• Sistemi nacionalnih računa
• Istorija nacinalnog dohotka
– XVII vek, ENG, HOL, FRA
– V. Petty, G. King, Voban
– A. Smith
• Istorija nacionalnih računa
– Quesney ,Mead, Stone,Keynes, Tinbergen, Frsch ,Marshal, Ricardo, Marx, Leontief
• Istorija nacionalnih računa
– OECD
• prva metodologija
– UN
• 1947., Merenje nacionalnog dohotka i konstrukcija društvenih računa
• 1953., Sistem nacionalnih računa i pomoćnih tabela
• 1961., 1964., dopune
• 1968., revizija
– Input-output tabela
– Bilans finansijskih tokova
– Bilans nacionalnog bogatstva
– EZ
• 1970, (The european system of integrated accounts)
• 1979, revizija
– Sistem narodno-privrednih bilansa (The material product system)
– Naš sistem privrednih bilansa
– UN, OECD, EZ, IBRD, IMF
• 1993, Sistem nacionalnih računa (System of national accounts, SNA)
• 1995, Evropski sistem računa (ESA)
• Sistem nacionalnih računaRazvoj sistema nacionalnih računa
• Integralni sistem makroekonomskih (privrednih) bilansa (SFRJ, SRJ, SCG)
– Bilans raspodele društvenog proizvoda
– Tabela međusobnih odnosa privrednih delatnosti (input-output tabela)
– Sistem finansijskih (novčanih) tokova
– Bilans društvenog bogatstva
– RZS danas teži dostizanju standarda SNA93 i ESA95
• RZS 2008, Sistem nacionalnih računa 1997-2006
• Sistem nacionalnih računa predstavlja
– instrument kvantitativne analize stanja i kretanja ukupne ekonomske aktivnosti unutar zemlje i sa inostranstvom
– skup detaljnih informacija o osnovnim makroekonomskim agregatima
– osnovu za vođenje ekonomske politike zemlje jer omogućuju merenje:
• Stope ekonomskog rasta
• Promene u proizvodnji, potrošnji, štednji, investicijama, izvozu, uvozu, deficitu, nacionalnom bogatstvu
• Sistem nacionalnih računa može se koristiti za
– predviđanje budućih ekonomskih kretanja
– ocenjivanje uticaja mera ekonomske politike na kretanja makroekonomskih pokazatelja
– međunarodna poređenja najvažnijih agregata (GDP, GDP po stanovniku, odnos investicija, državne potrošnje i štednje prema GDP)
•
• Sistem nacionalnih računa prikazuje kako
– proizvodnja stvara nova i transformise već postojeća dobra i usluge
– ostvaruje dohodak koji se koristi za potrošnju i štednju koja će omogućiti povećanje proizvodnje i potrošnje u budućnosti
• Sistem nacionalnih računa
– obračun proizvodnje po koncepciji UN
– predstavlja skup međusobno povezanih računa, bilansa stanja i tabela
– prati aktivnost institucionalnih jedinica grupišući ih u sektore
• Predmet obuhvatanja nacionalnih računa
– proizvodnja
– raspodela
– upotreba dobara i usluga
• Makroekonomski agregati
– Bruto dodata vrednost
– Bruto domaći proizvod
– Nacionalni dohodak
• Proizvodnja predstavlja
– stvaranje proizvoda i usluga
• koji imaju ekonomsku vrednost (cena i troškovi proizvodnje)
• koje stvara ljudski rad i kapital
• a zadovoljavaju ljudske potrebe (direktno i/ili indirektno)
• Transaktori, nosioci ekonomske aktivnosti
– fizička lica ili domaćinstva
• podmiruju tekuću potrošnju, proizvodnja za sopstvene potrebe ili tržište
– pravna lica
• ulažu samo u investiciona dobra
• Grupe transakcija
– transakcije dobara i usluga (domaća proizvodnja i uvoz) i njihova upotreba (međufazna, finalna i investiciona potrošnja i izvoz)
– transakcije raspodele (rad, kapital i država)
– finansijske transakcije (nabavku finansijske imovine i obaveze po osnovu finansijskih sredstava)
– ostale transakcije
Ko obavlja ekonomske aktivnosti?
