1
Measure and share data with utilities for the Covenant of Mayors
(MESHARTILITY)
Intelligent Energy Europe (IEE)
IEE/11/984/SI2.615951
Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom
Grada Korĉule
Sustainable Energy Action Plan (SEAP)
of the City Korĉula
[Svibanj, 2014.]
2
This document has been prepared within the framework of the European project “Measure
and share data with utilities for the Covenant of Mayors (MESHARTILITY)” co-
financed by the European Commission through the “Intelligent Energy Europe (IEE)”
programme (Grant agreement no IEE/11/984/SI2.615951).
Start date of the project: April 2012
End date of the project: April 2015
Deliverable no:
Deliverable title: Sustainable Energy Action Plan (SEAP) of the City Korĉula
Authors:
Goran Krajaĉić, DUNEA / FSB
Nikola Matak, FSB
Ana Marija Pilato, DUNEA
Zvonko Ĉuljat, DUNEA
Ivana Fazinić, KORA d.o.o., Korĉula
For further information visit:
www.meshartility.eu
The sole responsibility for the content of this publication lies with the authors. It does not necessarily
reflect the opinion of the European Union. Neither the EACI nor the European Commission are
responsible for any use that may be made of the information contained therein.
OGRANIČENJE OD ODGOVORNOSTI :
Sva odgovornost za sadržaj ovog dokumenta leži na autorima. Dokument ne zastupa stajališta
Europske komisije. Europska komisija nije odgovorna za posljedice nastale korištenjem informacija iz
ovog dokumenta.
3
Drage
Korĉulanke i
Korĉulani,
Vrijeme je da
u drugoj
dekadi 21.
stoljeća ukljuĉimo naš povijesni Grad u
najmodernije europske i svjetske trendove
odrţivog razvoja. S ovom vizijom, gradsko
Vijeće grada Korĉule je pokrenulo
pridruţivanje naše male zajednice, velikom
pokretu Sporazuma gradonaĉelnika. Europske
inicijative, koja je do danas okupila 5867
lokalnih i regionalnih administrativnih uprava
sa 190 milijuna stanovnika, a koje su se
svojim Akcijskim planovima odrţivog
gospodarenja energijom obvezali smanjiti
emisije stakleniĉkih plinova na podruĉju pod
svojom upravom za više od 20%.
Pridruţivanjem Sporazumu i Grad Korĉula je
uz pomoć naše Korĉulanske razvojne
agencije KORA d.o.o., te Razvojne agencije
Dubrovaĉko neretvanske ţupanije DUNEA
d.o.o. pokrenuo izradu Baznog inventara
emisija stakleniĉkih plinova kao i snimanje
potrošnje energije na našem podruĉju.
GraĊani i svi zainteresirani dionici procesa
mogli su se kroz dva lokalna foruma upoznati
s rezultatima analiza te mjerama koje
moţemo poduzeti, kako bi smanjili potrošnju
energije i emisije štetnih plinova te povećali
proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Naša dugoroĉna vizija je integrirati sve
razvojne strategije Grada u jednu kompaktnu
cjelinu, koja će omogućiti odrţivi razvoj te će
budućim generacijama osigurati znatno
povoljnije uvjete ţivota od ovih današnjih.
Energetika je vaţan ĉimbenik odrţivog
razvoja te ćemo kroz provedbu Akcijskog
plana nastojati stvoriti preduvjete za razvoj
naprednog energetskog grada: “Smart
Energy City Korĉula”. Nadalje, Grad Korĉula
Poštovane graĊanke i
graĊani Grada
Korĉule,
Dubrovaĉko-
neretvanska ţupanija
uz pomoć Razvojne
agencije DUNEA
već duţi niz godina provodi meĊunarodne,
nacionalne i regionalne projekte iz podruĉja
energetike i odrţivog razvoja. Na naše veliko
zadovoljstvo, Grad Korĉula je podrţao prijavu
projekta Meshartility u sklopu programa
Intelligent Energy Europe, a kroz kojeg ćemo
izraditi 6 Akcijskih planova za uĉinkovito
gospodarenje energijom (SEAP) u jedinicama
lokalne samouprave. Akcijski planovi su mali,
ali bitan korak spram postizanja energetske
samodostatnosti lokalnih zajednica te mogu
posluţiti kao polazište većih i znaĉajnijih
lokalnih projekata. U sklopu projekta
Meshartility dogovorena je suradnja na razmjeni
podataka o potrošnji elektriĉne energije s
operaterom distribucijskog sustava HEP-ODS-
om Elektrojug, a što će uvelike olakšati daljnje
praćenje i provedbu mjera akcijskog plana. Bitno
je istaknuti da DUNEA trenutno izvodi
nekoliko projekata u podruĉju energetike i
transporta kojima se moţe ostvariti sinergijski
uĉinak prema strateškom razvoju naše regije.
Kroz projekt INTERMODAL razvijamo mreţu
intermodalnih sustava sa svrhom povećanja
mobilnosti turista i stanovništva jadranskog
obalnog podruĉja. Projekt ALTERENERGY
promovira odrţivo korištenje energije u malim
zajednicama Jadrana kroz pilot projekt korištenja
energije Sunca, a u projektu LEGEND na sliĉan
naĉin provodimo demonstraciju korištenja
geotermalne energije niske entalpije za
energetski uĉinkovito zgradarstvo. Za
ispunjavanje mjera iz Vašeg akcijskog plana do
2020. godine biti će potrebno uloţiti znatna
financijska sredstva te veliki napor raspoloţivih
4
će projektima na vlastitim objektima nastojati
biti primjer graĊanima u racionalnom
gospodarenju energijom i resursima.
ljudskih potencijala. Kao i do sada, DUNEA će
biti Vaš pouzdan partner u provedbi mjera,
pripremi projekata te traţenju, kako domaćih
tako i meĊunarodnih izvora financiranja i
partnera.
Gradonaĉelnik Grada Korĉule:
Vinko Kapelina
Direktorica DUNEA d.o.o.:
Melanija Milić
Sadrţaj
SAŢETAK .................................................................................................................................. 5
POPIS DIJAGRAMA ................................................................................................................ 6 POPIS SLIKA ............................................................................................................................ 8 POPIS TABLICA ....................................................................................................................... 8 1. UVOD .................................................................................................................................... 9
1.1. Sporazum gradonaĉelnika ........................................................................................ 9
1.2. Akcijski plan energetski odrţivog razvitka Grada Korĉule ..................................... 9 1.3. Grad Korĉula .......................................................................................................... 13
1.3.1. SWOT analiza energetike i energetskog sustava Grada Korĉule ................... 13 1.3.2. Anketa ............................................................................................................. 15 1.3.3. Strategija razvoja turizma ............................................................................... 18
2. METODOLOGIJA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA PLANA ................................. 20
5
2.1. Pripremna faza ....................................................................................................... 20
2.2. Izrada plana ............................................................................................................ 22 2.3. Prihvaćanje i provedba plana ................................................................................. 24 2.4. Praćenje provedbe plana i izvještavanje o provedbi .............................................. 25
3. ANALIZA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PREMA SEKTORIMA ZA
REFERENTNU 2012. GODINU ............................................................................................. 26 3.1. Javni sektor ............................................................................................................ 26
3.1.1. Zgrade u vlasništvu Grada Korĉule ................................................................ 26 3.1.2. Vozila u vlasništvu Grada Korĉule ................................................................. 29
3.1.3. Javna rasvjeta .................................................................................................. 30 3.1.4. Javni prijevoz .................................................................................................. 31 3.1.5. Ukupno javni sektor ........................................................................................ 31
3.2. Društveni sektor ..................................................................................................... 33
3.2.1. Sektor kućanstva ............................................................................................. 33 3.2.2. Usluţni sektor - gospodarstvo ........................................................................ 34 3.2.3. Sektor industrije .............................................................................................. 36
3.2.4. Sektor prometa ................................................................................................ 36 3.2.5. Lokalna proizvodnja energije ......................................................................... 37 3.2.6. Ukupno društveni sektor ................................................................................. 39
3.3. Ukupna potrošnja energije ..................................................................................... 40
4. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 GRADA KORĈULE .................................... 42 4.1. Javni sektor ............................................................................................................ 42 4.2. Društveni sektor ..................................................................................................... 43
4.3. Ukupne emisije ...................................................................................................... 44 5. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA CO2........................................................................... 46
5.1. Mjere u zgradama u vlasništvu grada .................................................................... 46
5.2. Mjere u javnom prometu ........................................................................................ 50
5.3. Mjere za vozila u vlasništvu Grada ........................................................................ 51 5.4. Mjere u sektoru javne rasvjete ............................................................................... 52
5.5. Mjere u sektoru kućanstva ..................................................................................... 53 5.6. Mjere u usluţnom sektoru ...................................................................................... 58 5.7. Mjere u sektoru prometa ........................................................................................ 62
5.8. Mjere u gospodarenju otpadom.............................................................................. 66 6. PLAN PROVEDBE I OĈEKIVANI REZULTATI PLANIRANIH MJERA..................... 66
7. IZVORI FINANCIRANJA.................................................................................................. 67 8. ZAKLJUĈAK ...................................................................................................................... 72
SAŢETAK
Projekt Meshartility sufinanciran kroz Intelligent Energy Europe (IEE) program Europske
unije posluţio je kao platforma kroz koju su se razvili Akcijski planovi uĉinkovitog
gospodarenja energijom (SEAP) za 6 otoĉnih općina/gradova u Dubrovaĉko–neretvanskoj
ţupaniji koje su pristupile Sporazumu gradonaĉelnika. Svaki akcijski plan sadrţava Bazni
inventari emisija stakleniĉkih plinova za svaku od općina, popis mjera za povećanje
energetske uĉinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije s pripadajućim iznosom
smanjena emisija, ali i vremena provedbe, pripadajućim troškom, institucijama i tijelima
zaduţenim za provedbu.
6
Grad Korĉula je podrţao Razvojnu agenciju Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije (DUNEA) u
prijavi IEE projekta Meshartility te je u sklopu provedbe projekta pristupio Sporazumu
gradonaĉelnika. Nakon sluţbenog pristupanja sporazumu provedene su radnje za izradu
baznog inventara emisija stakleniĉkih plinova na podruĉju grada kao i prikupljanja podataka o
potrošnji energije te je zajedno sa DUNEA-om i ostalim dionicima procesa izradio SEAP
Grada Korĉule. SEAP ima popisane mjere za smanjenje emisija stakleniĉkih plinova kroz
uĉinkovito korištenje energije i poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2020.
godine. Mjere su propisane u sektorima kućanstava, prometa, javne rasvjete i prijevoza,
usluţnom sektoru, u gospodarenju otpadom, u javnim zgradama i vozilima u vlasništvu grada.
Ukupno smanjenje emisija u 2020. godini, u odnosu na referentnu 2012., će biti 3 633 tCO2
što je smanjenje emisija za 20,93% u odnosu na emisije u referentnoj godini.
Radi skromnih financijskih sredstava kojima raspolaţe Grad, većina mjera iz SEAPa će se u
periodu do 2018., a i dalje, oslanjati na vanjsko financiranje i sufinanciranje. Mjere planirane
za provedbu u periodu 2014.-2016. prvenstveno se trebaju sufinancirati sredstvima Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost (FZOEU), sredstvima Dubrovaĉko-neretvanske
ţupanije, Ministarstva turizma, Ministarstva graditeljstva i prostornog ureĊenja, Ministarstva
ruralnog razvoja i fondova EU te Ministarstva gospodarstva. U periodu do 2020. pored
navedenih sredstava, pokušat će se ostvariti financiranje i sredstvima EU kroz strukturne i
kohezijske fondove.
Ispunjavanjem predviĊenih mjera emisija stakleniĉkih plinova na podruĉju Grada Korĉule će
u 2020. godini biti minimalno 20% manje od emisija iz baznog inventara za 2012., a po
dugoroĉnom planu i viziji razvoja energetskog sustava grada Korĉule one će pridonijeti
energetskoj samostalnosti, CO2 neutralnom i naprednom energetskom sustavu.
POPIS DIJAGRAMA
Dijagram 1 – Broj toplinski izoliranih objekata ....................................................................... 16
Dijagram 2 – Broj objekata sa izoliranim krovom ................................................................... 16
Dijagram 3 – Vrsta stolarije u anketiranim objektima ............................................................. 16
Dijagram 4 – Energenti za grijanje u anketiranim kućanstvima .............................................. 17
Dijagram 5 – Vrsta grijanja u anketiranim objektima .............................................................. 17
Dijagram 6 – Energent za pripremu tople vode ....................................................................... 17
Dijagram 7 – Vrste bojlera za pripremu tople vode ................................................................. 17
Dijagram 8 – Vrste rasvjetnih tijela u anketiranim kućanstvima ............................................. 18
7
Dijagram 9 – Spremnost anketiranih kućanstava da sami proizvode energiju......................... 18
Dijagram 10 – Vrste štednjaka za pripremu hrane ................................................................... 18
Dijagram 11 – Spremnost graĊana da se udruţe u energetske zadruge radi lakše proizvodnje
energije ..................................................................................................................................... 18
Dijagram 12 - Ukupna potrošnja elektriĉne energije za zgrade u vlasništvu Grada Korĉule u
2012. godini .............................................................................................................................. 26
Dijagram 13 - Ukupni godišnji troškovi za elektriĉnu energiju ............................................... 27
Dijagram 14 - Godišnja potrošnja energije za grijanje............................................................. 28
Dijagram 15 - Godišnji troškovi za grijanje u € ....................................................................... 28
Dijagram 16 - Godišnja potrošnja goriva vozila u vlasništvu Grada Korĉule ......................... 30
Dijagram 17 - Mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije u javnoj rasvjeti za Grad Korĉulu ...... 31
Dijagram 18 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema sektorima za 2012. godinu
.................................................................................................................................................. 32
Dijagram 19 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema vrsti energenta za 2012.
godinu ....................................................................................................................................... 32
Dijagram 20 - Potrošnja energenata u sektoru kućanstva ........................................................ 33
Dijagram 21 - Mjeseĉna oĉitanja potrošnje elektriĉne energije u sektoru kućanstva u Gradu
Korĉuli za 2010., 2011. i 2012. godinu .................................................................................... 34
Dijagram 22 - Potrošnja energije u usluţnom sektoru za 2012. godinu u Gradu Korĉuli ....... 35
Dijagram 23 - Mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije u gospodarstvu Grada Korĉule ........... 36
Dijagram 24 - Potrošnja goriva u litrama prema pojedinom tipu vozila i energentu u Gradu
Korĉuli za 2012. godinu ........................................................................................................... 37
Dijagram 25 - Udio benzina i dizela u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa ............... 37
Dijagram 26 - Ukupna potrošnja energije u društvenom sektoru za Grad Korĉulu u 2012.
godini ........................................................................................................................................ 39
Dijagram 27 - Potrošnja energije u društvenom sektoru prema energentima za Grad Korĉulu u
2012. godini .............................................................................................................................. 40
Dijagram 28 - Udio pojedinog sektora u ukupnoj potrošnji energije Grada Korĉule u 2012.
godini ........................................................................................................................................ 41
Dijagram 29 - Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji energije u Gradu Korĉuli za
2012. godinu ............................................................................................................................. 41
Dijagram 30 - Ukupne emisije za pod sektore u javnom sektoru ............................................ 42
Dijagram 31 - Emisije u javnom sektoru prema vrsti energenta .............................................. 42
Dijagram 32 - Emisije prema sektorima za Grad Korĉulu u 2012. godini ............................... 43
8
Dijagram 33 - Emisije prema vrsti energenta u Gradu Korĉuli za 2012. godinu ..................... 44
Dijagram 34 - Udio ukupnih emisija u Gradu Korĉuli prema sektorima za 2012. godinu ...... 44
Dijagram 35 - Udio ukupnih emisija prema vrsti energenta u Gradu Korĉuli za 2012. godinu
.................................................................................................................................................. 45
POPIS SLIKA
Slika 1 - Karta srednje godišnje ozraĉenosti vodoravne plohe na podruĉju Dubrovaĉko-
neretvanske ţupanije [1] ........................................................................................................... 38
Slika 2 - Karta vjetra Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije [1] ................................................... 39
Slika 3 - ESCO model financiranja projekata .......................................................................... 71
POPIS TABLICA
Tablica 1 - SWOT analiza energetskog sustava Grada Korĉule .............................................. 13
Tablica 2 – Troškovi i emisije u javnim zgradama prema radnom satu, korisniku i površini . 29
9
1. UVOD
1.1. Sporazum gradonaĉelnika
Klimatske promjene su realnost i cijena adaptacije na dogaĊaje izazvane klimatskim
promjenama biti će velika. Europska unija je prepoznala vaţnost smanjenja emisija
stakleniĉkih plinova te predvodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena što si je postavila
kao jedan od najvaţnijih prioriteta. Svoj doprinos u borbi EU daje kroz obvezu da do 2020.
smanji svoje ukupne emisije za najmanje 20% ispod razine iz 1990. godine. Lokalne vlasti
imaju kljuĉnu ulogu u ostvarivanju energetskih i klimatskih ciljeva EU. Sporazum
gradonaĉelnika je europska inicijativa kojom se mjesta, gradovi i regije dobrovoljno obvezuju
na smanjenje svojih emisija CO2 za minimalno 20% u odnosu na referentnu godinu. Ovo
sluţbeno opredjeljenje treba se ostvariti provedbom Akcijskog plana uĉinkovitog
gospodarenja energijom (SEAP). Svrha SEAP-a je pomoć potpisnicima Sporazuma
gradonaĉelnika da ispune obećanja koja su preuzeli potpisivanjem Sporazuma. Svaki SEAP
sadrţava kljuĉne dijelove:
Bazni inventar emisija (BEI)
Akcijski plan (SEAP)
BEI je preduvjet za izradu SEAP-a, on pruţa saznanja o prirodi subjekata koji emitiraju CO2
na podruĉju pojedine općine/grada te na taj naĉin pomaţu da se poduzmu odgovarajuće
radnje. Popisi provedeni posljednjih godina pomoći će utvrditi jesu li poduzete radnje
osigurale dovoljno smanjenja CO2 i jesu li potrebne dodatne radnje, akcije i projekti.
