za pretpostaviti je da bi se popravkom
i proširenjem pojedinih prometnica, novom regulacijom prometa na pojedinim lokacijama,
redovitim održavanjem i kontrolom poštivanja žutih traka i izgradnjom parkirališnih mjesta za
vozila ostalog prometa znatno povećao stupanj sigurnosti.
51
Tablica 27. Prikaz autobusnih linija sa 10 i više prometnih nesreća u 2008. godini
LINIJA NAZIV BROJ PROM. POGON NESREĆA
LINIJE NESREĆA NA 100 000 KM
109 ČRNOMEREC - DUGAVE 23 PODSUSED 3,19
128 ČRNOMEREC – LUKŠIĆ 13 PODSUSED 5,22
268 ZAGREB – V.GORICA 13 DUBRAVA 1,00
209 DUBRAVA – ČUČERJE – G.ČUČERJE 12 DUBRAVA 2,79
234 GL.KOL. –KAJZERICA - LANIŠTE 12 DUBRAVA 5,33
118 MAŽURANIĆEV TRG - VOLTINO 11 PODSUSED 2,61
Slijedom prikazanog u tablici 27 vidljivo je da se najviše prometnih nesreća – 23 (apsolutni
broj) dogodilo na autobusnoj liniji 109 Črnomerec – Dugave. Analizom (pregledom) događanja
prometnih nesreća po linijama vidljivo je da se iste događaju na područjima i prometnicama gdje se
odvija intenzivan promet (109 Črnomerec - Dugave i 268 Zagreb – V.Gorica). Na brdskoj liniji
128 Črnomerec – Lukšić, smanjena je sigurnost prometa uslijed: nemogućnosti sigurnog
mimoilažena autobusa s ostalim vozilima zbog neadekvatne širine kolničkog traka (ispod 5,5
metara); smanjene preglednost u krivinama; nepropisno parkiranih vozila.
Vremenska analiza prometnih nesreća
Tablica 28. Broj prometnih nesreća po mjesecima
GODINA 2007 2008.
MJESECI
Siječanj 33 39
Veljača 47 26
Ožujak 42 44
Travanj 36 50
Svibanj 49 42
Lipanj 37 51
Srpanj 37 38
Kolovoz 38 25
Rujan 42 40
Listopad 48 35
Studeni 38 27
Prosinac 51 36
UKUPNO 498 453
52
Promatra li se pojavljivanje prometnih nesreća po mjesecima u 2008. godini proizlazi da se
najviše nesreća – 51 ili 11,26 % dogodilo u lipnju, a najmanji broj nesreća -25 ili 5,52 %
dogodio se u kolovozu.
Tablica 29. Broj prometnih nesreća po danima u tjednu
DANI GODINA
2007. 2008
Ponedjeljak 105 82
Utorak 74 90
Srijeda 76 63
Četvrtak 88 81
Petak 93 70
Subota 33 45
Nedjelja 29 22
UKUPNO 498 453
Analiziramo li pojavljivanje prometnih nesreća po danima u tjednu dobivamo podatak da se
tijekom 2008. godine najviše nesreća - 90 ili 19,87 % od ukupnog broja nesreća dogodilo utorkom
(tablica 29). Najmanje nesreća - 22 ili 4,86 % dogodilo se nedjeljom. Ovakva situacija nedjeljom je
i očekivana jer je intenzitet javnog i individualnog prometa znatno manji s obzirom na ostale dane u
tjednu.
Tablica 30. Broj prometnih nesreća po satima u danu
GODINA 2007. 2008.
NESREĆA U SATU
0-2 3 2
2-4 4 1
4-6 19 13
6-8 63 43
8-10 50 56
10-12 49 60
12-14 62 54
14-16 71 66
16-18 69 65
18-20 53 42
20-22 41 21
22-24 14 30
UKUPNO 498 453
53
Pojavljivanje nesreća po satima tijekom dana kao i prošlih godina pokazuje zakonitost da su
vršni sati prometnog opterećenja ujedno i najkritičniji sati, odnosno razdoblja kada je broj nesreća
maksimalan u odnosu na druga razdoblja tijekom dana. To potvrđuje činjenicu da je broj sudionika
u prometu proporcionalan sa brojem nesreća.
