Poduzetnički projekt na primjeru proizvodnje iprodaje kolača
Farkaš, Martina
Undergraduate thesis / Završni rad
2018
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleučilište u Karlovcu
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:214417
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-01
Repository / Repozitorij:
Repository of Karlovac University of Applied Sciences - Institutional Repository
VELEUČILIŠTE U KARLOVCU
POSLOVNI ODJEL
STRUČNI STUDIJ UGOSTITELJSTVA
Martina Farkaš
PODUZETNIČKI PROJEKT NA PRIMJERU
PROIZVODNJE I PRODAJE KOLAČA
ZAVRŠNI RAD
Karlovac, 2018.
Martina Farkaš
PODUZETNIČKI PROJEKT NA PRIMJERU
PROIZVODNJE I PRODAJE KOLAČA
ZAVRŠNI RAD
Veleučilište u Karlovcu
Poslovni odjel
Stručni studij ugostiteljstva
Kolegij: Osnove poduzetništva
Mentorica: Andreja Primužak, dipl. oec., predavač
Matični broj studenta: 0618612071
Karlovac, srpanj 2018.
ZAHVALA
Zahvaljujem se svim profesorima što su mi omogućili kvalitetnu poduku i obrazovanje.
Posebnu zahvalu dajem mentorici Andreji Primužak, što me je upućivala i vodila pri izradi
diplomskog rada.
Ovim putem bi se zahvalila i svojim roditeljima na nesebičnoj podršci, savjetima i
financijskoj potpori tijekom cjelokupnog studiranja.
Veliko HVALA svima !!!
SAŽETAK
Poslovni plan je dokument koji sadrži cjelovito razrađeno obrazloženje o ulaganjima u posao
s ocjenom očekivanih učinaka i rješenjima za rizične situacije, što ih donosi buduće vrijeme.
Izrada zahtijeva vrijeme i sredstva, ali i štedi isto, privlači potencijalne partnere i omogućuje
bržu realizaciju kreditnih zahtjeva. Prihvaćanje ili neprihvaćanje poslovnog plana poduzetnika
ovisi o poduzetniku i o onome tko izrađuje i prihvaća poslovni plan ili investicijsku studiju.
U ovom završnom radu predstavljen je poduzetnički projekt na primjeru proizvodnje i prodaje
kolača. Glavni cilj ovog rada je utvrditi je li projekt prihvatljiv tj. hoće li biti financijski
isplativ.Naslovna tema izabrana je iz razloga što izrada kolača u užurbanom načinu života sve
više postaje problem za domaćice te iz razloga što se svadbe organiziraju za sve veći broj
gostiju i za kolačima postoji velika potražnja na tržištu. Proizvodnja i prodaja kolača također
omogućuje brzi povrat uloženih sredstava. Mogućnost korištenja prostora i pomoći u
poduzetničkom inkubatoru pogoduje manjem ulaganju na početku pothvata, a samim tim
bržem povratu uloženih sredstava. Metoda prikupljanja podataka za završni rad je metoda
kvalitativne analize koja se koristi u istraživanjima raščlanjivanjem kvalitativnih osobina
tržišnih činjenica, pojmova, procesa i odnosa koji omogućuju uočavanje i utvrđivanje tržišnih
kategorija i zakona.
Zaključak do kojeg se došlo izradom ovog rada je da je ulaganje u ovaj poduzetnički projekt u
potpunosti opravdano. Svi pokazatelji učinkovitosti pokazuju izrazitu profitabilnost
proizvodnje i prodaje kolača i stoga proizlazi da je ulaganje u ovaj poduzetnički projekt u
potpunosti opravdano.
Ključne riječi: poduzetnik, vrste poduzetnika, žensko poduzetništvo, proizvodnja i prodaja
kolača, “Bakini kolači”
SUMMARY
A business plan is a document that contains a thoroughly elaborated explanation of
investment in a business with a rating of expected impacts and solutions to risky situations in
the future. Creating requires time and resources, but also saves them. It attracts potential
partners and enables faster implementation of credit claims. Approval or disapproval of an
entrepreneur's business plan depends on the entrepreneur, the creator and the one who
approves the business plan or the investment study.
In this final paper, an entrepreneurial project was presented on the example of cake
production and sales. The main objective of this paper is to determine whether the project is
acceptable, ie whether it will be financially viable. The topic is chosen because baking in
today`s fast-paced lifestyle is becoming more and more problematic for housewives and
because of the fact that weddings are organized for an increasing number of guests and at the
same time there is a great demand for cakes on the market. The production and sales of cakes
also provides a quick return on investment. The ability to use space and help in an
entrepreneurial incubator favours a smaller investment at the start of the venture, and thereby
faster returns on the funds invested. The method of data collection for the final work is the
method of qualitative analysis used in the research by clarifying the qualitative features of
market facts, concepts, processes and relationships that enable the identification and definition
of market categories and laws.
The conclusion reached by making this paper is that the investment in this entrepreneurial
project is fully justified. All performance indicators show a great profitability of cake
production and marketing, and hence the investment in this entrepreneurial project is fully
justified.
Key words: entrepreneur, types of entrepreneurs, female entrepreneurship, production and
sales of cakes, "Bakini kolači"
SADRŽAJ:
1. UVOD ................................................................................................................................................. 1
1.1.Predmet i cilj rada .......................................................................................................................... 1
1.2.Izvori podataka i metode istraživanja ............................................................................................ 1
1.3.Struktura rada ................................................................................................................................ 1
2.TEORIJSKI DIO .................................................................................................................................. 2
2.1. Pojmovno određivanje poduzetništva ........................................................................................... 2
2.2. Povijesni razvoj poduzetništva ..................................................................................................... 3
2.3. Pojam poduzetnika ....................................................................................................................... 3
2.4. Osobine i vrste poduzetnika ......................................................................................................... 5
2.5. Vrste poduzetništva ...................................................................................................................... 7
2.6.Prednosti i nedostaci ulaska u poduzetništvo .................................................................................... 9
2.PRAKTIČNI DIO ............................................................................................................................. 11
2.1.Podaci o investitoru ..................................................................................................................... 11
3.TRŽIŠNA OPRAVDANOST I PLAN PRODAJE ........................................................................ 12
3.1. Karakteristike prodajnog tržišta ................................................................................................. 13
3.2. Istraživanje tržišta ...................................................................................................................... 15
3.3. Konkurencija na tržištu .............................................................................................................. 15
4.TEHONOLOŠKO-TEHNIČKI I ORGANIZACIJSKI ELEMENTI POTHVATA .................. 17
4.1.Potrebni zaposlenici .................................................................................................................... 18
5. LOKACIJSKA ANALIZA ............................................................................................................. 19
6. MENADŽMENT PROJEKTA ...................................................................................................... 20
7. MARKETING PROJEKTA ........................................................................................................... 21
7.1. Aktivnosti marketinškog programa ............................................................................................ 21
7.2. Ime tvrtke, logo i slogan ............................................................................................................. 21
7.3. Promidžbene aktivnosti .............................................................................................................. 22
8. FINANCIJSKA PRIPREMA PROJEKTA .................................................................................. 23
8.1. Formiranje ukupnog prihoda ...................................................................................................... 23
8.2. Investicije u osnovna i obrtna sredstva ....................................................................................... 23
8.3. Zaštitne mjere ............................................................................................................................. 25
8.4. Pokazatelji učinkovitosti projekta ............................................................................................. 25
8.5. Izvori financiranja i obveze ........................................................................................................ 25
9. TROŠKOVI POSLOVANJA I PRORAČUN AMORTIZACIJE ............................................... 27
9.1. Troškovi poslovanja ................................................................................................................... 27
9.2. Amortizacija ............................................................................................................................... 28
9.3. Račun dobiti i gubitka ................................................................................................................ 28
9.4. Financijski tok ............................................................................................................................ 30
9.5. Ekonomski tok ............................................................................................................................ 31
10. OCJENA UČINKOVITOSTI PROJEKTA ................................................................................ 32
10.1. Razdoblje povrata ..................................................................................................................... 33
10.2. Godišnja stopa prinosa ............................................................................................................. 34
10.3. Pravilo palca ............................................................................................................................. 34
10.4. Interna stopa profitabilnosti ...................................................................................................... 34
10.5. Analiza likvidnosti ................................................................................................................... 35
10.6. Analiza osjetljivosti .................................................................................................................. 35
11. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................ 36
POPIS LITERATURE: ...................................................................................................................... 37
POPIS TABLICA: ............................................................................................................................... 38
POPIS SLIKA ...................................................................................................................................... 38
1
1. UVOD
1.1. Predmet i cilj rada
Predmet rada je poduzetnički projekt o proizvodnji i prodaji kolača. Cilj rada je prikupljanje
informacija na navedenu temu te detaljnom analizom istih doći do rezultata o isplativosti
poduzetničkog projekta.
1.2. Izvori podataka i metode istraživanja
Za izradu Završnog rada korištene su stručne knjige te internetske stranice. Korištene su
metode analize i sinteze, statistička metoda, metoda dokazivanja, deskriptivna i matematička
metoda.
1.3. Struktura rada
Rad je podijeljen na teorijski i praktični dio. U teorijskom djelu utvrđeni su pojmovi
poduzetništva i vrste, povijesni razvoj poduzetništva, pojam poduzetnika i njegove osobine, te
prednosti i nedostaci ulaska u poduzetništvo.
Praktični dio se sastoji od 9 poglavlja. U prvom poglavlju govori se općenito o investitoru i
ideji, zatim slijedi tržišna opravdanost i plan prodaje, tehnološko – tehnički i organizacijski
elementi pothvata, lokacijska analiza, zatim financijska priprema projekta, troškovi
poslovanja i proračun amortizacije, ocijena učinkovitosti projekta i na samom kraju zaključak
koji sumira sve bitne, prethodno iznesene činjenice.
