Neurološke komplikacije kardijalne kirurgije

Sakan S, Novkoski M, Juranko V, Prajdic Predrijevac D, Povsic Cevra Z, Baudoin Z, Tomulic Brusich K, Zovko D

Uvod Rezultati

Reference

Metode

1. Lastname, F. (2000). Title of article. Journal.,

Volume, page-page.

2. Lastname, F. (2000). Title of article. Journal.,

Volume, page-page.

3. Lastname, F. (2000). Title of article. Journal.,

Volume, page-page.

Department of anesthesia and intensive care, Magdalena Special hospital for cardiovascular surgery and

cardiology

Zaključak

Reference

Neurološke komplikacije kardijalne kirurgije posljedica

su ozljede mozga, kralježnične moždine, i perifernih

živaca. Ozljeda mozga može se podijeliti na fatalnu

ozljedu mozga, ne-fatalnu difuznu encefalopatiju

(sniženo stanje svijesti, poremećaji ponašanja,

intelektualna/kognitivna disfunkcija) i fokalnu ozljedu

mozga (moždani udar). Važno je naglasiti da

perioperativna neurološka ozljeda povećava morbiditet,

mortalitet, duljinu boravka u JIL-u i bolnici, troškove

liječenja, te ima veliki utjecaj na socijalni i ekonomski

aspekt života bolesnika i njegove obitelji. Preoperativna

evaluacija bolesnika omogućuje identifikaciju i

pravovremeno poduzimanje neuroprotektivnih mjera

rizičnih kardijalnih bolesnika.

.

Retrospektivnom analizom skupljeni su podaci o

ispitanicima koji su razvili neurološko oštećenje (fatalnu

ozljedu mozga, ne-fatalnu difuznu encefalopatiju,

fokalnu ozljedu mozga) u razdoblju od 01.01.-

31.12.2015.godine.

Kriteriji uključenja: >18 g., podvrgnuti kardijalnoj

operaciji, potpisani informirani pristanak.

Primarni ciljevi:

1) incidencija neuroloških komplikacija u kardijalnoj

kirugiji (ukupna te s obzirom na vrstu neurološke

komplikacije)

2) povezanost neuroloških komplikacija i vrste

kardijalnog zahvata

Sekundarni ciljevi:

1) povezanost neurološke komplikacije s dobi ispitanika,

spolom, preoperativnim komorbiditetima, hitnosti

zahvata, ASA klasifikacijom, Euroscore-om

2) povezanost s duljinom trajanja operacije, EKC-a,

aortalne kleme

3) povezanost s duljinom postoperativne mehaničke

ventilacije, boravka u JIL-u, ukupnog bolničkog i

postoperativnog bolničkog boravka

4) prikaz vrste neurološkog deficita, mortaliteta te

otpusta u rehabilitacijsku ustanovu

Ispitanici su bili klasificirani kao ASA 3. 16 ispitanika bilo je

podvrguto elektivnom, 3 hitnom i 6 urgentnom zahvatu. Arterijska

hipertenzija i šećerna bolest tip 2 bili su najčešći preoperativni

komorbiditeti. Istraživanje je pokazalo da su neurološke komplikacije

bile učestalije u ispitanika muškoga spola, starije životne dobi (>60 g.).

Ukupna incidencija neuroloških komplikacija bila je 5,53% (25/452

bolesnika). Najveća je učestalost ne-fatalne difuzne encefalopatije

(64%). S obzirom na vrstu zahvata nijedan od ispitanika podvrgnutih

CABG OFF PUMP zahvatu nije razvio fokalnu ozljedu mozga (CVI),

dok je najveća incidencija CVI-ja bila kod kombiniranih kardijalnih

zahvata (62,5%). S obzirom na spol, duljina boravka u JIL-u te ukupni

bolnički boravak bili su statistički značajno duži u ispitanika muškoga

spola (JIL 336 vs 119 h; uk. bolnički boravak 23 vs 13 dana; p<0,05).

Nije nađena statistički značajna razlika u duljini mehaničke ventilacije

s obzirom na vrstu neurološke komplikacije (51 vs 54 h). CVI u

usporedbi s ne-fatalnom difuznom encefalopatijom bio je statistički

značajno učestaliji u ispitanika s duljim trajanjem aortalne kleme (

>61 min; p=0,04) i EKC-a (p<0,004). Također ispitanici s CVI imali su

signifikantno veći Euroscore 2 u odnosu na ispitanike s ne-fatalnom

difuznom ozljedom (15.09 vs 5.46; p=0,03). S obzirom na vrstu

neurološkog deficita, podjednaka je bila učestalost ljevostranih i

desnostranih neuroloških deficita.