• Nosioci ekonomske aktivnosti fizička i pravna lica grupišu se u institucionalne jedinice i sektore
• Sektori institucionalnih jedinica (transaktora)
– nefinansijski ili proizvođački
– finansijski
– država
– nekomercijalne organizacije (pružaju usluge domaćinstvima)
– domaćinstva
– inostranstvo
• Nefinansijski ili proizvođački sektor
– privatne i javne korporacije
– zadruge
– ortačka preduzeća
– javna predzeća
– nekomercijalne organizacije
– kooperativna privatna preduzeća (vlasnici pojedinci ili partneri)
profitne jedinice u kojima se proizvodnjom roba i usluga ostvaruje profit, ali koje nisu uključene u finansijski sektor
• Finansijski sektor
– centralna banka
– ostale monetarne institucije
– osiguravajuće institucije
– privatni penzijski fondovi
institucionalne jedinice koje učestvuju ili pomažu u finansijskom posredovanju čija je uloga da kanališe finansijska sredstva kreditora (zajmodavca) ka zajmoprimaocima
• Sistem nacionalnih računaOsnovne karakteristike
• Sektor država
– državni organi i agencije (opšte usluge države, odbrana)
– neprofitne institucije koje kontrolišu i finansiraju državne jedinice
– fondovi obaveznog socijalnog osiguranja
Pošto nisu tržišni proizvođači, njihove troškove pokriva država, kontroliše ih i upravlja njima i zato pripadaju ovom sektoru
• Sistem nacionalnih računaOsnovne karakteristike
• Sektor domaćinstva
– preduzetnici
– vlasnici preduzeća koji rade sami i sa članovima porodice
– zaposleni radnici
– primaoci transfernih i dohodaka od svojine
Obično se smatraju potrošačkim jedinicama, ali u praksi ona učestvuju u mnogim ekonomskim aktivnostima.
• Npr. u seoskim domaćinstvima proizvode poljoprivredna dobra i usluge za sopstvene potrebe, ali su pojedina domaćinstva uključena i u proizvodnju dobara ili pružanje usluga za tržište.
• Sektor nekomercijalne organizacije (neprofitnih institucionalnih jedinica koje pružaju usluge domaćinstvima - NPID)
• socijalna zaštita
• rekreacija i kultura
• religiozne organizacije
• profesionalne organizacije, udruženja građana i sindikati
• finansiraju se na osnovu dobrovoljnih priloga datih u novcu ili naturi i obezbeđuju dobra i usluge ili za svoje članove ili za druga domaćinstva
• Sektor inostranstvo
• institucionalni rezidenti
• institucionalni nerezidenti
Rezidentne jedinice ulaze u određene transakcije i veze sa nerezidentnim jedinicama koje su rezidentne sa stanovišta ekonomija drugih zemalja.
Te transakcije su deo ekonomske aktivnosti zemlje i moraju biti predstavljene u sistemu nacionalnih računa.