2
2. TEORIJSKI DIO
2.1. Pojmovno određivanje poduzetništva
Pojam poduzetništva nemoguće je jednoznačno odrediti jer je poduzetništvo izazov. Pojmovi
poduzetništva su se u zemljama Srednje i Istočne Europe, do kasnih osamdesetih godina
rijetko upotrebljavali u svakodnevici. Danas poduzetništvo u tim zemljama predstavlja jednu
od glavnih političkih i ekonomskih tema. Poduzetništvo je i predmet interesa mnogobrojnih
znanosti, kao: ekonomije, psihologije, sociologije i dr.
Pod pojmom poduzetništva najčešće podrazumjevamo samostalne aktivnosti pojedinca koje
oni izvode s ciljem zadovoljenja tržišnih potreba uz osobno preuzimanje rizika želeći postići
što bolji financijski uspjeh. 1
Poduzetništvo je iz francuskog i engleskog (entrepreneur=poduzimač, poduzetnik, obrtnik i
sl.) izvedena istoznačnica za svaki posao, trgovinu, šićar, za cijelu poduzetničku struku i
slično ( engleska riječ business znači zaposlenost, poslovni život, zvanje, poziv, posao).
Zapravo, to je sposobnost pokretanja, vođenja i razvijanja poslovnog pothvata, s dostatnim
kapitalom, a koji je skopčan s većom ili manjom neizvjesnošću i rizikom.2
U suvremenom gospodarstvu znanje i poduzetništvo postaju temeljni resursi i nositelji
tehnološkog, ekonomskog i društvenog razvoja. Poduzetništvo je prisutno u svim
djelatnostima (medicina, obrazovanje, arhitektura, industrija i sl.) te se može definirati kao
proces kreiranja neke nove vrijednosti u određenom vremenu.
“Poduzetništvo je prihvaćanje financijskih, emocionalnih i društvenih rizika s ciljem
ostvarivanja materijalne nagrade i/ili osobnog zadovoljstva i neovisnosti. Temeljni aspekti
poduzetništva su: 3 * stvaranje nove vrijednosti
* organizacija (ulaganje vremena i napora)
* preuzimanje rizika (financijski, emocionalni, društveni)
* nagrada – zadovoljstvo, novac i neovisnost”
1Arambašić S. Čalić A, Rupčić L. (2013): Poduzetništvo 1 (Udžbenik za ekonomske škole), Zagreb
2Kuvačić, N. (2005.): Poduzetnička biblija, Split
3Funda, D.(2011.): Menadžment malog poduzeća. Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti
„Baltazar Adam Krčelić“ , Zaprešić
3
2.2. Povijesni razvoj poduzetništva
Već u prvobitnim zajednicama ljudi su se morali organizirati i povezati u skupine koje su im
omogućavale uspješan lov ili obranu od drugih skupina. Njihova organizacija predstavljala je
neku vrstu poduzetništva. Kasnije su pojedinci usavršavanjem svojih vještina i sredstava za
rad uspjeli stvoriti višak koji je najprije postao predmetom trampe, a kasnije trgovine.
Korijeni poduzetništva mogu se pronaći i u starim civilizacijama poput babilonske, egipatske,
arapske i kineske.
Poduzetništvo i poduzetnik u smislu današnjeg značenja javljaju se između 11. i 13. stoljeća.
Prvi takvi oblici pojavljuju se najprije u trgovini, bankarstvu i mjenjačkim djelatnostima.
Krajem 14. stoljeća nastaju trajnija trgovačka udruženja koja su vrlo slična današnjim
trgovačkim društvima. U 15. stoljeću pojavljuju se poduzeća sa svim današnjim
karakteristikama. U 17. stoljeću dolazi do razvoja poduzetništva i njegovog širenja iz
trgovačkih i bankarskih djelatnosti u niz drugih, a razvoj se nastavio kroz 18. i 19. stoljeće.
Pronalazak parnog stroja (James Watt, 1764.) izazvao je velike promjene u prerađivačkoj
djelatnosti i industriji. Parni stroj je vrlo brzo pronašao svoju primjenu u tvornicama,
rudnicima i prometu.
2.3. Pojam poduzetnika
Pojam poduzetnika najprije se odnosio na trgovački i ratnički tip poduzetnika koji je bio u
tijesnoj vezi s političkim moćnicima. Zatim su to bili gusari, feudalci, špekulanti, obrtnici i
trgovci. U srednjem vijeku pojam se vezivao za osobe koje su realizirale velike projekte, ali
nisu preuzele rizik, nego su imali samo rukovodeću ulogu. U 17. stoljeću u definiciju
poduzetništva uvodi se rizik. Kasnije se pojam poduzetnika povezuje s menadžerima, a
sredinom 20. stoljeća s kreativnošću i inovacijama.
Richard Cantillon (1697. – 1734.), francuski ekonomist irskog podrijetla, u svojoj “Općoj
raspravi o prirodi trgovine” uvodi u ekonomsku teoriju pojam poduzetnika. Za njega je to
osoba koja kupuje po poznatim cijenama, a prodaje po nepoznatim cijenama. Poduzetnika
oslikava kao osobu koja nosi rizik poslovnog pothvata i neizvjesnost u pogledu budućih
poslovnih prilika.
4
Adam Smith (1723. – 1790.), škotski ekonomist i etičar, jedan od najvažnijih predstavnika
britanske klasične političke ekonomije, zalaže se za potpune ekonomske slobode, slobodnu
konkurenciju i nesmetan razvoj ekonomskih aktivnosti prema zakonitostima tržišta. Za
Smitha su poduzetništvo i poduzenik najbolji pokretački ekonomskog razvoja društva. Smatra
da je motiv poslovanja poduzetnika isključivo profit, a preduvijet za uspjeh poduzetnika
tržišna sloboda i sustav “ nevidljive ruke”.
Hrvatski doprinos poduzetničkoj teoriji
Dubrovčanin Benedikt Kotruljević (1400. – 1468.) u djelu “ O trgovini i o savršenom
trgovcu” definira savršenog trgovca u uvjetima kada je trgovina najčešće bila povezana s
rizičnim poslovnim pothvatima, avanturom, nesigurnošću pomorskih i kopnenih puteva i
neizvjesnošću prodaje.
Blaž Lorković (1839. – 1892.) najistaknutiji je hrvatski ekonomski pisac 19. stoljeća. Prema
Lorkoviću, nositelj poduzetništva je pojedinac jer je njegov uspjeh rezultat dobro odabrana
posla, znanja, napornog rada i upornosti. Ističe da je svaki rad jednako vrijedan, ali da treba
razlikovati produktivan od neproduktivnog rada.
Danas su poduzetnici osobe koje pokreću nove poslovne pothvate proizvodnje proizvoda ili
pružanja usluga. Oni prepoznaju mogućnosti, mobiliziraju resurse potrebne za proizvodnju
novih ili poboljšanih proizvoda i usluga, preuzimaju sav rizik te uživaju u plodovima
uspješnog djelovanja. Dvije su ključne karakteristike poduzetnika: oni stvaraju nešto novo,
nešto različito, odnosno mijenjaju vrijednosti, te iniciraju i poduzimaju aktivnosti u vezi s
osnivanjem vlastitog poduzeća i upravljanja njime.4
4Bahtijarević – Šiber, F.; Sikavica P.; Pološki Vokić, N. (2008.) Suvremeni menadžment. Školska knjiga, Zagreb
5
2.4. Osobine i vrste poduzetnika
“Neki su ekscentrični, drugi bolno besprijekorni konformisti; neki su debeli, drugi mršavi;
neki zabrinuti, drugi opušteni; neki su teške pijanice, drugi potpuni trezvenjaci; neki su ljudi
izuzetnog šarma i topline, drugi nemaju osobnost veću nego smrznuta skuša.”5
Peter F. Drucker ovom svojom rečenicom zapravo pokušava reći da ne postoje dva posve
jednaka poduzetnika, odnosno da je nemoguće odrediti univerzalnu sliku poduzetnika.
Vrlo je teško reći koje su ključne osobine poduzetnika, posebno onog uspješnog. Sigurno je
da poduzetnik mora imati sposobnost planiranja, inicijative, mora biti dobar inovator,
organizator, mora biti strpljiv i uporan,ambiciozan, posvećen poslu i sl.
Profesor David C. McClelland sa Sveučilišta Harvard utvrdio je da će vjerojatno uspjeti oni
koji imaju sljedećih 6 osobina6:
inovativnost
razumno preuzimanje rizika
samouvjerenost
uporan rad
postavljanje ciljeva
odgovornost
Za svaku fazu razvoja poduzeća karakterističan je određeni tip poduzetnika. Tipove
poduzetnika možemo razlikovati prema sklonosti odlučivanja.
Idealisti - razlog njihovog ulaska u poduzetništvo je sjajna poslovna ideja i rad na
nečemu što smatraju da je dobro. Uživaju u kreativnom radu, no nisu strpljivi oko
pravnih i administrativnih pitanja te financijskih analiza. Njihovo poslovanje najviše
ovisi o računalu, usredotočuju se na cijenu i stvaraju odnose s provjerenim i
pouzdanim dobavljačima.
Optimizatori- ne žele raditi za nekog drugog, nego uživaju u svojoj slobodi i
fleksibilnosti. Žele razviti svoje poduzeće te se zbog toga usredotočuju na profit.V
5Arambašić S. Čalić A, Rupčić L. (2013): Poduzetništvo 1 (Udžbenik za ekonomske škole), Zagreb
6Škrtić, M., Vouk, R.: Osnove poduzetništva i menadžmenta, Ekonomski fakultet Zagreb (2005.)