Problematično razdoblje je, što se može vidjeti i iz tablice 30, od 12 - 18 sati unutar kojeg se
u vremenu od 14 - 16 sati broj nesreća intenzivira i dostiže svoj maksimum od 66 nesreća ili 14,57
% od ukupnog broja prometnih nesreća. Razlog je uglavnom intenzivan (pojačan) promet u tom
vremenskom razdoblju obzirom na vršno poslijepodnevno razdoblje.
U razdoblju dnevne svjetlosti od 8-18 sati dogodilo se 344 nesreća ili 75,94 % nesreća, a u
noćnom periodu 109 ili 24,06 % nesreća.
ZAKLJUČAK
Temeljem iznesenih podataka vidljivo je da je broj prometnih nesreća u 2008. godini u
odnosu na 2007. godinu u smanjenju čemu je znatno doprinijela: obnova voznog parka, ažurna i
kontinuirana sanacija kritičnih mjesta i dionica, rekonstrukcija pojedinih pružnih postrojenja i
kolničkih podloga, bolja usklađenost rada semaforskih uređaja.
54
4.4. ANALIZA PROMETNIH NESREĆA ZA 2009. GODINU
PROMETNE NESREĆE U TRAMVAJSKOM PROMETU
Tablica 31. Broj prometnih nesreća na 100.000 km i broj prometnih nesreća na prosječan broj
tramvaja u prometu
Ako se stavi u odnos broj pojedinih vrsta prometnih nesreća s brojem istih iz 2008. godine,
dobivaju se slijedeće vrijednosti:
VRSTA PROMETNE NESREĆE Smanjenje (porast) broja
prometnih nesreća
Sudar tramvaja s tramvajem smanjenje sa 6 na 4
Sudar tramvaja s motornim vozilom smanjenje sa 118 na 108
Okrznuće tramvaja s motornim vozilom povećanje sa 65 na 80
Iskliznuće tramvaja smanjenje sa 12 na 8
Nalet tramvaja na pješaka smanjenje sa 28 na 21
Pad tramvajskih putnika smanjenju sa 41na 24
55
Stvarno stanje stupnja sigurnosti dobiva se preko relativnih vrijednosti, stavljajući u odnos
broj prometnih nesreća i 100 000 prijeđenih kilometara te broja prometnih nesreća na prosječan broj
tramvaja u prometu. Iz podataka prikazanih u tablici 1. dobivaju se vrijednosti na temelju kojih je
vidljivo da se tijekom 2009. godine dogodilo 1,93 prometnih nesreća na 100 000 prijeđenih
kilometara, što u odnosu na 2008. godinu predstavlja smanjenje za 8,53 %. Također se bilježi
smanjenje broja prometnih nesreća na prosječan broj tramvaja u prometu za 6,54%.
Prostorna analiza prometnih nesreća
Tramvajska mreža prostire se na duljini od 116 km, od kojih je 62 km ili 53,45 % pruge
odvojeno od ostalog prometa, 54 km ili 46,55 % pruge nalazi na zajedničkom tijelu. Od ukupne
duljine tramvajske mreže 38 km ili 32,75 % odvojeno je trakama rezerviranim za promet javnog
prijevoza putnika (žute trake). Na prometnim površinama gdje se tramvajski i ostali promet odvijaju
na zajedničkom tijelu dogodile su se 185 prometne nesreće ili 71,98 % dok se na tramvajskim
pravcima odvojenim od ostalog prometa dogodilo 24 ili 9,34 %, u pješačkoj zoni 13 ili 5.06 %, a na
trakama rezerviranim za promet javnog prijevoza putnika (žute trake) 35 ili 13,62 %. Na trakama
rezerviranim za promet javnog prijevoza putnika (žute trake) dogodilo se: 17 okrznuća tramvaja s
motornim vozilom, 4 čeonih sudara, 3 naleta na tramvaj, 7 bočnih sudara, 2 naleta na pješaka i 2
pada putnika.