SEAP niti u kojem sluĉaju ne treba smatrati fiksnim, krutim i strog limitirajućim
dokumentom, upravo suprotno, on treba biti polazišna toĉka za razvoj energetike na
odreĊenom podruĉju, koja se u skladu s novim spoznajama dobivenim iz provedbe odreĊenih
mjera i akcija treba prilagoditi novonastaloj situaciji te u skladu sa steĉenim iskustvom i u
skladu s ostvarenim rezultatima treba biti propitivan i mijenjan na regularnoj osnovi.
1.2. Akcijski plan energetski odrţivog razvitka Grada Korĉule
Akcijski plan uĉinkovitog gospodarenja energijom Grada Korĉule je dokument nastao u
okviru projekta Meshartility s ciljem senzibiliziranja javnosti spram mogućnosti provoĊenja
energetske politike, koja za cilj ima smanjenje emisija CO2, kroz mjere uĉinkovitog korištenja
energije i poticanja lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Pristupanje Grada
10
Korĉule Sporazumu gradonaĉelnika i donošenje akcijskog plana svrstava Grad Korĉulu meĊu
europske gradove, koji na podruĉju svoje samouprave nastoje djelovati i pokazati da je
moguće ostvarivanje europskih ciljeva klimatsko energetske politike.
Pri izradi SEAP-a Grada Korĉule konzultirani su graĊani kroz dva lokalna foruma te ostale
institucije, komunalna poduzeća, predstavnici lokalnih poduzetnika i nevladinih udruga te
tijela i upravni odjeli Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije. Veliku potporu izradi SEAP-a dala je
tvrtka za distribuciju elektriĉne energije HEP-ODS d.o.o. i zaposlenici distribucijskog
podruĉja HEP Elektrojug Dubrovnik, koji su dostavili sve traţene podatke o potrošnji
elektriĉne energije za naselja Grada Korĉule. U sklopu projekta Meshartility Grad Korĉula je
pristupio i Sporazumu o suradnji i razmjeni energetskih podataka koji je potpisan s tvrtkom
Elektrojug Dubrovnik.
Dugoroĉni zakonodavni i regulatorni okvir u kojem je raĊen SEAP Grada Korĉule još uvijek
nije jasno odreĊen na nacionalnoj, regionalnoj pa i lokalnoj razini tako da se vizija budućeg
razvoja najviše oslanja na EU politiku u podruĉju efikasne, sigurne i ĉiste energije odnosno
zadovoljavanju ciljeva Direktive 2009/28/EZ o promicanju korištenja energije iz obnovljivih
izvora, Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada te Direktive 2012/27/EU o
energetskoj uĉinkovitosti, kao i na primjere dobre prakse iz sliĉnih podruĉja u Hrvatskoj i EU.
Ministarstvo gospodarstva je odgovorno za nacionalnu energetsku politiku, unapreĊenje
zakonodavstva te provedbu EU zakonodavstva vezanog uz energetiku na nacionalnoj razini.
Na nacionalnom nivou ishodišta za mjere iskazane u SEAP-u Grada Korĉule postavljene su u
Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske iz 2009., te se najviše vezalo uz
ostvarivanje cilja za instalaciju 0,225 m2 solarnih toplinskih kolektora po stanovniku te
drugim ciljevima strategije koji se odnose na proizvodnji elektriĉne i toplinske energije iz
obnovljivih izvora i korištenje obnovljivih izvora u sektoru transporta. Vaţna odrednica za
SEAP je i Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije (NREAP), u kojem se pored
poticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s jasno iskazanim i mjerljivim ciljevima
po godinama, ukazuje i na vaţnost razvoja modernih distribucijskih sustava elektriĉne
energije s instaliranim naprednim brojilima te naprednim sustavima upravljanjima povezanim
u tzv. „Smart grids“. NREAP još potiĉe primjenu elektriĉnih vozila te bi se prema njemu u
2020. godini moglo oĉekivati oko 50 000 elektriĉnih vozila na cestama u Republici Hrvatskoj.
Pored Ministarstva gospodarstva, Ministarstvo graditeljstava i prostornog ureĊenja znaĉajno
sudjeluje u kreiranju energetske politike pa time utjeĉe i na usmjeravanje SEAP-a. U većini
11
sluĉajeva tu se radi o legislativi vezanoj za energetsko certificiranje zgrada i energetsku
uĉinkovitost, kao što je donošenje:
Programa energetske obnove stambenih zgrada na prostoru RH za razdoblje od 2014.
do 2020. godine,
Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2014. do 2015.
godine,
Programa energetske obnove zgrada komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje
od 2014. do 2020. godine,
Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine s
detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine
Nacionalni plan povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje energije (programa u
izradi).
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureĊenja kroz Zakon o gradnji i Zakon o prostornom
ureĊenju (NN 153/13) te pravilnike koji proizlaze iz tih zakona propisuje dio uvjeta za
gradnju energetskih postrojenja i opreme u gotovo svim sektorima.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode regulira i postavlja odreĊene okvire energetske politike i
zakonodavstva, a trenutno je jedino nagovijestilo rad na dugoroĉnoj viziju odrţivog razvoja
Republike Hrvatske te je u pripremi Strategija nisko-ugljiĉnog razvoja (LEDS). LEDS će
utvrditi dugoroĉne ciljeve (do 2050. godine) smanjenja emisija stakleniĉkih plinova te će
propisati mjere kojima će se ti ciljevi postići, kao i naĉin njihovog financiranja.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije koordinira izradu Partnerskog
sporazuma Republike Hrvatske za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u
razdoblju 2014.-2020. te vodi izradu Operativnog programa iz podruĉja konkurentnosti i
kohezije za financijsko razdoblje 2014.-2020. Oba dokumenta su vrlo vaţna za SEAP jer će
se njima propisati povlaĉenje sredstava EU za financiranje lokalnih projekata u podruĉju
energetike te je predloţena sljedeća alokacija sredstva ERDF-a u Prioritetnu os 4 - Promicanje
energetske uĉinkovitosti i obnovljivih izvora energije, za investicijske prioritete:
Podupiranje energetske uĉinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u
poduzećima 100.000.000 €,
Podupiranje energetske uĉinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje
obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, ukljuĉujući javne zgrade i u
stambenom sektoru 411.810.805 €,
Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim
razinama napona 20.000.000 €.
ProvoĊenje energetske politike kroz ĉetiri ministarstva i još niza agencija (HERA, HROTE,
CEI, HOPS, AZO itd. ) sigurno utjeĉe na prekomjernu birokratizaciju procesa i jasno
12
definiranje ciljeva, koji se postavljaju pred lokalne zajednice sa skromnim ljudskim
potencijalom i financijskom budţetima te će se vjerojatno u razdoblju provoĊenja SEAP-a
ipak nastojati uskladiti generalne ciljeve na nacionalnom nivou s onim lokalnim te će se
administriranje propisati u skladu najboljom praksom drugih ĉlanica EU.
Na regionalnoj razini, SEAP se za period 2014.-2016. najviše oslanja na Program energetske
uĉinkovitosti Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije te pripadajući Plan provedbe programa
energetske uĉinkovitosti. Ţupanijska strategija razvoja turizma detaljnije je opisana u
poglavlju 1.3.3. te ona daje nešto dugoroĉniju viziju razvoja sektora turizma tako de će i
buduća potrošnja energije uvelike ovisiti o razvoju tog sektora. ICT Strategija Dubrovaĉko-
neretvanske ţupanije je dokument kojim se postavljaju jasni i odrţivi ciljevi razvoja
informatiĉke i komunikacijske tehnologije na podruĉju Ţupanije. Jedan od ciljeva strategije je
unaprjeĊenje usluga koje pruţa javna uprava primjenom IT-a u smislu podizanja standarda i
uĉinkovitosti prema graĊanima u obliku brţih i jeftinijih usluga. U okviru ostvarenja ovog
cilja, trebali bi se stvoriti uvjeti za izgradnju „pametnih gradova i zajednica“ u kojima se potiĉe
korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi se povećala efikasnost postojećih mreţa
i usluga. Transport i energija su najznaĉajniji logistiĉki problemi velikih gradova, no „pametni
gradovi“ primjenjuju ICT-a i u druge svrhe, a kako bi podigli razinu kvalitete ţivota graĊana te
unaprijedili lokalno gospodarstvo. Tu spadaju pametniji sustavi vodoopskrbe i odvodnje, bolje
upravljani proĉistaĉi otpadnih voda, efikasnija javna rasvjeta, pametniji sustavi za grijanje i hlaĊenje
graĊevina, upravljanje parkirnim prostorom, napredni sustavi lokalne proizvodnje, distribucije i
skladištenja energije i energenata itd.
Razvojni planovi, strategije i elaborati Grada Korĉule ukljuĉuju Prostorni plan ureĊenja Grada
Korĉule, Plan gospodarenja otpadom Grada Korĉule, Koncept prometnog razvitka Grada
Korĉule, Koncept zbrinjavanja otpadnih voda na podruĉju grada Korĉule te se oni pokušavaju
pribliţiti graĊanima kroz GIS – Geografski informacijski sustav Grada Korĉule te e-grad
Korĉule - Informacijski servis Gradske uprave Grada Korĉule.
Slijedom gore iznesenog okvira i prema uzoru na glavni grad otoka Krete, Heraklion. Koji je
danas moderan grad s novom vizijom razvoja za budućnost, a koji je samo prije nekoliko
godina zbog ekonomije jako ovisne o turizmu i poljoprivredi zaostajao za europskim
središtima po pitanju tehnologije, raĉunalne pismenosti i širokopojasnog pristupa internetu.
Grad Korĉula postavlja svoju dugoroĉnu viziju razvoja kao naprednog energetskog grada
„Smart Energy City Korčula“ te će se provedbom mjere iz SEAP-a nastojati postaviti temelje
prema ovakvom razvoju do 2020. godine.
13
1.3. Grad Korĉula
Otok Korĉula pripada Dubrovaĉko-Neretvanskoj ţupaniji i ima površinu od 279,03 2km što ga
ĉini šestim otokom po veliĉini u Republici Hrvatskoj. Duţina otoka je 46,8 km, a širina od 5,3
do 7,8 km, a na otoku ţivi oko 16 000 stanovnika. Najviše uzvisine na otoku su malo brdo
Klupca, visine 568 m i Kom, visine 510 m.
Podruĉje Grada Korĉule zauzima istoĉni dio otoka i sastoji se od 5 naselja od kojih je najveće
Korĉula sa 2 856 stanovnika. Ostala naselja na administrativnom podruĉju Grada Korĉule su
Ĉara, Pupnat, Raĉišće i Ţrnovo, a broj stanovnika koji ţive na podruĉju Grada Korĉule prema
popisu stanovništva iz 2011. godine je 5 663.
Prosjeĉna temperatura na otoku u sijeĉnju iznosi 9,8 C, a u srpnju 26,9 C. Prosjeĉna
koliĉina padalina je oko 1 100 mm, a broj sunĉanih sati na otoku je 2 671 što je najviše na
ĉitavom Jadranu. Od vjetrova najviše puše bura, jugo i ljetni maestral.
Cijeli otokom se proteţe drţavna cesta D-118, koja povezuje Grad Korĉulu, na jednoj strani
otoka i Vela Luku na drugoj strani. Postoji još nekoliko ţupanijskih i lokalnih prometnica za
povezivanje svih mjesta na otoku. Lukom Korĉula je Grad povezan s kopnom, dok postoji još
nekoliko lokalnih luka i ACI Marina Korĉula. Opskrba Grada vodom odvija se preko
regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-Korĉula-Lastovo-Mljet, dok je se opskrba
elektriĉnom energijom odvija preko 110 kV i 35 kV kabela s poluotoka Pelješca te
trafostanicom 110/35 kV u Blatu i nizu manjih trafostanica na podruĉju otoku i Grada.
1.3.1. SWOT analiza energetike i energetskog sustava Grada Korĉule
SWOT analiza predstavlja kvalitativnu analitiĉku metodu, koja kroz 4 karakteristike nastoji
prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje odreĊene pojave ili situacije. Tako je u cilju izrade
strategije i dobre organizacije provedbe mjera iz SEAP-a za Grad Korĉulu i njezin energetski
sustav provedena SWOT analiza .
Tablica 1 - SWOT analiza energetskog sustava Grada Korĉule
Snage
- Spoj s elektroenergetskim
sustavom Dubrovaĉko-neretvanske
ţupanije (110 kV spoj s
poluotokom Pelješcem te 110 kV
trafostanicom u Blatu i
dalekovodom za Hvar)
Slabosti
- Nedovoljna informiranost i
obrazovanost stanovnika Grada o
mogućnostima korištenja obnovljivih
izvora energije
- Starost elektroenergetskih objekata
- Neiskorišteni potencijali obnovljivih
14
- Potrošnja energije je koncentrirana
u 5 naselja na relativno maloj
površini
- Relativno malo opterećenje
elektroenergetskog sustava tijekom
godine, osim ljeta
- Znaĉajke sredozemne klime, veliki
broj sunĉanih dana u godini
- Razvijena svijest otoĉana o zaštiti i
oĉuvanju okoliša te o štednji
resursa
- Razvojni planovi i strategije (Plan
gospodarenja otpadom Grada
Korĉule, Koncept prometnog
razvitka Grada Korĉule,
zbrinjavanje otpadnih voda,
prostorni planovi )
- GIS – Geografski informacijski
sustav Grada Korĉule
- e-grad Korĉula Informacijski servis
Gradske uprave Grada Korĉule
- Osnovna i srednja škola
- usluţno/turistiĉko/
proizvodno/industrijsko/
poljoprivredno podruĉje
- Udruge graĊana
- Veliki potencijal za razvoj eko
turizma i korištenje obnovljivih
izvora energije
izvora energije
- Problem pada napona tijekom zimskih
mjeseci u naseljima Pupnat i Ţrnovo
- S obzirom na planirane gospodarske i
turistiĉke zone sadašnja trafostanica
nije dostatna
- Stara gradska jezgra pod
konzervatorskom zaštitom što
onemogućava povećanje energetske
uĉinkovitosti sanacijom vanjske
ovojnice zgrada te instalacije solarnih
sustava
- Neriješeni imovinsko pravni odnosi
Prilike
- Geografski poloţaj povoljan za
iskorištavanje OIE (energije vjetra,
sunĉeva zraĉenja, biomase i
termalne energije mora)
- Zainteresiranost investitora za
izgradnju solarne fotonaponske
elektrane u gradu
- Mjere za energetsku uĉinkovitost
financirane od strane FZOEU,
DNŢ
- Nova radna mjesta
- Podrţavanje ideje o 100%
energetski samodostatnim
Vanjske nepovoljnost i prijetnje
- Strogi uvjeti gradnje te zabrana
gradnje vjetroelektrana u ZOP-u
- Zabrana gradnje objekata u ZOP-u
- Zbog prometne izoliranosti otoka loša
je trţišna ponuda, servisiranje i
odrţavanje opreme
- Propadanje postojeće infrastrukture
- Ograniĉenja u planiranju razvitka
zbog kulturno-povijesne baštine
- Vertikalna koordinacija nositelja
drţavne, ţupanijske i gradske
razvojne politike
15
zajednicama od strane EU
- Zainteresiranost stanovnika otoka
za zajedniĉkim projektima za OIE
- EU fondovi koji podupiru
unapreĊenje i razvoj energetskih
sustava, razvoj ruralnih krajeva
- Mogućnost izvoza energije te
smanjenje gubitaka u mreţi
- Zakonodavni okvir za poticanje
razvoja u turistiĉkom sektoru, OPG
itd.