• Specifičnosti metodologije i metodi obračuna proizvodnje i potrošnje
– bruto i neto koncept agregatnih vrednosti
– domaća i nacionalna proizvodnja
– izbor obračunskih cena
**Bruto i neto koncept agregatnih vrednosti
• bruto vrednost je izraz vrednosti finalnih proizvoda sa uračunatom amortizacijom
• neto vrednost je izraz vrednosti finalnih proizvoda bez uračunate amortizacije
**Domaća proizvodnja/potrošnja
• zbir računa proizvodnje svih proizvođača ostvarene na teritoriji date zemlje
– isključuje prekomorske teritorije
– uključuje brodove i avione
– Nacionalna proizvodnja/potrošnja
• domaća proizvodnja/potrošnja korigovana proizvodnjom/potrošnjom naših rezidenata u inostranstvu i umanjena za proizvodnju / potrošnju nerezidenata na našoj teritoriji
**Izbor obračunskih cena
• tržišne cene
– za analizu tržišta
• cena koštanja
– za usluge državne administracije
• osnovna cena i cena proizvođača
– Bruto domaći proizvod predstavlja
• sumu bruto dodatih vrednosti svih institucionalnih rezidenata u ekonomiji zemlje (po tržišnim cenama)
• sumu finalnih izdataka za potrošnju, investicije i izvoz umanjen za uvoz
– Ravnoteža
• globalne ponude i globalne tražnje
Metodi obračuna bruto domaćeg proizvoda i nacionalnog dohotka
• proizvodni ili realni
• prihodni
– najčešće primenjivan
• rashodni
– kategorije potrošnje
» lična
» javna
» investiciona
» saldo izvoza i uvoza
• proizvodni ili realni (zbir bruto dodajne vrednosti svih proizvodnih institucionalnih jedinica rezidenata)
• Prihodni (zbir svih dohodaka ostvarenih u tekućoj proizvodnji)
• rashodni (zbir vrednosti dobara i usluga namenjenih finalnoj potrošnji)
• Makroekonomski agregati
– Bruto proizvodnja preduzeća
– Bruto dodata vrednost (BDV)
– Bruto domaći proizvod (BDP)
– Neto domaći proizvod (NDP)
– Bruto nacionalni dohodak (BND)
– Neto nacionalni dohodak (NND)
– Bruto raspoloživi dohodak (BRD)
• Osnovne karakteristike
• Bruto vrednost proizvodnje (autput) predstavlja
– vrednost svih proizvoda i usluga
– proizvedenih u obračunskom periodu
– po tržišnim cenama
– Elementi Bruto vrednosti proizvodnje
• vrednost međufazne potrošnje
• amortizacija
• zarada zaposlenih
• dobit
• posredni porezi umanjeni za subvencije
• Bruto dodata vrednost predstavlja
– Bruto vrednost proizvodnje umanjenu za međufaznu potrošnju (amortizaciju)
• Bruto domaći proizvod ( Gross Domestic Product )
– ukupna proizvodnja dobara i usluga
– umanjena za međufaznu potrošnju
– na nivou privrede kao celine
– Finansijske usluge (razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa
• Neto domaći proizvod ( Net Domestic Product ) predstavlja
– Bruto domaći proizvod umanjen za amortizaciju
• Bruto nacionalni dohodak ( Gross National Income ) prestavlja
– Bruto domaći proizvod korigovan tj.