6
Vješti su u financijskim pitanjima i koriste tehnologiju u svrhu smanjivanja troškova i
povećanja produktivnosti
Radnici– oni će uložiti dodatne napore u svrhu ostvarivanja ciljeva. Orijentirani su na
detalje i rast poduzeća, financijski su agresivni.
Žongleri– potpuno su zaokupljeni upravljanjem poslova, zato često obavljaju sve sami
zbog osiguranja visokih standarda. Imaju problem s nedostatkom vremena jer
simultano obavljaju nekoliko poslova.
Održavatelji– nikad ne započinju od nule jer poduzeće stječu kupovinom i
nasljedstvom.
7
2.5. Vrste poduzetništva
Poduzetništvo se u teoriji i praksi razvija u dva osnovna oblika: kao individualno i
korporacijsko (unutarnje) poduzetništvo, no pojavljuje se i skupno poduzetništvo te u okviru
njega inovativno poduzetništvo.
Individualno poduzetništvo
Individualno poduzetništvo se temelji na tržišnoj konkurenciji malih poduzeća i izražava jaku
interakciju između vlasničke, upravljačke i rizične funkcije, pri čemu se iskazuju pozitivne
korelacije između razvitaka malih poduzeća i gospodarskog razvitka te učinkovitosti
gospodarstva zemlje u cjelini.7
Korporacijsko poduzetništvo
Korporacijsko poduzetništvo podrazumijeva proces formiranja malih, relativno autonomnih
poduzetničkih poduzeća u sklopu korporacije, kojima se dodjeljuju potrebna sredstva i daje
organizacijska samostalnost. Cilj je da pojedinci s poduzetničkim idejama, sposobnošću,
zalaganjem i svime što je potrebno realiziraju svoje zamisli i ostanu unutar korporacije. Time
korporacija postaje u cjelini fleksibilnija, poduzetnija i adaptivnijana promjene u okruženju. U
tom se procesu razvija unutarnji poduzetnik koji ima ideje za poboljšanje kvalitete, uvođenje
nečeg novog i slično, a isto tako unutarnje poduzetništvo pridonosi restrukturiranju poduzeća
iako je i sam posljedica organizacijskog restrukturiranja.
Tradicionalno poduzetništvo
Tradicionalno se poduzetništvo odnosi na poduzeća čiji je cilj stjecanje profita provodeći:
inovativne metode, razumno preuzimajući rizik, samouvjereno provode aktivnosti koje vode
realiziranju cilja,rade uporno i kontinuirano, poduzimaju sve raspoložive mjere uz
preuzimanje odgovornosti kako bi realizirali zacrtanu viziju.8
7Binks, M., Coyne, J.: The birth of Enterprise, Institute of Economics Affairs, London. (1983.)
8Perčin, M.: Socijalno poduzetništvo – inovacija za dobrobit čovječanstva, Grafika d.o.o., Osijek (2011.)
8
Socijalno poduzetništvo
Kao drugačiji koncept poduzetništva predstavlja poduzetništvo koje nije okrenuto samo
profile nego vodi računa i o društvenoj dobrobiti, okolišu, očuvanju radnih mjesta,
poboljšanju kvalitete života, održivom rastu i jednakim šansama za sve.
Razlike između tradicionalnog i socijalnog poduzetnika:
Tradicionalni poduzetnici također posluju po etičkim načelima, manje ili više pažnje
posvećuju očuvanju okoliša, vode brigu o svojim zaposlenicima, doniraju financijska sredstva
neprofitnim organizacijama, sportskim klubovima, raznim udrugama i slično. S druge strane,
socijalni poduzetnik nudi proizvod i usluge koji izravno rješavaju neki društveni problem.
Njegova je poduzetnička aktivnost neposredno povezana s društvenom misijom. Nositelji
socijalnog poduzetništva su trgovačka društva koja stvaraju i ekonomske i socijalne učinke,te
udruženja, odnosno organizacije civilnog društva, putem svojih trgovačkih društava ili
zadruga. 9
9Arambašić, S., Čalić, A., Rupčić, L.: Poduzetništvo 1, (udžbenik za ekonomske škole) Zagreb (2013.)
9
2.6. Prednosti i nedostaci ulaska u poduzetništvo
Ulazak u poduzetnički pothvat zahtjeva dobru pripremljenost te iziskuje mnogo truda i
vremena. Nisu svi poduzetnici i uspješni poduzetnici, stoga postoji određena doza rizika
ulaska u poduzetništvo. Poduzetništvo ima brojne prednosti i nedostatke.
Prednosti ulaska u poduzetništvo: 10
zadovoljstvo da je poduzetnik u svom poslu gospodar samom sebi, te da sukladno
tome donosi odluke
ostvarenu dobit poduzetnik može raspodijeliti za proširenje svoga posla ili za
povećanje štednje za mirovinu
poduzetnik slobodno može prodavati dijelove svoje imovine ili posao
ostvarenom dobiti poduzetnik se može koristiti za povećanje osobne potrošnje
poduzetništvo se može voditi kao obiteljski posao pa se time stvara mjera optimuma
privatnog i profesionalnog.
Nedostaci ulaska u poduzetništvo: 11
u svim aktivnostima nema potpune slobode akcije
država određuje pravila poslovnog ponašanja i zahtijeva plaćanje poreza
dobavljači uvjetuju ponašanje
ograničenje poduzetničkih ambicija zbog nedovoljno sredstava
neodvojivi profesionalni i privatni život.
Pri ulasku u poduzetništvo poduzetnik postaje sam sebi šef te tako neovisno o drugim ljudima
donosi odluke, proširuje posao, povećava štednju, prodaje imovinu i drugo. Poduzetnik može
realizirati svoje ideje te tako stvara vlastito zadovoljstvo da kreira posao, ne samo za sebe, već
i za druge te tako mijenjati stvari.
10
Ćesić, Z., Divić, J., Kuvačić, D., i dr.: Primijenjeno poduzetništvo, Split-Zagreb (2006.) 11
Škrtić, M., Vouk, R.: Osnove poduzetništva i menadžmenta, Ekonomski fakultet Zagreb (2005.)
10
Ante Starčevića 70
34000 POŽEGA,
Tel/fax 034/282-319
PODUZETNIČKI PROJEKT
(biznis plan)
Proizvodnja i prodaja kolača
ČLANOVI : AUTOR PROJEKTA:
Martina Farkaš Martina Farkaš
OSOBA ZA VEZU: PRIMATELJ:
Martina Farkaš Addiko banka, Zagreb
Tel : 099/824 13 99
BAKINI KOLAČI
11
2. PRAKTIČNI DIO
2.1. Podaci o investitoru
Poduzeće osniva Martina Farkaš. Rođena 02.07.1993. u Požegi. Nakon završene srednje
Ekonomske škole u Požegi, upisuje stručni studij Ugostiteljstva na Veleučilištu u Karlovcu.
Za vrijeme školovanja steklaje znanje iz računovodstva, marketinga, upravljanja prodajom,
osnova ekonomije i dr.
Kroz predmet “Vježbenička tvrtka” u srednjoj školi sve stečeno teoretsko znanje
primjenjivano je kroz praktične zadatke. Informatički je pismena te sposobna samostalno
raditi u računalnim programima. Poznaje engleski i njemački jezik. Što se tiče poduzetničkih
vještina obrađen je set edukacija pod nazivom “Ja poduzetnik” koje je proveo Poduzetnički
centar Pleternica d.o.o.. Na navedenoj edukaciji obrađene su teme: Priprema za
samozapošljavanje, Kako realizirati ideju i Mogućnosti financiranja tvrtke.
Poduzetnica kreće u poduzetničke vode kada shvaća kako potražnja za kolačima za svadbe,
blagdane i slične proslave iz dana u dan raste, a ponuda je mala.
Već dugi niz godina uz školovanje bavi se pečenjem kolača kao svojim hobijem. Sve je
započelo pečenjem za rođendane obitelji, a potom i prijateljima. Pročulo se po gradu i sve je
više ljudi pokazalo zainteresiranost za kupnju. S toga se odlučuje otvoriti svoju privatnu
pekarnicu kolača. Zamišljeno je da se poduzeće bavi pečenjem kolača i torti za svadbe,
rođendane i slično,također prodavali bi se keksi sa posebnom otiskom prepoznatljivih
dijelova grada koji bi bili odličan suvenir, a tibi se keksići zvali “Bakini kolači”.
Kolači bi se pakirali u posebne kutije sa različitim natpisima. Proizvod koji se namjerava
plasirati na tržište pod nazivom “Bakini kolači” kao nov i inovativan bio bi napravljen po
starinskom hrvatskom receptu. Domaće potrošače privukla bih tradicijskom recepturom tako
da bi svako konzumiranje keksa probudilo nostalgiju za pravim bakinim domaćim keksima
koji su svima jedna od najdražih uspomena iz djetinjstva.
12
3. TRŽIŠNA OPRAVDANOST I PLAN PRODAJE
Kako se poslovni plan u pravilu izrađuje na rok od 5 godina, analizirano je tržište za isto
razdoblje. Plan prodaje prikazan je u tablici 1 i to na način da su slastice razvrstane u nekoliko
kategorija, npr.torte, suhi kolači i keksi odnosno “Bakini kolači” sa posebnom ambalažom kao
suvenir grada.
Tablica 1: Plan prodaje kolača za razdoblje od 5 godina
OPIS
JED.
MJERE
GODINA
CIJENA
PO
JEDINICI 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Torte Kom 540 550 550 570 580 120
Mješani
kolači
Kg 5790 5790 5800 5800 5820 80
Keksi paket
600gr
1000 1000 1200 1250 1350 50
Izvor: Vlastita izrada
Količina prodanih proizvoda planirana je s minimalnim količinama i ukoliko uz ovakav
pristup pokazatelji budu dobri, proizvodnja će se povećavati. No planirano je s velikim
oprezom jer postoji rizik kao što je npr. manja potražnja kolača zbog krize i smanjenja
kupovne moći zainteresiranih, moguće je povećanje nabavnih cijena materijala što bi se
odrazilo na prodajne cijene a time i na prodaju kolača.