Prometnice
Ilica 23 nesreće
Maksimirska 17 nesreća
Savska 10 nesreća
Raskrižja
Branimirova – Trpimirova 8 nesreća
Branimirova – Domagojeva 4 nesreće
Branimirova – Erdődijeva 4 nesreće
Ilica – Grahorova 4 nesreće
Ilica – Primorska 4 nesreće
Ilica – Rep. Austrije 4 nesreće
Ilica – Medulićeva 3 nesreće
Grada Gospića - Servisna c. 3 nesreće
56
Trgovi
Kvaternikov trg 4 nesreće
Trg bana J. Jelačića 2 nesreće
Trg m. Tita 2 nesreće
Prometne nesreće koje su se dogodile na Ilici, Maksimirskoj, Savskoj, disperzirane su po
cijeloj duljini prometnica, a niti na jednom mjestu nije se dogodilo više od 3 prometne nesreće. Veći
broj nesreća na tim pravcima se dogodio zbog: velike frekvencije tramvajskog i ostalog prometa,
odvijanja prometa na zajedničkom tijelu, neopreznosti vozača motornih vozila prilikom
uključivanja u promet s parkirališnih mjesta te promjene vozne trake. Najviše prometnih nesreća,
osam, dogodilo se na raskrižju Branimirove i Trpimirove ulice. Sve nesreće su se dogodile na skoro
identičan način, prilikom neopreznog uključivanja vozača osobnih vozila iz Trpimirove u
Branimirovu ulicu, pri čemu je došlo do sudara ili okrznuća s tramvajskim vlakom.
Tablica 32. Broj prometnih nesreća po tramvajskim linijama na 100 000 ostvarenih kilometara
Broj nesreća Broj nesreća Ukupno Ukupno nesreća
LINIJA TP Trešnjevka TP Dubrava na 100 000 km
1 9 0 9 2,22
2 26 0 26 2,90
3 7 0 7 1,69
4 0 16 16 1,69
5 6 3 9 1,00
6 0 41 41 6,75
7 0 16 16 1,33
8 0 7 7 1,89
9 22 0 22 3,50
11 21 10 31 2,16
12 23 0 23 2,59
13 0 14 14 1,81
14 0 12 12 1,00
17 20 0 20 1,49
31 0 3 3 5,07
32 0 0 0 0,00
33 0 0 0 0,00
34 1 0 1 1,52
UKUPNO 135 122 257 1,93
57
U tablici 32 prikazan je broj prometnih nesreća po linijama na 100 000 ostvarenih
kilometara. Najviše nesreća se dogodilo u apsolutnom iznosu na linijama br. 6, 11 i 2, a u
relativnom iznosu na linijama br. 6, 31, i 9 . Navedene linije prometuju kroz uži centar grada gdje se
tramvajski i ostali promet odvijaju na zajedničkom tijelu uslijed čega je povećana vjerojatnost
događanja prometnih nesreća.
Vremenska analiza prometnih nesreća
Tablica 33. Broj prometnih nesreća po mjesecima za 2008. i 2009. godinu.
GOD INA
MJESECI 2008. 2009.
Siječanj 22 23
Veljača 25 28
Ožujak 20 19
Travanj 22 20
Svibanj 31 27
Lipanj 21 18
Srpanj 17 16
Kolovoz 17 12
Rujan 17 17
Listopad 28 26
Studeni 20 21
Prosinac 36 30
UKUPNO 276 257
U tablici 33 prikazan je broj prometnih nesreća po mjesecima u godini. Analizom broja
prometnih nesreća po mjesecima, proizlazi da se najviše nesreća dogodilo u prosincu - 30 ili 11,67
%, a najmanje u kolovozu - 12 ili 4,70 %. Zimski uvjeti, pojačano sudjelovanje motornih vozila u
prometu uslijed blagdana te veća opuštenost i smanjena koncentracija glavni su uzroci događanja
prometnih nesreća u prosincu.