- Djelovanje KORA d.o.o., LAG 5 i
Otoĉnog vijeća
- Promjene Zakona o gradnji i
Zakona o prostornom ureĊenju
(dozvoljena gradnja vjetroelektrana
i solarnih elektrana na otocima)
- Mogućnost uvrštavanja postrojenja
u ţupanijski plan korištenja
energije iz obnovljivih izvora i
vezane strateške procjene utjecaja
na okoliš
- Razvoj energetike, poduzetništva i
zaštite okoliša
- Strateška studija utjecaja na okoliš
Plana korištenja obnovljivih izvora
energije na podruĉju Dubrovaĉko-
neretvanske ţupanije još uvijek u
izradi
- Stagnacija/gubitak industrijske
proizvodnje
- Udaljenost od regionalnih središta
1.3.2. Anketa
DUNEA je za potrebe projekta Meshartility provela internet (on-line) anketu na podruĉju
cijele ţupanije u nadi da će dobiti više informacija o potrošnji energije u kućanstvima.
Pristigli odgovori po općinama ne predstavljaju reprezentativni uzorak, no ipak su vrijedan
doprinos u sagledavanju energetskih potreba graĊana te mogućnosti daljnjeg djelovanja u
provedbi mjera energetske uĉinkovitosti i postavljanja opreme za korištenje energije iz
obnovljivih izvora. Na sljedećih nekoliko dijagrama su prikazani i ukratko prokomentirani
samo odabrani rezultati on-line ankete koju je ispunilo 33 kućanstava u ţupaniji.
16
Dijagram 1 – Broj toplinski izoliranih
objekata
Dijagram 2 – Broj objekata sa izoliranim
krovom
Dijagram 3 – Vrsta stolarije u anketiranim objektima
Na dijagramu 1 je prikazano da su 9 od 33 objekata toplinski izolirani, odnosno samo 27%, a
dijagram 2 prikazuje da 12 graĊevina iz ankete ima izolaciju krova tj. 36%. Iako su podaci
prikupljeni na malom uzorku, moţe se zakljuĉiti da u ţupaniji, a tako i u Gradu Korĉuli
postoje velike mogućnosti za povećanje energetske efikasnosti ugradnjom toplinske izolacije
na zgradama. Na dijagramu 3 prikazana je vrsta stolarije u anketiranim objektima. Najviše
objekata ima drvenu stolariju, 8 objekata ima PVC, a 5 aluminijsku. Na nekim objektima se
nalazi više vrsta stolarije. Iz ovog prikaza je jasno da je potrebno ulagati u ugradnju
energetski efikasne vanjske stolarije u objekte u ţupaniji pa i Gradu Korĉuli.
17
Dijagram 4 – Energenti za grijanje u
anketiranim kućanstvima
Dijagram 5 – Vrsta grijanja u anketiranim
objektima
Na dijagramima 4 i 5 prikazani su podaci o grijanju prostora u anketiranim kućanstvima.
Jedini energenti koji se koriste za grijanje prostora su elektriĉna energija i ogrjevno drvo, a
koriste se u podjednakom omjeru. Gotovo sva anketira kućanstva za grijanje koriste
pojedinaĉne peći. Budući da 50% kućanstava za grijanje koristi elektriĉnu energiju tu postoje
velike mogućnost prelaska na obnovljive izvore npr. biomasu ili visoko uĉinkovite dizalice
topline, dok bi se pojedinaĉni sustavi trebali zamijeniti etaţnim grijanjem ili nekim oblikom
lokalnog niskotemperaturnog centralnog sustava grijanja i dobave potrošne tople vode, kako
bi se mogle ostvariti uštede i povećati efikasnost.
Dijagram 6 – Energent za pripremu tople
vode
Dijagram 7 – Vrste bojlera za pripremu
tople vode
Na dijagramima 6 i 7 prikazani su podaci o zagrijavanju potrošne tople vode u anketiranim
kućanstvima. Većina kućanstava koristi pojedinaĉne elektriĉne bojlere za zagrijavanje tople
vode. Zbog lokacije Grad Korĉule i vrlo povoljnih klimatskih uvjeta za korištenje solarnih
kolektora za pripremu tople vode u gradu je potrebno što više promovirati zamjenu elektriĉnih
bojlera solarnim sustavima za zagrijavanje potrošne tople vode. Vrste rasvjetnih tijela
prikazane su na dijagramu 8 i vidljivo je da u anketiranim kućanstvima već 46% rasvjetnih
18
tijela ĉine štedne ţarulja sa svega nekoliko postotaka LED ţarulja. Iz dijagrama 9 se moţe
išĉitati da većina kućanstava za kuhanje koristi štednjake s plinskim bocama i da se za to troši
ukapljeni naftni plin. Ĉetvrtina štednjaka koristi elektriĉnu energiju, a samo nekoliko koristi
ogrjevno drvo.
Dijagram 8 – Vrste rasvjetnih tijela u
anketiranim kućanstvima
Dijagram 9 – Spremnost anketiranih
kućanstava da sami proizvode energiju
Dijagram 10 – Vrste štednjaka za pripremu
hrane
Dijagram 11 – Spremnost graĊana da se
udruţe u energetske zadruge radi lakše
proizvodnje energije
Na kraju pregleda ankete zanimljivo je uoĉiti na dijagramima 10 i 11 da oko trećine graĊana
ţeli sama proizvoditi energiju, a ĉak veći broj graĊana je spreman udruţiti se u energetsku
zadrugu kako bi lakše proizvodili energiju te je potrebno da ih grad potiĉe na udruţivanje u
zadruge. Ovi rezultati takoĊer pokazuju da bi regionalne i nacionalne vlasti trebale uloţiti
znatno veći napor u omogućavanju i pojednostavljenju instalacija solarnih fotonaponskih i
toplinskih kolektora kako bi graĊani mogli proizvoditi vlastitu energiju.
1.3.3. Strategija razvoja turizma
Strategija razvoja turizma Grada Korĉule kao i cijeloga otoka temelji se na nekoliko kljuĉnih
atributa. Najvaţniji atribut Grada Korĉule uz bogatstvo prirode, povijesti i kulture je tradicija,
19
pa je stoga prema njoj i oblikovana cjelokupna turistiĉka ponuda. Ovaj prostor je potrebno
iskustveno oblikovati na naĉin da se kultura, tradicija i ţivot otoka gostima predstavlja kroz
njihovo sudjelovanje u posebno oblikovanim i interpretiranim tradicionalnim aktivnostima.
Bogata povijest u Gradu Korĉuli ostavila je traga u smislu bogatstva kulturne baštine – npr.
arhitektura Korĉule (urbane cjeline grada Korĉule i Korĉulanskih naselja, zidine, palaĉe/dvori,
sakralni objekti, kašteli, i sl.), arheološka nalazišta, parkovi i sl., kao i u nematerijalnoj baštini
(folklor, bratovštine, dogaĊaji, muzeji, galerije i sl.). DogaĊaji u Gradu Korĉuli temelje se na
kulturnom nasljeĊu grada u kojem se organizira veliki broj glazbenih festivala i dogaĊaja,
folklornih dogaĊaja, koncerata, klapskih veĉeri, izloţbi, religijskih dogaĊaja, regata i sl.
Neki od glavnih proizvoda kojima će se privlaĉiti razliĉite skupine turista su: nautika, sunce i
more, dogaĊaji i kultura te ruralni i gastro turizam. Neki od tipova smještaja po kojima će
Korĉula biti prepoznatljiva su mali obiteljski hoteli, hoteli, marine i ruralni objekti. Cilj
strategije je da se privatni smještaj koji trenutno dominira u ponudi smještajnih kapaciteta
polagano razvije u male obiteljske hotele te u ruralne objekte s autohtonom ponudom.
Strategija predviĊa porast ukupnog broja kreveta za 20% te porast broja noćenja za 120% i
povećanje zauzetosti smještajnih kapaciteta sa 13 na 24% od 2010. do 2020. godine.
Luka nautiĉkog turizma, preureĊenje hotela Marko Polo, Liburna i Park u hotel Marko Polo
Residence s 5 zvjezdica, preureĊenje hotela Bon Repos i kampa Kalac u Moreška resort s 4
zvjezdice, golf teren s 18 rupa, novi hotel Korĉula s 5 zvjezdica, kamp Korĉula s 1 000 mjesta
veliki su projekti koji su predviĊeni u strategiji na podruĉju Grada Korĉule. TakoĊer je u
planu upis Grada Korĉule i viteške igre Moreške na UNESCO listu, otvaranje kuće Moreške,
muzeja vina u Ĉari, izgradnja pješaĉkih i biciklistiĉkih staza te cesta masline i vina.
Vizija turistiĉkog razvoja Grada Korĉule je da postane globalno prepoznata mediteranska
destinacija koja svojim gostima nudi iskustvo bogate povijesti i uţitak u kulturnoj baštini,
otoĉki naĉin ţivota, njegovu tradiciju, ali i inovacije, te gastronomska bogatstva oblikuje u
autentiĉna iskustva za svoje goste, ĉime će naglasiti identitet i znaĉajke prostora i ljudi koji na
njemu ţive.
20
2. METODOLOGIJA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA PLANA
2.1. Pripremna faza
• Politiĉka potpora i potpisivanje Sporazuma gradonaĉelnika
Grad Korĉula je u kolovozu 2013. pristupio Sporazumu gradonaĉelnika ĉime je iskazana jasna
politiĉka potpora gradskog Vijeća te je od jeseni iste godine zapoĉeto prikupljanje podataka o
potrošnji energije na administrativnom podruĉju grada te svi ostalih podataka vezanih uz
izradu SEAP-a. Većina podataka je prikupljena uz pomoć Direktorice Korĉulanske razvojne
agencije KORA d.o.o. gĊe. Ivane Fazinić. Podaci o potrošnji elektriĉne energije dobiveni su
na osnovu potpisanih sporazuma s operaterom distribucijskog sustava ELEKTROJUG
Dubrovnik. Podaci su ukljuĉivali potrošnju za tri godine (2010., 2011. i 2012.) oĉitanu sa svih
brojila u kategoriji kućanstva, poduzetništva te javne rasvjete. Ostali podaci o potrošnji
energije po sektorima procijenjeni su na osnovu finalne potrošnje energije iskazane u
Programu energetske uĉinkovitosti Dubrovaĉko neretvanske ţupanije odnosno na osnovu
drugih prikupljenih podataka npr. broju vozila, kvadratima stambene površine itd..
• Prilagodba administrativne strukture
Uspješnu provedbu SEAPA-a prati i prilagodba administrativne strukture odreĊenim
mjerama. Glavno tijelo za prihvaćanje plana je Gradsko vijeće Grada Korĉule koje ima 15
vijećnika. Mandat vijećnika, izabranih na redovnim izborima, traje ĉetiri godine.
Prava i duţnosti vijećnika proizlaze iz Statuta, Poslovnika i drugih propisa i akata Gradskog
vijeća. Vijeće bi nakon usvajanja SEAP-a u razumnom vremenskom roku trebalo dodijeliti
zaduţenja vezana uz praćenje provedbe plana i izvještavanje o provedbi. Provedba mjera će
ovisit i o angaţmanu vijećnika u odreĊenim radnim grupama to jest tijelima zaduţenim za
provedbu mjera.
Gradsku upravu Grada Korĉule ĉini pet upravnih odjela: Upravni odjel za opće poslove i
mjesnu samoupravu, Upravni odjel za proraĉun i financije, Upravni odjel za upravljanje
Gradskom imovinom, gospodarstvo i turizam, Upravni odjel za prostorno ureĊenje, zaštitu
okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i promet te Upravni odjel za društvene djelatnosti.
Upravni odjeli bi trebali biti upoznati sa sadrţajem SEAP-a te bi trebali imenovati osobe
odnosno oformiti radno tijelo za provedbu i nadzor mjera.
21
Kako se dosta mjera iz SEAP-a odnosi na trgovaĉka društva i ustanove kojima je Grad
Korĉula osnivaĉ i jedini vlasnik trebalo bi i od njih zatraţiti prilagodbu struktura, to jest
imenovanje jedne ili više osoba u konkretne radne grupe za provedbu mjera.
Društva i ustanove Grada Korĉule su:
Komunalno trgovaĉko društvo “HOBER” d.o.o.
Djeĉji vrtić Korĉula
Gradski muzej Korĉula
Gradska knjiţnica Ivan Vidali
Centar za kulturu Korĉula
Športski objekti Korĉula
Korĉulanska razvojna agencija KORA d.o.o. za lokalni razvoj i poslovne usluge
KORA d.o.o. je bila zaduţena da u pripremnoj fazi i fazi izrade plana koordinira procesima
prikupljanja podataka i komunikacije prema gradskim sluţbama i tvrtkama te javnošću i
drugim dionicima procesa izrade plana.
• Prikupljanje potpore svih sudionika procesa
Radi prikupljanja potpore svih sudionika procesa organizirani su Lokalni energetski forumi u
sklopu WP3 projekta MESHARTILITY, kako bi se u jedinicama lokalne samouprave, za koje
su izraĊeni pojedinaĉni Referentni inventari emisija CO2, predstavili prikupljeni i obraĊeni
podaci. Na temelju prikaza energetske potrošnje JLS po sektorima kućanstva, javne uprave
(zgradarstvo), prometa i gospodarstva prikazani su primjeri dobre prakse, rješenja i moguće
mjere i aktivnosti primjenjivi za odreĊeno podruĉje. Od sudionika lokalnih energetskih
foruma (sluţbenici JLS-a, vijećnici, predstavnici malih i srednje velikih poduzeća, javnih
poduzeća, NGO, civilnog društva i stanovnici) dobila se povratna informacija o njihovim
stvarnim potrebama i potencijalima. Jedan od zakljuĉaka foruma je da bi trebalo aktivnije
ukljuĉiti Turistiĉku zajednicu Grada Korĉule u projekt Meshartility jer se Grad Korĉula
moţe „brendirati“ kao eko turistiĉka destinacija. Zbog velikog interesa graĊana za uštedama
energije te povezanih financijskih ušteda kao i mogućnosti proizvodnje elektriĉne i toplinske
energije iz vlastitih izvora potpora javnosti predstavljenim mjerama je bila znaĉajna i
razumljiva.
22
2.2. Izrada plana
Nakon pripremne faze pristupilo se izradi Akcijskog plana energetski odrţivog razvitka Grada
Korĉule. Kao bazna godina odreĊena je 2012. godina, na temelju raspoloţivosti podataka o
potrošnji energije i energenata.
Sektori energetske potrošnje podijeljeni su na javni i društveni sektor, koji su podijeljeni na
još nekoliko sektora prema BEI alatu koji je korišten za izraĉun emisija CO2. Potrošnja u
javnom sektoru dalje je podijeljena na potrošnju u zgradama u vlasništvu grada, vozila u
vlasništvu grada i gradskih poduzeća (osobna vozila, teretna i radna vozila), javni prijevoz i
javnu rasvjetu. Potrošnja u društvenom sektoru podijeljena je na potrošnju u kućanstvima,
usluţnom sektoru tj. sektoru gospodarstva te potrošnju u sektoru prometa (osobna vozila,
mopedi i motocikli, teretna i radna vozila).
Podaci korišteni u analizi energetske potrošnje u zgradama u vlasništvu grada su potrošnja
svih energenata (elektriĉna energija, loţivo ulje, ukapljeni naftni plin) u referentnoj godini. U
vozilima u vlasništvu grada i gradskih poduzeća broj prijeĊenih kilometara u referentnoj
godini, specifiĉna potrošnja pojedinog vozila, troškovi za gorivo te potrošnja pojedinog
energenta.
U javnoj rasvjeti je dobivena potrošnja elektriĉne energije u referentnoj godini, te broj, vrsta i
snaga ţarulja, a u javnom prijevozu dobivena je duţina trasa javnog prijevoza, broj linija
radnim danom te subotom i nedjeljom, vrsta i broj autobusa koji se koriste na pojedinoj trasi
te njihova specifiĉna potrošnja.