U prvoj godini planirana je količina prodaje za prosječno 8 svatova mjesečno za koje će biti
potrebno 5 pojedinačnih torti koje se slažu kako bi se napravila jedna mladenačka, (8
mladenačkih torti mjesečno), 5 rođendana sa po jednom tortom po rođendanu. U tih 8 svatova
ako je prosjek gostiju 200, na stol od 10 ljudi u sali išlo bi dvije tacne mješanih kolača (2kg),
osim kolača za salu kupovalo bi se jos 20 kg za goste kod kuće. U prodaju mješanih kolača
uračunato je i 5 rođendana mjesečno sa po 2kg kolača za jedan rođendan, te za vrijeme
blagdana još 20kg. U kasnijim godinama moguće je povećanje prodaje što je i prikazano u
tablici.
13
Koristeći navedene podatke, umnoškom planiranih količina i jediničnih prodajnih cijena
dobiveni su podaci o ukupnom prihodu po godinama trajanja projekta.
Tablica 2: Ukupni prihodi
OPIS GODINA
2018. 2019. 2020. 2021.
2022.
Torte 64 800 66 000 66 000 68 400 69 600
Mješani
kolači
463 200 463 200 464 000 464 000 465 600
Keksi 50 000 50 000 60 000 62 500 67 500
UKUPAN
PRIHOD
578 000 579 200 590 000 594 900 602 700
Izvor: Vlastita izrada
3.1. Karakteristike prodajnog tržišta
Kolači koji će se proizvoditi nisu usmjereni prema određenoj dobnoj skupini potrošača. Oni
će biti pogodni za kupnju svima koji uživaju u konzumaciji starinskih kolača i zadovoljit će
različite gastronomske zahtjeve zbog same raznolikosti keksa u pojedinim pakiranjima.
Zbog užurbanog načina života, a i financijskih prilika sve manje ljudi ima vremena posvetiti
se izradi domaćih kolača, “Bakini kolači” će im na jednom mjestu pružiti paletu raznih okusa
potpuno identičnih onima koje bi sami napravili u svome domu.
“Bakini kolači” će se ponuditi i kao poseban suvenir grada i po toj karakteristici privući i
turiste da ove proizvode ponesu svojim domovima kako bi u njih unijeli dašak mjesta koje su
posjetili. Kolači će bili pakirani u posebne kutije koje bi svojim dizajnom i izgledom također
služile u promotivne svrhe.
Proizvodi se planiraju prodavati na veliko. Za početak bi to bile narudžbe za svadbe,
rođendane, Božić i druge praznike, te u suradnji sa turističkim zajednicama grada i županije.
“Bakini kolači” bi bili suhi keksi pećeni po recepturi baka, a na svakom keksiću bi bilo
otisnuto nešto što obilježava grad Požegu, npr. Kužni pil na trgu, Fra Luka Ibrišimović,
Požeška katedrala i sl. (Slika 1. i 2.)
14
Slika 1:Bakini kolačići s otisnutim Slika 2: Bakini kolačići s otisnutim
obilježjem grada obilježjem grada
Izvor: Vlastita kreacija Izvor: Vlastita obrada
Potencijalni kupci bit će informirani na sljedeće načine:
Plakati i letci
Usmeno
Slanjem materijala poštom i e-mailom
Oglašavanjem na društvenim mrežama i drugim internet stranicama i portalima
Promoviranjem na raznim sajmovima gdje bi potencijalnim kupcima pružili
degustaciju naših proizvoda
Planira se sklopiti sporazum sa malom i inovativnom tvrtkom “I Dreams” d.o.o. iz Požege
koja se bavi organizacijom proslava rođendana i svatova, te drugih svečanosti koja bi onda
nudila ove kolače kao dio svog estetskog oblikovanja cjelokupnog prostora. (Slika 3.)
Slika 3. Dekoracije rođendana s tortama i kolačima
Izvor : https://www.facebook.com/IdreamPozega/ (04.03.2018.)
15
3.2. Istraživanje tržišta
Tržište je istraženo anketiranjem. Anketirano je 100 ljudi, od čega 80 žena i 20 muškaraca. Na
taj način je objašnjen plan poslovanja. Rezultati su bili pozitivni i svi ispitanici su se složili da
bi izdvojili dio svojih sredstava za kupnju određenih proizvoda iz predstavljene ponude.
Pokazalo se da su najzanimljiviji “Bakini kolači” koji se pakiraju u ukrasne specifične kutije.
Veliki dio ispitanika se složio da je upravo to odličan poklon njihovim obiteljima ili
prijateljima. Velik broj mladih ljudi izjasnilo se da bi naručivali kolače i torte za svadbe i
rođendane, a nekoliko žena starije dobi izjasnilo se da bi vrlo rado kupovali i kolače za
blagdane jer im posao pečenja postaje težak i naporan.
3.3. Konkurencija na tržištu
Od konkurencije su značajniji veći trgovački lanci koji prodaju kolače, te slastičarne.
Konkretno, to je slastičarna Dolcevita, Vanilla, Aroma, Ivančica. Jake strane su im masovna
proizvodnja te šire uhodano tržište, ali kupovinom „Bakinih kolača“ kupci će stvoriti osjećaj
da dobivaju pravi proizvod koji je namijenjen samo njima zbog toga što se radi o kolačima i
keksima spravljenim po domaćim recepturama. Uz slastičarne i trgovačke lance, konkurencija
su i gospođe koje kod kuće peku kolače za svadbe i slične proslave te predstavljaju nelojalnu
konkurenciju.
Do sada svi proizvodi sličnog sadržaja su industrijski proizvedeni te izostaje okus pravog
domaćeg proizvoda bez umjetnih aditiva proizveden od domaćih sastojaka. Specijalna
karakteristika Bakinih kolačića bit će duži rok trajanja od proizvoda konkurenata zbog
posebnog pakiranja u drvenim kutijama (Slika 4). Konkurencija će se nadvladati i specifičnim
dizajnom kako samih proizvoda tako i načinima pakiranja. S vremenom će se asortiman
proširiti i na zdrave kolače sa manjim udjelima šećera i masnoće i na kolače za dijabetičare.
16
Tablica 3: SWOT analiza
SNAGE
- Blizina nabavnog i prodajnog
tržišta
- Postojanje velike potražnje
- Konkurentne cijene
- Kvalitetni domaći tradicijski
proizvodi
- Stručno osoblje
- Ekološkiu standardi
- Prodaja prilagođena željama
kupaca
SLABOSTI
- Nedovoljna poznatost na tržištu
- Neiskustvo vlasnice u poduzetništvu
- Nedovoljno ulaganja u promidžbu
- Slaba mogućnost kreditiranja
PRILIKE
- Proširenje proizvodnog asortimana
s novim paletama proizvoda
- Mogućnost potpore iz EU fondova
PRIJETNJE
- Nedostatak vlastitog prostora nakon
izlaska iz inkubatora
- Visok udio sivog tržišta
- Nelikvidnost, kriza i gospodarska
stagnacija
Izvor: Vlastita obrada
17
4. TEHONOLOŠKO-TEHNIČKI I ORGANIZACIJSKI ELEMENTI
POTHVATA
Temeljne sirovine za proizvodnju kolača su brašno, šećer i jaja, a dodavanjem raznih drugih
sastojaka te miješanjem, fermentacijom, oblikovanjem i pečenjem dobivaju se kolači različiti
po okusu i obliku. Za početak planira se ponuda od 10 vrsta kolača, 8 vrsti torti i suhi bakini
keksi u kutijama.
Jedna zaposlenica je dugi niz godina radila u pekari, prošla je sve faze proizvodnje, prodaje,
skladištenja, praćenja higijenskih i drugih standarda, te je dobro upoznata sa fazama
proizvodnog ciklusa.
Oprema koja se koristi u proizvodnji kolača ne razlikuje se značajno od opreme kojom je
rukovala u pekari. Izrađeni su i normativi potrošnje materijala potrebnih za proizvodnju
planiranih količina kolača. Za svaku grupu proizvoda utvrđen je normativ potrošnje sirovina i
materijala koji je pomnožen s jediničnom nabavnom cijenom ina taj se način došlo do
planskih podataka o ukupnoj potrošnji sirovina i materijala za određeni period. Ovaj izračun
je vrlo važan jer služi kao osnovica za planiranje nabave sirovina i materijala te kao polazna
osnovica za utvrđivanje potrebnih obrtnih sredstava.
Tablica 4: Normativ potrošnje sirovina i materijala po jedinici proizvoda
OPIS KOLIČINA Brašno
Jaja
Šećer
Ostalo
(čokolada,
orasi,
maslac,
mirodije)
UKUPNO
Kn
kg
komad
kg
TORTE 1 komad 1 10 1 2 49,00
MJEŠANI
KOLAČI
1 kg 1 4 0,5 1 25,50
KEKSI 1 paket, 600g 0,5 2 0,5 1 21,50
Izvor: Vlastita obrada
Tablica broj 4 je izrađena vođenjem da je kilogram brašna 4kn, 1kn komad jaja, 5kn kilogram
šećera i 15kn ostalo. Uzevši u obzir da jedna zaposlenica ima veliko iskustvo u pekarskoj
industriji, planiranu potrošnju sirovina i materijala držim pouzdanim podatkom. Sirovine
planiram nabavljati isključivo od domaćih proizvođača s kojima su već uspostavljeni kontakti.