Tablica 34. Broj prometnih nesreća po danima u tjednu
58
GOD INA
DAN 2008. 2009.
Ponedjeljak 49 43
Utorak 47 57
Srijeda 45 41
Četvrtak 51 45
Petak 43 29
Subota 24 32
Nedjelja 17 10
UKUPNO 276 257
Broj prometnih nesreća po danima u tjednu prikazan je u tablici 34. Tijekom 2009.godine
najviše se nesreća događalo utorkom - 57 ili 22,18 % od ukupnog broja prometnih nesreća.
Tablica 35. Broj prometnih nesreća po satima u danu
GODINA 2008. 2009.
NESREĆA U SATU
0-2 4 4
2-4 1 2
4-6 8 3
6-8 25 21
8-10 30 29
10-12 40 32
12-14 55 44
14-16 44 32
16-18 26 35
18-20 18 27
20-22 17 17
22-24 8 11
UKUPNO 276 257
Temeljem dobivenih podataka u tablici 35 najviše prometnih nesreća - 44 ili 17,12 %
dogodilo se u periodu između 12.00 - 14.00 sati. Taj podatak je očekivan jer se radi o vršnom
prometnom opterećenju kada se na cijelom području grada stvaraju velike prometne gužve i
istodobno je smanjen stupanj prometne sigurnosti te nepoštivanje prednosti vozila javnog prijevoza
putnika pri prometovanju po žutim trakama. U doba dnevnog svjetla dogodilo se 193 nesreća ili
75,09 % dok je u noćnom razdoblju bilo 64 nesreće ili 24,90 %.
59
PROMETNE NESREĆE U AUTOBUSNOM PROMETU
Tablica 36. Broj prometnih nesreća na 100 000 kilometara i prosječan broj autobusa na radu u
periodu od 2005. do 2009. godine.
GODINA 05. 06. 07. 08. 09. 05. 06. 07. 08. 09. 05. 06. 07. 08. 09.
Sud. busa i bus ZET 2 3 5 3 3 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01
Sud. busa i mot.vozila 138 114 130 108 102 0,53 0,45 0,49 0,40 0,36 0,61 0,51 0,57 0,49 0,44
Sud. busa i tramvaja 0 0 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Sud. busa i motoc./ bic. 4 3 2 6 10 0,02 0,01 0,01 0,02 0,03 0,02 0,01 0,01 0,03 0,04
Okrz. busa i bus. ZET-a 4 8 7 8 11 0,02 0,03 0,03 0,03 0,04 0,02 0,04 0,03 0,04 0,05
Okrz. busa i tram. 0 1 0 1 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Okrz. busa i mot. voz. 199 198 240 208 241 0,77 0,78 0,91 0,77 0,84 0,88 0,9 1,04 0,94 1,04
Okrz. busa u nepok. ob. 7 2 13 23 24 0,03 0,01 0,05 0,88 0,08 0,03 0,01 0,06 0,1 0,10
Iskliznuće autobusa 4 3 3 2 6 0,02 0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,03
Prevrnuće autobusa 0 0 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Nalet na pješaka 6 3 1 6 3 0,02 0,01 0,00 0,02 0,01 0,03 0,01 0 0,03 0,01
Pad autobusnih putnika 26 32 51 49 42 0,1 0,13 0,19 0,18 0,15 0,12 0,14 0,22 0,22 0,18
Udar busa u nep. objekt 15 6 21 17 13 0,06 0,02 0,08 0,06 0,05 0,07 0,03 0,09 0,08 0,06
Nesvrstane nesreće 6 13 25 22 33 0,02 0,05 0,09 0,08 0,12 0,03 0,06 0,1 0,1 0,14
SVEUKUPNO 411 386 498 453 488 1,58 1,51 1,89 1,67 1,70 1,82 1,74 2,17 2,04 2,10
Lakše ozlijede 89 91 90 113 114 0,34 0,36 0,34 0,42 0,40 0,39 0,41 0,39 0,51 0,49
Teže ozlijede 3 9 8 5 5 0,01 0,04 0,03 0,02 0,02 0,01 0,04 0,03 0,02 0,02
Smrtni slučaj 2 0 0 1 2 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,01
UKUPNO 94 100 98 119 121 0,36 0,39 0,37 0,44 0,42 0,42 0,45 0,43 0,54 0,52
Broj prometnih nesreća Broj prometnih nesreća na
Broj prometnih nesreća na 100 000 kilometara prosječan broj autobusa
OZLIJEĐ. OSOBE