• uvećan za dohotke koje su rezidenti primili od rada ili kapitala u inostranstu i
• umanen za isto takve dohotke koje su isplaćeni nerezidentima na teritoriji naše zemlje
• Neto nacionalni dohodak ( Net National Income ) predstavlja
– sumu vrednosti (neto) primarnih dohodaka svih institucionalnih sektora
• Bruto (neto) nacionalni raspoloživi dohodak ( Gross (Net) National Disposable Income ) dobija se kada se
– Bruto (neto) nacionalnom dohotku
– dodaju svi tekući transferi u novcu i naturi koje su rezidenti primili od nerezidenata i
– oduzmu svi tekući transferi u novcu i naturi koje su rezidenti platili nerezidentima
• Bruto domaći proizvod vs Društveni proizvod
– 1998., SCG, 21,5% razlike
• finansijske usluge
• obrazovanje
• zdravstvo
• socijalna zaštita
• delatnost državne uprave i odbrane
• Šema nacionalnih računa za ukupnu ekonomiju
– Tekući računi
• proizvodnja, raspodela i upotreba dohotka
– Računi akumulacije
• promene u imovini, obavezama i sopstvenim sredstvima
– Računi stanja imovine
• stanje imovine, obaveza i sopstvenih sredstava na početku i kraju obračunskog perioda
– Račun odnosa sa inostranstvom
• Veze rezidentnih i nerezidentnih jedinica
**Faze raspodele
• primarna raspodela
– rad
– kapital
– država
• sekundarna raspodela
– raspodela dohotka u novcu preko transfera
• raspodela u naturi
**Strane računa
• Tekućih računa
– desna: izvori sredstava
– leva: upotreba sredstava
• Računa akumulacije i stanja imovine
– leva: promene u imovine
– desna: promene u obavezama i sopstvenim sredstvima
– Bilansna stavka je razlika ili saldo između desne i leve strane računa
• zatvara jedan, a otvara drugi račun
• Računi tekućih transakcija
– Računi proizvodnje
0. Račun dobara i usluga
1. Račun proizvodnje
– Računi dohotka
2. Račun stvaranja dohotka
3. Račun raspoređivanja primarnog dohotka
4. Račun sekundarne raspodele dohotka
Račun raspodele u naturi
1. Račun upotrebe raspoloživog dohotka
• Sistem nacionalnih računaOsnovne karakteristike
– Računi akumulacije (imovinu, obaveze, sopstveni kapital)
• Račun kapitala
• Finansijski računi
• Račun ostalih promena fondova
-Bilans stanja imovine -Računi odnosa sa inostranstvom
• Računi tekućih transakcija
– Računi proizvodnje
0. Račun dobara i usluga
– specijalan račun
– leva i desna strana računa su izravnate
» ne dobijaju se osnovni agregati
– Strane računa
» leva: izvori sredstava
» desna: upotreba sredstava
• Prikazuje upotrebnu strukturu vrednosti proizvodnje (rashodni metod)
1. Račun proizvodnje
– Strane računa
» leva: upotreba sredstava
» desna: izvori sredstava
– Bilansna stavka
» Bruto domaći proizvod
» Neto domaći proizvod
Prikazuje proizvodnu strukturu vrednosti proizvodnje (proizvodni metod)
1. Račun proizvodnje
– Bruto domaći proizvod predstavlja
» proizvodnju umanjenu za međufaznu potrošnju
– Neto domaći proizvod predstavlja
» Bruto domaći proizvod umanjen za potrošnju osnovnih sredstava
• Računi tekućih transakcija
– Računi dohotka
2. Račun stvaranja (formiranja) dohotka
– Strane računa
» leva: upotreba sredstava
» desna: izvori sredstava
– Bilansna stavka
» Poslovni višak, Mešoviti dohodak
• primarna raspodela dohotka
• Prikazuje prihodnu strukturu BDP (prihodni metod)
• Računi tekućih transakcija
– Računi dohotka
3. Račun raspoređivanja primarnog dohotka
– primarna raspodela dohotka
– za institucionalne jedinice rezidenata u njihovom svojstvu primaoca
– Strane računa
» leva: upotreba sredstava
» desna: izvori sredstava
– Bilansna stavka
» Nacionalni dohodak
Račun razlike između BDP i BND
3. Račun raspoređivanja primarnog dohotka
– Podračuni
» Račun dohotka preduzetnika
» Račun raspodele ostalog primarnog dohotka
4. Račun sekundarne raspodele dohotka
– sekundarna raspodela dohotka
– osnovni oblici transfera
» izvori jednog su upotreba drugog institucionalnog sektora
– Strane računa
» leva: upotreba sredstava