Potrošnja energije u sektoru kućanstva i usluga dobivena je pomoću metodologije koja je
potrošnju s razine ţupanije pomoću brojnih statistiĉkih podataka skalirala na potrošnju grada
Korĉule. Potrošnja je skalirana za sve energente (loţivo ulje, ukapljeni naftni plin i biomasa)
osim elektriĉne energije ĉija je potrošnja u referentnoj godini dobivena od HEP-a. Statistiĉki
parametri korišteni kod izraĉuna potrošnje energije su: broj stanovnika, broj kućanstava, broj
noćenja turista, opremljenost stanova i površina stanova (nastanjeni, napušteni, za
iznajmljivanje turistima, itd.). Potrošnja biomase dobivena je pomoću faktora stambene
površine i faktora broja stanovnika od kojih je prvi izraĉunat ovako:
1
-
-
opc
zup
opc
zup
PNS
PNS
USPf
USP (1.1)
23
gdje USPopc oznaĉava ukupnu stambenu površinu u gradu, a USPzup u ţupaniji, dok PNSopc
oznaĉava površinu napuštenih stanova u gradu, a PNSţup u ţupaniji. Drugi faktor korišten za
izraĉun potrošnje biomase je:
2 opc zupf S S (1.2)
u kojem Sopc oznaĉava broj stanovnika u gradu, a Szup u ţupaniji. Potrošnja biomase je
izraĉunata prema sljedećoj formuli:
1 2
2
f fopc zupB B
(1.3)
gdje Bzup oznaĉava potrošnju biomase u ţupaniji. Sljedeći faktori su korišteni kod izraĉuna
potrošnje UNP u kućanstvima:
3 opc zupf N N (1.4)
gdje N oznaĉava broj noćenja turista u gradu i u ţupaniji. Faktor 4 je zadan sljedećom
formulom:
4opc opc opc opc opc
zup zup zup zup zup
NS PNS SOR SIT SOD
NS PNS SOR SIT SODf
(1.5)
u kojoj NS oznaĉava broj nastanjenih stanova, PNS broj privremeno nastanjenih stanova,
SOR je broj stanova za rekreaciju i odmor, SIT je broj stanova za iznajmljivanje turistima, a
SOD je broj stanova za druge djelatnosti. Faktor 5 je izraĉunat na sljedeći naĉin:
5 opc zupf OS OS (1.6)
gdje OS oznaĉava broj dobro opremljenih stanova tj. onih koji imaju i kuhinju i kupaonicu i
zahod. Konaĉno potrošnja ukapljenog naftnog plina u gradu se izraĉunava pomoću sljedećeg
izraza:
1 2 3 4 5
5opc zup
f f f f fUNP UNP
(1.7)
Potrošnja UNP-a i loţivog ulja u usluţnom sektoru procijenjene su pomoću sljedećeg izraza:
2 3
2opc zup
f fUSL USL
(1.8)
24
Podaci korišteni u analizi energetske potrošnje u prometu dobiveni su od MUP-a - broj
registriranih vozila na podruĉju grada (osobna, kombinirana, mopedi i motocikli, teretna i
radna te autobusi). TakoĊer su korišteni podaci o specifiĉnoj potrošnji goriva pojedinog vozila
i prosjeĉan broj prijeĊenih kilometara godišnje za pojedine tipove vozila u Republici
Hrvatskoj koji se nalaze na Odyssee bazi podataka. Potrošnja u prometu izraĉunata je pomoću
sljedeće formule:
4
1 100
tip tip tip
G
tip
BV SPG PBKP
(1.9)
u kojoj BV oznaĉava broj vozila odreĊenog tipa u gradu, SPG specifiĉnu potrošnju goriva tog
tipa vozila u gradu, a PBK je prosjeĉan broj godišnje prijeĊenih kilometara za taj tip vozila.
Potrošnja je posebno proraĉunata za vozila na dizelsko i na benzinsko gorivo te su vozila bila
podijeljena na ĉetiri tipa: mopedi i motocikli, osobni automobili, laki kamioni i teški kamioni.
Podaci o koliĉina odloţenog komunalnog otpada za referentnu godinu preuzeti su iz Plana
gospodarenja otpadom Grada Korĉule.
Izraĉun emisija CO2 uzrokovanih potrošnjom goriva u navedenim sektorima usklaĊen je s
metodologijom MeĊuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel for
Climate Change, IPCC) te su preuzeti odgovarajući emisijski koeficijenti. Za izraĉun emisija
CO2 korišten je ICLEI Europe's Basic Greenhouse Gas Inventory Quantification Tool.
U skladu s preporukama Europske komisije i sa zakljuĉcima odrţanih radionica, identificirane
su mjere smanjenja potrošnje energije i smanjenja emisija CO2 do 2020. godine, kojima će se
utjecati na svih osam analiziranih sektora (zgrade i vozila u vlasništvu grada, javni prijevoz,
javna rasvjeta, kućanstva, usluţni sektor, promet i gospodarenje otpadom). Za svaku od
identificiranih mjera odreĊen je potencijal uštede energije i smanjenje emisije CO2, kratak
opis mjere, tijelo zaduţeno za provedbu mjere, poĉetak i kraj provedbe mjere i procjena
troškova mjere.
Na temelju potencijala uštede CO2 predloţenih mjera ustanovljen je cilj smanjenja emisije
CO2 do 2020. godine, ukupno i po pojedinim sektorima potrošnje energije.
2.3. Prihvaćanje i provedba Plana
Prihvaćanje Plana najvaţniji je korak za provedbu Plana i zbog toga je potrebno da su
Gradonaĉelnik, a i gradski vijećnici od samog poĉetka ukljuĉeni u proces izrade dokumenta.
25
Nakon javnog predstavljanja nacrta Plana na Lokalnim forumima te na temelju zaprimljenih
komentara izradio se konaĉni tekst plana koji je predloţen Gradonaĉelniku i Gradskom vijeću
na usvajanje.
Prilikom donošenja godišnjeg Programa rada Gradonaĉelnika i gradske uprave potrebno je
voditi raĉuna da se istim osiguraju odgovarajuća sredstva za aktivnosti koje predviĊa Plan.
TakoĊer će tijekom faze provedbe biti vaţno osigurati dobru komunikaciju izmeĊu razliĉitih
odjela lokalnih vlasti, pripadajućih javnih vlasti te svih ostalih ukljuĉenih osoba pa i graĊana.
2.4. Praćenje provedbe Plana i izvještavanje o provedbi
Za sve mjere predloţene u okviru Plana predloţeni su indikatori koje je potrebno pratiti kako
bi se osiguralo da propisane mjere ispunjavaju svoju zadaću. Za uspješno praćenje provedbe
plana potrebno je pratiti za svaku mjeru dinamiku provedbe iste, ostvarene energetske uštede
uslijed provoĊenja mjere zadane Planom te smanjenje emisija CO2 prouzrokovano provedbom
mjere.
Za uspješno provoĊenje plana potrebno je svake dvije godine Uredu Sporazuma
gradonaĉelnika podnositi izvješće o provedbi SEAP-a zbog evaluacije, nadzora i provjere. To
izvješće mora sadrţavati aţuriran inventar emisija te se gradske vlasti potiĉe na prikupljanje
inventara emisija na godišnjoj razini. MeĊutim, ako gradske vlasti smatraju da godišnje
prikupljanje inventara emisija zahtijeva previše resursa, dovoljno je svake ĉetiri godine
prikupiti inventar emisija CO2 i sastaviti izvješće o provedbi, a svake dvije akcijsko izvješće
bez inventara emisija.
Tijelo zaduţeno za praćenje provedbe Plana je Grad Korĉula.
26
3. ANALIZA NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PREMA
SEKTORIMA ZA REFERENTNU 2012. GODINU
3.1. Javni sektor
U ovom sektoru analizirana je neposredna potrošnja energije za zgrade i vozila u vlasništvu
Grada Korĉule, javnu rasvjetu i javni prijevoz.
3.1.1. Zgrade u vlasništvu Grada Korĉule
Analizirana je potrošnja energije za 14 razliĉitih zgrada, za referentnu 2012. godinu, koje
prema namjeni obuhvaćaju školstvo, kulturu, sport i upravu. U školstvu je to 5 zgrada, u
kulturi 6, u upravi 2 i jedan sportski objekt. Iz prikupljenih podataka se moţe zakljuĉiti da je
elektriĉna energija energent koji se najviše koristi u ovom sektoru. Sve zgrade se meĊusobno
razlikuju po broju korisnika, radnom vremenu i površini te se zbog toga razlikuje i potrošnja
energije u svakoj od njih. Na dijagramu 12 prikazana je potrošnja elektriĉne energije za svaku
zgradu pojedinaĉno, dok ukupna potrošnja elektriĉne energije iznosi 304,3 MWh.
Dijagram 12 - Ukupna potrošnja elektriĉne energije za zgrade u vlasništvu Grada Korĉule u
2012. godini
0,00
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
60,00
70,00
35,61
63,95
20,24 22,23
6,48 4,94
65,99
28,00
14,66 18,14
3,66 8,25 12,15 M
Wh
/go
diš
nje
Ukupna potrošnja električne energije
Dom kulture Liburna Zgrada uprave Zgrada Mediteranske
Dom Žrnovo Natkriveni bazen Gojko Arneri Gradski muzej Korčula
O.Š. Petra Kanvelića Dječji vrtić Arhivski sabirni centar
O.Š. Račišće Dom kulture Čara Dom kulture Pupnat
P.Š. Pupnat
27
Troškovi za elektriĉnu energiju za svaku zgradu prikazani su na dijagramu 13, dok ukupni
godišnji troškovi za elektriĉnu energiju iznose 33 664 €.
Dijagram 13 - Ukupni godišnji troškovi za elektriĉnu energiju
Ostali energenti koji se koriste su loţivo ulje i ukapljeni naftni plin. Loţivo ulje se koristi za
grijanje u OŠ Petra Kanavelića, O.Š. Ţrnovo i P.Š. Pupnat, a UNP se koristi u natkrivenom
bazenu Gojko Arneri. U dijagramu 14 prikazane su godišnje potrošnje loţivog ulja i
ukapljenog naftnog plina u ĉetiri prethodno navedene zgrade, dok su godišnji troškovi za njih
prikazani u dijagramu 15.
3.818
6.857
2.170
2.384
793
605
7.076
3.002
1.794
2.220
448
1.010
1.486
0 2.000 4.000 6.000 8.000
Godišnji troškovi *€]
Ukupni godišnji troškovi za električnu energiju
P.Š. Pupnat
Dom kulture Pupnat
Dom kulture Čara
O.Š. Račišće
Arhivski sabirni centar
Dječji vrtić
O.Š. Petra Kanvelića
Gradski muzej Korčula
Natkriveni bazen Gojko Arneri
Dom Žrnovo
Zgrada Mediteranske
Zgrada uprave
Dom kulture Liburna
28
Dijagram 14 - Godišnja potrošnja energije za grijanje
Dijagram 15 - Godišnji troškovi za grijanje u €
Ukupna godišnja potrošnja energije u ovom sektoru iznosi 798 MWh dok su ukupni godišnji
troškovi za energente 71 583 €. U tablici 2 su prikazani godišnji troškovi i emisije po radnom
satu, korisniku i površini javne zgrade. Troškovi po satu variraju izmeĊu 0,31 i 8,16 €/sat
koliko su u gradskom muzeju odnosnu u O.Š. Petra Kanavelića. Sliĉna je stvar u varijacijama
i sa troškovima po korisniku i po površini samo su tada neke druge javne zgrade one sa
0,00
50,00
100,00
150,00
200,00
250,00
300,00
350,00
Škola Žrnovo Natkrivenibazen Gojko
Arneri
O.Š. PetraKanvelića
O.Š. Žrnovo-P.Š. Pupnat
55,97
308,71
111,94
16,79
MW
h
Godišnja potrošnja energije
0 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000
Škola Žrnovo
Natkriveni bazen Gojko Arneri
O.Š. Petra Kanvelića
O.Š. Žrnovo-P.Š. Pupnat
4.621
22.670
9.242
1.386
€/godišnje
Godišnji troškovi za energiju
29
maksimalnim i minimalnim iznosima. Sliĉno tome se ponašaju i emisije CO2 ako ih gledamo
po satu, korisniku ili površini.
Tablica 2 – Troškovi i emisije u javnim zgradama prema radnom satu, korisniku i površini
Zgrade u
vlasništvu grada
Godišnji
trošak /
radni
sat
Godišnji
trošak /
korisnik
Godišnji
trošak /
površini
Ukupne
emisije /
radni sat
Ukupne
emisije /
korisnik
Ukupne
emisije /
površin
a
€ / sat € /
korisniku € / m
2 tCO2e / sat
tCO2e /
korisniku
tCO2e /
m2
Zgrada uprave 3,3 137,15 5,27 0,0095 0,3965 0,0152
Dom kulture
Liburna 1,03 254,56 1,77 0,003 0,7359 0,0051
Zgrada
Mediteranske 1,04 180,87 2,95 0,003 0,5229 0,0085
Dom Ţrnovo 1,59 238,42 2,38 0,0046 0,6892 0,0069
Škola Ţrnovo 2,31 57,76 2,81 0,0078 0,195 0,0095
Natkriveni bazen
Gojko Arneri 5,71 1564,2 15,01 0,0176 4,8091 0,0462
Gradski muzej
Korĉula 0,31 86,36 1,02 0,0008 0,2188 0,0026
O.Š. Petra
Kanavelića 8,16 32,64 0 0,0258 0,1033 0
Djeĉji vrtić 1,44 10,01 3,75 0,0042 0,0289 0,0108
Arhivski sabirni
centar 0,86 598,1 8,97 0,0022 1,5152 0,0227
O.Š. Petra
Kanavelića-P.Š.
Raĉišće
1,11 110,99 14,8 0,0028 0,2812 0,0375
Dom kulture
Ĉara 4,48 223,81 0 0,0113 0,567 0
Dom kulture
Pupnat 0,63 50,49 0 0,0016 0,1279 0
O.Š. Ţrnovo-P.Š.
Pupnat 1,44 239,33 0 0,0042 0,7036 0
3.1.2. Vozila u vlasništvu Grada Korĉule
Prikupljeni su podaci o potrošnji goriva za vozila ĉiji je vlasnik Grad Korĉula, a koriste se u
upravi Grada, u Komunalno-trgovaĉkom društvu Hober, Domu zdravlja i DVD-u. U upravi
30
Grada koriste se 2 vozila, dok se vozni park KTD-a Hober sastoji od 7 vozila, Dom zdravlja
ima 11 vozila, a DVD ima 8 vozila.
Dijagram 16 - Godišnja potrošnja goriva vozila u vlasništvu Grada Korĉule
Kod većine vozila kao pogonsko gorivo koristi se dizel, a nekoliko vozila koristi benzin. Na
dijagramu 16 prikazana je godišnja potrošnja goriva za pojedina vozila i skupine vozila u
MWh. Ukupna potrošnja goriva u 2012. godini je iznosila 489 MWh.
3.1.3. Javna rasvjeta
Rasvjeta javnih površina osigurana je pomoću 1 888 ţarulja na podruĉju Grada Korĉule od
kojih je najviše visokotlaĉnih ţivinih ţarulja, ukupno 736, zatim 578 visokotlaĉnih natrijevih
ţarulja, 513 razliĉitih štednih ţarulja, a metalhalogenih ţarulja je 61. Ukupna potrošnja
elektriĉne energije u 2012. godini je bila 715 956 kWh, a ukupni su godišnji troškovi iznosili
65 663 €.
0,00
50,00
100,00
150,00
200,00
27,53 11,51
36,02 36,02 36,02 36,02 36,02 29,66 14,52
187,54
38,44
MW
h/g
od
išn
je
Godišnja potrošnja goriva
VW Pasat (Grad Korčula) Škoda (Grad Korčula) Mitsubishi (KTD "HOBER")
MAN TGM (KTD "HOBER") MAN (KTD "HOBER") MAN TGM (KTD "HOBER")
Mercedes Vito (KTD "HOBER") HD (KTD "HOBER") VW Caddy
Vozila Doma Zdravlja Vozila DVD-a
31
Dijagram 17 - Mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije za javnu rasvjeti Grada Korĉule
Na dijagramu 17 prikazana je mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije za javnu rasvjetu u
Gradu u posljednje tri godine. Ukupna potrošnja u 2010. godini bila je 734 522 kWh, u 2011.
709 595 kWh, a potrošnja u 2012. godini kako je već i navedeno bila je 715 956 kWh.
3.1.4. Javni prijevoz
Prijevoz putnika na otoku Korĉuli obavlja Autotrans d.o.o. koji za potrebe javnog prijevoza
na otoku koristi 15 vozila, od kojih je najviše autobusa i nekoliko minibuseva. Sva vozila kao
gorivo koriste eurodizel, a njihova procijenjena potrošnja na podruĉju Grada Korĉule iznosi
44 246 litara, što preraĉunato u kWh iznosi 484 933 kWh.
3.1.5. Ukupno javni sektor
Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prikazana je na dijagramu 18, a iznosi 2 488
MWh u 2012. godini.
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
80000
90000
100000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
kWh
mjesec
2010
2011
2012
32
Dijagram 18 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema sektorima za 2012. godinu
Iz prikazanog na dijagramu vidljivo je da se najviše energije troši u zgradama u vlasništvu
grada oko 32%, javna rasvjeta troši oko 29% energije, a u javnom prijevozu kao i u vozilima
koja su u vlasništvu grada se troši otprilike ista koliĉina energije oko 19,5% tj. 19,67%.
Potrošnja energije prema razliĉitim energentima prikazana je na dijagramu 19, iz kojeg je
vidljivo da postoji 5 energenata koji se troše u ovom sektoru, a to su elektriĉna energija,
dizelsko i benzinsko gorivo, loţivo ulje i ukapljeni naftni plin.