Ako se stavi u odnos broj pojedinih vrsta prometnih nesreća sa brojem istih iz 2008. godine,
dobivaju se slijedeće vrijednosti:
VRSTA PROMETNE NESREĆE Smanjenje (porast)
prometnih nesreća
Sudar autobusa sa motornim vozilom smanjenje sa 108 na 102
Udar autobusa u nepokretan objekt smanjenje sa 17 na 13
Sudar autobusa i motoc./bic. povećanje sa 6 na 10
Okrznuće autobusa i mot.voz. povećanje sa 208 na 241
Nalet na pješaka smanjenje sa 6 na 3
Pad autobusnih putnika smanjenje sa 49 na 42
Okrznuće autobusa s autobusom ZET-a smanjenje sa 8 na 11
Stvarno stanje sigurnosti autobusnog prometa dobiva se preko relativnih vrijednosti
stavljanjem u odnos broja prometnih nesreća i 100 000 prijeđenih kilometara vozila (28 689 267
60
km), te broja prometnih nesreća na prosječan broj autobusa u prometu 232. Iz podataka prikazanih u
tablici 12. dobivaju se vrijednosti na temelju kojih je vidljivo da se tijekom 2009. godine dogodilo
1,70 prometnih nesreća na 100 000 prijeđenih kilometara, što u odnosu na 2008. godinu predstavlja
povećanje za 1,80 %. Broj prometnih nesreća na prosječan broj autobusa u prometu se povećao za
2,94 %.
Prostorna analiza prometnih nesreća
U razmatranje su uzete prometnice i raskrižja gdje se dogodilo više prometnih nesreća
tijekom 2009. godine. Tijekom 2009. godine najveći broj nesreća (u apsolutnom iznosu) dogodio se
na Ilici (16 prometnih nesreća). Prometne nesreće na Ilici disperzirane su po cijeloj dužini
prometnice od Črnomerca do Vrapčanske aleje, a ni na jednom mjestu nije se dogodilo više od dvije
prometne nesreće. Višegodišnjim praćenjem događanja prometnih nesreća pokazalo se kako je Ilica
najkritičnija prometnica u Gradu Zagrebu zbog velike frekvencije kako autobusnog tako i ostalog
prometa, te zbog neadekvatne dužine odvojenog prometnog traka za vozila javnog prijevoza
putnika - “žuta traka” (postoji samo na južnom kolničkom traku Ilice u smjeru istoka od benzinske
postaje INA kod raskrižja Ilice sa Vrapčanskom ulicom do raskrižja sa Skladišnom ulicom).
Prometnice s najvećim brojem prometnih nesreća mogu se vidjeti iz slijedećeg pregleda:
Prometnice:
Ilica 16 nesreća
Zagrebačka (Sesvete) 12 nesreća
Selska 8 nesreća
Vukomerička 5 nesreća
Aleja Bologne 5 nesreća
Nazorova 5 nesreća
Raskrižja:
Rotor Remetinec 9 nesreća
Terminali:
Terminal Črnomerec 5 nesreća
61
Rotor u Remetincu na kojemu su se protekle godine dogodilo 9 prometnih nesreća pokazao
se kao najkritičnije raskrižje, dok je najkritičniji terminal Črnomerec sa 5 nesreća. Ovakvo stanje
na terminalu Črnomerec je uzrokovano velikom frekvencijom autobusa ZET-a i ostalih
prijevoznika i prisutnošću nepropisno parkiranih vozila te kretanjem osobnih vozila preko prostora
terminala. Potrebno je napomenuti da na postojeći broj prometnih nesreća znatan utjecaj ima stanje
kolnika odnosno cjelokupne prateće prometne infrastrukture. Za pretpostaviti je da bi se popravkom
i proširenjem pojedinih prometnica, novom regulacijom prometa na pojedinim lokacijama,
redovitim održavanjem i kontrolom poštivanja žutih traka i izgradnjom parkirališnih mjesta za
vozila ostalog prometa znatno povećao stupanj sigurnosti.