Veliki broj dobavljača omogućuje plaćanje s odgodom od 40 dana. S obzirom da kupci u
18
pravilu plaćaju odmah po preuzimanju, realno je očekivati da će se obveze prema
dobavljačima na vrijeme podmirivati.
4.1. Potrebni zaposlenici
Uspjeh u svakom poslu mnogo ovisi o zaposlenicima i njihovim vještinama i znanjima. Osim
vlasnice kao poduzenice obrt će zapošljavati jos dvije osobe. Obje će biti slastičarke, jedna
gospođa je dugi niz godina radila u pekari i ima veliko iskustvo u spravljenju slastica, a druga
će biti na stručnom osposobljavanju. Osobu na stručnom osposobljavanju financira država, a
vlasnica snosi samo trošak prijevoza. Poduzetnica će se baviti knjigovodstvom, promocijom
tvrtke, nabavom materijala, obavljati će poslove dostave ukoliko je potrebno te će pomagati u
pečenju kolača kad se skupi velik broj narudžbi. S obzirom da bi se radilo u jednoj smjeni
težina zadataka je ista i prema tome su planirane plaće za radnike. Kako se posao bude
razvijao, moguće je i povećanje broja zaposlenih kao i povećanje plaća.
Tablica 5: Planirani broj zaposlenih
OPIS
GODINA BRUTO
PLAĆA
Kn/mj 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
VODITELJ 1 1 1 1 1 5.000
SLASTIČAR 1 1 1 1 1 3.500
PRIPRAVNICA 1 1 1 2 2 500
UKUPNO: 3 3 3 4 4 9.000
Izvor: Vlastita obrada
Tablica 6: Planirani godišnji trošak za plaće
OPIS GODINA UKUPNO
Kn 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
VODITELJ 72.000 72.000 72.000 72.000 72.000 360.000
SLASTIČAR 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000 240.000
PRIPRAVNICA 6.000 6.000 6.000 12.000 12.000 42.000
UKUPNO: 126.000 126.000 126.000 132.000 132.000 64.000
Izvor: Vlastita obrada
19
5. LOKACIJSKA ANALIZA
Kao što je već navedeno, za početak bi se obrt otvorio u poduzetničkom inkubatoru u Požegi.
U inkubatoru je prva godina najma besplatna. Inkubator se nalazi u Poduzetničkoj zoni, a
ponudit će svojim stanarima 10 uredskih prostorija (devet uredskih prostora veličine 18m² i
jedan veličine 37m²) opremljenih kvalitetnim uredskim namještajem i potrebnom računalnom
opremom; coworking prostor (54m²) koji će moći primiti do 24 korisnika istovremeno;
konferencijsku dvoranu (76 m²) opremljenu najsuvremenijom opremom za održavanje
seminara, sastanaka, multimedijalnih prezentacija ili audio-video konferencija;
multifunkcionalnu dvoranu (55m²) opremljenu multimedijalnim pomagalima pogodnim za
sve vrste prezentacija, seminara, predavanja i edukacije u objektu te 4 proizvodne hale
(144m²) od kojih svaka uključuje vlastiti ured i sanitarni čvor.12
Ukoliko bi najam u
inkubatoru kasnije bio skup i neisplativ, preuredio bi se dio vlastite kuće u poslovni prostor.
Prizemlje trenutno služi za ostavu stvari, ali uz male adaptacije, kuća se može dovesti u
poslovnu svrhu. Također, mogao bih se srediti i dio dvorišta koji bi služio kao terasa, pa bi
samim time i proširili svoj asortiman ponude na konzumaciju kolača te pića i napitaka u
vlastitoj slastičarni.
12
http://www.pozega.hr/novosti-pozega/item/2173-pocinje-provedba-projekta-poduzetnicki-inkubator-pozega-financiranog-iz-europskog-fonda-za-regionalni-razvoj.html (06.03.2018.)
20
6. MENADŽMENT PROJEKTA
Tvrtka za proizvodnju i prodaju kolača svrstava se u skupinu uslužnih gospodarskih
organizacija jer usluga prevladava u strukturi „razmjene“. Bit će registrirana kao društvo sa
ograničenom odgovornošću jer je znatno manja razina formalnosti te fizička osoba može biti
nositelj prava i obveza.
Kao malo poduzeće potrebno je za prve tri godine zaposliti uz vlasnicu još dvoje zaposlenika,
a za četvrtu i petu godinu bi zaposlili još jednu pripravnicu. Odvijat će se dvosmjerna
komunikacija što znači da će se uvažavati mišljenja i ideje svih zaposlenika. Pri rukovođenju
koristiti će se funkcionalna struktura. Biti će ujedinjeni slični i uzajamno povezani, istovrsni
ili neposredno ovisni poslovi u posebne organizacijske jedinice. Radit će se srednjoročni
planovi koji pokrivaju razdoblje od jedne do pet godina. Tip vodstva će biti demokratski što
znači da će veliki dio vodstva biti na podređenima, a vlasnik će imati konačnu odgovornost,
posao će biti raspoređen na temelju participacije u odlučivanju, a komunikacija će biti
uspravna i u oba smjera. Zaposlenici će se motivirati financijski. Kontrola će biti
organizacijska, tj. kontrolirat će se cijeli organizacijski sustav.
Početna faza ne predviđa zapošljavanje drugih menadžera, taj posao preuzima vlasnica. Sve
njene aktivnosti mogu se svrstati u četiri osnovne funkcije, a to su: planiranje, oraganiziranje,
vođenje i kontroliranje.
Planiranje – osnovne funkcije menadžmenta bez kojih nema ni ostalih.
Organiziranje- Vezano uz ovaj dio menadžmenta tvrtka će imati ustrojenu funkcionalnu
organizacijsku strukturu koja će biti podijeljena na sektore prema organizacijskim razinama,
odnosno poslovnim funkcijama.
Vođenje- tip vodstva će biti demokratski što znači da će veliki dio vođenja biti na
podređenima, ali vlasnica će osobno zadržati konačnu odgovornost. Posao će biti raspoređen
na temelju participacije u odlučivanju, komunicirati će se uspravno i u oba smjera.
Zaposlenici će se motivirati financijski.
Kontrola- Kontrola će biti organizacijska, kontrolirati će se cijeli organizacijski sustav.
21
7. MARKETING PROJEKTA
Tvrtka „Bakini kolači“ ima vlastiti marketinški plan, općenito govoreći on se sastoji od
podataka o poduzeću, proizvodima, oglašavanju, promociji, financijskim podacima, podacima
o tržištu i sl. Pobliže navedeno slijedi u odjeljcima aktivnosti marketinškog programa, tj.
popis aktivnosti i promidžbena ulaganja; ime tvrtke i slogan, grafičko i likovno rješenje,
zaštitni znak te promidžbene aktivnosti.
7.1. Aktivnosti marketinškog programa
Ako su strateške marketinške odluke pogrešno postavljene, mogu ugroziti čak i egzistenciju
organizacije. Marketinška strategija i program djelovanja specifične su aktivnosti istaknute za
ostvarenje poslovnih ciljeva i smjernica pothvata. Aktivnosti marketinškog programa
pridonosit će stvaranju općeg imidža. Oglašavanje će se prvenstveno bazirati na plakate i
letke, usmeno, slanjem materijala poštom i e-mailom, oglašavanjem na društvenim mrežama
te promoviranjem na raznim sajmovima gdje bi se pružala i degustacija proizvoda.
7.2. Ime tvrtke, logo i slogan
Tvrtka nosi naziv „Bakini kolači“. Potrebno je bilo osmisliti kreativno i lako pamtljivo ime
kako bi se privukli potencijalni kupci koje će sami naziv asocirati na tradicionalne i kvalitetne
kolače po bakinim recepturama.
Slogan tvrtke je: „Dopusti da ti Bakini kolačići ispričaju priču“. Slogan ima svoju priču,
odnosno asocijaciju na baku koja priča priče.
Zaštitini znak ili logo tvrtke stvara karakterističnu priču o poduzeću. Mora izgledati snažno na
promidžbenim materijalima, odnosno na svemu što se koristi kao kanal komunikacije i
promocije.
22
Slika 4: Logo „Bakinih kolača“
Izvor: Vlastita obrada
Logo sa početnim slovima tvrtke, predstavlja komad načete torte i manju ispred nje, ali i
asocijaciju da netko želi zagristi kolač.
7.3. Promidžbene aktivnosti
Tvrtke za proizvodnju i prodaju kolača na tržištu se mora predstaviti na najbolji način. Kako
bi se troškovi promidžbe smanjili vrši se jeftinija promocija. Za početak, to će se činiti kroz
letke i plakate za koje je potrebno izdvojiti mjesečno oko 300kn te putem e-maila i društvenih
mreža.
Slika 5: Pakiranje Bakinih kolačića u drvenim kutijama
Izvor: https://recipeci.com/tag/bakini-kolaci/ (04.03.2018.)
23
8. FINANCIJSKA PRIPREMA PROJEKTA
Vrlo je važna dobra financijska priprema projekta jer je to osnova za ekonomsko financijsku
analizu i donošenje zaključaka.
Osnovni dijelovi financijske pripreme su:
1. Formiranje ukupnog prihoda
2. Investicije u osnovna i obrtna sredstva
3. Izvori financiranja i obveze
4. Troškovi poslovanja i proračun amortizacije
5. Račun dobiti i gubitka
8.1. Formiranje ukupnog prihoda
Krivo planiranje ovih podataka neminovno bi dovelo do krivih zaključaka. Tablica se u
slučaju drugih spoznaja o kretanjima na tržištu može dodatno korigirati i nadopunjavati.
Podaci za formiranje ukupnog prihoda za ovaj poslovni plan već su prikazani u poglavlju
“Tržišna opravdanost i plan prodaje” pod tablicom 1 i 2. Kao što je vidljivo iz tablica, prodaja
i ukupan prihod po godinama su u stalnom porastu.