Dijagram 19 - Ukupna potrošnja energije u javnom sektoru prema vrsti energenta za 2012.
godinu
797,71 32,06%
489,28 19,67%
715,96 28,78%
484,93 19,49%
Ukupna potrošnja energije (MWh)
Zgrade
Vozila
Javna rasvjeta
Javni prijevoz
1.020 41,01%
921,34 37,03%
52,88 2,13%
184,71 7,42%
308,71 12,41%
Ukupna potrošnja energije (MWh)
Električna energijaDizelBenzinLoživo uljeUNP
33
Iz prikazanog na dijagramu 19 je vidljivo da je udio elektriĉne energije u potrošnji energenata
najveći, oko 41%, iza nje slijedi dizelsko gorivo ĉiji je udio 37,03%. Potrošnja ukapljenog
naftnog plina (UNP) ima udio od 12,41%, a loţivo ulje 7,42%, udio benzina u potrošnji je
gotovo neznatan i iznosi svega 2,13%. Iz prikazanog se moţe zakljuĉiti da su uštede u
potrošnji energije moguće u svim analiziranim sektorima, te da bi bilo potrebno smanjiti
potrošnju elektriĉne energije u javnoj rasvjeti i zgradarstvu, a u sektoru vozila u vlasništvu
grada i javnom prijevozu moţe se poraditi na smanjenju potrošnje dizelskog goriva. TakoĊer
bi bilo potrebno uvesti mjere za smanjenju potrošnje ukapljenog naftnog plina i loţivog ulja u
zgradama u vlasništvu Grada Korĉule.
3.2. Društveni sektor
U ovom sektoru analizirana je potrošnja energije za sektor kućanstva, usluţni sektor, sektor
industrije i cestovni promet za 2012. godinu.
3.2.1. Sektor kućanstva
Prema posljednjem popisu stanovništva provedenom 2011. godine na podruĉju Grada Korĉule
postoji 2 011 kućanstva u kojima ţivi 5 663 stanovnika. Ukupna površina nastanjenog
stambenog prostora u Gradu je 299 260 2m . U kućanstvima se od energenata koriste
elektriĉna energija, ukapljeni naftni plin (UNP) i biomasu. Potrošnja pojedinog energenta
prikazana je na dijagramu 20.
Dijagram 20 - Potrošnja energenata u sektoru kućanstva
Iz dijagrama je vidljivo da je elektriĉna energija dominantan izvor energije u kućanstvima u
Gradu Korĉuli s 59%, potrošnja biomase je takoĊer velika i iznosi 34%, a potrošnja UNP-a je
7%. Ukupna potrošnja energije u ovom sektoru je 23 401 MWh u 2012. godini. Iz prikazanog
13.750 59%
1.650 7%
8.002 34%
Ukupna potrošnja energije (MWh)
ElektričnaenergijaUNP
Biomasa
34
se moţe zakljuĉiti da su najveće mogućnosti uštede u ovom sektoru vezane uz smanjene
potrošnje elektriĉne energije. Podaci na razini Ţupanije prikazuju potrošnju loţ ulja u
kućanstvima, no usmenim ispitivanjem na 12 lokalnih foruma u ţupaniji te provedbom ankete
nije pronaĊeno niti jedno kućanstvo s grijanjem na loţ ulje tako da je ovaj energent
izostavljen iz sektorske analize potrošnje energije u Gradu Korĉuli.
Mjeseĉna oĉitanja potrošnja elektriĉne energije u Gradu Korĉuli za kategoriju kućanstva, za
posljednje tri godine prikazana su na dijagramu 21. Iz dijagrama je vidljivo da se oko 500
MWh potrošnje oĉitava mjeseĉno, no ipak se za većina kućanstava to još uvijek radi na 6-
mjeseĉnoj bazi. Potrošnja u sezoni grijanja je još uvijek veća nego li ljetna potrošnja.
Potrošnja elektriĉne energije nije se znaĉajno mijenjala u posljednjih nekoliko godina.
Ukupna potrošnja elektriĉne energije u sektoru kućanstva za 2010. godinu iznosila je 13 706
MWh, u 2011. 13 601 MWh, a u 2012. potrošnja je iznosila 13 750 MWh.
Dijagram 21 - Mjeseĉna oĉitanja potrošnje elektriĉne energije u sektoru kućanstva u Gradu
Korĉuli za 2010., 2011. i 2012. godinu
3.2.2. Usluţni sektor - gospodarstvo
Budući da je smjer gospodarskog razvoja Grada Korĉule orijentiran prvenstveno na razvoj
turizma, kao i cijela Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, ovaj sektor moţe jako utjecati na
neposrednu potrošnju energije. U 2012. godini zabiljeţeno je 62 803 dolazaka i 334 168
noćenja turista na podruĉju Grad Korĉule prema podacima turistiĉke zajednice, a u idućim
godinama oĉekuje se daljnji porast dolazaka i noćenja.
0
500000
1000000
1500000
2000000
2500000
3000000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
kWh
mjesec
2010
2011
2012
35
Dijagram 22 - Potrošnja energije u usluţnom sektoru za 2012. godinu u Gradu Korĉuli
Potrošnja energije u 2012. godini u ovom sektoru prema vrstama energenata prikazana je na
dijagramu 22, dok je ukupna potrošnja energije iznosila 10 805 MWh.
Iz prikazanog je vidljivo da je najzastupljeniji energent elektriĉna energija sa udjelom od
82%, dok loţivo ulje u potrošnji energije sudjeluje sa 16%, a UNP sa samo 2%. Iz toga se
moţe zakljuĉiti da su najveće uštede u ovom sektoru moguće u smanjenju potrošnje elektriĉne
energije.
Na dijagramu 23 prikazana je potrošnja elektriĉne energije u usluţnom sektoru tj. u sektoru
gospodarstva za Grad Korĉulu. Kao što je i oĉekivano potrošnja elektriĉne energije u ovom
sektoru dvostruko poraste tijekom ljetnih mjeseci u odnosu na zimske zbog toga jer je
gospodarstvo preteţno orijentirano na turizam. U posljednje tri godine ukupna potrošnja na
godišnjoj razini ostala je otprilike ista pa tako 2010. iznosi 9 459 MWh, 2011. je 9 439 MWh
dok 2012. potrošnja iznosi 9 766 MWh. Potrebno je napomenuti da se ovdje navedena
potrošnja elektriĉne energije u gospodarstvu razlikuje od prethodno navedene jer u ovom
sluĉaju iz potrošnje nisu izuzete zgrade u vlasništvu grada i potrošnja u industriji, jer nemamo
podatke o njihovoj potrošnji u posljednje tri godine, nego samo za 2012. godinu.
8.904 82%
1.688 16% 214
2%
Ukupna potrošnja energije (MWh)
Električna energija
Loživo ulje
UNP
36
Dijagram 23 - Mjeseĉna potrošnja elektriĉne energije u gospodarstvu Grada Korĉule
3.2.3. Sektor industrije
U analizi potrošnje energije u sektoru industrije obuhvaćeno je jedino brodogradilište Leda
d.o.o. koje zapošljava 70 ljudi a ukupna površina industrijskog objekta je 52 000 2m . Jedini
energent koji troši brodogradilište je elektriĉna energija i njezina potrošnja je za 2012. godinu
bila 557 513 kWh.
3.2.4. Sektor prometa
Potrošnja energije u prometu podijeljena je prema tipovima vozila i prema gorivu koje koriste
i prikazana na dijagramu 24. Potrošnja dizela iznosi 1 339 617 litara tj. 14 682 MWh, dok je
potrošnja benzina 1 130 754 litre tj. 10 867 MWh. Ukupna potrošnja goriva u sektoru prometa
je 25 549 MWh.
0
200000
400000
600000
800000
1000000
1200000
1400000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
kWh
mjesec
2010
2011
2012
37
Dijagram 24 - Potrošnja goriva u litrama prema pojedinom tipu vozila i energentu u Gradu
Korĉuli za 2012. godinu
Vidljivo je iz dijagrama da najveću potrošnju goriva u ovom sektoru ostvaruju osobna vozila,
ako se pogledaju udjeli benzina i dizela koji su prikazani na sljedećem dijagramu vidljivo je
da je udio dizela 54%, dok se benzina troši nešto manje otprilike 46%.
Dijagram 25 - Udio benzina i dizela u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa
3.2.5. Lokalna proizvodnja energije
U Gradu Korĉuli lokalna proizvodnja energije u obliku velikih elektrana i sliĉnih postrojenja
ne postoji. Prema dostupnim podacima jedina energija koja se proizvodi je toplinska energija
iz solarnih kolektora koja se koristi za zagrijavanje tople vode. Proizvodnja toplinske energije
iz solarnih kolektora za zagrijavanje potrošne tople vode u 2012. godini bila je gotovo
neznatna, a iznosila je 30,1 MWh. U Gradu još postoji Sunĉana elektrana natkriveni bazen
0
200000
400000
600000
800000
1000000
1200000
1400000
1600000
1800000
2000000
Mopedi imotocikli
Osobniautomobili
Laki kamioni Teški kamioni
41031
1039577
55648
797536
205471 376428
litar
a go
riva
Potrošnja goriva
dizel
benzin
1.130.754 46% 1.339.617
54%
Ukupna potrošnja goriva (l)
Benzin
Dizel
38
Gojko Arneri snage 50 kW, ali ona još nije prikljuĉena na mreţu pa tako nije proizvodila
elektriĉnu energiju u referentnoj godini.
Slika 1 - Karta srednje godišnje ozraĉenosti vodoravne plohe na podruĉju Dubrovaĉko-
neretvanske ţupanije [1]
Svi otoci u Dubrovaĉkoj-neretvanskoj ţupaniji imaju veliki potencijal za proizvodnju energije
iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno iz sunca i vjetra. Otok Korĉula, na ĉijoj se istoĉnoj
strani nalazi Grad Korĉula, ima veliki potencijal za iskorištavanje energije sunca u solarnim
toplinskim sustavima i solarnim fotonaponskim sustavima. Vrijednost srednje godišnje
ozraĉenosti na ravnu horizontalnu plohu na cijelom otoku je izmeĊu 1,50 i 1,55 MWh/m2 i
prikazana je na slici 1. Vrijednost srednje godišnje ozraĉenosti na plohu pod optimalnim
kutom, koji se za otok Korĉulu nalazi izmeĊu 34° i 36°, je izmeĊu 1,69 i 1,93 MWh/m2
ovisno
o kojoj se lokaciji na otoku radi i izvoru podataka koji se koristi. Optimalni kut za naselje
Korĉulu je 34%, a vrijednost srednje godišnje ozraĉenosti na ravnu plohu je izmeĊu 1,48 i
1,57 MWh/m2, a za plohu pod optimalnim kutom te vrijednosti su izmeĊu 1,69 i 1,81
MWh/m2.
Gradnja vjetroelektrana na otocima je regulirana zakonom o Gradnji i zakonom o prostornom
ureĊenju (NN 153/13) te je zabranjena u podruĉju ZOP-a. Otok Korĉula ima veliki
vjetropotencijal, prvenstveno njegov juţni dio. Na slici 2 moţemo vidjeti da se dio tog
vjetropotencijala nalazi i na podruĉje Grada Korĉule.
39
Slika 2 - Karta vjetra Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije [1]
Potencijali iz drvne biomase koji se nalaze u Gradu uglavnom su već iskorišteni jer se dio
kućanstava grije na biomasu.
Geotermalna energija na cijelom podruĉju Ţupanije nema neki znaĉajan potencijal pa tako ni
u Gradu Korĉuli. Geotermalni gradijent je razmjerno nizak i iznosi od 10 do 20°C/km [1].
3.2.6. Ukupno društveni sektor
Ukupna potrošnja u društvenom sektoru podijeljena prema sektorima za 2012. godinu u
Gradu Korĉuli prikazana je na dijagramu 26.
Dijagram 26 - Ukupna potrošnja energije u društvenom sektoru za Grad Korĉulu u 2012.
godini
23.401,38 39%
10.805,38 18%
557,51 1%
25.548,75 42%
Ukupna potrošnja energije (MWh)
Kućanstva
Usluge
Industrija
Promet
40
Najveći udio u potrošnji energije ima sektor prometa u kojem se troši 42% energije, slijedi ga
sektor kućanstva sa 39% potrošnje, a sektor usluga ima potrošnju od 18%, dok je sektor
industrije gotovo zanemariv. Iz ovog prikaza moguće je zakljuĉiti da se najveće uštede u
potrošnji energije mogu ostvariti u sektoru prometa i kućanstva. U sektoru usluga se oĉekuje
porast potrošnje energije zbog orijentacije cijelog gospodarstva prema turizmu i daljnjeg
njegovog razvoja i zbog toga je poţeljno da svi novi projekti u razvoju turizma pokušaju
postići najveću moguću razinu energetske efikasnosti.
Dijagram 27 - Potrošnja energije u društvenom sektoru prema energentima za Grad Korĉulu u
2012. godini
Ako se pogleda potrošnja energije prema pojedinim energentima u društvenom sektoru koja je
prikazana na dijagramu 27 vidljivo je da je najveća potrošnja elektriĉne energije ĉiji udio
iznosi 39%, a iza nje kao energenti slijede dizel sa 24% i benzin sa 18%. Biomasa ima
znaĉajan udio od 13% u potrošnji prvenstveno zbog korištenja u kućanstvima dok male udjele
od 3% u potrošnji imaju UNP i loţivo ulje.
3.3. Ukupna potrošnja energije
Ukupna potrošnja energije u Gradu Korĉuli u 2012. godini iznosila je 62 801 MWh za
analizirane sektore. Udio javnog sektoru u ukupnoj potrošnji energije je 3,96%, a potrošnja
energije u svakom sektoru prikazana je na dijagramu 28.
23.212 39%
1.688 3%
14.682 24%
10.867 18%
1.864 3% 8.002
13%
Ukupna potrošnja energije (MWh)
Električna energija
Loživo ulje
Dizel
Benzin
UNP
Biomasa
41
Dijagram 28 - Udio pojedinog sektora u ukupnoj potrošnji energije Grada Korĉule u 2012.
godini
Ako se pogledaju udjeli potrošnje energije prema pojedinim energentima prikazani na
dijagramu 29 moţe se primijetiti da je potrošnje elektriĉne energije najveća sa udjelom od
38,59%, dok su udjeli dizela i benzina sljedeći sa 24,85% i 17,39%. Ako se udjeli dizela i
benzina zbroje njihov udio je oko 42% iz ĉega se moţe zakljuĉiti da se najveće uštede mogu
ostvariti u sektoru prometa i u potrošnji elektriĉne energije.
Dijagram 29 - Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji energije u Gradu Korĉuli za
2012. godinu
37,26%
17,21%
0,89%
40,68%
1,27% 0,78% 1,14% 0,77%
Kućanstva
Usluge
Industrija
Promet
Zgrade u vlasništvu grada
Vozila u vlasništvu grada
Javna rasvjeta
Javni prijevoz
Električna energija 38,59%
Loživo ulje 2,98%
Dizel 24,85%
Benzin 17,39%
UNP 3,46% Biomasa
12,74%
42
4. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 GRADA KORĈULE
4.1. Javni sektor
Emisije CO2 za svaki sektor proraĉunate su pomoću izraĉunate potrošnje energenata u tom
sektoru i faktora emisija koji su preuzeti iz BEI tablica za pojedini energent. Emisije u javnom
sektoru prema pojedinom pod sektoru prikazane su u dijagramu 30, dok su ukupne emisije u
ovom sektoru za 2012. godinu u Gradu Korĉuli iznosila 697 tCO2.
Dijagram 30 - Ukupne emisije za pod sektore u javnom sektoru
Dijagram 31 - Emisije u javnom sektoru prema vrsti energenta
Zgrade 215,92
31%
Vozila 129,61
19%
Javna rasvjeta 221,95
32%
Javni prijevoz 129,36
18%
Ukupno emisije(tCO2e)
Električna energija 316,28 45,39% Dizel
245,78 35,27%
Benzin 13,19 1,89%
Loživo ulje 51,47 7,39%
UNP 70,13
10,06%
Ukupno emisije (tCO2e)
43
Budući da javna rasvjeta i zgrade u vlasništvu grada emitiraju najviše emisija, oko 32%, tj.
31% tu postoje i najveće mogućnosti za smanjenje emisija. Ostali pod sektori sa podjednakim
udjelima od 18%, tj. 19% takoĊer pruţaju znatne mogućnosti za smanjenje emisije CO2. Ako
se pogleda dijagram 31 na kojem su prikazane emisije prema pojedinim tipovima energenata
vidljivo je da su najveće uštede moguće na smanjenju emisija iz elektriĉne energije, ĉiji udio
emisija iznosi 45,39%, zatim na dizelskom gorivu ĉiji je udio emisija oko 35%. Udio emisija
iz ukapljenog naftnog plina i loţivog ulja su 10%, odnosno 7,4% dok je udio emisija iz
benzina gotovo zanemariv i iznosi samo 1,89%.
4.2. Društveni sektor
Emisije u društvenom sektoru prikazane prema razliĉitim sektorima nalaze se u dijagramu 32.