» desna: izvori sredstava
– Bilansna stavka
» Raspoloživi dohodak
Račun raspodele u naturi
– socijani transferi u naturi
– Strane računa
» leva: upotreba sredstava
» desna: izvori sredstava
– Bilansna stavka
» Korigovani raspoloživi dohodak
5. Račun upotrebe raspoloživog dohotka
– Raspoloživi dohodak i finalna potrošnja
» iz sopstvenih sredstava
– Strane računa
» leva: upotreba sredstava
» desna: izvori sredstava
– Bilansa stavka
» Štednja
• Račun upotrebe korigovanog raspoloživog dohotka
– Korigovani raspoloživi dohodak i finalna potrošnja dobara i usluga
» iz sopstvenih sredstava
» transferi u naturi
– Strane računa
» leva: upotreba sredstava
» desna: izvori sredstava
– Bilansna stavka
» Štednja
Računi tekućih transakcijaRačuni dohotkaRačuni upotrebe dohotkaPretpostavka jednakosti raspoloživog i korigovanog raspoloživog dohotkasocijalni transferi u naturi se obavljaju samo između jedinica rezidenataIzdaci za javnu potrošnju se pripisuju institucionalnim jedinicama koje snose troškoveBilansna stavka: Štednjapozitivna vs negativna
• Računi akumulacije
– akumulacija je odložena potrošnja
– osnov za manevrisanje u vođenju politike optimizacije razvoja
– u kojim sektorima se akumulacija stvara i u kojim sektorima se koristi?
– podsećaju na bilanse stanja imovine
– Strane računa
• leva: promene u imovini
• desna: promene u obavezama i sopstvenim sredstvima
Računi akumulacijeGrupe računa akumulacijetokovi koji zavise od ekonomskih i dr. aktivnostitokovi koji zavise od dr. činilacaotkriće ili iscrpljenje mineralnih depozitarazaranja u ratuprirodne katastrofe
Računi akumulacijeRačun kapitalaFinansijski računRačun ostalih promena u imoviniRačun revalorizacijeRačun neutralnih dobitaka/gubitaka vlasnikaRačun realnih dobitaka/gubitaka vlasnika
Računi akumulacijeRačun kapitala
Strane računaleva: promene u imovinidesna: promene u obavezama i sopstvenim sredstvimaBilansna stavkaNeto pozajmice ili neto zaduženjaneto štednja uvećana za neto kapitalne transfere i umanjena za vrednost nabavki prethodno umanjene za rashodovanje nefinansijske imovine i potrošnje osnovnih sredstava
Računi akumulacije
– Račun ostalih promena u imovini
• promene zbog
– otkrića ili iscrpljenja podzemnih izvora
– razaranja u ratu i političkih događaja
– prirodnih katastrofa
Računi akumulacijeFinansijski računStrane računaleva: promene u imovinidesna: promene u obavezama i sopstvenim sredstvima
Nema bilansnu stavku, ali se saldo pojavljuje u vidu Neto pozajmice ili Neto zaduženja
– Račun revalorizacije
• promene u nivou i strukturi cena
• promene u sopstvenim sredstvima zbog nominalnih dobitaka/gubitaka vlasnika
• Strane računa
– leva: promene u imovini
– desna: promene u obavezama i sopstvenim sredsvima
• Vrste računa revalorizacije
– Račun neutralnih dobitaka/gubitaka
– Račun realnih dobitaka/gubitaka
• Nominalni dobitak/gubitak vlasnika predstavlja vrednost koristi koje dobija vlasnik imovine zbog porasta cena imovine i smanjenja novčane vrednosti obaveza u obračunskom periodu
• Neutralni dobitak/gubitak vlasnika je vrednost dobiti koja nastaje ako je porast cena imovine isti kao i porast opšteg nivoa cena
• Realni dobitak/gubitak vlasnika je prednost dodatih sredstava iznad realnih izvora
• Nominalni = Neutralni + Realni
Računi stanja imovine
– odnose se na stanje vrednosti imovine i finansijskih obaveza institucionalnih jedinica, sektora i/ili nacije u celini
– često se naziva bilansom nacionalnog bogatstva
– Veza početnog i krajnjeg bilasa stanja za datu imovinu
• vrednost imovine u početnom bilansu stanja
• promene u sopstvenim sredstvima
• vrednost imovine u krajnjem bilansu stanja
– Kategorije imovine
• Nefinansijska
– proizvedena (osnovna sredstva, zalihe, dragocenosti)
– nastaje u procesu proizvodnje
– neproizvedena (materijalna- zemljište, mineralna nalazišta, izvori vode; nematerijalna – patenti, ugovori i sl.)