Tablica 37. Prikaz autobusnih linija sa 10 i više prometnih nesreća u 2009. godini
LINIJA NAZIV BROJ PROM. POGON NESREĆA
LINIJE NESREĆA NA 100 000 KM
109 ČRNOMEREC - DUGAVE 22 PODSUSED 2,72
215 KVATERNIKOV TRG - TRNAVA 16 DUBRAVA 3,56
128 ČRNOMEREC – LUKŠIĆ 15 PODSUSED 6,25
268 ZAGREB – V.GORICA 14 DUBRAVA 1,07
172 ZAGREB (Črnomerec) - ZAPREŠIĆ 13 PODSUSED 1,08
269 BORONGAJ – SESVETSKI KRALJEVEC 12 DUBRAVA 2,26
118 MAŽURANIĆEV TRG - VOLTINO 10 PODSUSED 2,24
217 KV.TRG- STRUGE-PETRUŠEVEČKO NAS. 10 DUBRAVA 2,34
227 SVETICE – GORNJI BUKOVAC 10 DUBRAVA 3,82
Slijedom prikazanog u tablici 37 vidljivo je da se najviše prometnih nesreća – 22 (apsolutni
broj) dogodilo na autobusnoj liniji 109 Črnomerec – Dugave. Ako se promatra broj prometnih
nesreća na prijeđenih 100 000 km (relativan broj) najviše prometnih nesreća – 6,25 dogodilo se na
liniji 128 Črnomerec - Lukšić. Analizom (pregledom) događanja prometnih nesreća po linijama
vidljivo je da se iste događaju na područjima i prometnicama gdje se odvija intenzivan promet te na
prometnicama gdje su zbog prometne situacije, zahtjevni i složeni uvjeti za siguran i redovit
promet. Na brdskoj liniji 128 Črnomerec – Lukšić, smanjena je sigurnost prometa na
pojedinim dijelovima uslijed: nemogućnosti sigurnog mimoilažena autobusa s ostalim
vozilima zbog neadekvatne širine kolničkog traka; smanjene preglednost u krivinama;
nepropisno parkiranih vozila.
62
Vremenska analiza prometnih nesreća
Tablica 38. Broj prometnih nesreća po mjesecima
GODINA 2008. 2009.
MJESECI
Siječanj 39 44
Veljača 26 29
Ožujak 44 36
Travanj 50 49
Svibanj 42 42
Lipanj 51 40
Srpanj 38 37
Kolovoz 25 37
Rujan 40 42
Listopad 35 52
Studeni 27 31
Prosinac 36 49
UKUPNO 453 488
Promatra li se pojavljivanje prometnih nesreća po mjesecima u 2009. godini proizlazi da se
najviše nesreća – 52 ili 10,65 % dogodilo u listopadu, a najmanji broj nesreća -29 ili 5,94 %
dogodio se u veljači.
Tablica 39. Broj prometnih nesreća po danima u tjednu
DANI GODINA
2008. 2009.
Ponedjeljak 82 71
Utorak 90 84
Srijeda 63 69
Četvrtak 81 84
Petak 70 85
Subota 45 70
Nedjelja 22 25
UKUPNO 453 488
63
Analiziramo li pojavljivanje prometnih nesreća po danima u tjednu dobivamo podatak da se
tijekom 2009. godine najviše nesreća - 85 ili 17,42 % od ukupnog broja nesreća dogodilo petkom
(tablica 39). Najmanje nesreća - 25 ili 5,12 % dogodilo se nedjeljom. Ovakva situacija nedjeljom je
i očekivana jer je intenzitet javnog i individualnog prometa znatno manji s obzirom na ostale dane u
tjednu.