Dijagram 32 - Emisije prema sektorima za Grad Korĉulu u 2012. godini
Najviše emisija ostvaruje se u sektoru prometa u kojem se troši i najviše energije. Emisije
sektora prometa ĉine 40% emisija u Gradu Korĉuli, slijede ga sektori kućanstva i usluga sa
udjelima emisija od 28% i 20%, dok su emisije u industriji 1%. Emisije koje proizvodi
odlagalište otpada su 11%. Ako se pogledaju emisije prema energentima koje su prikazane na
dijagramu 33 vidljivo je da se najviše emisija ostvaruje od potrošnje elektriĉne energije i te
emisije ĉine 43% od svih emisija. Nakon toga slijede emisije ostvarene u prometu jer su udjeli
emisija iz dizela i benzina zajedno oko 40%, dok su emisije iz loţivog ulja i ukapljenog
4.641 28%
3.279 20%
173 1%
6.628 40%
1.935 11%
Ukupno emisije (tCO2e)
Kućanstva
Usluge
Industrija
Promet
Komunalniotpad
44
naftnog plina 3%. Emisije iz biomase su zanemarive iako je udio energije dobivene iz
biomase u ovom sektoru oko 13%, dok 12% emisija dolazi iz odlaganja otpada.
Dijagram 33 - Emisije prema vrsti energenta u Gradu Korĉuli za 2012. godinu
4.3. Ukupne emisije
Ukupne emisije u Gradu Korĉuli u 2012. godini za analizirane sektore iznosile su 17 353
tCO2, od toga je 697 tCO2 emitirano u javnom sektoru iz ĉega proizlazi da je udio emisija iz
javnog sektora 3,96%. Za svaki sektor udjeli emisija prikazani su na dijagramu 34.
Dijagram 34 - Udio ukupnih emisija u Gradu Korĉuli prema sektorima za 2012. godinu
7.196 43%
470 3%
3.917 23%
2.711 16%
423 3%
4 0%
1.935 12%
Ukupne emisije (tCO2e) ElektričnaenergijaLoživo ulje
Dizel
Benzin
UNP
Biomasa
Komunalni otpad
26,75%
18,90%
1,00%
38,19%
1,24%
0,75%
1,28% 0,75%
11,15%
Kućanstva
Usluge
Industrija
Promet
Zgrade u vlasništvu grada
Vozila u vlasništvu grada
Javna rasvjeta
Javni prijevoz
Komunalni otpad
45
Najviše emisija ostvaruje sektor prometa u kojem i potrošnja energije najveća. Ako se zbroje
svi sektori koji spadaju u promet dobije se udio emisija od gotovo 40% te se u tom sektoru
mogu najviše smanjiti emisije.
Ako se pogleda dijagram 35 na kojem su prikazane ukupne emisije prema tipovima
energenata u Gradu vidljivo je da nešto više od 43% svih emisija dolazi od elektriĉne energije
dok gotovo cijela druga polovica tj. oko 40% emisija dolazi od dizela i benzina, nije
zanemariv niti udio emisija koje dolaze iz otpada i ĉine oko 11%.
Dijagram 35 - Udio ukupnih emisija prema vrsti energenta u Gradu Korĉuli za 2012. godinu
43,34%
3,00%
23,96%
15,68%
2,84% 0,02%
11,14%
Električna energija
Loživo ulje
Dizel
Benzin
UNP
Biomasa
Komunalni otpad
46
5. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA CO2
U ovom poglavlju opisane su mjere koje je potrebno provesti s ciljem da se dostigne ţeljeno
smanjenje emisija od minimalno 20% do 2020. godine. Navedene mjere opisane su u
tablicama prema sljedećim parametrima:
redni broj mjere
naziv mjere
kratak opis mjere
tijelo zaduţeno za provedbu mjere
poĉetak i kraj provedbe mjere
procjena troškova mjere
procijenjena ušteda energije postignuta mjerom
procijenjeno smanjenje emisija CO2
5.1. Mjere u zgradama u vlasništvu Grada
Redni broj 5.1.1.
Naziv mjere Zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski uĉinkovitijim štednim
ţaruljama
Kratak opis
Sukladno EU propisima u pogledu rasvjetnih tijela sa ţarnom niti,
predviĊeno je da do 2020. godine bude zamijenjeno 60% rasvjetnih
tijela u zgradama u javnom vlasništvu, a oĉekuje se da će svako
rasvjetno tijelo uštedjeti 80% elektriĉne energije u odnosu na
zamijenjenu ţarulju.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, DNŢ, KORA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] 30-70 kn/ţarulji
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 53,61
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 16,62
Redni broj 5.1.2.
Naziv mjere Ugradnja toplinskih solarnih kolektora za pripremu potrošne tople
vode i grijanje prostora na krovove javnih zgrada
47
Kratak opis
U javnim zgradama u kojima se potrošna topla voda zagrijava
pomoću elektriĉne energije uvest će se sustavi solarnog zagrijavanja
potrošne tople vode, a gdje je to moguće toplina dobivena iz solarnih
kolektora koristiti će se za pomoć sustavu grijanja. PredviĊa se da će
se od 2016. barem u jednoj zgradi godišnje ugraditi takav sustav.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, KORA, FZOEU, DNŢ
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2016.-2020.
Procjena troškova [kn] 5000 kn/m2 sustava
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 20,51
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 6,36
Redni broj 5.1.3.
Naziv mjere Rekonstrukcija kotlovnice na loţ ulje i prelazak na biomasu ili
dizalice topline + solarni toplinski kolektori
Kratak opis
O.Š. Petra Kanavelića ima kotlovnicu na loţivo ulje koju je potrebno
rekonstruirati i prenamijeniti tako da maksimalno iskorištava
obnovljive izvore energije.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, KORA, O.Š. Petra Kanavelića
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2018.-2020.
Procjena troškova [kn] 150 000 kn
Procijenjena ušteda
energije [MWh] Zamjena sustava grijanja (10 000 litara)
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 31,19
Redni broj 5.1.4.
Naziv mjere Izolacija vanjske ovojnice zgrada i krovišta
Kratak opis
Izolacijom vanjske ovojnice zgrada i krovišta postići će se uštede u
potrošnji toplinske energije u rasponu od 40-60%. Budući da je
odreĊeni dio zgrada koje su u vlasništvu Grada pod nekih oblikom
kulturne baštine potrebno je voditi raĉuna o tome kod obnove
vanjske ovojnice i krovišta.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, DNŢ, KORA, DUNEA
Poĉetak i kraj provedbe 2014.-2020.
48
[god.]
Procjena troškova [kn] 250kn/m2
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 71,11
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 19,25
Redni broj 5.1.5.
Naziv mjere Zamjena vanjske stolarije zgrade
Kratak opis
Zamjenom dotrajale vanjske stolarije u barem jednoj javnoj zgradi
godišnje vanjskom stolarijom ĉiji je ukupni koeficijent prolaza za
cijeli prozor ukupno manji od 1,4 W/m2K ostvarit će se uštede od
minimalno 10% na troškovima grijanja
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, DNŢ, KORA, DUNEA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] 1500-2000 kn/m2
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 17,78
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 5,51
Redni broj 5.1.6.
Naziv mjere Edukacija zaposlenih u javnim zgradama o mogućnostima uštede
energije i smanjenja emisije CO2 promjenama ponašanja
Kratak opis
Organizirati radionice, seminare i sl. za djelatnike i korisnike javnih
zgrada na kojima bi ih se obrazovalo o naĉinima štednje energije.
Promjenom naĉina ponašanja npr. ne grijanjem prostora zima iznad
20°C i ljeti ne hlaĊenjem ispod 27°C, gašenjem rasvjete, korištenjem
prirodne rasvjete, iskljuĉivanjem ureĊaja koji su u standby modu i sl.
moguće je ostvariti uštede u potrošnji energije od 5 do 10%
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, KORA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] 20000 kn/god.
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 39,89
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 12,36
49
Redni broj 5.1.7.
Naziv mjere UvoĊenje fotonaponskih sustava malih snaga na krovove zgrada
Kratak opis
Grad će ispitati mogućnosti instalacije fotonaponskih sustava na
krovove javnih zgrada i naĉinu prikljuĉenja na mreţu te dobivanju
dozvola za prikljuĉenje. TakoĊer će voditeljima ustanova u javnim
zgradama pomoći u prikupljanju dokumentacije i olakšati im
nabavljanje dozvola za fotonaponske objekte. PredviĊa se da će se do
2020. godine na krovovima javnih zgrada izgraditi minimalno 1
sustav snage 30 kW.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, DUNEA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2015.-2020.
Procjena troškova [kn] 10kn/W
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 40,5
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 12,6
Redni broj 5.1.8.
Naziv mjere Energetski pregledi i certificiranje javnih zgrada
Kratak opis
Energetsko certificiranje zgrada javne namjene u Republici Hrvatskoj
regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima graĊevina i
energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13), Pravilnikom 16
o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede
graĊevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13), te
Pravilnikom o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o
energetskim pregledima graĊevina (NN 81/12). Od srpnja 2013.
godine na snazi je zakonska obveza prema kojoj sve zgrade javne
namjene veće od 1000 m2 trebaju imati izloţen energetski certifikat
izraĊen u skladu s metodologijom propisanom od strane Ministarstva
graditeljstva i prostornog ureĊenja. U ţupaniji je predviĊeno 50000
m2 u 2014. godini. U Gradu će biti obuhvaćene godišnje minimalno
dvije zgrade do ukupne površine od 3 000 m2.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, KORA, DUNEA, Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] 30 000 kn/god
Procijenjena ušteda 44,31
50
energije [MWh]
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 13,74
Redni broj 5.1.9.
Naziv mjere Provedba zelene javne nabave
Kratak opis Nabavka zelenih certifikata kod kupovine elektriĉne energije,
nabavka efikasnije opreme.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 6,38
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 1,98
Ukupno smanjenje emisija u ovom sektoru do 2020. godine je 119,6 tCO2.
5.2. Mjere u javnom prometu
Redni broj 5.2.1.
Naziv mjere Poticanje korištenja biogoriva u autobusima
Kratak opis
Sukladno Zakonu o biogorivima za prijevoz, javni sektor je u obvezi
korištenja višeg udjela biogoriva nego privatni sektor. Ovdje je
pretpostavljeno da je do 2020. godine 20% potrošnje dizelskog
goriva zamijenjeno biogorivima, u javnom sektoru.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, Ministarstvo gospodarstva, Autotrans d.o.o.
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] Zamjena goriva
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 25,8
51
Redni broj 5.2.2.
Naziv mjere Poticanje korištenja javnog prijevoza (elektriĉni vlakić)
Kratak opis Na podruĉju Grada Korĉule bio bi uveden novi oblik javnog
prijevoza koji bi koristio elektriĉnu energiju. Turistiĉki vlakić koji bi
se sastojao od dvije trase koji zajedniĉki dijele tri stajališta i opisane
su u prometnoj studiji Grada Korĉule.
Tijelo zaduţeno za
provedbu
Grad Korĉula, KORA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.]
2018.-
Procjena troškova [kn] Potrebna je detaljna studija
Procijenjena ušteda
energije [MWh]
Uštede se oĉituju u smanjenju korištenja osobnih vozila što je
proraĉunato u sektoru prometa
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ]
Smanjenje emisija se oĉituje u smanjenju korištenja osobnih vozila
što je proraĉunato u sektoru prometa
Ukupno smanjenje emisija u sektoru javnog prijevoza do 2020. godine iznosi 25,8 tCO2.
5.3. Mjere za vozila u vlasništvu Grada
Redni broj 5.5.1.
Naziv mjere Nabava novih vozila sukladno kriterijima zelene javne nabave
Kratak opis
Oĉekuje se da će do 2020. godine 60% vozila u vlasništvu Grada biti
zamijenjeno novim uĉinkovitijim vozilima te da će se na taj naĉin
potrošnja goriva i emisije CO2 smanjiti za 30% u odnosu na trenutno
stanje.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 116,65
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 38,88
Ukupno smanjenje emisija za ovaj sektor iznosi 38,88 tCO2.
52
5.4. Mjere u sektoru javne rasvjete
Redni broj 5.4.1.
Naziv mjere Zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski uĉinkovitijim
Kratak opis
Zamijeniti će se preostale visokotlaĉne ţivine ţarulje metal
halogenim ţaruljama tako da će se promijeniti cijela svjetiljka
(prigušnica, reflektor i sijalica) će se tako ostvariti uštede do 70%. U
sluĉaju zamjene samo ţarulja uštede su izmeĊu 40% i 50%.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, HEP ESCO, KORA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] 160 000 kn, samo ţarulje bez zamjene svjetiljki
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 233
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 72,23
Redni broj 5.4.2.
Naziv mjere Ugradnja prigušnice na rasvjetnim tijelima radi upravljanja
intenzitetom rasvjete
Kratak opis
U rasvjetnim tijelima koja se zamjenjuju potrebno je zamijeniti cijeli
sklop pa će se na svjetiljci ugraditi nove prigušnice koje će omogućiti
dodatne uštede u javnoj rasvjeti.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, HEP ESCO
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 46,6
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 14,45
Redni broj 5.4.3.
Naziv mjere Izrada Master plana javne rasvjete
Kratak opis
Master plan javne rasvjete Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije bi
predstavljao temeljnu podlogu za provedbu sloţenog investicijskog
projekta rekonstrukcije i izgradnje energetski uĉinkovite javne
rasvjete. Master planom će, na temelju prikupljenih i obraĊenih
podataka o postojećoj javnoj rasvjeti gradova i općina, biti prikazani
53
potencijali energetskih i troškovnih ušteda. Potrebno je naglasiti da
će tehniĉka rješenja predloţena Master planom obuhvaćati, osim
modernizacije postojećih svjetiljaka ili sijalica, radove na
rekonstrukciji postojeće javne rasvjete u svrhu postizanja svjetlo
tehniĉkih parametara u skladu sa normom HRN EN 13201.
Faze provedbe projekta Master plan javne rasvjete Dubrovaĉko-
neretvanske ţupanije su sljedeće:
FAZA I: Aktivnosti vezane uz izradu Master plana javne rasvjete;
FAZA II: Aktivnosti vezane uz izradu projektne dokumentacije;
FAZA III: Aktivnosti vezane za provedbu ugradnje projektirane
opreme i materijala u sustavu javne rasvjete.
Detaljna dinamika provedbe po fazama biti će dana u godišnjim
Planovima energetske uĉinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije
Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije. Sama izrada Master plana neće
rezultirati direktnim energetskim uštedama u promatranom razdoblju
od 2014. do 2016. godine, već u sljedećem trogodišnjem razdoblju.
Tijelo zaduţeno za
provedbu
Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija Regionalna razvojna agencija
Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, DUNEA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2016.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] -
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] -
Ukupno smanjenje emisija u sektoru javne rasvjete u Gradu Korĉuli do 2020. godine iznosi
86,68 tCO2.
5.5. Mjere u sektoru kućanstva
Redni broj 5.6.1.
Naziv mjere Sufinanciranje korištenja solarnih kolektorskih sustava kod fiziĉkih
osoba
Kratak opis Prema planu ţupanije godišnje bi se do 2016. trebalo u ţupaniji
ugraditi od 50 do 80 solarnih sustava za grijanje potrošne tople vode i
kao pomoć tj. dopuna postojećeg sustava grijanja. PredviĊeno je da
će se od toga u Gradu Korĉuli instalirati minimalno godišnje 4
solarna sustava.
Tijelo zaduţeno za
provedbu
Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, Regionalna razvojna agencija
Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, DUNEA, Grad Korĉula, KORA
Poĉetak i kraj provedbe 2014.-2016.
54
[god.]
Procjena troškova [kn] 120 000 kn/god
Procijenjena ušteda
energije [MWh]
18,75
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ]
5,81
Redni broj 5.6.2.
Naziv mjere Zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski uĉinkovitijim
Kratak opis
Budući da Europska Unija povlaĉi iz upotrebe ţarulje sa ţarnom niti
i potiĉe korištenje štedne rasvjete u kućanstvima za oĉekivati je da će
do 2020. godine barem 60% kućanstava u Gradu Korĉuli koristiti
štednu rasvjetu s ĉime će ostvariti uštedu u odnosu na obiĉne ţarulje i
do 80%. Grad Korĉula će dodjeljivati subvencije za uvoĊenje štedne
rasvjete sukladno mogućnostima u proraĉunu.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, KORA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] 750 kn/kućanstvu
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 1 567,64
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 485,97
Redni broj 5.6.3.
Naziv mjere Izolacija vanjske / unutarnje ovojnice zgrada i krovišta
Kratak opis
U sklopu ove mjere, Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost
i Ţupanija sufinanciraju troškove ugradnje energetski uĉinkovitih
vanjskih fasada u skladu s Pravilnikom o poticanju mjera energetske
uĉinkovitosti na stambenim objektima fiziĉkih osoba u Dubrovaĉko-
neretvanskoj ţupaniji koji definira sve nuţne kriterije za uspješnu
provedbu ove mjere. Grad Korĉula će dodatno financirati ovu mjeru
tako da se predviĊa da će se od 2014.-2016. obnoviti minimalno 4
objekata, a kasnije bi se ta dinamika mogla i povećati ovisno o
sredstvima koja će Fond i Ţupanija imati na raspolaganju.
Tijelo zaduţeno za
provedbu
Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, Regionalna razvojna agencija
Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, DUNEA, Grad Korĉula, KORA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2016.
Procjena troškova [kn] 480 000 kn
55
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 101,34
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 31,41
Redni broj 5.6.4.