8.2. Investicije u osnovna i obrtna sredstva
Osnovno značenje dugotrajne imovine je da se koriste u dužem vremenskom razdoblju i imaju
veću financijsku vrijednost. Prvo je potrebno opremiti unajmljeni prostor kako bi zadovoljio
stroge higijenske uvjete. Prema Zakonu o hrani NN 45/07 i pravilniku o higijeni hrane NN
99/07, od 1. siječnja 2009. godine potrebno je poslovanje, proizvodnju, pripremu i
posluživanje hrane uskladiti s odredbama navedenih propisa. Ulaganje u osnovna sredstva u
ovoj investiciji sastoji se od poslovnog prostora (koji je za prvu godinu besplatan, a za
preostale 4 godine ukoliko se ostaje u poduzetničkom inkubatoru: 25% tržišne vrijednosti u
drugoj godini, 50% tržišne vrijednosti u trećoj godini, 4 godinu 100% tržišne cijene), mali
kombi za dostavu kolača: 14.000,00kn te proizvodne linije za pravljenje i pečenje kolača i
dodatne opreme za uspješno poslovanje od: 32.700,00 kn.
24
Tablica 7: Ulaganja u osnovna sredstva kroz 5 godina
OSNOVNA
SREDSTAVA
GODINA
2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
1.POSLOVNI
PROSTOR 0,00 kn 500,00 1.000,00 2.000,00 2.000,00
2. VOZILO 14 .000,00kn 4.000,00 4.000,00 4.000,00 4.000,00 3.PROIZVODNA
LINIJA
- kuhinja po HACCP-u
- 1štednjak
- 2 pećnice
- 2 hladnjaka
- 2 miksera
- posuđei pribor
- 2 vage
31.200,00 kn
8.000,00
4.000,00
9.000,00
8.000,00
1.000,00
1.000,00
200,00
7.800,00
4.000,00
4.500,00
500,00
300,00
4.600,00
4.000,00
500,00
100,00
4. BLAGAJNA 2.000,00
UKUPNO: 47.200,00 4.500,00 5.000,00 15.300,00 10.600,00
Izvor: Vlastita obrada
U složenijim pothvatima radi se detaljna razrada investicije u obrtna sredstva, što je vrlo
složeno i često je potrebno angažirati i konzultante, međutim, za manje poslovne pothvate kao
što je ovaj, gdje se najveći dio prodanih proizvoda može odmah naplatiti, uzela bih preporuku
koja je dobivena na tečaju: dovoljna visina trajnih obrtnih sredstva bi mogla biti jednaka ili
približna iznosu jednomjesečnih troškova poslovanja. Obrtna sredstava su računata prema već
gore navedem podacima o prodaji. Tako se vodim da je cijena ambalaže za kekse 5,00 kn, a
za ostale torte i kolače 3,00 kn po komadu. Sirovine za pravljenje sam dobila množenjem
broja prodanih jedinica s cijenom za normative po komadu.
Tablica 8: Ulaganja u obrtna sredstava
OBRTNA
SREDSTVA
GODINA
2018.
2019.
2020. 2021. 2022.
1. SIROVINE ZA
PRAVLJENJE 195.605,00 196.095,00 200.650,00 202.705,00 205.855,00
2. VATROGASNI
APARAT 700,00
3.PLAĆE
ZAPOSLENIKA 126.000,00 126.000,00 126.000,00 132.000,00 132.000,00
4.REŽIJEI
GORIVO 15.000,00 15.000,00 15.000,00 17.000,00 17.000,00
5. AMBALAŽA 23.990,00 24.020,00 25.050,00 25.360,00 25.950,00 UKUPNO: 361.295,00 361.115,00 366.700,00 377.065,00 380.805,00
Izvor: Vlastita obrada
25
8.3. Zaštitne mjere
Iako će zaposlenici biti kvalificirani za obavljanje posla, zbog nepažnje postoji mogućnost
lakših ozljeda (posjekotina, ogrebotina). Zbog toga je potrebno imati kutiju prve pomoći koju
redovito treba nadopunjavati novim flasterima, prašcima, zavojima i injekcijama. Također, uz
kutiju prve pomoći imat ćemo i vatrogasni aparat. Sve poduzete mjere zaštite su u skladu sa
zakonima o zaštiti okoliša, zaštiti od požara, zaštiti na radu te u skladu sa standardima
djelatnosti.
8.4. Pokazatelji učinkovitosti projekta
U posebnom poglavlju poduzetničkog projekta (ocjena učinkovitosti) predočen je dostatan
stupanj, broj kvalitetnih pokazatelja njegove svekolike učinkovitosti. Prednost je dana (u
svjetskoj praksi prepoznatljivim) metodama ocjene učinkovitosti: razdoblje povrata, stopa
prinosa, pravilo palca, točka pokrića, čista sadašnja vrijednost, interna stopa profitabilnosti,
prosječna profitabilnost, analiza likvidnosti te analiza osjetljivosti.
Sve navedene raščlambe upućuju na vrlo visoku profitnu učinkovitost projekta, odnosno visok
stupanj njegove prihvatljivosti od strane potencijalnih sufinancijera. Na temelju predočenih
podataka i tablica iz ocjena učinkovitosti, banke mogu izračunavati još niz statističkih i
dinamičkih pokazatelja, koje bi eventualno držale relevantnima, za ocjenu nekih posebnih
aspekata učinkovitosti.
8.5. Izvori financiranja i obveze
Na temelju proračuna u osnovna i obrtna sredstva, izračunato je da bi se dio investicija
financirao vlastitim sredstvima u iznosu od 30.000,00kn od čega će roditelji participirati sa
20.000,00kn, a 10.000,00kn je vlastita ušteđevina te poticaji od države za mlade poduzetnike
u iznosu od 70.000,00kn.
26
POTICAJI OD DRŽAVE
Iznos od 70.000,00kn država (HZZ) daje kao nepovratno sredstvo za otvaranje tvrtke sa
kombinacijom sa stručnim osposobljavanjem za rad.Potpore za samozapošljavanje su državne
potpore koje se dodjeluju nezaposlenim osobama koje se odluče na pokretanje vlastitog posla,
a prijavljene su u evidenciju Zavoda za zapošljavanje13
13
http://mjere.hr/mjere/potpore-za-samozaposljavanje/ (05.03.2018.)
27
9. TROŠKOVI POSLOVANJA I PRORAČUN AMORTIZACIJE
9.1. Troškovi poslovanja
U ovoj investiciji najvažniji su direktni materijalni troškovi tj. sirovine i material potreban za
pečenje kolača kao što su brašno, jaja, ulje i sl. Planiranju tih troškova posvećena je velika
pažnju. Izračun je temeljen na normativima potrošnje sirovine i materijala (sukladno tablici
br. 4) i to prema formuli: ukupan trošak= količina utroška * nabavna cijena. Tim iznosima
pridodani su troškovi režija, goriva i sl. koji su procijenjeni na temelju planirane, kao i
procijenjene iznose troškova usluga u koje sam ubrojila trošak bankarskih usluga, trošak
reklame (izrada letaka). Računovodstvene, poštanske i telefonske, komunalne i
administrativne usluge imam besplatne kroz 5godina u inkubatoru, u tablicu su dodani i
nematerijalni troškovi u koje spadaju izdaci za istraživanje i razvoj, podaci o troškovima plaća
dodani su iz tablice br. 6.
Tablica 9: Struktura troškova poslovanja
OPIS GODINA UKUPNO:
2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
1. MAT.
TROŠKOVI
240.595,00 235.115,00 240.700,00 245.065,00 248.805,00 1.210,280,00
1.1. Sirovine
i materijal
195.605,00 196.095,00 200.650,00 202.705,00 205.855,00 1.000.910,00
1.2. Režije i
gorivo
15.000,00 15.000,00 15.000,00 17.000,00 17.000,00 79.000,00
1.4.
Ambalaža
29.990,00 24.020,00 25.050,00 25.360,00 25.950,00 124.370,00
2.
TROŠKOVI
USLUGA
1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 5.000,00
3. NEMAT.
TROŠKOVI
1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 5.000,00
4. PLAĆE 126.00,00 126.000,00 126.000,00 132.000,00 132.000,00 642.000,00
UKUPNO: 3.066.560,00 Izvor: Vlastita obrada
28
9.2. Amortizacija
Oprema i građevinski objekti imaju ograničeno uporabno vrijeme. Istekom tog vremena
moraju se zamijeniti ili obnoviti dodatnim ulaganjem. Proračun amortizacije odnosi se na
vrijednosni otpis stalnih sredstava.
Amortizacija je postupak postepenog pretvaranja vrijednosti dugotrajne imovine u trošak. U
razdoblju očekivanog korištenja/trajanja te pojedine imovine. Osnovica za obračun
amortizacije je nabavna vrijednost
Tablica 10: Amortizacija
OPIS NABAVN
A
VRIJEDN
OST
GOD.
STOP
A
OTPI
SA %
GODINA
OSTATAK
2018. 2019. 2020. 2021.