Tablica 40. Broj prometnih nesreća po satima u danu
GODINA 2008. 2009.
NESREĆA U SATU
0-2 2 4
2-4 1 10
4-6 13 19
6-8 43 48
8-10 56 53
10-12 60 64
12-14 54 57
14-16 66 86
16-18 65 55
18-20 42 38
20-22 21 32
22-24 30 22
UKUPNO 453 488
Pojavljivanje nesreća po satima tijekom dana kao i prošlih godina pokazuje zakonitost da su
vršni sati prometnog opterećenja ujedno i najkritičniji sati, odnosno razdoblja kada je broj nesreća
maksimalan u odnosu na druga razdoblja tijekom dana. To potvrđuje činjenicu da je broj sudionika
u prometu proporcionalan sa brojem nesreća.
Problematično razdoblje je, što se može vidjeti i iz tablice 40, od 12 - 18 sati unutar kojeg se
u vremenu od 14 - 16 sati broj nesreća intenzivira i dostiže svoj maksimum od 86 nesreća ili 17,62
% od ukupnog broja prometnih nesreća. Razlog je uglavnom intenzivan (pojačan) promet u tom
vremenskom razdoblju obzirom na vršno poslijepodnevno razdoblje.
U razdoblju dnevne svjetlosti od 6-18 sati dogodilo se 363 nesreća ili 74,38 % nesreća, a u
noćnom periodu 125 ili 25,61 % nesreća.
64
5. MJERE POVEĆANJA SIGURNOSTI PUTNIKA U SREDSTVIMA JAVNOG
PRIJEVOZA
Da bi se povećala sigurnost putnika u sredstvima javnog prijevoza prvenstveno je potrebno
osigurati uvjete za neometano funkcioniranje javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika. Na
taj način smanjujemo incidentni čimbenik, koji je i inače teško predvidljiv, na minimium. Uvjeti za
neometano funkcioniranje prijevoza mogu se podijeliti na fizičke, operacionalizirane te
zakonodavne prioritete.
5.1. Fizičke mjere
Fizički prioriteti obuhvaćaju mjere koje se odnose na različite oblike rezerviranja određenih
površina na kolniku namijenjenih isključivo vozilima javnog prijevoza. Pod fizičke prioritete
razlikujemo posebno obilježene vozne trake (žute linije), posebni prilazi namijenjeni sam javnim
vozilima, kolnici namijenjeni prvenstveno za kretanje javnih vozila te kolnici namijenjeni isključivo
za kretanje javnih vozila
Kao primjer poboljšanja pasivne sigurnosti putnika u vozilima mogu se navesti dva slučaja:
1. Prostor za invalidska i dječja kolica u tramvaju modela NT 2200
Kao što se vidi na slici 1. prostor je dosta velik za smještaj kolica, ali kao nedostatak može
se navesti nepostojanje poprečne prečke za držanje kod zgloba tramvaja. U slučaju naglog
kretanja tramvaja postoji realna mogućnost padanja zbog nepostojanja poprečne prečke za
držanje.
Slika 1. Prostor za invalidska i dječja kolica u tramvaju modela NT 2200
65
2. Sjedeće mjesto u autobusu za starije osobe te osobe s invaliditetom
Prva mjesta u autobusima predviđena su za starije osobe te osobe s invaliditetom. Međutim,
autobus u prometu često mijenja prometne trake i naginje se u zavojima pri čemu postoji
povećana opasnost od padanja starijih osoba koje sjede. Prijedlog je da se na sjedaća mjesta
predviđena za starije osobe ugrade i pojasevi za vezanje
5.2. Operacionalizirane mjere
Ova skupina prioriteta obuhvaća mjere koje se odnose na uspostavljanje posebnog režima
kretanja vozila javnog prijevoza putnika unutar određenog prometnog toka, uključujući i izuzeće od
zabrane skretanja.