Od 25 ispitanika, 1 ispitanik je preminuo (4%), a ukupni mortalitet

ispitanika u 2015.g. je bio 0,22%. 4 ispitanika su premještena u drugu

bolnicu, 1 ispitanik u rehabilitacijsku ustanovu, a 19 ispitanika kući.

Neurološke komplikacije imaju veliku ulogu u

perioperativnom morbiditetu, mortalitetu kao i

troškovima bolničkog liječenja bez obzira na težinu

neurološkog deficita. Teži oblici neurološke ozljede

učestaliji su kod kombiniranih kardijalnih zahvata, dok

zahvati bez ekstrakorporalne cirkulacije (CABG OFF

PUMP) nisu imali teže oblike neurološke ozljede.

Također, intraoperativna primjena aortalne kleme, bez

obzira da li se radi o parcijalnom ili potpunom klemanju

aorte, zajedno sa njezinom duljinom trajanja >60 min,

povezana je s težim oblikom neurološke komplikacije.

Preoperativna evaluacija rizičnih bolesnika, te primjena

intraoperativnih neuroprotektivnih mjera od strane

cijeloga kardiokiruškog tima i primjena modernog

neuromonitoringa značajno poboljšavaju neurološki

ishod ovih bolesnika.

0

2

4

6

8

10

12

14

1) <40g 2) 40-49 g 3) 50-59 g 4) 60-69 g 5) >69 g

Bro

j bo

lesn

ika

DISTRIBUCIJA PO DOBI

Slika 3

0 10 20 30 40 50 60 70

CVI %

NEFATALNE %

NEFATALNE %

CVI

NEFATALNE

N % N %

CABG ON PUMP,OFF CLAMP 1 12,5 4 23,5

CABG OFF PUMP 0 0 5 29,5

OP VALVULA 1 12,5 3 17,5

KOMBINIRANE OPERACIJE 5 62,5 5 29,5

OP TORAKALNE AORTE 1 12,5 0 0

N

% OD

NEURO

OZLJEDA

% OD

UKUPNO

OP

NEFATALNA OZLJEDA MOZGA(KONFUZNOST,

DELIRIJ,DEZORIJENTACIJA) 16 64 3,54

FOKALNA OZLJEDA MOZGA (CVI,TIA) 8 32 1,77

OBJE 1 4 0,22

0

2

4

6

8

10

12

CABG ON PUMP,OFF

CLAMP

CABG OFF PUMP OP VALVULA KOMBINIRANE OPERACIJE

OP TORAKALNE AORTE

Bro

j bo

lesn

ika

TIP OPERACIJE

AKUTNI KORONARNI SINDROM

ARTERIJSKA HIPERTENZIJA

ŠEĆERNA BOLEST TIP 2

FIBRILACIJA ATRIJA

PERIFERNA ARTERIJSKA BOLEST

SIGNIFIKANTNA STENOZA DESNE ACI (>50%) I OKLUZIJA

SIGNIFIKANTNA STENOZA LIJEVE ACI (>50%) I OKLUZIJA

PRIJAŠNJI CVI

PSIHIČKI POREMEĆAJI

0 5 10 15 20 25 30

0

1

2

3

4

5

OKC

IPIT

ALN

O

FRO

NTA

LNO

BA

ZALN

I GA

NG

LIJI

PO

NS

MA

LI M

OZA

K

TEM

PO

RA

LNO

PAR

IJET

ALN

O

UR

EDA

N N

ALA

Z

PODRUČJE ISHEMIJA

NEUROLOŠKI DEFICIT

NEUROLOŠKI DEFICIT LIJEVA

STRANA

NEUROLOŠKI DEFICIT DESNA

STRANA

NEUROLOŠKI DEFICIT AFAZIJA

Tablica 1

Slika 2

Slika 1

Tablica 2

Bro

j bo

lesn

ika

Broj bolesnika

Slika 4 Preoperativni komorbiditeti

Slika 5

CVI DELIRIJ p

Trajanje operacije

(min)

373,33 272,19 0,006

Trajanje EKC (min)

140,67 69,75 0,004

Trajanje Kleme (min)

66,75 52,71 0,004

Tablica 3

Slika 6