– nastaje u prirodi
• Finansijska (monetarno zlato, valute i depoziti, hartije od vrednosti, zajmovi i sl.)
– Strane računa
• leva: imovina
• desna: obaveze i sopstvena sredstva
– Bilansna stavka : Sopstvena sredstva
•
– Početni bilans stanja
– Promene u bilansu stanja između početka i kraja obračunskog perioda
- Završni bilans stanja
Računi odnosa sa inostranstvomRačun uvoza i izvoza dobara i uslugaRačun primarnog dohotka i tekućih transfera sa inostranstvomRačun kapitala sa inostranstvom
obuhvataju sve transakcije koje se obavljaju između domaće privrede i inostranstvaleva strana – upotreba; desna - izvoribilansna stavka je “saldo uvoza i izvoza”
. Račun kapitala sa inostranstvom
• Strane računa
– leva: promene u imovini
– desna: promene u obavezama i sopstvenim sredstvima
• Bilansna stavka: Neto pozajmice (zaduženja)
– Saldo tekućeg računa sa inostranstvom umanjen za neto kapitalne transfere i za neto sticanje neproizvedene nefinansijske aktive
– Ista vrednost kao i na računu kapitala
» neto pozajmica ili zaduženje mora (na nivou nacionalne ekonomije) biti iz inostranstva (ili inostranstvu)
Imaju isti saldo - Bruto (Neto) pozajmice (zaduženja)
•Sistem nacionalnih računa Srbije
• Računi za institucionalne sektore
– Računi za nefinansijski sektor
– Računi za finansijski sektor
– Računi za sektor države
– Računi za sektor domaćinstva
– Računi za sektor neprofitnih institucionalnih jedinica koje pružaju usluge domaćinstvima
• Input-output tabela
• Smisao i značaj input-output tabele
– finalna proizvodnja i njena raspodela predstavljaju centralni deo ekonomskih kretanja
– polazna tačka su ukupna raspoloživa sredstva, a ne vrednost pojedinih agregata proizvodnje
P+U=R+C+I+E
– cilj analize je dopuna prikaza stvaranja i raspodele finalne proizvodnje, tj. bruto domaćeg proizvoda
– proizvodnja je prikazana u dvostrukoj zavisnosti
• redovi su isporuke, a kolone su nabavke
– jednakost suma reda i kolone sa svaki sektor
– vrednost ukupno raspodeljenih sredstava iz međufazne i finalne potrošnje jednaka je ukupno raspoloživim sredstvima koja čine suma izdataka za reprodukcioni materijal, plate radnika, amortizaciju, višak ostvarene proizvodnje i vrednost uvoza
• Tehnička i matematička svojstva input-output tabele
– Kvadranti tabele
• I kvadrant: finalna potrošnja
• II kvadrant: međufazna potrošnja
• III kvadrant: dodata vrednost i uvoz
– Tehnički koeficijenti se računaju za II kvadrant
– Kvadratna matrica tehničkih koeficijenata
– Inverzna matrica (matrica multiplikatora)
Bilans raspodeljenih/raspoloživih sredstava:
• Nastanak i razvoj input-output tabele
– 1951., SAD za 1947.
• prva zvanična tabela
– DAN, HOL, NOR, VB, JAP, ITA
– 1957., SFRJ za 1955.