5.3. Zakonodavne mjere
Mjere zakonodavnih prioriteta proizlaze iz odredaba pojedinih članaka zakonskih akata i
propisa vezanih za javni prijevoz putnika. Razlikujemo sljedeće zakonodavne prioritete: zabrana
zaustavljanja i parkiranja na obilježenim stajalištima i ugibalištima, obaveza poštivanja prvenstva
polazaka vozila javnog prijevoza sa stajališta ili ugibališta, obaveza poštivanja propisanog razmaka
od trase kretanja vozila javnog prijevoza te obaveza poštivanja prvenstva prolaza tračnog vozila
javnog prijevoza kada ono prolazi kroz križanje.
66
Slika 2. Poštivanje prvenstva polazaka
vozila javnog prijevoza iz ugibališta
Slika 3. Izgled obavijesne naljepnice na stražnjem dijelu autobusa ZET-a
Osim definiranja zabrana i obaveza vozača u prometu, prijedlog bi bio da se definira i
obaveza redovitog periodičkog polaganja pismenog ispita iz poznavanja prometnih propisa.
Profesionalni vozači svakih pet godina idu na zdravstvene preglede uz koje bi bilo dobro uvesti i
pismenu provjeru znanja prometnih propisa za svakog profesionalnog vozača.
Slika 4. Primjer zadataka iz
poznavanja prometnih propisa
67
6. ZAKLJUČAK
Sigurnost je jedan od najvažnijih aspekata u prometu, a samim time njezino povećanje
trebalo bi biti prioritetnim zadatkom prometnih službi. Logično je da se teži ka smanjenju broja
prometnih nezgoda, kako onih sa manjom materijalnom štetom, tako i onih gdje su sudionici u
prometu teško nastradali. Aspekt kretanja broja prometnih nezgoda praćen je na vozilima koja su
svakodnevno u vrevi gradskog prometa, a to su vozila javnog prijevoza.
Temeljem iznesenih podataka u ovom diplomskom radu vidljivo je kako se broj prometnih
nesreća smanjuje za nekoliko postotaka svake godine. Na primjer, broj prometnih nesreća u 2009.
godini u odnosu na 2008. godinu u apsolutnom iznosu u neznatnom je povećanju za 2,20% dok je
u relativnom smanjenju za 1,95 %. Glavni razlog tome vidi se u povećanju broja registriranih vozila
na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije uslijed čega se u užem centru grada tijekom
cijelog dana stvaraju prometne gužve i onemogućava redovito prometovanje javnog prijevoza
putnika. To ima za posljedicu značajan broj lakših prometnih nesreća gdje nije zabilježena
materijalna šteta, a dogodile su se uslijed neopreza vozača motornih vozila. Tome u prilog govori
činjenica da je smanjen broj prometnih nesreća s većom materijalnom štetom i broj ozlijeđenih
osoba.
Prema navedenoj analizi može se zaključiti kako je broj prometnih nesreća u javnom
prijevozu putnika tijekom godine na razini prethodne godine ili manji. Međutim, ako tome
pridodamo značajno povećanje broja prijeđenih kilometara u javnom prijevozu putnika onda
možemo ustvrditi kako se svake godine postiže sve veći stupanj sigurnosti čemu znatno doprinosi i
obnova voznog parka, kvalitetno disponiranje prometnog osoblja, ažurna i kontinuirana sanacija
kritičnih mjesta i dionica, rekonstrukcija pojedinih pružnih postrojenja i kolničkih podloga te bolja
usklađenost rada semaforskih uređaja.
68
7. LITERATURA
1. Cerovac,V.: Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001.
2. Vurdelja, J.: Tehnologija gradskog prijevoza II, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,
2007.
3. Časopis Promet – Traffic&Transportation, vol. 22 (2010) (75-82)
4. http://www.zet.hr
5. http://www.fpz.hr
Recommended