Naziv mjere Zamjena vanjske stolarije
Kratak opis
U sklopu ove mjere, Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost
i Ţupanija sufinanciraju troškove izmjene vanjske stolarije u skladu s
Pravilnikom o poticanju mjera energetske uĉinkovitosti na
stambenim objektima fiziĉkih osoba u Dubrovaĉko-neretvanskoj
ţupaniji koji definira sve nuţne kriterije za uspješnu provedbu ove
mjere. Grad Korĉula će dodatno financirati ovu mjeru tako da se
predviĊa da će se od 2014.-2016. obnoviti minimalno 4 objekata, a
kasnije bi se ta dinamika mogla i povećati ovisno o sredstvima koja
će Fond i Ţupanija imati na raspolaganju.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija, DUNEA, Grad Korĉula, KORA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2016.
Procjena troškova [kn] 480 000 kn
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 33,78
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 10,47
Redni broj 5.6.5.
Naziv mjere Prelazak s elektriĉnog grijanja prostora i PTV-a na visokouĉinkovite
dizalice topline, subvencionirano od strane grada
Kratak opis
Preporuĉa se korištenje dizalica topline kojima je toplinski izvor
voda za zagrijavanje prostora i PTV-a. Zbog trenutno velike cijene
investicije Grad Korĉula će dodatno sufinancirati ugradnju takvog
sustava u kućanstva. Grad će takoĊer istraţiti druge mogućnosti
sufinanciranja ovakvih projekata. Preporuĉa se ugradnja ovakvog
sustava kod nisko temperaturnog podnog i panelnog grijanja te je
potrebno voditi raĉuna da se kod obnove i gradnje novih objekata
promovira ovakvo tehniĉko rješenje. PredviĊa se da će se do 2020.
godine u kućanstvima u Gradu Korĉuli ugraditi 10 dizalica topline.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, DNŢ, DUNEA
Poĉetak i kraj provedbe 2015.-2020.
56
[god.]
Procjena troškova [kn] 30 000 - 60 000 kn/dizalici topline (voda/voda, zemlja-voda)
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 58,65
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 18,18
Redni broj 5.6.6.
Naziv mjere Zamjena kućanskih ureĊaja energetski uĉinkovitijima
Kratak opis
Prema analizama navika hrvatskih kućanstava većina glavnih
kućanskih ureĊaja se mijenja se novim modelima svakih 6 godina.
Pretpostavlja se da se u kućanstvu otprilike 70% elektriĉne energije
troši na rad kućanskih ureĊaja. Ako se pretpostavi da će 50%
kućanstava zamijeniti svoje stare ureĊaje novim, energetski
uĉinkovitijim do 2020., oĉekuju se uštede u potrošnji elektriĉne
energije u kućanstvima od minimalno 10%.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, DNŢ, DUNEA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 1 375
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 426,25
Redni broj 5.6.7.
Naziv mjere Edukacija stanovnika o mogućnostima uštede energije i smanjenja
emisija CO2 promjenama u ponašanju
Kratak opis
PredviĊa se da će se obrazovnim aktivnostima obuhvatiti 20%
stanovništva Grada Korĉule koji će na temelju steĉenog znanja
uštedjeti 10% neposredno utrošene energije u vlastitim kućanstvima.
PredviĊeni kanali su: seminari, radionice, info dani, kampanje,
ankete. (ugradnja pametnih brojila elektriĉne energije), info pultova,
info ureda
Tijelo zaduţeno za
provedbu KORA, Grad Korĉula, DNŢ, DUNEA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] 60 000 kn (150 000 -500 000 kn)
Procijenjena ušteda 468,02 (….)
57
energije [MWh]
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 92,82 (…..)
Redni broj 5.6.8.
Naziv mjere UvoĊenje fotonaponskih sustava malih snaga na krovove zgrada
Kratak opis
Grad će informirati graĊane o mogućnostima instalacije
fotonaponskih sustava na njihove krovove i naĉinu prikljuĉenja na
mreţu te dobivanju dozvola za prikljuĉenje. TakoĊer će graĊanima
pomoći u prikupljanju dokumentacije i olakšati im nabavljanje
dozvola za fotonaponske objekte. Nije predviĊeno nikakvo
sufinanciranje od strane Grada jer je izgradnja fotonaponskog sustava
koji proizvodi subvencioniranu elektriĉnu energiju sama po sebi
isplativa. PredviĊa se da će graĊani do 2020. godine na krovovima
svojih zgrada izgraditi minimalno 3 sustava snage 10 kW.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, DUNEA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2015.-2020.
Procjena troškova [kn] 10 kn/W
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 44,1
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 13,67
Redni broj 5.6.9.
Naziv mjere Poticati udruţivanje stanovnika u male energetske zadruge kako bi
lakše povećali energetsku efikasnost svojih zgrada
Kratak opis
Grad će pomagati udruţivanje graĊana u energetske zadruge ĉija je
svrha povećanje energetske uĉinkovitosti i proizvodnja energije iz
obnovljivih izvora energije. Npr. Grad će administrativno pomagati
min. 7 domaćinstava naselja ….. koji bi uloţili u sanaciju proĉelja,
stolarije, instalaciju solarnih kolektora i fotonaponskih kolektora za
proizvodnju elektriĉne energije, a višak bi mogli davati za javnu
potrošnju općine. Na taj naĉin će graĊani lakše financirati projekte, a
općina će im pomoći u prikupljanju potrebne dokumentacije za
projekte te ih informirati o mogućnostima sufinanciranja. PredviĊa se
da će se do 2020. godine na ovaj naĉin obnoviti barem 1 proĉelje,
zamijeniti stolarija na barem 1 objektu te instalirati barem 1
fotonaponski sustav.
Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, graĊani (npr. Udruge)
58
provedbu
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 31,59
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 9,79
Ukupno smanjenje emisija u sektoru kućanstva do 2020. godine za Grad Korĉulu iznosi
1 094 tCO2.
5.6. Mjere u usluţnom sektoru
Redni broj 5.6.1.
Naziv mjere Zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski uĉinkovitijim
Kratak opis
Pretpostavljeno je da kod 20% poduzeća moţe uštedjeti 80% energije
koja se koristi za rasvjetu. Za preciznije podatke potrebno je provesti
detaljne analize profila i karakteristika poduzeća na podruĉju Grada
Korĉule te se predlaţe provedba anketnog istraţivanja 2015. godine.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, DNŢ, DUNEA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] 6 kn/m2 objekta
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 242,04
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 75,03
Redni broj 5.6.2.
Naziv mjere Udruţivanje iznajmljivaĉa apartmana u energetske zadruge
Kratak opis
Potrebno je iznajmljivaĉe apartmana organizirati u energetske
zadruge kako bi mogli podnijeti zajedniĉki zahtjev za certificiranjem
zgrada zbog zakonske obaveze po kojoj će svi objekti koji se
iznajmljuju od 01/01/2016 morati posjedovati energetski certifikat.
Kako bi certificiranje objekata bilo povoljnije, cijena za udruţene
iznajmljivaĉe bi sigurno bila manja. PredviĊa se da će se nakon
izrade certifikata na osnovu energetskog osviještenja iznajmljivaĉa
apartmana te promjena navika i ponašanja ostvariti uštede u potrošnji
59
energije od 5%..
Tijelo zaduţeno za
provedbu
Grad Korĉula, Turistiĉka zajednica općine, KORA, Udruga
iznajmljivaĉa privatnog smještaja grada Korĉule
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 108,05
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 32,79
Redni broj 5.6.3.
Naziv mjere Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta, subvencioniranje od
stane FZOEU, DNŢ
Kratak opis
Pretpostavlja se da će se u usluţnom sektoru godišnje energetski
obnoviti minimalno 2% zgrada toplinskom izolacijom vanjske
ovojnice i krovišta te da će na taj naĉin uštedjeti 40% energije
potrebne za grijanje. Grad Korĉula će informirati poduzetnike o
mogućnostima uštede te mogućnostima financiranja projekata te
smanjiti komunalne doprinose za energetski efikasne zgrade, B ili
viša kategorija na energetskom certifikatu.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, FZOEU, DNŢ, DUNEA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] 250 kn/m2
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 269,7
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 81,84
Redni broj 5.6.4.
Naziv mjere Zamjena vanjske stolarije, subvencioniranje od strane FZOEU, DNŢ
Kratak opis
Pretpostavlja se da će se u usluţnom sektoru godišnje energetski
obnoviti minimalno 2% zgrada zamjenom dotrajale vanjske stolarije
te da će na taj naĉin uštedjeti 10% energije potrebne za grijanje. Grad
Korĉula će informirati poduzetnike o mogućnostima uštede te
mogućnostima financiranja projekata te smanjiti komunalne
doprinose za energetski efikasne zgrade, B ili viša kategorija na
energetskom certifikatu.
Tijelo zaduţeno za Grad Korĉula, FZOEU, DNŢ, DUNEA
60
provedbu
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] 1 500-2 000 kn/m2 prozora
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 67,43
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 20,46
Redni broj 5.6.5.
Naziv mjere Poticanje uvoĊenja solarnog hlaĊenja u veće gospodarske objekte
Kratak opis
Podruĉje mediteranske klime idealno je za uvoĊenje solarnog
hlaĊenja u velike gospodarske objekte gdje je potrebno hladiti
prostor, kuće za odmor, veće restorane, trgovaĉke centre itd. jer
sunca ima u izobilju, a hlaĊenje se poklapa sa periodima dana kada je
sunca najviše. Grad Korĉula bio trebala organizirati informiranje
vlasnika o mogućnostima uštede uvoĊenjem solarnog hlaĊenja u
njihove objekte te se predviĊa da bi se do 2020. godine izgradio
barem 1 sustav solarnog hlaĊenja. Grad Korĉula/DNŢ bi takoĊer
mogla sufinancirati projekt s 20% od ukupnih sredstava.
Tijelo zaduţeno za
provedbu
Grad Korĉula, DNŢ, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo
turizma, KORA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2015.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] -
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] -
Redni broj 5.6.6.
Naziv mjere Kompenzator jalove snage
Kratak opis
Ugradnja kompenzatora se preporuĉa u svim objektima u kojima
ureĊaji troše veliku koliĉinu jalove snage. Podatak o potrošnji jalove
elektriĉne energije se nalazi na raĉunima za elektriĉnu energiju.
PredviĊa se ugradnja kompenzatora u 10% objekata i ostvarivanje
uštede od 10% u potrošnji elektriĉne energije.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
61
Procjena troškova [kn] 8 kn/m2 objekta
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 89,04
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 27,6
Redni broj 5.6.7.
Naziv mjere Izgradnja postrojenja za proizvodnju peleta
Kratak opis
Zbog velikog interesa za korištenje peleta za grijanje prostora Grad
Korĉula i KORA će izraditi postrojenje za proizvodnju peleta.
Trenutno je u aktualno traţenje lokacije i priprema projekta za
izgradnju postrojenja.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, KORA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] 300 000 – 4 000 000 kn
Procijenjena ušteda
energije [MWh] -
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] -
Redni broj 5.6.8.
Naziv mjere Gradnja hotela u Gradu Korĉuli po principu zelenog hotela
Kratak opis Grad će raspisati uvjete gradnje novih turistiĉkih objekata po
principu zelene gradnje.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, DNŢ, FZOEU
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2015.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] -
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] -
Redni broj 5.6.9.
Naziv mjere Grad Korĉula će na svom podruĉju planirati izgradnju minimalno
jedne solarne elektrane veće od 500 kW
Kratak opis Grad Korĉula će promovirati ideju o gradnji solarne elektrane ili
62
drugih OIE.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, privatni investitor
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2015.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] -
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] -
Ostvareno ukupno smanjenje emisija u usluţnom sektoru u 2020. godini je 237,7 tCO2.
5.7. Mjere u sektoru prometa
Redni broj 5.7.1.
Naziv mjere Promocija car-sharinga izmeĊu stanovnika općine
Kratak opis DUNEA će provoditi seminare i radionice na kojima će predstaviti
graĊanima i pravnim osobama prednosti car-sharinga.
Tijelo zaduţeno za
provedbu DUNEA, Grad Korĉula
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2016.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 138
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 35,79
Redni broj 5.7.2.
Naziv mjere Promocija kupnje elektriĉnih vozila
Kratak opis
Grad Korĉula će informirati graĊane i pravne osobe u Gradu o
mogućnostima nabavke elektriĉnih vozila te o poticajima koje mogu
ostvariti pomoću Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost
(FZOEU). TakoĊer će informirati graĊane o uštedama koje mogu
ostvariti nabavkom elektriĉnog ili hibridnog vozila.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, FZOEU, KORA d.o.o., DUNEA
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] -
63
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 31,42
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 8,15
Redni broj 5.7.3.
Naziv mjere Izgradnja novih biciklistiĉkih staza i promicanje biciklizma kao
brzog, efikasnog i zdravog naĉina prijevoza
Kratak opis
Grupa mjera za unaprjeĊenje biciklistiĉkog prijevoza na podruĉju
Grada obuhvaća sljedeće aktivnosti:
• Izgradnja biciklistiĉkih staza na ĉitavom podruĉju Grada;
• Kontinuirano odrţavanje biciklistiĉkih staza.
U sklopu provedbe mjere potrebno je:
• Urediti i oznaĉiti biciklistiĉke staze;
• Izraditi panoe s kartama oznaĉenih biciklistiĉkih staza;
• Smanjiti broj mogućih nesreća biciklista odvajanjem biciklistiĉkih
staza od prometnica namijenjenih motornim vozilima gdje god je to
moguće;
• Osigurati servis i omogućiti i ostavljanje privatnih bicikala u garaţi;
• Promovirati i poticati korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva
posebno na kratkim udaljenosti;
• Kontinuirano provoditi programe i edukaciju o prednostima
biciklistiĉkog prijevoza u vrtićima, školama, tribinama za
graĊanstvo,
• Osmisliti i provoditi kampanju „Biciklom je zdravije!“
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2016.
Procjena troškova [kn] 16 500 kn
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 10,7
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 2,78
Redni broj 5.7.4.
Naziv mjere UvoĊenje 10% biogoriva u prometu
Kratak opis
Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/2009, 145/2010, 26/2011,
144/2012) i Nacionalni akcijski plan poticanja proizvodnje i
korištenja biogoriva u prijevozu za razdoblje 2011-2020. (2010)
propisuju udio biogoriva u gorivima za prijevoz od 10% u 2020.
64
godini.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Ministarstvo gospodarstva
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2011.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] Zamjena goriva
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 662,76
Redni broj 5.7.5.
Naziv mjere Promoviranje korištenja javnog prijevoza kao jeftinog i efikasnog
naĉina prijevoza
Kratak opis
Grad Korĉula će u suradnji sa pruţateljem usluge javnog prijevoza na
podruĉju Grada dogovoriti uvjete sufinanciranja autobusnih karata
kako bi se povećao udio graĊana koji koriste javni prijevoz do 2020.
godine. Grad će takoĊer uvoĊenjem elektriĉnog vlakića kao dodatnog
javnog prijevoza na podruĉju Grada poticati i turiste i graĊane na
korištenje javnog prijevoza. PredviĊa se da će barem 10% turista i
barem još 5% graĊana koristiti javni prijevoz te će se potrošnja, a i
emisije u prometu smanjiti za 6%.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 1 532,92
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 397,66
Redni broj 5.7.6.
Naziv mjere Promovirati korištenje elektriĉnih bicikala sa solarnim punjaĉima kao
efikasnog naĉina prijevoza
Kratak opis
Grad Korĉula će nabaviti 20 elektriĉnih bicikala koji će se puniti na
solarnim centralama koje će biti instalirane u Gradu u sklopu ove
mjere. Bicikli će se koristiti za prijevoz graĊana i turista u samom
centru grada i sluţiti će kao pokazno sredstvo i poticaj za graĊane da
i oni nabave elektriĉne bicikle za prijevoz na kratke udaljenosti
unutar Grada. PredviĊa se da će to utjecati na 4% smanjenje
65
potrošnje goriva i emisija.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, Privatni investitor
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2017.-2020.
Procjena troškova [kn] 200 000 kn
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 1 021,95
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 265,1
Redni broj 5.7.7.
Naziv mjere Obrazovati vozaĉe kako postići uštede goriva malom promjenom
voznih navika
Kratak opis
Na temelju iskustava naprednih gradova, kontinuiranim
obrazovanjem graĊana moguće je uštedjeti 5% goriva u prometu,
odnosno ostvariti smanjenje od 5% emisija stakleniĉkih plinova.
Mjera ukljuĉuje podjelu promotivnih materijala (letci, plakati,
kampanje) i odrţavanje seminara. PredviĊena je i provedba ankete
meĊu vozaĉima.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, DNŢ
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2014.-2020.
Procjena troškova [kn] 20 000 kn
Procijenjena ušteda
energije [MWh] 1 277,44
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 331,38
Redni broj 5.7.8.