– MAĐ, POL, SSSR, GER
• Tipovi IO tabela
– Tabele sa agregiranim tokovima
– Tabele sa dezagregiranim tokovima (uvozni tokovi prikazani odvojeno od domaćih)
– Regionalne IO tabele
– Međuregionalne IO tabele
(analiza privredne strukture regiona i povezanost sa drugim regionima)
• Bilans nacionalnog bogatstva
• Bilans nacionalnog bogatstva
– odnosi se na nefinansijsku imovinu zemlje i njene neto obaveze prema inostranstvu
– svi materijalni objekti koji imaju tržišnu cenu i donose dohodak
• zemlja i drugi prirodni izvori
– prati se godišnje uporedo sa proizvodnjom
– rezultat je odložene potrošnje dohotka i kum. investicija
• Značaj bilansa nacionalnog bogatstva
– određuje obim i strukturu bruto investicija
– izražava nivo i dinamiku društveno-ekonomske razvijenosti privrede
• Statistika bilansa nacionalnog bogatstva
– u svetu nije dovoljno razvijena
– kod nas
• nedostatak potrebne statističke dokumentacije
• redovno praćenje osnovnih sredstva i investicija (bruto i neto)
• koncept zbira pojedinačnih bilansa stanja preduzeća
• Gotovo da je nestala potreba posebne izrade i prikazivanja bilansa nacionalnog bogastva!
• Ekonomski modeli
• Neophodno je da se statistička informacija sistematski prikuplja, klasifikuje i obrađuje, što omogućava stvaranje kvantitativnih modela u ekonomiji
• Sistem nacionalnih računa zasnovan na postavkama ekonomske teorije predstavlja najvažniju kariku u konstrukciji ekonomskih modela
• Osnovni ekonomski fenomeni
• Proizvodne snage
• stanovništvo
• kapaciteti
• Ekonomska aktivnost
• makroekonomski agregati i bilansi
• Cene
• konačna raspodela između svih kategorija društva
• Ekonomski model predstavlja
• skup jednačina i veza
• kojim se izražava međuzavisnost između ekonomskih promenjivih
• u ekonomskom sistemu
• Postupak (definisanja) ekonomskog modela
• teorijsko razmatranje ekonomskih relacija i definisanje postulata i tvrdnji
• definisanje modela ili hipoteze
• ocenjivanje modela testiranjem hipoteze
• revidiranje teorije
• predviđanje ili donošenje ekonomskih odluka
• Podela ekonomskih modela
-Matematički
-Ekonometrijski
• Mikroekonomski
• Makroekonomski
-Agregatni
-Strukturni
-Modeli rasta
• Makroekonomski modeli
– Agregatni
• koriste informacije o makroekonomskim agregatima na nivou nacionalne privrede
• ekonomski modeli
– prisutvo stohastičke komponente
– korišćenje podaka iz nacionalnih računa
• proizvodno-kapitalni (Harrod-Domar-ov) ekonometrijski modeli
– Strukturalni
• koriste informacije međusektorskih tabela
• omogućavaju dezagregirano posmatranje aktivnosti po sektorima
• Pretpostavke input-output modela
– homogenost sektora
– proizvodna funkcija sektora je linearna
• input-output model sa agregiranim vs dezagregiranim tokovima
– ukupno raspoloživih sredstava vs domaći i uvozni tokovi
– Modeli rasta
• Stopa rasta Bruto domaćeg proizvoda ili Nacionanog dohotka
– Harrod-Domz-ov model
• odnos stope investicija i kapitalnog koeficijenta
• Podela ekonomskih modela
– modeli otvorene vs zatvorene privrede
– prema načinu izražavanja vremenske dimenzije
• statički: u stanju ravnoteže
• dinamički: tokom sukcesivnih perioda
– prema dužini perioda na koji se odonse
• kratkoročni: do 1 godine
• srednjoročni: od 1 do 5 godina
• dugoročni: od 5 godina
– linearni vs nelinearni modeli
– sa prekidnim vs neprekidnim promenjivima