Kuhinja 8.000.00 25 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 ------
Štednjak 4.000,00 25 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 ------
Pećnice
(2 kom)
9.000,00 25 2.250,00 2.250,00 2.250,00 2.250,00 ------
Hladnjak
(2 kom)
8.000,00 25 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 ------
Blagajna 2.000,00 50 1.000,00 1.000,00 ------ ------- ------
Dostavno
vozilo
14.000,00 25 3.500,00 3.500,00 3.500,00 3.500,00 ------
UKUPNO 45.000,00 --- 11.750,00 11.750,00 11.750,00 11.750,00
Izvor: Vlastita obrada
9.3. Račun dobiti i gubitka
Račun dobiti i gubitka - spada u temeljna financijska izvješća tvrtke. On sadrži prihode,
rashode i razliku između njih koja može biti dobit ili gubitak. On, zapravo, prikazuje uspjeh i
učinkovitost poslovanja poduzeća koja se ostvaruje u određenom razdoblju, a sastavlja se na
temelju računa glavne knjige na kojima se evidentiraju prihodi i rashodi obračunskog
razdoblja. Sadržaj računa dobiti i gubitka u materijalnom i formalnom smislu propisan je
29
Zakonom o računovodstvu, a razlikuje se za male, srednje i velike poduzetnike. Temeljne
sastavnice računa dobiti i gubitka jesu:
ukupan prihod,
ukupni rashodi,
dobit prije oporezivanja ili bruto dobit i
dobit nakon oporezivanja ili neto dobit.
Tablica 11: Račun dobiti i gubitka
OPIS 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
A. PRIHODI 578.000,00 579.200,00 590.000,00 594.900,00 602.700,00
B. RASHODI 380.345,00 374.865,00 380.450,00 390.815,00 382.805,00
1. Materijalni
troškovi
240.595,00 235.115,00 240.700,00 245.065,00 248.805,00
2. Troškovi usluga 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00
3. Nematerijalni
troškovi
1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00
4. Plaće 126.000,00 126.000,00 126.000,00 132.000,00 132.000,00
6. Amortizacija 11.750,00 11.750,00 11.750,00 11.750,00
__
C. BRUTO DOBIT
(A-B) 197.655,00 204.335,00 209.550,00 204.085,00 219.895,00
D. POREZ NA
DOBIT 35.577,90 36.780,30 37.719,00 36.735,30 39.581.10
NETO DOBIT (C-D) 162.077,10 167.554,70 171.831,00 167.349,70 180.313,90
Izvor: Vlastita obrada
Ovo su prve informacije o uspješnosti poslovnog pothvata. Iz prikazanih podataka vidljivo je
da ovaj projekt u svim razdobljima svog poslovnog vijeka ostvaruje zadovoljavajuću dobit
nakon oporezivanja te se može očekivati profitabilno poslovanje. Zbrajanje iznosa neto dobiti
svih godina iz računa dobiti i gubitka ne daje potpuno vrijednost ostvarene dobiti, jer: “kuna
sutra nije isto što i kuna danas” što znači da bi nam dobit iz npr. pete godine imala mnogo
veću vrijednost danas nego za pet godina.
30
9.4. Financijski tok
Za izračun pokazatelja likvidnosti koristi se tablica financijskog toka. Pod stavkom primici u
tablici unose se podaci o prihodima i izvorima financiranja, podatak o ostatku vrijednosti
osnovnih sredstava te kumulativ ulaganja u obrtna sredstva. Njihov zbroj predstavlja priljeve
novca po godinama vijeka trajanja projekta. Pod stavkom izdaci unose se podaci o
investicijama u osnovna i obrtna sredstva, podaci o troškovima poslovanja, podaci poreza na
dobit te ukupne financijske obaveze (anuiteti). Njihov zbroj predstavlja odljeve novca po
godinama vijeka projekta.
Sve stavke potrebne za izračun primitaka i izdataka već postoje u prethodnim izračunima, a
potom se izračunavaju neto primici kao razlika između primitaka i izdataka. Neto primici su
pokazatelj likvidnosti po godinama vijeka projekta. Ukoliko su neto primici > od 0 projekt je
likvidan, ako su = 0 projekt je na granici likvidnosti, ako su manji od 0 projekt je nelikvidan.
U tablici broj 12. prikazana je projekcija financijskog toka.
Tablica 12. Projekcija financijskog toka
OPIS GODINA 2018 2019 2020 2021 2022
A. PRIMICI 678.000,00 579.200,00 590.000,00 594.900,00 602.700,00 1. Ukupni prihodi 578.000,00 579.200,00 590.000,00 594.900,00 602.700,00 2. Izvori financiranja
100.000,00 - - - -
B. IZDACI 446.072.90 404.395,30 411.419,00 431.160,30 432.986,10
1. Ulaganja u stalna sredstva
47.200,00 4.500,00 5.000,00 15.300,00 10.600,00
2. ulaganja u obrtna sredtsva
235.295,00 235.115,00 240.700,00 245.065,00 248.805,00
3.2. usluge 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 3.3. nematerijalni troškovi
1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00
3.4. plaće 126.000,00 126.000,00 126.000,00 132.000,00 132.000,00 4. porez na dobit 35.577,90 36.780,30 37.719,00 36.795,30 39.581,10
C. NETO PRIMICI (A-B)
231.927,10 174.804,70 178.581,00 163.739,70 169.713,90
D. KUMULATIV 231.927,10 406.731,80 585.312,80 749.052,50 918.766,40
Izvor: Vlastita izrada
S obzirom da su neto primici ovog projekta u svim godinama analitičkog vijeka > od 0,
zaključuje se da je projekt likvidan, a to znači da će tvrtka u svim godinama raspolagati s
31
dovoljno sredstava za pokriće svih svojih obveza prema dobavljačima, banci, zaposlenicima i
državi. Ukoliko uzmemo u obzir i ostatak vrijednosti osnovnih i obrtnih sredstava, kumulativ
neto primitaka pokazuje da će se ukupna ulaganja u projekt vratiti u vijeku trajanja projekta.
Sa stajališta likvidnosti projekt se također prihvaća za izvedbu
9.5. Ekonomski tok
Pomoću dinamičke metode ocjene učinkovitosti moguć je i izračun drugih pokazatelja, tako
se npr. pokazatelji profitabilnosti izračunavaju koristeći tablicu ekonomskog toka (izračuni
razdoblja povrata ulaganja, neto sadašnje vrijednosti, interne stope rentabilnosti i dr.)
Ekonomski tok ima istu strukturu i dinamiku primitaka i izdataka kao financijski tok, samo
što su isključene stavke izvora financiranja (na strani primitaka) i obaveze prema izvorima
financiranja (na strani izdataka). Ekonomski tok daje uvid u ekonomski potencijal projekta,
neovisno o navedenim stavkama.
Tablica 13: Projekcija ekonomoskog toka
OPIS GODINA 2018 2019 2020 2021 2022
A. PRIMICI 578.000,00 579.200,00 590.000,00 594.900,00 602.700,00 1. Ukupni prihodi 578.000,00 579.200,00 590.000,00 594.900,00 602.700,00
B. IZDACI 446.072.90 404.395,30 411.419,00 431.160,30 432.986,10
1. Ulaganja u stalna sredstva
47.200,00 4.500,00 5.000,00 15.300,00 10.600,00
2. ulaganja u obrtna sredtsva
235.295,00 235.115,00 240.700,00 245.065,00 248.805,00
3.2. usluge 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 3.3. nematerijalni troškovi
1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00
3.4. plaće 126.000,00 126.000,00 126.000,00 132.000,00 132.000,00 4. porez na dobit 35.577,90 36.780,30 37.719,00 36.795,30 39.581,10
C. NETO PRIMICI (A-B)
131.927.10 174.804,70 178.581,00 163.739,70 169.713,90
D. KUMULATIV 131.927,10 306.731,80 485.312,80 649.052,50 818.766,40
Izvor: Vlastita obrada
Iz prethodne tablice vidi se da je projekt od početka rentabilan, međutim u obzir se treba uzeti
cijeli vijek projekta te neke druge ocjene koje će nadopuniti financijsku sliku projekta.
32
10. OCJENA UČINKOVITOSTI PROJEKTA
U ovom poglavlju projekta predočena je dostatna količina kvalitetnih pokazatelja njegove
svekolike učinkovitosti. Kroz edukaciju o poduzetništvu koju je vlasnica završila u lokalnoj
Razvojnoj agenciji, upoznata je s postojanjem različitih metoda kojima se analizira i ocjenjuje
financijska učinkovitost projekta.
Dolje su navedene metode ocjene učinkovitosti poduzetničkih projekata koje su
prepoznatljive u svjetskoj praksi, a neke od njih korištene su u projektu.
vidnosti
Pokazatelji učinkovitosti:14
a) pokazatelji likvidnosti (koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti,
koeficijent tekuće likvidnosti i koeficijent financijske stabilnosti) su mjere sposobnosti
poduzeća da podmiri svoje dospjele kratkoročne obveze.
b) pokazatelji zaduženosti (koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja,
koeficijent financiranja, pokriće troškova kamata, faktor zaduženosti i stupanj pokrića I i II)
su mjere koliko se poduzeće financira iz tuđih izvora sredstava.
c) pokazatelji aktivnosti (koeficijent obrta ukupne imovine, koeficijent obrta kratkotrajne
imovine, koeficijent obrta potraživanja i trajanje naplate potraživanja)su mjere kako efikasno
poduzeće upotrebljava svoje resurse.
d) pokazatelji ekonomičnosti (ekonomičnost ukupnog poslovanja, ekonomičnost prodaje,
ekonomičnost redovnog poslovanja, ekonomičnost financiranja i ekonomičnost izvanrednih
aktivnosti) mjere odnos prihoda i rashoda – koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda.
14
Hamag bicro, www.hamagbicro.hr, (05.05.2018.)
33
e) pokazatelji profitabilnosti (neto profitna marža, bruto profitna marža, neto rentabilnost
imovine, bruto rentabilnost imovine i rentabilnost vlastitog kapitala) mjere povrat uloženog
kapitala.
f) pokazatelji investiranja (dobit po dionici-EPS i ukupna rentabilnost dionice).
g) točka pokrića je onaj iznos prodaje (novčano ili količinski) kod kojeg je poslovanje
poduzeća na nuli (bez dobiti ili gubitka).