Naziv mjere Korĉula – Lumbarda: proširenje ţupanijske ceste za potrebe
biciklistiĉke staze
Kratak opis
KORA je već pripremila projekt proširenja ţupanijske ceste kako bi
se mogle uz nju izgraditi biciklistiĉke staze. Na taj naĉin biciklisti će
moći sigurnije prometovati na relaciji izmeĊu Korĉule i Lumbarde te
će to potaknuti na korištenje bicikla kao prijevoza još graĊana, a i
turista.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula, KORA, Općina Lumbarda
Poĉetak i kraj provedbe 2014.-2020.
66
[god.]
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] -
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] -
Ukupno smanjenje emisija u sektoru prometa do 2020. godine bi trebalo iznositi 1 716 tCO2.
5.8. Mjere u gospodarenju otpadom
Redni broj 5.8.1.
Naziv mjere Poticanje recikliranja otpada i smanjenje koliĉine odlaganja otpada
Kratak opis PredviĊa se da će do 2020. u Gradu Korĉuli biti reciklirano ukupno
30% otpada, prema planu gospodarenja otpadom.
Tijelo zaduţeno za
provedbu Grad Korĉula
Poĉetak i kraj provedbe
[god.] 2011.-2020.
Procjena troškova [kn] -
Procijenjena ušteda
energije [MWh] -
Procijenjeno smanjenje
2CO [t 2CO ] 346,82
Ukupno smanjenje emisija koje je moguće ostvariti ovim mjerama je 3 633 tCO2 u 2020.
godini što je 20,93% emisija iz 2012. godine koja je izabrana za referentnu godinu.
6. PLAN PROVEDBE I OĈEKIVANI REZULTATI PLANIRANIH
MJERA
Ukupno u svim sektorima propisane su 42 mjere koje će se poĉeti s provoditi od 2014.
godine. Najviše mjera, njih devet, je propisano u sektorima zgrada u vlasništvu grada,
kućanstva i usluţnom sektoru. Osam mjera je propisano u sektoru prometa, dok su tri mjere
propisane u sektoru javne rasvjete, dvije u javnom prometu i po jedna u vozilima u vlasništvu
grada te u gospodarenju otpadom. Od propisanih 42 mjere njih 35 je kvantificirano tj. njih 7
moţe donijeti dodatne uštede energije i smanjenje emisija CO2 koje nije proraĉunatu u ovom
Planu.
67
Na poĉetku provedbe Plana potrebno je naglasak staviti na provedbu edukacijskih mjera i
mjera koje nemaju prevelike investicijske troškove i njihovo vrijeme provedbe je relativno
kratko. TakoĊer je potrebno usmjeriti dodatne napore u pripremu provedbe dugoroĉnih i
investicijski većih mjera ĉija priprema zahtijeva jedan duţi period.
7. IZVORI FINANCIRANJA
Kohezijska politika EU predstavlja vaţan okvir kroz koji se mogu namaknuti sredstva za
financiranje provedbe mjera iz SEAP-a, tri od tematskih ciljeva kohezijske politike usmjereni
su na odrţivi rast i to:
- podupirući pomak prema gospodarstvu s niskim emisijama ugljika (društvo bez
fosilnih goriva);
- promicanjem prilagodbe na klimatske promjene, sprjeĉavanjem rizika i
upravljanjem;
- zaštitom okoliša i promicanjem uĉinkovitosti resursa.
Ovo se odraţava u nekoliko Sporazuma o partnerstvima drţava ĉlanica gdje su energija,
klimatske promjene i okoliš dobro integrirani u opće strategije gospodarskog rasta i procjene
razvojnih potreba. Treba znati da program potpore kohezijske politike je više od zbroja
pojedinaĉnih projekata. Projekti će morati slijediti ovu viziju te samo oni s integriranim
pristupom rješavanju problema odrţivog razvoja će biti nagraĊivani. Za gradove i regije
program treba predstaviti snaţnu stratešku viziju razvoja u nadolazećim godinama. Europsko
sufinanciranje projekata predstavlja stabilan, siguran i dugoroĉan izvor ulaganja za drţave
ĉlanice, a najmanje 5 % resursa europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF-a) na
nacionalnoj razini odvojit će se za odrţivi urbani razvoj putem „integriranih akcija“ kojima
upravljaju sami gradovi. TakoĊer predviĊen je poseban tretman za podruĉja s prirodnim
nedostacima s geografskog gledišta, kao što su udaljena, planinska ili rijetko naseljena
podruĉja. Krajnja graniĉna podruĉja EU-a takoĊer će uţivati posebnu pomoć iz ERDF-a
usmjerenu na moguće nedostatke uzrokovane udaljenim poloţajem.
Sredstva ERDF-a pomoći će u promicanju veće energetske uĉinkovitosti i podrţati će pomak
prema izvorima s niskim emisijama ugljika te će financirati sljedeće projekte u podruĉju
energetike:
• Ulaganje u proizvodnju i distribuciju energije dobivene iz obnovljivih izvora –
ukljuĉujući biogoriva i proizvodnju obnovljivih izvora energije iz mora.
68
• Podizanje svijesti i povećavanje uporabe obnovljivih izvora energije u javnom i
privatnom sektoru.
• Poboljšavanje energetske uĉinkovitosti, pametno upravljanje energijom i uporaba
obnovljivih izvora energije u javnim infrastrukturama, ukljuĉujući javne zgrade, u
sektoru javne stanogradnje i u kontekstu industrijske proizvodnje.
• Smanjivanje emisija u transportu podrţavanjem razvoja novih tehnologija i
promicanjem javnog transporta, biciklizma i hodanja.
• Razvijanje integriranih strategija s niskim emisijama ugljika, osobito za urbana
podruĉja, ukljuĉujući sustave javne rasvjete i pametne mreţe, kao i planove odrţivog
urbanog transporta.
• Promicanje istraţivanja i inovacije u tehnologijama niskim emisijama ugljika
FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost Osnovan 2003. godine
Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost. Fond je
izvanproraĉunska pravna osoba s javnim ovlastima. Djelatnosti u podruĉju energetske
uĉinkovitosti kroz financiranje projekata i programa energetske uĉinkovitosti i
korištenja OIE. Kao institucija Vlade Republike Hrvatske sudjeluje u provedbi politike
zaštite okoliša i energetske politike Republike Hrvatske, što ukljuĉuje i ostvarivanje
ciljeva energetske uĉinkovitosti i racionalnog gospodarenja energijom. Dodjeljivanje
sredstava Fonda se provodi kroz javne natjeĉaje koji su otvoreni do 60 dana, a odluku
o financiranju donosi povjerenstvo i upravnog odbora što moţe trajati do 75 dana.
Sloţeni investicijski projekti – natjecanje kvalitetom za raspoloţiva sredstva Fonda.
Javni pozivi su drugi naĉin financiranja te su oni otvoreni tijekom kalendarske godine
do isteka sredstava. Osnovni princip da se daju brze odluke u roku do 45 dana, a
financiraju se jednostavni projekti bez potrebe za rangiranjem ponuda te su uglavnom
manji iznosi. Sredstva se dodjeljuju po naĉelu “prvenstva”, naravno uz zadovoljavanje
svih propisanih uvjeta. Dodjeljivanje sredstava Fonda prema opravdanim troškovima
do 60% opravdanih troškova korisnicima koji se nalaze na podruĉju druge skupine
otoka, odnosno na podruĉju odreĊenom kao brdsko-planinsko podruĉje.
HBOR - je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i
razvitka hrvatskog gospodarstva. Osnivaĉ i vlasnik (100%) HBOR-a je Republika
Hrvatska koja jamĉi za sve nastale obaveze. Linija “Program kreditiranja projekata
zaštite okoliša, energetske uĉinkovitosti i obnovljivih izvora energije” namijenjena je
69
privatnom i javnom sektoru. Ulaganja u osnovna sredstva koja ne ukljuĉuju izradu
projektne dokumentacije. HBOR u pravilu kreditira do 75% predraĉunske vrijednosti
investicije bez PDV-a. 100.000 kuna je najmanji iznos kredita, a najveći iznos nije
ograniĉen. Rok otplate iznosi maksimalno 14 godina, uz mogući poĉek od 2 godine.
Kredite je mogude realizirati izravno ili putem poslovnih banaka koje suraĊuju s
HBOR-om. Od 2012. HBOR u suradnji s EIB-om omogućava korištenje bespovratnih
sredstava Darovnice iz Programa Europske komisije – Energy Efficiency Finance
Facility (EEEF)
JASPERS: zajedniĉka pomoć za potporu projektima u europskim regijama. JASPERS
je partnerstvo Europske komisije (Glavna uprava za regionalnu politiku), Europske
investicijske banke (EIB ), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD ) i Kreditanstalt
für Wiederaufbau (KfW ) te predstavlja posebni instrumentu tehniĉke pomoć za 13
drţava ĉlanica EU-a koje su pristupile EU-u 2004. -2013. te Grĉku, Makedoniju i
Srbiju. Pomoć ukljuĉuje potporu za izradu visokokvalitetnih velikih projekata koji će
se sufinancirati iz fondova EU. Pomoć se moţe dobiti u svim fazama projekta – od
poĉetnog osmišljavanja projekta do odluke o dodjeli pomoći EU u obliku bespovratnih
sredstava. Savjetovanje se moţe pruţati sve do poĉetka gradnje. JASPERS moţe
ukljuĉivati:
- pripremu projekta (npr. analiza troškova i koristi, financijska analiza, pitanja
zaštite okoliša, planiranje nabave)
- pregled dokumentacije (npr. studije izvedivosti, prijava za dodjelu bespovratnih
sredstava itd.)
- savjetovanje povezano s poštivanjem prava EU-a (zaštita okoliša, trţišno
natjecanje itd.)
U 2013. godini JASPERS program je potpomogao 603 projekta u 17 zemalja, a
procijenjena vrijednost investicija svih ovih projekata je oko 60 milijardi EUR. Vodiĉi
za prijavu projekata http://www.jaspers-europa-info.org/. U Hrvatskoj je ugovoreno 15
projekata te su 92 u fazi pripreme/provedbe.
Zajedniĉka europska potpora odrţivom ulaganju u gradska podruĉja (JESSICA).
JESSICA (www.jessica.europa.eu) je inicijativu Europske komisije koja je razvijena
u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) i Razvojnom bankom Vijeća
Europe (CEB). Inicijativa se manifestira kroz pruţanje financijskih mehanizama za
70
potporu odrţivom urbanom razvoju i regeneraciji. Drţave ĉlanice EU-a mogu odluĉiti
uloţiti dio njima dodijeljenih sredstava iz Europskog strukturnog fonda u obnovljive
fondove kako bi pridonijele ponovnoj uporabi financijskih sredstava i na taj naĉin
ubrzale ulaganja u urbana podruĉja Europe. JESSICA promiĉe odrţivi urbani razvoj
odupiranjem projekata u sljedećim podruĉjima:
o gradska infrastruktura – ukljuĉujući promet, vodu/otpadne vode, energetiku
o kulturna baština ili kulturne znamenitosti – za turizam i ostale odrţive naĉine
uporabe
o ponovni razvoj napuštenih ili neiskorištenih industrijskih podruĉja –
ukljuĉujući ĉišćenje podruĉja i dekontaminacija
o stvaranje novog gospodarskog prostora za MSP (SME) i sektor IT-a i/ili sektor
istraţivanja i razvoja
o sveuĉilišne zgrade – zgrade za medicinske, biotehnološke i druge
specijalizirane namjene
o poboljšanja u podruĉju energetske uĉinkovitosti
Javno privatno partnerstvo – JPP. Cilj javnog privatnog partnerstva je ekonomiĉnija,
djelotvornija i uĉinkovitija proizvodnja javnih proizvoda ili usluga u odnosu na
tradicionalan naĉin pruţanja javnih usluga. JPP se javlja u razliĉitim podruĉjima javne
uprave, u razliĉitim oblicima, s razliĉitim rokom trajanja i s razliĉitim intenzitetom, a
najĉešće u sluĉajevima kada javna uprava nije u mogućnosti neposredno obavljati
javne poslove u vlastitim aranţmanu iz dva razloga:
o zbog nedovoljne struĉnosti djelatnika javne uprave, kada su u pitanju
specifiĉno struĉni poslovi (npr. medicina, nafta i sl.);
o zbog velikih troškova izvedbe javnih poslova u vlastitoj reţiji (npr. nabavka
graĊevinske mehanizacije).
Karakteristike projekata JPP su:
o dugoroĉna ugovorna suradnja (maksimalno 40 godina) izmeĊu javnog i
privatnog sektora,
o stvarna preraspodjela poslovnog rizika izgradnje, raspoloţivosti i potraţnje
(dva od navedena tri rizika moraju biti na privatnom partneru)
Zakonom o JPP (NN 129/08) definirani su modeli JPP-a u Hrvatskoj i to:
o ugovorni oblik JPP-a (koncesijski model i PFI - privatno financirana
inicijativa);
o statusni oblik JPP-a (trgovaĉko društvo u mješovitom vlasništvu javnog i
privatnog sektora)
71
ESCO - Energy Service Company. ESCO model obuhvaća razvoj, izvedbu i
financiranje projekata s ciljem poboljšanja energetske uĉinkovitosti i smanjenja
troškova za pogon i odrţavanje. Cilj svakog projekta je smanjenje troška za energiju i
odrţavanje, ugradnjom nove uĉinkovitije opreme i optimiziranjem energetskih
sustava, ĉime se osigurava otplata investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju od
nekoliko godina ovisno o projektu. Rizik ostvarenja ušteda u pravilu preuzima ESCO
tvrtka davanjem jamstava, a ĉesto se nude i financijska rješenja za realizaciju projekta.
Tijekom otplate investicije za energetsku uĉinkovitost, klijent plaća jednaki iznos za
troškove energije kao prije provedbe projekta koji se dijeli na stvarni (smanjeni) trošak
za energiju te trošak za otplatu investicije. Nakon otplate investicije, ESCO tvrtka
izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu.
Slika 3 - ESCO model financiranja projekata
72
8. ZAKLJUĈAK
Prihvaćanjem SEAP-a Grad Korĉula će osigurati okvir, koji bi u jednu ruku trebao smanjiti
potrošnju energije u svim sektorima te direktno smanjiti financijske troškove za korisnike. A
u drugu ruku trebao bi ipak nastojati pokrenuti i ukljuĉiti lokalno poduzetništvo i na taj naĉin
zadrţati što više sredstava unutar zajednice te izgraditi temelje za razvoj i svaku novu
nadogradnju.
Dugoroĉna vizija za izgradnju naprednog energetskog sustavu treba biti samo vodilja u kome
smjeru ići, no pri provedbi svakog SEAP-a kljuĉna stvar je izgradnja kapaciteta u
institucijama koje će provoditi ili biti nositelj projekata unutar mjera. Za svaku od mjera
potrebno je napraviti detaljnu studiju izvodljivosti, identificirati sve zainteresirane strane
ukljuĉene u provedbu, odabrati najpovoljnije financijske mehanizme te nastojati ostvariti
maksimalnu profitabilnost te na karaju propisati plan provedbe. Za sada su tijela zaduţena za
provedbu navedena bez da je odreĊen konkretan ured, odjel ili osoba. Ukoliko neće biti
moguće povući planirana sredstva iz raspoloţivih fondova, Grad Korĉula će odabrati
prioritetne sektore za provedbe mjera i u ovom sluĉaju vodit će se financijskim i sinergijskim
uĉinkom, a ne maksimalnim smanjenjem emisija CO2. Mjere u gospodarenju otpadom su vrlo
atraktivne jer rješavaju nekoliko problema, a trebale bi smanjiti emisiju za 346,82 tCO2,
odnosno više nego sve ostale mjere u javnom sektoru. Mjere u zgradama u vlasništvu grada
mogu ostavriti smanjenje za 119,6 tCO2, vozila u vlasništvu Grada 38,88 tCO2, a mjere u
javnom prometu 25,8 tCO2. Ukupno smanjenje emisija u sektoru javne rasvjete u Gradu
Korĉuli do 2020. godine trebalo bi iznositi 86,68 tCO2 što u usporedbi s drugim mjerama nije
znaĉajno, ali vjerojatno mjera predstavlja jednu od najiplativijih mjera koje mogu ostvariti
najbrţi povrat ulaganja. Prema proraĉunima do 2020. godine najveće smanjenje emisija CO2
moguće je ostvariti u sektoru prometa i to 1 716 tCO2 te u sektoru kućanstva 1 094 tCO2. Za
oĉekivati je da će sektori s najvećom potrošnjom imati i najveće smanjenje, no oba sektora su
puno više vezana za vozila i objekte u vlasništvu graĊana te se od njih oĉekeje da uz pomoć
Gradskih tijela pokrenu akcije u ovom sektoru. Ostvareno ukupno smanjenje emisija u
usluţnom sektoru u 2020. godini je 237,7 tCO2, ali ono ne ukljuĉuje novoplanirane kapacitete
koji bi trebali biti graĊeni prema pravilima zelene gradnje.
U 2020. godini ukupno proraĉunato smanjenje emisija koje je moguće ostvariti svim mjerama
je 3 633 tCO2 što je 20,93% emisija iz 2012. godine koja je izabrana za referentnu godinu.