10.1. Razdoblje povrata
Razdoblje povrata uloženog kapitala označava vrijeme tijekom kojeg se iz čistih primitaka
ekonomskog tijeka povrati uloženi novac (ukupni izdaci iz tablice ekonomskog toka) u
realizaciju poduzetničkog pothvata. Kriterij ocjene poduzetničkog pothvata prema ovome
pokazatelju je zapravo duljina razdoblja povrata. Što je to razdoblje kraće, projekt je
prihvatljiviji i obrnuto.
Tablica 14. Razdoblje povratka ulaganja
Godine
projekta
Ukupna ulaganja Čisti primici ekonomskog
tijeka
Nepokrivene
investcije
Godišnji
iznos
Kumulativ Godišnji
iznos
Kumulativ
0. 446.072,00 446.072,00 0,00 0,00 -446.072,00
1. 446.072,00 131.927,10 131.927,10 -314.144,90
2. 446.072,00 174.804,70 306.731,80 -7.413,10
3. 446.072,00 178.581,00 485.312,80 477.899,70
4. 446.072,00 163.739,70 649.052,50 1.126.952,20
5. 446.072,00 169.713,90 818.766,40 1.945.718,60
Izvor: Vlastita izrada
S aspekta ocjene razdoblja povrata uloženih sredstava može se utvrditi da je projekt
prihvatljiv, jer se nepokrivene investicije postupno smanjuju, prve pozitivne investicije
očekuju se u trećoj godini i to 477.899,70kn.
34
10.2. Godišnja stopa prinosa
Za izračun stope prinosa obično se uzima reprezentativna godina eksploatacijskog vijeka
projekta. Nakon što se odabere reprezentativna godina eksploatacijskoga vijeka te sačini
projekcija računa dobiti i gubitka, odnosno izračuna čista (neto) dobit, ostaje izračun stope
prinosa.
Tablica 15. Stopa prinosa prema godinama eksploatacije projekta
God. esp. projekta ND Lo Sp
1 162.071,10 446.072,00 36.33%
2 167.554,70 446.072,00 37.56%
3 171.831,00 446.072,00 38.52%
4 167.349,70 446.072,00 37.52%
5 180.313,90 446.072,00 40.42%
Izvor: Vlastita izrada
Stopa prinosa raste tijekom pet godina eksploatacije projekta. Uzimajući u obzir neto dobit i
početnu investiciju stopa se povećava za približno 1%. U petoj godini stopa prinosa je
40.42%, što pokazuje da je projekt prihvatljiv.
10.3. Pravilo palca
Ova metoda se još naziva i “metoda 72” te ukazuje na to da li je vlastita sredstva bilo
pametnije položiti u banku uz određenu kamatu ili je ipak bolje uložiti u ovakvu vrstu
projekta. Odnosno,koristi se za određivanje broja godina koji je potreban da se dohodak
udvostruči uz prosječnu stopu ekonomskog rasta.Broj godina koji je potreban za
udvostručenje dohotka dobije se dijeljenjem broja 72 sa godišnjom stopom povećanja.
10.4. Interna stopa profitabilnosti
Interna stopa profitabilnosti je stopa pomoću koje sadašnju vrijednost budućih očekivanih
čistih primitaka ekonomskog tijeka izjednačava se s vrijednosti ukupnih investicijskih
ulaganja, pri kojoj je čista sadašnja vrijednost = 0. Najprije se uporabom većeg broja
35
približnih diskontnih stopa izračuna sadašnja vrijednost, sve do stope pri kojoj čista sadašnja
vrijednost dobije negativan izraz.
10.5. Analiza likvidnosti
Projekt će tijekom svih pet godina eksploatacije projekta moći uredno vraćati bankarski
kredit, podmiriti sve obveze prema zaposlenicima, redovito uplaćivati porez na dobit te pored
podmirenja svih obveza ostvariti čisti financijski primitak.
10.6. Analiza osjetljivosti
Ocjena osjetljivosti pothvata povezana je s mogućim razlikama između predviđenih i
ostvarenih fizičkih i financijskih veličina iz ocjene učinkovitosti. Analiza osjetljivosti
predstavlja veoma jednostavnu metodu koja se koristi za lociranje i procjenu mogućihrizika
koji utječu na profitabilnost projekata.
36
11. ZAKLJUČAK
Poduzetništvo je gospodarska aktivnost pojedinca ili više partnera da uz određeno ulaganje
kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti uđe u poslovni pothvat s ciljem stvaranja
profita. Za uspjeh je najbolja kombinacija talenta, znanja i sposobnosti poduzetnika.
Poduzetnici su osobe koje poduzimaju određene poslovne poduhvate s ciljem da rezultira što
većim učinkom u obliku dobiti odnosno profita.
Poslovni plan je dokument koji sadrži cjelovito razrađeno obrazloženje o ulaganjima u posao
s ocjenom očekivanih učinaka i rješenja za rizične situacije, što ih donosi buduće vrijeme.
Izrada zahtijeva vrijeme i sredstva, ali i štedi isto, privlači potencijalne partnere i omogućije
bržu realizaciju kreditnih zahtjeva. Prihvaćanje ili neprihvaćanje poslovnog plana poduzetnika
ovisi o poduzetniku i o onome tko izrađuje i prihvaća poslovni plan ili investicijsku studiju.
Svrha ovog projekta je temeljna analiza poslovnog procesa u cjelini kako bi se razmotrili i
eventualni problemi koji mogu nastati. Projekt identificira tržište, konkurenciju, analizira
lokaciju, način poslovanja, predstavlja raspoložive financije, a isto tako i troškove poslovanja.
Može se reći da su ključni parametri koji opravdavaju ulaganja u ovu investiciju iskustvo
poduzetnice i zaposlenica, poticaji od države za mlade poduzetnike kao i smještaj u
poduzetničkom inkubatoru što uvelike smanjuje troškove najma, režija, vođenja i sl. koji bi se
pojavljivali da nismo smješteni u istom.
Projekt je likvidan u svim godinama što znači da će biti na raspolaganju dovoljno priljeva
sredstava za podmirenje svih odljeva (obaveza prema dobavljačima, zaposlenicima, banci,
državi), omjer ukupnih ulaganja te neto dobiti i amortizacije kao i kumulativ neto primitaka iz
financijskog toka ukazuju da se ukupna ulaganja vraćaju u analitičkom vijeku poslovnog
plana.
37
POPIS LITERATURE
KNJIGE
1. Arambašić S, Ćalić A, Rupačić L, Poduzetništvo 1 ,Udžbenik za prvi razred ekonomske
škole,Školska knjiga, Zagreb, 2013
2. Bahtijarević – Šiber, F., Sikavica, P., Pološki Vokić, N., Suvremeni menadžment, Školska
knjiga, Zagreb, 2008.
3. Ćesić, Z., Divić, J., Dulčić, Ž. i dr.: Primijenjeno poduzetništvo, Split-Zagreb (2006.)
4. Funda, D., Menadžment malog poduzeća, Visoka škola za poslovanje i upravljanje s
pravom javnosti “Baltazar Adam Krčelić”, Zaprešić, 2011
5. Kuvačić, N.: Poduzetnička biblija, Split (2005.)
6. Kuvačić N., Poduzetnička biblija, Zagreb, Profil multimedija 2009.
7. Perečin, M., Socijalno poduzetništvo – inovacija za dobrobit čovječanstva, Grafika
d.o.o. Osijek, 2011.
8. Škrtić M. , Vouk R, Osnove poduzetništva i menadžmenta , Ekonomski fakultet Zagreb,
Zagreb, 2005.
INTERNET STRANICE
1. Facebook
http://facebook.com/(IdreamPozega) (04.03.2018.)
2. Grad Požega, službeni portal grada
http://www.pozega.hr/novosti-pozega/item/2173-pocinje-provedba-projekta-poduzetnicki-
inkubator-pozega-financiranog-iz-europskog-fonda-za-regionalni-razvoj.html (25.02.2018.)
3. Potpore za samozapošljavanje- od mjere do karijere
http://mjere.hr/mjere/potpore-za-samozaposljavanje/ (25.02.2018.)
4.Recipeci Sandre Gašparić
http://recipeci.com/tag/bakini-kolaci/ (04.03.2018.)
38
POPIS TABLICA
Tablica 1: Plan prodaje kolača od 5 godina ........................................................................... 12
Tablica 2: Ukupni prihodi ...................................................................................................... 13
Tablica 3: SWOT analiza ....................................................................................................... 16
Tablica 4: Normativ potrošnje sirovina i materijala .............................................................. 17
Tablica 5: Planirani broj zaposlenih ...................................................................................... 18
Tablica 6: Planirani godišnji trošak plaće ............................................................................. 18
Tablica 7: Ulaganja u osnovna sredstva ................................................................................ 24
Tablica 8: Ulaganja u obrtna sredstva ................................................................................... 24
Tablica 9: Struktura troškova poslovanja .............................................................................. 27
Tablica 10: Amortizacija ...................................................................................................... 28
Tablica 11: Račun dobiti i gubitka ........................................................................................ 29
Tablica 12: Projekcija financijskog toka ............................................................................... 30
Tablica 13: Projekcija ekonomskog toka .............................................................................. 31
Tablica 14: Razdoblje povrata ulaganja ..................................................................................33
Tablica 15: Stopa prinosa prema godinama eksploatacije projekta ...................................... 34
POPIS SLIKA
Slika 1: Bakini kolačići s otisnutim obilježjem grada.............................................................. 14
Slika 2: Bakini kolačići s otisnutim obilježjem grada ............................................................. 14
Slika 3: Dekoracije rođendana s tortama i kolačima .............................................................. 14
Slika 4: Pakiranje bakinih kolačića u drvenim kutijama ......................................................... 22
Slika 5: Logo „Bakinih kolača“ .............................................................................................. 22